Vodič Kroz Stečajni Postupak 2015

Ministarstvo pravosua

Republike Hrvatske

VODI

KROZ STEAJNI POSTUPAK

Listopad 2015.

Uvod

Novi Steajni zakon1 stupio je na snagu 1. rujna 2015. Iako je u novom zakonu zadrana struktura i koncept steajnoga postupka koji je u hrvatskom pravnom sustavu poznat od 1. sijenja 1997., mnogi postupovni instituti i pravila u novom Steajnom zakonu su izmijenjeni, zbog ega e sud, steajni upravitelji, stranke i drugi sudionici u postupku morati promijeniti dosadanji nain rada i postupanja u pojedinim situacijama.

Cilj ovoga vodia je dati pregled osnovnih pravila igre koja su propisana novim Steajnim zakonom, odnosno, osnovne informacije o steajnom postupku, subjektima koji sudjeluju u njemu i radnjama koje se poduzimaju od pokretanja do okonanja postupka.

Ovaj vodi ne daje potpunu informaciju o svakom od postupovnih instituta koji su u njemu navedeni niti upuuje na sve mogue institute i situacije koji se mogu pojaviti u konkretnom sudskom postupku. Za razumijevanje pojedinih instituta koji su propisani novim Steajnim zakonom, kao i za pravni savjet koji je potreban u konkretnom sudskom postupku, potrebno je zatraiti strunu pravnu pomo od osoba koje su za to ovlatene.

1 Steajni zakon (Narodne novine, broj 71/15.)

Vodi kroz steajni postupak

SADRAJ

I. to je steajni postupak i zato se provodi?

II. Tko je tko u steajnom postupku?

III. Tko i kako moe biti imenovan za steajnoga upravitelja?

IV. Koji su zadaci odbora vjerovnika, koliko lanova moe imati i kako odbor vjerovnika donosi odluke?

V. Kako skuptina vjerovnika donosi odluke?

VI. Iz kojih razloga se mora pokrenuti steajni postupak?

VII. Tko je nadlean i tko odluuje o pokretanju steajnoga postupka?

VIII. Koliko moe trajati steajni postupak?

IX. Kako saznati to se dogaa u steajnom postupku?

X. Koja roita e sud odrediti u steajnom postupku?

XI. Kako podnijeti prijedlog za otvaranje steajnoga postupka i/ili prijavu trabine u steajnom postupku?

XII. Tko snosi trokove postupka i plaa li se predujam za otvaranje steajnoga postupka?

XIII. Koliko iznose sudske pristojbe u steajnom postupku?

XIV. Tko moe podnijeti prijedlog za otvaranje

steajnoga postupka i kome se podnosi?

XV. to je prethodni postupak?

XVI. Kada i kako e sud odluiti po prijedlogu za otvaranje steajnoga postupka?

XVII. to se dogaa ako steajni dunik nema imovine ili njegova imovina neznatne vrijednosti odnosno ako njegova imovina nije dovoljna ni za namirenje trokova steajnoga postupka?

XVIII. Kako i kome se prijavljuju trabine u steajnom postupku?

XIX. Prijavljuju li izluni vjerovnici svoje trabine?

XX. Prijavljuju li razluni vjerovnici svoje trabine?

XXI. Kako se prijavljuju trabine koje nisu dospjele ili su vezane za raskidni uvjet ili imaju vie vjerovnika?

XXII. Kako se prijavljuju nenovane trabine i trabine koje imaju za predmet povremena davanja?

XXIII. Mogu li trabinu prijaviti osobe koje sa steajnim dunikom solidarno odgovaraju ili su jamci steajnoga dunika?

XXIV. Koje su posljedice proputanja podnoenja prijave trabine?

XXV. to ini steajni upravitelj sa zaprimljenim prijavama steajnih vjerovnika odnosno obavijestima izlunih i razlunih vjerovnika?


XXVI. Jesu li svi steajni vjerovnici u istom pravom poloaju?

XXVII. Mogu li se prijavljene trabine osporavati?

XXVIII. Mogu li steajni vjerovnici raspolagati svojim trabinama nakon otvaranja steajnoga postupka?

XXIX. to je to steajna masa?

XXX. Koje su obveze steajne mase?

XXXI. Kada nastupaju i koje su posljedice otvaranja steajnoga postupka?

XXXII. to se nakon otvaranja steajnoga postupka dogaa s ugovorima o radu i pravima radnika?

XXXIII. Mogu li se pobijati pravne radnje steajnoga dunika kojima se remeti pravo na ujednaeno namirenje i kako?

XXXIV. Tko mora unoviti imovinu steajnoga dunika i kako?

XXXV. Kako unoviti predmete na kojima postoji razluno pravo?

XXXVI. Moe li se i kako prodati imovina dunika kao cjelina?

XXXVII. Koja su pravila o namirenju steajnih vjerovnika?

XXXVIII. Kada e sud donijeti rjeenje o zakljuenju steajnoga postupka?

XXXIX. Kada e sud donijeti rjeenje o obustavi steajnoga postupka?

XL. to ako se nakon zakljuenja ili obustave steajnoga postupka

pronae imovina steajnoga dunika iz koje se mogu namiriti vjerovnici?

XLI. to je steajni plan?

XLII. Kada i kako se provodi skraeni steajni postupak?


I. to je steajni postupak i zato se provodi?

Steajni postupak je posebna vrsta izvanparninoga postupka koji se provodi radi skupnog namirenja svih vjerovnika steajnoga dunika i to unovenjem njegove imovine te podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima.

Skupno namirenje svih vjerovnika steajnoga dunika koje se provodi unovenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima rezultirat e prestankom postojanja steajnoga dunika pravne osobe, osim ako vjerovnici steajnoga dunika ne prihvate steajni plan na kojega steajni dunik pristaje.

Steajni dunik fizika osoba (dunik pojedinac), nakon zakljuenja steajnoga postupka, odgovara bez ogranienja za svoje preostale obveze, osim ako najkasnije na izvjetajnom roitu ne podnese prijedlog za osloboenje od preostalih obveza i sud donese rjeenje kojim odreuje osloboenje od preostalih obveza.

II. Tko je tko u steajnom postupku?

steajni dunik

moe biti: - svaka pravna osoba

(osim onih pravnih osoba za koje je zakonom propisano da se nad njima steajni postupak ne moe provesti)

- dunik pojedinac (fizika osoba obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema

odredbama Zakona o porezu na dohodak i fizika osoba obveznik poreza na dobit prema odredbama Zakona o porezu na dobit).

ne moe biti: - Republika Hrvatska i

fondovi koji se financiraju iz prorauna Republike Hrvatske

- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

- Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

- jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave.

steajni vjerovnik

osobni vjerovnik dunika koji u vrijeme otvaranja steajnoga postupka ima koju imovinskopravnu trabinu prema njemu.

izluni vjerovnik

osoba koja na temelju kojega svojega stvarnoga ili osobnoga prava moe dokazati da neki predmet ne ulazi u steajnu masu.

(nije steajni vjerovnik)

razluni vjerovnik

osoba koja u odnosu na stvar ili pravo iz steajne mase ima:

- pravo odvojenoga namirenja iz stvari i prava upisanih u javne knjige

- sudsko ili javnobiljeniko osiguranje trabine


prijenosom vlasnitva na stvari ili prijenosom prava

- na nekom predmetu ima kakvo zalono pravo koje nije upisano u javnu knjigu

- posjeduju neku pokretnu stvar ili joj je preneseno neko pravo radi osiguranja trabine

- pravo zadranja nekoga predmeta jer je neto upotrijebio u korist toga predmeta u mjeri u kojoj njegova trabina po toj osnovi ne prelazi jo postojeu korist

- pravo zadranja na temelju zakona.

