108
NIKICA MIHALJEVI] VODITELJ MINISTRANATA Katehetska gra|a za ministrantske susrete (1) Knji`nica "MINISTRANT" Rkt. `upni ured Donji Andrijevci 2004. 1

VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

NIKICA MIHALJEVI]

VODITELJMINISTRANATA

Katehetska gra|a za ministrantske susrete (1)

Knji`nica "MINISTRANT"Rkt. `upni ured

Donji Andrijevci2004.

1

Page 2: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

Knji`nica "MINISTRANT" br. 13

Priredio:Nikica Mihaljevi}

i suradnici:Josip Iveši}, Andrija Ðakovi}, Anto Pavlovi},Boris Vuli}, Josip Filipovi}

Lektura:Anzelma Salopek, prof.

Izdaje:Rkt. `upni ured,Trg kralja Tomislava 235214 Donji Andrijevci

Odgovara:Nikica Mihaljevi}

Ra~unalni slog:"Hardy" Ðakovo

Tisak:"TISKARA" Budrovci

2

Page 3: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

SADR@AJ:

UVOD · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 4MINISTRANTI - PRVI SURADNICI SVE]ENIKA · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 5POSLU@ITELJI OLTARA ILI MINISTRANTI? · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 7MINISTRANTSKA SLU@BA · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 10MINISTRANT U BOGOSLU@JU · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 12UVODNE NAPOMENE · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 14NEKA ISKUSTVA (IDEJE, PRIJEDLOZI…) · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 16

I. KATEHETSKA GRAÐA ZA SUSRETE · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 19

1. Ministrantska zajednica · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 202. Naša crkva · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 233. @upna zajednica · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 254. Zašto sam ministrant? · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 275. Kakav ministrant · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 296. Nedjelja – dan Gospodnji · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 317. Pozvani na gozbu· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 348. Ispovijed · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 369. Sveti govor · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 39

10. Kad ulaziš u crkvu · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 4111. Vladanje u crkvi · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 4312. Sakristija · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 4613. Liturgijski simboli · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 4814. Liturgijski predmeti · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 5115. Liturgijsko ruho · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 5416. Liturgijske knjige - lekcionari · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 5617. Ministrant - ~ita~ · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 5818. Sve}eni~ka zvanja · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 6219. Marija i ministranti · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 6520. Duhovni `ivot - pobo`nost · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 67

II. SVECI-ZAŠTITNICI MINISTRANATA · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 70

III. EUHARISTIJSKO KLANJANJE· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 73

IV. ZABAVNE IGRE · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 76

V. [ALE · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 82

VI. "OBRED" PRIMANJA U MINISTRANTE · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 90

VII. KATEHETSKA POMAGALA· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 94

3

Page 4: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

UVOD

Štovani Voditelju ministranata!

Svaka knjiga zapo~inje odre|enim definicijama. I mi napo~etku `elimo definirati upravo vašu slu`bu kao slu`buvjerodostojne ljubavi prema djeci i prema liturgiji. Djecai liturgija su dva osnovna pola ministrantske slu`be. Tosu ujedno i dva temeljna elementa koja su nas vodila uprikupljanju i obradi materijala koje dr`ite u rukama.Djelo koje imate u rukama plod je kako teorije tako iprakse, plod iskustva i novih ideja...

Materijale koje dr`ite u rukama ne treba promatrati kaoud`benike ili zaokru`ene i do kraja definirane pri-ru~nike. Nije nam to bila intencija. @eljeli smo vam prijesvega ponuditi gra|u koja }e vama pomo}i da lakšeodredite koordinate ministranstkih susreta i kateheza, aujedno ostaviti veliki prostor za vašu kreativnost, dina-miku i interakciju.

Ministranstki susreti nisu tipi~no školski susreti: nemastroge provjere znanja, pismenih ispita i ocjenjivanja.Zato Vam `elimo ukazati na vrijednost ponavljanja gra-diva. Samo }e tako neke osnovne stvari ministranti usvo-jiti kao nešto što treba i valja znati.

Osim uvodnoga dijela, ovo djelo sadr`i šest glavnihcjelina. Prva i osnovna cjelina nosi naslov Katehetskagra|a za susrete. To je gra|a za ministrantske susrete,vrlo zgodno metodološki obra|ena, a nudi dvadeset ka-tehetskih jedinica. Nastojali smo u ovome prvome nizuobuhvatiti osnovne teme vezane uz ministrantskuslu`bu. Drugi dio donosi dva oblika liturgijskog obredaprimanja u ministrantsku slu`bu. Tre}i dio je isto litur-gijski – euharistijsko klanjanje za ministrante. Zadnjidijelovi gra|e poslu`it }e Vam kao katehetsko pomaga-lo: od šala i igara do svetaca – zaštitnika ministranata.

Naslov ovoga djela ukazuje kako se spremamo izdati inastavak. Vaša iskustva, prijedlozi i prakse i više senego dobrodošli. Javite nam se!

U `elji da nam ovo djelo pomogne u iskazivanju ljuba-vi prema slu`benicima oltara i samoj liturgiji, od srcavas pozdravljaju i `ele puno uspjeha

Prijatelji ministranata

4

Page 5: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

MINISTRANTI – PRVI SURADNICI SVE]ENIKA

Ovaj priru~nik je upu}en voditeljima ministranata kaopomo} u formaciji prvih suradnika sve}eniku. Ka`em,prvim i najvjernijima, jer ~esto kad nitko ne do|e ucrkvu, oni su tamo. ^esto se di`u rano u jutro i dolazekasno nave~er. Dok se drugi igraju, oni se `rtvuju. Onisvojom prisutnoš}u i slu`bom daju liturgijskom slavljuposebni pe~at. Poznati glumac Fabijan Šovagovi} znaomi se ~esto pohvaliti: "I ja sam bio ministrant, i to deš-njak". Naime, nekada je glavni ministrant bio onaj nadesnoj strani, on je morao znati latinske odgovore, pre-nositi knjigu i dodavati vodu i vino, a lijevi je bio samofigura, "stans". Isto tako jedan poznati gospodarstveniradnik ka`e: "Zahvalan sam sve}enicima u Ðakovu, jersu me kao doseljeni~ko dijete odmah pozvali u mini-strantski zbor. To mi je u novoj sredini ulilo samopouz-danje". Biti ministrant uvijek je zna~ilo nešto pohvalno.@upnici su pazili koga }e staviti za ministranta, pa suministrante smatrali "elitom" me|u dje~acima. Iz mini-strantskih redova imamo brojne ugledne ljude na svimpodru~jima gra|anskog `ivota, imamo veliki brojsve}enika i redovnika.

Mnogi sve}enici znaju to cijeniti. Posve}uju im dovol-jno pa`nje, idu s njima na izlete, godišnje odmore… Po-mislimo, kakav je to odmor za sve}enika koji cijelovrijeme mora bdjeti da se kome što ne dogodi? Za njihprire|uju duhovne obnove, sastanke. U nas još uvijek iroditelji djeca imaju povjerenje prema sve}enicima.Znajmo to cijeniti!

Dje~ak s kruhovima – simbol i zaštitnik ministranata.Promatraju}i ministrante kako slu`e oko oltara prisje}a-mo se dje~aka s pet kruhova i dvije ribe. Evan|elisti suzabilje`ili da je taj dje~ak spasio situaciju gladnoga

mnoštva u pustinji. Istina, nisu mu posvetili velikupa`nju, štoviše, napisali su jako malo: samo to da jeimao pet kruhova i dvije ribice, i da ih je dao Isusu.Kruh je bio je~meni, kakav su u to vrijeme jeli siromasi.Iz toga mo`emo zaklju~iti da dje~ak nije bio iz bogateobitelji. Vjerojatno ga je apostol Andrija primijetio ona-ko malenoga, jer je nosio košaru iz koje je virilo pet kru-hova. "U gladi su velike o~i".

Zašto je imao toliko hrane? Mo`da mu je bri`na majkaspremila za put kad je krenuo za Isusom. Uostalom, svesu majke tako bri`ne kao ta prije dvije tisu}e godina.Kada kre}emo na put, tada nam mame spakuju mnogotoga u tašnu ili vre}icu. Mo`da je on nosio kruh za svojuobitelj, za svoju skupinu. Svakako, bio je dobar dje~ak.

Nahraniti mnoštvo. - Zamislimo ponos toga dje~akakoji je stao pred Isusa i gledao kako Isus bez kraja dijelikruhove. Dje~ak je sigurno bio ponosan, jer su svi gle-dali u njegovu košaricu i pitali se je li doista u njoj bilosamo pet kruhova i dvije ribice. Zbog svog velikoduš-nog ~ina taj je dje~ak ušao u povijest. Sigurno nije nisanjao da }e nakon dvije tisu}e godina milijuni dje~aka,njegovih vršnjaka, slušati izvještaj o njegovom kruhu iribama.

Sli~no danas slu`e Isusu ministranti. Za vrijeme miseoni u obliku hostije pru`aju sve}eniku kruh koji kasnijepostaje Isusovo Tijelo, razdijeljeno ne na pet tisu}a lju-di, nego milijunima osoba cijeloga svijeta. Taj je dje~akzaštitnik, uzor svih ministranata. Ipak nam je `ao što jesv. Ivan tako malo o njemu napisao, ~ak nije spomenuoni njegovo ime. Mi ne znamo ime toga dje~aka, ali zna-mo da je imao zlatno srce, kao što djeca znaju imati zlat-

5

Page 6: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

no srce, biti plemenita, spremna pomo}i onome kojitrpi. Ministranti ne moraju pru`ati košaricu s kruhovi-ma, ali su pozvani pru`iti Bogu svoje naravne talente,dobra svojstva, plemenitost, intelektualnu nadarenost.Neki ne pru`aju kruh, nego sami sebe i postaju veliko-dušni lije~nici, bolni~ari, u~itelji, sve}enici, redovnici,redovnice...

Da, mnogi ministranti postaju sve}enici. Jedan je dje~-ak pripovijedao: "Kad sam slu`io na sv. misi, u trenutkupodizanja, sam sam sebi rekao: 'Kad bih mogao i ja ~ini-ti to što ~ini ovaj sve}enik...’ Onda dugo nisam na toviše mislio. Za vrijeme praznika u našu `upu došli subogoslovi. I vratila se misao. Nikom nisam ništa govo-rio. Tek nakon nekoliko godina pitala me mama, što bih`elio biti. Ja sam odgovorio da bih `elio biti sve}enik.Sad sam u bogosloviji."

Velik broj dje~aka ne}e u}i u sjemenište. No svi moguna neki na~in nasljedovati tog dje~aka iz današnjegEvan|elja. Mi mo`emo pru`iti malo, no Isus od togmalo mo`e u~initi mnogo. Mala pa`nja u obitelji, kadroditelji od njih nešto tra`e, pomo} prijatelju u školimo`e u~initi mnogo dobra. Dje~ak nije ljubomorno ~u-vao svoju hranu za sebe, nego ju je odmah dao Isusukoji kruhove nije uzeo za sebe i svoje u~enike, nego ihje pru`io drugima. Dje~ak je u tom trenutku u~inio višenego svi oni mudri muškarci, o~evi. On je pru`io onošto ima.

Bilo bi dobro da se i u nas osnuje organizacija ministra-nata na razini HBK koja bi ušla u sastav Me|unarodneorganizacije ministranata koja ima svoje susrete. To bibila još jedna podrška tim vjernim pratiocima i po-slu`iteljima u `upama. (1) Marin Sraki}, biskup

6

Page 7: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

POSLU@ITELJI OLTARA ILI MINISTRANTI?

1. Povijesna utemeljenost

U po~ecima je euharistijskom slavlju predsjedao biskup,u sve~anijim prigodama okru`en svojim prezbiterima i|akonima. Vrlo su se brzo iskristalizirale i druge liturgij-ske slu`be, tako da se mo`e re}i da od samih po~etakanisu postojale neke privremene ("ad hoc") liturgijskeslu`be, nego je svaka slu`ba imala svoj liturgijski stu-panj, odnosno to~no odre|enog slu`benika. U latinskojsu Crkvi to bili vratari, lektori, egzorcisti i akoliti, a Istokje poznavao samo lektore i sub|akone. U starini su tobile prave slu`be u zajednici, a kasnije su to postali tekprelazni stupnjevi na putu do svetog reda.

Vratari (lat. ostiarius, od: ostium = vrata). U starini suimali zadatak paziti da netko neovlašten ne u|e na bogo-slu`ni sastanak.1

Lektori (~ita~i). Imali su zadatak navješ}ivati Bo`jurije~. Njima se u obredu predavala knjiga ~itanja. ^itanjeevan|elja je ostalo pridr`ano |akonu.

Egzorcisti. U starini su obavljali pretkrsne egzorcizme.Ta je slu`ba u praksi posve nestala, a zadr`ala se samokao formalni ni`i red. Pri re|enju je kandidatu bilauru~ivana knjiga egzorcizama (naj~eš}e obrednik).

Akoliti (= pratioci). Oni se kao slu`benici oltara moguusporediti s današnjim ministrantima. Oni su u re|enjudobivali svije}njake i posudice za vino i vodu.

Sub|akon se smatrao |akonovim pomo}nikom, osobi-to u euharistijskom slavlju. Sub|akonat je dobio nazna~enju nakon što je u 13. st. bio povezan s preuzi-manjem obveze celibata, pa je tada i uvršten u više re-dove. Me|utim, u sub|akonskom re|enju nikada nijebilo polaganja ruku, što pokazuje da se ne radi o sve-tom redu. Sub|akonima je u re|enju bio predavan pra-zan kale` i plitica, posudice za vino i vodu, knjigaposlanica i bogoslu`na odje}a: naramenik, alba i tuni-cela (nalik jednostavnijoj dalmatici).2

U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`areda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujednopreuzimaju ulogu sub|akona u euharistijskom slavlju.U ove slu`be mogu biti uvedeni i oni muškarci kojinisu kandidati za sve}eništvo.

Vidjeli smo, dakle, kako su u po~ecima odre|ene litur-gijske slu`be bile povjerene samo odre|enim slu`beni-cima. Tako je to i ostalo u sve~anim biskupskimmisama. Naime, uz biskupa je bilo uvijek dovoljan brojklerika (uvedenih u kleri~ki stale` po tonzuri) i onih sni`im i višim redovima. Kona~no, uz biskupa je uvijekbio i odre|eni broj prezbitera redovito okupljenih uzbornom kaptolu (u vremenima "altarista" klera nijenedostajalo!).

7

1 U doskorašnjem su obredu re|enja oni dobivali klju~eve crkve, a trebali su u odre|enom trenutku otvoriti i zatvoriti vrata ipozvoniti. To je, dakle, u neku ruku bila slu`ba zvonara ili sakristana.

2 Sub|akonu je bilo dopušteno prati purifikatorije. Naime, to nije bilo dopušteno laicima, nego samo njima ili višima (|akonu,sve}eniku…).

Page 8: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

Me|utim, kada su se sve}enici preselili kao `upnici nasvoje `upe, oni nisu imali svu tu svitu klerika, a liturgij-ske knjige (u po~ecima pisane gotovo isklju~ivo za bi-skupe) tra`ile su takve poslu`itelje. @upnici su tadaizabirali muškarce (redovito djecu) koji su koji su preu-zeli ulogu klerika. To je vidljivo iz liturgijskih knjiga.Tako npr. u starom (tridentskom) obredniku iz 1614 uzobred krštenja odraslih stoji kako sve}enik na samompo~etku do|e do oltara "cum suis Clericis", tj. sa svojimklericima.3 U obredu dijeljenja pri~esti stoji da ide "pra-ecedente clerico, seu alio ministro" (pred njim ide klerikili drugi poslu`nik).4 U starom se misalu upotrebljavaop}enita rije~ "minister", tj. slu`benik.

Ma kako da se u knjigama ti slu`benici zvali, mnogi seod nas sje}aju da su to bili gotovo redovito dje~aci kojisu se i odijevali kao klerici: imali su suknje u crnoj (ililiturgijskoj) boji koje su, prekrivene malenom odgova-raju}om roketom, izgledale kao talari. Dakle, pravi maliklerici. Tamo gdje su biskupa poslu`ivali klerici, sub|a-koni, |akoni i kanonici, na seoskim su `upama bili "mi-nistranti".5

2. Upitnost današnjeg stanja

Svakako mo`emo re}i da današnje stanje odiše starimvremenima i da ne odgovara duhu današnje liturgije.

Naime, kao što smo vidjeli, današnje bogoslu`jepretpostavlja "kvalificirane" slu`benike: ~ita~e, akolitei |akone. A mi od toga jednostavno nemamo ništa. Ovisu slu`benici u nas isklju~ivo kandidati za sve}eništvo.6

Ne postoji neki pravilnik koga, u kojem slu~aju i nakonkoje priprave uvesti u slu`bu ~ita~a i akolite, odnosnokome, u kojim uvjetima i nakon koje priprave podijelitislu`bu trajnog |akona. Mi smo i dalje zadr`ali djecu daposlu`uju kod oltara, s tim da je došlo do odre|enih po-maka. Kao prvo, neki su `upnici u ovu slu`bu uzeli idjevoj~ice. Nadalje, ti isti ministranti ~esto i ~itaju namisama kroz tjedan. Kona~no, u nekim se `upama uspi-jeva tu djecu zadr`ati u toj slu`bi i onda kad poodrastudo srednjoškolske, pa i kasnije dobi. Ministrantskaslu`ba i dalje je sjajna prigoda za djecu i mlade da se jošviše pribli`e liturgiji i u njoj sudjeluju. Prigoda je to dase ~ak iz ove blizine bogoslu`ju i sve}eniku javi i kojeduhovno zvanje. I to je svakako dobro. Me|utim, upit-nost i dvojbenost ovakvog stanja o~ituje se ponajprije utome što nismo našli na~ina da u praksi uvedemo stalneslu`benike (one "uvedene") ~ita~e i akolite, odnosno,što trajni |akonat (u ovom slu~aju kao liturgijskaslu`ba) u nas jedva da postoji.

Tako je u nas redovita praksa da nam, istina, ~itaju u bo-goslu`ju odrasli, ali ne uvedeni ~ita~i, odnosno, mu`evii `ene koji vrše slu`bu ~ita~a, ali nisu uvedeni ~ita~i u li-turgijskom smislu. Imamo, na `alost, slu~aj da nam sepojavljuju izvanredni djelitelji pri~esti mu`evi i `enekoji nisu uvedeni u slu`bu akolita, odnosno, koji nisuzare|eni za |akone.

Nadalje, valja uzeti u obzir, da se prema sadašnjem za-konodavstvu u ove slu`be ne mogu uvesti `ene, štoonda isklju~uje tolike ~ita~ice, pa i izvanredne djelitelji-ce pri~esti, da svoju slu`bu vrše kao punopravne slu`be-nice, nego samo kao "privremeno".7 I to je, zacijelo,razlog, zašto se odrasli laici ne uvode u slu`be ~ita~a iakolita. Time bi, naime, bile isklju~ene `ene.

8

3 U Kaši}evom prijevodu ovdje – zanimljivo – stoji: “sa sfoyimi Xaknij i Dijacij”4 Kaši} opet rije~ “clericus” prevodi s “Diak” pa veli: “idducchi prid gnim Diak, ili ini sluxbenik”5 U nekim `upama, pogotovo u gradovima, znalo se dogoditi da i po koji odrasli bude isto tako odjeveni poslu`itelj.6 Koliko je meni poznato, samo u jednoj `upi su neki muškarci uvedeni u slu`bu ~ita~a.7 Papinsko vije}e za autenti~no tuma~enje ZKP tuma~i: Ako u nekoj biskupiji , na temelju kan 230 § 2 biskup bude dopustio da

zbog posebnih razloga da slu`bu oltara vrše i `ene, to treba valjano protuma~iti vjernicima u svjetlu citirane odredbepodsje}aju}i da ova norma ve} ima široku primjenu u ~injenici da `ene puno puta vrše slu`bu ~ita~a u bogoslu`ju te da mogubiti pozvane da dijele svetu pri~est kao izvanredni djelitelji euharistije i vršiti druge slu`be predvi|ene kanonu 230 u § 3. Trebazatim biti jasno da se re~ene liturgijske slu`be laika vrše “ex temporanea deputatione” (na temelju privremene odredbe) premasudu biskupa bez ikakvog prava da ih se vrši od strane laika, bili oni muškarci ili `ene. Usp. Enchiririon Vaticanum. Documentiufficiali della Santa Sede, vol. 4. EDB Bologna, 1994., str. 305-307.

Page 9: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

3. Mogu}e perspektive

Problem uvo|enja odraslih osoba u liturgijske slu`be~ita~a i akolita (pa i stalnih |akona) onako kako je gorenazna~eno, izvan je naše nadle`nosti i mi tu jedva damo`emo nešto mijenjati. Naravno da ne `elimo da mini-strantska slu`ba bude rezervirana samo za djecu osnov-noškolskog uzrasta, iako nipošto ne `elimo prestativrednovati ulogu i va`nost djece i mladih koji slu`e kaoministranti. Ono što mo`emo i trebamo jest slijede}e.

� Razvijati slu`bu ministranata u djece i mladih i totako da se oni odgajaju u pravom liturgijskom duhuda bi njihova slu`ba i cjelokupno bogoslu`je odisalidostojanstvom i pobo`noš}u. Sjajan je to na~in `ivo-ta djece i mladih s Crkvom, s evan|eljem i s liturgi-jom.

� Nastojati te iste "male" ministrante zadr`ati i do zre-lije dobi. Oni se trebaju i dalje razvijati u poznavanjuliturgije i teologije kroz razli~ite susrete i seminare,pa i sustavno školovanje, da bi njihovo sudjelovanjeu bogoslu`ju bilo što primjerenije, tako da liturgijane odaje dojam ne~eg "dje~jeg".

� Njegovati slu`bu ~ita~a i izvanrednih djeliteljapri~esti, kao i odraslih poslu`itelja ("suradnika") ol-tara. Sve ove slu`benike kroz liturgijsku skupinu vo-diti do sve ve}e zrelosti u sudjelovanju u bogoslu`ju.

� Njegovati razli~ite stupnjeve slu`benika u bogo-slu`ju: od onih najmanjih, pa preko onih odraslijih imladih, sve do zrelih mu`eva i `ena koji dostojan-stveno preuzimaju slu`bu za ambonom i za oltarom.(2.) Zvonko Pa`in

9

Page 10: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

MINISTRANTSKA SLU@BA

U 5. stolje}u postoje lektori , ~ita~i . Bili su to dje~aci~istog i jasnog glasa. U 6. i 7. stolje}u, u vrijeme svetogoca Grgura Velikog, osnovan je dje~a~ki zbor za po-trebe koralnog pjevanja. Nametnulo se pitanje: kakvaje ministrantska slu`ba - kleri~ka ili lai~ka ? Godine1947. progovorio je Pio XII. o mladim dje~acima, mini-strantima. Drugi vatikanski sabor (1962. -1965.) o~itujese o ministrantskoj slu`bi, te piše : ministrantska jeslu`ba prava liturgijska slu`ba. O tome ~itamo u kon-stituciji Sacrosanctum Concilium, o svetoj liturgiji:"Pravu liturgijsku slu`bu vrše tako|er i ministranti,~ita~i ...Stoga neka svoju ulogu vrše tako iskrenompobo`noš}u i urednoš}u kakva pristoji tako va`nojslu`bi... Stoga ih treba na svoj na~in bri`ljivo zadojiti li-turgijskim duhom i pou~iti da svoje uloge obavljaju pra-vilno i skladno" (usp. SC, 29).

Nekada je bogoslu`je bilo na latinskom jeziku i mini-strant je bio zastupnik vjernika koji je odgovarao nasve}enikove molitve. Sve}eniku nije bilo dopušteno nislaviti sv. misu bez ministranta. Kad je u bogoslu`jeuveden doma}i jezik, na misnom slavlju su po~eli sudje-lovati svi vjernici. Tada je nastala zbunjenost. Mislilo se,ministrantska slu`ba više nije potrebna. Istodobno rezul-tati nekih anketa pokazuju kako upravo iz ministrantskihredova dolazi 60 - 80 % duhovnih zvanja.

Biti ministrant - što to zna~i ?Ministrant nije predmet, ni neoblikovana glina u rukamasve}enika, ve} je bi}e koje misli i djeluje. Svaki dje~ak,koji je ministrant, ima veliku milost upravo stoga štomo`e biti poslu`itelj oltara. On se nalazi u primjerenomdruštvu, sve}enik mu posve}uje više pozornosti i sudio-

nik je milosnog dara blizine oltara. Ministrant, u svojojslu`bi, mora na}i sebe i mogu}nost stvarala~kog djelo-vanja, jer samo tako mo`e biti zadovoljan. Njegova sezada}a ne sastoji samo u slu`bi pred oltarom. On jepozvan `ivjeti vjeru u svijetu, stoga mora biti upoznat sotajstvima vjere, ufanja i ljubavi. Mora poznavati po-dru~je svoga djelovanja. U tome mu poma`e sve}enik (negdje je to vjerou~itelj ili voditelj ministranata).

Kako sve}enik radi s ministrantima ?1. Pripravlja ih za liturgijska vremena (došaš}e, Bo`i},korizmu, Uskrs i druge blagdane).2. Vodi brigu o duhovnom rastu tijekom godine.Anga`ira ih u `upski apostolat: raznošenje vjerskog ti-ska, povjerava im manje poslove,…..3. Organizira duhovnu obnovu ili duhovne vje`be zaministrante.4. Odgaja ministrante: pou~ava ih primjerenom pona-šanju na oltaru, potrebi to~nosti kod ministriranja iskrbi za ministrantsko ruho.5. Upu}uje na karitativnu djelatnost: pomo}i potrebiti-ma u `upi, pisanje bo`i}nih i uskrsnih ~estitki starim inemo}nim `upljanima.6. Uvodi u slu`bu nove ministrante .7. Organizira ministrantske susrete i sastanke; tjedne ilimjese~ne.8. Tijekom godine hodo~asti s ministrantima u nekopoznato svetište ili ih vodi na izlete (ljetovanje).

