VODI KROZ ZANIMANJA

2006.

PREDGOVORDragi uenici,uenice, Pred vama je prirunik koji e vam korisno posluiti da se upoznate sa raznim zanimanjima kako bi to lake izabrali ono zanimanje za koje imate sklonosti i interesovanje. Svakom pojedincu je potrebna struna pomo u donoenju odluka o daljnjem profesionalnom putu, putu izgradnje karijere. To je jedna od osnovnih funkcija Zavoda za zapoljavanje na svim nivoima, tako i obrazovnih vlasti u Bosni i Hercegovini. Profesionalna orijentacija se mora provoditi u kolama u skladu sa meunarodnim konvencijama. Pomo u profesionalnom usmjeravanju pri izboru budueg zanimanja koriste, osobe koje prvi put izabiraju profesiju ili zanimanje za koje e se tek kolovati, a to ste vi uenici zavrnih razreda osnovne kole,ali i one osobe koje, iz bilo kog razloga, moraju odluivati o promjenama (prekvalifikaciji) u svom dosadanjem zanimanju i radu. Profesionalna orijentacija se provodi putem informiranja i savjetovanja u kolama, a provode je kolski pedagozi-psiholozi zajedno sa svim drugim nastavnicima u koli. Profesionalna orijentacija ima dvije osnovne komponenate: profesionalno informiranje i profesionalno savjetovanje. Informiranjem se moe obuhvatiti veliki broj korisnika, i moemo slobodno, na osnovu iskustava, rei da je informiranje mnogima sasvim dovoljno za donoenje odreene profesionalne odluke o izboru budueg zanimanja. Profesionalno je savjetovanje mnogo sloeniji postupak koji se zasniva na detaljnijem poznavanju mnogih, za profesionalni uspjeh bitnih karakteristika i osobina linosti, npr. sposobnosti, interesa, motivacije, vjetina, zdravstvenog stanja i sl. Profesionalno savjetovanje je rezultat timskog rada psihologa, pedagoga, ljekara i po potrebi drugih strunjaka. Zbog veoma velikih problema pri zapoljavanju i zbog velikog broja nezaposlenih u posljednje vrijeme raste potreba za profesionalnom orijentacijom i profesionalnim savjetovanjem odraslih. Vodi kroz zanimanja moe korisno posluiti u svrhu profesionalnog informiranja: uenicima koji se nalaze pred izborom budueg zanimanja roditeljima i nastavnicima nezaposlenim osobama koje trae posao zaposlenima osobama koji bi eljeli promijeniti svoj posao savjetodavcima (pedagozima, psiholozima, ljekarima) za profesionalno informiranje i izbor zanimanja kadrovskim strunjacima koji se bave upravljanjem ljudskim resursima studentima psihologije i pedagogije u cilju istraivanja.

Izdavai Gesellschaft fr technische Zusammenarbeit (GTZ) Federalni zavod za zapoljavanje Zavod za zapoljavanje Republike Srpske Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske Za izdavae Dr. Jeanette Burmester, GTZ voa projekta Struno obrazovanje i usavravanje Miralem ari, Federalni zavod za zapoljavanje, direktor Milorad Jankvi, Zavod za zapoljavanje RS, direktor Prof. dr. Zijad Pai, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, ministar Anton Kasipovi,Ministarstvo prosvjete i kulture RS, ministar Redakcijski savjet Stipo Bara, Ministarstvo prosvjete Suada Numi, Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije BiH Salih Mula, Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije BiH Sneana Borovanin, Zavod za zapoljavanje Republike Srpske Miroslava Aleksi, Zavod za zapoljavanje Republike Srpske Viktorija Beevi, Zavod za zapoljavanje Federacije BiH Omer Korjeni, Zavod za zapoljavanje Federacije BiH Pejo urainovi, Ministarstvo prosvjete Republike Srpske Cvijan Jovanovi, Ministarstvo prosvjete Republike Srpske Edina ubela, Gesellschaft fr technische Zusammenarbeit - GTZ Lektor Zineta Boguni DTP Edib Gusinjac Naslovna strana Edib Gusinjac tampaLakta{i

Za tampariju Svetozar erketa Tira 15.000 primjeraka

Dragi itaoci, Nakon zavrene osnovne kole, pribliavate se velikim koracima svijetu zaposlenja. Vrijeme je da sada postavite smjernice za svoju buduu poslovnu karijeru. Broura koja je pred vama treba da vam prui iroku paletu ponuda zanimanja u Bosni i Hercegovini, te podrku pri izboru budueg zanimanja. Oni meu vama koji jo uvijek nisu sigurni kojim pravcem da krenu mogu uz pomo ove broure nai kratak opis svih ponuenih zanimanja. Ova broura moe vam biti od pomoi da odaberete svoje budue zanimanje. Mogue je da i uz pomo iste moda pronaete zanimanje na koje prethodno niste ni pomisli ili ste imali drugaiju predstavu o njemu. Onima koji ve znaju koje e zanimanje odabrati broura moe pomoi da usporede svoje predstave o tom zanimanju sa opisanim. Nadalje broura prua mogunost da se izvri usporedba slinih zanimanja, odnosno daje pregled alternativnih zanimanja. Vae prve strune kvalifikacije su bitan sastavni dio vae budunosti. No morate imati na umu da stalna organizaciona i tehnika promjena u svijetu rada od vas iziskuju sve vie fleksibilnosti i mogunost prilagoavanja. Kako bi se i aspekt cijeloivotnog uenja obradio date su vam dodatne informacije o mogunostima daljeg usavravanja.Veliko mi zadovoljstvo predstavlja i injenica da smo mi kao GTZ projekat imali mogunost da pruimo podrku radnoj grupi, koja je odgovorna za sadraj broure. Ova broura je informativna broura o zanimanjima u Bosni i Hercegovini a izradili su je zajedno predstavnici Ministarstva obrazovanja i nauke Federacije Bosne i Hercegovine, predstavnici Ministarstva prosvjete i kulture RS kao i predstavnici Zavoda za zapoljavanje FBiH i RS.

Miljenja smo da ovu brouru ne treba koristiti samo naa ciljna grupa, odnosno uenici zavrnih razreda osnovne kole nego i njihovi roditelji, nastavnici i strunjaci za profesionalnu orijentaciju kako bi u budue sve vie mladih strunjaka izalo na trite rada koji mogu za sebe rei da su izuili zanimanje koje najvie odgovara njihovim eljama, sposobnostima i interesima. Dr. Jeanette Burmester Voa projekta GTZ Struno obrazovanje i usavravanje u BiH Sarajevo,novembar 2006

UvodNakon zavrene osnovne kole potrebno je donijeti veoma vanu odluku - odluku o izboru budueg zanimanja. To nije nimalo lagan zadatak! Izbor zanimanja jedna je od najvanijih odluka u ovjekom ivotu. Dobar izbor budueg zanimanja vaan je iz razloga to radu posveujemo mnogo vremena: 8 sati dnevno, 5 dana sedmino, 35 - 40 godina ivota. Zbog toga trebamo izabrati zanimanje kojim emo biti zadovoljni, koji emo obavljati dobro, sa zadovoljstvom i uspjeno. Meutim, pri izboru budueg zanimanja esto se naemo u slijepoj ulici: izmeu snova i realnosti, izmeu potrebe da pomirimo snove i elje sa jedne strane i stvarnost u kojoj ivimo sa druge. Biti motiviran, dobro upoznati sebe, svoje sklonosti i sposobnosti, upoznati se sa zanimanjima, svijet (trite) rada, dobro razmisliti o buduem zanimanju i biti zadovoljan u poslu lino je i javno dobro.Zbog toga je vano da dobro izaberemo buduu profesiju, kako bi u ivotu radili posao koji nas ini srenim i u kojem smo uspjeni. Skup poslova i zanimanja koje ovjek obavlja do svog penzionisanja naziva se karijerom. Karijera svakog pojedinca odreuje njegov ivot - materijalni poloaj, drutveni ugled, mjesto stanovanja, prijatelje. Zato je planiranje i usmjeravanje vlastite karijere zapravo planiranje vlastitog ivota. Profesionalna orjentacija je vana za uenike koji tek biraju svoje budue zanimanje, ali isto tako je vana svakom pojedincu koji eli promijeniti svoj posao ili zanimanje. Rijetko e se ko baviti samo jednim poslom u ivotu. Ljudi promijene i po nekoliko poslova, pa i zanimanja tokom svog radnog vijeka. Kako se opredjeliti za budue zanimanje?-

Ljudi se meusobno razlikuju i svaki ovjek ima svoje jedinstvene osobine. O tim osobinama treba voditi rauna pri planiranju vlastite karijere, jer razliita zanimanja zahtijevaju i razliite osobine ljudi koji ih obavljaju. Jednostavno, sklonosti ljudi su razliite. Poeljne osobine u nekom zanimanju zavise od radnih zadataka i uslova rada. Svako zanimanje zahtjeva skup odreenih osobina koje se mogu znatno razlikovati od skupa osobina koje su poeljne u nekom drugom zanimanju. Radni zadaci i uslovi rada odreuju koje su osobine vane u nekom zanimanju. To znai da pri izboru budueg zanimanja moramo poznavati poslove i uslove rada za to zanimanje. Istovremeno, i najvanije moramo dobro poznavati i samog sebe! Upoznavanjem sebe, zapravo, i poinje proces izbora zanimanja. Poznavati sebe, znai poznavati svoje osobine koje su u vezi s Upoznajte sebe obavljanjem razliitih poslova. Tri vrste osobina, koje su vane za izbor budueg zanimanja su vrijednosti, interesi i sposobnosti. Upoznati sebe, dakle, znai upoznati svoje vrijednosti, interese i sposobnosti. To nije nimalo lagan zadatak, ali iskreni sud o samom sebi neophodan je korak prema uspjenom izboru budueg zanimanja. Ne trebate se osloniti iskljuivo na ono to mislite o sebi, ve razgovarajte i sa drugima i saznajte kako oni sude o vama. Na kraju, za pomo se moete obratiti psiholozima i drugim strunjacima za profesionalnu orijentaciju. Vrijednosti su glavni ciljevi koje pojedinac eli ostvariti u svom ivotu. Neki ljudi ele bogatstvo, drugi cijene mo i uticaj na druge ljude, treima je vano da ispune ivot pomaganjem drugim ljudima. Smatrate li da je veoma vano pomoi bolesnoj ivotinji? Najradije pomaete ovjeku u nevolji?

elite vrijedno raditi ako moete dobro zaraditi? Ova tri pitanja, odnose se na vaa vrijednosna usmjerenja. ivotni ciljevi nekog pojedinca nisu uvijek vidljivi, ali se zapaaju po njegovim stavovima i ponaanju. Upoznavanjem vlastitih vrijednosti, zrelije emo izabrati zanimanje i posao kojim se elimo baviti. Odgovori na pitanja da li vie volite matematike zadatke ili vas zanimaju razne maine i nain njihovog rada, govore o vaim interesima. Interes je zanimanje pojedinca za odreene aktivnosti. Interesi su obino razliiti. Tako moemo govoriti o interesima za tehniku i maine, prirodne ili drutvene nauke, knjievnost, likovnu umjetnost, muziku, sport, ekonomiju, poslovne aktivnosti itd. Bolje je odmah izabrati zanimanje u kojem ovjek moe obavljati aktivnosti koje gazaista interesuju. I sam izraz zanimanje podsjea nas na to da bi se ovjek trebao baviti upravo onim to ga zanima. Da li ste uspjeni u rjeavanju matematikih problema? Uspijevate li lako objasniti svoje misli? Da li ste spretni u runim poslovima? To su pitanja koja se odnose na vae sposobnosti. Sam interes za izabrano zanimanje nije dovoljan za uspjeh u radu. Uspjeh u poslu zavisi od sposobnosti nekog pojedinca, a one ne moraju biti u skladu sa njegovim interesima. Sposobnosti su osnovne ovjekove osobine. One odreuju ovjekov maksimum u nekoj aktivnosti. Osim to trebamo dobro poznavati sebe, moramo dobro upoznavati i svijet (trite) rada. Poznavati svijet (trite) rada znai poznavati razliita zanimanja, glavne zahtjeve za obavljanje odreenog posla, uslove rada, mogunosti zaposlenja, napredovanja u radu, daljeg usavravanja i kolovanja itd. Mnogi ljudi koji misle da dobro poznaju odreeno zanimanje nisu ni svjesni toga koliko njihovo znanje moe biti povrno i nepotpuno. Svijet rada je irok, moemo slobodno rei ak i nepregledan, te podloan stalnim promjenama. Postoje hiljade raznovrsnih poslova koje ljudi mogu obavljati. Osim to su mnogobrojni, poslovi se i mijenjaju. Nauni i tehnoloki razvoj ima za posljedicu da neki poslovi nestaju, a drugi nastaju. Zato upoznati svijet rada nije ni lagan ni kratkotrajan zadatak. Svijet rada poeli smo upoznavati jo u djetinjstvu. Vrlo smo rano nauili da ljudi obavljaju razliite poslove. Od roditelja i znanaca, u koli i iz knjiga, postupno smo uili i irili saznanja o razliitim zanimanjima. Pojedinac ne moe u potpunosti upoznati sva mogua zanimanja, ve treba bolje upoznati ona zanimanja koja ga najvie zanimanju. Ali, koja su to zanimanja na koje treba obratiti panju? Vrlo vaan izvor informacija o svijetu (tritu) rada su posebne publikacije o zanimanjima. Internet je takoer postao medij za prezentiranje ovakvih informacija. Iskreno se nadamo da e ti ovaj Vodi kroz zanimanja pomoi da vie sazna o razliitim zanimanjima, te da u skladu sa svojim vrijednostima, interesima i sklonostima lake izabere svoje budue zanimanje.

