vodic1.PDF

8/10/2019 vodic1.PDF

1/47


2/47

I N H

S I

VODIKROZ ARHIVSKE FONDOVE I ZBIRKEARHIVA TUZLANSKOG KANTONA

T, .


3/47

Izdava:JU Arhiv Tuzlanskog kantona

Drutvo arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona

Glavni i odgovorni urednik:Dr. Izet aboti

Recenzenti:Dr. Miroslav Novak

Dr. Azem Koar

Redaktorski odbor:Dr. Izet aboti (predsjednik), Nermana Hodi, Selma Isi, Eefa Begovi, Omer Zuli,

Nijaz Brbutovi, Hatida Fetahagi, Saneta Adrovi, Esaf Levi i Adnan Tinji

Lektor:Hatida Fetahagi

Korektura:

Nermana HodiSelma Isi

Tehnika priprema i prevod na engleski:Adnan Tinji

tampa:OFF-SET Tuzla

Za tampariju:Sadika Muri, direktor

Tira:

100

-------------------------------------------------------------------CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo

930.255(497.6-24 Tuzla)(036)

ABOTI, Izet Vodikroz arhivske fondove i zbirke ArhivaTuzlanskog kantona / Izet aboti, Nermana Hodi,Selma Isi. - Tuzla : Arhiv Tuzlanskog kantona :

Drutvo arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona,2012. - 427 str. : ilustr. ; 25 cm

Bibliografija i biljeke uz tekst

ISBN 978-9958-794-07-01. Hodi, Nermana 2. Isi, Selma 3. ArhivTuzlanskog kantona (Tuzla)COBISS.BH-ID 19404294-------------------------------------------------------------------


4/47

SADRAJ

Sadraj

Predgovor .............................................................................................................................................1

Razvoj arhivske djelatnosti na irem tuzlanskom podruju .............................................................. 5

Upotreba i dostupnost ........................................................................................................................ 31

Pravilnik o uslugama Javne ustanove Arhiv Tuzlanskog kantona ................................................... 33

Pregled arhivskih fondova i zbirki .................................................................................................... 45

Uprava i javne slube ......................................................................................................... 44 Pravosue ........................................................................................................................... 125 Obrazovanje, nauka i kultura ............................................................................................ 143 Privreda .............................................................................................................................. 192

Drutveno-politike organizacije, drutva i udruenja ..................................................... 287Vjerske organizacije ........................................................................................................... 329Zbirke ................................................................................................................................. 333Line i porodine zbirke ..................................................................................................... 363

Tabelarni pregled fondova i zbirki ................................................................................................. 379

Abecedni registar fondova i zbirki ................................................................................................. 395

Registar fondova i zbirki po oblastima ........................................................................................... 407

Koritene skraenice ....................................................................................................................... 421

Izvodi iz recenzija .......................................................................................................................... 427


5/47

1

PREDGOVOR

Arhivi su ustanove u kojima se uva arhivska graa kao vrijedno pisano kulturno naslijeedrutva, drave i pojedinca. Kroz prolost se mijenjala sutina i struktura arhivske grae, poev od

prvih pisanih tragova, preko zanimljivih srednjovjekovnih zapisa u vidu povelja, do savremenih zapisanastalih na razliitim nosaima. Bez razlike u kojem je vremenu i na kom nosau nastala, arhivskagraa ima nezamjenljivu vrijednost da svjedoi o dogaajima, procesima i pojavama iz prolosti.No, kako bi tu svoju funkciju i imala, arhivsku grau je neophodno sauvati. U ranijim periodimaovo vano pisano naslijee uvalo se kod stvaratelja, bez jasno utvrenog sistema brige o istoj. Tekod Francuske revolucije potkraj XVIII stoljea zapoet e institucionalna briga o arhivskoj grai.Naalost, u Bosni i Hercegovini prve arhivske ustanove osnovane su tek nakon Drugog svjetskograta sa zadatkom da zatite, prikupljaju, obrauju, uvaju i pripremaju za koritenje arhivsku grauu naune, kulturne i druge svrhe.

Osnivanjem arhivskih ustanova i donoenjem arhivskog zakonodavstva, briga o arhivskoj graidobija obavezujui karakter. To je doprinijelo da se ista sauva u veem obimu, te da njena funkcijaza naune, kulturne i upravne potrebe bude sve vanija. Meutim, i pored institucionalizacijearhivske djelatnosti znaajne koliine arhivske grae ostae van nadlenosti arhivskih ustanova, injena sudbina ovisit e, kako od samih stvaraoca tako i od pojedinaca. Osim toga, ubrzani tehnolokirazvoj uslovit e nastanak arhivske grae u veem obimu i na razliitim nosaima, to e nametnutipotrebu arhivskoj struci i drutvu da traga za efikasnijim rjeenjima kako bi se nastajui arhivskizapisi uinili izvjesnim i korisnijim. Zahvaljujui tome, danas su arhivi vane baze podataka inezamjenljivi informacioni centri neophodni drutvu i dravi. No, da bi isti bili u potpunoj funkciji,pored zatite arhivske grae, njene obrade, jednako je vano izraditi dobra nauno-obavjetajnasredstva kao pomagala za jednostavnije njeno koritenje.

Vano nauno-obavjetajno sredstvo u arhivima su vodii. Oni predstavljaju specifikacijuarhivskih fondova i zbirki arhiva sa najvanijim podacima i karakteristikama o svakom fondu i zbirciponaosob, s ciljem jednostavnijeg upoznavanja sa istim od strane korisnika. Iz tog razloga, arhivi dreiznimno vanim izradu vodia arhivskih fondova i zbirki. Zbog dinaminosti arhivske djelatnostikoja se odnosi na promjene stanja arhivskih fondova i zbirki, posao izrade vodia u prosjeku seradi svakih deset godina. Arhiv Tuzlanskog kantona je u svojoj ezdesetogodinjoj historiji u etirinavrata izdavao vodie i pravio specifikaciju svojih fondova i zbirki. Prvi puta, davne 1979. godine,kada i nije imao znaajan broj fondova i zbirki. Drugi puta u zajednikom projektu 1981. godine

Arhivski fondovi i zbirke u SFRJArhivski fondovi i zbirke u arhivima i arhivskim odjeljenjima uSocijalistikoj Republici Bosni i Hercegovini. Trei po redu VodiRegionalnog istorijskog arhiva uTuzli, kao samostalna publikacija izaao je 1989. godine, u izdanju Regionalnog istorijskog arhivaTuzla, iji je autor mr. Azem Koar. I na posljetku, etvrti po redu popis arhivskih fondova i zbirkiArhiva Tuzlanskog kantona uraen je 2005. godine, u sklopu MonografijePedeset godina Arhiva uTuzli 1954-2004, iji su autori Nermana Hodii mr. Izet aboti.

Kako je od posljednjeg popisivanja arhivskog blaga Arhiva u Tuzli proteklo osam godina, au meuvremenu Arhiv je preuzeo skoro dvije stotine novih arhivskih fondova i zbirki i znaajne


6/47

2

koliine arhivske grae, za koju je pokazan iznimno veliki interes od strane korisnika, smatrali smovanim uraditi novi Vodikroz fondove i zbirke Arhiva Tuzlanskog kantona. Takvu odgovornostna sebe je preuzela grupa autora, arhivskih strunjaka koji su na navedenom poslu zajedno sadrugim saradnicima kontinuirano radili vie od dvije godine. Tako da je pred nama peti po reduVodiarhivskih fondova i zbirki Arhiva Tuzlanskog kantona. Moemo kazati da on u neku rukupredstavlja znaajnu nadgradnju ranijih vodia, sa velikim brojem novih podataka, jer sadri kako

nove fondove i zbirke, tako i dodatne podatke za veranije opisivane fondove i zbirke u prethodnimvodiima.

Ono to ini posebno vanim ovako pripremljen Vodijeste to da su elementi opisa najvanijihkarakteristika fondova i zbirki uraeni jednoobrazno, na standardiziran nain, prema utvrenojmetodologiji, sluei se iskustvima kolega arhivista iz okruenja. Vodije uraen s presjekom stanjaarhivskih fondova i zbirki sa 31.12.2011. godine i tretira oko 350 opisanih arhivskih fondova i zbirki,predstavljenih po oblastima, na koje se odnose. Fondovi i zbirke su arhivistiki jasno oznaeni,sa svojom jasnom legitimacijom. Kao vaan dodatak uraeno je uputstvo o koritenju Vodia, teabecedni registar fondova i zbirki kako bi se jednostavnije predstavilo ovo pisano kulturno blago

Arhiva buduim itateljima i korisnicima. Sve je to uraeno s ciljem da se ovim Vodiem dobijejedno pregledno tivo o pisanoj kulturnoj batini Arhiva Tuzlanskog kantona. Trudili smo se da sveono to je napisano u Vodiu bude prilagodljivo, razumljivo i prihvatljivo za iri krug korisnikaArhiva, ali i da po svojoj strukturi i sadraju Vodizadovolji kriterije publikacije ove vrste. Stoga senadamo da e Vodiopravdati svoju namjenu.

Dr. sc. Izet aboti, doc.


7/47

3

INTRODUCTION

Archives are institutions that preserve archival material as valuable written cultural heritage

of society, government and individuals. Throughout history the essence and structure of archivalmaterial has changed, starting with the first written evidence, through interesting medieval recordsin the form of charters, and contemporary records created on different carriers. Without differencesin the time frame and on which the carrier of information is created, archival material has anirreplaceable value to testify about the events, processes and phenomena of the past. However,in order for it to fulfill its function, archival material must be preserved. In earlier periods thisimportant written legacy was cared for by the creator, without a clearly defined system of care.Only since the French Revolution in the late 18. Century the institutional care for archival materialsbegan. Unfortunately, in Bosnia and Herzegovina, the first archival institution will be establishedafter the Second World War with a mission to protect, collect, process, preserve and prepare for theuse of archival material in scientific, cultural and other purposes.

With the establishment of archival institutions and the adoption of archival legislation, careabout archival material received a binding character. This has contributed to preserving archivalmaterial on a larger scale, as its function for scientific, cultural and administrative work proved tobe increasingly important. However, despite the institutionalization of archives significant amountsof archival material remained outside the jurisdiction of archival institutions and its fate dependedon their creators as well as from individuals. In addition, rapid technological development of thecondition and formation of archival material in a larger scale and on different carriers of information,imposed the need for archival profession and society to seek effective solutions to make emergingarchival records more certain and more useful. As a result, todays archives are important databases

and irreplaceable information centers necessary for a state and society. But that the same were in fulloperation, in addition to protecting archives, its processing, it is equally important to develop goodscientific tools and guides for its easier use.

Important scientific informational tools in the archives are guides. They represent aspecification of funds and archive collections with the most important data and characteristics ofeach fund and the collection, with the aim of getting acquainted with the same ease by the user. Forthis reason, the archives hold an extremely important development guide of archival collections. Dueto the dynamics of archival activities, relating to changes of the funds and collections, developingusually takes an average of ten years. Archives of Tuzla Canton in its sixty years old history on fouroccasions published guides and made the specification of our collections. First time it was donein 1979. when it did not have a significant number of collections. The second time it was a jointproject during 1981. as part of listing the funds and collections in Yugoslavia - funds and collectionsin archives and archival departments in the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina. Thethird guide was published by the Regional Archives in Tuzla, as a standalone publication releasedin 1989., written by mr. Azem Koar. Fourth list of funds and collections of the Archive of TuzlaCanton was made in 2005., to mark fifty years of the Archive in Tuzla (1954-2004), written byNermana Hodiand mr. Izet aboti.