10

Page 11: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

Svrha ministrantske slu`be

Skriveni Bo`ji poziv lako se razvija unutar mini-strantske slu`be, odgajanjem u sakramentalnom `ivotu.Mnogi dje~aci upoznaju i sve}eni~ki `ivot i rad, osjeteradost duhovnog poziva. Ne mo`emo znati kada Bog ponama priprema svoje duhovno zvanje. @upa bogatazvanjima daje svje`inu duhovnog `ivota, jer tada misami ne moramo ni pozivati niti upu}ivati prema duhov-nom pozivu. Primjeri privla~e! Najljepše je kada je samsve}enik uzor dje~acima koji ga `ele nasljedovati naKristovu putu; stoga je pred sve}enicima odgovornazada}a - privu}i mlade.Svrha ministrantske slu`be je odgojiti dobrog krš}aninai ~ovjeka. Slab ~ovjek ne mo`e biti dobar krš}anin, do-bar krš}anin nije slab ~ovjek. Po`eljno je kod ministran-ta razviti osobine: poštenje, gorljivost prema radu,istinoljubivost, odgovornost, osje}aj za istinske vrijed-nosti i poštivanje svih ljudi. Temeljno ~ovjekovo pravojest postati izgra|ena osoba. Dijete je istinska osoba jošuvijek neoblikovana. Pred sve}enicima je odgovornazada}a vezana uz odgoj i oblikovanje poslu`itelja olta-ra. Neki }e postati ~estiti mu`evi i uzorni `upljani; drugi}e se odazvati Bo`jem pozivu i stupiti u sjemenište ilisamostan.

Ne zaboravimo - ministrantski poziv nije nikakav obi~-an poziv. To je doista poziv. Ve} iz Svetog pisma dozna-jemo kako Bog poziva; u Starom zavjetu Bog pozivaAbrahama, Mojsija, Davida , Izaiju , Jeremiju, Samuela(dje~aka ); u Novom zavjetu, Bog poziva Mariju, Isuspoziva apostole, te mladi}a koji nije spreman po}i. Zaš-to je ministrantska slu`ba poziv? Zato što su ministrantina poseban na~in pozvani kod oltara slu`iti Bogu isve}eniku, te tako i puku. Svaki poziv nosi u sebi velikuodgovornost, prema tome i ministrantska tra`ipo`rtvovnost i savjesnost.

/Prema: J. Poto~nik, Slu`ite v veselju, Katehetski cen-ter, Ljubljana, 1995./

11

Page 12: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

MINISTRANT U BOGOSLU@JU

Nekada je ministrant, dok jer sveta misa bila na latin-skom jeziku, bio zastupnik sabranih vjernika jer je ~estoumjesto njih izgovarao odgovore na latinskom jeziku.Sada, kada svi sudjelujemo u liturgiji na narodnom jezi-ku, mo`emo ~uti prigovore kako u obnovljenom bogo-slu`ju ministrantska slu`ba nema više pravog zna~enja.Takvim se mišljenjima pridru`uju i oni koji misle da zatu slu`bu više nije mogu}e na}i uzornih dje~aka ili dje-voj~ica. Me|utim, zanimljivo je primijetiti da je velikibroj današnjih sve}enika i redovnika upravo došao izredova ministranata. Stoga, potrebno je premisliti da-našnju ulogu ministrantske slu`be u duhu obnovljenogbogoslu`ja.

Ministrantska slu`ba u obnovljenombogoslu`juKad razmatramo teološko – pastoralne razloge kojiopravdavaju ministrantsku slu`bu, moramo spomenutida obnovljeno bogoslu`je, pored slu`benog sve}eniš-tva, jako naglašava op}e, krsno, sve}eništvo svih vjerni-ka. Krsno sve}eništvo najdublje utemeljuje puno idjelotvorno sudjelovanje vjernika u bogoslu`noj slu`biisti~u}i istovremeno i razli~itost vjerni~kih slu`bi nakoje su pozvani snagom sakramenta krštenja.

Bogoslu`ni ~ini nemaju neko svoje zasebno zna~enjeve} su uvijek ~ini Crkve… zato su stvar cijelog tijelaCrkve koji ga otkrivaju kao razli~it udovi. Crkva se naj-bolje otkriva onda kada sveti Bo`ji puk sudjeluje djelat-no u bogoslu`nim obredima. Posebno kod misnogslavlja, oko jednog oltara u zajedni~koj molitvi podvodstvom prezbitera. Taj sveti zbor nije bezobli~namasa, nego zajednica ustrojena po stupnju i slu`bi, takoda svatko radi ono što dolazi po naravi i po liturgijskimpravilima. To vrijedi posebno za poslu`itelje oltara iliministrante, koji vrše pravu liturgijsku slu`bu. Oni pri-

donose aktivnom sudjelovanju vjernika kod bogoslu`jai razotkrivaju zajedni~ki i hijerarhijski zna~aj bogo-slu`ja.

Pri radu s ministrantima valja imati u vidu sakramental-ni zna~aj bogoslu`ja, koji ka`e, da se Kristovo spasi-teljski djelovanje ponazo~uje s pomo}u vidljivihznakova To što je bilo vidljivo kod Spasitelja, za ze-maljskog `ivota, nakon uskrsnu}a i Uzašaš}a postalo jenevidljivo; prelazi u sakramentalne obrede. Kao što sunekad ljudi po vidljivoj Kristovoj naravi dolazili u dodirs Bogom, danas bogoslu`je vidljivim znakovima upri-sutnjuje Kristov `ivot i djelo u Crkvi. Vidljiv znakovi uCrkvi nisu stvar proizvoljnog izbora, ve} ih je odredioKrist ili ih je po njegovom nalogu izabrala Crkva. Bo-goslu`je se prilago|ava ~ovjekovoj naravi i poštuje za-konitost ~ovjekove spoznaje i osje}aja. Zato jepromjenljivo sve što vidimo i pipamo, što slušamo i go-vorimo, što radimo, osje}amo i izra`avamo. Sakramen-talni zna~aj bogoslu`ja odre|uje ustrojstvoministrantske slu`be, koja u povezanosti s drugim vid-ljivim znakovima, pripoma`e u ve}em pastoralnom u~-inku bogoslu`ja.

Kona~no treba re}i i to, da je bogoslu`je slavljenje veli-kih Bo`jih djela. Takvom slavljenju pripada ukrašavan-je i oboga}ivanje bogoslu`ja. To je mogu}e, uz ostalo,ako ima dovoljno poslu`itelja oltara. Oni svojom pra-vom liturgijskom slu`bom ukrašavaju zajedni~kosve}enstvo i daju svim obredima slavljeni~ko zna~enje;pove}avaju njihovu izra`ajnu mo} i poma`u vjernicimado`ivjeti Bo`ju blizinu.

12

Page 13: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

Osoba ministranta

Ministrantsku slu`bu vrše laici; Op}a uredba rimskogmisala odre|uje: Sve slu`be koje su ni`e od |akonske,obavljaju laici muškarci, koji nisu bili postavljeni u tuslu`bu s posebnim obredom (RM 71). Pogotovo ne bibilo pravo ako bi ministranti bili samo dje~aci. U tuslu`bu treba primiti uzorne dje~ake i mu`eve. Slu`bakod oltara nije samo dje~ji privilegij. Vjernicima se ni-kada ne brani u veselju slu`iti bo`jem narodu, kad su za-moljeni da bi kod bogoslu`ja vršili kakvu posebnuslu`bu (RM 62,4). Po starom obi~aju u Crkvi je bilo za-branjeno da bi `enske (djevoj~ice, `ene, redovnice) kodoltara poslu`ivale. No, Crkva je odnedavno promijenilauredbu i sada i djevoj~ice mogu poslu`ivati kod oltara.

Za ministrante izabiremo ~estite i dobro odgojenedje~ake, spremne na `rtvu i slu`enje. Slu`bu oltara }eobavljati rado i slobodno. U svemu bi trebali biti uzorni.Praksa je pokazala da je najbolje izbirati izme|u |akaosnovne škole. Veoma je koristan "nekakav novicijat"to je doba ispitivanja u kojem se vidi dobra namjera iustrajnost kandidata. To vrijeme neka traje od jedanmjesec do šest mjeseci.

Slijedi primanje me|u ministrante. Najbolje je obredobaviti pred ~itavom zajednicom za vrijeme nedjeljnemise. Obred se lako prilagodi i oblikuje s obredom ko-jim crkva postavlja u slu`bu kandidate za |akonat iprezbiterat. Tu se nalaze primjerena svetopisamska~itanja i liturgijske molitve koje pojašnjavaju slu`bu izna~enje poslu`itelja kod oltara. Korisno je da smo uposebnoj vezi sa starijim ministrantima jer i od njih ovi-si kakvi }e biti novi ministranti (mla|i su skloni imitiratistarije) i koliko }e vremena ministrirati.

Stariji ministranti neka sa~injavaju posebnu skupinukojoj sve}enik posve}uje posebnu pa`nju. Me|u timministrantima bude poneko duhovno zvanje i sigurnobudu}i `upski suradnik. Ne treba se bojati loših primje-ra, ako je neki bivši ministrant postao bezvjerac, negostrpljivo i uporno raditi. Sigurno }e iz njihovih redovakasnije izrasti dobri i aktivni laici.

Ministrantski sastanci

Ako `elimo da ministranti lijepo, savjesno i pobo`noposlu`uju kod oltara trebamo ih odgajati i uvje`bavati.Liturgijski odgoj je prije svega sve}enikova zada}a. Zataj rad treba odabrati primjerene pomo}nike, prije svegaiz reda starijih ministranata. Sve}enik ne smije zabora-viti da je odgoj ministranata potreba cijele zajednice;koji }e biti dobri liturgijski sudionici i uzveli~ati bogo-slu`je.

Svaki ministrantski sastanak mora uklju~ivati izobraz-bu, odgoj i potrebne vje`be. Neka ministrantski sastancibudu najmanje jedanput mjese~no; idealno bi bilo svakitjedan.

13

Page 14: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

UVODNE NAPOMENE

Kako se slu`iti ministrantskim priru~ni-kom?U ovom priru~niku nalazi se gra|a za ministrante u obli-ku kateheza. Gra|a je raznovrsna, prilago|ena za sve uz-raste, jer su ministranti uglavnom u~enici od prvog doosmog razreda. Tu je i mnogo primjera upravo zbog spe-cifi~nosti ministrantskih zajednica i samih voditel-ja-mentora.

MetodaKako se vidi iz sadr`aja, osnovno u ovoj gra|i su katehe-ze, odnosno gra|a za susrete. Uz nju se u ovom pri-ru~niku nalazi i dodatak s pitanjima za kviz, šalama,zabavnim igrama i ostalim sadr`ajem koji bi mogaopomo}i u radu s ministrantima. Metoda iznošenja gra|euvijek se nalazi na jednoj stranici, ukratko, otisnutave}im slovim, što }e pomo}i voditelju da lakše odr`i su-sret, prate}i podsjetnik na samu gra|u.

CiljPrije svakog susreta potrebno je da voditelj pro~ita ciljsusreta: što se `eli posti}i ovom katehezom.

UvodMinistrantski susreti mogu se odr`avati u vjeronau~noju~ionici, sakristiji, crkvi ili pak na otvorenom prostoru.Prikladno je da uvijek zapo~nu molitvom, biblijskim ci-tatom i komentarom ili nekim poticajnim primjerom –ovisno o tome što se nalazi predlo`eno kao uvod.

Tema ukratko

Dijelovi i pitanja iz razra|ene teme nalaze se u oblikunatuknica kako bi se voditelj što lakše kretao u samojtemi. Pri dnu je ostavljeno mjesta za voditeljeve even-tualne dodatke.

Zadaci

Predlo`eno je više zadataka, ovisno o grupi i starostiministranata. Po`eljno je da susret bude interaktivan,da mentor i ministranti budu u dijalogu, te da bude pri-sutno crtanje, pisanje ili vje`banje. Upravo kroz razneaktivnosti sadr`aj se lakše usvaja. Stoga se preporu~ada se sam susret završi nekom šalom ili zajedni~komigrom koje se nalaze u dodatku, a koje }e biti nastavakja~anja zajedništva, me|usobno i s Crkvom. Ponekadai sâm susret mo`e biti igra u crkvi, uz crkvu.

Ideja vi{e

Ovo je dodatak zahtjevnijem i maštovitijem susretu –više mogu}nosti i za ministrante i za voditelja (mento-ra). Gdje ima volje, mo`e se nešto iskoristiti od Idejevi{e.

Tema

Ve}ina tema uzete su iz dosadašnjih brošura o mini-strantima. Teme su razra|ene na jednostavan na~in pri-lago|en svim uzrastima ministranata.

14

Page 15: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

DodatakVe}i dio gra|e ~ini dvadeset kateheza – prijedloga zasusrete. Predlo`ena su i dva oblika primanja me|u mini-strante, te euharistijsko klanjanje. Kao katehetsko po-magalo ponu|ena su i pitanja za kviz. Jedna sodgovorima, druga bez odgovora. Tu je i nekoliko pre-dlo`aka molitava, pravila i na~ela. Sve je tako slo`enoda se mo`e fotokopirati i izlo`iti u sakristiji (oglasnaplo~a).

Sveci zaštitnici postoje za mnoge skupine u Crkvi, atako i za ministranate. Naj~eš}e su to sv. Tarzicije i sv.Dominik – donijeti su ukratko `ivotopisi.Boljem zajedništvu i zdušnijem slu`enju pridonosi iigra. Predlo`eno je stoga deset igara u zatvorenom pro-storu te isto toliko i na otvorenome.Šala je blagotvorna za ~ovjekovu dušu, pa tako i za dje-cu. Zgodno je ponekada pro~itati koju i pozvati mini-strante kako bi se i na taj na~in iskazali.

15

Page 16: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

NEKA ISKUSTVA, IDEJE, PRIJEDLOZI...

Sastanci – susreti

Dobro je da susreti imaju svoj odre|eni ritam; isti dan,isti sat. Na po~etku sastanka potrebno je na~initi osvrtna prošlonedjeljnu liturgiju i vladanje ministranata.Svaki susret neka bude pro`et molitvenim, katehetskim,ali i zabavnim sadr`ajem. U priru~niku je prilo`en nizigara i šala. Igre vode zajedništvu i zbli`avanju - mini-stranti radi njih radije dolaze na susrete.

Voditelj – (mentor)

Voditelja u pravilu odre|uje `upnik, ali u nekim `upamaministranti, demokratski, sami odabiru svog voditelja. Svoditeljem `upnik posebno sura|uje i izra|uje mjese~ni(godišnji) plan i program i daje mu zadatke koje }e onprenijeti ministrantima. Voditelj mora imati autoritetkod ministranata i njegova je rije~, u pravilu, jednakarije~i `upnika. @upnik bi trebao stajati iza onoga što jerekao, naredio ili sankcionirao voditelj.

Sakristan

Me|u ministrantima se mo`e odrediti jedna osoba koja}e posebno voditi brigu o sakristiji (to~nije mini-strantskim odijelima). Ta slu`ba mo`e biti trajna ili pakperiodi~na (mjesec, polugodište, godište). Sakristan,dakle, ima brigu slagati i brinuti se za ministrantska odi-jela, a ima pravo pozvati i druge da mu pomognu u tojslu`bi.

Knji`ni~ar

Dobro je ako sakristija ima u nekom kutku maluknji`nicu s raznim ministrantskim knjigama, iz po-dru~ja duhovnosti ili dje~je literature. To neka bude pri-lika da kod dolaska na misu ili sastanke ministranti teknjige mogu posuditi, pro~itati i uredno vratiti.

Blagajnik

Za novac koji ministranti dobiju, npr. od blagoslovaku}a, sprovoda ili vjen~anja, neka se pobrine mini-strant-blagajnik. Time }e se i `upnik rasteretiti jednebrige. Iz te se blagajne potom mo`e kupiti sve ono što jepotrebno za ministrantsku zajednicu.

Bilje`enje

Na oglasnoj plo~i mo`e se nalaziti raspored (tjedni,mjese~ni) i nekakvo sredstvo za pisanje. Ministranti suobvezni dolaziti na misu nedjeljom i jedanput tjedno.Dobro je da se tijekom cijele godine prati i bilje`i brojdolazaka. Treba stvoriti duh natjecanja: tko }e imativiše bodova, dola`enja na svetu misu. U priru~niku jeprilo`en tjedni i mjese~ni raspored. Po`eljno je da brojdolazaka-bodova bude nagra|ivan izletima, putovanji-ma, knjigama. Greške u ministriranju i vladanju moguse kazniti oduzimanjem odre|enog broja bodova.

Pohvale

Poticajno je da mjese~no, tromjese~no ili polugodišnje`upnik pred cijelom `upnom zajednicom pohvali po-slu`itelje oltara koji su ~eš}e dolazili na misu. Oni rev-niji imaju prednost kod nagra|ivanja.

Sankcije

Ministranti koji redovito ne dolaze na svete mise, ili suproblemati~ni, trebaju biti upozoreni od strane mentoraili `upnika (simpati~no je koristiti pojam `utog karto-na). Ako se greška ponavlja, slijedi crveni karton, kojine zna~i trajno isklju~enje iz ministrantske zajednice,

16

Page 17: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

nego je ministrantu zabranjeno ministriranje na nekoodre|eno vrijeme ili dok se ne popravi.

Pobo`nost

Po svojoj slu`bi i po blizini oltaru, ministranti su pozva-ni na intenzivniji duhovni `ivot. Oni mogu predvoditirazne pobo`nosti u `upi (listopadske ili svibanjske ma-rijanske pobo`nosti ili kri`ni put u korizmi). Hvale jevrijedno da ministranti odr`avaju pobo`nost prvog pet-ka u mjesecu, te prve subote, kada se na osobit na~inmoli za sve}eni~ka i redovni~ka zvanja. Tu su još i in-tenzivnije poha|anje misa zornica, potom organiziranjemjese~nih klanjanja upravo za ministrante ili pak pozivministrantima na moljenje `ive krunice (moliti svakidan po jednu deseticu za svoga `upnika ili sve}eni~ka iredovni~ka zvanja).

Duhovne vje`be

U sjemeništima i samostanima ~esto se organiziraju du-hovne vje`be za ministrante. Prikladno je uklju~iti ih utakve duhovne programe kako bi se još više u~vrstili u

svojoj vjeri i privr`enosti Crkvi. Mogu}a je i organiza-cija duhovnih programa za starije ministrante na razinidekanata.

Roditelji

Kako se ministranti osje}aju va`ni jer su izdvojeni i po-stavljeni u slu`bu oltara, mnogi su roditelji ponosni nasvoju djecu ministrante. Pohvalno je da sve}enik povre-meno pozove roditelje, posvijesti im i objasni ulogu mi-nistranata u liturgiji. Lijepo je i ~estitati roditeljimavelike svetkovine i blagdane ili ih pozvati na razne dru-ge aktivnosti unutar `ivota `upe.

Razne aktivnosti

Slu`ba poslu`itelja oltara ipak nije vezana samo uz ol-tar, nego su ministranti ujedno i suradnici `upnika. Takooni mogu pomo}i u promicanju i distribuciji vjerskog ti-ska, prodaji kalendara, širenju katoli~kog štiva i brošu-ra. Mogu pomagati u odr`avanju crkvenog dvorišta,oprati `upniku automobil. Uz blagdane Bo`i}a i Uskrsaministranti mogu prenijeti i podijeliti ~estitke `upnikabolesnim i nemo}nim `upljanima.

Izleti – hodo~aš}a

Ministranti vole putovanja. Izleti se mogu organiziratipješice, s naprtnja~ama na le|ima, u prirodu, na jezero,ribnjak i sl. Potom, zanimljivi su izleti biciklima ili paklogorovanja. Tu su i ljetovanja na moru.

Kviz

Ministranti se vole natjecati. U ovoj knji`ici nalazi seprijedlog kviza s pitanjima i odgovorima. Ponekad senpr. mo`e postaviti kao uvjet za odlazak u blagoslovku}a ili neko hodo~aš}e (izlet) upravo to da ministrantzna odgovore na pitanja postavljena u ovom kvizu. Nat-jecanja mogu biti grupna ili pojedina~na, na na~in da sepitanja izvla~e iz šešira.

17

Page 18: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

Tombola

Novac za tombolu mo`e se izdvojiti iz ministrantskeblagajne (od blagoslova ku}a) ili pak iz `upne blagajne.Tombola se mo`e organizirati uz dan zaštitnika mini-stranata, uz blagdan Sv. Nikole ili uz svetkovinuBo`i}a. Što pokloniti ministrantima? Sakralne predme-te (devocionalije), knjige, brošure. Tombola se mo`e or-ganizirati na klasi~an na~in.

Me|u`upni susreti

Prikladno je da se unutar jednog dekanata barem jedan-put godišnje organizira ministrantski susret. On mo`ebiti organiziran u obliku natjecanja: kviz, nogomet,olimpijada starih športova i dr. Susret s drugim mini-strantima oboga}uje i ohrabruje.

Oglasna plo~a

Dobro je da u sakristiji bude neki ministrantski kutak snjihovom oglasnom plo~om. Oglasna plo~a mo`e bitiod obi~nog stiropora ili na~injena od nekog drugog ma-terijala. Na njoj se mo`e nalaziti raspored sa zadu`enji-ma, molitva za prije i poslije mise, neke druge pobudnemolitve ili misli. Preko te plo~e `upnik ili mentor mogukomunicirati s ministrantima putem obavijesti. Tu semogu nalaziti i razglednice ukoliko se netko od mini-stranata javi s putovanja ili praznika.

18

Page 19: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

19

I. KATEHETSKA GRA\A ZA SUSRETE

Upozorenje:– svaka tema ima dva dijela; o temi ukratko i gra|a za temu– prvo je potrebno pro~itati gra|u koja donosi ponudu sadr`aja za temu– o temi ukratko - predvi|eno je da voditelj ima pred sobom tekst kao podsjetnik– cilj - {to se `eli posti}i mora sam voditelj odabrati– po`eljno je da izno{enje teme ne bude samo "predavanje"

pitanja - zadaci poma`u da susret bude dinami~an i ministranti sudjeluju razgovorom, pisanjem ili crtaju}i.

Page 20: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

UVOD: Mt 20, 20-28Ili:Sjesti u krug tako da se sudionici gledaju licem u lice, te izmoliti O~e naš.

O TEMI UKRATKO:

� poslu`itelji oltara su tek kao zajednica pravi suradnici u bogoslu`ju i sve}eniku. Stogaje va`no me|usobno poznavanje. Njegovati prijateljstvo ne samo uz crkvu nego idrugdje. Izbjegavati me|usobno nadmetanje, kritiziranje, ruganje i svaku neslogu;

� po krštenju ucijepljeni smo u zajednicu Crkve, a po primanju u ministrantsku slu`buucijepljeni smo u ministrantsku zajednicu (zbor) ove `upe;

� tko je najve}i pred Isusom neka bude poslu`itelj. Drugima u svakoj prilici pomo}i;� govoriti lijepe stvari o drugovima i poticati na dobro. Onima kojima slabije ide mini-

striranje ili u~enje svakako pomo}i;� naša mala zajednica slika je `upne zajednice. Sjetimo se Isusovih rije~i: "Gdje su dvoji-

ca ili trojica okupljeni u moje ime i ja sam me|u njima....";� drugim dje~acima i djevoj~icama biti primjer. Mogu nam, s pravom, prigovarati – na

oltaru stojite, a ovakvi ili onakvi ste. Dvoli~nost ne izgra|uje zajedništvo;� ………………………………………………………………..

� ………………………………………………………………..

� ………………………………………………………………..

� ………………………………………………………………..

ZADACI:

� ako ima novih, neka se predstave (mogu i ostali)� raspitati se tko s kime `ivi u ku}i; kakve su `elje, planovi ili poteško}e svakoga� sastaviti kakva bi trebala biti naša zajednica� zapamtiti imena ministranata.

20

1. MINISTRANTSKA ZAJEDNICA

CILJ:

– produbiti pojam zajedništva na konkretnoj skupini ministranata– stvaranje zajednice u kojoj se ministranti i ministrantice uva`ava-

ju, vole, cijene, dru`e… Izgradnjom male zajednice slu`i se iz-gradnji Crkve!

– širiti zajedništvo me|u drugima, biti stvaratelji zajedništva– naglasiti zajedništvo po krštenju iz kojega izlazi poslanje za sva-

kog vjernika.

IDEJA VI[E:

� staviti listi}e s imenima i izvu}iza koga }u posebno moliti

� pohod crkvi i zajedni~ka molit-va/pjesma

� zajedni~ka igra (vidi prilog)� vidi Vje`benicu

Page 21: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

GRAÐA UZ TEMU:

SVE JE ZAPO^ELO KRŠTENJEM

Krštenjem zapo~inje tvoj ministrantski poziv. Da nisikršten, nikada ne bi postao ministrant. Od svih sakrame-nata prvi i najva`niji je sakrament krštenja, jer bez njegane mo`emo primiti druge sakramente. Svaki krš}anin, aposlu`itelj oltara posebno, s radoš}u i ponosom misli nasvoje krštenje. Na krštenju si postao ~lan velike Bo`jeobitelji – Crkve, dijete Bo`je; dobio si ime po kojem teljudi prepoznaju, upisan si u `upnu maticu krštenih –prijatelja Bo`jih.

Krštenje je novo ro|enje. Ra|anjem zapo~inje tjelesni,a krštenjem duhovni, novi "`ivot od vode i Duha". Pri-mili smo duha koji nam daje novi `ivot i postali djecaBo`ja. Bez krštenja mi bismo `ivjeli samo tjelesnim`ivotom. Krštenjem se pribli`avamo i postajemo sli~niBogu.

U crkvi u Herceg Novom, gdje se krstio Leopold Bog-dan Mandi}, iznad krstionice stoji natpis: "Ovdje je Le-opold Bogdan Mandi} primio milost krštenja koju jesa~uvao do kraja `ivota."