ZNAAJ I VANOST IZBORA ZANIMANJAU toku kolovanja, a posebno kada ste u zavrnom razredu sve je prisutnija dilema kuda dalje. U kom pravcu ete nastaviti kolovanje? ta je va budui izbor i emu elite da se posvetite? Pitanja trae odgovor, a odluku o izboru budueg zanimanja treba da donesete vi. To je sigurno jedna od vaih najvanijih i najznaajnih odluka jer ovjek jednu treinu svog ivota provede obavljajui profesionalnu djelatnost. Niko ne moe odluiti u ime vas a naa elja je, ali i obaveza da vam pomognemo, odnosno ukaemo o emu sve treba da vodite rauna da bi pravilno odluili. Od pravilnog izbora zavisi va budui uspjeh i napredak u karijeri, a pravce karijere trasirate upravo odlukom o izboru i upisu u neku kolu. Sa slinim odlukama ete se susresti i kasnije jer je ovjek u svom radnom vijeku primoran da dopunjava i dograuje steeno znanje za neko zanimanje, a nekada ak i da mijenja zanimanje. Meutim, treba znati da ako sada pravilno odluite imaete mnogo manje problema da se izborite sa svim izazovima budueg rada i opredjeljenja. Ciljevi koje sebi postavljate trebaju biti realni da bi na njih mogli odgovoriti, a elje i interesi usklaeni sa vaim sposobnostima da bi ih mogli ostvariti. Takoe je vano da poznajete zahtjeve zanimanja, opis poslova, uslove rada, ali i uslove i mogunosti zaposlenja i koje oblasti nude perspektivu. Pri tome trebate znati i kakvi su uslovi upisa i konkurisanja u eljenu kolu kojom stiete potrebno obrazovanje za zanimanje koje je va interes. Izbor zanimanja je vana odluka i zato nemojte zanemariti odgovor ni na jedno pitanje. Pravilno se informiite ali i potraite pomo kako bi pravilno odluili.

Nadamo se da e i sadraj koji vam nudimo dati odgovor na mnoge vae dileme. Prije nego to nainimo izbor, bitno je procijeniti ta elimo nakon zavretka srednje kole:

Zaposliti se? Nastaviti kolovanje na vioj koli/fakultetu? Stei zanimanje, pa kasnije odluiti o nastavku kolovanja?Iako u dananje vrijeme izbor zanimanja nije vie izbor za cijeli ivot, nepromiljen i ishitren izbor vodi nezadovoljstvu, gubitku vremena i novca. Istina, ponekad je mogue ispraviti pogreku prelaskom u drugu kolu, polaganjem dodatnih ispita, preusmjerenjem na viim i visokokolskim ustanovama, ali zato ne uiniti sve da nam prvi izbor bude i pravi. Koje greke najee inimo pri izboru zanimanja?

Povrno procjenjujemo sebe i svoje mogunosti Ne pravimo razliku izmeu interesovanja i sposobnosti za odreeno zanimanje Nemamo dovoljno informacija o svijetu rada i zanimanja Doputamo da drugi donose odluke umjesto nas Nezainteresovani smo (odluku donosimo u poslednji trenutak, preputamo sve sluaju) Itd...Izbor srednje kole ne smije biti nepromiljena odluka i splet okolnosti!

Upravo iz navedenih razloga pokuaemo vam pribliiti znaaj procjenjivanja vlastitih sklonosti i osobina linosti u izboru zanimanja.

... PROCIJENITE SEBE Razliita zanimanja trae i razliite osobine od nas. ovjek je prilagodljiv, i uz odreeni napor moe obavljati razliite poslove, no ovisno o njegovim osobinama neki e mu poslovi lake ii od ruke i pruati mu vie linog zadovoljstva. Poeljne osobine u zanimanju ovise o radnim zadacima i uvjetima u kojima se ti radni zadaci obavljaju. Svako zanimanje trai odreeni sklop osobina, iz tog razloga bitno je odrediti koje osobine mi posjedujemo, odnosno koja zanimanja bi bila u skladu sa naim osobinama. Osobine koje su vane za rad u nekom zanimanju su:

Sklonosti i interesovanjaInteresi su ono to nas zanima, ime se elimo i volimo baviti. Ljudi se razlikuju po svojim sklonostima i interesima. Nekoga interesuje tehnika i rad sa mainama, nekoga stalni kontakti sa drugim ljudima, nekoga rad na otvorenom prostoru... Moemo rei da postoje sklonosti ka prirodnim ili drutvenim naukama, umjetnosti; fizikim i praktinim, intelektualnim aktivnostima; radu sa stvarima i/ili ljudima; radu na otvorenom ili zatvorenom prostoru i sl. Za odabir budueg zanimanja vano je procijeniti koji su nai trajniji interesi, u kakvim aktivnostima uivamo, u emu nam brzo proe vrijeme, u emu pokazujemo najbolje rezultate. Predlaemo da napravite listu svojih interesovanja (kojim se aktivnostima volim baviti, kako, gdje, s kim/ ime volim raditi), zatim uporedite sa zahtjevima zanimanja koja vas interesuju i zapiete ona zanimanja koja se poklapaju sa vaim interesima. Vano je uskladiti interesovanja prema odreenom zanimanju sa svojim sposobnostima i stvarnim mogunostima. To to nas zanima i to volimo kuhati, ne znai da emo biti uspjean kuhar ako naprimjer nemamo dobro razvijeno ulo mirisa i okusa. S druge strane, to to smo izrazito dobri u rjeavanju zadataka iz matematike ne znai da se trebamo obrazovati za profesora matematike ako nam je dosadno dok rjeavamo razliite matematike probleme.-

Vrijednosti

Vrijednosti predstavljaju sklop linih uvjerenja i stavova o tome ta je ispravno, dobro ili poeljno. Glavne ciljeve i tenje postavljamo u skladu sa onim to najvie vrednujemo i to nam je znaajno. emu tei i ta smatra posebno vrijednim?-

Baviti se praktinim radom i stvarati neto opipljivo? Baviti se intelektualnim radom i istraivati? Baviti se kreativnim radom? Pomagati drugim ljudima, savjetovati ih i poduavati? Provesti fiziki aktivan, dinamian i uzbudljiv ivot?

Baviti se samo poslovima koji donose dobru zaradu? Neto drugo?Deava se da isto vrednujemo razliite stvari, pa je stoga poeljno napraviti hijerarhiju onoga to nam je najznaajnije. Neka zanimanja u sebi nose i kombinaciju razliitih vrijednosti.

Da li se vrijednosti koje si izabrao poklapaju sa zanimanjima koja te interesuju?

SposobnostiSposobnosti odreuju ono to ovjek moe. Nije dovoljno da nas neto zanima i da tome teimo, ako ne posjedujemo sposobnosti da to i ostvarimo. Sposobnosti mogu biti intelektualne (npr. sposobnost razumijevanja, raunanja, pamenja, rasuivanja, verbalne sposobnosti), motorike (npr. spretnost prstiju, aka i ruku, brzina reagiranja, koordinacija pokreta..) ili senzorne (npr. otrina vida, razlikovanje boja, osjetljivost sluha, mirisa, okusa, dodira). Svako zanimanje zahtjeva specifian sklop sposobnosti. to su sposobnosti usklaenije sa osobinama koje zanimanje zahtijeva, to je vea vjerovatnoa da emo uz manji napor postizati vei radni uinak, imati manje nezgoda na radu i da emo radei posao koji nam lake polazi od ruke, biti zadovoljniji. Dosadanji uspjeh u pojedinim predmetima, uspjeh u sportskim i drugim aktivnostima mogu biti polazna taka kada razmilja o svojim sposobnostima.

Odgovarajue tjelesne karakteristike i zdravstveno stanjeZa veliki broj zanimanja nisu potrebni neki posebni tjelesni i zdravstveni preduslovi, meutim, postoje i zanimanja koja zahtijevaju odreenu tjelesnu konstituciju i besprijekorno zdravstveno stanje. Neke tjelesne karakteristike mogu biti kontraindikacija (smetnja, prepreka) za rad u odreenim zanimanjima. Npr. nerazlikovanje boja, gadljivost, smanjena otrina vida, nesposobnost za rad na visini, razliite vrste oboljenja, su samo neke od kontraindikacija za pojedina od zanimanja. Prije nego se odluite za odreeno zanimanje provjerite da li postoje i koje su kontraindikacije za to zanimanje. Vano je voditi rauna da izabrano zanimanje ne izaziva zdravstvene smetnje, odnosno da ne bude prepreka za uspjenost u poslu. NAITE PRAVE INFORMACIJE O SVEMU TO VAS INTERESUJE O ZANIMANJIMA Iskustvo je pokazalo da nikada ne treba koristiti jedan izvor informisanja, jer svako ima svoju istinu. O svim dilemama razgovarajte sa sebi bliskim ljudima, prije svega sa roditeljima, roacima, prijateljima. Svi oni imaju svoja iskustva koja e biti dragocjena i za vas. Takoer, nemojte se ustruavati da zatraite pomo od nastavnika i lica koja vam mogu najvie pruiti u tome, a to su kolski pedagozi/psiholozi. Prije nego se odluite za razgovor, trebate tano znati koje informacije vam nedostaju i ta elite pitati, a pretpostavljamo da sa svojim prijateljima svakodnevno razgovarate o tome.

Najznaajnije je da znate:

Koji su zahtjevi zanimanja? U kojim uslovima se radi? Na koji nain se radi? Kojim sredstvima i alatima se radi? Kakve su perspektive zanimanja koje vas interesuje?Izvori profesionalnog informisanjaDanas postoji zaista irok spektar mogunosti da doete do eljenih informacija. Iz niza oblasti postoji specijalizovana literatura koja vam moe biti od velike pomoi, takoer veliki je broj nevladinih organizacija koje posjeduju informacije o nizu razliitih oblasti.

Ljudi oko tebe (roditelji, prijatelji, kolsko osoblje...)U tvojoj okolini se vjerovatno nalazi veliki broj ljudi sa razliitim zanimanjima koje moe pitati ta oni misle o svom zanimanju i eventualno ich posjetiti na radnom mjestu. Meutim, vodi rauna da svi oni iznose svoja iskustva, i da to to neko naprimjer nije zadovoljan svojim izborom zanimanja ne mora znaiti da i ti ne bi bio zadovoljan ako bi ga izabrao. Kao to smo mnogo puta do sada ponovili ljudi se razlikuju po svojim interesima, vrijednostima, sposobnostima.

Nastavnici, profesori, kolski pedagozi i psiholozi ti takoer mogu biti od velike pomoi.

Sredstva javnog informisanjatampa (dnevni i nedeljni listovi, razni asopisi...) povremeno donose razne informacije o zanimanjima, posebno pri kraju kolske godine kada je ta tema aktuelna. Najee se radi o interesantnim i slikovito napisanim tekstovima. Elektronski mediji (radio i televizija) povremeno emituju emisije vezane za svijet zanimanja. To su namjenski pripremljene emisije iji je cilj da upoznaju uenike sa zanimanjima ili porodicama zanimanja karakteristinim za datu sredinu. Putem razliitih kontakt emisija koje se emituju uivo, moe postavljati tebi interesantna pitanja. Specijalizovani tampani materijali kao to su broure i knjige sa opisima zanimanja, monografije, leci, plakati i sl. Predstavljaju jedan od najpouzdanijih izvora informacija, naroito ako su ilustrovani crteima i fotografijama. Ova knjiica je jedan primjer, potrudi se da pronae i druge sline materijale. Savremeni digitalni mediji na internetu moe nai mnotvo zanimljivih informacija. Istina, nemamo svi pristup internetu, ali vjerovatno neko iz tvoje okoline posjeduje raunar i moe otii na web, tu su i internet klubovi kojih zaista ima mnogo. Ako postoji neko zanimanje koje te posebno privlai, potrudi se da ode i posjeti preduzee u kojem se obavlja to zanimanje. Pitajte NIJE SRAMOTA TRAITI SAVJET!