8/47

4

As of last inventory of the archival heritage of Tuzla Archive expiration of eight years,and meanwhile Archives has taken nearly two hundred new archival funds and collections thatare significant amounts of archives, which has shown great interest by the users, we consideredit important to create a new guide funds and collections of the Archive of Tuzla Canton. Suchresponsibility was taken up by a group of authors, archival experts, who work on this together withother colleagues continuously for more than two years. So that is before us, the fifth Guide to funds

and collections of the Archives of the Tuzla Canton. We can say that on the one hand it representsa significant upgrade of the previous guides, with a large number of new data, for both new and oldcollections, and for those who were described in previous publications.

What makes it especially important to the prepared guide elements are the most importantfunds and collections, which were carried out uniformly, in a standardized way, according to theestablished methodology, using the experiences of fellow archivists from surrounding countries.Guide has been designed with a cross-section of archival funds and collections up to 31.12.2011. andtreats about 350 described funds and collections, represented by area to which they relate. Funds andarchival collections are clearly marked with a clear legitimacy. Important addition has been done on

the instructions of this Guide in a form of an alphabetical register of funds and collections in orderto simplify the presentation of the written cultural heritage for future readers and users. The goal wewant to achieve with this publication is to get a clear reading of the written cultural heritage in theArchives. We have tried to make this Guide flexible, understandable and acceptable to a wider circleof users, but also strived to ensure the structure and content of the Guide meet the criteria for thepublication of this kind. We therefore hope that the Guide will be put to good use and thus justify itspublication.

Dr. sc. Izet aboti, doc.


9/47

5

RAZVOJ ARHIVSKE DJELATNOSTI NA IREMTUZLANSKOM PODRUJU

1

Osnivanje Arhiva i uspostavljanje arhivske djelatnosti na irem tuzlanskom podruju izvrenoje tek nakon Drugog svjetskog rata. Arhiv u Tuzli je osnovan Odlukom o osnivanju donijetom odstrane Gradskog narodnog odbora u Tuzli 1. jula 1954. godine, a u skladu sa preporukom Izvrnogvijea Narodne Republike Bosne i Hercegovine (NR BiH), broj: 3768/53 od 24. januara 1954.

godine.2Arhiv u Tuzli osnovan je kaoArhiv grada Tuzle, a veoma brzo ese nadlenost Arhiva, nakon ukidanjagrada kao administrativno-politikejedinice 1955. godine, proiriti naprostor opine Tuzla, a potom i napodruje sreza. Rije je o podruju

regije sjeveroistone Bosne, koju jeod 1962. godine inilo 18, odnosno 19opina. Regionalna nadlenost Arhivabila je na snazi do 1992. godine, kadaje prekinuta usljed ratnih okolnosti,a zvanino ta nadlenost je prestala1995. godine.Teritorijalna nadlenost Arhivau Tuzli vezana je za koncepcijurazvoja arhivske slube u Bosni

i Hercegovini, koja se u nekolikonavrata prilagoavala politiko-

administrativnom ustrojstvu Bosne i Hercegovine. Tako je od 1968. godine sastavnim dijelom Arhivau Tuzli, kao njegov arhivski sabirni centar, postao dotadanji Arhiv u Doboju. Ovakava integracija jebila vie rezultat politikih razloga, nego strunih potreba ovih dvaju arhivskih ustanova.3Na taj nainpodruje nadlenosti Arhiva u Tuzli bit e proireno na ukupno 28 opina, i to: Banovii, Bijeljina,Bosanski amac, Bosanski Brod, Bratunac, Brko, Derventa, Doboj, Graanica, Gradaac, Kalesija,Kladanj, Lopare, Lukavac, Maglaj, Modria, Odak, Oraje, Srebrenica, Srebrenik, ekovii, Tesli,Teanj, Tuzla, Ugljevik, Vlasenica, Zvornik i ivinice.4Ovakvo integraciono djelovanje Arhiva nije

1 Pod irim tuzlanskim podrujem smatra se podruje sjeveroistone Bosne, na kojem je Arhiv Tuzlanskog kantona u najveemdijelu svoga rada imao nadlenost, a rijeje o 19 gore navedenih opina.2 Grupa autora, Pedeset godina Arhiva u Tuzli 1954-2004.,(autorski tekst uradio dr. Azem Koar, str.13-75), Tuzla 2005, (dalje: Grupa

autora:Pedeset godina Arhiva u Tuzli). Dokument je iz fonda Arhiva Tuzlanskog kantona (dalje: ATK), br. 131/54 od 5.2.1954.godine, kojim Dravni arhiv Bosne i Hercegovine Sarajevo obavjetava Arhiv grada Tuzla da je od Izvrnog vijea NR Bosne iHercegovine dobijena saglasnost za osnivanje Gradskog arhiva u Tuzli.

3 ore Lazarevi, Integracija tuzlanskog i dobojskog arhiva, Glasnik arhiva i Drutva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, br.8 i 9,Sarajevo 1968/69, str. 91-97.

4 Iz evidencija Arhiva Tuzlanskog kantona..

Rjeenje o osnivanju Arhiva grada Tuzle, iz 1954. godine


10/47

6

dalo oekivane rezultate, pa e ve1973. godine doi do dezintegracije Arhiva u Tuzli na dvijezasebne arhivske ustanove: Arhiv u Tuzli i Arhiv u Doboju. Od tada, pa sve do1992. godine Arhivu Tuzli je imao nadlenost nad 19 opina sjeveroistone Bosne, i to: Banovii, Bijeljina, Bratunac,Brko, Graanica, Gradaac, Kalesija, Kladanj, Lopare, Lukavac, Oraje, Srebrenica, Srebrenik,ekovii, Tuzla, Ugljevik, Vlasenica, Zvornik i ivinice. Od 1977. do 1994. godine Arhiv u Tuzlije egzistirao kao Regionalni istorijski arhiv Tuzla. Usljed ratnih okolnosti i osnivanja Okruga Tuzla,Arhiv je dobio novi naziv, Historijski arhiv Okruga Tuzla, a time i nadlenost nad stvaraocima iimaocima registraturne grae na ovom prostoru, to jest, na neto suenom prostoru sjeveroistoneBosne, koji je bio pod kontrolom Armije Bosne i Hercegovine. Po okonanju rata i nakon potpisivanjaDejtonskog sporazuma Arhiv u Tuzli je imao nadlenost nad stvaraocima i imaocima na podruju 13opina Tuzlansko-podrinjskog kantona, kojem je do 1999. godine pripadao i dio opine Brko, imeje znaajno reducirana teritorijalna nadlenost Arhiva.

Za razvoj i djelovanje Arhiva u Tuzli u vremenu

nakon rata, tj., nakon potpisivanja Dejtonskogsporazuma, od velike je vanosti donoenje Zakonao arhivskoj djelatnosti Tuzlanskog kantona iz 2000.godine.5 Po osnovu odredaba ovog Zakona Arhivje 2002. godine preregistriran u Arhiv Tuzlanskogkantona, pod kojim i danas egzistira.6 Naznaeneorganizacione promjene kroz koje je prolazio Arhivu svom radu, rezultat su irih drutvenih kretanja,

posebno promjene teritorijalno-administrativneprirode. U stvari, na Arhiv su se u organizacionomsmislu, te i kroz sam naziv u potpunosti reflektiralesve administrativno-teritorijalne promjene naprostoru sjeveroistone Bosne.7

U svom radu, od osnivanja do danas, Arhivje imao status javne ustanove u oblasti kulture.Takav status nije davao najbolje pretpostavke za razvoj

Arhiva, posebno kada je rijeo rjeavanju vanih pitanja kakva su finasiranje, kadrovska problematika,obezbjeenje prostora i opreme i dr.

Za nepunih ezdeset godina rada Arhiv nije na adekvatan nain rijeio pitanje obezbje

enjaadekvatnog arhivskog prostora. Najvei period rada Arhiv je radio u neuslovnim arhivskim

prostorima. Veoma esto radilo se o tzv. nunom prostoru, gdje se radni proces veoma teko

5 Zakon je objavljen u Slubenim novinama Tuzlanskog kantona,br. 15/2000.6 Rjeenje o upisu JU Arhiv Tuzlanskog kantona u sudski registar, pod brojem: U/I-861/02, od 28.06.2002. godine.7 Grupa autora, Pedeset godina Arhiva u Tuzli, str. 19.

Rjeenje iz 2002. godine o registraciji JU ArhivTuzlanskog kantona Tuzla

(lijevo)


11/47

7

odvijao, mijenjajui esto mjesto i prostor djelovanja i boravka radnika. Neto povoljniji uslovi zarad Arhiva stvoreni su preseljenjem 1990. godine u rekonstruirani i dograeni objekat u ulici FranjeLedera br.1 u Tuzli. Radi se o objektu ija korisna povrina iznosi 763,4 m. Iako se radi o nevelikomobjektu, ipak su se stvorili daleko povoljniji prostorni uslovi od dotadanjih. U okviru ovoga objektaobezbijeeno je nekoliko, za arhivsku djelatnost, neophodnih i funkcionalnih prostorija: nevelikiizlobeni prostor, prostorije za fotolaboratoriju i mikrofilmiranje, prostorija za prijem, tehniku

zatitu i smjetaj arhivske grae. Objekat takoer, posjeduje prostorije za opu slubu, biblioteku iitaonicu, te prostoriju za obradu i sreivanje arhivske grae kao i priruni depo. I u prizemlju kaoi na spratu objekta Arhiva nalaze se depoi za smjetaj arhivske grae. Navedene prostorije su saaspekta povrine nedovoljne za potrebe dananje funkcije Arhiva u Tuzli, ali sa aspekta klimatskih,biolokih i tehniko-tehnolokih uslova one su solidne i prihvatljive su za obavljanje arhivskedjelatnosti.

Namjenski izvrena adaptacija(rekonstrukcija i dogradnja) objektaStarog Grafiara za Arhiv Tuzla, upovrini od 763,4 m2, znaila je krupannapredak i zaokret u stvaranju optimalnihuvjeta za rad ove ustanove. Iako postojeevidentne manjkavosti, koje se tiu kvalitetaradova, lokacije i stanja objekta, neospornaje injenica da je ovom adaptacijomArhiv dobio znatno uslovniji prostor, veinekoliko puta od prethodnog, a pored togai znatno bezbjedniji za arhivsku grau,korisnike i zaposlenike.8

No, zbog poveanog obima poslova

u svim segmentima rada do kojeg jedolo u posljednjih desetak godinapostojei objekat Arhiva u ulici Franje Ledera je zbog manjka prostora postao nefunkcionalan,pa je neophodno bilo traiti nova rjeenja na tom planu. Stoga je menadment Arhiva u saradnjis nadlenim Ministarstvom 2007. godine obezbijedio dodatnih 1.000 m smjetajnog prostora unekadanjoj kasarni Dubrave, udaljenoj oko 10 km od Tuzle. Rijeje o privremenom rjeenju,jer su objekti dati Arhivu na koritenje na period od 10 godina, poev od 2007. godine. Navedeniprostor, Arhiv je sopstvenim sredstvima adaptirao i prilagodio za smjetaj arhivske grae. Trenutnoje u navedenim prostorijama smjeteno oko 5.500 metara dunih arhivske grae.9

to se pak tie opreme, sve do preseljenja u adaptirani objekat u ulici Franje Ledera br. 1,Arhiv je posjedovao veoma oskudnu arhivsku opremu. Tek 1990. godine nabavljena je prva arhivska

oprema zahvaljujui sredstvima obezbijeenim kroz proces preuzimanja sazrele arhivske grae odstrane imalaca iste.10Neto znaajniju koliinu opreme Arhiv je nabavio tek nakon okonanja rata

8 Grupa autora, Pedeset godina Arhiva u Tuzli, str. 24.9 Iz evidencija Arhiva Tuzlanskog kantona.10 Grupa autora, Pedeset godina Arhiva u Tuzli, str. 27., U 1990. godine, Arhiv je od TIM-a nabavio arhivsku opremu (arhivske i

biblioteke police) u vrijednosti od cca 400.000 dinara.