Krštenje je milosni i nezaslu`eni dar. Tu milost i taj dartrebamo sa~uvati do kraja `ivota, kako to ~ine mnogisveti ljudi. Svetost se ne mo`e ostvariti bez krsne milo-sti. Krštenjem ~ovjek umire grijehu, a posve}uje seBogu. Jedan sedamdesetogodišnji starac je rekao: "Jasvaki dan izmolim jedan O~enaš za sve}enika koji mekrstio." Sve}enik koji nas je krstio posrednik je Bo`jemilosti. On je naš duhovni otac i prijatelj; brine se za-jedno s roditeljima i kumovima za naš duhovni rast; snama je u duhovnom srodstvu.

Kad god ulazimo u crkvu pogledajmo krsni zdenac izahvalimo Bogu na bo`anskom `ivotu koji je u nama.Krsni zdenac je mjesto našeg krštenja. Kad kao mini-strant sudjeluješ i poma`eš kod krštenja, pomisli da si isam primio tu Bo`ju milost. Obnovi u duhu svoj krsnizavjet i obe}aj da }eš `ivjeti dostojno svog krsnog pozi-va.

U našem vrtu raslo je stablo na kojem su ra|ale samodivlje jabuke gorkog okusa. Jednog dana re~e otac: "Sitsam gledanja tog neplodnog drveta. Ono mora donijetidobre plodove ili }u ga posje}i." Tata odre`e jednu gra-n~icu s jedne plemenite jabuke i nakalemi na divljaku. I,gle, cijelo stablo oplemeni! Neki novi sok, neki novi`ivot pote~e granama, te je po~ela donositi dobre plodo-ve. Bilo je onako kako je moj otac htio i `elio. Stablo jetad postalo za moju bra}u i za mene izvor krasnog vesel-ja.

Krštenjem smo nakalemljeni na Boga i njegov `ivot.Trebamo donositi plemenite plodove dobrih djela. Naš`ivot ne pripada samo nama, ve}, slu`e}i drugima, po-sti`emo vje~ni neprolazni `ivot koji nam je Bog u kršten-ju obe}ao.

Ministrantska slu`ba ima u sakramentu krštenja svojpo~etak i temelj. Krštenjem postajemo djeca Bo`ja, ~la-novi Crkve, slu`itelji nebeskih tajni i sudionici vje~no-sti. Ministrant se uvijek s radoš}u sje}a po~etka svogasu`enja koje je zapo~elo njegovim krštenjem. Osimro|endana i imendana, neka ti i dan krštenja bude dankojeg se rado sje}aš.

21

Page 22: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

SVAKI DAN…

Kad sam došao u svoju prvu `upu sve mi je bilo novo. Ši-rom otvorenih o~iju sve sam gledao i zapa`ao: mini-strante, pjeva~e, djecu, vjernike u crkvi, u sakristiji, nakoru… Nakon nekoliko nedjelja sve mi više i nije bilotako neobi~no. Samo u sakristiji jedan gospodin mi je idalje privla~io pa`nju. Uz starije ljude, ne baš sve~anoobu~ene, on je upravo blistao. Imao je novo krasno odi-jelo i sjajnu kravatu. I tako od nedjelje do nedjelje. Za-pitao sam neke odbornike tko je taj krasni i pobo`ni~ovjek. Tada sam saznao nešto što me iznenadilo. On jekod ku}e bio vrlo loš otac koji je u pijanstvu proganjaouku}ane, puno vremena provodio u gostionici i psovao.Što mi je ostalo nego da zaklju~im: za njega je vjera bilasve~ano obla~enje i dolazak na nedjeljnu misu. Kad ski-ne odijelo, on je netko drugi.

Mo`da poga|ate što vam ovim primjerom `elim re}i?Ima takvih krš}ana koji su poput ovog ~ovjeka. Istotako, upoznao sam i takve poslu`itelje oltara. On redo-vito dolazi na svoj red ministriranja; to~an uredan, naoltaru pobo`an i sve}eniku poslušan. Ali, kad skine mi-nistrantsko odijelo! Bo`e, sa~uvaj! Ne bira u kakvo }edruštvo i}i i ne misli kuda ga to vodi. Kod ku}e pravi ne-valjalac. U školi lijen i la`ljiv i tako redom. Što re}i zatakvog ministranta? Što za njega zna~i vjera i to da jebliski Isusov prijatelj? Do kraja licemjerno. Za njega jevjera i poslu`ivanje oltara poput maske. Sve~ano seobu~e i lijepo vlada na oltaru, a onda `ivi poput bez-bo`nika. To ne ide uz ovu uzvišenu slu`bu.

Jedna me baka, nekom zgodom, pitala za jednog mogministranta koji je stanovao na kraju sela. Potvrdio samda je nekoliko godina ministrant i da se redovito pri~-eš}uje.- Vele~asni, ja njega jako dobro poznajem. Stanuje umojoj ulici. Bo`e, sa~uvaj! On vam je najgori dje~ak uulici.Nije mi bilo nimalo drago ~uti o tom ministrantu. Jasnoda sam ga pozvao na razgovor. Neka se odlu~i kako }esa svojim `ivotom, ho}e li biti dobar ili loš. Ja ga nemogu prisiliti. Samo sam mu rekao da na oltaru nijemjesto takvim dje~acima i neka izabere. Ili se što prijepopraviti ili zahvaliti na slu`bi. Drago mi je bilo kad jeprihvatio moje upozorenje.

Promijenio se i ostao ministrant. Bogu hvala.Dragi prijatelji, naša vjera nije samo u nedjeljnoj misi iministriranju. Tko tako misli i ~ini nije nikakav Isusovprijatelj. On nas u~i da krš}anin treba biti kvasac. Misaomi leti u godine moga djetinjstva. Sje}am se kako su`ene onda pravile kruh. Najprije bi u velikoj posudi sta-vile brašna i vode i to mijesile. Onda bi u to tijesto stavi-le kvasac i ostavljale preko no}i da uskisne – nadolazi.Neki znati`eljni dje~a~i} podigao poklopac i prisloniouho. Bilo je kao da kvasac pokre}e ~itavu masu i ne dajoj mira. Tijesto koje je bilo do pola posude sada je raslosve više. Malo kvasca sve je pokrenulo. Razumijemošto nam Isus `eli re}i. Vjera mora pro`imati cijeli naš`ivot. Od ustajanja do po~inka. Ne samo sat nedjeljnemise. Morate `ivjeti, uvijek i svugdje, kao djeca Bo`ja iGospodinovi prijatelji.Zato, kad se vra}aš s mise i ministriranja odlu~i: trudit}u se da budem dobar kod ku}e, u školi, s drugovima…Gdje god bio i što god radio, `ivi kako Isus u~i. Nekau~itelji i oni koji te poznaju mogu re}i: ovaj je pravidje~ak i ministrant. Poslu`itelj oltara mora svaki svojdan posvetiti.

22

Page 23: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

UVOD:Ovu katehezu najprimjerenije je odr`ati u crkvi. Na po~etku se mo`e pro~itati evan|eoski odlomak koji govori o~iš}enju hrama (Iv 2,13-22):

O TEMI UKRATKO:

� CRKVA velikim i malim slovom� rastuma~iti pojedine dijelove crkve� crkveni prostor je mjesto susreta s Bogom i ~ovjekom, koji se odvija u tišini, kako bi se

do`ivio glas Bo`ji� crkva: – predvorje – svetište – svetohranište – sakristija� najva`niji prostor jest svetište - "povlašteni" prostor za sve}enika i poslu`itelje� svetohranište je srce svake crkve� u središtu crkve je oltar:

stari – resi ga slika ili kip sveca zaštitnikanovi – sve~ani stol na kojem se slu`i sv. misa

� što se sve nalazi na oltaru?� kri` nas podsje}a da je Krist za nas umro, ali da je s nama u euharistijskom kruhu� svije}a nas podsje}a na uskrslog Krista� cvije}e se poklanja onome tko nam je drag i koga volimo� misal je knjiga iz koje sve}enik slavi svetu misu� ambon je mjesto odakle se ~itaju ~itanja� krstionica slu`i za obrede krštenja� u crkvi se nalaze i pokrajnji oltari, kipovi slike, postaje kri`nog puta� iznad predvorja je kor – tko stoji na koru (pjeva~i, muškarci)?� ispovjedaonica je mjesto gdje se ~ovjek miri s Bogom� ………………………………………………………………..� ………………………………………………………………..

ZADACI:� povesti ministrante u crkvu� pozvati ih na molitvu u šutnji, da se u`ive u ambijent tišine i mira� pozvati ih na doli~no vladanje u crkvi� objasniti zna~enje sve~anog ulaska u crkvu, kora, kipova, svetišta, sakristije� nacrtati nešto iz crkve.

23

2. NA[A CRKVA

CILJ:– upoznati crkvu kao prostor u kojem slu`e– do`ivjeti crkvu kao sakralni prostor, tj.

mjesto tišine, molitve i slavljenja– razlikovanje crkve kao zgrade i Crkve

kao `ive zajednice Kristovih vjernika– nau~iti tuma~iti svoju crkvu posjetitelji-

ma i gostima.

IDEJA VI[E:� prona}i da li se nešto zanimljivo i vrijedno dogodi-

lo u povijesti crkve� istra`iti u kojem je stilu i koje godine sagra|ena

naša crkva� u bilje`nicu ili Ministrantsku vje`benicu zapisati: zaštitnika

crkve, kada je sagra|ena, što je najvrjednije i najljepše u crkvi� uz pomo} Ministrantske vje`benice ili bilje`nice opisati svoju

crkvu: svetište, la|u, zidove, kor, sakristiju…

Page 24: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

GRAÐA UZ TEMU:

Ve} kod samog ulaska ministrante treba podsjetiti daulazimo u jedan prostor – crkvu. Bomboni, `vaka}egume i druge stvari ne pripadaju u crkvu. U crkvu ulazi-mo pobo`no i skrušeno, bez `urbe. Na ulazu u crkvu na-lazi se blagoslovljena voda. Stavljanjem ruke u tu vodu,i prave}i znak kri`a, `elimo se uvijek iznova prisjetitisvoga krštenja po kojem smo postali djeca Bo`ja i ~la-novi Crkve.

Zajednica ljudi koja se okuplja u ime Isusova naziva seCrkva (pisana velikom slovom), dok je crkva (pisanamalim slovom) zgrada u kojoj se nalazimo, prostor ukojem se okuplja krš}anska zajednica. Ona se i te kakorazlikuje od ostalih zgrada u našem mjestu, i to ne samovanjskim izgledom, nego prije svega svojom namje-nom. Kao zgrada, crkva je izvanredno mjesto, koje svo-jim izgledom i prostorom, podsje}a vjernika na jedandruga~iji svijet, svijet ljepote, sklada, mira i radosti.Sve~ani ulazi (koji se nazivaju portali) u crkve, govorevjernicima da, ulaze}i kroz njih, prolaze u svijet koji sli-kovito govori o vje~nom `ivotu, kakvog Bog pripremanama. Zato su u crkvama prisutna najljepša djela ljud-ske umjetnosti, ispunjena likovima svetaca, koji su sadau raju, a kamo i mi te`imo do}i. Mnogi, upravo zbogtoga, vole u}i u crkvu da do`ive svoj mir, da zaboravetolike muke i teško}e koje do`ivljavaju u svakodnev-nom `ivotu.

(Ovdje dati osnovne obavijesti o crkvi u kojoj se nalazi-mo.)

Prvi krš}ani slavili su euharistiju po ku}ama, skrivali seod progonitelja po katakombama – ispod zemlje. Kadaje Crkva dobila slobodu, gradili su prostore za slavljesv. mise. Posebno su stavljali naglasak na oltar i prostoroko oltara, gdje su stavljali razli~ite ukrase kako bi po-kazali vrijednost Kristove prisutnosti me|u nama.Crkva je bogoštovni (izdvojeni) prostor gdje se slaviBog, napose kroz sv. misu, ali i kroz druge liturgijske~ine. Crkva je napose prostor povlaštenog susreta ~ov-jeka i Boga, ali i ljudi me|usobno. U crkvi, koja simbo-lizira vje~ni susret, odvija se gozba izme|u Boga i ljudi– kao u vje~nosti, gdje Bog okuplja oko sebe spašenikekoji su u vje~nom zajedništvu s njime. Zato u crkvi uvi-jek vlada tišina i mir, jer kroz tišinu Bog progovara ~ov-jeku.

(Objasniti dijelove crkve, "inventar" i sve što se u njojnalazi)

Najva`nija mjesta u crkvi su svetohranište i oltar. U sve-tohraništu boravi Isus pod prilikama kruha, a na oltaruIsus dolazi k nama po kruhu i vinu, koji postaju Tijelo iKrv Kristova. Znak trajne Kristove prisutnosti u crkvijest vje~no svjetlo koje nas upozorava da je Isus ovdje,me|u nama. Oltar je stol na kojem se Krist prinosi zanas, postaje stvarno prisutan u prilikama kruha i vina, tega mi, okupljeni oko stola, blagujemo. Na posebnommjestu istaknut je zaštitnik crkve (svetac), ali tako da nezasjeni svetohranište i oltar. Naš zaštitnik je… (U dvijeili tri rije~i predstaviti sveca zaštitnika.) U crkvi postojei druge slike, kipovi ili pokrajnji oltari.

(Opisati pojedine slike, kipove ili oltare.)

Slike i kipovi u crkvi `ele nas vizualno pribli`iti svetimau raju, da po njihovim zagovorima molimo nebeskogOca za svoje potrebe. U crkvi pozdravljamo Isusa takošto pred svetohraništem pokleknemo (na desno koljenodo poda), a u sebi reknemo: Klanjam ti se, Isuse. Oltarpozdravljamo samo naklonom glave. Pred svecimamo`emo moliti kle~e}i ili ih tako|er pozdravljati naklo-nom glave, ali ne poklecanjem kao pred svetohraniš-tem.

U svetištu se još nalaze:� ambon = mjesto s kojeg se naviješta Bo`ja rije~� sedes = stolice za sve}enika i poslu`itelje� stoli} na kojem se nalaze darovi za misu� krstionica (u nekim se crkvama nalazi odvojena od

svetišta)

La|a crkve je mjesto u kojem stoje ili sjede ljudi za vri-jeme bogoslu`ja. Sakristija je mjesto priprave za sv.misu:� tjelesne – obla~enje ruha, priprema darova, knjige i

dr.� duhovne – sabranost prije sv. Mise.

Kor je mjesto na kojem se ~esto nalaze pjeva~i, orguljeili samo vjernici. Nikako nije mjesto za razonodu ipri~u. U crkvi se još nalazi i ispovjedaonica ili neko dru-go mjesto predvi|eno za sakrament sv. ispovijedi.

24

Page 25: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

UVOD: Dj 2, 1-4

Kad je napokon došao dan Pedesetnice, svi su bili zajedno na istome mjestu. I eto iznenada šuma s neba, kao kad sedigne silan vjetar. Ispuni svu ku}u u kojoj su bili. I poka`u im se kao neki ognjeni razdijeljeni jezici te si|e po jedanna svakoga od njih. Svi se napuniše Duha Svetoga i po~eše govoriti drugim jezicima, kako im ve} Duh davaše zbori-ti.

O TEMI UKRATKO:

� `upna zajednica je jedna velika obitelj u kojoj svatko ima svoje mjesto i svatko je do-brodošao;

� i ja pripadam konkretnoj (mojoj) `upnoj zajednici i imam svoje mjesto u njoj;� zajednica kojoj pripadam ima svoje ime, svoga sveca zaštitnika, što i koliko znam o nje-

mu?� u zajednici kojoj pripadam postoje ljudi koji obnašaju razli~ite slu`be: `upnik, `upni

vikar(i), ~ita~i, pjeva~i, vije}nici u razli~itim vije}ima, drugi `upni suradnici, mini-stranti i dr.;

� imam svoje mjesto u `upi kojoj pripadam:� ………………………………………………………………..� ………………………………………………………………..� ………………………………………………………………..

ZADACI:

� saznati ponešto više o "imenu" ili zaštitniku `upne zajednice; pripremiti kratki `ivotopis svetca zaštitnika `upeza naredne susrete

� u bilje`nici zapisati ime biskupije, biskupa, `upe, `upnika, `upnog vikara, ~asne sestre, animatora…� nacrtati granice `upe, u sredini crkvu; oko crkve nacrtati krugove i obojiti razli~itim bojama, te u krugove napi-

sati koje sve aktivnosti postoje u `upi (ministranti, ~ita~i, pjeva~i, odbori, sakristan, spremanje crkve, razne gru-pe…)

25

3. @UPNA ZAJEDNICA

CILJ:

– progovoriti više o zaštitniku, "imenu" `upne zajed-nice

– uloga pojedinih ljudi u `ivotu i radu `upne zajednice

– i ja sam ~lan moje `upne zajednice– Crkva – velika Bo`ja obitelj; `upa – lokalna crkvena

zajednica

IDEJA VI[E:� neka voditelj ministranata ili neki stariji mini-

strant napravi kratki intervju o `ivotu `upne za-jednice sa `upnikom i drugim suradnicima u `upi

� na~initi raspored ministriranja radnim danom inedjeljom

� dogovoriti princip de`urnih ministranata zavjen~anja i sprovodne mise

� vidi Vje`benicu� zajedni~ka igra.

Page 26: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

GRAÐA UZ TEMU:

Svaki ~ovjek je društveno bi}e i radosno se osje}a u za-jednici s drugim ljudima. ^ovjek se ra|a u obitelji, rastepomo}u drugih, od samog po~etka svoga `ivota ovisanje o drugome. Objava nam svjedo~i kako je i Bog jedan,ali se o~ituje trojstven: kao Otac koji stvara svijet, Sinkoji spašava i Duh Sveti koji vodi i posve}uje svijet.

I naša obitelj je slika takvoga `ivota u Bogu: otac, majkai djeca. Krist je tako|er osnovao zajednicu, koju su upo~etku sa~injavali samo apostoli. Oni su kasnije osni-vali nove zajednice u kojima su ljudi rasli u vjeri, te suse nazivali "bra}om i sestrama".@upna zajednica je povlašteno mjesto susreta ~ovjeka sBogom, ali i susreta vjernika, onih koje ve`e ista vjera,isti Krist, isti cilj: `ivot vje~ni…Svoje krsno poslanje krš}anin `ivi u okvirima jednekonkretne `upne zajednice. U tu zajednicu se ulazikrštenjem, kada prisutna zajednica radosno prima novo-ga ~lana u svoje zajedništvo. Svaka `upna zajednicaima svoje ime. Ime je znak identiteta – prepoznavanja.

(Ovdje bi trebalo nešto konkretno progovoriti o imenuili zaštitniku naše `upne zajednice.)

Svaki ~lan Kristove zajednice, koja se zove Crkva,ostvaruje svoju ulogu u dijelu te sveop}e zajednice kojase zove: "`upna zajednica". Svaki ~lan, na svom kršten-ju prima zada}u da Bo`ju Rije~ upozna i naviješta dru-gima, te da po krštenju `ivi kao novo stvorenje.@upna zajednica se okuplja svake nedjelje kako bi slavi-la sv. euharistiju, te zajedno podijelila radost i teško}evjernika. Vjernici, kao bra}a, jedni druge u~vrš}uju uvjeri Isusa Krista.

U svakoj `upnoj zajednici postoje razli~ite zada}e.Sve}enik ima zada}u naviještati Bo`ju Rije~, dijelitisakramente i okupljati zajednicu. Ministranti slu`e kodoltara u liturgijskim slavljima, te su suradnici sve}eni-ka. Pjeva~i sudjeluju tako što svojim pjevanjem uljepša-vaju misna i druga liturgijska slavlja.. ^ita~i navješ}ujuBo`ju Rije~ svojim lijepim ~itanjem. Pastoralno i eko-nomsko vije}e, zajedno sa `upnikom, planira i vodi sveaktivnosti `upne zajednice, kako one duhov-no-pastoralne, tako i materijalne. Drugi vjernici brinuse oko ure|enja crkve, vode razli~ite male grupe unutar`upne zajednice…@upna zajednica je naša zajedni~ka "obitelj" i zato jesvaki ~lan pozvan brinuti se za nju, koliko mo`e, te se unjoj osje}ati kao u svojoj ku}i. Razmislimo malo o tomeosje}amo li se u svojoj `upnoj zajednici kao kod ku}e?Ako da – zašto se tako osje}am? Ako ne – zašto ne?

26

Page 27: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

UVOD: Mt 4,18-22Prolaze}i uz Galilejsko more, ugleda dva brata, Šimuna, zvanog Petar i brata mu Andriju, gdje bacaju mre`u umore; bijahu ribari. I ka`e im: "Hajdete za mnom, u~init }u vas ribarima ljudi!" Oni brzo ostave mre`e i po|u zanjim.Pošavši odande, ugleda druga dva brata, Jakova Zebedejeva i brata mu Ivana: u la|i su sa Zebedejem, ocem svo-jim, krpali mre`e. Pozva i njih. Oni brzo ostave la|u i oca te po|u za njim.

O TEMI UKRATKO:

� latinska rije~ ministrare zna~i slu`iti;� zašto dje~aci ili djevoj~ice pristaju na slu`bu ministriranja? (Zašto si ti postao mini-

strant?)� poziv na ministrantsku slu`bu zahtijeva savjesnost i odgovornost;� ministrantske du`nosti kod oltara: pomaganje sve}eniku, doli~no vladanje, savjesno

obavljanje du`nosti, rasti u dobroti…� privilegiranosti ministrantske slu`be: dru`enje, izleti…� stariji ministranti trebaju prenijeti svoje znanje i iskustvo na mla|e ministrante;� ministrantska slu`ba izraz je ljubavi i slu`enja samome Bogu (Kristu);� Kristov slu`benik oltara mora biti otvorena srca Duhu Svetome i moliti njegovu milost

kako bi što bolje obavljao svoju ministrantsku slu`bu;� što sve radi ministrant?� ministrantska slu`ba jest slu`ba u liturgiji koja mora biti dostojanstvena, lijepa i sklad-

na, i time buditi dublju pobo`nost;� ……………………………………………………………………� ……………………………………………………………………

ZADACI:� usmeno ili pismeno izre}i svoje mišljenje: "Kako sam postao ministrant?"� tko je iz tvog okru`enja bio ministrant i koliko je on utjecao na tvoju odluku postati ministrantom?� tko te podr`ava ili osporava u slu`bi?� što ti se najviše svi|a u ministrantskoj slu`bi, a što te u njoj sputava?

27

4. ZAŠTO SAM MINISTRANT?

CILJ:– otkriti pravi razlog ministrantske slu`be; slu`enje Bogu i bli`njemu– otkriti da se mo`e kroz zajedništvo, molitvu, me|usobnu ljubav i dub-

lje ula`enje u vjeru do}i bli`e Bogu i biti radostan s onima koji vjerujukao i ja

– kroz ministrantsko slu`enje, odgajati u ministrantu radne navike u `up-noj zajednici

– omogu}avati mu sazrijevanje u istinskog vjernika koji spoznaje da,slu`e}i Crkvi, slu`i i slavi Boga.

IDEJA VI[E:

� provjeriti dolaske na misu� izre}i ili napisati molitvu

zahvale za vjeru i slu`bu� prepisati što radi ministrant� vidi Vje`benicu� šale.

Page 28: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

GRAÐA UZ TEMU:Ministrant ima svoju zada}u u `upnoj zajednici. On jeslu`benik oltara i brine se da sveta misa i liturgija budešto ljepša u slavljenju Boga. To se naziva "liturgijskomslu`bom". Ministrare (latinski zna~i slu`iti) – mini-stranti svojom slu`bom poma`u sve}eniku, a time slu`eBogu.

Zvanje i odgovornostSvaki poziv u sebi nosi i veliku odgovornost. Stoga iministrantska slu`ba zahtijeva da se savjesno i odgovor-no vrši. U tom smislu va`no je s ministrantima povre-meno razmišljati o njihovom pozivu i postavljati imodre|ena pitanja kao npr.: Tko im je pobudio zanimanjeza ministrantsku slu`bu? Tko ih je potaknuo da su pri-stupili zboru poslu`itelja oltara? Mo`emo postaviti i pi-tanje: Kada i kako su zapo~eli ministrirati? Ako seustru~avaju o tome govoriti mo`emo preporu~iti da otome nešto napišu. Ovakva razmišljanja su potrebna jers vremenom prijeti opasnost da njihovo ministriranjepostane rutina i mehani~ka navika, što mo`e dati bez-li~nost ministranskoj slu`bi i osiromašiti bogoslu`je.Don Bosko je govorio Dominiku Saviju da mu svojimvladanjem više umiruje dušu nego dobar propovjedniksvojim rije~ima. Ve} sama slika oltara, i svega što gaokru`uje, daje svoju poruku. Ako je lijepo i skladno,onda poti~e na pobo`nost, ako ne, onda rastresa i uzne-miruje.

Prava i du`nosti ministrantaOdgovornost koju sa sobom nosi ministrantska slu`bauklju~uje i odre|ena prava i du`nosti. Drugim rije~ima,tko je prihvatio ministrantsku slu`bu, dobio je pravo damo`e biti blizu oltara, pomagati sve}eniku, doticati li-turgijske predmete, sudjelovati u razli~itim oblicimabogoslu`ja, svojom blizinom zastupati narod Bo`ji.Me|utim, ministrant ima i odre|ene du`nosti: doli~nose vladati kod oltara i izvan obreda, savjesno obavljatipovjerene du`nosti, pomagati sve}eniku, odr`avati svo-je odijelo, izvršavati povjerene obaveze i u svakodnev-nom `ivotu rasti u dobroti. U tom smislu, naministrantskim susretima va`no je postaviti i pitanja opravima i du`nostima ministranta.Me|u pogodnostima koje nosi ministrantska slu`bamo`emo spomenuti razli~ite oblike dru`enja, izlete,malu "privilegiranost" u `upnoj zajednici, itd. ^esta bli-zina oltaru pru`a tako|er mladom poslu`itelju i prilikuza bolji duhovni rast. Ministriranje mora voditi premave}oj otvorenosti, dobronamjernosti… Me|utim, kodstarijih ministranata mo`e nastupiti vrijeme "zasi}eno-sti" pa im valja posvetiti posebnu pa`nju. Upravo zbog

odgovornosti ministranske slu`be, prikladnije je akoposlu`uju stariji dje~aci, stoga ih je va`no zadr`ati. Tomo`emo u~initi povjeravaju}i im slu`bu pomo}nika ilisuradnika u vo|enju ministranata. Neki }e ih sve}eniciimenovati "nadministrantima", što oni ~esto prihvatekao izazov, budu}i da na mla|e mogu prenijeti svojeznanje i iskustvo.