ALTERNATIVNA ZANIMANJAKada prikupite sve informacije o onome to vas interesuje u vezi sa buduim zanimanjem sigurno ete lake donijeti odluku o svom buduem usmjerenju. Meutim, uvijek nije mogue doi do eljenog cilja. Ukoliko niste u mogunosti iz opravdanih razloga opredjeliti se za odreenu oblast, sigurno postoje i druga zanimanja u kojima ete biti jednako tako uspjeni, jer svaki ovjek posjeduje sposobnosti za vie zanimanja. Ima mnogo zanimanja koja su slina po svojim zahtjevima, a ako ste ih uvrstili u listu svojih interesa nee vam biti teko nai alternativno zanimanje - odgovarajuu zamjenu. Alternativno zanimanje treba uvijek da postoji bar u tvojim razmiljanjima, kako ne bi doao u situaciju velike neodlunosti onda kada upis bude na pragu.

Ono to treba da zna je:

Koja su tvoja alternativna zanimanja? Zato je potrebno pronai alternativno zanimanje? Dobro poznavanje veeg broja zanimanja. Alternativna zanimanja su rezerva za ono to najvie eli i pomoi e ti da lake doe do eljenog cilja.

1. Znaaj profesionalne orijentacijeMogunosti profesionalne karijere i preporukeSistem ureenja obrazovanja u Bosni i Hercegovini treba promatrati u svjetlu ustavnog ureenja Bosne i Hercegovine i strukture podjele nadlenosti. U skladu s navedenim, odnosno Ustavom BiH, obrazovanje je u nadlenosti entiteta. Obrazovanje kao jedan od vodeih faktora ekonomskog razvoja i napretka drutva u cjelini, sigurno, zasluuje daleko znaajnije mjesto u svim segmentima i prioritetima rada i djelovanja. U tom kontekstu treba promatrati i profesionalnu orijentaciju kao interdisciplinarnu aktivnost i nezaobilazan faktor usmjeravanja i djelovanja mladih. Sistem inoviranja sadraja, naina rada, kontinuiranog praenja i ukupnog unapreenja rada u oblasti profesionalne orijentacije treba da bude jedan od zadataka ministarstava obrazovanja, ali i drugih uesnika u ostvarivanju ove znaajne funkcije. Zavodi za zapoljavanje kao kljuni akteri trita rada trebaju osigurati relevantne pokazatelje o kretanjima na tritu rada, najbrojnijim zanimanjima, iskazanim potrebama, mogunou njihovog zadovoljavanja i drugim pokazateljima bitnim za saradnju sa obrazovnim sistemom. Kao osnovna poluga izmeu obrazovanja i rada, slube zapoljavanja, pored profesionalnog usmjeravanja i informiranja pri izboru budueg zanimanja, trebaju pruiti odgovarajuu pomo i licima koja ele promijeniti zanimanje, odnosno prekvalificirati ili dokvalificirati se kako bi lake doli do zaposlenja. Nezaobilazni faktori profesionalne orijentacije, koji takoer kao relevantni akteri mogu doprinijeti njenom unapreenju, jesu udruenja poslodavaca i ministarstava za poduzetnitvo. Takoer, centri za radno i struno osposobljavanje imaju znaajnu ulogu u osposobljavanju, dopunskoj obuci i stjecanju posebnih znanja i vjetina shodno potrebama trita rada.

Cjeloivotno uenje i osposobljavanje je preduvjet uspjene karijere, ali i prilagoavanja stalnim promjenama i zahtjevima trita. Svi dokumenti koji se odnose na reformu obrazovanja u BiH posebnu panju posveuju cjeloivotnom uenju. Zakonski i podzakonski akti posebno ukljuuju i uvjete za struno obrazovanje i obuku odraslih koji se odnose na nastavak profesionalnog obrazovanja, dokvalifikaciju, prekvalifikaciju i druge aktivnosti koje osiguravaju kontinuirano i cjeloivotno uenje. Takoer pri izradi pravnih akata nadlene obrazovne vlasti treba da obrate panju na cjeloivotno uenje koje ima posebnu vanost u ovim okolnostima. Sigurno je jedan od najvanijih dokumenata reforme strunog obrazovanja i obuke u Bosni i Hercegovini Klasifikacija zanimanja za srednje struno obrazovanje i obuku. To jestrukturni akt kojim se utvruju porodice zanimanja, duina kolovanja, nivo obrazovanja, vrsta kole, koja se prema potrebi struktuira i revidira u skladu sa kretanjima trita rada i usaglaava sa evropskom praksom i okvirom obrazovanja. Znaajno je istai da se tokom rada na prijedlogu klasifikacije zanimanja sa strunim kompetencijama posebno vodilo rauna o slijedeim principima: izvrenju racionalizacije; formiranju porodica srodnih zanimanja; utvrivanju strunih kompetencija koje se trae; utvrivanju stepena sloenosti zanimanja; osiguravanju fleksibilnog pristupa, odnosno uvaavanju specifinih zahtjeva shodno vaeim propisima; usaglaavanju prijedloga klasifikacije zanimanja sa strunim kompetencijama u Federaciji BiH sa prijedlogom iz Republike Srpske i Distrikta Brko.Zajednikim radom dolo se do prijedloga Klasifikacije zanimanja sa strunim kompetencijama koja sadri: 3 porodica zanimanja ukupno 100 zanimanja 61 zanimanje treeg stepena 39 zanimanja etvrtog stepena. Kako smo ve istakli, reforma obrazovanja nas obavezuje na uspostavljanje modernog, rasprostranjenog, fleksibilnog i visokokvalitetnog sistema strunog obrazovanja i obuke koji e odgovarati potrebama trita. Kriteriji za upis trebaju se realizirati kroz transparentan proces takmienja koji se obavlja prema planu upisa i definira svake kolske godine uvaavajui potrebe trita rada. Materijal koji smo pripremili ima za cilj da vam olaka upis u srednju kolu, odnosno izbor vaeg budueg zanimanja zavisno od vaih elja i sposobnosti uz uvaavanje i drugih relevantnih faktora.Predstavnici Zavoda za zapoljavanje FBiH i RS

2. Mogunosti profesionalne karijereVrste srednjih kola (izvodi iz zakona o srednjem obrazovanju)Zakonom o srednjem obrazovanju regulira se, nakon zavrene osnovne kole, srednje obrazovanje uenika/uenica normalnog psihikog i tjelesnog razvoja, uenika/uenica sa smetnjama u psihikom i tjelesnom razvoju, dopunsko obrazovanje odraslih i struno usavravanje koje se ostvaruje u ustanovama srednjeg obrazovanja. Srednja kola je javna ili privatna kola koja prua obrazovanje uenicima/uenicama koji su zavrili osnovno obrazovanje i podrazumijeva: v gimnaziju, v srednju vjersku kolu, v srednju umjetniku kolu, v srednju tehniku i srodnu kolu, v srednju strunu kolu, v srednju kolu za uenike/uenice sa specijalnim potrebama u obrazovanju, v srednjokolski centar sastavljen od dvije ili vie vrsta kola iz prethodnih alineja u svojstvu jednog pravnog lica, u skladu sa potrebama lokalne zajednice.

Gimnazija U gimnaziji se obrazuju redovni i vanredni uenici/uenice, po nastavnom planu i programu za gimnaziju, u etverogodinjem trajanju. Nastavnim planom i programom za gimnaziju utvruju se izborna podruja za koja se uenici mogu opredijeliti u okviru onih podruja koja gimnazija ima u svom programu rada. U skladu sa uvjetima i interesovanjem uenika/uenica, svaka gimnazija moe imati jedno ili vie izbornih podruja. Izborna podruja u gimnaziji su: v drutveno, v jeziko, v prirodno, v matematiko-informatiko, v sportsko, v pedagoko-psiholoko podruje i v druga podruja za koja se ukae interes i potreba, a postoji utvren nastavni plan i program u skladu sa ovim zakonom. Uenik / uenica koji /koja zavri gimnaziju stie uslove za nastavak kolovanja i rad. U gimnaziji koja ispunjava uslove predviene za realiziranje programa koji su u skladu sa organizacijom meunarodne mature, ministar/ministrica moe odobriti realiziranje ovih programa. Diploma o zavrenoj meunarodnoj maturi je ekvivalentna diplomi o poloenoj maturi po nastavnim planovima i programima gimnazije iz prethodnog lana. Za upis u gimnaziju mogu konkurisati uenici/uenice koji su uspjeno zavrili osnovno obrazovanje. Upis se vri na osnovu kriterija koje utvruje Vlada Kantona na prijedlog ministra/ministrice i na osnovu uspjeha postignutog u osnovnoj koli.

Uenik / uenica koji je u skladu sa Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju proglaen za uenika/uenicu generacije nema obavezu polaganja prijemnog ispita. Na zavretku obrazovanja u gimnazijama se polae matura po nastavnim planovima i programima za gimnaziju. Blii propis o sadraju i nainu polaganja mature u gimnaziji donosi ministar/ministrica. Srednje vjerske koleSrednja kola za vjerske slubenike/slubenice je srednja kola u kojoj se u etverogodinjem trajanju obrazuju redovni uenici/uenice po programu opeobrazovnih predmeta i posebnom programu za struno obrazovanje vjerskih slubenika/slubenica. U srednjim kolama za vjerske slubenike/slubenice uenici/uenice stjeu odreena struna zvanja predviena nastavnim planom i programom i osposobljavaju se za rad i nastavak kolovanja. Srednju kolu za vjerske slubenike/slubenice osniva vjerska zajednica. U srednju kolu za vjerske slubenike/slubenice mogu se upisati uenici/uenice koji su uspjeno zavrili redovno osnovno obrazovanje. Prilikom upisa u srednju vjersku kolu obavezan je prijemni ispit. Na zavretku obrazovanja u srednjoj vjerskoj koli polae se matura. Nastavnim planom i programom utvruju se sadraj i program polaganja mature. Blie propise o nainu polaganja prijemnog ispita i mature donosi vjerska zajednica uz saglasnost ministra/ministrice. Licima koja su do stupanja na snagu ovog zakona zavrila srednju kolu za vjerske slubenike/slubenice priznaje se srednje obrazovanje. Umjetnike kole U umjetnikim kolama se, u etverogodinjem trajanju, obrazuju redovni uenici/ uenice po opeobrazovnom programu i programu strunog obrazovanja za muziku, likovnu i baletsku umjetnost. Nastavnim planom i programom odgovarajue umjetnike kole utvruje se odnos opeobrazovnog dijela i dijela programa za struno obrazovanje iz odreene oblasti umjetnosti. U umjetnikim kolama obrazuju se i uenici/uenice koji redovno pohaaju drugu srednju kolu po programu strunog obrazovanja za muziku, likovnu i baletsku umjetnost. U umjetnike kole mogu se upisati uenici/uenice koji su uspjeno zavrili redovno osnovno obrazovanje. Za upis u umjetniku kolu obavezan je prijemni ispit. Upis se vri na osnovu uspjeha u etiri zavrna razreda osnovne kole, uspjeha iz predmeta znaajnih za odreenu oblast umjetnosti, rezultata prijemnog ispita, te usmjerenja datog na osnovu profesionalne orijentacije i diplome Uenik/uenica generacije. Izuzetno se u srednju muziku kolu mogu upisati posebno talentirani uenici/uenice koji su zavrili najmanje est razreda osnovne kole, s tim da paralelno s pohaanjem slijedea dva razreda osnovne kole pohaaju i srednju umjetniku kolu, kao i uenici/ uenice stariji od 18 godina koji se u muziku kolu upisuju na odsjek solo pjevanja i kontrabasa, ukoliko poloe prijemni ispit i posjeduju posebne psihofizike sposobnosti. Na zavretku obrazovanja u umjetnikoj koli se polae matura po nastavnom planu i programu za umjetnike kole.

Organizacija provjere znanja i sposobnosti uenika/uenica na prijemnom ispitu i polaganju mature u umjetnikim kolama ureuje se pravilima kole. Blii propis o sadraju i nainu polaganja prijemnog ispita i mature u umjetnikim kolama donosi ministar/ministrica. Srednje tehnike i srodne kole U srednjim tehnikim i srodnim kolama, u etverogodinjem trajanju, obrazuju se za sloenije zahtjeve rada redovni i vanredni uenici/uenice po opeobrazovnom i strunom programu srednjeg obrazovanja, na osnovama savremene i tradicionalne tehnologije. Obrazovanje se u srednjim tehnikim i srodnim kolama vri po nastavnim planovima i programima za svaku vrstu srednje kole. U tehnikim i srodnim kolama stjeu se odgovarajua struna zvanja. Za upis u tehnike i srodne kole mogu konkurisati uenici/uenice koji/koje su uspjeno zavrili osnovno obrazovanje. Upis se vri na osnovu prijemnog ispita koji se provodi prema kriterijima koje donosi ministar/ministrica. Uenik/uenica koji/koja je, u skladu sa Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju, proglaen/proglaena za uenika/uenicu generacije nema obavezu iz odredbe prethodnog stava. U tehnikim i srodnim kolama koje ispunjavaju posebne uslove mogu se dalje vanredno obrazovati za V stepen kvalificirani radnici/radnice za zvanje majstora, specijaliste, instruktora i poslovoe, uz obavezno pohaanje nastave u trajanju od najmanje jedne godine. Pravo na obrazovanje iz prethodnog stava imaju polaznici/polaznice koji/koje su zavrili/ zavrile III ili IV stepen strune spreme i imaju najmanje dvije godine prakse u struci. Program, uslovi obrazovanja, nain polaganja za zvanja iz stava1. ovog lana utvruju se nastavnim planovima i programima koje donosi ministar/ministrica. Na zavretku obrazovanja u tehnikim i srodnim kolama polae se matura po nastavnom planu i programu za svaku vrstu tehnike i srodne kole. Uenik/uenica koji/koja zavri srednju tehniku i srodnu kolu osposobljen je za rad i nastavak kolovanja. Organizacija provjere znanja i sposobnosti uenika/uenice na prijemnom ispitu i polaganju mature u tehnikim i srodnim kolama utvruje se pravilima kole. Blii propis o sadraju i nainu polaganja prijemnog ispita i mature u tehnikim i srodnim kolama donosi ministar/ministrica.