(moe biti steajni vjerovnik ako mu je dunik i osobno odgovoran, u kojem sluaju ima pravo na razmjerno namirenje iz steajne mase samo ako se odrekne odvojenoga namirenja ili ako se ne uspije odvojeno namiriti)

Republika Hrvatska, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave te druge javne pravne osobe mogu biti razluni vjerovnik, ako predmet za koji postoji obveza plaanja carine ili poreza prema zakonu slui osiguranju javnih davanja.

vjerovnik steajne mase

osoba koja ima trabinu prema steajnoj masi.

sud

tijelo steajnoga postupka koje:

- odluuje o pokretanju prethodnoga postupka radi utvrivanja postojanja steajnoga razloga i provodi taj postupak

- odluuje o otvaranju steajnoga postupka

- imenuje i razrjeava steajnoga upravitelja, nadzire njegov rad i daje mu obvezne upute, u skladu s ovim Zakonom

- nadzire rad odbora vjerovnika

- odreuje zapoete poslove koje treba zavriti tijekom steajnoga postupka, u skladu sa zakonom

- odreuje nagradu steajnom upravitelju

- odobrava isplatu vjerovnika

- donosi odluke o zakljuenju i obustavi steajnoga postupka

- odluuje o svim drugim pitanjima steajnoga postupka, ako zakonom nije drukije propisano.

steajni upravitelj

tijelo steajnoga postupka (fizika osoba) koje:

- ima prava i obveze tijela dunika pravne osobe, ako zakonom nije drukije odreeno

- vodi ako poslovanje steajnoga dunika koji nastavlja poslovati tijekom steajnoga postupka

- zastupa dunika s


ovlatenjima zakonskoga zastupnika

- u steajnom postupku poduzima radnje propisane zakonom.

odbor vjerovnika

tijelo steajnoga postupka koje moe osnovati skuptina vjerovnika, odnosno sud prije prve skuptine vjerovnika, radi zatite interesa vjerovnika u steajnom postupku.

Odbor vjerovnika ine fizike osobe koje zastupaju:

- steajne vjerovnike s najviim trabinama

- steajne vjerovnike s malim trabinama

- prijanje dunikove radnike.

Za lanove odbora vjerovnika mogu biti imenovani i razluni vjerovnici i osobe koje nisu vjerovnici ako bi svojim strunim znanjem mogle pridonijeti radu toga odbora.

skuptina vjerovnika

tijelo steajnoga postupka koje ine svi steajni vjerovnici s pravom glasa.

Na skuptinu vjerovnika pozivaju se i svi steajni vjerovnici s pravom odvojenoga namirenja (razluni vjerovnici), steajni upravitelj i dunik pojedinac.

III. Tko i kako moe biti imenovan za steajnoga upravitelja?

Za steajnoga upravitelja moe se imenovati osoba upisana na listi steajnih upravitelja za podruje nadlenoga suda.

Izbor steajnoga upravitelja u steajnom postupku obavlja se metodom sluajnoga odabira s liste A steajnih upravitelja za podruje nadlenoga suda, osim ako je u predsteajnom postupku koji je prethodio steajnom postupku imenovan povjerenik ili je u steajnom postupku imenovan privremeni steajni upravitelj, kada e sud povjerenika odnosno privremenoga steajnog upravitelja imenovati steajnim upraviteljem.

Ako sud smatra da steajni upravitelj izabran metodom sluajnoga odabira ne raspolae potrebnom strunou ili poslovnim iskustvom potrebnim za voenje steajnoga postupka, za steajnoga upravitelja moe izabrati drugu osobu s liste A steajnih upravitelja za podruje nadlenoga suda.

Na prvom ili kojem kasnijem roitu nakon imenovanja steajnoga upravitelja skuptina vjerovnika moe umjesto steajnoga upravitelja kojeg je imenovao sud izabrati drugoga steajnog upravitelja.

IV. Koji su zadaci odbora vjerovnika, koliko lanova moe imati i kako odbor vjerovnika donosi odluke?

Odbor vjerovnika duan je nadzirati steajnoga upravitelja i pomagati mu u voenju poslova, pratiti tijek poslovanja kada steajni dunik nastavlja s poslovanjem, pregledavati poslovne


knjige i poslovnu dokumentaciju te naloiti provjeru prometa i iznosa gotova novca.

Odbora vjerovnika moe imati najvie devet lanova, a broja lanova odbora vjerovnika mora biti neparan.

Jedna fizika osoba odnosno jedna fizika osoba kao predstavnik pravne osobe moe biti lan u najvie pet odbora vjerovnika.

lan odbora vjerovnika ne moe biti osoba koja bi bila nedostojna imenovanja steajnoga upravitelja, odnosno ako dunik nastavlja poslovati, osoba koja se na tritu bavi istom djelatnosti kao i dunik. lana odbora vjerovnika na sjednicama moe zamjenjivati osoba koju on na to ovlasti ovjerovljenom punomoi.

Odbor vjerovnika o pitanjima iz svoga djelokruga odluuje na sjednicama, ako je nazona veina ukupnoga broja njegovih lanova.

Na sjednicama odbora vjerovnika mogu biti nazoni sud i steajni upravitelj bez prava glasa.

Sud i steajni upravitelj obvezno se pozivaju na sjednice odbora vjerovnika.

Odbor vjerovnika odluuje veinom glasova nazonih lanova, a ako su glasovi podijeljeni, odluuje sud.

Podneske u ime odbora vjerovnika podnosi odnosno izjave daje predsjednik odbora vjerovnika na temelju odluke odbora, a ako je broj steajnih vjerovnika manji od pet, ovlatenja odbora vjerovnika imaju svi vjerovnici.

V. Kako skuptina vjerovnika donosi odluke?

Pravo glasa na skuptini vjerovnika imaju steajni vjerovnici ije su trabine

utvrene, vjerovnici koji postojanje svoje trabine dokazuju ovrnom ispravom, osim ako se javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ne dokae prestanak postojanja trabine, razluni vjerovnik za dio svoje trabine osigurane razlunim pravom koju je prijavio u steajnom postupku kao steajni vjerovnik, ako je osigurana razlunim pravom upisanim u javnoj knjizi, osim ako dunik javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ne dokae prestanak postojanja trabine te vjerovnici osporenih trabina kojima je sporazumno priznato pravo glasa.

Vjerovnici niih isplatnih redova nemaju pravo glasa, osim ako su njihove trabine utvrene.

Smatrat e se da je na skuptini vjerovnika odluka donesena ako zbroj iznosa trabina steajnih vjerovnika koji su glasovali za neku odluku iznosi vie od zbroja iznosa trabina vjerovnika koji su glasovali protiv te odluke, ako za donoenje pojedine odluke zakonom nije drukije odreeno.

Skuptinu vjerovnika vodi sud.

VI. Iz kojih razloga se mora pokrenuti steajni postupak?

Steajni razlozi su nesposobnost za plaanje i prezaduenost.

Nesposobnost za plaanje postoji ako dunik ne moe trajnije ispunjavati svoje dospjele novane obveze. (Okolnost da je dunik namirio ili da moe namiriti u cijelosti ili djelomino trabine nekih vjerovnika ne znai da je sposoban za plaanje.)

Smatrat e se da je dunik nesposoban za plaanje:

o ako u Oevidniku redoslijeda osnova za plaanje koji vodi Financijska agencija ima jednu ili


vie evidentiranih neizvrenih osnova za plaanje u razdoblju duem od 60 dana koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za plaanje, bez daljnjeg pristanka dunika naplatiti s bilo kojeg od njegovih rauna (dokaz: - potvrda Financijske agencije)

o ako nije isplatio tri uzastopne plae koje radniku pripadaju prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu odnosno prema drugom aktu kojim se ureuju obveze poslodavca prema radniku (dokaz: - obraun neisplaene plae koji je sastavljen u skladu s propisima i

- potvrda Ministarstva financija Porezne uprave kojom se potvruje da je dostavljeni obraun o neisplati plae sastavljen u skladu s propisima).