Slu`enje iz ljubavi prema KristuCrkva postupa kao Isus. U prvim stolje}ima bila jemnogo stro`a; samo vrlo dobri i ~estiti mladi}i smjeli suobavljati slu`bu kod oltara. Za svoju slu`bu primali su"ni`e redove". Kolike ~asti da danas dje~aci smiju bitikod oltara, poslu`ivati, nositi svije}e, ~itati! Zato srcetreba `arko `eljeti slijediti Gospodina. Što je ve}i onajkojem se slu`i, to je ve}a ~ast onome koji slu`i. O, kakosu samo ponosni oni koji su u pratnji predsjednika, "zvi-jezda", zna~ajnih ljudi. A ministrant je u slu`bi samogaBoga.

Kristov slu`benik oltaraNi slu`ba kod oltara ne mo`e se vršiti bez milosti i sna-ge Duha Svetoga. Ako ministrant nema te snage, ubrzo}e se umoriti i postati nemaran, i na njega se ne}e mo}iozbiljno ra~unati. Svoju slu`bu vršit }e samo naoko,bezvoljno, i ministriranje mu ne}e biti više zanimljivo.Takav ministrant srcem više nije kod oltara, a to jeva`no, jer Bog gleda u srce, a ne na vanjštinu. Zato jemolitva Duhu Svetom potrebna u `ivotu svakog mini-stranta. To za sve va`i, a posebno za one koji su se kriz-mali. Bez Duha Svetoga sli~ni smo `arulji koja nesvijetli. Samo ako u srcu gori plam Duha Svetoga, ondaje slu`ba kod oltara iskrena i prava.

Što radi ministrant?� upoznaje se s Isusom iz Nazareta, Sinom Bo`jim i

bratom svakoga ~ovjeka� raduje se Bo`joj ljubavi koju nam je Isus donio� `ivi u zajednici koju je Isus svojim Duhom okupio i

neprestano povezuje� sura|uje u `ivotu i radu `upne zajednice� poma`e kod slu`be Bo`je u ime cijele zajednice� preuzima va`nu i odgovornu slu`bu za druge� rado sudjeluje na vjeronauku� pobo`no i redovito sudjeluje kod euharistijskog

slavlja� pomno prati sve obrede� na vrijeme dolazi pripremiti se za ministriranje� poslušan je i prihva}a upute i dogovore� oprašta i zna pitati oproštenje kada pogriješi� raduje se što mo`e, poput Isusa, slu`iti Bogu i

bli`njima.

28

Page 29: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

UVOD: Mk 10,17-22Ili:Ima li dje~aka koji se brzo oduševe za sve novo što upoznaju? Tako }e se neki oduševiti za nogomet, skupljanje mar-kica, šah, ra~unalo, košarku… Kad shvate da je to velika obveza, onda posustanu. Zatim br`e-bolje tra`e nešto dru-go. Nisu ustrajni. Neki }e po~eti ministrirati misle}i da je to "zabavno". Prijavi se s velikim oduševljenjem. Upo~etku vrlo revno dolazi. Nakon nekoliko mjeseci ili godinu dana više mu se ne da ministrirati. Na|e neku druguomiljenu stvar koja }e ga zaokupljati. – Jesu li to loši dje~aci? – Nisu, ali nisu ustrajni. Oni su kao list kojim se vje-tar poigrava. Takvi u `ivotu rijetko posti`u nešto veliko. Promisli, što im nedostaje?

O TEMI UKRATKO:

� gdje ljudi zajedno `ive ili rade, potreban je neki red, neka pravila ili na~ela;� deset na~ela (i 10 Bo`jih zapovijedi) poma`u ministrantu ispuniti Kristovu volju;� ministrant je slu`benik oltara jer je sudionik bogoslu`ja na najizvrsniji na~in;� na misi je potrebno: moliti, pjevati i sabrano sudjelovati;� odijelo je iste boje kao i sve}enikovo jer odra`ava prigodu ili dio liturgijske godine;� Krist mora biti središte i izvor slu`enja i `ivota;� sva su djeca, a osobito ministranti, pozvani slušati i cijeniti svoje roditelje i zahvaljivati

im na daru `ivota. To nam je, preko Mojsija, zapovjedio sam Bog;� ponašanje svakog mora biti pobo`no i dostojanstveno, osobito na svetoj misi ali i u

svagdanjim `ivotnim prilikama;� ……………………………………………………………………� ……………………………………………………………………� ……………………………………………………………………� ……………………………………………………………………

ZADACI:

� zapisati najva`nije što treba zapamtiti� razgovor: Kakav sam ja ministrant (samokriti~nost), a kakvi su drugi?� zapisati vrline i pogre{ke nekih ministranata� raditi na izgra|ivanju vjere i osobnosti kroz ministrantsku slu`bu.

29

5. KAKAV MINISTRANT?

CILJ:– svako zvanje ili slu`ba ima pravila– `ive}i po na~elima – `ivim po Kristu– odr`avanje i drugih zakona koje nala`u Bog i Crkva– oplemenjivati i davati vidljivo zna~enje ministrantskoj

slu`bi.

IDEJA VI[E:

� što za mene zna~e "na~ela"? (Vje`benica)� napisati i obojiti "na~ela"� koje je "na~elo" najzahtjevnije?� zabavna igra.

Page 30: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

GRAÐA UZ TEMU:

Uzvišeni Bog, pred ~ijim veli~anstvom drš}u an|eli,nalazi se tako|er u našim crkvama. Oltar je njegovo pri-jestolje. Od svih koji su u crkvi, odmah iza sve}enika,najbli`i su mu ministranti. Zato oni moraju shvatiti zaš-to trebaju slu`iti sa strahopo~itanjem. A kako to ~estoizgleda?

Ru`no vladanje

Ima ministranata kojima ve} samo odijelo stoji neured-no, aljkavo obu~eno. Nepo~ešljana kosa strši na svestrane, hodanje sli~no nekom geganju, a poklecanjetako nezgrapno da kod drugih izaziva smijeh. Glava kli-ma amo tamo, kao njihalo od ure. Sklapanje ruku višesli~i nekom igranju prstima. Da, ima ~ak dje~aka kojibrbljaju, gurkaju se ili ogledaju, a ne mole. A sve se todoga|a pred silnim Bogom, pred Kristom koji je na ol-taru i narodom koji sudjeluje u misi. Ne, tako ne smijebiti! Vladanje mora biti pobo`no i dostojanstveno!

Svako strahopo~itanje dolazi iznutra.

Ima ministranata koji svoju slu`bu, naizvan, obavljajuvrlo lijepo i uredno. Ako to ne prati njihovo srce, ondasu to mali farizeji. Znamo kako je njihovo vladanje kri-tizirao Isus. Strahopo~itanje po~inje iznutra, od srcakoje ljubi Isusa i strahopo~itanja pred Bo`jom blizinom.Takvo dostojno vladanje zapo~inje ve} jutarnjom molit-vom, vladanjem u ku}i do dolaska u crkvu. Ono trebabiti vidljivo i u ponašanju u sakristiji. Nezaobilazna jemolitva kao priprava na slu`bu. Kod mise moli se i pje-va s pukom. Na kraju dolazi i molitva zahvale.

U slu`bi slu`enja

Ministrant je pozvan da u `upnoj zajednici slu`i sodre|enom zada}om, kako to i sam naziv slu`be govori.Latinski glagol "ministrare" zna~i slu`iti. Ministrant jeslu`benik oltara, jer je sudionik bogoslu`ja na najizrav-niji na~in. Njegova je slu`ba biti pomo}nik, ali i sudio-nik bogoslu`ja. @upna ga zajednica prihva}a izme|umnogih dje~aka i djevoj~ica za poslu`itelja oltara. Sto-ga treba biti radostan i ponosan jer je odabran na uzviše-nu slu`bu.

Bogoslu`je je posebna sve~anost u ~ast samoga Boga.Biti u slu`bi i Bo`joj blizini nije samo ~ast, ve} i pozivna ve}u odgovornost i aktivnost. Zato sve liturgijske~ine obavljaj dostojanstveno i sa strahopo~itanjem.

Sveta misa je najuzvišenija i zato zaslu`uje posebnu po-zornost i sabranost. Pa`ljivo prati odvijanje obreda:moli i pjevaj, sabrano sudjeluj. Neka tvoji pokreti buduuskla|eni s odvijanjem bogoslu`ja. Tvoje vladanje tre-ba poticati vjernike na molitvu. Nikako ne bi biloispravno da svojim ponašanjem ometaš vjernike ilisve}enika.

Kod bogoslu`ja ti si u blizini sve}enika kome poma`eš.Tvoje vladanje i pokreti moraju biti uskla|eni s onimšto sve}enik ~ini. Moraš ve} unaprijed znati što je tvojadu`nost u misi. Nikada ne smiješ nešto ~initi na svojuruku. Ako ti nešto nije jasno, nekim }eš neprimjetnimpokretom ili šaptom upitati drugog ministranta. Sve}e-nika pitaj prije ili poslije mise.

Sudionici bogoslu`ja obu~eni su u posebna sve~anaodijela. Tvoje ministrantsko odijelo je iste boje kao isve}enikovo. Lijepo odjeven ministrant, uz prikladnoponašanje, ukras je liturgije. On je "`ivo cvije}e na olta-ru". Dok ministrant stoji kod oltara on predstavlja i vjer-ni~ku zajednicu, koja ne mo`e sva stati u blizinu stolaGospodnjeg.

Treba nastojati da cijelim svojim bi}em slu`iš Bogu ibli`njem. Slu`enje u crkvi ne smije biti u suprotnosti sasvakodnevnim `ivotom.

30

Page 31: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

UVOD: Dj 2, 42-47Bijahu postojani u nauku apostolskom, u zajedništvu, lomljenju kruha i molitvama. Strahopoštovanje obuzimašesvaku dušu: apostoli su ~inili mnoga ~udesa i znamenja. Svi koji prigrliše vjeru bijahu zdru`eni i sve im bijaše za-jedni~ko. Sva bi imanja i dobra prodali, porazdijelili svima kako bi tko trebao. Svaki bi dan jednodušno i postojanohrlili u Hram, u ku}ama bi lomili kruh te u radosti i prostodušnosti srca zajedni~ki uzimali hranu hvale}i Boga iu`ivaju}i naklonost svega naroda. Gospodin je pak danomice zajednici pridru`ivao spasenike.

O TEMI UKRATKO:

� `idovski šabat (subota) priprava je krš}anskog slavlja nedjelje. Zašto nedjelja?� nedjelja: dan Gospodnji, "mali Uskrs", dan veselja� plodovi nedjeljne mise u svakodnevnome `ivotu� priprava za nedjelju, izvor i vrhunac tjedna� nedjeljno odijelo� nedjeljna misa: središte i vrhunac dana� nedjeljni obiteljski ru~ak� širiti radost i mir� nema nedjelje bez zajedništva, gostoljubivosti� na}i vremena za sebe� ……………………………………………………………………� ……………………………………………………………………� ……………………………………………………………………

ZADACI:

� usmeno ili pismeno izre}i svoje mišljenje kakva nam je nedjelja, a kakva bi ona trebala biti� u ~emu se razlikuje nedjelje naspram drugih dana u tjednu?� {to ljude zbli`uje? - ku}a, stol, tvornica, misa...� biti spreman na potpuno slavljenje svete mise: biti spreman za pri~est.

31

6. NEDJELJA – DAN GOSPODNJI

CILJ:– ministranti bi trebali ponoviti i(li) utvrditi

svoja dosadašnja znanja i iskustva nedjel-je kao Dana Gospodnjega

– povezati nedjeljno misno slavlje i sva-kodnevni `ivot, napose u tome danu (mir,radost, veselje, posjete…)

IDEJA VI[E:� prona}i radio ili TV emisije subotom koje omogu}avaju pri-

pravu za nedjelju� u subotu pro~itati nedjeljna ~itanja� koga bi mogao posjetiti sljede}e nedjelje?� potaknuti roditelje i uku}ane da nabave sve potrebno u subo-

tu, kako ne bi bilo potrebe za odlaskom u trgovine nedjeljom.

Page 32: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

GRAÐA UZ TEMU:

Kod @idova je tjedni raspored završavao subotom kaospomen na sedmi dan kad je Stvoritelj "otpo~inuo". Mikrš}ani tjedan zapo~injemo nedjeljom, prvim ili osmimdanom u tjednu, u spomen na dan kad je Gospodinuskrsnuo i tako zapo~elo novo vrijeme. Otada je svakanedjelja "mali Uskrs", dan kada se zajednica vjernikaokuplja i slavi Gospodina. Nedjeljna liturgija nas takopoti~e na djelotvornu, uskrsnu ljubav prema Bogu ibli`njemu, kako upozorava sv. Ivan. U tom smislu i mi-nistrant, ispunjen Bo`jim duhom za vrijeme nedjeljne li-turgije, ne završava svoje slu`enje samo kod oltara ve}tu ljubav o~ituje u svagdašnjem `ivotu prema bli`njemu.S druge strane, nedjelja je dan veselja - sunce novoga`ivota koji nam daruje Isus. Ministrant je pozvan, kao isvaki vjernik, unijeti malo više veselja i smijeha u našeokru`enje kao bi i drugi u nama prepoznali svjedokeuskrslog Gospodina. Mi smo poslu`itelji Boga koji je `ivi ispunja ~ovjekovo srce radoš}u. Sve nam ovo govori ova`nosti pripreme ministranata za nedjeljno liturgijskoslavlje.

1. Zapo~ni nedjelju u subotnje predve~erjeMudri ljudi ka`u da ve~er odlu~uje kakav }e biti sljede}idan. Stoga je va`no da ministrant do~eka nedjelju pri-premljen. Sa subotom završava radni pa i školski tjedante trebamo nastojati sve svoje školske obveze urednozavršiti. Nadalje, školske knjige i ostale stvari potrebnoje uredno spremiti na odre|eno mjesto, a ne ostaviti ihrazbacane po ku}i. Subotom je ve~ernji TV programmo`da malo zanimljiviji, ali potrebno je na}i mjeru ioti}i na vrijeme na po~inak. Gledanje kasnih filmova si-gurno ne}e ministrante duhovno obogatiti ve} }e u~initida u nedjelju budu umorni i mlitavi. Obratiti pa`nju da seu subotu nabavi sve potrebno za ku}u i kuhinju, kako bise izbjeglo nedjeljno posje}ivanje trgovina.

2. Obuci se druk~ije nego to ~inišsvakodnevnoSa~uvaj posebnu robu za nedjelju. Ne mora to biti nekaskupa ili sve~ana odje}a, ali ipak odje}a koja }e ukazatida je ovaj dan razli~it od drugih. U nedjelju je potrebnoizgledati blagdanski, kako to dolikuje tomu danu. Isti-na je da su ukusi razli~iti, ali svaki bi krš}anin, premasvojim mogu}nostima, trebao pokazati i vanjštinom daje nedjelja poseban dan u tjednu. Stoga, kad polaziš ucrkvu, pa`ljivo provjeri svoj izgled: urednost, po~ešlja-nost, odjevenost jer ne}eš biti obi~an sudionik na misinego }eš poslu`ivati kod oltara. Vrlo je ru`no vidjetiministrante nedjeljom oko oltara s patikama ili u odje}ikoju svakodnevno nose u školu ili na športske utakmi-ce.

3. U~ini svetu misu središtem danaNedjelja bez svete mise nije nedjelja, jer nedjelja svojuvrijednost upravo dobiva proslavom Kristovoguskrsnu}a. Sveta misa je izvor iz kojeg nam te~e izvornovog `ivota. Stoga dolazak na svetu misu i po-slu`ivanje kod oltara zahtijeva da do|emo na vrijeme usakristiju, ne u zadnji ~as, kako bismo imali vremenapripremiti se za ministriranje. Bez `urbe i galame usakristiji potrebno je na vrijeme raspodijeliti du`nosti inastojati ih kod svete mise što savjesnije izvršiti. Pri-tom treba misliti da su i ~lanovi naših obitelji pozvanitoga dana, zajedno s drugim vjernicima, slaviti Kristo-vo uskrsnu}e; ako su kolebljivi, potrebno je sve u~initida se i oni radosno pridru`e slavlju. Nadalje, ministranttreba nastojati pohraniti u svoje srce pokoju misao kojuje ~uo na svetoj misi: iz misnih ~itanja, molitava, pjesa-ma ili homilije. Bilo bi dobro o tome poslije razgovara-ti i s nekim od uku}ana te na~initi neku odluku za svoj`ivot.

32

Page 33: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

4. Nedjeljni ru~ak u obiteljiNedjeljni zajedni~ki ru~ak je prigoda da se svi uku}anina|u zajedno, jer su preko tjedna ~esto zbog posla raz-dvojeni. Lijepo bi bilo da se prije ru~ka zapali svije}a nastolu jer ona podsje}a na `ivog i uskrslog Krista a daje idojam sve~anosti. Ministrant je zatim du`an potaknuti~lanove svoje obitelji na va`nost zajedni~ke, obiteljskemolitve prije blagovanja. Za vrijeme objeda nemojmonikuda `uriti jer je to prigoda da se razgovara o obi-teljskom `ivotu.

5. Izbjegavaj sukobeNedjelja odiše ozra~jem radosti i mira, a posebno zah-valnosti, jer se prisje}amo Bo`je dobrote kojom je oba-suo naš `ivot. Zato se nedjeljom uzdr`avamo od svakognepotrebnog posla i na trenutak zaboravljamo svakod-nevne poteško}e. Ministrant je stoga du`an pripaziti nasvoje ponašanje i izbjegavati sukobe, kritike, ogovorekako ne bismo pokvarili nedjeljno, blagdansko, raspo-lo`enje.

6. Na|i vremena za zajedništvo i gostoljubi-vostNajljepši dar koji u nedjelju mo`emo drugima darovatijest naše vrijeme. Ministrant nedjeljom treba prona}ivremena za druge. To vrijeme mo`emo ispuniti razgo-vorom, športom, šetnjom, glazbom ili odlaskom u priro-du. Upravo nas boravak u prirodi osloba|a od napetostii odmara. S druge strane, nedjelja je prigoda da nekogaposjetimo, posebno ako imamo prijatelja ili susjeda ko-jega nismo dugo posjetili ili nekoga u susjedstvu koje-mu nitko ne dolazi. Oni }e biti jako sretni ako imdo|emo u pohode. U~inimo li to i naša }e se radost po-ve}ati.

7. Vrijeme tišineDobro je na}i nedjeljom malo vremena i za sebe: ~itan-jem duhovnog štiva, razmišljanjem ili molitvom."Krš}anine, kakva ti je nedjelja, onakva }e ti biti i vje~-nost" - rekao je jedan svetac. Provedimo nedjelju s Bo-gom, kako bismo svu vje~nost mogli u`ivati u njegovojblizini.

33

Page 34: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

UVOD: Mt 26,26-30I dok su blagovali, uze Isus kruh, izre~e blagoslov pa razlomi, dade svojim u~enicima i re~e: "Uzmite i jedite! Ovo jetijelo moje!" I uze ~ašu, zahvali i dade im govore}i: "Pijte iz nje svi! Ovo je krv moja, krv Saveza koja se za mnogeprolijeva na otpuštenje grijeha. A ka`em vam: ne, ne}u od sada piti od ovog roda trsova do onoga dana kad }u ga -novoga - s vama piti u kraljevstvu Oca svojega." Otpjevavši hvalospjeve, zaputiše se prema Maslinskoj gori.Ili:Zapaliti svije}u na stolu i izre}i molitvu.

O TEMI UKRATKO:

� gozba ima dva osnovna elementa: razgovor (rije~i) i jelo (hrana). Svaka sveta misa imaiste dijelove;

� u svetoj misi Bog je doma}in gozbe;� ministranti su pozvani ne samo donijeti darove na oltar, nego i ~ista srca blagovati Tije-

lo Kristovo i biti radosni na toj gozbi;� sveta misa je `rtva Isusa Krista koju on prikazuje nebeskom Ocu;� u svakoj misi Bog nas poziva k svome stolu;� od osobite je va`nosti osobna priprava za primanje pri~esti: do}i ranije u crkvu, zdušno

moliti i pjevati pod svetom misom, ~estito obavljati ministrantsku du`nost;� nakon svake pri~esti treba uslijediti zahvala;� ……………………………………………………………………� ……………………………………………………………………� ……………………………………………………………………

ZADACI:

� pripremiti posudu s bombonima. Da li vam je svjedeno, ho}ete li se poslu`iti ili samo gledati.Razgovor. Pri~est nije samo za gledanje nego i blagovanje.

� kako se pripremamo za misu i pri~est?� pohod crkvi i kratko klanjanje (5 min).

34

7. POZVANI NA GOZBU

CILJ:

– Bog nas `eli kao svoju djecu, da sjednemo za stol njego-vog Sina

– radosno sudjelovanje na nedjeljnoj svetoj misi i pri~esti– aktivno sudjelovanje na svetoj misi (molitva – razgovor,

pjesma, hrana – pri~est…).

IDEJA VI[E:

� znamo li dijelove svete mise?� nacrtati stol i gozbu� izraditi pozivnicu za gozbu – misu (nacrtati

ili napisati)� vidi Vje`benicu� pro~itati šale.

Page 35: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

GRAÐA UZ TEMU:

Pozvan si na svetu gozbu. Svaka sveta misa ima jedna-ku vrijednost. Bila ona sve~ana, biskupska ili misa u si-romašnoj misijskoj kapelici. To je `rtva Isusa Krista,koju on prikazuje nebeskom Ocu. Me|utim, kod svetemise ne dobivaju jednake milosti svi koji sudjeluju. Ve-lika je razlika izme|u onih koji sudjeluju i onih kojisamo slušaju. Još je ve}a razlika izme|u onih koji sepri~este i onih koji ka`u: - Ne moram ja tako ~esto nasvetu pri~est.Evo primjera. Ti slaviš imendan. Tvoji su ti prijateljidošli i donijeli darove. Raspolo`eni sjedate za prostrtistol. Pozdravljaš sve svoje goste i redom nudiš sokom ijelom. Jedan tvoj prijatelj sve odbija, ništa da okusi.Zar on sam sebe ne isklju~uje iz slavlja? Mogli bi zanjega re}i: - Baš ~udan dje~ak! Svojim vladanjem kvarinam svima veselje.U svakoj misi sam Bog nas poziva k svome stolu. To jekud i kamo uzvišenije nego slavlje imendana. Što binam Isus rekao kada bi tako odbijali njegov dar? Sv. pi-smo bilje`i Isusovu prispodobu o kraljevskoj svadbi,kako su uzvanici odbili do}i. Ministranti su posebnopozvani da pozorno sudjeluju u misi. Tko ho}e biti jošbolji dionik, treba imati udjela u `rtvi, pristupati i blago-vati posve}eni kruh. Zato je i u mnogim `upama obi~ajda se u ministrantski zbor primaju dje~aci tek poslijeprve pri~esti. To je i razumljivo, jer tek tada mogu pot-puno sudjelovati u svetoj misi.

Priprava, i primanje pri~esti.

Neki ministranti misle: - Ako ministriram, ne mogu sepripraviti za svetu pri~est, jer moram dobro paziti nasvoju du`nost kod oltara. To nije sasvim krivo. No, ipakima na~ina kako }eš se pripraviti. Do|i u crkvu nešto ra-nije. Prije nego što se obu~eš, izmoli ono što bi moliokao pripravu za sv. pri~est da ne ministriraš, a poslijebudi sabran kod ministriranja. Zdušno moli i pjevaj s ci-jelom zajednicom, obavljaj svoju du`nost poslu`ivanjai Gospodin }e sigurno biti zadovoljan tobom. Isus }e si-gurno rado do}i u tvoje srce.

Zahvala.

Što re}i kada nekome nešto pokloniš, a on bez rije~i ok-rene le|a i ode dalje kao da se nije ništa dogodilo. Ne-zahvalniku bi sigurno prigovorio. Isus nam u pri~estidaje samoga sebe. To je ~isti Bo`ji dar za moje dobro.Stoga uvijek iza pri~esti treba uslijediti zahvala. Prvoona u misi. Kada se vratiš na svoje mjesto, tihom molit-vom, barem jednim O~enašom, zahvali Gospodinu. Do-bro je ako poslije mise mo`eš ostati još koji trenutak umolitvi. Ne `uri! Za Boga i svoju dušu moramo uvijekimati vremena.

35

Page 36: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

UVOD: Mk 2, 15-17

Kada zatim Isus bijaše za stolom u njegovoj ku}i, na|oše se za stolom s njime i njegovim u~enicima i mnogi carinicii grešnici. Bilo ih je uistinu mnogo. A slijedili su ga i pismoznanci farizejske sljedbe pa vidjevši da jede s grešnicimai carinicima rekoše njegovim u~enicima: "Zašto jede s carinicima i grešnicima?" ^uvši to, Isus im re~e: "Ne trebazdravima lije~nika, nego bolesnima! Ne do|oh zvati pravednike, nego grešnike."

O TEMI UKRATKO:

� za ~ovjeka nije sramota pasti, nego ostati le`ati na zemlji – snaga je ustati, priznati pad,zbog njega `aliti, ali krenuti naprijed;

� potrebno je da se ministrant ~eš}e ispovijeda nego ostali dje~aci (prvi petak…);� u ispovijedi je potrebno sudjelovati iskreno i potpuno otvoreno;� nakon ispovijedi donijeti odluku o pobo`nijem i ispravnijem `ivljenju;� ispit savjesti za ministriranje;� da bi ~ovjek normalno funkcionirao potrebno mu je zdravlje tijela, ali i duha;� samo ~ista duša daje ljepotu tijelu;� ~esto pokajanje (i u svetoj misi) i redovita ispovijed pomo}i }e ti da iz svoje duše izbaciš

sve što ne valja;� ne `elimo biti prljavi, nego ~isti;� što trebamo ~initi da bismo ostali ~isti?� ho}u li se odlu~iti za ne~asnu la`, ili za ~asnu istinu?� la` je korov u tvome srcu;� gledaj na to da se na tvoju rije~ i drugi mogu osloniti;� ostati uz istinu zna~i ostati uz Isusa – trebamo se iskreno truditi u tome!� ………………………………………………………………..� ………………………………………………………………..