Objekat Arhiva u Tuzli u kojem je Arhiv smjeten od1990. godine


12/47

8

u Bosni i Hercegovini, a zahvaljujui meuarhivskoj i meunarodnoj saradnji. Naime, od straneZemaljskog arhiva tajerske iz Graca darivana je arhivska oprema (arhivske police) cca 1.500metara dunih, koja je procijenjena na vrijednost od 18.000 KM. U ovom periodu (1998.) Arhivje dobio jo jednu vrijednu donaciju u informatikoj opremi (pet kompjutera) od strane AmbasadeNjemake u Bosni i Hercegovini. Znaajnu donaciju (digitalna kamera, skener, raunar, digitalnifotoaparat i dr.) Arhiv je dobio 2004. godine od Univerziteta Bolonja i Provincije Bolonja iz Italije

u vrijednosti od 7.000 KM.11

No, najznaajnija oprema obezbijeena je u posljednjih nekoliko godine. Treba istai daje oprema uglavnom nabavljena vlastitim sredstvima, obezbijeenim putem redovne procedureobezbjeivanja sredstava za nabavku arhivske opreme od strane predavalaca arhivske graeArhivu. Dio opreme je nabavljen i putem angaovanja strunih radnika Arhiva na pruanju pomoiregistraturama na sreivanju njihove arhivske grae. Posebno je vrijedno istai da je Arhiv na ovajnain obezbijedio sredstva te kupio slijedeu opremu i sredstva za rad: vie od 5.500 metra duniheconomopreme, dva skenera, automobil koda fabiu (2009), isuivazraka (tri komada), mainuza opraivanje arhivske grae, dvije vodo i vatrootporne kase za smjetaj nekonvencionalne grae,12 kompjutera, dva laptopa, jedan mikroita, est klima ureaja, jedan projektor, dva digitalnafotoaparata, etiri tv prijemnika, dva video rekordera, pet specijalnih limenih sanduka, vie od

10.000 veih i oko 20.000 manjih arhivskih kutija. Arhiv je od 2002. godine prikljuen na internet iodrava svoju web stranicu. Prema knjigovodstvenim podacima rijeje o opremi vrijednoj blizu 1miliona KM.12

Na planu fizike zatite uraeni su zatitni giteri na 12 prizemnih prozora na centralnomobjektu i 16 gitera na vratima i prozorima objekata u nekadanjoj kasarni Dubrave. Takoer,uraen je video nadzor na tri objekta u kasarni Dubrave. Sve je to uraeno vlastitim sredstvimaArhiva.

I pored navedenog, treba istai da Arhivu nedostaje odreena oprema neophodna za normalnofunkcionisanje ustanove. Ovdje se prije svega misli na opremu za mikrofilmiranje, opremu zakonzervaciju i restauraciju arhivske grae, informatike programe za obradu informatikih podatakai obrazovanje jedinstvenih arhivskih informacionih sistema, opremu za knjigovezake poslove i dr. Kadrovska problematika je konstantan problem Arhiva, poev od samog osnivanja, pa sve dodanas. Za svaku djelatnost, pa i arhivsku, od velike vanosti je postojanje odgovarajuih kadrova.U ovisnosti od osposobljenosti kadrovske strukture zavisi i uspjenost djelatnosti. Arhivski kadrovisu kroz cjelokupan period razvoja Arhiva bili njegov limitirajui faktor. Nikada, od osnivanja, pasve do danas Arhiv u Tuzli nije imao dovoljan broj strunih kadrova, mada je njihov broj bio ustalnom porastu sve do 1991. godine. Osnivanjem 1954. godine Arhiv e zapoeti svoj rad sa svegatri zaposlenika (upravnik, jedan arhivista i pomoni radnik). Vremenom taj se broj poveavao paje 1991. godine dosegao broj od ukupno 12 zaposlenika, od kojih 5 (47 %) sa visokom strunomspremom, 5 (47 %) sa srednjom i 2 (16 %) sa niom strunom spremom, od kojih je bilo 9 strunihzaposlenika (75 %).13U toku etvorogodinjeg ratnog perioda (1992.-1995.), usljed razliitih uzroka

dolo je do smanjenja broja arhivskih zaposlenika, tako da je u tom periodu u Arhivu radilo svega6 zaposlenika.14

11 Iz evidencija Arhiva Tuzlanskog kantona.12 Raunovodstveno-knjigovodstvena evidencija Arhiva Tuzlanskog kantona na dan 31.12.2011. godine.13 Grupa autora, Pedeset godina Arhiva u Tuzli, str. 30.14 Iz evidencija Arhiva Tuzlanskog kantona.


13/47

9

Po okonanju rata kao i u drugim oblastima postepeno je dolo do zapoljavanja novog arhivskogkadra. Do 2002. godine Arhiv je imao ukupno 7 zaposlenika od ega 4 (57,14 %) sa visokom strunomspremom. Neto intezivnije kadrovsko jaanje zabiljeeno je u vremenu od 2002. do kraja 2011.godine, kada je u Arhivu Tuzlanskog kantona radilo ukupno 13 zaposlenika, to je u biti i najveibroj zaposlenih od njegovog osnivanja. Prema tome, krajem 2011. godine u Arhivu radi 9 (69,23 %)zaposlenika sa visokom strunom spremom, 1 (7,69 %) sa viom strunom spremom, 2 (15,38 %) sasrednjom i 1 (7,69 %) sa niom strunom spremom.15Iako je u ovom periodu dolo do poveanja brojazaposlenika, treba istai da isti nije dovoljan i znatno je ispod utvrenih standarda i normi, te znatnoispod stvarnih potreba Arhiva, kako bi se odgovorilo svim problemima koji stoje pred Arhivom, akoji su rezultat dinaminog razvoja arhivske struke. Pozitivna stvar u svemu tome odnosi se na stepenstrunosti arhivskih zaposlenika, koji je jako povoljan, kao i nivo njihove strune osposobljenosti, kojije na zavidnoj razini.16Sve je to doprinijelo da se struni rad Arhiva podigne na kvalitetniji i struniji,znatno vii nivo, to ovu ustanovu svrstava u red respektabilnih arhivskih ustanova u Regionu. Treba istai da je u proteklih skoro est decenija rada u Arhivu radio ukupno 61 zaposlenik,a najvie 13 istovremeno. Od toga je sa visokom spremom 25, sa viom 4, sa srednjom 23 i saniom kolskom spremom 9 zaposlenika. Meu zaposlenicima Arhiva radila su i dva doktora

nauka.17 Potrebno je istai da su u Arhivu radili, te bili na njegovom elu istaknuti nauni, kulturnii javni radnici, poput: abana Hodia, Mehmeda Salihspahia, ora Lazarevia, Dervia Suia,Sulejmana Ramia, Nizare Muovi-Tadi, Dr. Azema Koara i dr. Svi su oni dali ogroman doprinosu razvoju ove ustanove. Jedan od mnogobrojnih, a izuzetno vanih zadataka svake arhivske ustanove, pa i Arhivau Tuzli jeste zatita arhivske grae u nastajanju. Naime, u procesu nastajanja registraturna graaprolazi kroz dvije faze: kancelarijsko (uredsko) i arhivsko poslovanje. U prvoj fazi spisi imajuapsolutno operativnu funkciju. Ovi poslovi se za dravne organe obavljaju u skladu sa Uredbom okancelarijskom poslovanju, a to se anologno primjenjuje i kod drugih stvaralaca arhivske grae.U drugoj fazi akti se nalaze odloeni u arhivskom spremitu, odakle se njima rukuje u skladu sa

metodologijom arhivskog poslovanja.18

Bosanskohercegovaki arhivi su se zatitom arhivske gra

eu nastajanju organizirano poeli baviti tek od 1962. godine, a posredstvom posebnog sektora rada

(slube) koja se naziva vanjskom ili spoljnom slubom. Arhiv u Tuzli ovom poslu je od tada pa svedo danas posveivao veliku panju. Ope je poznato da bez adekvatne zatite registraturne graeu nastajanju nema ni cjelovitih arhivskih fondova i zbirki u arhivu. Stoga je od velikog znaajapravilan odnos samih stvaralaca i imalaca prema registraturnoj grai, koji na alost u prolosti nijebio uvijek zadovoljavajui, to je zahtijevalo dodatni napor strunih zaposlenika Arhiva, kako bise registraturna graa u nastajanju uinila izvjesnijom. Pravni osnov za zatitu arhivske grae unastajanju ine odredbe arhivskog zakonodavstva, prije svega Zakona o arhivskoj djelatnosti, ali idrugih podzakonskih akata.

15 Iz evidencija Arhiva Tuzlanskog kantona.16 Struni zaposlenici Arhiva su u proteklih 10 godina sudjelovali u brojnim edukacionim sadrajima u zemlji i inozemstvu stiui

tako neophodna arhivska znanja koja primjenjuju u praksi. Izmeu ostalog, struni zaposlenici Arhiva sudjelovali su projektimakoje su organizirali ICA, Meunarodni intitut arhivistikih znanosti Trst-Maribor, Pokrajinski arhiv Maribor, ICARUS, te nabrojnim drugim strunim skupovima u zemlji i inozemstvu.

17 Iz evidencija Arhiva Tuzlanskog kantona.18 Grupa autora, Pedeset godina Arhiva u Tuzl, str. 33.


14/47

10

Kako bi zatita bila adekvatna i potpuna, neophodno je odrediti prioritete djelovanja na tomplanu. Stoga arhivski zaposlenici pristupaju postupku kategorizacije imalaca registraturne grae, i tona tri skupine: Prvoj kategoriji pripadaju imaoci i stvaraoci koji posjeduju arhivsku grau od velikevanosti i ovoj kategoriji imalaca neophodan je stalni, godinji obavezni struni nadzor Arhiva. UDrugu kategoriju spadaju imaoci i stvaraoci koji posjeduju arhivsku grau neto manjeg znaaja iArhiv vri povremeni struni nadzor nad arhivskom graom ovih stvaralaca. U Treu kategorijuspadaju imaoci i stvaraoci arhivske grae neznatnog historijskog i kulturnog znaaja i Arhiv vristruni nadzor nad ovom vrstom grae kroz neki frontalni oblik djelovanja ili putem kontroleuzorkom odabranog stvaraoca.