Prezaduenost postoji ako je imovina dunika pravne osobe manja od postojeih obveza, osim: - ako se prema okolnostima sluaja

(razvojnom programu, raspoloivim izvorima sredstava, vrsti imovine, pribavljenim osiguranjima i slino) osnovano moe pretpostaviti da e dunik pravna osoba nastavljanjem poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeu

- ako za obveze drutva osoba solidarno odgovara lan drutva fizika osoba nad ijom imovinom nije pokrenut ili otvoren steajni postupak.

VII. Tko je nadlean i tko odluuje o pokretanju steajnoga postupka?

U steajnom postupku iskljuivo je stvarno i mjesno nadlean trgovaki sud na ijem se podruju nalazi sjedite dunika.

U steajnom postupku prvostupanjski postupak provodi sudac pojedinac, a drugostupanjski sud odluuje o albi u vijeu koje ine tri suca.

VIII. Koliko moe trajati steajni postupak?

Steajni postupak je hitan. Zakonom je propisano da e se zavrno roite odrediti najkasnije u roku od godinu i pol dana od odranoga izvjetajnog roita (lanak 283. stavak 5. Steajnog zakona).

IX. Kako saznati to se dogaa u steajnom postupku?

Sva sudska pismena (ukljuujui sudske odluke, pozive i slino) dostavljaju se objavom pismena na mrenoj stranici e-Oglasna ploa sudova, ako zakonom nije drukije odreeno.

Mrena stranica e-Oglasna ploa sudova dostupna je na adresi: https://e-oglasna.pravosudje.hr.

Dostava se smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana objave pismena na mrenoj stranici e-Oglasna ploa sudova.

Na mrenoj stranici e-Oglasna ploa sudova mogue je saznati da je podnesen prijedlog za otvaranje steajnoga postupka s obzirom na to da je sud obvezan u roku od tri dana od


dana podnoenja potpunoga prijedloga objaviti ga na mrenoj stranici e-Oglasna ploa sudova.

X. Koja roita e sud odrediti u steajnom postupku?

U steajnom postupku sud e odrediti:

- ispitno roite - izvjetajno roite - zavrno roite.

Ispitno i izvjetajno roite sud e zakazati u rjeenju o otvaranju steajnoga postupka. Na ispitnom roitu ispituju se prijavljene trabine, a na izvjetajnom roitu vjerovnici na temelju izvjea steajnoga upravitelja odluuju o daljnjem tijeku steajnoga postupka. Vrijeme izmeu zadnjega dana roka za prijavljivanje trabine i ispitnoga roita ne smije biti krae od osam dana ni due od dva mjeseca, a izvjetajno roite se ne moe odrati prije ispitnoga roita ni 15 dana od dana odravanja toga roita. Ispitno i izvjetajno roite mogu se spojiti tako da se najprije odri ispitno roite, a zatim izvjetajno roite.

Na zavrnom roitu vjerovnici daju suglasnosti za zavrnu diobu te raspravljaju o zavrnom raunu steajnoga upravitelja, podnose prigovore na zavrni popis i odluuju o neunovivim predmetima steajne mase. Vrijeme izmeu objave poziva za zavrno roite i dana odravanja ne smije biti krae od 30 dana ni due od 60 dana, a zavrno roite mora se odrediti najkasnije u roku od godinu i pol dana od odranoga izvjetajnog roita.

XI. Kako podnijeti prijedlog za otvaranje steajnoga postupka i/ili prijavu trabine u steajnom postupku?

Prijedlog za otvaranje steajnoga postupka i prijava trabine u steajnom postupku su posebne vrste podnesaka koji se prema zakonu moraju podnijeti na propisanom obrascu.

Podnesci koji se u steajnom postupku moraju podnijeti na propisanim obrascima dostupni su na mrenoj stranici e-Oglasna ploa sudova (https://e-oglasna.pravosudje.hr/?q=popisi-obrasci/8999).

Podnesci za koje zakonom nije odreeno da se moraju podnijeti na propisanom obrascu mogu se podnijeti u skladu sa Steajnim zakonom i pravilima parninoga postupka u postupku pred trgovakim sudovima, koja se na odgovarajui nain primjenjuju u steajnom postupku.

XII. Tko snosi trokove postupka i plaa li se predujam za otvaranje steajnoga postupka?

U steajnom postupku svaki vjerovnik snosi svoje trokove postupka dok e se trokovi suda i drugih tijela u postupku, odnosno sudionika u postupku namiriti iz izvora propisanih zakonom.

Trokovi postupka mogu se namiriti iz imovine steajnoga dunika. Za namirenje trokova postupka mogu se koristiti novana sredstva koja su prikupljena unovenjem imovine steajnoga dunika, kao i novana sredstva koja su za tu svrhu prikupljena prije otvaranja steajnoga postupka.


Predujam za pokrie trokova steajnoga postupka prije otvaranja steajnoga postupka prikuplja se po nalogu Financijske agencije koja je, nakon to utvrdi nemogunost izvrenja osnove za plaanje zbog nedostatka novanih sredstava na raunima dunika pravne osobe, duna naloiti banci da zaplijeni novana sredstva s rauna dunika u iznosu od 5.000,00 kuna.

Trokovi postupka mogu se namiriti i iz predujma kojeg je duan platiti podnositelj prijedloga za otvaranje steajnoga postupka. Podnositelj prijedloga za otvaranje steajnoga postupka duan je po nalogu suda u roku od osam dana platiti iznos predujma koji ne moe biti vii od 20.000,00 kuna.

Predujam nisu duni platiti:

- radnici i prijanji dunikovi radnici ako su podnijeli prijedlog za otvaranje steajnoga postupka radi namirenja svoje dospjele trabine po osnovi rada

- Financijska agencija ako je podnijela prijedlog za otvaranje steajnoga postupka po slubenoj dunosti

- Republika Hrvatska.

Za namirenje trokova steajnoga postupka koji se ne mogu namiriti iz imovine dunika i osiguranja predujma, za namirenje trokova steajnoga postupka, na svakom sudu osniva se Fond za namirenje trokova steajnoga postupka.

Sredstva Fonda za namirenje trokova steajnoga postupka osiguravaju se iz sredstava pribavljenih na temelju zakona. Podnositelj prijedloga za otvaranje steajnoga postupka duan je platiti iznos predujma od 1.000,00 kuna u Fond za namirenje trokova steajnoga postupka.

XIII. Koliko iznose sudske pristojbe u steajnom postupku?

Za prijedlog za otvaranje steajnoga postupka plaa se sudska pristojba u iznosu od 100,00 kuna.

Za prijavu svake pojedine trabine vjerovnik plaa sudsku pristojbu u iznosu od 2% od vrijednosti trabine, ali ne vie od 500,00 kuna.

Nakon donoenja rjeenja o glavnoj diobi, steajni upravitelj je duan poloiti paualnu pristojbu. Paualna pristojba plaa se od zbroja iznosa koji su upotrjebljeni ili su na raspolaganju za podmirenje dugova steajne mase u iznosu od 2% diobene mase, ali ne vie od 2.000,00 kuna. Paualna pristojba smatra se kao dug steajne mase.

XIV. Tko moe podnijeti prijedlog za otvaranje steajnoga postupka i kome se podnosi?

Prijedlog za otvaranje steajnoga postupka podnosi se sudu na propisanom obrascu te sadrava podatke za identifikaciju dunika i podnositelja prijedloga te popis imovine i obveza dunika.

Prijedlog za otvaranje steajnoga postupaka moe podnijeti:

- vjerovnik koji uini vjerojatnim postojanje svoje trabine i steajnoga razloga ili

- dunik.

Razluni vjerovnik ovlaten je podnijeti prijedlog za otvaranje steajnoga postupka ako uini vjerojatnim da trabinu nee moi potpuno namiriti iz predmeta na koji se odnosi njegovo razluno pravo.