ZADACI:

� izbjegavati situacije koje nas vode u grijeh� svake ve~eri prije spavanja ispitati savjest i pokajati se za propuste proteklog dana� pobo`no i skrušeno pristupati redovito svetoj ispovijedi� donijeti dvije ~a{e vode. U jednoj ~ista a u drugoj prljava. Koju bi popili?

36

8. ISPOVIJED

CILJ:– bez redovite ispovijedi nema pravoga duhovnog rasta– razvijati osje}aj: dobro-loše, sveto-grešno, isti-

na-la`…– svi zna~ajniji vjernici, pogotovo sveci, redovito su se

ispovijedali.

IDEJA VI[E:� pomo}u 10 Bo`jih zapovijedi i 10 mini-

strantskih na~ela sastaviti svoj ispit savjesti zaispovijed

� hrabro prekoriti one koji psuju ili nešto ru`no~ine

� pripraviti pokorni~ko bogoslu`je

Page 37: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

GRAÐA UZ TEMU:

Susret s Bogom dobroteOd svih koji u svetištu Bo`jem vrše posebne du`nostiCrkva tra`i redovitu svetu ispovijed. Sveto svetima."Samo ~istim srcem smije se pristupiti oltaru." Zato i mi-nistrant, koji je tako ~esto u blizini stola Gospodnjeg,mora bdjeti nad ~isto}om svoje duše. Potrebno je stogada se ~eš}e ispovijeda nego njegovi vršnjaci. Što re}i zadje~aka koji je bolestan, a ne}e uzimati lijek koji mu je li-je~nik propisao. Ako redovito uzima lijek, brzo }e ozdra-viti, govori mu lije~nik. No, dje~aku lijek ne ide u slast."Pa ne moram tako ~esto uzimati lijek. Bit }e dovoljnoako ga jednom tjedno uzmem, pa }u ozdraviti." On takomisli i tako se ponaša. Svatko razuman mo`e mu re}i: Pati si "bedast" ili si kukavica! To je za tvoje dobro.Kod ispovijedi se sli~no doga|a. Ona je lijek za bolesnudušu, koja uvijek iznova biva ranjena ili pobolijeva zbogmnogih naših malih grijeha i propusta. Zato }e razboritministrant ~esto pristupati svetoj ispovijedi.

Kada?^esta ispovijed ne smije postati nekom pustom navi-kom, samo da se obavi što br`e i lakše. Naš Gospodin di-jeli svoje milosti u onoj mjeri u kojoj iskrenosudjelujemo.

OdlukaPoslije dobrog ispita savjesti slijedi i dobra odluka. Do-bro se zadr`ati prvo na onome što je najva`nije. U ispo-vijedi naglasiti u ~emu naj~eš}e griješim. Ni iz jednogvrta ne mo`e se odjednom sav korov ukloniti! Tako je i snašim grijesima. Va`no je po~eti i nikada ne posustati.Isus nam `eli pomo}i da budemo bolji i dostojniji po-slu`itelji oltara.

PrimjenaZa koga je Isus ustanovio ispovijed? Jasno, za sve krš}a-ne, njegove sljedbenike. I sam Sveti Otac – kao i biskup isvaki sve}enik – redovito se ispovijeda. I ministrantukoji je tako blizu svetinjama potrebna je ~esta ispovijed.Dobro je uvijek i}i istom sve}eniku. Bolje te poznaje,prati i mo`e dati savjete korisne za tvoj duhovni rast. Sa-stavi pitanja za svoj ispit savjesti. Sa~uvaj ih i kod svakepriprave koristi. Tako }eš se bolje pripraviti i temeljitijeispovijediti.

Ispit savjesti za ministriranje.Isusu su osobito dragi ministranti. Ali ministrantimogu Isusa više uvrijediti nego ostala djeca. Zato kodispita savjesti dodaj i ova pitanja: Jesam li došao navrijeme ministrirati kada je bio moj red? Uredan?...Mrzovoljno? ... Iz nemarnosti? ... Jesam li se pomolioprije mise? ... Jesam li u sakristiji govorio bez potrebe?… Prepirao se?... Da li sam kod mise bio pa`ljiv, punstrahopo~itanja? Jesam li svjestan da stojim pred Bo-gom? Kako sam pristupao svetoj pri~esti? Molio, pje-vao, sabrano poslu`ivao?... Jesam li poslije miseizmolio zahvalnu molitvu?... Mogu li roditelji i mojidrugovi prepoznati u meni ministranta?... Moli Isusada ti sve oprosti ~ime si ga ra`alostio i uvrijedio.

Ljepota ~istog i zdravog tijela.Sjeti se kupanja ljeti. Kakav je divan osje}aj zaroniti uhladnu vodu! Svaki pokret miši}a nosi te dalje. Ili,kako je divno stajati na skijama i spuštati se niz padinu.Ti juriš, a snijeg pršti na sve strane. ^itavim našimbi}em kola neka snaga i ljepota. Tada osje}amo kako jeBog stvorio naše divno tijelo. Zaista, ono je re-mek-djelo Stvoritelja. Baš je to i takvo tijelo Bog pre-pustio tebi. Tijelo ti je dao da ti ono slu`i. Ti mo`ešsura|ivati i njegovati ga, a mo`eš ga uništavati. Što re}io djeèacima koji se ne `ele prati, ne paze na svojezdravlje, neuredno jedu i piju..? Ili, ne daj Bo`e, poma-lo puše. Raditi protiv svoga zdravlja je grijeh.

^ista duša daje ljepotu tijelu.Kad su nakon onog rata bezvjerci došli na vlast, dr`avaje mnogim `upama, samostanima i pojedincima oduzi-mala razna dobra. Doga|alo se i to da su ljudi, koji subili neuki i nisu razumjeli, bacali i palili stare knjige.One su bile skupocjene, ali oni to nisu razumjeli. Vidje-

37

Page 38: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

li su nepoznati jezik i da su stare, ali nisu shva}ali njiho-vu vrijednost. Tako su neki, za neznatan novac,prodavali vrijedne umjetni~ke slike, da bi za obi~ne ša-rene okvire tra`ili velike iznose. No drugi ljudi pozna-vali su vrijednost i ljepotu tih slika, o~istili ih i sa~uvali.Tada su one zasjale u svoj ljepoti i sa~uvano je kulturnoblago. Tako sli~no biva i s ljudskim tijelom. Mnogi gle-daju samo vanjštinu i ništa ne znaju o dragocjenom bla-gu koje prebiva u tijelu, a to je besmrtna duša. ^istaduša bolesnom tijelu mo`e dati ljepotu, koja je ponekadve}a negoli u zdravog tijela. Ljepota ne dolazi izvananego iznutra. Narodna mudrost ka`e da su "o~i ogledaloduše". A i naš u~itelj Isus: "Oko je svjetlo tvoga tijela."Zato je potrebno neprestano voditi brigu o ~isto}i našeduše.

Kako protiv ne~isto}e?Ministrant treba skrbiti za ~isto}u svoje duše. ^ista isvijetla mora biti tvoja duša. ^esto pokajanje (i u svakojmisi) i sveta ispovijed pomo}i }e ti da iz duše potjerašsve što ne valja. @ivot koji u tebi buja pokušava te uvi-jek iznova nadvladati. Ti moraš ostati "gospodar u svo-joj ku}i". Ništa prosto, ru`no i osvetni~ko ne smije u}i utvoju dušu. Ako te neki dje~aci `ele zavesti ru`nim šala-ma i govorom, onda znaš što im moraš odgovoriti. Tvojodgovor mora biti odlu~an. Poslu`itelj oltara se ne smi-je upuštati u prljave i nepristojne razgovore.

Primjena.Nedjelja je. Vra}aju}i se s mise, zastao si na nogometu.Tvoja ~ista odje}a se zablatila i hla~e poderale. Sadamoraš takav do}i do ku}e. Ti se stidiš. Mo`da i nisi krivšto si pao. Ipak ti je stalo što }e drugi, pa i roditelji, o tebimisliti. Tako i jest. Nelagodno se osje}amo kada se neš-to takvo dogodi. Ne `elimo biti prljavi, ve} ~isti. Kadaje rije~ o uprljanoj duši drugi to ne mogu baš vidjeti. Alizato Bog vidi. On zna što je u nama. Valja se s još višemara brinuti o ~isto}i svoje duše.

1. Ministrant redovito moli jutarnju i ve~ernju molitvu,te barem deseticu Gospine krunice i molitvu mini-stranata.

2. Nastoji se što ~eš}e ispovijedati; najbolje jednommjese~no.

3. Kod svake mise na kojoj ministrira treba primiti Isusau svoje srce u sv. pri~esti.

4. Ministrant se trudi da dobro u~i u školi- i da budeprimjer drugima.

5. Poslušan je roditeljima i starijima.

6. Dobar je prijatelj u školi i rado poma`e drugima.7. Rado ~ita vjerske knjige i ~asopise.

Ho}u li se odlu~iti za ne~asnu la` iIi prihvati-ti ~asnu istinu?^ast je nutarnja vrijednost neke osobe. Ono po ~emuvrijedimo pred samim sobom i što drugi u nama poštu-ju, to je naša ~ast. ^ovjekove dobre strane su: vjernost,istinoljubivost, odva`nost, uslu`nost, po`rtvovnost...Postoje i loše strane: kad se na nekog ne mo`eš osloniti,kada nema osje}aja ~asti i poštenja, kad la`e, kad je ku-kavica, sebi~an, lijen, muši~av... Tako je ~ast ono što~ovjek vrijedi pred samim sobom, pred drugima i predBogom. Nešto što zaslu`uje poštovanje. To treba ~uvatineokaljano, a i drugi to ne smiju umanjivati niti okaljatisvojom la`i. Posebna opasnost za ~ast je kad se netkoho}e prikazivati ve}im nego što jeste. To bi bila la`. Ala` nas lišava ~asti. Moj Bog i ja znamo koliko mi ~astipripada. Sve drugo je neistina.

Gledaj da se na tvoju rije~ mogu i drugi oslo-niti.Najve}i neprijatelj ne~ije ~asti je la`ljivost, vlastita ilitu|a. ^ast se gradi na istinoljubivosti. Zato ministrantmora posebno paziti da njegove rije~i budu istinite i dase drugi mogu bez straha osloniti na ono što ka`e iliobe}a. Kad mladi}i jedni drugima nešto ~vrsto obe}aju,zadaju jedan drugome "~asnu rije~". Tko ovako zadanurije~ prekrši, izgubio je svoju ~ast. Tvoja rije~ mora bititako jasna i istinita, da se po njoj ~ovjek mo`e ravnati.Bez trunka sumnje i nesigurnosti.

Ministrant pripada Gospodinu.Isus je rekao: Ja sam Istina! Njegova rije~ je istina, nje-gova djela i `ivot su istiniti. I za tu istinu on je umro.Tome Gospodinu ministrant je posebno bliz. Njemuslu`i i treba ga u `ivotu nasljedovati. Napustiti istinuzna~i napustiti i Gospodina. Ostati uz istinu zna~i ostatiuz Isusa. Ne postoji samo izgovorena ili napisana la`.Postoji i `ivotna la`. Primjerice, kad netko ho}e da sepoka`e ve}im nego što jest. Ne valja se pred drugimdje~acima preuveli~avati i praviti va`an. To je kao nekonapuhavanje. Bog jako dobro zna kakvi smo. Ako smo ijako dobri, zbog svoje slabosti ve} sutra mo`emo po-srnuti. Apostol Pavao, iako pun Duha Bo`jeg, govorioje "najradije se hvalim svojim slabostima". Zato pravislu`benik oltara bdije nad svojom ~asti i istina mu jeuvijek draga. Pa, bila ona i teška i gorka.

38

Page 39: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

UVOD:Sjesti, po mogu}nosti, u krug oko zapaljene svije}e. Tijelo udobno smjestimo na sjedalu i uhvatimo se za ruke. Raz-mišljajmo o svojoj slu`bi – poslu`itelji oltara – i bogoslu`ju koje je i Bo`ji govor nama. Bog nam govori svojimrije~ima i znakovima. Bog nam i sada `eli govoriti. Pitanje je samo ho}emo li slušati. Otvorimo svoje srce kako biBo`ji Duh prosvijetlio našu pamet da bismo razumjeli današnje razmišljanje o svetom govoru.

O TEMI UKRATKO:

� gdje se, kada i kako govori?� liturgijski govor je druga~iji od ostalih vrsta govora; štoviše, i on u sebi sadr`ava nijan-

se� molitva u euharistiji� sve}enikove molitve� molitve puka� osobne molitve� pjevanje� propovijedi i nagovori: smisao i cilj� šutnja: raspolo`enje duše za susret s Gospodinom� ………………………………………………………………..� ………………………………………………………………..� ………………………………………………………………..� ………………………………………………………………..

ZADACI:

� jesmo li aktivno sudjelovali molitvom i pjevanjem u nedjeljnoj svetoj misi?� tko bi se mogao sjetiti propovijedi ili neke obavijesti od prošle nedjelje? Što nam je posebno ostalo u sje}anju i

ima zna~enje za naš `ivot?� zajedno sastaviti molitvu vjernika

39

9. SVETI GOVOR

CILJ:

– posvijestiti znakovitost liturgije– sve u crkvi i bogoslu`ju ima svoju poruku i smisao– ministrant je u "središtu zbivanja" i treba razumjeti i

uva`avati sveti liturgijski govor– što manje "statista", a što više pravih sudionika liturgije.

IDEJA VI[E:

� ukoliko u `upi nema liturgijske grupe mo`e,se me|u (starijim) ministrantima oformitiskupina zadu`ena za uvode u misna ~itanja

� znati napamet misne odgovore� pripraviti kratko klanjanje� pro~itati šale.

Page 40: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

GRAÐA UZ TEMU:

Sveti govorU bogoslu`ju se govori na mnogo na~ina. Kad bi nanašu misu došao netko komu je bogoslu`je strano, ne-poznato, bio bi iznena|en. Jedva da bi nešto razumio.Liturgija ima svoj na~in govora koji valja znati prepoz-nati i razumjeti. Ministranti su du`ni, više od druge dje-ce, biti upu}eni u sveti govor. Tijekom bogoslu`ja sezapravo izmjenjuju razli~iti "govori". Sve}enik kojipredvodi misu razli~ito govori dok radosno pozdravljazajednicu ili ~ita odlomke iz Biblije. Druga~iji je glaskad ~ita molitve posve}ivanja darova ili kad ~ita obavi-jesti. Tuma~enje ~itanja – propovijed – opet ima svojnovi ritam. Dodajmo tomu još pjevanje misnih molitavaili dijelova, šutnju… Isto tako vjernici molitvom, pje-smom, usklicima, a tako|er i šutnjom, izra`ava svojegovorenje i razgovor s Bogom.

Molitva^itava slu`ba Bo`ja protkana je molitvama. Nekesve}enik govori iz misala, druge su misni odgovori, a tusu i naše osobne molitve. Misne molitve, koje sve}enikmoli ili pjeva, op}eg su zna~enja. One su ujedna~ene za~itav jedan kraj ili dr`avu, ili pak za cijelu Crkvu. Zajed-nica isto tako odgovara, mole}i ili pjevaju}i. Molitva nesmije biti samo neko izgovaranje ili pjevanje rije~i. Tre-bamo unositi sebe. Kad razgovaramo, mi ne prenosimosamo neke informacije koji drugi ne znaju. Mi iznosimoi svoje osje}aje. Primjerice, dok se jadamo, hvalimo,povjeravamo ili kad nekome ka`emo da nam je osobitodrag. Ne ~inimo to samo informacije radi. I nama i dru-gima koristi govor kojim se mo`emo rasteretiti i oslonitina drugoga. Kao da kroz govor dajemo sebe ili primamodrugoga. "Molitva vjernika" je posebno pripravljena zacrkvenu zajednicu. Uzima se iz knjige, ali isto tako jemogu sastaviti ili spontano izre}i ~lanovi zajednice. Unjoj se sabiru naše potrebe, `elje, problemi, sve što `eli-mo Bogu re}i.

PjevanjeJedan je svetac rekao: Tko pjeva, dvostruko moli! Sva-ko bogoslu`je, a posebno misa, za nas je vjernike jednoslavlje. Što to rado ~inimo kad smo na nekom slavlju?Sjetimo se svadbenih veselja, utakmica, ro|endana...Pjesma je uvijek pratilac sve~arskih susreta i dobrog ra-spolo`enja. Zapravo, svoje raspolo`enje ne mo`emo

uvijek izraziti obi~nim govorom, ponekad bismo vri-snuli, kliknuli ili zapjevali. Pjesma poma`e da izrazimosvoje osje}aje. A u liturgiji na oltaru je `ivi Bog, IsusKrist, pod prilika kruha i vina. Kako onda ne bi pje-smom klicali kad je Uskrsli s nama! Pohodio nas je iuvijek iznova poha|a. Stoga je ru`no i neprili~no vidjetiministrante koji jedva da otvaraju usta tijekom pjevanja.Oni su fizi~ki najbli`i Otajstvu i zato trebaju prednja~itiu zanosnom pjevanju.

Propovijed – nagovorPropovijed se spominje ve} u najranijem izvješ}u o bo-goslu`ju krš}ana. Što je to propovijed ili nagovor sve}e-nika? Ministrantima je to ve} dobro poznato, neki su ihse "naslušali". No, znaju li što je? Isus je govorio svojimslušateljima – ljudima onog vremena. Njegove rije~inisu samo za ljude jednog kraja ili vremena. On donosi"rije~i `ivota" za sve ljude, svih vremena. Tako njegovaporuka smjera i današnjim ljudima. Ho}e li je dovoljnorazumjeti ako je ~uju pro~itanu? Teško! Zato je potreb-no njegovu poruku i pouku iznova re}i ljudima današ-njeg vremena govorom koji oni razumiju.Propovjednikova je zada}a govoriti rije~ima i slikamakoje su razumljive, ali paze}i da se ne udalji od izvorneporuke koju nosi Biblija. U Isusovo vrijeme slušatelji"su visjeli" o njegovoj rije~i; ona im je bila odgovor namnoga pitanja, hrana i okrepa. To treba biti i danas. Sa-brano i pa`ljivo slušati propovjednikove rije~i i sprema-ti u svoju dušu. ^iniš li ti tako?

ŠutnjaKad nastane tišina i šutnja u bogoslu`ju, mnogi }e po-misliti da se sve}enik zbunio; da ne zna što dalje ilitome sli~no. Ne bi trebalo tako razmišljati o šutnji. Onaje potrebna u misi mo`da više nego u nekoj drugoj prili-ci. Posebno bih naglasio va`nost kratke šutnje nakonsve}enikova poziva na ~in kajanja za u~injene grijehe ipropuste na po~etku mise, potom prilikom pretvorbe inakon svakog poziva «pomolimo se». Šutnja nije nekoizbjegavanje govora ili pjevanja. To bi trebala bitiispunjena šutnja. Otvoreno i smireno srce koje se ok-re}e svome Bogu Stvoritelju i Spasitelju. Sjetimo sekako znamo šutjeti kad trebamo nešto va`no promisliti ire}i. U tišini razmišljamo i prije neke va`ne odluke. Onanam poma`e da budemo sami sa sobom, a isto tako sBogom. Šutnja za vrijeme mise nije prilika da se ogledaili, ne daj Bo`e, brblja, nego stvaranje raspolo`enjaduše za susret s Gospodinom.

40

Page 41: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

UVOD:

Ovu katehezu najprimjerenije je odr`ati u crkvi. U svakoj ku}i najprije pozdravimo doma}ina. Tako }emo u~initi iovdje izmolivši Molitvu Gospodnju – O~e naš…

O TEMI UKRATKO:

� Crkva – pisano velikom slovom = zajednica okupljenih Kristovih vjernika;� crkva – pisano malim slovom = zgrada u kojoj se okupljaju vjernici;� crkva je "ku}a Bo`ja";� svetohranište je srce crkve;� kad se prije|e crkveni prag prestaje svako neozbiljnost, razgovor, vika i galama, smi-

jeh;� pripazi na poklecanje, kri`anje, dr`anje ruku i hodanje;� poklekne se na desno koljeno;� polako i odmjereno se napravi znak kri`a, izgovaraju}i jasno rije~i: U ime Oca i Sina i

Duha Svetoga;� u hodu, ruke se dr`e isprepletenih prstiju;� hod mora biti polagan i dostojanstven (bez jurcanja);� ………………………………………………………………..� ………………………………………………………………..� ………………………………………………………………..� ………………………………………………………………..

ZADACI:

� uvje`bati ulazak u crkvu (poklecanje, kri`anje, dr`anje ruku i hod)� tijekom vje`be promatrati druge, me|usobno u~e}i� mla|i mogu nešto nacrtati.

41

10. KAD ULAZIŠ U CRKVU

CILJ:– posvijestiti svetost i dostojanstvo "ku}e Bo`je"– sve u crkvi ima svoje mjesto i smisao– svetohranište s Presvetim Oltarskim Sakramentom mjesto

je Bo`je blizine i prisutnosti; ono je u "središtu zbivanja" itreba mu pristupati s pobo`noš}u.

IDEJA VI[E:

� uprili~iti kratku adoraciju Presvetom Oltar-skom Sakramentu

� igra u dvorani ili pored crkve� ulazak i hod više puta ponavljati.

Page 42: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

GRAÐA UZ TEMU:

Crkva je javna zgrada i svatko u nju smije u}i. Ne pita setko je tko. Da li je mlad ili star, siromašan ili bolestan,poštenjak ili pokvarenjak. Vrata crkve su svima otvore-na. Svatko mo`e u}i i smjestiti se gdje mu odgovara.Samo je jedan prostor izuzetak – svetište i oltar. Ponaj-~eš}e je to malo uzvišeno mjesto i tu se ne smije svatkozadr`avati za vrijeme bogoslu`ja, pa ni onda kada jecrkva dupkom puna, a ljudi stisnuti, glava do glave,neki ~ak ne mogu u}i unutra. Ipak jedan prostor ostajeslobodan, to je svetište; prostor oko oltara. Za koga vri-jedi iznimka? Za vas ministrante. Mo`da su na misi vaširoditelji ili prijatelji. Oni ostaju u la|i crkve ili na koru.Samo ministranti smiju stajati na onom mjestu pred ol-tarom. Dok ostali vjernici stoje i sudjeluju na razli~itimmjestima, samo su ministranti u svetištu. Oni su tu tikdo oltara. I ne samo da su najbli`i oltaru, oni poma`usve}eniku. Doti~u oltar, posve}eno posude i najizravni-je poma`u u odvijanju bogoslu`ja. Nije li to uzvišeno i~asno?Stoga taj privilegij i obvezuje na posebno vladanje, kojeza cijelog obreda treba biti pro`eto strahopoštovanjem.U svakoj prilici i na svakom mjestu trebate se znati vla-dati. Ne ponašamo se isto u ku}i i školi, u tu|em stanu ina igralištu. To je nepisano pravilo lijepog ponašanja,dio naše kulture. Ono što si dopuštamo u svojoj ku}i, nemo`emo ~initi u tu|em stanu. Crkva je Bo`ja ku}a. Sve-tište i oltar su posebno posve}en prostor. Jasno da se tuposebno vladamo. Poznato vam je kako, ali ~esto mora-te na to misliti. Uvijek imati na umu tko je prisutan naoltaru. Da, tu je naš Bog u prilikama kruha i vina. Onsam za nas.

VladanjeKada polaziš na misu – nedjeljnu ili tijekom tjedna –kreni na vrijeme. Idu}i u crkvu polaziš na susret s Go-spodinom. Tamo je zajednica okupljena na slavlje sve-tih tajna. Odje}a neka bude prikladna, ~ista i uredna.Provjeri jesi li po~ešljan.Pred crkvom prestaje pri~a, igra i svaka druga zabava.Kada zakora~iš u crkvu sjeti se gdje se nalaziš. Crkva jeku}a Bo`ja, a ti poslu`itelj oltara. Poka`i to svojim vla-danjem.Prvo se svetom vodom pobo`no prekri`i. Poklekni nadesno koljeno, do poda, to je tvoj pozdrav Isusu. Hodajlagano i bez `urbe. Ruke dr`i na prsima sklopljene. Go-spodin te vidi, a gledaju te i vjernici u crkvi. Pogledneka ti je usmjeren prema oltaru. Prije ulaska u sakristi-

ju kratko se pomoli i Bogu preporu~i da pobo`no obavišsvoju slu`bu.

Dr`anje rukuNaše su ruke dvije divne alatke. Njima se spremamo, pi-šemo, crtamo i obavljamo mnoge poslove. Kada kodmise sklapamo ruke, prestajemo raditi i stvarati. Tada sepredajemo u Bo`je ruke. Njemu upu}ujemo svoje misli.U Crkvi nije uvijek bio obi~aj sklapati ruke. Krš}ani suu prvim vremenima molili raširenih ruku, podignutih iz-nad glave. Tako su molili i starozavjetni vjernici. U onovrijeme to je bio znak usrdne molitve. Raširene rukeprvih krš}ana bile su znak i Krista na kri`u. Danas takomoli sve}enik na oltaru ili ~lanovi neke molitvene gru-pe.Kasnije su vjernici stavljali ruke na prsa u obliku kri`a,što još danas ~ine mnogi Francuzi. Tek u desetom stol-je}u po~eli su vjernici sklapati ruke, onako kako mi da-nas sklapamo. Sastavljeni dlanovi s ispru`enim prstima.Ka`u da ovaj na~in potje~e od starih Germana. U sred-njem vijeku bio je obi~aj da je sluga, primaju}i od feu-dalca zemlju u posjed, stavljao svoje sklopljene ruke unjegove. Tako je obe}ao poslušnost i vjernost, a gospo-dar bi mu obe}ao zaštitu i pomo}. To isto ~inesve}eni~ki kandidati kod sve}eni~kog re|enja. Stavlja-ju svoje ruke u biskupove i obe}avaju mu poštovanje iposlušnost.