Za to potpuniju zatitu arhivske grae struni zaposlenici Arhiva provode redovnei instruktivne preglede stanja arhivske grae prema jasno utvrenim prioritetima, provodei nizstrunih mjera i postupaka poput: davanja saglasnosti na Listu kategorija registraturne graesa rokovima uvanja, praenja procesa odabiranja arhivske grae i izluivanja bezvrijednogregistraturskog materijala, davanja sugestija i instrukcija na planu sreivanja arhivske grae ipripreme iste za predaju Arhivu, provoenja mjera strunog osposobljavnja i edukacije arhivskihkadrova u registraturama, s ciljem podizanja nivoa znanja istih, to bitno utie na zatitu arhivske

grae u nastajanju. Struni zaposlenici Arhiva godinje ostvare vie stotina strunih postupaka,radnji i komunikacija sa predstavnicima registratura, te naloe isto toliko mjera u cilju poboljanjazatite arhivske grae u nastajanju. Sistematskim radom na planu zatite registraturne grae u nastajanju, Arhiv u Tuzlikontinuirano postie zavidne rezultate. Sve je to doprinijelo da su znaajne koliine arhivske graeadekvatno sreene i zatiene, te da je zahvaljujui tome vie od 350 fondova i zbirki vepreuzetoi pohranjeno u depoima Arhiva. No i pored toga, na planu zatite arhivske grae u nastajanjuprisutni su brojni problemi. Oni su rezultat neizvravanja zakonskih obaveza od strane stvaralacai imalaca arhivske grae u smislu da isti ne posveuju potrebnu panju sopstvenoj arhivskoj grai,to je posebno dolo do izraaja u vremenu tranzicije. Kako bi se otklonile prisutne manjkavosti nazatiti arhivske grae, Arhiv je poduzimao niz raznovrsnih aktivnosti, poput sainjavanja izvjetajao stanju grae i dostavljanju istih nadlenom Ministarstvu, upoznavanju stvaralaca i imalaca sazakonskim obavezama, permanentnom educiranju arhivskih kadrova u registraturama, do pokretanjaprekrajnih postupaka protiv neodgovornih imalaca i stvaralaca arhivske grae.19Sve to je daloodreene rezultate i pomake na planu poboljanja stanja registraturne grae u nastajanju. Najveidio arhivske grae u nastajanju prve i druge kategorije stavljen je pod strunu kontrolu Arhiva.Znaajan broj ovih imalaca i stvaralaca arhivske grae izvrava zakonom utvrene obaveze, to je ukonanici rezultiralo boljoj sreenosti arhivske grae, njenom propisnom evidentiranju, te pripremiiste za predaju Arhivu. Zahvaljujui tome u posljednjih nekoliko godina znatno je intenzivniji procespreuzimanja sazrele arhivske grae u Arhiv.

Jedan od najvanijih strunih poslova koje obavlja Arhiv jeste preuzimanje arhivske

grae od strane stvaralaca i imalaca iste. Ovaj struni posao pravno je ureen odredbama Zakonao arhivskoj djelatnosti i odredbama podzakonskog akta.20U skladu sa zakonskim obavezama, teprostornim i drugim mogunostima, Arhiv je rukovodei se dugoronim i kratkoronim planovima

19 Grupa autora, Pedeset godina Arhiva u Tuzli, str. 33.20 Rijeje o Pravilniku o primopredaji arhivske grae izmeu Arhiva i imalaca i stvaralaca arhivske grae(Sl. novine Tuzlanskog kantona,

br. 9/03).


15/47

11

rada pristupao preuzimanju sazrelih arhivskih fondova i zbirki. U poetku su rezultati na tom planubili zanemarljivi, tako je do 1990. godine, tj. do prelaska u novi adaptirani prostor u Arhivu bilopreuzeto svega 57 arhivskih fondova i 14 zbirki. Ono to karakterie ove fondove i zbirke jeste da suisti arhivistiki sreeni, obraeni i pripremljeni za koritenje. Nakon dobijanja dodatnih smjetajnihprostora posao preuzimanja arhivskih fondova i zbirki je znatno intenziviran, tako da je Arhiv krajem1994. godine raspolagao sa 97 arhivskih fondova i 22 zbirke, to je iznosilo oko 1.000 metara duniharhivske grae. Od tog broja, sreena su i arhivistiki obraena 94. fonda i 21 arhivska zbirka.21

Tek nakon zavretka rata 1995. godine zapoeto je intenzivnije preuzimanje arhivskih fondovai zbirki u Arhiv, iz razloga to su se poboljale smjetajne mogunosti Arhiva.22U ovom periodupreuzimanje arhiske grae se odvijalo po planu, pa se u nekoliko narednih godina preuzelo vieznaajnih fondova i zbirki, a do 2002. godine Arhiv je raspolagao sa 175 arhivskih fondova i 29arhivskih zbirki, u ukupnoj koliini od oko 5.000 metara dunih.23

No, znaajno dinaminiji poslovi preuzimanja arhivskih fondova odvijali su se u vremenu od2002. do 2011. godine. U tom periodu, Arhiv je preuzeo oko 200 arhivskih fondova i zbirki ili oko6.800 metara dunih arhivske grae.24Tako da je do kraja 2011. godine Arhiv Tuzlanskog kantonaposjedovao oko 350 arhivskih fondova i zbirki i oko 12.000 metara dunih. Takav uspjeh je prije

svega rezultat jednog sistematskog i planskog djelovanja Arhiva, na planu obezbjeenja dodatnogsmjetajnog prostora i nabavke znaajnih koliina arhivske adekvatne opreme.25 Osim toga, Arhivje u ovom periodu znaajno pojaao aktivnosti sreivanja i pripreme sazrele arhivske grae zapreuzimanje iste u Arhiv. Tako da moemo kazati da je u ovom periodu preuzet veoma znaajan brojvrijednih arhivskih fondova i zbirki upravne, pravosudne, privredne i kulturne provenijencije, imeje arhivski fundus Arhiva znatno raznovrsniji i bogatiji.

Treba istai da najstarija arhivska graa u Arhivu potie iz vremena osmanske uprave u Bosnii Hercegovini, tanije iz prve polovine 17. stoljea. Ista je svrstana u Orijentalnoj zbirci, dobro jeouvana, djelimino je arhivistiki obraena i pripremljena za koritenje. Orijentalna zbirkasadri

vrijedne dokumente pisane na osmansko-turskom i arapskom jeziku. Rijeje o slijedeim vrstamadokumenata: fermani, berati, tapije, sidili, vakufname, rjeenja erijatskih sudova, bujruldije, tapije,pisma, broure i dr. U sastavu Orijentalne zbirkenalazi se jedan broj vrijednih rukopisa, a najstarijipotie iz sredine 16. stoljea.

Osim Orijentalne zbirkeArhiv posjeduje desetine vrijednih arhivskih fondova i zbirki izperioda austrougarske uprave (1878.-1918.), pisanih na bosanskom i njemakom jeziku, kao inekoliko vrijednih fondova meuratnog perioda i vremena Drugog svjetskog rata, koji se odnosena rad organa uprave, sudstva, privrede, kolstva i kulture. Najbrojniji i najkompletniji arhivskifondovi i zbirke potiu iz socijalistike izgradnje (1945.-1990.) i rijeje o arhivskoj grai organa

21 Grupa autora, Pedeset godina Arhiva u Tuzli,str. 40.22 Dijelom kupovinom opreme od TIM Maribor, a dijelom dobijanjem opreme od strane Arhiva tajerske iz Graca.23 Grupa autora, Pedeset godina Arhiva u Tuzli, str. 40.24 Iz evidencija Arhiva Tuzlanskog kantona..25 Arhiv je u tom smislu obezbijedio u nekadanjoj kasarni Dubrave dodatni smjetajni prostor, koji je vlastitim sredstvima

i angamanom radnika Arhiva adaptirao i uinio uslovnim. Isto tako, vlastitim sredstvima Arhiv je u ovom periodu nabavioadekvatnu arhivsku economopremu u koliini od 5.500 metara dunih.


16/47

12

vlasti, graa privrednih subjekata, obrazovnih i kulturnih ustanova, te graa drutveno-politikihorganizacija koje su egzistirale u ovom periodu.26

Arhiv je preuzeo arhivsku grau koja se odnosi na period agresije na Bosnu i Hercegovinu,a vezana je za rad organa vlasti, ratnih predsjednitava opina koje su egzistirale na podrujuTuzlanskog okruga u ovom periodu, nekih nevladinih organizacija itd. Od posebnog znaaja jeZbirkamemoarske grae prognanika, logoraa i drugih stradalnika sa prostora Podrinja i Posavine.27

Veoma vrijedna je i Fotografska zbirka koja brojivie od 60.000 fotografija, ista se svakodnevnodopunjuje. Fotografije datiraju s kraja osmanskeuprave u Bosni pa sve do dananjih dana. Vano jeistai da su 34 fonda i zbirke i 173 stare reliktne knjigeArhiva Tuzlanskog kantona proglaene nacionalnimspomenikom kulture u Bosni i Hercegovini28. Jedanbroj ovih fondova je zatien na nain da je izvrenonjihovo mikrofilmiranje i digitalizacija.29

Po prijemu u Arhiv, pristupa se arhivistikomsreivanju i obradi preuzetih arhivskih fondovai zbirki. U ovisnosti od registraturne sreenostiarhivskog fonda ovisi postupak i tok sreivanja.Ranije preuzeti fondovi uglavnom su bili nesreeni,tako da je njihova obrada bila vrlo sloena, kakosa aspekta utroka vremena, tako i zbog potrebeuvoenja novog arhivistikog rada u spisima fonda.Usljed malog broja arhivskih zaposlenika ovi poslovisu esto u zaostatku u odnosu na potrebe Arhiva.Meutim, i pored svih potekoa, Arhiv je uspio

arhivistiki obraditi i srediti znaajan broj preuzetihfondova i zbirki. Oni koji nisu proli fazu obrade isreivanja uinjeni su pristupanim za koritenje.Da se ovakva praksa Arhiva pokazala dobromnajbolje pokazuje broj korisnika koji se iz dana u dan

poveava, kao i broj pozitivno rijeenih njihovih zahtjeva.No, odreeni problemi na ovom planu su evidentni, a posebno oni koji se odnose na necjelovitost

arhivskih fondova i zbirki. Po tom pitanju, Arhiv vedui niz godina vodi aktivnosti na zanavljanjuistih, pri emu su postignuti znaajni rezultati. Tako da se i na ovaj nain svakodnevno zanavlja iobogauje ukupni fundus Arhiva, to je u dobroj mjeri imalo uticaja na njegovu korisniku funkciju.

26 Grupa autora, Pedeset godina Arhiva u Tuzli,str. 42.27 Grupa autora, Pedeset godina Arhiva u Tuzli, str. 42.28 Dravna komisija za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine je na sjednici od 7. decembra 2009. godine proglasila 34

fonda i zbirke, te 173 raritetna rukopisa i knjige Arhiva Tuzlanskog kantona nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine.29 Arhiv je u tri navrata pristupio mikrofilmiranju i digitalizaciji arhivski fondova i zbirki proglaenih nacionalnim spomenikom

kulture Bosne i Hercegovine. Dosada je mikrofilmirano i digitalizirano oko deset miliona dokumenata. Isto je uraeno u skladusa meunarodnim standardima i normama.

Obavjetenje o odluci proglaenja fondova izbirki Arhiva TK nacionalnim spomenicima

Bosne i Hercegovine


17/47

13

Ono to je opa karakteristika arhivskih fondova i zbirki Arhiva jeste da u njihovimstrukturama dominira arhivska graa javnog karaktera, dok je znatno manje zastupljena arhivskagraa privatnog karaktera i graa vjerskih institucija. U posljednje vrijeme uinjeni su odreenipomaci na poboljanju ovakvog stanja, a tome su izmeu ostalog doprinijele odredbe arhivskogzakonodavstva donijetog nakon okonanja rata koje je na snazi na podruju Tuzlanskog kantona. Arhiv takoer, vidnu panju poklanja i pitanju tehniko-tehnoloke zatite arhivske grae.