Struna kola U strunoj koli se za odgovarajua zanimanja, u trogodinjem ili etverogodinjem trajanju, obrazuju redovni i vanredni uenici/ uenice po opeobrazovnom i strunom programu srednjeg obrazovanja, na osnovama savremene i tradicionalne tehnologije. Strune kole obrazuju uenike/uenice po nastavnim planovima i programima za odgovarajue vrste strune kole. U strunim kolama stjeu se odgovarajua zanimanja. U strune kole mogu se upisati uenici/uenice sa zavrenom osnovnom kolom radi stjecanja III i IV stepena strune spreme. Uenici/uenice se upisuju u strune kole na osnovu kriterija koje donosi ministar/ ministrica.

Na zavretku obrazovanja u strunoj koli za III i IV stepen strune spreme, po nastavnom planu i programu za svaku vrstu strune kole, polae se zavrni ispit s praktinim radom. Organizacija i nain polaganja zavrnog ispita u strunim kolama utvruju se pravilima kole. Blii propis o sadraju i nainu polaganja zavrnog ispita donosi ministar/ministrica. U strunim kolama koje ispunjavaju posebne uslove mogu se dalje vanredno obrazovati za V stepen kvalificirani radnici / radnice za zvanje majstora, specijaliste , instruktora i poslovoe, uz obavezno pohaanje nastave u trajanju od najmanje jedne godine. Pravo na obrazovanje iz prethodnog stava imaju polaznici/polaznice koji/koje su zavrili/zavrile III i IV stepen strune spreme i imaju najmanje dvije godine prakse u struci. Program, uslovi obrazovanja, nain polaganja za zvanja majstora, specijaliste, instruktora i poslovoe utvruju se nastavnim planovima i programima koje donosi ministar/ministrica. Uenik/uenica sa zavrenom strunom kolom moe se upisati na visokokolsku ustanovu pod uslovom da stekne dopunsko obrazovanje u odgovarajuoj srednjoj koli, po programu koji utvruje ministar/ministrica. Blie propise koji definiu uslove stjecanja dopunskog obrazovanja donosi ministar/ ministrica. Praktina nastava u tehnikim, srodnim i strunim kolama izvodi se u skladu s nastavnim planovima i programima u kolskim radionicama, laboratorijama i kabinetima, te drugim objektima za nastavu, opremljenim u skladu sa odgovarajuim normativima. Praktina nastava se, pod strunim nadzorom srednje kole, izvodi u privrednim drutvima, ustanovama i kod samostalnih privrednika koji imaju odgovarajuu savremenu opremu, tehniko-tehnoloka sredstva i druge odgovarajue uslove u skladu sa nastavnim planom i programom. Uslovi, oblici, metode i postupci izvoenja praktine nastave i struni nadzor reguliraju se ugovorom srednje kole s preduzeem, ustanovom ili samostalnim privrednikom. Nastavnim planom i programom srednjih tehnikih, srodnih kola i strunih kola utvruju se program, vrijeme i trajanje ferijalne prakse uenika/uenica. Blii uslovi izvoenja ferijalne prakse utvruju se ugovorom sa privrednim drutvima, ustanovom ili samostalnim privrednikom. Srednja kola za uenike sa specijalnim potrebama u obrazovanju Specijalni odgoj i obrazovanje znai odgoj i obrazovanje za uenike/uenice koji/ koje imaju posebne odgojno-obrazovne potrebe zbog fizikog ili psihofizikog invaliditeta. Obrazovanje djece i mladih sa posebnim obrazovnim potrebama je od prioritetnog javnog interesa i sastavni je dio jedinstvenog obrazovnog sistema. Osnovni cilj specijalnog obrazovanju je da se svim uenicima/uenicama daju iste mogunosti uea i uivanja koristi od obrazovanja i uea u drutvu, na nain koji se zasniva na principu najboljeg interesa djeteta. Uenici/uenice sa posebnim obrazovnim potrebama imaju pravo na posebna budetska sredstava da bi se pokrili trokovi posebnog programa ili da bi se kolsko okruenje prilagodilo njihovim potrebama. U srednjoj koli za uenike/uenice sa specijalnim potrebama u obrazovanju se u trajanju od jedne do etiri godine, po prilagoenim programima za odgovarajue profile I, II i III stepena strune spreme obrazuju redovni i vanredni uenici/uenice sa smetnjama

u psihikom i fizikom razvoju. U ustanovama za edukaciju i rehabilitaciju uenika/uenica oteenog vida, sluha i govora obrazuju se redovni i vanredni uenici/uenice po nastavnim planovima i programima za I, II, III, IV i V stepen strune spreme srednje tehnike, srodne i strune kole. Specijalno obrazovanje odvija se u redovnim srednjim kolama na osnovu principa integriranog obrazovanja, to znai da svi uenici/uenice, ukljuujui i uenike/uenice sa posebnim potrebama, imaju pravo da budu u redovnom razredu, ukoliko za to postoje odgovarajui uslovi uz prethodno pribavljeno miljenje resornog ministra/ministrice. Nastavnim planovima i programima utvruju se zanimanje, trajanje obrazovanja i odnos opeobrazovnih i struno-teorijskih sadraja praktine nastave. U srednju kolu za uenike/uenice sa specijalnim potrebama u obrazovanju i u druge srednje kole uenici/uenice se mogu upisati na osnovu svjedodbe o zavrenoj specijalnoj i redovnoj osnovnoj koli, a na osnovu nalaza i miljenja komisije za ocjenjivanje sposobnosti djece sa smetnjama u razvoju i rjeenja o kategorizacije djeteta, koje donosi Kantonalni centar za socijalni rad . Upis uenika/uenica oteenog vida, sluha i govora u ustanovama za edukaciju i rehabilitaciju uenika/uenica oteenog vida, sluha i govora regulira se pravilima ustanove. Srednja kola za uenike/uenice sa specijalnim potrebama u obrazovanju i ustanove mogu organizirati svoj rad u okviru kolskog centra koji ima svojstvo pravnog subjekta, sa specijalnim predkolskim ustanovama i specijalnim osnovnim kolama. Odgojno-obrazovni rad i struni nadzor nad radom kolskog centra obavlja se u skladu s odgovarajuim nastavnim planom i programom za svaku kolu - nivo obrazovanja - koji su u sastavu kolskog centra.

3. Kako upisati srednju kolu? (osnovne informacije: ko, kada i kako moe upisati srednju kolu, gdje se mogu dobiti informacije o upisu i sl.) Krajem maja ili poetkom juna svake godine ministarstva obrazovanja u Bosni i Hercegovini (Ministarstvo prosvjete i kulture u Republici Srpskoj i kantonalna ministarstva obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine) donose Plan za upis u srednje kole na svom podruju i na osnovu njega raspisuju KONKURS. Konkurs sadri podatke o: - Nazivu kole - Smjerovima koje ta kola ima - Broju uenika koje upisuje za svaki smjer - Nazivima predmeta iz kojih se polae prijemni ispit - Potrebna dokumenta - Rok za prijem dokumenata i dr

4. Upoznajmo porodice zanimanja, zanimanja i strune kvalifikacijeta trebate znati o zanimanju koje vas interesuje? Na samom poetku da kaemo ta je to zanimanje, ta je kvalifikacija, ta kompetencija, a ta karijera? v Zanimanje je statistiko-analitika jedinica u kojoj se navode poslovi srodni po sadraju i sloenosti i koje po pravilu obavlja jedna osoba. Pod pojmom zanimanje esto se oznaava profesija, odnosno akademsko zvanje inenjer, ljekar, pravnikitd. v Kvalifikacija je skup zahtjeva koje mora ispunjavati pojedinac da bi mogao preuzeti odreene poslove i postizati napredak u karijeri. Moemo rei i da je kvalifikacija skup obrazovanih mogunosti,vjetina i sposobnosti pojedinca ali i to da je kvalifikacija slubena potvrda (svjedoanstvo, diploma, uvjerenje) da je pojedinac uspjeno zavrio odreeno obrazovanje ili obuku. v Kompetencija je mogunost ili sposobnost da pojedinac neto dobro i efikasno uradi, da zadaovolji zahtjeve za odreeno radno mjesto (zaposlenje) i napravi ili uradi odreeni posao u predvienom vremenu i prostoru sa raspoloivim sredstvima. v Karijeru ini skup svih poslova i zanimanja koje ovjek obavlja do svog penzionisanja.-

Opis poslova

Za mnoge osobe je najvaniji opis poslova i radnih aktivnosti koje e obavljati u nekom zanimanju. To podrazumjeva traenje odgovora na neka pitanja kao to su: da li radim sa ljudima, ivotinjama, biljkama, podacima, stvarima, knjigama i dr.? Kakvi su moji radni zadaci: slobodniji, gdje mogu iznositi svoje ideje ili su strogo doktirani i ablonski? Da li je ovo zanimanje u skladu sa mojim interesima i da li mogu doi do izraaja moje sklonosti, vrline i mogunosti?-

Radni uslovi

Radne aktivnosti obavljaju se u razliitim fizikalnim, socijalnim i organizacijskim okolnostima. Frizeri rade u zatvorenom prostoru, ratari na otvorenom. Ljevai su izloeni visokim temperaturama, ribari vjetru i vlazi, mehaniari ispunim plinovima i buci motora. alterski slubenici sjede, potonoe uglavnom hodaju; trgovaki putnici mnogo putuju, mornari su mjesecima odvojeni od obitelji. Sahaije/asovniari rade sasvim sami, zidari uglavnom u timu. Dobro prouite radne uslove u zanimanjima koja vas interesiraju i prosudite jesu li vam poeljni ili barem prihvatljivi.-

-

Poeljne osobine, potrebno obrazovanje, napredovanje, zapoljavanje

Neka zanimanja zahtijevaju dobru fiziku kondiciju, savreno zdravstveno stanje, dobru sposobnost rasuivanja, druga lakou izraavanja i dobru meuljudsku komunikaciju, neka matematike i tehnike sposobnosti ili umjetniku nadarenost. Trebate dobro prouiti kakve osobine treba imati za odreeno zanimanja i iskreno prosudite imate li takve osobine.

-

Srodna zanimanja

Zanimanje za koje ste se kolovali, ne mora da bude va budui poziv. Postoji cijeli spektar slinih zanimanja, tako da se moete zaposliti i u poslu koji obvljate usavriti da postanete pravi majstor. Takoer moete dalje napredovati, usavravati se i kolovati. Garancija uspjene karijere lei u tome da zanimanje za koje se odluite izuavate tokom kolovanja sa ljubavlju, a kada se zaposlite da ga obavljate najbolje to znate.Neka zanimanja trae samo kratku obrazovanje na poslu, neka trogodinje ili etverogodinje srednjokolsko obrazovanje. Mnoga zanimanja, a to je sve ee sluaj, trae i stalno uenje i usavravanje tokom cijelog radnog vijeka. Naroito je vano da utvrdite da li imate potrebne sposobnosti i motivaciju (elju i volju) za due uenje? Razgovarajte sa svojim roditeljima da li mate materijalne mogunosti za predvieno kolovanje?

Za veinu ljudi zaposlenje je izvor prihoda za ivot, i prije izbora zanimanja trebate imati uvidu mogunosti zaposlenja u pojedinim zanimanjima. Trebate znati odgovor na pitanje trae li se profili zanimanja koje vas interesira na tritu rada? Gdje se mogu zaposliti, kakve su plae na poslovima odreenog zanimanja i ima li mogunosti za dodatnu zaradu, tipina su pitanja na koja trebate pronai odgovor.