Kako ~iniš znak kri`a?U ime Oca i Sina i Duha SvetogaGlasoviti ruski knji`evnik i nobelovac AleksandarSol`enjicin bio je uhi}en u Moskvi od tajne policije. Si-lom su provalili u stan, spremni ga odvesti u zatvor. Gu-ran silom prema vratima oprostio se od svojih uku}anasa sviješ}u da ih mo`da posljednji put vidi; ovo je kraj…"Lagano sam na~inio znak kri`a nad suprugom i dje-com, i oni nada mnom." Agenti su zbunjeno oklijevali."Pazi na djecu…" - "I nakon toga se više nisam okre-tao", zapisao je slavni pisac u svojim uspomenama. I ti~iniš znak kri`a na sebi. Nije li to mo`da brzopleto,ru`no i bez razmišljanja? Ili je s pa`njom: polako isve~ano? Od ~ela na grudi, i od jednog ramena na dru-go. Kri` je najsvetiji i najljepši znak za sve krš}ane.Znak je Krista i kri`a na kojem nas je spasio. Isus je, ra-širivši ruke na kri`u, predao svoj `ivot da bi ga mi imalizauvijek. Kad se kri`aš-znamenuješ, budi pobo`an iBogu zahvalan. Kri`anjem zapo~injemo svaku molitvu,a isto tako svako djelo: putovanje, rad, u~enje, jelo…Zazivamo Isusa neka bude s nama. Neka nas prati nasvim našim `ivotnim putovima.

42

Page 43: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

UVOD: Lk 2, 41-50 ili:Nedavno sam bio u jednoj crkvi. Bilo je vrijeme pred ve~ernju misu. Sa sve}enikom su pred oltar izašla dva mini-stranta. Bili su polaznici petog ili šestog razreda. Obojica su bili obu~eni u bijele ministrantske albe. Podjednakevisine. Kad se izdaleka pogleda, jako su sli~ni, ali me|u njima je velika razlika. Ve} kod dola`enja pred oltar onajprvi je hodao lagano i sve~ano. Onaj drugi je išao iza sve}enika. Koraci nekako `urni kao da se utrkuje. ^inilo sekao da se nekuda jako `uri. Prvi je pokleknuo koljenom do poda, kako i treba pred svetohraništem. Onaj drugi jesamo na oba koljena "škljocnuo". Misa je tekla uobi~ajenim redom. U crkvi tek nekoliko osoba. Prvi je pobo`nopratio i zdušno odgovarao. Onaj drugi kao da ima flaster na ustima. Nikako da otvori usne. Do|e i Prikazanje. Pri-nosili su darove. Prvi je sabrano i sve~ano dodavao darove sve}eniku. Onaj drugi se okretao, glava mu je kao radarkru`ila uokolo. Trgnuo se tek kada ga je sve}enik povukao za rukav. A tek kod Podizanja? Zvonce je bilo jedno i obo-jica su kle~ala u blizini. Prvi je zvonio lagano i odmjereno. A drugi? Uhvatio zvonce s obje ruke i zvoni iz sve snage,da ti uši propara... Tako je bilo do kraja mise. Dva ministranta u istoj crkvi i zajedno na misi, jednako obu~eni i istihgodina, a kakva razlika! Kojemu si od te dvojice sli~an kad ministriraš?Po`eljno je da se susret odvija u crkvi.

O TEMI UKRATKO:� vladanjem, odnosno dr`anjem tijela, "govorimo" drugima o svojim nutarnjim raspo-

lo`enjima;� hodanje je put prema Bogu, ono mora biti dostojanstveno i smireno – iz njega mora

progovarati strahopoštovanje pred Bogom, u crkvi koja je "ku}a Bo`ja";� u liturgiji postoje ~etiri razli~ita izraza štovanja: naklon, jednostavno klecanje, sve~ano

klecanje (na oba koljena) i prostiranje na pod (na Veliki petak i u obredu re|enja);� naklon ~inimo pred kri`em ili oltarom kao znak pozdrava;� jednostavno klecanje ~inimo na desno koljeno kada ulazimo ili izlazimo iz crkve i kad

pristupamo svetohraništu;� sve~ano klecanje ~inimo kada je izlo`en Presveti Oltarski Sakrament te kod pretvorbe;� dva su na~ina kri`anja: "veliki" znamen i kada palcem desne ruke ~inimo tri kri`i}a na

~elu, ustima i prsima;� u uspravnom stajanju osje}amo dostojanstvo, ali i poštovanje;� kada kle~imo, osje}amo malenost pred Bogom, a tu le`i velika utjeha;� pravilno, mirno i opušteno sjedenje poravnanih le|a upu}uje nas na sabranost;� …………………………………………………………………

ZADACI:� voditelj primjerom pokazuje ispravno dr`anje tijela, a ostali potom to ponove� naglasiti uspravno sjedenje� kako se vladaju spikeri i voditelji na TV?

43

11. VLADANJE U CRKVI

CILJ:– susret neka se doga|a u crkvi s vje`bom– sudionici liturgije sudjeluju u bogoštovnom ~inu i va`no je

kako to ~ine– pogledi vjernika uprti su u svetište i ministrante– razviti osje}aj strahopoštovanja pred prisutnim Bogom i

tako se ponašati.

IDEJA VI[E:

� me|usobno promatrati jedni druge i ispravljatikrivo dr`anje

� zamislite policajca kad bi na ulici skakao ilišto drugo neprikladno ~inio

� pro~itati šale.

Page 44: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

GRAÐA UZ TEMU:

Vladanjem, odnosno dr`anjem tijela, "govorimo" dru-gima o svojim nutarnjim raspolo`enjima: radosti, `alo-sti, nemiru i strahovima, zabrinutosti, sabranosti, itd.

Hodanje – put prema BoguI naš hod prema crkvi istovremeno izra`ava i smisao toghoda i koliko cijenimo mjesto kamo idemo. Ako redovi-to kasnimo s polaskom u crkvu te moramo `uriti ili tr~a-ti kako bismo na vrijeme stigli, a pritom se još dobrooznojimo, to ujedno kazuje kakvi smo ili kakav je našstav prema Bogu. Stoga ministrante treba odgajati da navrijeme krenu u crkvu kako bi se mogli doli~no pripre-miti za sudjelovanje u bogoslu`ju. Na `alost, ~esto smosvjedoci kako ministranti sti`u u sakristiju u zadnji ~as,zadihani i znojni, te se onda na brzinu obla~e i bez ikak-ve sabranosti prilaze oltaru. Stoga je va`no odgajati mi-nistrante da ve} na crkvenom pragu, dostojnim gestamana ulazu – klecanjem i kri`anjem, odaju poklon Bogu istvaraju ozra~je sabranosti.

U tom smislu va`no je pripaziti i na hod ministranata zavrijeme bogoslu`ja. Hod koji slijedi kroz crkveni pro-stor, posebno za vrijeme ulazne procesije, nije kao ho-danje ulicom. Na ulici mo`emo hodati `urno ili kakove} tra`e prilike. U crkvi hod treba biti nešto druga~iji.Crkva je "ku}a Bo`ja" te i hodanje treba biti primjereno- ni brzo ni previše usporeno. Hod treba biti polagan,sve~an i dostojanstven, bez `urbe, ali i prebacivanja snoge na nogu. Tijelo treba biti uspravno i dostojanstve-no jer kora~amo "pred samim Bogom". Neka vjernici uministrantskom hodu vide strahopoštovanje pravog po-slu`itelja oltara. Tako|er je potrebno ministrante upo-zoriti ako za vrijeme mise malo zakasne u poslu`ivanju,da ni tada ne treba `uriti. Sve}enik }e strpljivo sa~ekatijer poslu`ivanje kod oltara treba biti bez u`urbanosti.

Klanjanje i klecanjeU liturgiji postoje ~etiri razli~ita izraza štovanja: nak-lon, jednostavno klecanje, sve~ano klecanje (na obakoljenja pred izlo`enim Sakramentom) i prostiranje napod (na Veliki petak i u obredu re|enja). Naklon, prigi-banje gornjeg dijela tijela, naj~eš}i je na~in izraza što-vanja za vrijeme liturgije. ^inimo ga pred kri`em ilioltarom kao znak pozdrava. Pokret naklona treba bitisve~an i dostojanstven, a ne usiljen ili brzoplet. Posebnotrebamo u~iti ministrante da ~ine znak naklona kada idus jedne na drugu stranu oltara.

Kod jednostavnog klecanja cijelo tijelo se spušta na de-sno koljeno tako da se dotakne pod. Ovaj na~in štovanjaiskazujemo kada ulazimo ili izlazimo iz crkve i kad pri-stupamo svetohraništu. To je naš pozdrav Gospodinu.Sve~ano klecanje (na oba koljena) ~inimo kad je izlo`enPresveti Oltarski Sakrament. I sve~ano klecanje ne smi-jemo ~initi brzo, nego polako i sve~ano. Ovi ~iniizra`avaju, s jedne strane, našu poniznost pred Bogom,ali, s druge strane, Bog me prihva}a onakvog kakav je-sam, u mom dostojanstvu kao ~ovjeka. Bog me `eli usvojoj blizini jer sam mu prijatelj – poslu`itelj oltara.Kako je lijepo znati da si `eljen i prihva}en od Boga! Otome treba ~eš}e razmišljati.

Kri`anjeKrš}ani sebe i druge znamenuju znakom kri`a, koji jeujedno i molitva za Bo`ji blagoslov i posve}enje. Naj~-eš}e ~inimo "veliki" znamen kri`a, kada desnom rukomdoti~emo ~elo, ramena i prsa. ^inimo ga na po~etkusvake molitve i svete mise te kod ulaska i izlaska izcrkve, a ozna~ava da blagoslov silazi na cijelog ~ovje-ka. Drugi na~in kri`anja je kada s palcem desne ruke ~i-nimo tri kri`i}a: na ~elu, ustima i prsima. Ovaj na~inkri`anja ozna~ava našu `elju da nam Bog posveti misli,

44

Page 45: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

rije~i i osje}aje. Znak kri`a ~ini i sve}enik kada dajezavršni misni blagoslov. Stoga naši pokreti prilikomkri`anja tako|er moraju biti sve~ani, polagani i dosto-janstveni. Ru`no je vidjeti kada se pojedinci kri`aju kaoda mašu oko glave i po prsima. Odgajajmo sebe i drugeda naše kri`anje postane uistinu molitva za Bo`ji blago-slov i znak po kojem nas drugi mogu prepoznati kaokrš}ane.

StajanjeU uspravnom stajanju osje}amo dostojanstvo, ali i poš-tovanje. Osje}amo da nas Bog ljubi, ali i poštovanje daje on Gospodin i Gospodar. Jedna lijen~ina je odgovori-la: Stojim kad ne mogu sjediti. Za nas vjernike to nijeodgovor, jer mi stojimo pred osobom koju uva`avamo:pred nastavnikom, lije~nikom, sve}enikom… ili kadase nalazimo na va`nom mjestu, ustanovi, itd.

Kle~anje

Tko kle~i, priznaje svoju malenkost pred Bogom, ali nestoga što bi Bog `elio poniziti. Zapravo suprotno. Bogpodi`e i uzvisuje. Moja malenkost me upu}uje na mje-sto koje mi pripada me|u stvorenjima. ^ovjek je djeloBo`jeg stvaranja, a ja sam njegovo dijete.

U osje}aju malenosti pred Bogom le`i velika utjeha.Pred Bogom ne moram biti "izvrstan", niti se takvimpraviti. On od mene ne o~ekuje nešto što nadilazi mene imoje sposobnosti. Mogu se "utješno" dr`ati svojih pro-sje~nih, obi~nih darova i sposobnosti. Kle~ati pred Bo-gom zna~i tako|er kako smijem biti slab i, priznavaju}isvoju ranjivost, biti spreman primiti svaku utjehu. Bognas ne ostavlja da pred njim vazda kle~imo – on nas pri-di`e i uspravlja. Ministranti su bli`e oltaru od ostalihvjernika. Kle~anje, posebno kod Pretvorbe, neka budepobo`no i dostojanstveno. Isus je tu - Bog pod prilika-ma kruha i vina. Neka se iz dr`anja tijela, kle~anja, daprepoznati svijest o Bo`joj blizini.

Sjedenje

Ispravno i sabrano sjedenje postala je prava rijetkost jersmo navikli svoje tijelo što udobnije smjestiti na stolacili sjedalicu, osobito ako je mekša i udobnija. Ponekadnam se mo`e ~initi da više le`imo nego sjedimo. Me|u-tim, s medicinskog gledišta, lije~nici nam savjetujukako to nije pravilno sjedenje jer loše utje~e na kral-je`nicu i zdravlje. Znanstvenici su ustanovili da pravil-no sjedenje, kralje`nica pod pravim kutom, bitnopove}ava koncentraciju i umne sposobnosti. Sjedenje jezapravo opušteno mirovanje. Ali ne samo to, ve} ima izna~enje uspravnog i pomnog iš~ekivanja. Tko se kodku}e, za usporedbu, najprije nekoliko minuta "ispru`i"udobno u naslonja~u, a potom sjedne uspravno na stoli-cu, mo`e osjetiti promjenu u raspolo`enju svoga duha.U sjedenju postoji aktivna spremnost o~ekivanja i prih-va}anja.Pravilno, mirno i opušteno sjedenje kao da nas upu}ujena sabranost. Duša nam je istovremeno budna i smirenate mo`emo slušati Bo`ju rije~, homiliju, a pjevanje nampostaje ugodno. Nemojmo zaboraviti da se poslu`iteljioltara nalaze u svetištu. Nisu oni samo pred Bo`jim o~i-ma - njih promatraju vjernici. Stoga pravilno dr`anje ti-jela, pa i sjedenje, pridonosi ukupnom vjerni~komdo`ivljaju liturgije.

45

Page 46: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

UVOD: Protuma~iti sljede}i tekst: Mk 11, 15-17

Ili:

KameleonPoznato vam je da je to jedna vrsta guštera koji `ivi na drve}u u ju`nim krajevima. Kameleon se mo`e bojom to~noprilagoditi svojoj okolini; sad je sme|e boje, pa zelene, sive, tako da ga je vrlo teško otkriti. Za `ivotinju to je sasvimdobro jer tako se zaštiti. Što kada se ~ovjek mijenja poput kameleona? To je grdo, to je zlo. Ovdje se ponašam i govo-rim jedno, pet minuta kasnije u drugom društvu drugo i tako redom. Ima li ministranata kameleona? Koji u sakristi-ji glume pobo`nog dje~aka, a vani postaju drski i bezobrazni. Takvima nije mjesto u zboru Isusovih prijatelja.Prisjetimo se narodne poslovice: Bo`je oko svuda gleda, sakrit mu se ništa ne da.

O TEMI UKRATKO:

� sakristija je dio crkve – "ku}e Bo`je" – neki misle i ponašaju se tako kao da ona to nije;� dolazi od latinske rije~i "sacrista" i zna~i "sveto mjesto";� sve priprave za misu odvijaju se u sakristiji: one izvanjske, ali i one unutarnje (sakra-

nost, smirenost, pobo`nost);� sakristan se trudi da sve bude pripravljeno, ~isto i uredno – dobri ministranti rado

poma`u sakristanu;� ima li ministranata-kameleona?� gdje ljudi `ele zajedni~ki `ivjeti ili nešto raditi mora postojati neki red;� razgovor u sakristiji: tiho, samo što je potrebno za bogoslu`je;� ………………………………………………………………..� ………………………………………………………………..� ………………………………………………………………..

ZADACI:

� napisati što se najva`nije nalazi u sakristiji� mla|i ministranti mogu nacrtati predmete iz sakristije� znati objasniti ~emu slu`e posve}eni predmeti� razvijati osje}aj poštovanja prema posve}enim predmetima.

46

12. SAKRISTIJA

CILJ:

– da razumiju sakralnost i va`nost sakristije– od po~etka posti}i ozbiljan stav prema vladanju– temeljito upoznavanje prostora i predmeta.

IDEJA VI[E:� nabaviti ministrantske iskaznice� napraviti oglasnu plo~u za ministrante� na nju staviti raspored ministriranja, mini-

strantska na~ela, neki prigodni tekst, itd.� zajedni~ka igra.

Page 47: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

GRAÐA UZ TEMU:

Nutarnja i vanjska priprava

Neki ministranti misle da je sakristija zgodno mjesto zapripovijedanje novosti ili planiranje kamo poslije mise.Tako ne bi trebalo biti. Sakristija nije salon za ~avrljanje.To je predsoblje crkve i ona pripada ku}i Bo`joj. Pozna-to je da je hram u Jeruzalemu imao dva predvorja. Štomisliš, zašto ih je Salomon dao izgraditi?

I sakristija je takvo predvorje Bo`jeg hrama. Mjesto gdjese treba sabrati i pripraviti za slu`bu Bo`ju. Tamo gdje jebuka, nema sabranosti. Zato prvo pravilo u sakristiji gla-si: Tišina! Tu se govori samo što je najnu`nije i uvijektreba potiho pri~ati. Sve}enik se `eli kratko pomoliti ipripraviti za misu, a dva koraka iza njega bu~e mini-stranti. Smije li to biti? Treba imati obzira prema sve}e-niku koji se pripravlja za misu. Zar je tebi drago kadanetko smeta u molitvi? U sakristiji mora postojati mo-gu}nost da se ~ovjek sabere i pripravi za slu`bu Bo`ju. Ivanjske priprave za misu moraju se obaviti u sakristiji.Tu je najva`nija ~isto}a i urednost. Ve} odavno znaš da ucrkvu treba do}i ~ist i uredan. Pomisli, kakvo bi to bilopoštovanje prema Bogu, kada bi posudice za vino i vodubile prljave? Ili kada bi rup~i} bio zamazan, mini-strantska odijela na podu, a sakristija izgledala kao nekospremište. I rije~ sakristija je znakovita. Dolazi od latin-ske rije~i "sacrista" i zna~i "sveto mjesto".

O urednosti i udobnosti naše ku}e ili stana brine semama. Kako se samo ona trudi oko toga! Ako se majkarazboli ili nekamo otputuje, tek onda se osjeti što je sveradila, iako je to bilo neprimjetno i svakodnevno. Onošto je majka kod ku}e, to je sakristan ili sestra u sakristiji.Sakristan se trudi da sve bude uredno i ~isto. On dobrozna da je taj prostor predsoblje svetišta.

Majka ponekad kod ku}e ima toliko posla da joj i djecatrebaju pomo}i. Pa ako je i najvrednija mama, ne mo`edom dr`ati u redu ako su djeca neuredna. Zato }e onaopominjati i, koji puta, kazniti djecu kada su neuredna.Tko bi zamjerio majci kad ona svima `eli sve najbolje.Nešto sli~no je sa sakristanom i sakristijom. Dobri mini-stranti rado }e pomo}i sakristanu, osobito pred velikeblagdane kada ima puno posla. Ako koji puta opomeneili povi~e na dje~ake, ne treba mu zamjeriti. I to je njego-

va du`nost. On `eli samo dobro i nema ništa protiv mi-nistranata. Kao što je dobro koji puta svoju mamu raz-veseliti, poma`u}i joj pri nekom poslu, tako bi trebaloobradovati i sakristana. Svejedno koja osoba vrši sakri-stansku du`nost. Ministranti i sakristan imaju zajedni~-ku du`nost, u~initi da sve bude u redu za slu`bu u ku}iBo`joj. Zato dobri ministranti slušaju sakristana,uslu`ni su i prijazni. Ako nisu takvi onda ne zavrje|ujuslu`bu kod oltara.

Kakvi su ministranti u crkvi, takvi trebaju biti i u `ivo-tu: dobri, pobo`ni dje~aci. Izlaze}i iz crkve ne bi smjeliskidati jednu masku i stavljati drugu. Treba biti posto-jan u ~estitosti. Ostati ono što jesu, Bo`ji dje~aci.

Treba li biti reda medu ministrantima?

Zamisli da dje~aci igraju nogomet i nijedan se nepridr`ava pravila igre. Kakav bi to bio nogomet i tko biod njih bio zadovoljan takvom igrom? Ili, djeca u školi;svatko radi što ho}e, netko ~ita, drugi brblja, onaj crta,ovaj se opet igra, jasno, u takvoj školi nitko ne bi ništanau~io. U obitelji, kada je vrijeme ru~ka, kao i sviuku}ani i djeca trebaju biti kod ku}e. Ne mo`e majkaza svakoga posebno spremati.

Tamo gdje ljudi `ele zajedni~ki `ivjeti, ili nešto raditi,postoji neki red. Potrebna su pravila kojih }e se svipridr`avati. Ina~e nema `ivota i napretka. Ni dr`ava nemo`e bez zakona. Tako je i sam Stvoritelj svega svijetaugradio u `ivi i ne`ivi svijet neke zakone. Bog je to mu-dro uredio! Naš Bog je Bog reda. Sv. Toma Akvinskika`e: "Sve što potje~e od Boga, ure|eno je."

47

Page 48: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

UVOD:

Na stol donijeti neposve}ene hostije, kale`, pliticu, ciborij, vino i krišku kruha. Danas razmišljamo o predmetima idarovima za euharistiju, kao i simbolima u liturgiji. Dok molimo zajedno O~e naš, mislimo o kruhu svakidašnjem,kao i o posve}enom kruhu koji dobivamo s oltara.Simboli, puno više nego znakovi, predstavljaju nešto stvarno. Upoznajmo se s nekim va`nijim simbolima u liturgiji.

O TEMI UKRATKO:

� simboli, puno više nego znakovi, predstavljaju nešto stvarno;� u kruh je ugra|en ~ovjekov rad i znoj; on je znak i našeg zajedništva u Gospodinu;� vino je simbol ~ovjekova odmora; slobodnog vremena kada treba razvijati zajedništvo i

prijateljstvo s drugim ljudima;� za nas, krš}ane, kri` je simbol raspoznavanja; on je i znak našega spasenja;� svije}a je simbol Krista uskrsloga;� voda ima svojstvo da pere i ~isti;� vatra ljudima trostruko slu`i: ona svijetli, grije i ~isti;� ………………………………………………………………..� ………………………………………………………………..� ………………………………………………………………..� ………………………………………………………………..� ………………………………………………………………..

ZADACI:

� nacrtati simbole u bilje`nicu ili Ministrantsku vje`benicu.� mo`e li dan pro}i bez kruha?� kada ~inimo znak kri`a?� u kojim prigodama palimo svije}u?� kad koristimo blagoslovljenu vodu?

48

13. LITURGIJSKI SIMBOLI

CILJ:

– upoznati simbole i poruke simbola u liturgiji– simboli i predmeti iako "obi~ni" su i "neobi~ni"– ~esto susretanje i korištenje zna "obezvrijediti"

simbole.

IDEJA VI[E:

� koje znakove vidimo na ulici ili na TV-u?� napraviti od papira i obojiti neke od simbola� pro~itati šale.

Page 49: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

GRAÐA UZ TEMU:

Kruh i vino

Kruh je "plod zemlje i rada ruku ~ovje~jih". Tako sve}e-nik govori kod prikazanja. Povijest kruha je duga i bo-gata. Još prije ~etiri tisu}e godina ljudi su znaliobra|ivati zemlju i mijesiti kruh. Cijenili su tu vrsnuhranu i zahvaljivali nepoznatim bogovima koji su ih po-darili; nisu poznavali pravoga Boga. Izabrani narodupoznao je posebno Bo`ju dobrotu kad ih je u pustinjihranio ~udesnom manom-kruhom. Kruh je kod @idovado`ivljavan kao pravi Bo`ji dar. Cijenili su taj dar i kodblagovanja uvijek su se molili i zahvaljivali. Isus nas jeu O~enašu nau~io da svakodnevno molimo za "kruh našsvagdašnji". Kona~no, na Posljednjoj ve~eri – prvojmisi, uzima kruh i pretvara ga u hranu za našu dušu.

Povijest kruha je i povijest ~ovjekova rada. Kolikosamo treba truda od sijanja, `etve do pe~enja kruha. Ukruh je ugra|en ~ovjekov rad i znoj. Sve to pod prilika-ma beskvasnog kruha stavljamo na oltar da Gospodinblagoslovi. On je znak i našeg zajedništva u Gospodinu.Iz mnoštva zrnja koja se melju u brašno, pe~e se jedankruh. Kruh nas sve povezuje u jedno. Podsje}a nas nazahvalnost prema Bogu. Nije li danas jedna tre}ina ~ov-je~anstva gladna, `eljna vidjeti kruh na stolu? A kod nasga ne manjka. Kad donosimo kruh – hostije na oltar -dobro je da se toga sjetimo i da Bogu zahvalimo. Kruhnam se ~ini nekako prirodan na oltaru; ali zašto je Isusuzeo vino? Nije li trebao uzeti vodu koju svakodnevnopijemo?

Vino je opojno pi}e. Ponekad se ljudi napiju i ~ine štoštanevaljalo. Zašto onda vino u bogoslu`ju? To su simbolirada i radosti. Da bi imali kruha i hrane, roditelji trebajuraditi. Netko obavlja nekakav posao i tako u trudu i raduzara|uje "kruh svakidašnji". Sve ono što radi i blaguje -ozna~uje kruh. Što je s vinom? I do vina se dolazi napor-nim radom u vinogradu. Kad ljudi ne rade, a `ele se raz-veseliti, uzimaju vino. Ono ih opušta, odmara irazveseljuje. Vino, dakle, ozna~uje da je ~ovjeku pri-ro|eno i dru`enje, radost i pjesma. A kada ga donosimona oltar, onda u tome vidimo prinesen i naš rad, a istotako radost i bratsko dru`enje. Biblija u 104. psalmu go-vori kako se Bog slavi kruhom "koji krijepi srce ~ovje-ku" i vinom što "razvedruje srce ~ovjeku". Tako je vinosimbol ~ovjekova odmora; slobodnog vremena, kadatreba razvijati zajedništvo i prijateljstvo s drugim ljudi-ma. To i takvo vino Isus je uzeo na posljednjoj ve~eri i tesimbole uvijek imamo na oltaru u sv. misi. Ovi simboli -dok su još u sakristiji neposve}eni - zahtijevaju od po-slu`itelja oltara da se spram njih bri`no ophode. Nemapotrebe da olako i nepotrebno kušaju hostije ili vino.Treba imati na umu da su to darovi koji su pripravljeniza stol Gospodnji.