Osim redovne deratizacije provode se i druge zatitne mjere poput svakodnevnog provjetravanjaarhivskih depoa, stavljanja u funkciju maine za opraivanje arhivske grae i isuivaa zraka, teodravanja zakonom propisane temperature i vlanosti u arhivskim prostorijama. No, svakakonajvaniji posao na planu tehniko-tehnoloke zatite je vepomenuto mikrofilmiranje i digitalizacijaarhivskih fondova i zbirki, to je pored bolje zatite doprinijelo i efikasnijem koritenju arhivskegrae u naune, kulturne i upravne svrhe.

Arhiv u Tuzli je posebno znaajne rezultate postigao u segmentu kulturno-obrazovnedjelatnosti. Otvaranje prema korisnicima i drutvu u cjelini u posljednje vrijeme pokazalo sekao neizbjean i nuan in. Zahvaljujui uticaju informacijskih tehnologija na razvoj arhivistike,arhivi su postali dinamini kulturni centri, kao sastavni dio informacionih sistema radi pruanjausluga irem krugu korisnika u ostvarivanju njihovih ljudskih i graanskih prava. Stoga se smatra

da demokratizacija drutvenih odnosa nije mogua bez otvaranja arhiva prema javnosti, a putempredstavljanja arhivskih sadraja i arhivske grae, te uspostavljanja uskih uzajamnih odnosa sakonzumatorima kulturno-obrazovnih sadraja. Arhiv u Tuzli se rano poeo baviti postavkamaarhivskih izlobi. U prvim godinama rada ustanove izlobe su se prireivale povremeno, obino upovodu obiljeavanja znaajnijih datuma iz nae prolosti. Od 1984. godine Arhiv se intenzivnijebavi prireivanjem izlobi, pa se sve do 1995. godine prireivala po jedna izloba godinje. Takoda se u tom periodu priredilo nekoliko zanimljivih i sadrajnih izlobi vezanih za vane dogaajeiz nae prolosti, te onih vezanih za predstavljanje vrijednosti arhivskih fondova i zbirki Arhiva.Izlobe su uglavnom pratili prigodni katalozi i plakati.30

Ovom vidu kulturnog sadraja, Arhiv je posvetio znaajnu panju i u vremenu nakonokonanja rata (1995.) u Bosni i Hercegovini, a u posljednjih desetak godina ovi sadraji su bili sve

prisutniji u godinjim planovima i programima rada Arhiva, na nain da su se prire

ivale dvije ili triizlobe godinje. Ono to je novina jeste da su izlobe kao vrijedni kulturni sadraji Arhiva prireivane

ne samo na podruju Tuzlanskog kantona, vei u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine,31pa iinozemstva.32Jedan broj ovakvih vrsta kulturnih sadraja Arhiv je prireivao i u saradnji sa arhivimau Bosni i Hercegovini33i inozemstvu.34Ono to posebno karakterie sve izlobe koje je realizovaoArhiv u posljednjih desetak godina jeste iskazan veliki interes ire kulturne javnosti za iste, topotvruje izuzetno dobra posjeenost istih, te njihovo medijsko predstavljanje.

30 Grupa autora, Pedeset godina Arhiva u Tuzli,str. 48.31 Arhiv je izlobu Srebrenica da se ne zaboravipredstavio u dvadesetak bosanskohercegovakih gradova, a izmeu ostalih i u Sarajevu,

Mostaru, Srebrenici, Velikoj Kladui i drugim gradovima. Osim ove izlobe u Goradu je predstavljena i izloba Karte i grbovi kaopotvrda bosankohercegovake dravotvornosti i opstojnosti.

32 U okviru dugogodinje uspjene saradnje sa Zgodovinskim arhivom Celje i Arhivom iz Ptuja u saradnji sa Historijskim arhivomSarajevo prireena je 2010.godine izloba Holokaust-genocid, a u saradnji sa Bonjakim klubom iz Inzbruka (Austrija) 2009.godine prireena je izloba Srebrenica da se ne zaboravi.

33 Zajedniku izlobu na temu:Arhivsko blago arhiva u Bosni i Hercegovinipriredili su arhivi Bosne i Hercegovine, a u povodu Danaarhiva i arhivske slube Bosne i Hercegovine 12. decembra 2010. godine. Isto tako u nekoliko navrata Arhiv u Tuzli prireivaoje zajednike izlobe sa Historijskim arhivom u Sarajevu i Arhivom Unsko-sanskog kantona.

34 Arhiv u Tuzli na ovom planu saraivao je sa Zemaljskim arhivom tajerske iz Graca (Republika Austrija), Dravnim arhivom izOsijeka (Republika Hrvatska) i Zgodovinskim arhivom iz Ptuja (Republika Slovenija).


18/47

14

Znaajnu panju u svom radu, Arhiv je poklanjao prigodnim predavanjima organiziranimza iru drutvenu javnost. Ovi sadraji prireivani su u povodu vanih datuma iz nae prolosti, ana nain da se posjetiocima ispria zanimljiv sadraj o vanom historijskom dogaaju na osnovuarhivskih dokumenata, a s ciljem da se irojjavnosti ukae na znaaj arhivske graekao nezamjenljivog pisanog kulturno-

historijskog naslijea. U posljednjih nekolikogodina Arhiv je intenzivirao saradnju saosnovnim i srednjim kolama, pri emu seisti uz prigodno predavanje blie upoznajusa Arhivom i vrijednostima koje Arhivposjeduje. Godinje se uprilii tridesetakovakvih posjeta. Vrijedna panje takoer, jei saradnja sa studentima Odsjeka historijeFilozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli,koji dio praktine nastave iz predmeta

Arhivistika i Arhivska praksa obavljaju uArhivu. Arhiv je ostvario i dobru saradnjusa medijima, kako elektronskim tako iprintanim, uvaavajui pri tome plan i potrebe i Arhiva i medija. Mediji su najee u Arhivu trailiizvore za svoje serijske sadraje: novinski feljtoni, radio i TV emisije. Arhiv je, pak, u tome vidiomogunost da prezentuje arhivsku grau, doprinosei tako boljem spoznavanju znaaja Arhiva iarhivske djelatnosti za drutvo i dravu.35Na ovaj nain realizovan je znaajan broj radio i TVemisija, kao to su: Hod vjekova, Saga o gradu, Putokaz, Od Kulina bana do dananjih dana,

Kulturni mozaiki dr. U realizaciji ovih sadraja uestvovali su skoro svi struni zaposlenici Arhiva.Sa medijima je ostvarena dobra saradnja i u povodu odravanja znaajnih sadraja Arhiva, a u

smislu da su mediji pratili ove sadraje, kao i konferencije za tampu posveene istim.U svom dugogodinjem radu Arhiv je znaajnu panju poklanjao nauno-istraivakom

radu, iako za to veoma esto nisu postojali optimalni uslovi. Posebna panja posveena je jednombroju struno-arhivistikih i nauno-istraivakih sadraja. Tako su struni zaposlenici Arhiva uzeliuea u izradi edicija, monografija i drugih publikacija. Poseban doprinos strunih zaposlenikaArhiva ogleda se u pripremi arhivske grae za potrebe historijske nauke, te u rasvjetljavanju nauneistine o vanim dogaajima iz prolosti ireg tuzlanskog podruja, uzimajui uea u brojnimokruglim stolovima, simpozijumima, savjetovanjima i sl. Zahvaljujui tim aktivnostima nastali suzanimljivi pregledi izvora, te zbornici grae, koja je uglavnom pohranjena u fondovima i zbirkamaArhiva.

U saradnji sa saradnicima i korisnicima arhivske grae, Arhiv je uestvovao u pripremii izdavanju zanimljivih historiografskih i arhivistikih publikacija. Ovi poslovi su intenzivirani uperiodu nakon 1995. godine, od kada je publikovano vie desetina publikacija.36Nauno-istraivaki

35 Grupa autora, Pedeset godina Arhiva u Tuzli, str.56.36 Izmeu ostalog u izdanju Arhiva pripremljene su slijedee publikacije:Arhivistika u teoriji i praksi (autor: Azem Koar), Tuzla

1995.; Tuzla u osmansko doba(autor: Demal ilimkovi), Tuzla 1996.; Izvori za historiju srednjovjekovne bosanke drave(autor: SalihJalimam), Tuzla 1997.;Narodna uzdanica u drutvenom i kulturnom ivotu muslimana Bosne i Hercegovine(autor: Ismail Haiahmetovi),

Sa izlobe u Arhivu Tuzlanskog kantona


19/47

15

rad predstavljao je vaan segment rada Arhiva u Tuzli, posebno u posljednjih petnaestak godina, tonajbolje pokazuje nekoliko stotina objavljenih strunih i naunih radova u referentnim domaim istranim asopisima.37

Veoma zapaeno uee zaposlenici Arhivasu imali na brojnim strunim arhivskim skupovima uzemlji i inozemstvu (kongresi, simpoziji, okrugli stolovi,savjetovanja), gdje su prigodnim saopenjima dali znaajandoprinos.

Uviajui potrebe za brim razvojem i unapreenjemarhivske struke i nauke u Bosni i Hercegovini, Arhiv u Tuzlii Drutvo arhivskih radnika Bosne i Hercegovine - OgranakTuzla, pokrenuli su 1998. godine projekt pod nazivom

Arhivska praksa. Projekt je oblikovan kao meunarodniskup, koji se realizuje kao arhivsko savjetovanje smeunarodnim ueem, sa kojeg se prilozi tampaju u

istoimenomasopisu.

38

Na planu realizacije zacrtanih ciljeva, u periodu od1998. do 2011. godine odrano je ukupno 14 savjetovanjai objavljeno isto toliko brojeva asopisaArhivska praksa.U navedenih etrnaest brojeva asopisa na vie od 5.000stranica teksta, objavljeno je oko 600 lanaka od stranenekoliko stotina autora iz vie evropskih drava: Austrija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Italija,Kosovo, Maarska, Makedonija, Hrvatska, Crna Gora, Srbija, Slovenija i Turska. Radovi objavljeniu asopisu, po broju i strukturi, predstavljaju veoma vrijedno i sadrajno arhivistiko, historiografskoi informatiko tivo, koje je dalo doprinosa razvoju arhivistike i historijske nauke ne samo na irem

tuzlanskom podruju i podruju Bosne i Hercegovine, nego i ireg okruenja. Ovaj projekt Arhivaje meunarodnog karaktera, kako po sadrajima, koji su objavljeni u asopisu, tako i po ureivakoji redaktorskoj politici, jer skoro polovinu strunih radova ine radovi kolega iz inozemstva.39

Tuzla 1998.; Pomone historijske nauke(autori: Azem Koar, Ivan Balta), Tuzla 2003.; Pomone historijske nauke i arhivistika(autori:Azem Koar, Ivan Balta), Tuzla 2004.; Pedeset godina Arhiva u Tuzli 1954.-2004.(grupa autora), Tuzla 2005.; Arhivistika u teorijii praksi, knj. 2(autor: Azem Koar), Tuzla 2005.; Mogu li se jo spasiti? Konzervacija i restauracija pisanog blaga(grupa autora), Grac,Sarajevo, Tuzla 2005.; Tuzlanske historijske minijature, (autor: mr. efkija Muteveli), Tuzla 2005.; Deset godina asopisa Arhivskapraksa 1998.-2007.(autor: Izet aboti), Tuzla 2007.; Oblasni narodni odbor Tuzla (OBNOT), 1949-1952: sumarno analitiki iventar(autor: Nermana Hodi), Tuzla 2006.; Tuzlanski, bijeljinski i srebreniki sidil 1641-1833.(autor: Tufan Gnduz), Tuzla 2008.; Popisbijeljinskog kadiluka, mulkovna dobra,.(autor: mr. Kemal Nurki), Tuzla 2009.; Salih Safvet Bai- jedan osmanski intelektualac u Bosni iHercegovini(autor: dr. Genc Osman Gener), Tuzla 2009.; Tuzla: sjeanja na bisere stare gradske jezgre(autori: Nihad i Suad Buljugi),

Tuzla 2010.;Nemiri mira (autor: Zlatko Duki), Tuzla 2010.;Bosna i Hercegovina u 19. i 20. stoljeu,(autor: Azem Koar), Tuzla 2010.;Tapu zabit defter Gradaac-Defter nekretnina Gradaac iz 1875.(autori: Kemal Nurkii Izet aboti), Tuzla 2011.;Arhivistika u teoriji ipraksi, knj. 3(autor: Azem Koar), Tuzla 2011.; Stari niani u Vukovijama(autor: Sejfulah Imamovi), Tuzla 2011.;

37 Vidjeti Izet aboti, Nauno-istraivaka komponenta arhivske djelatnosti - iskustvo Arhiva Tuzlanskog kantona, Zbornik 9Tehnini in vsebinski problemi klasinega in elektronskega arhiviranja, Maribor 2010.; str. 165-173.