POLJOPRIVREDA I PRERADA HRANEPorodica 1:Zanimanje 1. Poljoprivredni tehniar 2. Veterinarski tehniar 3. Prehrambeni tehniar 4. Cvjear - vrtlar 5. Farmer 6. Mesar 7. Voar -vinogradar 8. Pekar 9. Prehrambeni proizvoa 9. Preraiva mlijeka

stepenIV IV IV III III III III III III III

1. Zanimanje: POLJOPRIVREDNI TEHNIARNivo sloenosti: IV, etverogodinja struna kola Strune kvalifikacije: planira, vodi i nadzire poslove u biljnoj (na otvorenom polju i u zatienom prostoru) i stoarskoj proizvodnji i u dopunskim djelatnostima; poznaje razliite tehnologije biljne i stoarske proizvodnje; rukuje poljoprivrednim mainama, oruima i alatima i posjeduje znanja o sigurnosti pri radu; posjeduje organizacione sposobnosti u radu; spreman je za saradnju, udruivanje u interesne grupe i asocijacije; spreman je za prihvatanje novih tehnologija, naunih saznanja te njihovu primjenu u praksi; posjeduje razvijenu ekoloku svijest; koristi informatike sisteme; posjeduje kreativnost, komunikativnost, te spremnost na samostalan i timski rad. Opis poslova Poljoprivredni tehniari zajedno sa inenjerima poljoprivrede obavljaju tehnike poslove u agronomiji, unapreuju praktine rezultate istraivanja u poljoprivredi te prepoznaju i rjeavaju probleme. Poljoprivredni tehniari organiziraju, nadgledaju i usklauju biljnu i stoarsku proizvodnju u poljoprivrednim preduzeima i na privatnim poljoprivrednim dobrima. Cilj im je proizvesti biljne kulture na oranicama (itarice, povre, industrijsko i krmno bilje), u vonjacima i u vinogradima. U sklopu stoarstva oni uzgajaju krupnu i sitnu stoku i perad te rade na izradi stonih i peradarskih preraevina. Radni uslovi-

Poljoprivredni tehniari rade na otvorenom (oranice, livade, vonjaci, vrtovi, vinogradi), ali i u zatvorenim prostorima, kao to su staklenici, plastenici, staje, podrumi, skladita i slina mjesta. Njihov rad zahtijeva razliite tjelesne aktivnosti i poloaje: stajanje, hodanje, sjedenje ( rjee ), uanje, sagibanje, penjanje, prenoenje tereta. Radne se operacije povremeno odvijaju u nepovoljnim vremenskim prilikama (snijeg, kia, vjetar, praina, niske odnosno visoke temperature). U radu se slue razliitim alatima, maine i ureajima. To mogu biti jednostavnije alatke ali i sloeniji pogonski i prikljuni maine. Poljoprivredni tehniari su izloeni djelovanju sredstava i otrova koja koriste za suzbijanje korova, bolesti i tetoina. To otvara vrata raznim alergijama i bolestima dinih organa. Zato moraju koristiti odgovarajua zatitna sredstva.

Poeljne osobine-

Za obavljanje poslova poljoprivrednog tehniara potrebna je vra tjelesna graa, otporan i izdrljiv organizam te normalne psihomotorike sposobnosti. Potreban je i normalan vid, ukljuujui raspoznavanje boja, te dobar sluh, njuh i okus. Poeljno je da imaju organizacijske sposobnosti te smisao za komunikaciju i timski rad. Ovo zanimanje je prikladno za normalno razvijene osobe obaju spolova koje imaju izraen interes za prirodu, biljke i ivotinje. Osposobljavanje, zapoljavanje i napredovanje-

kolovanje za poljoprivredne tehniare traje etiri godine. Poljoprivredni tehniari zapoljavaju se u biljnoj, stoarskoj ili kombiniranoj proizvodnji u poljoprivrednim preduzeima, a mogu raditi i na privatnim imanjima. U poslu mogu napredovati do specijalista za ue proizvodno podruje, kao i na rukovodna mjesta (poslovoe i sl). Uz odreene uslove, mogu se i dalje usavravati na poljoprivrednom fakultetu. Srodna zanimanja-

Poljoprivrednom tehniaru srodna su zanimanja ratarskog tehniara, stoarskog tehniara, umarskog tehniara, tehniara zatite bilja, ribarski tehniar, agronoma, veterinara itd. Ovom zanimanju srodna su poljoprivredna zanimanja za koja je predvien trogodinji programi za industriju i gospodarstvo (ratari, voari, vinogradari, vinari, vrtlari, cvjeari).

2. Zanimanje: VETERINARSKI TEHNIAR Nivo sloenosti: IV, etverogodinja struna kola Strune kvalifikacije: obavlja poslove vezane za veterinarstvo; posjeduje radnu sposobnost kako individualnu, tako i za saradnju sa drugima; poznaje bolesti ivotinja, kunih ljubimaca i osposobljen je da pomae u dijagnosticiranju i lijeenju tih bolesti; poznaje osnove gajenja domaih ivotinja; poznaje osnove ishrane pojedinih vrsta i kategorija domaih ivotinja; poznaje karakteristike pojedinih rasa; kontrolie kvalitet proizvoda ivotinjskog porijekla i poznaje propise o standardizaciji; adekvatno rukuje i odrava tehnika sredstva i maine u veterinarstvu; posjeduje znanje o upotrebi i pravilnom koritenju lijekova, te adekvatnom odlaganju otpada; posjeduje znanje iz informatike i stranog jezika; struno se usavrava i dopunski edukuje.

Opis poslova-

Veterinarski tehniar obavlja savjetodavne i preventivne veterinarske poslove koji su manjeg obima i sloenosti od zanimanja diplomiranog veterinara. Veterinarski tehniar pomae veterinaru u pregledanju i lijeenju oboljelih ili ozlijeenih ivotinja, obavlja osjemenjavanje ivotinja , radi na provoenju postupaka prevencije (spreavanja) irenja zaraznih bolesti ivotinja (deratizacija, dezinsekcija i dezinfekcija) te sarauje u razliitim postupcima uzgoja ivotinja. Neke jednostavnije poslove veterinarski tehniar obavlja samostalno, ali po uputstvu/uputi koju je dobio od veterinara. Znatan dio poslova veterinara i veterinarskog tehniara odnosi se na unapreenje i poboljanje uzgoja ivotinja. Veterinarski tehniar moe davati uputstva o naine uzgoja i brizi o zdravlju ivotinja. Radni uslovi-

Veterinarski tehniari rade u veterinarskim ambulantama,veterinarskim klinikama, a dio poslova mogu obavljati i u laboratoriju. Meutim, vrlo esto moraju poslove obavljati izvan veterinarskih ambulanti i u loim uslovima: u stajama i drugim ivotinjskim nastambama, na otvorenom, po udaljenim seoskim imanjima bez obzira na vremenske prilike. Radno vrijeme moe ukljuivati deurstva i rad nedjeljama i praznicima. Rad veterinarskog tehniara fiziki je naporan. On mora drati ivotinju koja se odupire, a esto radi u neprikladnu poloaju. Veterinarski tehniar izloen je zarazama i ozljedama ugrizima, ogrebotinama, udarcima i ubodima.

Poeljne osobine, osposobljavanje, napredovanje i zapoljavanje-

Za obavljanje poslova veterinarskog tehniara potrebna je dobra tjelesna kondicija, opa i posebno runa spretnost i brzina, dobro zdravlje i emocionalna stabilnost. Veterinarski tehniar mora imati zadovoljavajui vid, sluh i osjet dodira. Poslove veterinarskog tehniara ne moe obavljati osoba koja se boji ivotinja ili ne moe gledati krv i ozljede, kao ni osoba koja je gadljiva. kolovanje za zanimanje veterinarskog tehniara traje etiri godine. Nakon zavretka srednje kole veterinarski tehniari mogu nastaviti studij na veterinarskom fakultetu ili nekom drugom srodnom fakultetu. Srodna zanimanja-

Zanimanju veterinarskog tehniara najblie je i izravno nadreeno zanimanje veterinara. Srodna su mu, i po stepenu obrazovanja na istom nivou, zanimanja poljoprivrednih tehniara, zdravstvenih tehniara, sanitarnih tehniara, medicinsko-laboratorijskih tehniara.

3. Zanimanje: PREHRAMBENI TEHNIAR Nivo sloenosti: IV, etverogodinja struna kola Strune kvalifikacije: planira, nadzire, i obavlja poslove u prehrambenoj industriji; upravlja, regulie i kontrolie savremene ureaje i mjerne instrumente; primjenjuje steeno struno-teorijsko znanje za obavljanje poslova i zadataka iz struke; razvija kreativnost u tehnolokim operacijama u prizvodnom procesu; poznaje i primjenjuje standarde o kvalitetu hrane; posjeduje sposobnost za timski rad; posjeduje znanje o znaaju proizvodnje zdrave hrane; posjeduje osnovna znanja o ekonomskom poslovanju; poznaje i koristi znanja iz informatike; koristi znanja iz sigurnosti zatite na radu; Opis poslova razvija ekoloku svijest. Prehrambeni tehniari organiziraju rimanje, rukovanje, uvanje i usklaivanje prehrambenih sirovina i proizvoda, vode prehrambene proizvodne trake i rade u odgovarajuim nadzornoanalitikim i razvojnim laboratorijima. Mogu raditi u proizvodnji mlijeka i mlijenih proizvoda, preradi mesa i riba, voa i povra, u mlinarstvu i preradi brana, u proizvodnji konditorskih proizvoda, eera i kroba, ulja i masti, vina i drugih pia, kvasca i octa, u tehnologiji fermentacijskih procesa i obradi otpadnih voda. Prema tome, osposobljeni su za rad u cjelokupnoj prehrambenoj industriji i zanatstvu, s mogunou prilagoavanja pojedinim prehrambenim tehnologijama. Radni uslovi-

S obzirom na injenicu da prehrambeni tehniari rade na vrlo raznolikim poslovima u razliitim vrstama proizvodnje, njihovi se radni uslovi vrlo razlikuju od jedne radne sredine do druge. Tako su npr. sasvim drukije prilike u nekoj mesopreraivakoj industriji od one u proizvodnji slatkia. No i u istoj proizvodnoj grani u razliitim preduzeima radni se uslovi mogu bitno razlikovati, zavisno o stepenu suvremenosti konkretne tehnologije. Zajedniko je svim prehrambenim tehniarima upotreba brojnih mjernih instrumenata, aparatura, proizvodnih maina i hemijskih sredstava, pa s tim u vezi i velika odgovornost za njihovu ispravnu primjenu. Kako su obino zadueni za cijele proizvodne linije, imaju i organizacijsku, voditeljsku i kontrolnu funkcija. Poeljne osobine, osposobljavanje, napredovanje i zapoljavanje-

Prije svega, kandidati za ovo zanimanje ne smiju biti kliconoe niti bolovati od alergije na prehrambene sirovine i njihove preraevine. U poslu je potreban dobar vid normalan sluh te osjetljivost na mirise i okuse. Zbog prilagoavanja razliitim tehnologijama i estim promjenama u tehnolokim procesima, potrebno je imati ope intelektualne

sposobnosti. Zbog rada sa namirnicama, vana je preciznost i savjesnost u radu. Kao organizatori i voditelji pojedinih dijelova proizvodnje, prehrambeni tehniari trebaju imati i odreene organizacijske sposobnosti te smisao za komunikaciju i timski rad. ,Obrazovanje za prehrambenog tehniara traje etiri godine. Znaajan dio u osposobljavanju za ovo zanimanje ini praktina nastava i struna praksa. Prehrambeni se tehniari koluju u razliitim srednjim kolama. Nakon zavretka etverogodinjeg obrazovanja uenici polau zavrni ispit. Zanimanje prehrambenog tehniara zavrno je zanimanje s kojim se uenici mogu zaposliti ili nastaviti kolovanje na srodnim fakultetima i visokokolskim ustanovama.

Srodna zanimanja-

Prehrambenim tehniarima srodna su sva industrijska i zanatska zanimanja koja se bave preradom prehrambenih sirovina.To su npr. mlinari, pekari, mesari, mljekari, slastiari, rukovatelji prehrambenim maine. Bliski su im i inenjeri prehrambene tehnologije, a donekle i agronomi i veterinari. 4. Zanimanje: CVJEAR-VRTLAR Nivo sloenosti: III, trogodinja struna kola Strune kvalifikacije: obavlja poslove u cvjearskoj, rasadniarskoj i povrtlarskoj proizvodnji; obavlja poslove u proizvodnji u zatienom prostoru; potuje ekoloke norme i standarde u proizvodnji i sigurnosti na radu; usavrava se i prati savremene tehnologije; odgovorno i samostalno obavlja poslove i uestvuje u kolektivnom radu; uspjeno i kreativno komunicira; koristi osnovna znanja ekonomskog poslovanja.

Opis poslova Cvjeari nabavljaju, araniraju i prodaju sve vrste cvijea. Oni rade u cvjearama, a radni dan im zapoinje podrezivanjem cvijea i ureenjem radnoga prostora. Svakodnevno izrauju prigodne cvjetne aranmane i bukete za neposrednu prodaju ili po narudbi. Osnovni alat kojim se slue jesu no, makaze, ica, ukrasne vrpce i papiri, spuva, prskalice za vodu, boje i pitolj za plastiku. Cvjeari ureuju interijere i u tom poslu osmiljavaju estetski najbolja rjeenja za ukraavanje prostora.