Prijedlog za otvaranje steajnoga postupka ne moe se povui.


Prijedlog za otvaranje steajnoga postupka objavit e se na mrenoj stranici e-Oglasna ploa sudova u roku od tri dana od dana podnoenja potpunoga prijedloga.

Ako su podnesena dva ili vie prijedloga za otvaranje predsteajnoga ili steajnoga postupka, sud e za sve prijedloge provesti jedinstveni postupak i donijeti zajedniku odluku.

Prijedlog za otvaranje steajnoga postupka pravne osobe u ime dunika ovlatene su podnijeti:

- osoba ovlatena za zastupanje dunika po zakonu

- lan upravnoga odbora dionikoga drutva

- likvidator dunika - lan nadzornoga odbora dunika, ako

nema osoba ovlatenih za zastupanje dunika po zakonu

- lan drutva s ogranienom odgovornou ako dunik nema nadzorni odbor, a nema osoba ovlatenih za zastupanje dunika po zakonu.

Prijedlog za otvaranje steajnoga postupka nad imovinom dunika pojedinca ovlaten je podnijeti samo osobno dunik pojedinac.

Financijska agencija duna je podnijeti prijedlog za otvaranje steajnoga postupka ako pravna osoba u Oevidniku redoslijeda osnova za plaanje ima evidentirane neizvrene osnove za plaanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana, i to u roku od osam dana od isteka toga razdoblja, osim ako su ispunjene pretpostavke za pokretanje skraenoga steajnog postupka.

XV. to je prethodni postupak?

Prethodni postupaka je neobvezatni (fakultativni) dio steajnoga postupka koji prethodi rjeenju o otvaranju steajnoga postupka, a koji se vodi radi utvrivanja pretpostavki za otvaranje steajnoga postupka.

Sud ne mora donijeti rjeenje o pokretanju prethodnoga postupka, odnosno, moe donijeti rjeenje o otvaranju steajnoga postupka bez provedbe prethodnoga postupka:

- ako na temelju prijedloga za otvaranje predsteajnoga postupka utvrdi postojanje steajnoga razloga

- ako Financijska agencija podnese prijedlog za otvaranje steajnoga postupka po slubenoj dunosti

- ako osoba ovlatena za zastupanje dunika po zakonu odnosno dunik pojedinac podnese prijedlog za otvaranje steajnoga postupka

- ako vjerovnik podnese prijedlog za otvaranje steajnoga postupka, a dunik prizna postojanje steajnoga razloga

- ako je prije otvoreni predsteajni postupak zavrio bez uspjeha.

XVI. Kada i kako e sud odluiti po prijedlogu za otvaranje steajnoga postupka?

Ako je pokrenut prethodni postupak, sud e odrediti roite radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje steajnoga postupka najkasnije u roku od 60 dana od podnoenja prijedloga za otvaranje steajnoga postupka.

Ako nije pokrenut prethodni postupak, sud e odrediti roite radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje steajnoga postupka najkasnije u roku od 30 dana


od podnoenja prijedloga za otvaranje steajnoga postupka.

Sud e na roitu radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje steajnoga postupka, a najkasnije u roku od tri dana nakon njegova zakljuenja, donijeti rjeenje o otvaranju steajnoga postupka ili o odbijanju prijedloga za otvaranje steajnoga postupka.

Na roite radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje steajnoga postupka pozivaju se podnositelj prijedloga, a za dunika pravnu osobu osobe ovlatene za zastupanje dunika po zakonu, odnosno dunik pojedinac, privremeni steajni upravitelj te, prema potrebi, vjetaci.

XVII. to se dogaa ako steajni dunik nema imovine ili njegova imovina neznatne vrijednosti odnosno ako njegova imovina nije dovoljna ni za namirenje trokova steajnoga postupka?

Ako prije otvaranja steajnoga postupka sud utvrdi da imovina dunika koja bi ula u steajnu masu nije dovoljna ni za namirenje trokova toga postupka ili je neznatne vrijednosti, rjeenjem e pozvati osobe koje imaju pravni interes za provedbom steajnoga postupaka da u roku od 15 dana uplate predujam za namirenje trokova prethodnoga i otvorenoga steajnog postupka.

Ako osobe koje je sud pozvao ne predujme traeni iznos, sud e donijeti rjeenje o otvaranju i zakljuenju steajnoga postupka.

Ako se nakon otvaranja steajnoga postupka pokae da steajna masa nije dostatna ni za namirenje trokova postupka, sud e rjeenjem obustaviti i zakljuiti postupak. Sud e prije donoenja rjeenja o obustavi i

zakljuenju postupka pozvati na oitovanje vjerovnike steajne mase, steajnoga upravitelja i skuptinu vjerovnika, a steajni postupak nee se obustaviti i zakljuiti ako vjerovnici koji su se protivili obustavi postupka solidarno predujme dostatan iznos novca za namirenje trokova postupka u roku koji im je sud odredio rjeenjem.

XVIII. Kako i kome se prijavljuju trabine u steajnom postupku?

Prijava trabine podnosi se steajnom upravitelju na propisanom obrascu u dva primjerka.

Prijavi trabine se prilau u prijepisu isprave iz kojih trabina proizlazi, odnosno kojima se trabina dokazuje.

Prijava trabine mora se podnijeti u roku od 60 dana od dana objave rjeenja o otvaranju steajnoga postupka na mrenoj stranici e-Oglasna ploa sudova.

XIX. Prijavljuju li izluni vjerovnici svoje trabine?

Izluni vjerovnici duni su na propisanom obrascu obavijestiti steajnoga upravitelja o svom izlunom pravu, pravnoj osnovi izlunoga prava i naznaiti predmet na koji se njihovo izluno pravo odnosi.

Ako je prije otvaranja steajnoga postupka steajni dunik neovlateno otuio predmet ije se izdvajanje moglo traiti, izluni vjerovnik moe zahtijevati da se na njega prenese pravo na protuinidbu, ako nije ispunjena.

Ako se protuinidba moe izdvojiti iz steajne mase, izluni vjerovnik moe


zahtijevati protuinidbu iz steajne mase.

XX. Prijavljuju li razluni vjerovnici svoje trabine?

Razluni vjerovnici duni su na propisanom obrascu obavijestiti steajnoga upravitelja o svom razlunom pravu, pravnoj osnovi razlunoga prava i dijelu imovine steajnoga dunika na koji se odnosi njihovo razluno pravo.

Ako razluni vjerovnici prijavljuju i trabinu kao steajni vjerovnici, u prijavi su duni naznaiti dio imovine steajnoga dunika na koji se odnosi njihovo razluno pravo i iznos do kojega njihova trabina predvidivo nee biti namirena tim razlunim pravom.

Razluni vjerovnici koji nisu obavijestili steajnoga upravitelja o razlunom pravu na nain iz stavka 2. ovoga lanka ne gube pravo odvojenoga namirenja iz predmeta razlunoga prava. Iznimno, razluni vjerovnici gube pravo na odvojeno namirenje i nemaju pravo traiti naknadu tete ili kakvu drugu naknadu od steajnoga dunika ili vjerovnika, ako je predmet razlunoga prava bez njih unoven u steajnom postupku, a razluno pravo nije bilo upisano u javnoj knjizi ili za njega steajni upravitelj nije znao niti morao znati.

XXI. Kako se prijavljuju trabine koje nisu dospjele ili su vezane za raskidni uvjet ili imaju vie vjerovnika?

Nedospjele trabine dospijevaju otvaranjem steajnoga postupka.

Trabine vezane uz raskidni uvjet koji nastupa nakon otvaranja steajnoga postupka, do nastupanja uvjeta, uzimaju se u obzir kao bezuvjetne trabine.