38 Grupa autora, Pedest godina Arhiva u Tuzli,str. 60.39 U povodu desetog jubilarnog broja asopisa uraena je publikacija Deset godina asopisa Arhivska praksa archival practice (1998.-

2007.),Tuzla 2007., iji je autor Izet aboti.

Korica asopisaArhivska praksa

broj 14.


20/47

16

U sklopu Arhiva od samog poetka njegovoga rada egzistira specijalizirana biblioteka,zatvorenoga tipa u kojoj se knjige mogu koristiti samo u okviru arhivske itaonice. Biblioteki fondArhiva je za ovu vrstu biblioteka veoma znaajan i iznosi vie od 18.000 bibliotekih jedinica. Rijeje o prevashodno strunoj literature (knjige i periodika) iz oblasti arhivistike i historije, ali i iz drugih

naunih disciplina. Interes za bibliotekim

fondom Arhiva pokazan je od samog osnivanjabiblioteke, a posebno je taj interes intenziviranu posljednjih desetak godina, kada bibliotekugodinje posjeuje nekoliko hiljada korisnika. Najvei broj knjiga odnosi se na oblasthistorije i arhivistike, a potom i na oblastipomonih historijskih nauka. Rijeje o vrijednojliteraturi poput: enciklopedija, rjenika,leksikona, studija i monografija tampanih navie svjetskih jezika. Ono to posebno ini

vrijednim biblioteki fond jesu rijetke vrijedneknjige, a njih 173 je proglaeno nacionalnimspomenikom kulture Bosne i Hercegovine.Knjige historijskog karaktera potiu iz razliitihvremenskih perioda, a dominiraju knjige iznovijih historijskih perioda.

Znaajan dio bibliotekog fonda odnosi se na publikacije arhivistike provenijencije. Ovdjese radi o iznimno vanoj strunoj literaturi, vie stranog porijekla, nego domaeg. Ista je od izuzetnevanosti za permanentno educiranje arhivskih kadrova, kako u arhivu tako i van njega i razvojarhivske struke.

Biblioteka Arhiva je bogata i periodikom. Raspolae sa vie od 220 naslova historijske iarhivistike strukture, poput asopisa, listova, zbornika radova, statistikih godinjaka, te slubenihglasila raznih nivoa vlasti. Posebna vrijednost odnosi se na tampu koja datira poev od drugepolovine 19. stoljea, pa sve do danas. Jedan broj ovih publikacija ima posebnu vrijednost poput: Glasnika Zemaljskog muzejaSarajevo, Nae starine, Godinjak Drutva historiara Bosne i Hercegovine, Prilozi instituta za

historiju Sarajevo, Radovi Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Sarajevo, Radovi

Filozofskog fakulteta Sarajevo, Jugoslovenski istorijski asopis, Privredni pregled, Pregled,

Historijski zapisi, Historijski vjesnik i dr. Od arhivistikih asopisa Arhiv posjeduje: Arhivist,Arhivski vjesnik, Glasnik arhiva i Drutva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, Arhivski zapisi,

Atlanti, Sodobni arhivi, Glasnik arhiva Slavonije i Baranje, Tehnini in vsebinski problemi klasinegain elektronskega arhiviranja, Viri, Vjeter, Vjesnik povijesnog arhiva Rijeka.

Arhiv posjeduje veoma vrijedne listove i druga periodina izdanja (kalendare i sl.) kulturno-prosvjetnih drutava (Gajret, Prosvjeta, Napredak, Narodna uzdanica i dr.). Svakako vrijedno jeistai i dnevne i periodine listove poput:Osloboenja, Fronta slobode, Borbe, Politike, Komunista,

Zmaja od Bosne, Odjeka, Ljiljana, Slobodne Bosne, Dana, Dnevnog avaza, Sana, Tuzlanskog lista

24. Savjetovanje Arhivska praksa 2011. odrano 6. i7. oktobra 2011. godine u Tuzli


21/47

17

i dr.)40Najvei dio ovih listova je propisno ukorien, zatien i daje se na upotrebu korisnicimabiblioteke.

I pored ne ba najboljih uslova arhivska biblioteka je veoma funkcionalna i istu permanentnokoriste brojni istraivai iz zemlje i inozemstva, veliki broj univerzitetskih profesora, te studenata,postdiplomaca, doktoranata i drugih korisnika.

U svom dugogodinjem radu Arhiv je znaajnu panju poklanjao saradnji s brojnimarhivima, arhivskim asocijacijama i drugim kulturnim ustanovama u Bosni i Hercegovini i irem

okruenju. Dugo vremena, a posebno do 1992. godine veoma uspjena saradnja ostvarivala sesa Arhivom Bosne i Hercegovine, dok je isti imao status matine ustanove. Zahvaljujui takvojsaradnji realiziran je znaajan broj strunih i naunih projekata, poput pripreme izdanja: Izvori za

istoriju KPJ/SKJ; Arhivski fondovi i zbirke,te organizacija zajednikih savjetovanja,seminara i drugih strunih sadraja. Takoer,i sa drugim arhivima saradnja na strunomplanu bila je jako izraena. U ranijim periodima

neto intenzivnija saradnja bila je ostvarenasa Arhivom iz Banjaluke, a u novije vrijemesa Historijskim arhivom iz Sarajeva, prilikomega je realizovano nekoliko znaajnih strunihprojekata. Na poseban nain ostvarivana jesaradnja preko zajednikih tijela i asocijacijapoput Arhivskog savjeta Bosne i Hercegovine,41te posebno preko Drutva arhivskih radnikaBosne i Hercegovine,42 Redakcije asopisaGlasnik arhiva i Drutva arhivskih radnika

Bosne i Hercegovine.43 Drutvo i Glasniksu imali posebnog uticaja na ukupan razvoj

arhivske struke u Bosni i Hercegovini. Zaposlenici Arhiva u Tuzli na tom planu su dali nesebiandoprinos u organizaciji brojnih strunih savjetovanja, te u publikovanju Glasnika arhiva i Drutvaarhivskih radnika Bosne i Hercegovine. Arhiv u Tuzli je u nekoliko navrata bio domain savjetovanjaarhivskih radnika Bosne i Hercegovine, a vrijedno je posebno istai dva poslijeratna savjetovanja,prvo odrano na Zlai 5. i 6. septembra 1996. godine i drugo odrano 7. i 8. maja 2009. godine najezeru Modrac kod Lukavca. Isto tako, struni radnici Arhiva dali su veliki doprinos u objavljivanjuGlasnika, kao autori radova, urednici, sekretari i lanovi Redakcije.

40 Grupa autora, Pedeset godina Arhiva u Tuzli, str. 64.41 Arhivski savjet Bosne i Hercegovine egzistirao je od 1959. do 1976. godine, kao struni organ, imao je znaajne nadlenosti i

ulogu u kreiranju poslova zatite arhivske grae i uspostave valjane mree arhivskih ustanova.42 Drutvo arhivskih radnika Bosne i Hercegovine osnovano je 1954. godine i pod tim nazivom egzistirae sve do 2003. godine,

kada e biti preimenovano u Arhivistiko udruenje Bosne i Hercegovine.43 Glasnik arhiva i Drutva arhivskih radnika Bosne i Hercegovineizlazi od 1961.godine, sa odreenim prekidima, kao godinjak. Do kraja

2011. godine izalo je ukupno 41 broj asopisa.

Posjeta uenika osnovne kolebiblioteci Arhiva


22/47

18

Vidna saradnja ostvarena je i sa Drutvom arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona (DAZTK), koje egzistira od 1998. godine, prvo kao Ogranak Drutva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine,a od 2002. godine, kao samostalna struna asocijacija. Arhiv i DAZ TK zajedniki artikuliu svavana pitanja vezana za arhivsku teoriju i praksu, posebno kroz projektArhivska praksa.Zajednikise dosada realizovalo nekoliko zanimljivih strunih i kulturnih sadraja.44Saradnja je ostvarivana isa arhivima bive Jugoslavije. Ta saradnja se uglavnom realizovala putem Drutva arhivskih radnika

Bosne i Hercegovine. Zahvaljujui tome, Arhiv je 1987. godine bio domain saveznog savjetovanjaarhivskih radnika, to je svakako bilo priznanje Arhivu u Tuzli.

Posebno plodna saradnja ostvarivana je sa kulturnimi naunim ustanovama iz Tuzle kao to su: Muzej istone

Bosne, Narodna i univerzitetska biblioteka Dervi Sui,

Zavod za zatitu prirodnog i kulturnog naslijea Tuzlanskog

kantona, Bosanski kulturni centar Tuzla, te sa kulturnimdrutvima Preporod, Napredak i Prosvjeta. Saradnja semanifestovala putem organiziranja zajednikih strunih ikulturnih sadraja.45

Meunarodna me

uarhivska saradnja imala je posebnuvanost u radu Arhiva u proteklom periodu. Do 1992. godine,

Arhiv je intenzivnu saradnju ostvarivao sa ArhivomSremiz Sremske Mitrovice i Arhivom Slavonije iz Osijeka, tePokrajinskim arhivom iz Maribora. Nakon prestankarata 1995. godine, Arhiv intenzivno sarauje sa brojniminostranim arhivima, a posebno sa Pokrajinskim arhivomMaribor, Arhivom Republike Slovenije, regionalnimarhivima u: Celju, Ptuju i Kopru, sa Hrvatskim dravnimarhivom, Dravnim arhivom Zagreb, Dravnim arhivomOsijek, Dravnim arhivom Dubrovnik, sa Istorijskim

arhivom Subotica, Istorijskim arhivom Uice, ArhivomRas iz Novog Pazara, Arhivom Novi Sad, Dravnimarhivom Crne Gore - Odjeljenjem Kotor, ArhivomKosova, sa Arhivom tajerske iz Graca, Zemaljskimarhivom iz Bea, sa Bundes arhivom u Koblencu,Arhivom u Nirnbergu (Njemaka), sa Katalonskimarhivom iz panije, sa Arhivom u Trstu (Italija), Arhivom iz Peuha (Maarska), te sa Osmanskimarhivom iz Republike Turske.46

44 Do kraja 2011. godine Arhiv TK i DAZ TK su realizovali nekoliko znaajnih kulturnih i strunih sadraja, poput: okruglihstolova: Dostupnost informacija: zakonski okvir i stvarna praksa ljudska i graansa prava(Tuzla 2007.), Zatita industrijskog naslijea(

Tuzla 2008.), Fotografska graa-historiografska i umjetnika vrijednost (Tuzla 2009.) Nauno i struno djelo abana Hodia(Tuzla2010.), Zatita i znaaj porodinih i linih arhivskih fondova i zbirki ( Tuzla 2011.). Izlobi: Fotografijom protiv zaborava (Tuzla 2008.),Industrijsko naslijee treba li nam ? (Tuzla 2008.), Nuraga Softi-Put umjetnika, (Tuzla 2011.), Izloba starih razglednicaPozdrav iz Doljnje Tuzle (Tuzla 2011.); strune manifestacije: Otvorena vrata arhiva (Tuzla 2009, 2010, 2011.), radionicaInformatizacija arhiva (Tuzla 2011.) u saradnji sa ICARUS (Be), Arhivom Tuzlanskog kantona, Arhivistikim udruenjemBosne i Hercegovine i niz drugih strunih i kulturnih sadraja..