Kri`Za nas krš}ane kri` je znak raspoznavanja. On ukrašavazidove naših domova, sobe bolnica, u~ionica i drugihmjesta gdje se krš}ani okupljaju ili `ive. Kri`i} mnoginose kao privjesak oko vrata ili ruke. Kri` je uvijek navrhu naših crkava i na ulazima u sela i gradove gdje vi-dimo kri`eve krajputaše.

Nije to uvijek bilo tako. U Isusovo vrijeme kri` je bioznak koji je ulijevao strah u ljudska srca. Rimljani su,kao okupatori @idova, pobunjenike i druge osu|enikeosu|ivali na razapinjanje na kri`. Bila je to strašna i ok-rutna smrt. Tako je kri` postao znak straha i sramote. Ibaš taj znak Isus uzima i po njemu nam donosi spasenje.Kri` je u središtu naše vjere. Jer po muci i smrti na kri`uotkupljeni smo od grijeha i krivice. Otada je to znakprotuslovlja. Jednima strašan znak upozorenja; drugima– krš}anima – znak spasenja.

Prirodno je da kri` bude i u središtu našeg bogoslu`ja.Na svakom oltaru, gdje se slavi sv. misa, uvijek se nala-zi kri`. U nekim crkvama je odmah pored oltara. Uvijeksve}enika i vjernike podsje}a na središnju istinu spa-senja koja se na otajstven na~in obnavlja na oltaru.

49

Page 50: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

Posebno štovanje kri`u iskazujemo i na Veliki petakkada ljubimo simbol našeg spasenja. Kad god je nekasve~ana procesija, kri` ide uvijek ispred svih. Mladenci}e na kri`u Isusovu dati svoju prisegu kod vjen~anja. Unekim dr`avama suci i svjedoci prise`u na kri`. I u jošmnogim prigodama kri` je ~asni i štovani znak vjernika.

Nije dobro da se kri` pretvara samo u ukras. On jest iuvijek mora biti podsjetnik kako nas je Gospodin, pokri`u, spasio i darovao `ivot vje~ni.

Svije}a@ivimo u vrijeme raznovrsnih `arulja, svjetiljki i blješ-te}ih svjetlosnih reklama. Elektri~na struja i vještina~ovjeka dovela je do raznoraznih svjetlila. Za svije}u,koja je stolje}ima slu`ila kao izvor svjetla, kao da višenema mjesta. Ipak, ona je u našim crkvama uvijek pri-sutna.

Svije}a ima va`nu ulogu u bogoslu`ju Crkve. Vrhunacje kada u uskrsnoj no}i sve}enik unosi veliku svije}u,na kojoj okupljeni pale svoje svije}e. Ona je simboluskrslog Gospodina. Tri puta }e uskliknuti "Svjetlo Kri-stovo!" I kad palimo svoju svije}u na njenom plamenupodsje}amo se da vjeru primamo kao dar od Uskrslog. Ida bi vjera svjetlila u nama, uvijek nam valja biti blizuGospodina. Pozvani smo da svojom vjerom i `ivotom"svijetlimo"drugima; to je du`nost nas krš}ana, a po-sebno poslu`itelja oltara.

Svije}u }e sve}enik upaliti kod krštenja i predati rodi-teljima. Opet znak vjere koju su oni du`ni prenijeti nasvoje dijete. Neki }e i na prvoj pri~esti sve~ano primitisvije}u s istom porukom.

Kad god se slavi misa, na oltaru su upaljene svije}e. Nji-hov plamen nas podsje}a na Gospodina koji je uskrsnuoi `iv je me|u nama i na oltaru, pod prilikama kruha ivina.Svije}a nas mo`e još nešto pou~iti. Svjetlost svije}e na-staje zbog izgaranja. Vosak se topi i nestaje te tako dajeplamen. Gospodin je `ivio, ljubio nas i dao `ivot za nas.I mi smo tako|er pozvani `ivjeti u njegovoj svjetlosti,ljube}i i `rtvuju}i se za bra}u.

VodaVodu u našoj crkvi nalazimo u posudama kod ulaza, uškropionici i u vr~i}u za sv. misu. Koje je zna~enjevode? Poznato nam je da je voda u velikom postotkuugra|ena u naše tijelo i da bez hrane mo`emo danima, a

bez vode tek nekoliko dana. Nas zanima zna~enje vodeu liturgiji.

Na putu prema slobodi i obe}anoj zemlji izabrani narodprolazi kroz vodu Crvenog mora. Bio je to prolaz koji ihje oslobodio od pogibli i propasti. Egip}ani su ih kaniliponovno vratiti u ropstvo.

U uskrsnoj no}i, kad se vrši krsna slu`ba, ponovnodo`ivljavamo zna~enje vode koja "prepora|a i daje`ivot vje~ni". Kri`anje sv. vodom kod ulaska u crkvuima nas podsjetiti na krštenje kad smo oslobo|eni od zlai nanovo ro|eni za Boga. Isto je kad sve}enik škropi za-jednicu vjernika u nekoj posebnoj prigodi.

Kod blagoslova obitelji tako|er ima podsjetiti nakrštenje i odagnati sile tame ukoliko `ele nauditi duša-ma krštenika.

Voda ima svojstvo da pere i ~isti. Sve}enik }e simboli~-no oprati ruke. Nije to od prijeke potrebe, ve} da se na-glasi kako `eli ~ist prinositi misnu `rtvu.Kod krštenja se uzima svje`a voda i posve}uje. Krstomse dijete osloba|a isto~nog grijeha i prima novi darova-ni `ivot – postaje dijete Bo`je.

VatraVatru nalazimo u bogoslu`ju kao svije}u ili uljanicu zavje~no svjetlo, `eravicu za kadionicu i oganj kod Obre-da uskrsnu}a.

Vatra ljudima trostruko slu`i: ona svijetli, grije i ~isti.Kad se zapali u tami daje svjetlost i odgoni tamu. Isto-vremeno stvara toplinu koja je dragocjena u hladnimdanima. Svojstvo vatre je da izgaraju}i ~isti kovine ilišto drugo. Da bi u našim domovima i crkvama bilosvjetla i topline, negdje je nešto izgaralo: nafta, plin iliugljen. Svijetu oko nas potrebno je tako|er svjetlosti itopline. Ona dolazi preko Bo`je `rtve i dobrote i prolazikroz nas. Svi su pozvani da budu svjedoci, a posebnooni koji su blizu i poslu`uju oltar.

50

Page 51: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

UVOD:Ni slu`ba kod oltara ne mo`e se vršiti bez milosti i snage Duha Svetoga. Ako ministrant nema te snage, ubrzo }e seumoriti i postati nemaran, i na njega se ne}e mo}i ozbiljno ra~unati. Svoju slu`bu vršit }e samo naoko, bezvoljno, iministriranje mu ne}e biti više zanimljivo. Takav ministrant srcem više nije kod oltara, a to je va`no, jer Bog gleda usrce, a ne na vanjštinu. Zato je molitva Duhu Svetom potrebna u `ivotu svakog ministranta. To va`i za sve, a posebnoza one koji su se krizmali. Bez Duha Svetoga sli~ni smo `arulji koja ne svijetli. Samo ako u srcu gori plam Duha Sve-toga, onda je slu`ba kod oltara iskrena i prava.Zapjevati ili izmoliti himan Do|i, Duše Presveti

O TEMI UKRATKO:� s posve}enim stvarima i predmetima treba se odnositi s poštovanjem;� upotreba u liturgiji daje posve}enim predmetima njihovu posvetu;� pokaznica je predmet u kojem se nešto izla`e (pokazuje) na štovanje;� kri` ukazuje na prisutnost Kristove `rtve;� tabernakul slu`i za ~uvanje presvete Euharistije;� "vje~no svjetlo" = svjetiljka koja uvijek gori u znak stalne Kristove sakramentalne pri-

sutnosti;� cvije}e se daruje onome koga volimo;� svije}e na oltaru znak su uskrslog Krista;� predmeti uz kale`: plitica, lavabo-rup~i}, purifikatorij, pala, korporal;� u škropilu se nalazi blagoslovljena voda kojom se blagoslivljaju osobe i predmeti;� kadionica i tamjan nose se u sve~anim prilikama da bi se njima okadile osobe i predmeti;� oltarno zvonce poziva nas na budnost i osobitu pozornost kod najsvetijeg dijela svete

mise;� knjige: lekcionari, misal, obrednici, knjiga oglasa, knjiga Sveop}e molitve vjernika;� zvona na tornjevima crkava pozivaju nas, podsje}aju i poti~u da damo slavu Bogu i sve-

tima;� ………………………………………………………………..� ………………………………………………………………..

ZADACI:

� neka svi uzmu u ruke liturgijske predmete� nau~iti nazive i svrhu predmeta� mla|i ministranti mogu nacrtati i obojiti predmete u Ministrantsku vje`benicu ili bilje`nicu.

51

14. LITURGIJSKI PREDMETI

CILJ:

– upozoriti da su predmeti, iako od obi~nihmaterijala, uporabom "posve}eni"

– razvijati svijest da se s doli~nom ozbil-jnoš}u i pobo`noš}u odnose prema litur-gijskim predmetima.

IDEJA VI[E:

� vje`bati kako dr`ati ili nositi liturgijsko posu|e i pred-mete

� jedni druge pratiti i opominjati� podsjetiti na dr`anje tijela u oltarnom prostoru� zajedni~ka igra.

Page 52: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

GRAÐA UZ TEMU:

Posve}ene stvari i predmetiVe} smo nau~ili da u slu`bi Bo`joj koristimo stvari ipredmete kojima se svakodnevno slu`imo. Tako se nanašim stolovima mogu vidjeti kruh, vino, ~aše, voda,razno posu|e... Sli~no, i na svoj na~in druga~ije, prosti-remo i stol Gospodnji. Uzmimo primjer kruha i vina.Kad bi sve}enik na oltaru rezao kruh na kriške i ulijevaovino iz boce, bilo bi nam odve} neobi~no. Takav na~inne prili~i oltaru. Bilo bi neobi~no, i svakako bi nas zbu-nilo. Iako na oltar donosimo kruh i vino, navikli smo daje to malo druga~ije. Znamo da je kruh na oltaru naprav-ljen samo od brašna i vode i da je vino ~isto, nepatvore-no. Samo, ~estica kruha toliko je tanka da u njoj jedvaprepoznajemo kruh kojim se hranimo. A vino se sipa umalu posudu-vr~i} (ampulica), koju ne vi|amo na na-šim stolovima. Razmišljamo o liturgijskim stvarima ipredmetima. Oni su u crkvenoj tradiciji dobili svojeoblike i mjere, a istovremeno su vrlo znakoviti.

Kale` i pliticaOd starine je propisano da se sveto posu|e izra|uje odskupocjene kovine. Nekada se doga|alo da su se `upenatjecale ~ije }e posu|e biti ljepše i skupocjenije. Danasse to ~ini druga~ije. U `upnim i filijalnim crkvama nala-zimo razli~ito posu|e. Uglavnom su to kale`i i pliticepresvu~eni vrlo tankim slojem pozlate ili srebra. Nekese katedralne crkve mogu pohvaliti posu|em koje jeuglavnom od zlata ili srebra. Za bogoslu`je to nijeva`no. Isus je na posljednjoj ve~eri uzeo ~ašu – kale`.Nije birao neku posebnu ~ašu i njegov blagoslov je po-svetio posudu. To je najva`nije. Bogoslu`je ne po-sve}uje neki plemeniti i skupocjeni materijal negopredmet koji se upotrebljava. Zato i crkveno posu|e nemora biti nu`no od nekih skupocjenih materijala. Upo-treba }e mu dati "posve}uju}u" vrijednost. Tako sve~eš}e mo`emo vidjeti na našim oltarima crkvenoposu|e izra|eno od porculana, keramike ili stakla. Za

nas je najva`nije da je to posu|e, od ~ega god da jeizra|eno, sveto. Onda nema mjesta za neozbiljno i ne-odgovorno rukovanje njime.

Pokaznica – monstrancaPokaznica ili monstranca je liturgijski predmet u kojemse nešto "izla`e", pru`a vjernicima na štovanje. U sred-njem vijeku to su bile relikvije mu~enika i svetaca. Da-nas se u monstranci naj~eš}e izla`e Presveti OltarskiSakrament - posve}eni euharistijski kruh. To se ~ini kodeuharistijskih procesija, blagoslova ili klanjanja. Po-kaznica se tako|er izra|uje od plemenitih kovina i poz-la}uje; naj~eš}e je to i vrijedni ru~ni rad, koji svojimizgledom, i pa`njom koja mu se ukazuje pri rukovanju,~asti Isusovu prisutnost u posve}enom kruhu. Radi se obogato ukrašenoj, u obliku sunca napravljenoj posudi,koja u sredini ima prozor~i}, koji se mo`e otvoriti. Unu-tra je dr`a~ u obliku polumjeseca, u koji se stavlja velikahostija.

Oko oltara se okupljaju vjernici da bi proslavili euhari-stiju. Kri` ukazuje na prisutnost Kristove `rtve. On seuvijek nalazi ili na zidu, da ga sva zajednica mo`e dobrovidjeti ili pored oltara kao procesionalni kri`.

Tabernakul slu`i za ~uvanje presvete Euharistije. On senalazi ili na zidu iza glavnog oltara ili negdje sa strane.Pokraj tabernakula u oltarskom prostoru se nalazi"vje~no svjetlo", svjetiljka koja uvijek gori u znak stal-ne Kristove sakramentalne prisutnosti. U tabernakulu senalazi posu|e u kojem se ~uvaju hostije od posljednjemise. U jednoj maloj posudici, kustodiji ~uva se velikahostija za izlaganje u monstranci (pokaznici).

U piksi se ~uvaju hostije koje se nose bolesnicima. To jejedna vrsta kutijice s poklop~i}em, u koju se mo`e sta-viti više hostija.

Cvije}e spada u oltarski nakit. Ono se daje osobamakoje volimo ili kojima smo zahvalni. Upravo te osje}ajeimamo prema Isusu na oltaru. Osim njega, tu su i svi-je}e. One mogu, kao i kri`, stajati na oltaru ili pored nje-ga. Ozna~avaju Krista uskrsloga i znak su sve~anog

52

Page 53: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

slavlja. Moraju biti upaljene najmanje dvije svije}e.Svije}e koje ne gore treba ukloniti ili tako|er zapaliti.Tako npr. imamo takozvane "apostolske svije}njake",po šest njih na svakoj strani crkvene la|e, kojiozna~avaju mjesto koje je biskup kod posvete crkve po-mazao uljem.

Oltar se prekriva oltarskim prekriva~em. To je jednavrsta stolnjaka, koji se na Veliki ~etvrtak skida u znak`alosti.

Uz kale`, posudu za hostije i vr~i}e za vino i vodu, upo-trebljavaju se i neki platneni rup~i}i koje i ti moraš poz-navati kako bi ih mogao pravilno dodati. Korporaltjelesnik jest više puta presavijeno platno koje se raza-stre na oltar kod prinosa darova. Radi se o bijelom plat-nu na kojem se, zbog na~ina presavijanja, vidi devetkvadratnih polja. Na njemu se, nakon prinosa darova,nalaze posude s hostijama i kale`. Pala slu`i kao poklo-pac za kale`. Lavabo-rup~i} kojim sve}enik briše rukenakon pranja, ~esto se miješa s kale`njakom (purifika-torijem) koji stoji pored kale`a te slu`i za brisanje i~iš}enje kale`a.Od pribora što ga ministrant u pojedinim situacijamamora nositi i pridr`ati, sigurno poznaš škorpionicu saškropilom (aspergilom) i kadionicu s la|icom, u kojojse nalaze zrnca tamjana.

Kadionicu nose ministranti na upotrebu sve}eniku.Njoj pripada la|ica iz koje se uzimaju zrnca tamjana istavljaju na u`areni ugljen u kadionicu.O tome se govori ve} u psalmima: "Nek mi se uzdignemolitva kao kad pred lice tvoje." Druk~ije zna~enjetamjana mo`emo otkriti u Matejevu evan|elju 2,11:Mudraci su donijeli Isusu zlato, tamjan i dragocjenu po-mast smirnu. Time su mu iskazali štovanje kao kralju,Bogu i velikom sve}eniku. Tamjan je znak bogo~aš}en-ja. Kada se tamjan upotrebljava u liturgiji, onda to imasljede}e zna~enje:Pri sve~anom ophodu upotreba tamjana zna~i: ulazimou ku}u Gospodnju koja je ku}a molitve. Nek se našamolitva poput kada uzdigne Bogu i neka mu bude mila.Kada se obilazi oko oltara kade}i ga, to zna~i: ovaj oltarje postavljen na slu`bu Velikog sve}enika. Neka se svi-di Bogu ono što se ovdje prinosi.

Tamjan se upotrebljava i za vrijeme sprovoda, da bi seokadilo mrtvo tijelo. Time se `eli pokazati da je i umrlo"prebivalište" djece Bo`je dostojno ~asti. Jer, kao štoka`e sv. Pavao: "Tijelo vaše hram je Duha Svetoga."

Sigurno ti je poznato zna~enje oltarskog zvonca, odno-sno gonga, kao i crkvenih zvona. Svojim zvukom `eleozna~iti da po~inje nešto što je dostojno posebnog nav-ještaja. Zbog toga i u našem vremenu, kada svi imamosatove, zvona i dalje trebaju pozivati na slu`bu Bo`ju.Susret, na ~iji po~etak ona upozoravaju, i dalje ostajenešto posebno.

KnjigeTijekom mise koriste se samo dvije knjige: biblijska ~i-tanja (lekcionari) i misal. Uz te knjige, upotrebljavaju sejoš knjiga Sveop}e molitve vjernika, knjiga oglasa iz`ivota `upe, obrednici za pojedine obrede i dr.

ZvonaVe}ina crkava na svojim tornjevima ima zvona; nekenove crkve imaju zvu~nike koji imitiraju zvona i dobrose ~uju. Zvona podsje}aju i pozivaju na slu`bu Bo`ju.Preko dana redovito tri puta zvone i podsje}aju na lijepi"An|eoski pozdrav" nebeskoj Majci. U slu~ajevimaukopa oglašavaju da se jedan ~lan `upe preselio u nebe-sku domovinu, a tijekom su procesije ili nekih sve~anihophoda njihovi veseli tonovi poja~avaju sve~anost tre-nutka. U nekim }e `upama kod krštenja oglasiti da je`upna zajednica oboga}ena za novog ~lana.

53

Page 54: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

UVOD:Ovaj susret bi se mogao odvijati u sakristiji. Tema je crkveno ruho, tj. prilika da se za vrijeme sastanka pojasne li-turgijski odjevni predmeti. U uvodnoj rije~i mo`emo izre}i nekoliko poticajnih misli u kojima }emo ukazati na Bo`jublizinu i pozvati na molitvu, kako bi ono što danas u~imo bilo na korist `upnoj zajednici i osobnoj duhovnoj izgrad-nji. Uvodni dio mo`emo zaklju~iti molitvom Zdravomarije.

O TEMI UKRATKO:

� ruho ozna~ava neka zvanja: policajac, vojnik, lije~nik…� obla~enjem slu`benog odijela preuzima se istovremeno i odre|ena du`nost – odora ob-

vezuje;� za vrijeme bogoslu`ja ministranti imaju svoje slu`beno ruho;� bojama liturgijskog ruha ukazuje se na liturgijsko vrijeme ili isti~u pojedini blagdani i

svetkovine;� bijela boja je znak radosti, jasno}e i ~isto}e;� crvena boja je boja ljubavi, vatre, krvi, `ivota, snage i Duha;� zelena je boja radosnog iš~ekivanja i plodnosti;� ljubi~asta je pokorni~ka boja;� sve}eni~ka liturgijska odje}a: alba, štola, amikt, cingulum, misnica;� izvan mise sve}enik mo`e nositi: roketu, plašt i velum;� ministrantska liturgijska odje}a: rokete i ministrantske suknje te ministrantske albe:� ………………………………………………………………..� ………………………………………………………………..

ZADACI:

� pokazati mjesto gdje stoji ministrantska odje}a i kako se odla`e� posebno upozoriti na urednost i slaganje ministrantskog ruha� gledaju}i druge ministrante obu~ene, poraditi na svom obla~enju i vladanju� mla|i ministranti mogu nacrtati i obojati pojedino liturgijsko ruho.

54

CILJ:

– ruho je od "obi~nih" materijala, ali je slu`bom "po-sve}eno"

– nau~iti nazive svih predmeta i njihovu namjenu– upoznati liturgijsko ruho i posve}ene predmete– sve upotrebljavati s doli~nom ozbiljnoš}u i

pobo`noš}u– nau~iti boje u liturgiji.

IDEJA VI[E:

� uvje`bati obla~enje� natjecanje: tko }e se br`e i urednije obu}i� nau~iti ~itati oznake u Direktoriju (barem za li-

turgijske boje)� u bilje`nicu ili Vje`benicu nacrtati i obojiti li-

turgijsko ruho� šale ili igra.

15. LITURGIJSKO RUHO

Page 55: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

GRAÐA UZ TEMU:Neke slu`be zadr`ale su svoja slu`bena odijela, odno-sno odore. U našem jeziku se posebno ka`e "odjenuti seza slu`bu". Mo`emo se prisjetiti nekih zanimanja kojeprepoznajemo po njihovoj odori (mo`emo ih nabrojiti).Drugim rije~ima, to zna~i da odre|eno slu`beno odijelopostaje znak te slu`be. Me|utim, obla~enjem slu`benogodijela preuzima se istovremeno i odre|ena du`nost –odora obvezuje. Naime, vlastito iskustvo nam govori dakad netko nosi neuredno slu`beno odijelo, ili se pak uodori vlada nedoli~no, to odmah izaziva u namaodre|enu kritiku i nepovjerenje prema slu`bi koju ob-naša. O~ekujemo da onaj tko nosi slu`beno ruho budedostojan i na visini svoga zvanja.Poslu`itelji kod oltara, sve}enici i ministranti, a negdje i~ita~i i pjeva~i, za vrijeme bogoslu`ja tako|er imajusvoje liturgijsko ruho. Na taj na~in `ele ukazati naslu`bu koju obnašaju za vrijeme liturgijskog slavlja, alii pridonijeti samoj sve~anosti slavlja. Nadalje, bojamaliturgijskog ruha ukazuje se na liturgijsko vrijeme iliisti~u pojedini blagdani i svetkovine. U tom smislu li-turgijske boje prate crkvenu godinu i pojedine svetkovi-ne i blagdane. Bijela boja znak je radosti, svjetla i~isto}e. Liturgijsko ruho te boje uzima se u vazmenom(uskrsnom) i bo`i}nom vremenu, na Gospodnje blagda-ne i blagdane Majke Bo`je, an|ela i svetih. Crvena bojaozna~ava duh ljubavi, vatre, krvi, snage i Duha Svetoga.Ona se upotrebljava na Cvjetnicu, Veliki petak, na Du-hove i na blagdane mu~enika. Zelena je boja radosnogiš~ekivanja i plodnosti. Ona se nosi najviše u vremenu"kroz godinu". Ljubi~asta je pokorni~ka boja. Ona dola-zi do izra`aja u vrijeme došaš}a i korizme. Tako|er seuzima u misama za pokojnike i kod slavlja sprovoda.Nije li sli~no i u našem `ivotu? Ovisno o prilikama, i mise odijevamo razli~ito: za odlazak u školu, lije~niku, namisu. Me|utim, moramo naglasiti da je liturgijsko ruhosveto jer se koristi samo u prilikama svetih obreda. Sto-ga se redovito neki novi komad liturgijskoga ruha trebablagosloviti.

Sve}eni~ka liturgijska odje}aZa vrijeme mise sve}enik nosi sljede}u odje}u:Alba je bijela haljina koja se`e do gle`njeva. Ona pot-puno obavija sve}enika te podsje}a na kršteni~ku halji-nu. Ujedno, alba je dio liturgijskoga ruha koji jezajedni~ki svim liturgijskim slu`benicima.Štola je uski komad posebno sašivenog platna koji sestavlja preko ramena i znak je sve}eni~ke ili |akonskeslu`be. Ðakon stavlja štolu na malo druga~iji na~innego sve}enik - preko jednog ramena i vezuje je naboku.Amikt je pravokutno platno s vrpcama pomo}u kojih gasve}enik ovija oko vrata.

Cingulum je pojas koji slu`i za vezanje albe. U nekimalbama danas je ve} ušiven ovaj pojas.Misnica je dio liturgijskog ruha koji se, kao i štola,izra|uje u razli~itim liturgijskim bojama, ovisno o blag-danima i liturgijskom vremenu. Starije misnice znajuimati neke posebne rukotvorine ili pozlate. Bile one bo-gato ukrašene ili od obi~nijeg materijala, njihova nam-jena i va`nost ostaje ista. Ona je najnaglašeniji inajprepoznatljiviji dio ruha. Me|utim, sve}enici moguponekad, ako nema dovoljno misnica, sudjelovati umisi – kad koncelebriraju - samo u albi i štoli.Osim mise, sve}enik predvodi i druga liturgijska slav-lja: vjen~anja, ukope, procesije, blagoslove. U tim pri-godama nosi se i nešto druga~ije liturgijsko ruho.Roketa je bijele boje, obi~no ukrašena vezom ili ~ip-kom, s ve}im otvorom oko vrata. Svojom bjelinomtako|er podsje}a na kršteni~ku haljinu.Plašt ili pluvijal nosi se kod sve~anih blagoslova ili uprocesiji. Latinska rije~ pluvijal - kišna kabanica – takonaglašava kako se bogoslu`je i pobo`nosti, prilikom ko-jih se koristi plašt kao liturgijska odje}a, ~esto doga|ajuna otvorenom.Velum ili ople}ak je komad podu`eg, obi~no ukrašenogili izvezenog platna koji upotrebljava sve}enik kod bla-goslova s Presvetim Oltarskim Sakramentom.Reverenda ili talar (habit kod redovnika) je sve}eni~ka"haljina" crne ili neke druge boje (ovisno o redov-ni~kom redu) koju sve}enici ili redovnici nose prekogra|anske odje}e te na nju obla~e liturgijsko ruho. Re-verenda je prepoznatljiva po nizu dugmadi, a redov-ni~ki habit prema pojasu s tri "~vori}a", kojaozna~avaju tri redovni~ka zavjeta (siromaštvo, posluš-nost i ~isto}u).