Vjerovnik kojemu vie osoba odgovara za ispunjenje iste inidbe u cijelosti, moe u steajnom postupku, protiv svakoga od dunika, isticati do svoga potpunog namirenja cijeli iznos koji je zahtijevao u vrijeme otvaranja steajnoga postupka.

XXII. Kako se prijavljuju nenovane trabine i trabine koje imaju za predmet povremena davanja?

Nenovane trabine ili one iji je novani iznos neodreen istiu se u novanoj vrijednosti na koju se mogu procijeniti u vrijeme otvaranja steajnoga postupka. Trabine izraene u stranoj valuti ili u obraunskoj jedinici obraunavaju se u valutu Republike Hrvatske po teaju mjerodavnom za mjesto plaanja u vrijeme otvaranja steajnoga postupka.

Trabine koje imaju za predmet povremena davanja iji su iznos i trajanje odreeni utvruju se u iznosu koji se dobije zbrajanjem predstojeih davanja uz odbitak meukamata.

XXIII. Mogu li trabinu prijaviti osobe koje sa steajnim dunikom solidarno odgovaraju ili su jamci steajnoga dunika?

Solidarni dunici i jamci dunika mogu kao steajni vjerovnici traiti da im se vrati ono to su za dunika platili prije ili nakon dana otvaranja steajnoga postupka, ako im pripada pravo na vraanje isplaenoga prema duniku.


Solidarni dunici i jamci mogu podnijeti zahtjev da im se osigura iznos to e ga platiti za dunika razmjerno iznosu koji bi im pripao kao steajnim vjerovnicima.

XXIV. Koje su posljedice proputanja podnoenja prijave trabine?

Steajni vjerovnici mogu svoje trabine prema duniku ostvarivati samo u steajnom postupku. Nakon otvaranja steajnoga postupka pojedini steajni vjerovnici ne mogu protiv dunika traiti ovrhu ili osiguranje na dijelovima imovine koja ulazi u steajnu masu niti na drugoj imovini dunika.

Vjerovnici koji nisu steajni vjerovnici nisu ovlateni traiti ovrhu ili osiguranje na buduim trabinama dunika pojedinca po osnovi njegova radnoga odnosa ili druge slube, ili na njegovim trabinama po toj osnovi tijekom steajnoga postupka, osim ovrhe ili osiguranja radi naplate zahtjeva za uzdravanje i drugih trabina koje se mogu namiriti iz onoga dijela prihoda dunika iz radnoga odnosa iz kojega se ne mogu namiriti trabine drugih vjerovnika.

Nakon otvaranja steajnoga postupka izluni vjerovnici mogu radi ostvarenja svojih prava pokrenuti protiv dunika postupke ovrhe i osiguranja prema opim pravilima ovrnoga postupka. Prekinute postupke ovrhe i osiguranja koje su ti vjerovnici pokrenuli prije otvaranja steajnoga postupka, nastavit e i provesti ovrni sud prema pravilima ovrnoga postupka.

Nakon otvaranja steajnoga postupka razluni vjerovnici nisu ovlateni pokrenuti postupak ovrhe ili osiguranja. Postupci ovrhe i osiguranja iz stavka koji su u tijeku u vrijeme otvaranja steajnoga postupka prekidaju se. Prekinute postupke ovrhe i osiguranja

nastavit e sud koji vodi steajni postupak primjenom pravila o unovenju predmeta na kojima postoji razluno pravo u steajnom postupku. Sud koji vodi postupak ovrhe ili osiguranja duan je u roku od osam dana od dana otvaranja steajnoga postupka rjeenjem utvrditi prekid postupka, oglasiti se nenadlenim i ustupiti predmet sudu koji vodi steajni postupak.

XXV. to ini steajni upravitelj sa zaprimljenim prijavama steajnih vjerovnika odnosno obavijestima izlunih i razlunih vjerovnika?

Steajni upravitelj duan je na propisanom obrascu sastaviti:

- tablicu prijavljenih trabina - tablicu izlunih prava, s podacima za

identifikaciju izlunoga vjerovnika, pravnom osnovom izlunoga prava i predmetom izlunoga prava

- tablicu razlunih prava.

Steajni upravitelj je, osim razlunih prava o kojima je obavijeten od razlunih vjerovnika, duan navesti razluna prava koja su upisana u javnim knjigama te razluna prava o kojima je saznao na drugi nain, s podacima za identifikaciju razlunoga vjerovnika, iznos i pravnu osnovu trabine osigurane razlunim pravom i dio imovine dunika na koji se razluno pravo odnosi.

Steajni upravitelj sastavit e popis svih trabina radnika i prijanjih dunikovih radnika dospjelih do otvaranja steajnoga postupka koje je obvezan iskazati u bruto iznosu i netoiznosu i predoiti na potpis prijavu njihovih trabina u dva primjerka.

Steajni upravitelj duan je sastaviti popis svih dunikovih vjerovnika za koje


je saznao iz poslovnih knjiga i poslovne dokumentacije dunika, iz drugih podataka dunika, prijava trabina ili na drugi nain.

U popisu vjerovnika odvojeno se vode vjerovnici s pravom odvojenoga namirenja i steajni vjerovnici razvrstani prema pojedinim isplatnim redovima. Za svakoga vjerovnika potrebno je navesti osnovu i iznos njegove trabine. Za razlune vjerovnike potrebno je dodatno naznaiti i predmet na kojemu postoji razluno pravo i vjerojatni iznos za koji vjerovnik nee biti odvojeno namiren.

XXVI. Jesu li svi steajni vjerovnici u istom pravom poloaju?

Steajni vjerovnici se prema svojim trabinama razvrstavaju u isplatne redove.

Vjerovnici kasnijega isplatnoga reda mogu se namiriti tek nakon to budu u cijelosti namireni vjerovnici prethodnoga isplatnog reda.

Steajni vjerovnici istoga isplatnog reda namiruju se razmjerno veliini svojih trabina.

U trabine prvoga viega isplatnog reda ulaze trabine radnika i prijanjih dunikovih radnika nastale do dana otvaranja steajnoga postupka iz radnoga odnosa u ukupnom bruto iznosu, otpremnine do iznosa propisanoga zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i trabine po osnovi naknade tete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

U trabine drugoga viega isplatnog reda ulaze sve ostale trabine prema duniku, osim onih koje su razvrstane u nie isplatne redove.

Nakon trabina viih isplatnih redova, kao trabine niih isplatnih redova,

namiruju se trabine vjerovnika prema sljedeem redoslijedu:

- kamate na trabine steajnih vjerovnika od otvaranja steajnoga postupka

- trokovi koji za pojedine vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku

- novane kazne izreene za kazneno ili prekrajno djelo i trokovi kaznenoga ili prekrajnoga postupka

- trabine za besplatnu inidbu dunika

- trabine za povrat zajma kojim se nadomjeta kapital nekoga lana drutva ili odgovarajue trabine.

Trabine vjerovnika niih isplatnih redova prijavljuju se samo na poseban poziv suda. U prijavi takvih trabina treba naznaiti da se radi o trabini niega isplatnog reda i redno mjesto na koje vjerovnik ima pravo.

XXVII. Mogu li se prijavljene trabine osporavati?

Trabina se smatra utvrenom ako je na ispitnom roitu prizna steajni upravitelj i ne ospori steajni vjerovnik, odnosno ako izjavljeno osporavanje bude otklonjeno.

Sud sastavlja tablicu ispitanih trabina u koju za svaku prijavljenu trabinu unosi u kojoj je mjeri trabina utvrena prema svom iznosu i svom redu odnosno tko je trabinu osporio.

Na temelju tablice ispitanih trabina sud donosi rjeenje kojim odluuje u kojem iznosu i kojem isplatnom redu su utvrene, odnosno osporene pojedine trabine. Tim rjeenjem sud odluuje i o upuivanju na parnicu radi utvrivanja, odnosno osporavanja trabine.