45 Izmeu ostalih vrijedno je pomenuti strune i kulturne sadraje poput skupova Rat i kultura (1993.), Zatita biblioteke grae(1997.), te izlobe Tuzla kroz vijekove (2003.).

46 Iz evidencija Arhiva Tuzlanskog kantona Tuzla..

e

Priznanje Pokrajinskog arhiva Maribordato Arhivu Tuzlanskog kantona u povodu

30. godinjice realizacije projekta Sodobniarhivi


23/47

19

Arhiv je ostvario izuzetno plodnu saradnju i sa Meunarodnim institutom arhivskih znanostiTrst-Maribor, iji predstavnici u kontinuitetu uzimaju aktivno uee u sadrajima koje organiziraova institucija. Struni zaposlenici Arhiva su uzeli uea u brojnim strunim i naunim skupovima uvie evropskih i drugih zemalja, poput: 71. i 74. njemakog arhivskog dana, 29. austrijskog arhivskogdana, zatim 22. maarskog arhivskog dana, 2. i 3. Kongresu arhivista Hrvatske, 15. meunarodnomkongresu arhivista (Be 2004.), 16. meunarodnom kongresu arhivista (Kuala Lumpur 2008.),

te na vie meunarodnih arhivskih skupova organiziranih u organizaciji Meunarodnog institutaarhivskih znanosti Trst - Maribor, na viestrunih skupova u Republici Sloveniji,Hrvatskoj, Vojvodini i dr. Svoje aktivnostina meunarodnoj razini Arhiv je znatnointenzivirao u posljednjih nekolikogodina, to pokazuju brojne konkretneaktivnosti strunih zaposlenika Arhiva,te ulanjenje Arhiva 2010. godine uC kategoriju ICA-e (Meunarodno

arhivsko vijee sa sjeditem u Parizu) iICARUS (sa sjeditem u Beu). Sve jeto dalo dodatni impuls u razvoju Arhiva istasavanju istog u respektabilnu arhivskuustanovu u Regionu. Stoga moemo kazatida Arhiv Tuzlanskog kantona danaspredstavlja pravu riznicu pisanogkulturnog naslijea. Samo u posljednjihdesetak godina koliina arhivske graei broj arhivskih fondova je viestruko

povean. Sve je vei broj obraenih i zakorisnike pripremljenih arhivskih fondova i zbirki. To je doprinijelo da se iz dana u dan poveavabroj korisnika. Na planu zatite uraeni su dodatni napori te je nekoliko fondova i zbirki proglaenihnacionalnim spomenikom kulture Bosne i Hercegovine mikrofilmirano i digitalizirano. Pojaanesu aktivnosti na planu publikovanja, tako da je u posljednjih desetak godina publikovano tridesetakpublikacija. Arhiv uspjeno realizira program edukacije arhivskog kadra i promovira arhivsku strukuputem projektaArhivska praksa.Na tom planu ostvarena je izuzetno iroka i plodna saradnja sabrojnim arhivskim ustanovama i institucijama na meunarodnoj razini.

Rezultati Arhiva u Tuzli zapaeni su kako od strane struke, tako i od ire drutvene zajednice.To potvruju brojna domaa i meunarodna priznanja. Dostignuti stepen razvoja u Arhivu, uz

adekvatniju podrku ire drutvene sredine, daje mogunost za dalje struno, organizacionoi tehniko jaanje ove ustanove i izrastanje iste u stabilnu i funkcionalnu ustanovu spremnu daodgovori irokom spektru sloenih strunih i naunih zahtjeva, koji su rezultat dinaminosti uoblasti arhivistike. U ovisnosti od pruene podrke drutvene zajednice ovisie i dalja budunostove ustanove, za koju hoemo da vjerujemo da e biti izvjesna i svijetla.

Sa radionice Infromatizacija arhivaodrane u organizaciji Arhiva, ICARUS-a (Meunarodnog centra

za arhivska istraivanja) i Hrvatskog dravnog arhiva,u Tuzli 30. i 31. 5. 2011. godine.


24/47

20

ARCHIVAL DEVELOPMENT ACTIVITY IN THEWIDER TUZLA

Archive establishment and the establishment of archival activities in the wider area ofTuzla was conducted just after the Second World War. The Archive of Tuzla was established by theDecision on the establishment passed by the City Peoples Committee in Tuzla on 1. of July 1954.in line with the recommendation of the Executive Council of the Peoples Republic of Bosnia andHerzegovina (NRBiH) No. 3768/53 from 24. January 1954. Archives of Tuzla was founded as aarchives for town of Tuzla but very soon the jurisdiction will extend beyond the area of Tuzla, andthen the entire district area. This is an area of the Northeast Bosnia, which has since 1962. included18 or 19 municipalities. Regional Archives jurisdiction was in force until 1992. , when the warinterrupted its activities and that jurisdiction officially ended in 1995.

The territorial jurisdiction of Archives of Tuzla is related to the concept of development archival

services in Bosnia and Herzegovina, which adjusted on several occasions to political-administrativeorganization of Bosnia and Herzegovina. Thus, in year 1968. the integral part of the Archives ofTuzla, as its archival collection center, became the former Archives of Doboj. Such integrationhas been more the result of political reasons then the professional needs of these two archivalinstitutions. In this way the area of jurisdiction Archive in Tuzla will be expanded to a total of 28municipalities, including: Banovii, Bijeljina, Bosanski Samac, Bosanski Brod, Bratunac, Brcko,Derventa, Doboj, Gracanica, Gradacac, Kalesija, Kladanj, Lopare, Lukavac, Maglaj, Modrica,Odzak, Orasje, Srebrenica, Srebrenik, Sekovici, Teslic, Tesanj, Tuzla, Ugljevik, Vlasenica, Zvornikand Zivinice. This integration of the archive did not give the expected results, and during 1973.the disintegration of the Archives created two separate archival institution: Archives of Tuzla andthe Archives in Doboj. Since then, up to 1992. the Archives of Tuzla will have jurisdiction over 19

municipalities in northeastern Bosnia, including: Banovii, Bijeljina, Bratunac, Brcko, Gracanica,Gradacac, Kalesija, Kladanj, Lopare, Lukavac, Orasje, Srebrenica, Srebrenik, Sekovici, Tuzla,Ugljevik, Vlasenica, Zvornik and Zivinice. Since 1977. to 1994. the Archives will continue to existin Tuzla as a Regional Historical Archives of Tuzla. Due to the circumstances of war and formationof County of Tuzla, the Archives has received a new name, Tuzla County Historical Archives, andthus the responsibility of the creators and holders of current records in this area, that is, the areaof northeastern Bosnia, which was controlled by the Army of Bosnia and Herzegovina . After thewar ended after the signing of the Dayton Agreement, Archives in Tuzla had responsibility for thecreators and owners of 13 municipalities in the Tuzla-Podrinje Canton, that until 1999. includedmunicipality of Brcko, which was significantly reduced area of supervision for the Archives.

For the development and operation of Archives of Tuzla in the period after the war, afterthe signing of the Dayton agreement, the great importance is the adoption of name The Archives ofTuzla Canton in 2000.. By virtue of the provisions of the Archives Act in 2002. it was re-registeredin the Archives of Tuzla Canton, the name under which it exists today. Outlined organizationalchanges through which it passed are a result of wider social trends, especially changes of anadministrative nature. In fact, the Archives changed a lot in the organizational sense, and throughthe name completely reflected all the administrative changes in the area of northeast Bosnia.


25/47

21

In its work, from its inception until today, the Archives has had the status of public institutionin culture. Such status has not given the best conditions for the development of archives, especiallywhen it comes to addressing important issues as the financing, staffing, providing space andequipment, etc.For almost sixty years the Archives did not adequately address the issue ensure a proper archivalspace. For a long period the Archive worked in poor conditions. Very often it was the so-called.necessary space, where the workflow is very difficult to place, often being forced to move archivalmaterial to gain space. Somewhat more favorable conditions for the transfer of archives were createdin 1990. in reconstituted and reconstructed building in street Franje Ledera 1, in Tuzla. It is a usefulobject whose size is 763.4 square meters. Although this is a rather small object, however, it created afar better physical conditions than previous ones. Within this facility we secured several, for archivalactivities, necessary and functional rooms: small exhibition space, rooms for microfilming and photolaboratory, a reception, accommodation and technical protection of archival material. The buildingalso has rooms for general office, library and reading room and a room for processing and sorting ofarchive material as well as handy storage. And on the ground floor and upstairs there are depots forthe accommodation of archival material. These areas are however insufficient for the purposes of

todays Archives function in Tuzla, but in terms of climate, biological and technical-technologicalconditions, this space is solid and acceptable for archival services. The adaptation (reconstruction and extension) of the old object Grafiar for the Archivesof Tuzla, in an area of 763.4 m2, meant a huge progress in creating the optimal conditions forthe operation of these facilities. Although there are obvious deficiencies, affecting the quality ofwork, location and condition of the building, is an indisputable fact that this adaptation gainedthe Archives several times larger space than the previous accomodations, and it is much safer forarchival materials, customers and employees. However, due to the increased volume of business in all segments which occurred in the lastten years the existing building is becoming dysfunctional due to lack of space, so it was necessary toseek new solutions in this area. Therefore, the management of Archives in collaboration with localMinistry, in year 2007, gained 1000 m of additional accommodation space in a former militarybarracks Dubrava, located about 10 km from Tuzla. This is a temporary solution, because thefacilities given to to the Archives for 10 years, starting from 2007. These accomodatons were byown means adapted and customized to accommodate the archival material. Currently, the specifiedpremises have situated about 5,500 linear feet of archival material.As for the equipment to move the converted building the Archives possessed very few archivalequipment. Only 1990. the purchased equipment was purchased, with funds secured throughprocess of taking over matured archival material from their owners. Something significant amountof equipment Archive will acquire only after completion of the war in Bosnia and Herzegovina, andthanks to international cooperation. Namely, the National Archives of Styria from Graz gave us as

an archival equipment (archive shelves) approximately 1,500 meters in length, which is estimated tobe worth 18,000 KM. During this period (1998). Archives has received another valuable donation ofcomputer equipment (five computers) from the Embassy of Germany in Bosnia and Herzegovina. Asignificant donation (digital camera, scanner, computer, etc.) the Archive gained in 2004. from theUniversity of Bologna and the Province of Bologna in Italy in the amount of 7,000 KM. However, most equipment was provided for n the past few years. It should be noted thatthe equipment is usually purchased by our own funds, provided through the regular procedures