Vrtlari se bave uzgojem bilja kao to su: cvijee, ljekovito bilje, razne vrste povra, ureuju vrtove, zelene povrine, uzgajaju cvijee i ukrasno bilje, odravaju i uzgajaju drvee. Lijepo ureen vrt ostavlja dobar dojam, ugodan je, a i povisuje cijenu zemljita. Vee poslove obavljaju grupe vrtlara, koji ureuju prostore oko poslovnih zgrada, tvornica, parkova i drugih javnih povrina. Oni slijede arhitektonske planove i na tano odreenim mjestima sade drvee, ivice, ukrasno grmlje ili cvijee, kose i obnavljaju travnjake, gnoje i zatiuju drvee i cvijee, iaju ivice i grmlje te obrezuju grane stabala. Postoje stalno zaposleni vrtlari koji ureuju sportske terene ili groblja. U privatnim vrtovima, koji su u pravilu manji vrtlari najee sade drvee, kose travu ili su pozvani da izlijee bolesnu biljku. Ponekad osmiljavaju kako urediti neki vrt ili daju savjete koja bi vrsta bilja bila najprikladnija s obzirom na lokaciju, vrstu zemlje ili osunanost.

Radni uslovi-

Svoje poslove cvjeari obavljaju stojei, esto u skuenim cvjearama, na temperaturi koja ne bi smjela biti via od 18C (neke vrste cvijea ak zahtijevaju temperaturu od 12C). Rade u stalnom dodiru s vodom, vlanom zemljom i stabljikama cvijea. Mnogi su poslovi vrtlara sezonski i veinom se obavljaju u proljee i ljeto, kada se isti, sadi, kosi i ia. Vrtlari rade na otvorenom po suncu, snijegu i kii. Ponekad rade u vremenskom kripcu, kada moraju urediti okoli za neko sportsko takmienje ili vaan dogaaj. Rade s pesticidima i ostalim hamikalijama, pa moraju primjenjivati mjere zatite kako se ne bi doveli u opasnost. Poeljne osobine, osposobljavanje, napredovanje i zapoljavanje-

Izrada cvjetnih aranmana i ukraavanje interijera umjetniki je posao, pa stoga cvjeari moraju biti kreativni i imati smisao za skladno i lijepo. Razlikovanje boja preduslov je za obavljanje tih poslova. Osim estetskog smisla, cvjeari moraju imati razvijenu spretnost ruku i prstiju kako bi mogli provesti ideju u djelo. Budui da je cvjearstvo usluna djelatnost, cvjearima ljubaznost i uslunost vane su u poslu. Oni moraju paljivo sasluati elje i potrebe kupaca ili naruilaca posla te ponuditi najbolje rjeenje za odreenu prigodu. Tee hronine bolesti, kao npr. reumatoidni artritis ili alergije na cvjetni pelud, u potpunosti su prepreka obavljanju zanimanja cvjeara. Vrtlari moraju voljeti prirodu, cvijee i imati smisao za ureenje okolia. Moraju imati razvijenu runu spretnost, fiziku kondiciju i razumjeti mehanike odnose zbog lake upotrebe alata. Vrtlari trebaju biti pouzdane osobe te motivirane i samostalne u obavljanju zadataka, jer esto rade sami i bez nadzora. Cvjeari vrtlari se koluju po trogodinjem srednjokolskom programu. Nakon zavrenog etverogodinjeg kolovanja prua se mogunost nastavka kolovanja na poljoprivrednom fakultetu. Dodatno obrazovanje s podruja vrtlarstva veinom se stie samostalno, vlastitim iskustvom, razmjenom informacija s kolegama ili iz strunih knjiga i asopisa. Srodna zanimanja-

Zanimanju cvjeara-vrtlara donekle su slina zanimanju aranera. Vrtlari veinu svog radnog vremena provode na otvorenom, u dodiru s prirodom. Zanimanja koja su im po tomu slina jesu zanimanja radnika u rasadniku, umara, ratara, strunjaka za hortikulturu, voara, vinogradara i vinara te poljoprivrednog tehniara.

5. Zanimanje: FARMER Nivo sloenosti: III, trogodinja struna kola Strune kvalifikacije: obavlja sve poslove u primarnoj ratarskoj i primarnoj stoarskoj proizvodnji; poznaje svojstva i koristi od pojedinih vrsta i pasmina domaih ivotinja; poznaje ratarske kulture, njihovo porijeklo i uslove za visoku rentabilnu proizvodnju; primjenjuje znanja iz osnova ishrane domaih ivotinja; pravilno sprema, skladiti i uva hranu za stoku; potuje ekoloke norme; posjeduje osnovno znanje iz oblasti otkupa, trita, knjigovodstva i ekonomije; sarauje i komunicira sa saradnicima; posjeduje pravilan i odgovoran pristup radu; struno se usavrava. Opis poslova Farmeri uzgajaju i njeguju sve vrste ivotinja i proizvode razliite stoarske proizvode. Oni proizvode i nabavljaju krmiva, te hrane, tove i rasplouju ivotinje. Pripremaju ivotinje i za trite, dresiraju ih, odravaju zgrade, maine i opremu, brinu se o higijeni ivotinja i njihovih nastambi. Osim toga, proizvode, skladite i transportuju na trite stoarske proizvode (npr. meso, mlijeko, jaja, med, vunu, perje, krzno). Farmeri uzgajaju i timare konje, goveda, svinje, ovce, koze, pse i make. Uzgajaju domau perad, poput pilia, kokoi, pataka, gusaka i purana. Uzgajaju, razmnoavaju i njeguju ivotinje i u ivotinjskim rezervatima, stajama, zoolokim vrtovima, cirkusima, istraivakim ustanovama, ivotinjskim stanitima i uzgajalitima divljai. Na njihovoj su brizi ivotinje poput fazana, prepelica, nojeva, papiga, divljih krznaa (zeevi, inile), sve vrste ivotinja u zoolokim vrtovima, pele i ivotinje za laboratorijska ispitivanja (zamorci, kunii). U svom poslu farmeri se slue sredstvima za odravanje higijene ivotinja (npr. etke, lopate, voda, deterdenti i dezinficijensi), ureajima za proizvodnju krmiva i gnojiva, mainama za hranjenje, pojenje, munju i reprodukciju te mainama poput inkubatora, grijalica, ventilatora i vaga. Radni uslovi-

Farmer obavlja svoj posao u zatvorenim i otvorenim prostorima pri razliitoj temperaturi i istoi zraka. Pitanje istoe zraka bitnije je u zatvorenim prostorima u kojima stoka boravi, jer osim to ivotinje imaju specifine mirise, stoari su izloeni neugodnim mirisima pri odravanju njihove higijene. Rad na otvorenom moe biti sasvim ugodan, no stoari mogu biti izloeni djelovanju nepovoljnih vremenskih uslova: vruine, hladnoe, vjetra i padavina.

Poeljne osobine, osposobljavanje i zapoljavanje-

Osobe koje se ele baviti poslom farmera trebaju biti dobrog tjelesnog zdravlja, fiziki izdrljive i snane. Preosjetljivost na mirise znai ozbiljnu potekou u radu stoara koji vodi rauna o higijeni ivotinja. Paljivo rukovanje alatom i briljiv odnos prema ivotinjama vani su kako bi se smanjio rizik od ozljeivanja. Ljubav prema ivotinjama pridonosi zadovoljstvu u radu i uspjenom obavljanju posla. Farmeri se koluju po trogodinjem srednjokolskom programu. Farmeri rade na privatnim velikim farmama (npr. govedarske, svinjogojske, peradarske), mljekarama i tvornicama prehrambenih proizvoda. Mogu otvoriti i vlastite farme i minimljekare, njegovati ivotinje u zoolokim vrtovima, lovitima, nacionalnim parkovima, konjikim klubovima, veterinarskim stanicama i na veterinarskom fakultetu. Srodna zanimanja-

Farmeru je slino zanimanje poljoprivrednog tehniara opeg smjera i inenjera agronomije stoarskog smjera. 6. Zanimanje: MESAR Nivo sloenosti: III, trogodinja struna kola Strune kvalifikacije: vlada znanjima i vjetinama prerade mesa i proizvodnje mesnih preraevina; koristi maine i ureaje u mesnoj industriji; posjeduje razvijenu sposobnost za samostalno obavljanje poslova na osnovu tehnoloke dokumentacije i uputstava propisanih postupaka o radu; primjenjuje znanja iz oblasti higijene i kvaliteta mesa i mesnih preraevina; posjeduje vjetinu konfekcioniranja i prodaje mesa; posjeduje sposobnost timskog rada; osposobljen da se prilagoava raznim situacijama na radnom mjestu; posjeduje znanja iz oblasti zatite na radu; razvija ekoloku svijest. Opis poslovaMesari uglavnom obrauju dijelove zaklanih ivotinja. Njihov posao ukljuuje sljedee radne zadatke: preuzimanje stoke za klanje; omamljivanje i klanje (odnosno ubijanje elektrinom strujom); urenje,skidanje ekinja i opaljivanje ( kod svinja); skidanje koe (kod goveda); otvaranje trupa i vaenje crijevnog kompleta; rasijecanje trupa te vaenje mozga i endokrinih lijezda ; primarna i sekundarna obrada crijeva; obrada buta i pleki; topljenje masnog tkiva

(kod svinja) i iskoritavanje lea, vrata, slabina i glave svinja i goveda. Osim pripreme svjeeg mesa za prodaju, mesari i konzerviraju meso hemijskim sredstvima, zaleivanjem i dimljenjem, izrauju barene i polutrajne kobasice i zimsku salamu, razliite polutrajne i trajne suhomesnate proizvode i slaninu. Mesari mogu raditi u zanatstvu i u industrijskoj proizvodnji. U zanatskim radionicama obavljaju sve navedene poslove sukcesivno, dok u industrijskoj proizvodnji obino za radna vremena obavljaju samo pojedine operacije. U zanatskim radionicama radnjama i prodavaonicama mesari reu, vagaju i prodaju svjee meso i suhomesnate proizvode. Radni uslovi-

Mesari rade preteno stojei, u pokretu ili u pognutom stavu u zatvorenom (rijetko otvorenom) prostoru, pri dnevnoj ili umjetnoj rasvjeti. U radnim prostorijama temperatura zraka kree se od 10C do 30C uz znatnu vlanost i propuh te relativno jaku buku. Neki se poslovi obavljaju pri povienoj temperaturi uz znatna isparavanja, a neki opet pri niskoj temperaturi (od + 4C do + 6C) da se meso ne bi pokvarilo. U industrijskoj linijskoj proizvodnji, zbog ponavljanja istih radnih operacija, esto dolazi do jednolinosti i zamora. Zbog opasnosti od ozljeda, mesari tokom rada nose odgovarajuu zatitnu odjeu. Poeljne osobine, osposobljavanje, napredovanje i zapoljavanje-

Mesari trebaju biti snanije tjelesne grae. Miina snaga, runa spretnost i dobra usklaenost pokreta s vidnim opaanjima (okulomotorna koordinacija) bitne su za uspjeh u ovom zanimanju. Korisna u poslu moe biti i sposobnost raspoznavanja boja, a mirisna i okusna osjetljivost pomae pri provjeri kakvoe sirovina i proizvoda. Zbog prirode posla, posebno u klaonici, mesar treba biti nerazdraljiva, emocionalno uravnoteena osoba. Za mesare u prodava-onicama mesa i suhomesnatih proizvoda poeljno je da budu ljubazni, susretljivi i poteni. Iako u zanimanju mogu raditi ljudi oba spola, posebno na odreenim poslovima u industriji, ipak je ovo zanimanje pogodnije za mukarce zbog, u prosjeku, njihovih veih tjelesnih mogunosti. Mesari se koluju tri godine u srednjim strunim kolama. Mesari se zapoljavaju u klaonicama, u industriji za preradu mesa, u zanatskim radionicama te u prodavaonicama mesa i mesnih preraevina. Srodna zanimanja-

Blisko zanimanje zanimanju mesaru je tehniar-tehnolog mesa, a u odreenom smislu i sva zanimanja koja se bave stokom (stoar, mljekar i sl.)