XXVIII. Mogu li steajni vjerovnici raspolagati svojim trabinama nakon otvaranja steajnoga postupka?

Ako steajni vjerovnik nakon otvaranja steajnoga postupka otui svoju trabinu koju nije prijavio u tom postupku, stjecatelj trabine moe u steajnom postupku imati samo ona prava koja bi mogao imati i njegov prednik.

Ako steajni vjerovnik otui svoju trabinu koju je prijavio u steajnom postupku, njezin stjecatelj stupa u pravni poloaj svoga prednika. Prijenos trabine moe se dokazivati u steajnom postupku samo javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ili izjavom steajnoga vjerovnika danom pred sudom.

Otvaranjem steajnoga postupka vjerovnik ija prava proizlaze iz sudskoga ili javnobiljenikoga osiguranja trabine prijenosom vlasnitva stvari ili prijenosom prava vjerovnik gubi pravo otuenja i optereenja stvari ili prava koja su na njega prenesena sudskim ili javnobiljenikim osiguranjem trabine.

XXIX. to je to steajna masa?

Steajna masa obuhvaa cjelokupnu imovinu dunika u vrijeme otvaranja steajnoga postupka te imovinu koju on stekne tijekom steajnoga postupka.

Steajna masa slui namirenju trokova steajnoga postupka te trabine vjerovnika steajnoga dunika, odnosno trabine ije je namirenje osigurano odreenim pravima na imovini dunika.

Imovina dunika pojedinca na kojoj se ovrha protiv njega ne bi mogla provesti

prema opim pravilima ovrnoga postupka ne ulazi u steajnu masu.

Steajni upravitelj duan je s obzirom na vrijeme otvaranja steajnoga postupka sastaviti sustavan pregled u kojemu e se navesti i usporediti predmeti steajne mase i dunikove obveze i njihova procjena.

XXX. Koje su obveze steajne mase?

Obveze steajne mase su trokovi steajnoga postupka i ostale obveze steajne mase.

Trokovi steajnoga postupka su:

- sudski trokovi steajnoga postupka - trabine neisplaenih plaa radnika u

bruto iznosu utvrene u steajnom postupku koje su vee od tri neisplaene plae koje radnik ostvaruje prema posebnom propisu, a najvie do iznosa tri neisplaene minimalne plae u Republici Hrvatskoj (ovo pravilo ne primjenjuje se na osobe koje su bile ovlatene voditi poslove drutva)

- nagrade i izdaci privremenoga steajnog upravitelja, steajnoga upravitelja i lanova odbora vjerovnika

- drugi trokovi za koje zakonom odreeno da e se namirivati kao trokovi steajnoga postupka.

U ostale obveze steajne mase pripadaju:

- obveze zasnovane radnjama steajnoga upravitelja ili na drugi nain upravljanjem, unovenjem i podjelom steajne mase, a koje ne pripadaju u trokove steajnoga postupka

- trabine odvjetnika za pruene usluge tijekom posljednjih est mjeseci prije otvaranja steajnoga postupka u svezi sa zatitom i


ostvarenjem prava dunika koja ulaze u steajnu masu

- obveze iz dvostrano obveznih ugovora ako se njihovo ispunjenje trai za steajnu masu ili mora slijediti nakon otvaranja steajnoga postupka

- obveze na temelju stjecanja u steajnu masu bez osnove

- trabine radnika steajnoga dunika nastale nakon otvaranja steajnoga postupka.

Obveze koje je preuzeo privremeni steajni upravitelj koji je ovlaten raspolagati imovinom dunika do otvaranja steajnoga postupka smatraju se obvezama steajne mase. Isto vrijedi i za obveze iz nekoga trajnoga obveznog odnosa ako je privremeni steajni upravitelj primio protuinidbu za imovinu kojom je upravljao.

Iz steajne mase najprije se namiruju obveze steajne mase koje je steajni upravitelj duan namirivati redom kojim one dospijevaju.

XXXI. Kada nastupaju i koje su posljedice otvaranja steajnoga postupka?

Pravne posljedice otvaranja steajnoga postupka nastupaju u trenutku kad je rjeenje o otvaranju steajnoga postupka objavljeno na mrenoj stranici e-Oglasna ploa sudova.

Ako rjeenje o otvaranju steajnoga postupka u povodu albe bude ukinuto, a u ponovnom postupku steajni postupak bude opet otvoren, smatrat e se da su pravne posljedice otvaranja steajnoga postupka nastupile u trenutku kada je prvo rjeenje o otvaranju steajnoga postupka objavljeno na mrenoj stranici e-Oglasna ploa sudova.

Ako rjeenje o otvaranju steajnoga postupka u povodu albe bude ukinuto, a u ponovnom postupku steajni postupak bude opet otvoren, u drugim sudskim postupcima u kojima je stranka steajni dunik sud e ukinuti sve radnje provedene od dana donoenja odluke o ukidanju rjeenja o otvaranju steajnoga postupka do ponovnoga otvaranja steajnoga postupka.

Otvaranjem steajnoga postupka prava tijela dunika pravne osobe prestaju i prelaze na steajnoga upravitelja.

Otvaranjem steajnoga postupka prava dunika pojedinca na upravljanje i raspolaganje imovinom koja ulazi u steajnu masu prelaze na steajnoga upravitelja.

Raspolaganja prijanjih osoba ovlatenih za zastupanje dunika po zakonu, odnosno dunika pojedinca nakon otvaranja steajnoga postupka predmetima iz steajne mase bez pravnoga su uinka, osim onih raspolaganja za koja vrijede opa pravila o zatiti povjerenja u javne knjige. Drugoj strani vratit e se njezina protuinidba iz steajne mase ako je njome poveana vrijednost steajne mase.

Ako je nakon otvaranja steajnoga postupka obveza ispunjena izravno osobi ovlatenoj za zastupanje dunika po zakonu ili duniku pojedincu prije objave rjeenja o otvaranju steajnoga postupka, iako je obvezu trebalo ispuniti u korist steajne mase, osoba se ispunjenjem oslobaa svoje obveze ako dokae da u vrijeme ispunjenja nije znala da je steajni postupak otvoren.

Nakon otvaranja steajnoga postupka steajni upravitelj je duan cjelokupnu imovinu koja ulazi u steajnu masu odmah preuzeti u posjed i njome upravljati.

Do izvjetajnoga roita zavrit e se oni zapoeti poslovi ije je ispunjenje


potrebno da bi se sprijeilo nastupanje tete na imovini steajnoga dunika i oni poslovi za koje steajni upravitelj utvrdi da su korisni za steajnu masu.

Danom otvaranja steajnoga postupka prestaju prava osoba koje su bile ovlatene raspolagati sredstvima na raunima dunika.

Steajni upravitelj bez odgode e zatvoriti sve raune dunika i otvoriti novi raun dunika ili vie rauna ako za to ima potrebe i odrediti osobe ovlatene raspolagati sredstvima na tim raunima.

Ako je pravna osoba koja za dunika obavlja poslove platnoga prometa saznala za otvaranje steajnoga postupka prije nego to je steajni upravitelj zatraio zatvaranje rauna, duna ih je zatvoriti.

Sredstva sa zatvorenih rauna prenijet e se na nove raune.

Nakon otvaranja steajnoga postupka uz tvrtku ili naziv dunika na poslovnom papiru dodaje se oznaka u steaju s naznakom novih brojeva rauna preko kojih se obavlja poslovanje dunika.

XXXII. to se nakon otvaranja steajnoga postupka dogaa s ugovorima o radu i pravima radnika?

Otvaranjem steajnoga postupka ugovori o radu ili slubi sklopljeni s dunikom kao poslodavcem ne prestaju.