26/47

22

for providing funds for the purchase of archival equipment by owners of archival material to theArchives. Part of the equipment was purchased through the engagement of professionals in theArchive offices to assist in managing of registry offices and their archives. It is especially worthwhileto point out that the Archive in this way provided funds and purchased the following equipment andresources to work with: more than 5,500 meters in length of econom equipment, two scanners, carSkoda Fabia (2009.), air driers (three pieces), machines for cleaning of building, two water andfireproof safes for the accommodation of unconventional materials, 12 computers, two laptops, onemicrofilm reader, six air conditioners, one projector, two digital cameras, four TV sets, two videorecorders, five special metal crates, over 10,000 major and about 20,000 small archival boxes. TheArchives is from 2002. connected to the Internet and maintains its own website. According to thedata the equipment the Archive possesses is valued at close to 1 million KM. In the area of physical protection of trademarks were done at 12 giteri ground windowsin the central building and 16 gitera on doors and windows of buildings in the former barracksDubrava. Also, the video surveillance was done at three facilities in the barracks Dubrava. Thisis all done their own funds Archive. Despite this, it should be noted that the archives lacks certain equipment necessary for the

normal functioning of institutions. This primarily refers to the microfi

lming equipment, equipmentfor the conservation and restoration of archive materials, computer programs for data processing andinformation technology training unique archival information systems, for equipment bookbindingbusiness, etc. Staffing is a constant issue Archive, from its inception through to today. For each activity,including an archive of great importance is the existence of appropriate personnel. Depending onthe qualification of personnel depends on the structure and performance activities. Archival staffthroughout the entire period of development of its archives were a limiting factor. Never, sincethe foundation, up to date the Archive of Tuzla did not have a sufficient number of qualified staff,although their number was increasing until 1991. year. Establishment of the 1954. the Archivesbegan its work with just three employees (manager, assistant archivist and one worker). Over time,

this number will increase, so will 1991. it reached a total of 12 employees, of whom 5 (47%) with auniversity degree, 5 (47%) with moderate and 2 (16%) with primary education, of which nine wereprofessionals (75%). During the four-year war period due to different causes there was a reductionin the number of archive workers, so that in this period in the archives had only 6 employees. After the war, as in other areas, it will gradually come to a new employment of archival staff. Upto 2002. the Archives will have a total of 7 employees, of which 4 (57.14%) with university degrees.Something more intense strengthening of human resources will be recorded in the period since 2002.to the end of 2011. when the Archives operate with a total of 13 employees, which will be the largestnumber of employees since its founding. Accordingly, in late 2011. the Archives had 9 (69.23%) ofemployees with university degrees, 1 (7.69%) with a college degree, 2 (15.38%) with middle and 1(7.69%) with lower education . Although in this period there was a significant increase in the number

of employees, it should be noted that it is not sufficient and is significantly below the establishedstandards and norms, and well below the actual needs of archives, to address all the problems facingthe Archive, and the resulting dynamic development of the archival profession. The positive thingin all that relates to the degree of expertise archival staff, which is very favorable, and the level oftheir qualification, which is at an enviable level. All this has contributed to the professional work ofthe Archive up better and more professional, much higher level, as this institution into a group ofrespected archival institutions in the region.


27/47

23

It should be noted that in the past nearly six decades of work in the Archives worked a totalof 61 employees and a maximum of 13 simultaneously. Since this is a high degree 25, with higher4, with mean 23 and a lower school diploma 9 employees. Among the workers are two doctors ofsciences. It should be noted that the archives employed and was lead by prominent scientific, culturaland public workers, such as: Saban Hodzic, Mehmed Salihspahi, Dervis Susic, Sulejman Ramic,Nizara Musovic-Tadic, Dr. Azem Kozar. They all made a huge contribution to the development ofthis institution. One of the many and very important tasks of any archival institution, including the Archivesof Tuzla is the protection of archival material in the making. Specifically, in the process of makingrecords are passing through two phases: records office (registry) and archive operations. In the first

phase documents have absolutely operational function. These tasks are performed by organs ofstate in accordance with the Decree of office operations, which apply for other creators of archivalmaterials as well. In the second stage acts are deposited in the archive store, where they are handledin accordance with the methodology of archival operations. Bosnian archives were organized todeal with the protection of archives in emerging only since 1962., and through a special sector ofwork (services) which is called outer or external service. Archives of Tuzla preforms this business

since then until today, paying close attention to it. It is common knowledge that without adequateprotection of current records in the making no whole fonds and collections will come to the Archives.It is therefore of great importance to form proper relationship between us and creators and holders ofthe material, which unfortunately in the past was not always satisfactory, as it required extra effort ofprofessional staff to ensure records are made certain. The legal basis for the protection of archivalmaterial in archival terms are emerging legislation, primarily the Law on archives.

In order protection to be adequate and complete, it is necessary to determine the priorities foraction in this regard. Therefore, workers accessing archival procedure categorization holders currentrecords, distribute them in three groups: to the first category belong holders who possess the archival

materials of great importance, and this category requires a holder of a permanent, annual mandatorysupervision by Archive. The second category includes holders who possess the archival materialsof a lower significance Archives and made occasional supervision of archives of the creators. Thethird category includes holders of archive material of doubtful historical and cultural significanceand Archives performs supervision over this kind of material through some form of front operationsor through control of the selected pattern creator.

To ensure fullest protection of archival material professionals conduct regular and instructivereview of archival materials to clearly defined priorities, carrying out a series of technical measuresand procedures such as giving consent to a records schedule with periods of storage, monitoring

the process of selecting archives and worthless excretion of Registry material, giving suggestionsand instructions on the plan of arrangement of archival materials and the same preparation for thesubmission of the Archives, the implementation of measures of training and vocational education ofarchival staff in agencies, with the aim of raising levels of knowledge thereof, which substantiallyaffects the protection of archives in the making. Professional employees annually Archive realizehundreds of professional practices, actions and communication with the registry, and implement asmany actions to improve the protection of archival material in the making.


28/47

24

In systematic work of protecting the emerging current records, the Archives of Tuzlacontinuously achieved remarkable results. All this has contributed to significant amounts ofarchival material structured and adequately protected, and thanks to that more than 350 fundsand collections are already stored in depots of the Archive. But despite that, for the protection ofarchival material in making there are many problems. They are the result of failure to fulfill legalobligations by the creators and owners in the sense that they can not devote the necessary attention

to their own archival material. In order to eliminate the present shortcomings in the protection ofarchival material, the Archives undertook a range of activities, such as the reports on the statusof materials and delivering them to the competent ministry, introducing creators and holders ofstatutory obligations, permanent archival education of staff in agencies, to initiate misdemeanorproceedings against irresponsible holders and creators of archival materials. All this has given someresults and progress in the improvement of current records in the making. The largest part of creatingthe first and second category is placed under official supervision Archive. A significant number ofthese holders and creators of archival materials perform statutory duties, which ultimately resultedin a better arrangement of archival materials, their proper recording and preparing the same for thesubmission of the Archives. Thanks to this in recent years have taken significant amounts of archival

material in the Archives.

One of the most important technical work that is done is taking over the material fromcreators and holders of the same. This technical work is legally regulated by provisions of thearchives and bylaw provisions. In accordance with statutory obligations, and spatial and otherabilities, the Archives is guided by long-term and short-term work plans. At first the results in thisarea were negligible, so it until 1990. years, until moving to the new converted premises in theArchives were taken only 57 funds and 14 archival collections. What characterizes these funds andcollections is that they are archival sorted, processed and prepared for use. After obtaining additionalaccommodation space for fonds and collections is considerably increased, so that the archive bythe end of 1994. had 97 and 22 collections, which amounted to about 1,000 feet in length. Of that

number, archival 94 funds and 21 archival collection were arranged and processed. Only after the war in 1995. taking over of archival fonds and collections in the Archives willincrease because of improved accommodation options at the Archives. During this period taking thematerial will take place as planned, and will in the next few years take over significant funds andcollections, and until 2002. the Archive will gain 175 archival fonds and 29 archival collections,with the total amount of around 5,000 meters in length. However, significantly more dynamic takeover of archives will be conducted in the periodsince 2002. by 2011. In this period, the Archives will take about 200 archival fonds and collections,or around 6,800 linear meters of archives. So the end of 2011. The Archives of Canton ownedabout 350 archival fonds and collections, and approximately 12,000 linear feet. This success is

primarily the result of a systematic and planned activities Archives, in terms of providing additionalaccommodation space and the acquisition of significant amounts of archival adequate equipment.In addition, the Archives has in this period significantly increased the activity of arranging andpreparing for the matured archives download it in the archive. During this period, taken a verysignificant number of valuable archive holdings and collections of administrative, judicial, economicand cultural provenance, which is the archival holdings of the archives much more diverse and richer.It should be noted that the oldest archival material in the Archive dates from the time of Ottoman


29/47

25

rule in Bosnia and Herzegovina, namely the first half of the 17th century. The same is placed inthe Oriental collection, is well preserved, partly archival processed and prepared for use. Orientalcollection contains valuable documents written in Ottoman Turkish and Arabic. These are thefollowing types of documents: firmans, Berati, deed, sicils, endowment, solutions sharia courts,bujruldije, deed, letters, brochures, etc. Within the Oriental collection is a number of valuablemanuscripts, the oldest dates from the mid 16th century.

Besides the Oriental collections of the Archives has one tenth of valuable archive holdingsand collections from the period of their rule (1878-1918), written in Bosnian and German, as wellas several valuable funds interwar period and World War Two, which is related to the work ofadministrative bodies, the judiciary , economy, education and culture. The most numerous and mostcomplete collections of archival holdings and encourage the building of socialism (1945-1990) andis the archives of government, structure of business entities, educational and cultural institutions,and holdings of socio-political organization that existed in this period. Archive took over archival material relatied to the period of the aggression on Bosnia andHerzegovina, and is related to the work of government, war presidencies of municipalities that haveexisted in the Tuzla region in this period, some non-governmental organizations, etc. Of particular

importance is the collection of refugees testimonies, inmates and other victims of the Drina valleyand the area of Posavina attrocities. Very valuable is the photographic collection, which numbersmore than 60,000 photographs, that constantly increases. Photographs date from the end of Ottomanrule in Bosnia until the present day. It is important to note that 34 funds and collections were declareda national monument of culture in Bosnia and Herzegovina. A number of these funds is protected ina form of microfilming and digitization. Upon receipt of the archive, access to archival arrangement and treatment of acquired archivalfunds and collections. Depending on the arrangement of archival holdings registraurne dependentprocess and the flow arrangement. Earlier funds were generally erratic, so that their treatmentwas very complex, both in terms of time consumption, and because of the need to introduce newarchival documents of the fund. Due to the small number of archival staff these jobs are often at a

disadvantage in relation to the needs of archives. However, despite all the difficulties, the Archiveswas able to handle archival and fix a significant number of commitments izbirki funds. Those whohave not passed the stage of processing and sorting have been made affordable to use. To archive thispractice has shown a good number of users the best shows that from day to day, and the number ofpositively resolved their claims. However, certain problems in this area are evident, especially thoserelated to the incompleteness of the fonds and collections. On this issue, the Archives has for manyyears led the renewal of the same activities, with significant results were achieved. So that in thisway we every day replenish and enrich the overall holdings of archives, which is largely affected tothe function of the user. What is the general characteristic of archives and collections of archives is that their

Documents

vodic1.PDF