7. Zanimanje: VOAR-VINOGRADAR Nivo sloenosti: III, trogodinja struna kola Strune kvalifikacije: upoznaje uslove za uzgoj voa i vinove loze, te vri izbor odgovarajuih sorti; obavlja kvalitetno poslove u voarskoj i vinogradarskoj proizvodnji; rukuje i odrava poljoprivredne maine koje se koriste u voarskoj i vinogradarskoj proizvodnji; titi okolicu i potuje ekoloke norme; poznaje osnove proizvodnje i prerade vina; posjeduje osnovna znanja o raunarstvu i ekonomiji poljoprivrednih preduzea; struno se osposobljava i prati razvoj tehnologije; posjeduje kreativnost, komunikativnost i spremnost za timski rad. Opis poslova Voari i vinogradari spadaju u grupu agronomskih zanimanja. Bave se uzgojem voa i vinove loze za razliku od ratara koji proizvode povre. Voari, vinogradari i vinari uzgajaju i prerauju sve vrsta voa i vinove loze. Obavljaju radne zadatke prema zahtjevima i pod kontrolom poslovoe (najee poljoprivrednog tehniara opeg smjera) i inenjera agronomije. Prije samog uzgoja voa i groa, u vonjacima i vinogradima pripremaju zemljite ienjem od kamenja i panjeva. Poto pripreme podlogu, podiu vonjake i vinograde. Zasaene voke i lozu njeguju pripremanjem gnojiva, gnojidbom i obrezivanjem. Od bolesti i tetoina voke i lozu tite cijepljenjem, prskanjem i zapraivanjem adekvatno pripremljenim hemijskim preparatima. U rasadnicima siju i vono sjemenje, pikiraju divljake, rasauju mladice, sudjeluju u proizvodnji loznog cvijeta, spremaju lozne reznice i kalemove. Kad voe i groe dozrije beru ga, sortiraju etiketiraju i uskladiuju ili otpremaju izravno na trite. U procesu prerade voa i groa sue i konzerviraju voe i cijede sokove. Obavljaju jednostavnije analize vina i dodavanjem ili oduzimanjem kiselina i eera, prema uputi odgovornog inenjera, popravljaju hemijska svojstva vina. Filtriraju vino dok ne postane zrelo, pretau ga u bave ili boce, etiketiraju, peate i spremaju u podrume ili pripremaju za transport. Upravljaju mainama kao to su traktori, motorne prskalice, drljae, ruljae, kultivatori i maine za stvaranje umjetne kie. Radni uslovi-

Voari, vinogradari i vinari rade na otvorenom u vonjacima i vinogradima, ali i u zatvorenim prostorima, kao to su rasadnici, skladita, vinski podrumi i vinarije. Rad na otvorenom koji put podrazumijeva izloenost nepovoljnim vremenskim uslovima (kia, vjetar, hladnoa, vruina). Kad je vrijeme lijepo rad na otvorenom moe biti posve ugodan.

S druge strane, rad u podrumima i vinarijama, osim to je fiziki naporan, moe biti i neugodan zbog raznih vonjeva i isparenja. Mogua su ak trovanja ugljinim dioksidom, koji se oslobaa prilikom fermentacije. Poeljne osobine, osposobljavanje, napredovanje i zapoljavanje-

Osoba koja bira ovo zanimanje trebala bi biti fiziki izdrljiva, snana i dobrog tjelesnog zdravlja. Ne bi smjela biti osjetljiva na mirise (hemikalije za zapraivanje i gnojenje, sumpor, vinska isparavanja u podrumima). Poeljna je normalna sposobnost razlikovanja boja i razvijeno osjetilo okusa. Rukovanje brojnim alatima i maine zahtijeva dobru koordinaciju pokreta i spretnost ruku i prstiju, kako bi se smanjila opasnost ozljeivanja i poveala produktivnost. Budui da se neposredni rezultati rada ne pokazuju brzo, poeljno je da osoba bude strpljiva. Ljubav prema prirodi i briga za biljke olakat e ekanje i omoguiti vee zadovoljstvo poslom. Voari, vinogradari i vinari koluju se prema trogodinjem srednjokolskom obrazovnom programu. Dodatno obrazovanje za sticanje etvrtog stepena srednje strune spreme i eventualno kasnije visoke strune spreme omoguuje daljnje napredovanje. Zapoljavaju se uglavnom u vinogradarskim, voarskim i vinarskim preduzeima te loznim i voarskim rasadnicima (dravnim i privatnim). Srodna zanimanja-

Zanimanju voara, vinogradara i vinara slina su zanimanja poljoprivrednog tehniara opeg smjera, poljoprivrednog tehniara biljne proizvodnje i, u nekim zadacima inenjera agronomije specijaliziranog za voarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo. Donekle su slina zanimanja vrtlara, cvjeara i prehrambenog proizvoaa.

8. Zanimanje: PEKAR Nivo sloenosti: III, trogodinja struna kola Strune kvalifikacije: vlada znanjima i vjetinama prerade brana, te proizvodnje pekarskih proizvoda i tjestenina; primjenjuje usvojeno znanje o standardima higijene i kvaliteta mlinskih i pekarskih proizvoda; rukuje mainama i ureajima u pekarstvu; spreman da stie nova znanja i vjetine; posjeduje razvijenu svijest o zdravom nainu prehrane; spreman za samostalan rad i rad u grupi; odgovoran prilikom obavljanja poslova; posjeduje znanja iz oblasti zatite na radu i zatite ivotne sredine.

Opis poslova Pekari od razliitih vrsta brana mijese i peku hljeb i razne vrste peciva i pita. Jedna od osnovnih ivotnih namirnica-hljeb je u naim krajevima najvei izvor energije i proteina. Iako mnogi ljudi i sami znaju ispei hljeb, jednostavnije je kupiti hljeb kojeg su ispekli pekari. Da bi ispekli hljeb ili pecivo, pekari prvo pripremaju smjesu od koje mijese tijesto.U smjesu stavljaju prosijano brano, kvasac, so, vodu i ostale sastojke. Potrebne koliine sastojaka odreuju vaganjem. Od pripremljene smjese mainski ili runo mijese tijesto. Tijesto zatim oblikuju na potrebnu veliinu i oblik i slau ga na limove za peenje. Nadziru proces dizanja tijesta prije i za vrijeme peenja. Prema vrsti i pecivosti tijesta, pekari slau limove s kruhom i pecivom na odreeno mjesto u pe. Prema vrsti hljeba ili peciva, namjetaju temperaturu pei, a prema potrebi dodaju ili oduzimaju paru prilikom peenja. Posebno paze na trajanje peenja, kako bi peeni hljeb i pecivo na vrijeme izvadili iz pei. Kad su hljeb ili pecivo ispeeni, pekari ih vade iz pei specijalnim pekarskim lopatama. Zatim ih stavljaju u korpe, u kojima ih prevoze do prodajnog prostora ili ih slau u kutije u kojima ih dostavljaju u prodavaonice. Radni uslovi-

Pekari rade u pogonima za industrijsku proizvodnju hljeba i peciva ili u zanatskim radionicama. Za ovo zanimanje karakteristian je rad u nonoj smjeni, iako pekari zapravo rade i danju i nou. Radne prostorije osvijetljene su prirodnim ili vjetakim svjetlom. Temperatura i vlanost zraka su poviene. Ispred pei temperatura se digne i do 60oC. Zrak je zasien sitnim esticama brana. Pekari su prilikom rada izloeni mirisu brana, kvasca i peenog hljeba i peciva. Rade stojei, uz povremeno hodanje i sagibanje tijela. Kad tijesto mijese runo, ruke su im do lakata u smjesi. Dok rade pekari nose laganu bijelu radnu odjeu i kapu. Industrijska i zanatska proizvodnja hljeba i peciva pod neprestanim je i strogim sanitarno-higijenskim nadzorom. Poeljne osobine, osposobljavanje, napredovanje i zapoljavanje-

Pekari trebaju imati normalan vid i sluh te spretnost i osjetljivost (opip) ruku i prstiju. Poeljan je i smisao za oblikovanje. Vrlo je vano da imaju dobro razvijen osjet okusa i mirisa. Poeljna je tjelesna snaga i izdrljivost. Uspjeno obavljanje pekarskih poslova zahtijeva samostalnost, odgovornost i pedantnost u radu. Pekari moraju biti isti i uredni. Budui da proizvode prehrambene proizvode, pod stalnim su lijenikim nadzorom, posebno zbog zaraznih bolesti. kolovanje za zanimanje pekara provodi se u prehrambeno-tehnolokim kolama, a traje tri godine. Srodna zanimanja-

Zanimanju pekara srodna su zanimanja poslastiari, tjesteninari, pekari bureka i pite, kuhari i konditori (proizvoai keksa, okolade i bombona).

Svi oni obavljaju sline radne operacije, u slinom tehnolokom procesu proizvodnje. Nadalje, svima se, zbog proizvodnje prehrambenih proizvoda, postavljaju isti zahtjevi u pogledu line higijene i zdravlja. 9. Zanimanje: PREHRAMBENI PROIZVOA Nivo sloenosti: III, trogodinja struna kola Strune kvalifikacije: posjeduje teoretska i praktina znanja iz oblasti prerade sirovina biljnog porijekla; obavlja manje sloene poslove u tehnolokom procesu proizvodnje prehrambenih proizvoda; posjeduje osnovna znanja o tehnolokim procesima (nadgleda, prati i regulie proces); stie znanja o posluivanju maina; posjeduje i primjenjuje znanja o higijeni i kontroli kvaliteta namirnica biljnog porijekla; prilagoava se radnoj sredini i uestvuje u kolektivu; primjenjuje procese zatite na radu i protivpoarne zatite; razvija ekoloku svijest; razvija svijest o potrebi daljeg obrazovanja.

Prehrambeni proizvoai uzgajaju poljske kulture: ito, lan, kukuruz, repu, konoplju i duhan. Rade na poljoprivrednim dobrima i privatnim imanjima. Pripremaju tlo za sijanje i sadnju oranjem, gnojidbom i natapanjem. U pripremljeno tlo siju itarice i industrijsko bilje te sade povre na oranicama. Prskanjem i zapraivanjem (fungicidi i pesticidi) tite usjeve od bolesti i tetoina. Zrele usjeve anju (ito, ra, jeam) ili ubiru (krompir, kukuruz, repa, duhan), a zatim ih svrstavaju, pohranjuju i otpremaju na trite. Obavljaju i jednostavnije poslove prerade prehrambenih proizvoda za industrijsku proizvodnju. Primjerice, melju itarice (penica, ito) i skladite ih u silosima, mainski odvajaju zrno kukuruza od klipa i odvajaju sjemenke od stabljika. Mogu se zaposliti i u dijelovima industrijskog procesa obrade poljoprivrednih proizvoda npr. u eeranama, uljarama i pekarama. Radni uslovi-

Najvei dio svoga posla prehrambeni proizvoai obavljaju na otvorenom. Ponekad moraju raditi po loem vremenu kada pada kia ili ari sunce. Radni dan ratara obino

prelazi 8 sati. U vrijeme sezonskih poslova rade od zore do mraka, sve dok ne obave posao predvien za taj dan. U svom poslu prehrambeni proizvoai se koriste alatima kao to su lopata, motika, srp, kosa, plug, vile, vaga i metar. Od maina slue se rasprivaima, drljaom, kultivatorom, sijalicom, sadilicom, etalicom, kosaicom, razbacivaima gnojiva i motornim zapraivaem. Za prijevoz uroda koriste se zapregom, kolima i kamionima. Posao obavljaju u radnom odijelu i gumenim izmama, a prema potrebi nose i radne rukavice. Poeljne osobine, osposobljavanje, napredovanje i zapoljavanje-

Prehrambeni proizvoai rade hodajui, saginjui se i podiu teak teret. Stoga je njihov posao fiziki naporan i zahtijeva tjelesno zdravlje, snagu i izdrljivost. Osobe koje biraju ovo zanimanje trebale bi imati dovoljno tehnikog znanja kako bi na licu mjesta obavili manje popravke maina i alata kojim se slue. Prehrambeni proizvoai se koluju prema trogodinjem srednjokolskom programu. Struna praksa i vjebe nezaobilazan su dio kolovanja za ovo zanimanje. Posao uspjeno mogu obavljati i osobe koje su zavrile samo osnovnu kolu. Prehrambeni proizvoai se mogu specijalizirati za ue podruje rada nakon dvogodinjeg radnog iskustva. Ako poloe razliku ispita, mogu nastaviti kolovanje i za poljoprivrednog tehniara. Srodna zanimanja-

Zanimanju prehrambeni proizvoa donekle su slina zanimanja poljoprivrednog tehniara opeg smjera, vrtlara, farmera i poljoprivrednog tehniara biljne proizvodnje.

10. Zanimanje: PRERAIVA MLIJEKA Nivo sloenosti: III, trogodinja struna kola Strune kvalifikacije: posjeduje i primjenjuje praktina znanja iz oblasti prerade mlijeka i proizvodnje mlijenih proizvoda; poznaje standarde iz oblasti higijene i kvaliteta mlijeka i mlijenih proizvoda; koristi maine i ureaje u mljekarskoj industriji; posjeduje i primjenjuje znanja iz oblasti ekologije, te zatite ivotne sredine; primjenjuje propise iz oblasti zatite na radu; spreman je za sticanje specijalistike obuke; posjeduje samostalnost i odgovornost prilikom obavljanja poslova; posjeduje osnovna znanja o ekonomskom poslovanju.

Opis poslova-

Preraivai mlijeka organiziraju primanje, rukovanje, uvanje i usklaivanje mlijenih proizvoda, vode prehrambene proizvodne trake i rade u odgovarajuim nadzorno-analitikim i razvojnim laboratorijima.

Preraivai mlijeka u proizvodnji se prije svega brinu o prihvaanju, uvanju i uskladitenju sirovina do preradbe s kontrolom kvaliteta i odgovarajuim klasiranjem. Oni vode i nadgledaju pojedinane tehnoloke procese prerade mlijeka i mlijenih proizvoda. Na kraju, oni se brinu za pakovanje gotovih mlijenih proizvoda u odgovarajuu ambalau.