Otvaranje steajnoga postupka poseban je opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

Nakon otvaranja steajnoga postupka steajni upravitelj u ime dunika poslodavca i radnik mogu otkazati ugovor o radu, bez obzira na ugovoreno trajanje ugovora i bez obzira na

zakonske ili ugovorene odredbe o zatiti radnika. Otkazni rok iznosi mjesec dana, ako zakonom nije odreen krai rok.

Ako radnik smatra da otkaz njegova radnog odnosa nije u skladu sa zakonom, moe traiti zatitu svojih prava u skladu s odredbama Zakona o radu.

Steajni upravitelj moe, radi zavretka zapoetih poslova i otklanjanja mogue tete, na temelju odobrenja suda, sklopiti nove ugovore o radu na odreeno vrijeme bez ogranienja koji su za ugovor o radu na odreeno vrijeme propisani opim propisom o radu.

Plae i ostala primanja iz radnoga odnosa odreuje steajni upravitelj, na temelju odobrenja suda, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

Plae i ostala primanja iz radnoga odnosa na koja je pravo nastalo nakon otvaranja steajnoga postupka namiruju se kao obveze steajne mase.

Otvaranjem steajnoga postupka prestaju prava radnika na suodluivanje. Sporazumi s radnikim vijeem ne obvezuju steajnoga upravitelja.

XXXIII. Mogu li se pobijati pravne radnje steajnoga dunika kojima se remeti pravo na ujednaeno namirenje i kako?

Pravne radnje poduzete prije otvaranja steajnoga postupka kojima se remeti pravo na ujednaeno namirenje steajnih vjerovnika (oteenje vjerovnika), odnosno kojima se pojedini steajni vjerovnici stavljaju u povoljniji poloaj (pogodovanje vjerovnika), steajni upravitelj u ime steajnoga dunika i steajni vjerovnici mogu pobijati u skladu s odredbama zakona.


S pravnom radnjom izjednaeno je i proputanje zbog kojega je steajni dunik izgubio kakvo pravo ili kojim su protiv njega imovinskopravni zahtjevi bili zasnovani, odrani ili osigurani.

Pravne radnje steajnoga dunika ovlaten je pobijati steajni upravitelj u ime steajnoga dunika na temelju odobrenja suda.

Tuba radi pobijanja pravnih radnji podnosi se protiv osobe prema kojoj je pobijana radnja poduzeta.

Steajni upravitelj moe podnijeti tubu radi pobijanja pravnih radnji u roku od godinu i pol dana od otvaranja steajnoga postupka.

Svaki steajni vjerovnik ima pravo podnijeti tubu radi pobijanja pravnih radnji za svoj raun i na svoj rizik trokova ako:

- steajni upravitelj ne podnese tubu radi pobijanja pravnih radnji u roku iz stavka 3. ovoga lanka u roku od tri mjeseca od isteka roka iz stavka 3. ovoga lanka

- steajni upravitelj povue tubu radi pobijanja pravnih radnji u roku od tri mjeseca od objave pravomonog rjeenja kojim je utvreno povlaenje tube na mrenoj stranici e-Oglasna ploa sudova

- je prethodno zatraio oitovanje steajnog upravitelja i ako se steajni upravitelj oitovao da nee podnijeti tubu radi pobijanja pravnih radnji u roku od tri mjeseca od objave oitovanja steajnog upravitelja da nee podnijeti tubu radi pobijanja pravnih radnji na mrenoj stranici e-Oglasna ploa sudova

- je prethodno zatraio oitovanje steajnog upravitelja i ako se steajni upravitelj nije u roku od tri mjeseca oitovao hoe li podnijeti tubu radi pobijanja pravnih radnji u roku od tri mjeseca od objave poziva steajnom upravitelju da se oituje

hoe li podnijeti tubu radi pobijanja pravnih radnji.

XXXIV. Tko mora unoviti imovinu steajnoga dunika i kako?

Steajni upravitelj duan je unoviti imovinu steajne mase u skladu s odlukama skuptine vjerovnika i odbora vjerovnika. Ako vjerovnici ne donesu odluku o daljnjem nainu i uvjetima prodaje, steajni upravitelj e odrediti nain i uvjete prodaje.

Ako steajni vjerovnici nisu na izvjetajnom roitu drukije odredili nain i uvjete prodaje, imovina dunika prodaje se odgovarajuom primjenom pravila o prodaji predmeta na kojima postoji razluno pravo.

XXXV. Kako unoviti predmete na kojima postoji razluno pravo?

Nekretnina na kojoj postoji razluno pravo prodaje se u steajnom postupku, na prijedlog steajnoga upravitelja ili razlunoga vjerovnika, uz odgovarajuu primjenu pravila ovrnoga postupka o ovrsi na nekretnini.

Sud zakljukom o prodaji utvruje vrijednost nekretnine, nain prodaje i uvjete prodaje.

Prodaju nekretnine provodi Financijska agencija elektronikom javnom drabom.

Nekretnina se ne moe prodati:

- na prvoj drabi ispod tri etvrtine utvrene vrijednosti nekretnine

- na drugoj drabi ispod jedne polovine utvrene vrijednosti nekretnine

- na treoj drabi ispod jedne etvrtine utvrene vrijednosti nekretnine.


Na etvrtoj drabi nekretnina se prodaje po poetnoj cijeni od 1,00 kune.

Prvi razluni vjerovnik u prednosnom redu moe izjaviti da kupuje nekretninu i da stavlja u prijeboj svoju trabinu s protutrabinom steajnoga dunika po osnovi cijene u visini utvrene vrijednosti nekretnine.

Sud je duan donijeti rjeenje o namirenju u roku od 30 dana od dana pravomonosti rjeenja o dosudi.

Pokretnu stvar na kojoj postoji razluno pravo, ako se ta stvar nalazi u njegovu posjedu, steajni upravitelj unovit e uz odgovarajuu primjenu pravila ovrnoga postupka ili slobodnom pogodbom.

Steajni upravitelj smije naplatiti ili na drugi nain unoviti trabinu ili drugo pravo koje je dunik ustupio radi osiguranja nekoga prava.

XXXVI. Moe li se i kako prodati imovina dunika kao cjelina?

Vjerovnici mogu na izvjetajnom roitu ili na kojoj kasnijoj skuptini vjerovnika, na temelju izvjetaja steajnoga upravitelja, odnosno nalaza i miljenja vjetaka, odluiti da se umjesto unovenja pojedinih dijelova imovine dunika odredi prodaja imovine dunika kao cjeline (odluka o prodaji).

U odluci o prodaji vjerovnici e odrediti uvjete i nain prodaje i bitne sastojke ugovora o prodaji imovine dunika kao cjeline.

Ako je odlukom o prodaji odreena prodaja elektronikom javnom drabom, prodaja e se provesti uz odgovarajuu primjenu pravila ovrnoga postupka o ovrsi na nekretnini.

Odluka o prodaji valjano je donesena ako je za nju glasovala veina vjerovnika koja je glasovala i ako zbroj trabina vjerovnika koji su tako glasovali dvostruko prelazi zbroj trabina vjerovnika koji su glasovali protiv prodaje, ne raunajui razlune vjerovnike.

Na temelju odluke o prodaji i pravomonoga rjeenja suda o potvrivanju odluke o prodaji na mrenoj stranici e-Oglasna ploa sudova i na mrenoj stranici Financijske agencije objavit e se oglas, uz naznaku uvjeta i naina prodaje. U oglasu e se naznaiti mjesto, vrijeme i nain uvida u popis imovine steajnoga dunika, popis razlunih prava, dokaze da imovina pripada duniku, poslovne knjige i dokumentaciju steajnoga dunika i razgledavanja imovine.

Ugovor o prodaji, u pisanom obliku, sklapa s kupcem u ime i za raun steajnoga dunika steajni upravitelj.