Radni uslovi-

S obzirom na injenicu da preraivai mlijeka rade na vrlo raznolikim poslovima u razliitim vrstama proizvodnje, njihovi se radni uslovi vrlo razlikuju od jedne radne sredine do druge. Tako su npr. sasvim drukije prilike u stanici za otkup mlijeka I proizvoda od mlijeka i fabrici za preradu mlijeka i mlijenih proizvoda. Znai iako se radi o istoj proizvodnoj grani u razliitim preduzeima radni se uslovi mogu bitno razlikovati, zavisno o stepenu suvremenosti konkretne tehnologije. Zajedniko je svim preraivaima mlijeka upotreba brojnih mjernih instrumenata, aparatura, proizvodnih maina i hemijskih sredstava, pa s tim u vezi i velika odgovornost za njihovu ispravnu primjenu. Budui da proizvode mlijene proizvode, pod stalnim su lijenikim nadzorom, posebno zbog zaraznih bolesti. Poeljne osobine, osposobljavanje, napredovanje i zapoljavanje-

Preraivai mlijeka rade hodajui, sagibajui se i podiu teak teret. Stoga je njihov posao fiziki naporan i zahtijeva tjelesno zdravlje, snagu i izdrljivost. Prije svega, kandidati za ovo zanimanje ne smiju biti kliconoe niti bolovati od alergije na mlijeko i njihove preraevine. U poslu je potreban dobar vid, normalan sluh te osjetljivost na mirise i okuse. Preraivai mlijeka se koluju prema trogodinjem srednjokolskom programu. Struna praksa i vjebe nezaobilazan su dio kolovanja za ovo zanimanje. Preraivai mlijeka se mogu specijalizirati za ue podruje rada nakon dvogodinjeg radnog iskustva. Ako poloe razliku ispita, mogu nastaviti kolovanje i za poljoprivrednog tehniara. Srodna zanimanja-

Zanimanju mljekar donekle su slina zanimanja prehrambeni proizvoa, rukovalac postrojenjem za preradu, hlaenje, pasterizaciju, konzerviranje mlijeka, sirar, poljoprivredni tehniar, rukovalac postrojenjem za proizvodnju djeije hrane i dr.

UMARSTVO I OBRADA DRVETAPorodica 2:Zanimanje 1. umarski tehniar 2. Tehniar za obradu drveta 3. umar 4. Rasadniar 5. Proizvoa primarnih proizvoda od drveta 6. Stolar 7. Tapetar - dekorater

stepenIV IV III III III III III

1. Zanimanje: UMARSKI TEHNIAR Nivo sloenosti: IV, etverogodinja struna kola Strune kvalifikacije: planira, priprema, organizuje i kontrolie rad pojedinaca, grupe ili odjeljenja; uspostavlja komunikaciju sa saradnicima i poslovnim partnerima, potujui principe poslovne kulture; stara se o racionalnom koritenju sredstava, materijala i energije; priprema svu potrebnu tehniku i poslovnu dokumentaciju i s tim u vezi posjeduje odgovarajui stepen informatike pismenosti; kontrolie i prati sprovoenje planiranih proizvodnih zadataka; priprema, obrauje i izdaje sve dokumente s kojima po prirodi posla dolazi u dodir; poznaje sastav i karakteristike pojedinih tipova zemljita i ta saznanja uspjeno koristi pri podizanju novih zasada i kultura; organizuje i rukovodi poslovima proizvodnje sadnog materijala i manipulacije sjemenskim materijalom; organizuje i rukovodi poslovima podizanja novih zasada i kultura; vodi i kontrolie poslove manipulacije sporednim umskim proizvodima; organizuje i rukovodi poslovima ozeljenjavanja povrina u gradovima i naseljima; poznaje metode i naine podizanja, manipulacije i njege umskim sastojinama sa aspekta umarske nauke i prakse; utvruje norme rada, normative materijala kao i sve potrebne kalkulacije vezane za poslove taksacije i doznake uma, kao i manipulacije sa drvnim i umskim sortimentima; poznaje naine i metode, kao i ureaje za snimanje zemljita i terena; poznaje naine i metode izvoenja radova na izgradnji umskih komunikacija; poznaje ekonomske i naune osnove planiranja i gazdovanja umskim fondom; poznaje naine i metode izrade lovno - privredne osnove i stara se o zatiti i unapreenju lovnih povrina; organizuje i sprovodi sve aktivnosti vezane za iskoritavanje uma, naroito sa aspekta bezbjednosti imovine i lica; poznaje nain rada, pripreme i odravanja alata i maina; vri prijem, skladitenje i izdavanje materijala, alata, opreme, proizvoda i drugih elemenata sa kojima se susree u radu; vri kontrolu procesa rada i zavrnu kontrolu kvaliteta u skladu sa vaeim standardima i zakonskim propisima; upoznat je sa zakonskom regulativom o umama; stara se o zatiti zdravlja radnih ljudi i okolice u skladu sa higijensko-tehnikim, protivpoarnim i drugim mjerama zatite. Opis poslova-

umarski tehniar zajedno sa inenjerima umarstva, umarskim savjetnicima i asistentima pruaju tehniku pomo i savjete o metodama rjeavanja problema u umarstvu. umarski tehniar radi na uzgoju, zatiti, ureivanju i iskoritavanju (eksploataciji) uma. U radu na uzgoju ume i na poumljavanju umarski tehniar, po uputama inenjera umarstva, ali i samostalno, utvruje uslove i mogunosti uzgoja ume. Ti su uslovi: vrsta tla i klima, mogunosti i razlozi uzgoja pojedinih vrsta ume te mogunosti iskoritavanja.

Tako umarski tehniar prikuplja podatke o obiljejima umskih podruja, utvruje njegovu veliinu, vrste umskih kultura i prikuplja podatke o vrstama drvea, moguim bolestima i oteenjima uma, opasnostima od poara i sl. i predlae naine uzgoja i iskoritavanja.

Radni uslovi umarski tehniar najee svoj rad obavlja u kancelariji nekog umarskog preduzea, ali veoma veliki dio svog radnog vremena obavlja i u umi, to znai na otvorenom, u prirodi. Takvi su uslovi, dodue, zdravi, ali nekomforni i naporni. Vrlo esto, da bi doao do mjesta gdje se poslovi obavljaju, mora putovati terenskim vozilima, pa i pjeaiti na veim udaljenostima i po bespuima. U odreenim fazama rada, npr. sjee drvea, grube obrade i izvlaenja, izloen je opasnostima ak i od teih povreda. Poeljne osobine, osposobljavanje, zapoljavanje i napredovanje-

Za umarskog je tehniara potrebno dobro zdravlje i dobra opa tjelesna kondicija. Poeljne su i organizatorske sposobnosti. Meutim, presudno je pri izbor ovog zanimanja da ovjek voli prirodu, posebno umu, i da prihvaa specifine uslove ivota i rada u umi. kolovanje za umarskog tehniara traje etiri godine i obavlja se u umarskim kolama. kolovanje se moe i nastaviti, uglavnom na umarskom fakultetu. umarski tehniari zapoljavaju se u umarstvu, tj. umskim gospodarstvima i umarijama. U poslu mogu napredovati do poloaja rukovoditelja umskog radilita. Srodna zanimanja-

umskom tehniaru srodna su zanimanja: poljoprivredni i tehniar za obradu drveta. 2. Zanimanje: TEHNIAR ZA OBRADU DRVETA Nivo sloenosti: IV, etverogodinja struna kola Strune kvalifikacije: planira, priprema, organizuje i kontrolie rad pojedinaca, grupe, odjeljenja ili proizvodne jedinice za primarnu ili finalnu obradu drveta; vodi rauna o racionalnom koritenju sredstava rada, energije, materijala i vremena; komunicira sa saradnicima i poslovnim partnerima uz potovanje principa poslovne kulture; priprema tehniku i drugu poslovnu dokumentaciju i s tim u vezi posjeduje i odgovarajuu informatiku pismenost; potuje principe estetike i oblikovanja proizvoda od drveta; vri detaljnu konstruktivnu i tehnoloku razradu namjetaja i graevinske stolarije; stara se o striktnom provoenju planiranog tehnolokog procesa pri proizvodnji koja se organizuje; postavlja reime, vodi i kontrolie proces suenja i parenja drveta i proces hemijske zatite drveta; poznaje rukovanje viezahtjevnim mainama i tehnolokim linijama za obradu drveta (ukljuujui i numeriki upravljane maine);

utvruje norme rada, normative materijala i radi kalkulacije po proizvodima i fazama rada; priprema, izdaje i obrauje radne naloge i ostalu prateu tehniku dokumentaciju za potrebe proizvodnje; vri prijem i skladitenje materijala i prijem, skladitenje i otpremu proizvoda; vri laboratorijske kontrole, kontrolu procesa rada i zavrnu kontrolu kvaliteta, saglasno vaeim standardima; vodi rauna o zatiti zdravlja ljudi i okolice, u skladu sa higijensko-tehnikim, protivpoarnim i drugim mjerama zatite. Opis poslova Tehniari za obradu drveta pripremaju i organiziraju pojedine faze obrade drva i proizvodnje predmeta od drva. Uglavnom sudjeluju u obradi grae, proizvodnji raznih ploa, obloga, pokustva, muzikih instrumenata, amaca, drvne galanterije i drugih predmeta od drva ili zamjenskih materijala. Njihovo radno podruje jest izrada tehniko tehnoloke dokumentacije, pod ime se razumijeva skiciranje, izradba i razrad nacrta, opisi rada, normiranje materijala i odreivanje vremenskih norma. Osim toga, tehniari za obradu drveta daju upute neposrednim proizvoaima i nadziru poslove, a katkada i sami obavljaju pojedine radne operacije. Poslovi tehniara za obradu drveta razlikuju se zavisno od djelatnosti u kojoj su zaposleni, a zapoljavaju se u drvnoj industriji, zanatstvu i graevinstvu. U drvnoj industriji i graevinstvu, gdje se izrauju vee serije proizvoda, najvie rade na organizaciji poslova i razradbi nacrta, dok u zanatstvu vie rade na izradi nacrta, opisima poslova i prikupljanju dokumentacije, a rade i u neposrednoj proizvodnji. Radni uslovi-

Tehniari za obradu drveta manji dio svojih poslova obavljaju u kancelariji, a vei dio radnog vremena provode u neposrednoj proizvodnji. To su uglavnom fabrike hale i radionice, graevine i zanatske radionice. Izloeni su buci maina, praini, a u graevinstvu i nepogodnim klimatskim uslovima. Da bi se zatitili moraju primjenjivati osobna i tehnika zatitna sredstva. Najee rade u jednoj smjeni, i to u prijepodnevnoj.

Poeljne osobine, osposobljavanje, napredovanje i zapoljavanje-

Tehniari za obradu drveta moraju imati opu tjelesnu sposobnost, dobru spretnost ruku i prstiju, dobar vid i sposobnost predoavanja prostornih odnosa. Tehniari za obradu drveta osposobljavaju se u kolama za tehnika, industrijska i zanatska zanimanja, i to po etverogodinjemu programu. Nakon poloenog zavrenog ispita kolovanje mogu nastaviti na odgovarajuemu, srodnom fakultetu. Tehniari za obradu drveta mogu se zaposliti u drvnoj industriji, zanatstvu i u graevinstvu. Mogu voditi i zanatske radionice drvne struke.

Ako se ne mogu zaposliti u tehnikom zanimanju, mogu se zaposliti u zanatskom zanimanju drvne struke (uz dodatno osposobljavanje ili bez njega), gdje se osjea manjak strunih kadrova.

Srodna zanimanja-

Poslovi tehniara za obradu drveta donekle su slini poslovima zanatskih zanimanja drvne struke: stolara, tesara, graditelja i restauratora muzikih instrumenata. 3. Zanimanje: UMAR Nivo sloenosti: III, trogodinja struna kola Strune kvalifikacije: komunicira sa saradnicima i poslovnim partnerima uz potovanje principa poslovne kulture; poznaje i uspjeno primjenjuje raunarsku tehniku i odgovarajue softvere koji se koriste u umarskoj praksi; priprema, izdaje i obrauje sve dokumente sa kojima po prirodi posla dolazi u dodir; organizuje i rukovodi poslovima podizanja i njege novih zasada i kultura; vodi i kontrolie poslove manipulacije sporednim umskim proizvodima; poznaje metode i naine podizanja, manipulacije i njege umskih sastojina sa aspekta umarske nauke i etike; poznaje metode i naine kalkulacije vezane za poslove taksacije i doznake, kao i manipulacije sa drvenom masom i umskim sortimentima; organizuje, rukovodi i svakodnevno kontrolie poslove i zadatke vezane za primjenu i sprovoenje mjera zatite uma; poznaje nain rada, glavne dijelove i naine odravanja i koritenja SUS motora; osposobljen je da rukuje mainama, ureajima i opremom koja se koristi u iskoritavanju uma; poznaje naine pripreme, rukovanja i odravanja motornih testera; poznaje naine i tehnike obaranja (sjeenja) dubeih stabala u raznim staninim i klimatskim uslovima, kao i naine i tehnike obrade oborenog stabla i drv