U cijenu e se uraunati i vrijednost razlunih prava kojima je optereena imovina koju kupac preuzima. Za utvrivanje vrijednosti tih prava uzet e se u obzir i pretpostavljena cijena po kojoj bi stvar ili pravo na kojima postoji razluno pravo mogli biti unoveni u steajnom postupku.

Ugovor o prodaji sud potvruje rjeenjem protiv kojega svaki steajni i razluni vjerovnik ima pravo na posebnu albu.

XXXVII. Koja su pravila o namirenju steajnih vjerovnika?

Namirenje vjerovnika provodi se prema priljevu gotova novca. Steajni vjerovnici niih isplatnih redova ne uzimaju se u obzir kod djelominih dioba.


Diobe obavlja steajni upravitelj. Prije svake diobe steajni upravitelj je duan dobiti suglasnost odbora vjerovnika, odnosno suda ako odbor vjerovnika nije osnovan.

Prije diobe steajni upravitelj e sastaviti popis trabina koje se uzimaju u obzir pri diobi.

Zavrnoj diobi pristupa se im zavri unovenje steajne mase.

Zavrna dioba smije se poduzeti samo uz suglasnost suda.

Zavrno roite odredit e se najkasnije u roku od godinu i pol dana od odranoga izvjetajnog roita.

Ako se pri zavrnoj diobi mogu u punom iznosu namiriti trabine svih steajnih vjerovnika, steajni upravitelj e preostali viak predati duniku pojedincu. Ako je dunik pravna osoba, steajni upravitelj e svakoj osobi koja ima udjela u duniku dati onaj dio vika na koji bi imala pravo u sluaju likvidacije izvan steajnoga postupka.

XXXVIII. Kada e sud donijeti rjeenje o zakljuenju steajnoga postupka?

Sud e donijeti rjeenje o zakljuenju steajnoga postupka odmah nakon zavretka zavrne diobe.

XXXIX. Kada e sud donijeti rjeenje o obustavi steajnoga postupka?

Sud e donijeti rjeenje o obustavi steajnoga ako se nakon otvaranja steajnoga postupka pokae da steajna masa nije dostatna ni za namirenje trokova postupka, sud e rjeenjem obustaviti i zakljuiti postupak.

Steajni upravitelj podnijet e sudu prijavu o nedostatnosti steajne mase:

- ako je steajna masa dostatna za namirenje trokova steajnoga postupka, ali nije dostatna za ispunjenje ostalih dospjelih obveza steajne mase ili

- ako se moe pretpostaviti da steajna masa nee biti dostatna za ispunjenje ostalih postojeih obveza steajne mase kad one dospiju.

Steajni postupak obustavit e se na prijedlog dunika pojedinca ako on nakon isteka roka za prijavljivanje trabina podnese sudu pismenu suglasnost svih steajnih vjerovnika, koji su prijavili svoje trabine.

XL. to ako se nakon zakljuenja ili obustave steajnoga postupka pronae imovina steajnoga dunika iz koje se mogu namiriti vjerovnici?

Sud e na prijedlog steajnoga upravitelja, kojega od steajnih vjerovnika ili po slubenoj dunosti odrediti nastavljanje postupka radi naknadne diobe ako se nakon zavrnoga roita, odnosno bez obzira na to je li postupak bio zakljuen:

- ostvare pretpostavke da se zadrani iznosi podijele steajnim vjerovnicima

- iznosi koji su isplaeni iz steajne mase vrate u masu

- pronae imovina koja ulazi u steajnu masu.

Nakon odreivanja naknadne diobe steajni upravitelj e iznos kojim se moe slobodno raspolagati ili iznos dobiven unovenjem naknadno pronaenoga dijela steajne mase podijeliti prema zavrnom popisu.


XLI. to je steajni plan?

Nakon otvaranja steajnoga postupka doputeno je izraditi steajni plan u kojemu se moe odstupiti od zakonskih odredbi o unovenju i raspodjeli steajne mase.

Steajnim planom moe se, izmeu ostaloga: ostaviti duniku sva imovina ili dio njegove imovine radi nastavljanja poslovanja dunika, prenijeti dio ili svu imovinu dunika na jednu ili vie ve postojeih osoba ili osoba koje e tek biti osnovane, uz iskljuenje primjene opeg pravila o pristupanju dugu u sluaju preuzimanja neke imovinske cjeline iz zakona kojim se ureuju obvezni odnosi i o dunosti davanja izjave o nepostojanju dugovanja iz zakona kojim se ureuje postupak u sudskom registru, dunika pripojiti drugoj osobi ili spojiti s jednom ili vie osoba, prodati svu imovinu ili dio imovine dunika, s razlunim pravima ili bez razlunih prava, raspodijeliti svu imovinu ili dio imovine dunika izmeu vjerovnika, odrediti nain namirenja steajnih vjerovnika, namiriti ili izmijeniti razluna prava, smanjiti ili odgoditi isplatu obveza dunika, obveze dunika pretvoriti u kredit, preuzeti jamstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obveza dunika, urediti odgovornost dunika nakon zavretka steajnoga postupka.

Steajni plan ima pravo sudu podnijeti steajni upravitelj do zavrnoga roita.

Sud e donijeti rjeenje o zakljuenju steajnoga postupka im rjeenje o potvrdi steajnoga plana postane pravomono.

Prije zakljuenja steajnoga postupka steajni upravitelj duan je namiriti nesporne obveze steajne mase, a za sporne pruiti odgovarajue osiguranje.

U rjeenju o potvrdi steajnoga plana moe se predvidjeti da e steajni vjerovnici biti u isplatnom redu iza vjerovnika s trabinama po osnovi kredita ili zajmova koje e dunik ili drutvo preuzimatelj preuzeti tijekom trajanja nadzora ili koje je vjerovnik steajne mase ostavio na snazi i tijekom trajanja nadzora. U tom e sluaju biti potrebno utvrditi ukupni iznos za kredite te vrste (kreditni okvir). Taj iznos ne smije prelaziti vrijednost predmeta imovine navedenih u pregledu imovine.

XLII. Kada i kako se provodi skraeni steajni postupak?

Sud e provesti skraeni steajni postupak nad pravnom osobom ako su ispunjene sljedee pretpostavke:

- ako nema zaposlenih - ako u Oevidniku redoslijeda osnova

za plaanje ima evidentirane neizvrene osnove za plaanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana

- ako nisu ispunjene pretpostavke za pokretanje drugog postupka radi brisanja iz sudskoga registra.

Zahtjev za provedbu skraenoga steajnog postupka duna je podnijeti Financijska agencija u roku od osam dana od isteka razdoblja u kojem dunik u Oevidniku redoslijeda osnova za plaanje ima evidentirane neizvrene osnove za plaanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana.

Ako osobe ovlatene za zastupanje dunika po zakonu u roku od 15 dana ne podnesu popis imovine i obveza dunika ili ako iz toga popisa proizlazi da dunik ima imovinu koja nije dostatna za namirenje predvidivih trokova steajnoga postupka te ako u roku od 45 dana nijedan vjerovnik ne predloi otvaranje steajnoga postupka i ne


predujmi sredstva za namirenje trokova postupka, smatrat e se da je dunik nesposoban za plaanje. U tom sluaju sud e po slubenoj dunosti donijeti rjeenje o otvaranju i zakljuenju skraenoga steajnog postupka.

Ako nisu ispunjene pretpostavke za istodobno otvaranje i zakljuenje skraenoga steajnog postupka, sud e obustaviti skraeni steajni postupak i odgovarajuom primjenom opih odredbi steajnoga postupka donijeti rjeenje o pokretanju prethodnoga postupka odnosno otvaranju steajnoga postupka.

Sudski savjetnici ovlateni su provoditi skraeni steajni postupak i donositi odluke, osim odluke o obustavi skraenoga steajnoga postupka i donoenju rjeenja o pokretanju prethodnoga postupka odnosno otvaranju steajnoga postupka.

Documents

Vodič Kroz Stečajni Postupak 2015