Ministrantska liturgijska odje}aObi~no su ministrantska odijela na~injena od dva dijela:rokete i tzv. ministrantske suknje koja je ili u boji litur-gijske godine ili crna, a sli~i na prepolovljenu reverendu(duga, obi~no crna ili sme|a, sve}eni~ka odje}a). Mini-strantska roketa je istog kroja kao i sve}eni~ka samo jenešto jednostavnija. Ministrantska suknja mo`e biti raz-li~ite du`ine i ima na sebi ušiven pojas kojim se ste`e.Prakti~no je da se podizanjem i spuštanjem prilago|ujeveli~ini ministranta. Današnja, novija, i sve prisutnija,ministrantska odijela su puno jednostavnija. Obi~no supoput sve}eni~ke albe – ministrantska alba – a ve`u sepojasevima koji mogu biti u razli~itim liturgijskim bo-jama. Dodatak klasi~nim i novijim odijelima mogu bitiovratnici (kragne) u liturgijskim bojama.Va`no je ukazati da su za vrijeme bogoslu`ja o~i vjerni-ka uprte prema oltaru i svetištu te treba dobro paziti naurednost i ~isto}u liturgijskoga ruha – sve}eni~kog i mi-nistrantskog.

55

Page 56: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

UVOD:Ovu katehezu najprimjerenije je odr`ati u sakristiji ili crkvi (pred ambonom). Na stol donijeti razli~ite lekcionare.Mo`emo upaliti svije}u i pro~itati jedno ~itanje od toga dana. Va`no je naglasiti da se to ~itanje danas ~ita u svimcrkvama te potom kratko protuma~iti pro~itanu poruku Bo`je rije~i. Slikovito mo`emo re}i da kao što u mraku svi-je}a svijetli i poma`e da prona|emo pravi put, tako je i Bo`ja rije~ svjetlo za ~ovjekov `ivot. Gospodin Isus u svakojje prilici u~io – govorio. @elio je da njegova rije~ "odjekuje" u svim vremenima i u svim ljudima. Zato je rado ~ita-mo, kako bi nam ona svijetlila i davala `ivot duši.

O TEMI UKRATKO:

� Crkva je uvijek ~astila Bo`ju rije~;� misno slavlje je liturgija - bogoslu`je iz dva dijela: slu`ba rije~i i euharistijska slu`ba;� liturgijske knjige iz kojih se naviješta rije~ Bo`ja trebaju pobu|ivati svijest da je tu pri-

sutan Bog koji sada govori svom narodu;� ponekad je i ministrant (stariji) u slu`bi ~ita~a; ako i nije, dobro je da se zna snalaziti u

liturgijskim knjigama;� lekcionari su zasebne knjige koje sadr`e liturgijska (misna) ~itanja;� Rimski misal sadr`i sve molitve koje se izgovaraju u misi;� Nedjeljni i blagdanski misal za narod je knjiga od velike pomo}i vjernicima kao i po-

slu`iteljima oltara koji ~itaju za vrijeme liturgijskog slavlja;� nedjeljna ~itanja predvi|aju tri ~itanja: prvo iz Starog zavjeta, drugo iz Apostola (po-

slanice ili Otkrivenje) i tre}e ~itanje iz Evan|elja;� svagdanja ~itanja obi~no su dva (Evan|elje obavezno i jedno iz Staroga ili Novoga zav-

jeta). Izme|u ~itanja uzima se pripjevni psalam;� Sveop}a molitva ili molitva vjernika sastavni je dio euharistijskog slavlja;� ………………………………………………………………..� ………………………………………………………………..

ZADACI:

� svatko neka uzme u ruke jednu od knjiga i nau~i se prona}i tekstove� pa`ljivo i s poštovanjem se ophoditi prema njima� zapisati najva`nije.

56

CILJ:

– ministranti moraju poznavati osnovne liturgijske knjige– potrebno je upoznati svrhu svake knjige– nastojati probuditi poštovanje prema Bo`joj Rije~i i

"svetim" knjigama.

IDEJA VI[E:

� nau~iti ~itati Direktorij naše biskupije� stariji ministranti mogu biti ~ita~i� šale.

16. LITURGIJSKE KNJIGE – LEKCIONARI

Page 57: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

GRAÐA UZ TEMU:

Bogoslu`je se ne mo`e zamisliti bez biblijskih tekstovakoji sa~injavaju slu`bu rije~i. Postoji bliska povezanostBo`je rije~i i euharistije. Crkva je uvijek ~astila Bo`jurije~ i euharistijsko doga|anje. Isto tako, kod podjelji-vanja sakramenata potrebno je naviještanje rije~i, jer suto sakramenti vjere koja se iz Bo`je rije~i ra|a i njomehrani. Vjernici se hrane na stolu Bo`je rije~i i na stoluTijela Kristova. Ono što se u rije~i ~ita i navješ}uje, u li-turgijskim se znakovima nudi i doga|a. Misno slavlje jeliturgija - bogoslu`je iz dva dijela: slu`ba rije~i i euhari-stijska slu`ba.Liturgijske knjige, iz kojih se naviješta rije~ Bo`ja, tre-baju pobu|ivati svijest da je tu prisutan Bog koji sadagovori svom narodu. One moraju biti prikladno urešenei lijepe, jer su simboli i znakovi ve}ih vrednota. Zato }esve}enik i poslu`itelji oltara uvijek paziti na urednost li-turgijskih knjiga. Njima se moramo slu`iti s du`nimpoštovanjem i brigom. Rije~ Bo`ja preko liturgijskihknjiga dobiva svoj konkretni vidljivi `ivot u zajednicivjernika. Bo`ji glas, dakako, ne mo`emo ~uti, kao niglas Isusa Krista. Bog upu}uje svoju rije~ preko glasni-ka. Liturgijski ~ita~ je izabrani posrednik i prenositeljBo`je rije~i i njegove poruke. Ponekad je i ministrant(stariji) u slu`bi ~ita~a; ako i nije, dobro je da se zna sna-laziti u liturgijskim knjigama.Ministrant je aktivni sudionik bogoslu`ja i dobro je akose mo`e samostalno snalaziti u liturgijskim knjigama.Kako bi bio od ve}e koristi svom sve}eniku pri slavljen-ju liturgije, treba svladati osnovnu liturgijsku pisme-nost. Liturgijska pismenost pretpostavlja poznavanje iupotrebu svih liturgijskih knjiga, obrednika i pomagalakoja se koriste u bogoslu`ju.Lekcionari su zasebne knjige koje sadr`e liturgijska(misna) ~itanja. Sastavljeni su od zbirki odlomaka izSvetog pisma, koji se ~itaju u misnom bogoslu`ju. Iza-brani biblijski tekstovi prilago|eni su prigodama i vre-menu liturgijske godine: svagdanja, nedjeljna,blagdanska, sveta~ka, adventska, korizmena i uskrsna.Prije misnoga slavlja lekcionar, u kojem su vrpcomozna~ena ~itanja, stavi se na ambon i ostaje zatvorendok ga ~ita~ neposredno prije naviještanja Bo`je rije~ine otvori. Prikladno je da se ~itanja u liturgiji navješ}ujuiz jedne knjige, osim evan|elja, koje se u nedjeljnim isve~anijim slavljima naviješta iz evan|elistara. Nijeprikladno s ambona ~itati biblijska ~itanja koriste}i ma-terijale za liturgijsku pripravu, npr. listi} ili sli~no.Rimski misal je knjiga koja ima svoje posebno zna~enjei mjesto u slavljenju mise. Njome se slu`i samosve}enik i ona se nalazi pred njim na oltaru ili na poseb-nom stalku. Rimski misal sadr`i sve molitve koje se iz-govaraju u misi. Crvenom bojom su tiskana slova koja

slu`e kao objašnjenja, napomene ili uputstva, a crnombojom dijelovi koji se ~itaju ili mole. Pjevani dijeloviimaju uz tekst i gregorijanske note. Ako sve}enikzadu`i ministranta da nosi misal, neka to ~ini s punopa`nje i poštovanja. Poslu`itelji oltara, koji su pou~eni iozbiljni, mogu sve}eniku okretati stanice misala.Nedjeljni i blagdanski misal za narod je knjiga od veli-ke pomo}i vjernicima kao i poslu`iteljima oltara koji~itaju za vrijeme liturgijskog slavlja. On poma`e da sebolje pripravimo za nedjeljno bogoslu`je te ga mo`emoponijeti ku}i i vje`bati ~itanja razmišljaju}i o Bo`jojrije~i. Dobro je ako poslu`itelj ima svoj primjerak kojimu je pri ruci za pripravu i aktivnije sudjelovanje u bo-goslu`ju.

Nedjeljna ~itanjaSadr`ana su u tri sveska -A, B, C – i predvi|aju tri ~itan-ja: prvo iz Starog zavjeta, drugo iz Apostola (poslaniceili Otkrivenje) i tre}e ~itanje iz Evan|elja. Nedjeljna su~itanja uskla|ena prema tematskim cjelinama; povezu-ju}i iste teme iz Starog i Novog zavjeta. Svaki svezaknedjeljnih ~itanja sadr`i: vrijeme došaš}a, bo`i}no, ko-rizmeno, vazmeno vrijeme, vrijeme kroz godinu i svet-kovine Gospodnje "kroz godinu".

Svagdanja ~itanjaNalaze se u tri sveska. Svesci za svagdanja ~itanja imajutri odlomka (iz Starog zavjeta, apostola i evan|elje), aobi~no se ~itaju dva (Evan|elje obavezno i jedno iz Sta-roga ili Novoga zavjeta). Izme|u ~itanja uzima se prip-jevni psalam, a prije Evan|elja poklik aleluja (ili uvrijeme korizme Slava tebi, Kriste, kralju vje~ne slaveili sl.). Za što lakše snala`enje, prvo ~itanje, koje se ~itau neparne godine, ozna~eno je trokuti}em, a drugo~itanje, za parne godine, ozna~eno je rombi}em.Sveop}a molitva ili molitva vjernika sastavni je dio eu-haristijskog slavlja. Op}a uredba Rimskog misala br. 69naglašava: "Po`eljno je da se ta molitva moli redovito umisama s narodom." Obrazac molitve vjernika imauvod, prošnje i zaklju~nu molitvu. Uvod i zaklju~ak iz-govara predsjedatelj slavlja, a prošnje |akon ili netkood ~ita~a ili poslu`itelj - ministrant. ^itava zajednicavjernika potvr|uje svoju molitvu zazivom nakon svakeprošnje ili molitvom u šutnji, te nakon zaklju~ne molit-ve odgovorom "Amen". U posebnim prigodama prošnjemogu izricati pojedini vjernici za potrebe Crkve, kao iza razne duhovne i tjelesne potrebe `upne zajednice ilipojedinaca. Sve}enik mo`e sam ili u suradnji s drugimvjernicima sastaviti primjerenu molitvu vjernika za mi-sna ili druga liturgijska slavlja. Me|u bogoslu`nim knji-gama mo`emo i na}i posebno izdane zbirke "Molitvevjernih", "Sveop}e molitve vjernika" (za nedjelje, svet-kovine, blagdane i posebne dane) i "Sveop}e molitvevjernika – svagdani".

57

Page 58: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

UVOD:Na stol donijeti razli~ite lekcionare. Mo`emo upaliti svije}u i pro~itati jedno ~itanje od toga dana. Va`no je naglasi-ti da se to ~itanje danas ~ita u svim crkvama te potom kratko protuma~iti pro~itanu poruku Bo`je rije~i. Slikovitomo`emo re}i da kao što u mraku svije}a svijetli i poma`e da prona|emo pravi put, tako je i Bo`ja rije~ svjetlo za ~ov-jekov `ivot. Gospodin Isus u svakoj je prilici u~io – govorio. @elio je da njegova rije~ "odjekuje" u svim vremenima iu svim ljudima. Zato je rado ~itamo, kako bi nam svijetlila i davala `ivot duši.

O TEMI UKRATKO:

� obavljaj tu slu`bu s velikom pobo`noš}u i strahopo~itanjem;� ne mo`eš ~itati što ne razumiješ. Zato se moraš dati pou~iti i dobro pripraviti za ~itanje;� kakva ti je priprava takvo je i ~itanje! Ako se spremaš za ~itanje tako da tekst samo gle-

daš, a ne izgovaraš rije~i naglas, ne}eš u bogoslu`ju dobro ~itati. Ako vje`baš glasno biti}eš sigurniji i osjetit }eš snagu i ljepotu teksta;

� kod priprave za ~itanje najprije raš~lani tekst. Nastoj imati na umu pregled teksta i biti}eš sigurniji;

� pazi na znakove i interpukcije. Kao što je voza~u potrebno poznavati i pridr`avati seprometnih znakova u vo`nji, tako je i ~ita~u potrebno slu`iti se pravilno znakovljem.Poznavanje i pridr`avanje znakova je preduvjet za uspješno ~itanje;

� kod ~itanja nastoj zadr`ati melodiju govora. Lagan izgovor poma`e boljem razumije-vanju. Tko brzo ~ita ili guta rije~i bit }e narazumljiv. ^ita~i sa velikom tremom, brzimizgovorom ili govornom manom trebaju ulo`iti dosta truda da ovladaju tehnikom~itanja;

� ne sluša se samo ušima nego i o~ima. Ako je ~ita~ uredno obu~en to uljepšava liturgiju.Ako je netko neuredno ili izazovno obu~en to rastresa slušatelje. Po`eljno je ~itati u mi-nistrantskom odijelu;

� neka ti je dr`anje kod ambona sigurno i uskla|eno. Misli na to da ti je svaki pokretizlo`en pogledu. Prirodno, dostojanstveno i neusiljeno dr`anje dobra je priprava za na-stup;

� tvoj glas je najsigurniji kada dolazi iz prsa. Zato po~ni prirodnim, dubokim glasom, atako i završi;

� prije po~etka ~itanja i kod svakog odlomka pogledaj ljude, jer njima ~itaš, ne samosebi. Nemoj sagnuti glavu da ti se ne vidi lice;

� s mikrofonom se moraš slu`iti kao sa sirovim jajetom. Trebaš biti pa`ljiv jer on prenosisvaki šum, kašljucanje i nepravilno disanje. Odredi pravilnu udaljenost; ne preblizu nipredaleko;

� ………………………………………………………………..� ………………………………………………………………..� ………………………………………………………………..� ………………………………………………………………..

58

17. MINISTRANT - ^ITA^

Page 59: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

ZADACI:

� vje`bati dolazak do ambona, samo ~itanje, odlazak s ambona i dr`anje knjige� poznavati lekcionare� znati se sna}i u Direktoriju i odrediti ~itanja te ih prona}i u lekcionarima� ~itati u crkvi� komentirati druge zdravo uo~avaju}i što je dobro a što bi trebalo druga~ije� o ~emu je govorilo Evan|elje (ili ~itanja) prošle nedjelje.

GRAÐA UZ TEMU:Ovako ka`e jedna legenda. Dogodilo se to u srednjemvijeku. Kralj je odlu~io poslati svoga sina u daleki gradda se tamo školuje. Sin se teško rastajao i gorko plakao.Otac ga tješi i veli mu: "Sinko, smiri se, mi }emo te u mi-slima pratiti. Svakog tjedna }u ti pisati i opisivati sve štose kod nas doga|a." I sin otputuje. Koliko je samo zanjega bilo veselje svako pismo koje je primio od oca!^esto bi ga dr`ao u rukama, pa ~itao i opet; po tko znakoji puta. Ta, pismo je pisala ruka njegova oca, koja muje otkrivala sve što se doga|a u obitelji i domovini.

Nebeski nam Otac u svakoj misi šalje pisma u liturgij-skim ~itanjima. Cijelo sveto pismo je zbirka Bo`jih po-ruka koje ~itamo svake nedjelje. I ne samo tada. Nemo`e biti misnog bogoslu`ja bez ~itanja. Ona nas uvi-jek podsje}a na Bo`je poruke, pouke, savjete, pobude,upozorenja,… Netko to mora u zajednici pro~itati jasnoi glasno. Uz sve}enika, to su ~ita~i (lektori), koji vršeslu`bu ~itanja i prenošenja Bo`je poruke. Njihova jeuloga jako va`na. Slu`ba ~ita~a je stara i jako va`naslu`ba. Na~elno, pripada odraslima, ali i poslu`iteljimaoltara.

Ministrant mo`e biti i ~ita~. On je ve} poslu`itelj oltara iako ~ita, time još više nadopunjuje i oplemenjuje svojuslu`bu. Po`eljno je da svaki stariji ministrant, koji za toima smisla, bude i ~ita~. Neke `upe imaju zasebnu za-jednicu ~ita~a, a negdje sami ministranti ~itaju.

@eliš li, cijenjeni ministrante, biti i ~ita~ u svoj zajednici– dobro `eliš. Samo dobar ministrant mo`e biti i dobar~ita~. Za ovu slu`bu treba se i valjano pripravljati. To }eti pomo}i sve}enik, sestra, vjerou~itelj ili koji stariji ~i-ta~. Pomno ih slušaj, pamti, usvajaj i dobro }e ti do}i.Priprema za ~itanje je prvi i veoma va`an korak da po-staneš dobar ~ita~. Za svaki se nastup prikladno pripra-vi. S tekstom koji moraš pro~itati valja se unaprijedupoznati. Više ga puta pro~itaj, pokušaj otkriti klju~numisao koju valja naglasiti. Što ti nije jasno, slobodno pi-taj. Do|i najmanje petnaest minuta prije mise i vje`baj.(Neki nose tekst ku}i, da bi se još bolje pripravili.) Vidiosi na TV-u kako spikeri ~itaju. Nisu dugo na ekranu, teknekoliko minuta. Me|utim, njihovo radno vrijeme trajepuno du`e; ostatak vremena provode u pripremama zanastup.

Posebnu pa`nju treba obratiti na liturgijske knjige. Onesu svete knjige i prema njima treba imati poštovanja.Sjeti se da tu knjigu ljubi sve}enik nakon navještajaevan|elja. Zato ih uvijek dr`imo s dvije ruke.

59

CILJ:– motivirati starije ministrante da prihvate slu`bu

~ita~a (i kad postanu odrastu)– nau~iti pravila ~itanja svetih tekstova u crkvi– znati odrediti ~itanja.

IDEJA VI[E:� natjecanje u "kvaliteti" ~itanja� nabaviti knjigu "^ita~"� primiti starije i pou~enije ministrante u slu`bu

~itala (obred vidi u knjizi "^ita~")� nabaviti biblijske tekstove na disketama ili

CD-u� upoznati i pratiti list "@ivo vrelo" za liturgijski

odgoj.

Page 60: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

Prije nastupa provjeri svoju urednost (odijelo, lice,kosa…). Dojam koji ~ita~ ostavlja veoma je va`an. Pazina hod kada prilaziš, na dr`anje tijela i ruku. Isto vrijedii za odlazak s ambona. Kod ~itanja govor mora biti ja-san i glasan; pazi na stanku i znakove. Diši ravnomjernoi povremeno pogledaj slušateljstvo.

Va`no je i kakvim }eš glasom zapo~eti ~itati: ni tiho nipreglasno. Tonom i ritmom kojim si zapo~eo, moraš na-staviti i do kraja. Tvoj glas treba biti prirodan; ne iskriv-ljen ili piskutav. Govori iz punih plu}a i tada }e tvoj glasbiti prirodan i ugodan.

Jedan je nepripremljen ~ita~ zapo~eo ~itanje: - ~itanje"poslastice" apostola Pavla Korin}anima. "Poslastica"umjesto poslanica. Jasno je da je u crkvi nastao smijeh.^itanje na mikrofon zahtijeva posebno vje`banje ipa`nju. Govor treba biti lagan i prirodan. Trebaš malo~ekati dok mikrofon primi i reproducira tvoj glas. Akose pojavi zakašnjeli glas ili jeka, tada sporije i tiše izgo-varaj. Ako se pak ne ~uje, tada poja~aj glas. Prema mik-rofonu treba biti pa`ljiv jer on "hvata" svako nepravilnodisanje ili kašljucanje. Udaljenost od mikrofona morabiti uvijek ista. Kolika je ona, to trebaš sam isprobati.

Ako si dovoljno dobro ovladao tekstom, preporu~a seda nekoliko puta dok ~itaš pogledaš narod. Tako seostvaruje komunikacija izme|u ~ita~a i puka. Ne zabo-ravi: i tvoje tijelo se vidi dok ~itaš: neka uvijek budeuspravno s blago raširenim nogama. Tako }e cjelovitost~itanja biti sve~anija i dostojanstvenija.

Dodatak o lekcionarimaBogoslu`je se ne mo`e zamisliti bez biblijskih tekstovakoji sa~injavaju slu`bu rije~i. Postoji bliska povezanostBo`je rije~i i euharistije. Crkva je uvijek ~astila Bo`jurije~ i euharistijsko doga|anje. Isto tako, kod podjelji-vanja sakramenata potrebno je naviještanje rije~i, jer suto sakramenti vjere koja se iz Bo`je rije~i ra|a i njomese hrani. Vjernici se hrane na stolu Bo`je rije~i i na stoluTijela Kristova. Ono što se u rije~i ~ita i navješ}uje, u li-turgijskim se znakovima nudi i doga|a. Misno slavlje jeliturgija - bogoslu`je iz dva dijela: slu`ba rije~i i euhari-stijska slu`ba.

Liturgijske knjige iz kojih se naviješta rije~ Bo`ja treba-ju pobu|ivati svijest da je tu prisutan Bog koji sada go-vori svom narodu. One moraju biti prikladno urešene ilijepe, jer su simboli i znakovi ve}ih vrednota. Zato }esve}enik i poslu`itelji oltara uvijek paziti na urednost li-turgijskih knjiga. Njima se moramo slu`iti s du`nimpoštovanjem i brigom. Rije~ Bo`ja preko liturgijskihknjiga dobiva svoj konkretni vidljivi `ivot u zajednicivjernika. Bo`ji glas, dakako, ne mo`emo ~uti, kao niglas Isusa Krista. Bog upu}uje svoju rije~ preko glasni-ka. Liturgijski ~ita~ je izabrani posrednik i prenositeljBo`je rije~i i njegove poruke. Ponekad je i ministrant(stariji) u slu`bi ~ita~a; ako i nije, dobro je da se zna sna-laziti u liturgijskim knjigama.Ministrant je aktivni sudionik bogoslu`ja i dobro je akose mo`e samostalno snalaziti u liturgijskim knjigama.Kako bi bio od ve}e koristi svom sve}eniku pri slavljen-ju liturgije, treba svladati osnovnu liturgijsku pisme-nost. Liturgijska pismenost pretpostavlja poznavanje iupotrebu svih liturgijskih knjiga, obrednika i pomagalakoji se koriste u bogoslu`ju.

Lekcionari su zasebne knjige koje sadr`e liturgijska(misna) ~itanja. Sastavljeni su od zbirki odlomaka izSvetog pisma, koji se ~itaju u misnom bogoslu`ju. Iza-brani biblijski tekstovi prilago|eni su prigodama i vre-menu liturgijske godine: svagdanja, nedjeljna,blagdanska, sveta~ka, adventska, korizmena i uskrsna.Prije misnoga slavlja, lekcionar, u kojem su vrpcom oz-na~ena ~itanja, stavi se na ambon i ostaje zatvoren dokga ~ita~ neposredno prije naviještanja Bo`je rije~i ne ot-vori. Prikladno je da se ~itanja u liturgiji navješ}uju izjedne knjige, osim evan|elja koje se u nedjeljnim isve~anijim slavljima naviješta iz evan|elistara. Nijeprikladno s ambona ~itati biblijska ~itanja koriste}i ma-terijale za liturgijsku pripravu, npr. listi} ili sli~no.

60

Page 61: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

Svagdanja ~itanjaNalaze se u tri sveska. Svesci za svagdanja ~itanja imajutri odlomka (iz Starog zavjeta, apostola i evan|elje), aobi~no se ~itaju dva (Evan|elje obavezno, i jedno izStaroga ili Novoga zavjeta). Izme|u ~itanja uzima sepripjevni psalam, a prije Evan|elja poklik aleluja (ili uvrijeme korizme Slava tebi, Kriste, kralju vje~ne slaveili sl.). Za što lakše snala`enje, prvo ~itanje, koje se ~itau neparne godine, ozna~eno je trokuti}em, a drugo ~i-tanje, za parne godine, ozna~eno je rombi}em.

Nedjeljna ~itanjaSadr`ana su u tri sveska -A, B, C – i predvi|aju tri ~itan-ja: prvo iz Starog zavjeta, drugo iz Apostola (poslaniceili Otkrivenje) i tre}e ~itanje iz Evan|elja. Nedjeljna su~itanja uskla|ena prema tematskim cjelinama; povezu-ju}i iste teme iz Starog i Novog zavjeta. Svaki svezaknedjeljnih ~itanja sadr`i: vrijeme došaš}a, bo`i}no, ko-rizmeno, vazmeno vrijeme, vrijeme kroz godinu i svet-kovine Gospodnje "kroz godinu".

Blagdani i spomendaniTada se uzimaju samo dva ~itanja. Prvo se mo`e uzeti iliiz Starog zavjeta ili iz Apostola, a drugo iz Evan|elja. Uvazmeno se vrijeme prvo ~itanje uzima iz Djela apostol-skih, a drugo, po mogu}nosti, iz Ivanova evan|elja. Nasvetkovine i blagdane uvijek se uzimaju ~itanja koja senalaze u vlastitim ili zajedni~kim ~itanjima.

Sveta~ka ~itanjaZa neka sveta~ka ~itanja predlo`ena su vlastita ~itanja.Kad ne postoje vlastita sveta~ka ~itanja, onda se uzima-ju ~itanja koja osvjetljuju neku osobitost sve~eva `ivotai djelovanja. ^esto se u lekcionaru nazna~uje koje se ~i-tanje mo`e uzeti iz zajedni~kih sveta~kih slavlja. Sve-ta~ki lekcionar sadr`i i zajedni~ka ~itanja što se nalaze uzajedni~kim slavljima ili za odre|eni red svetaca (npr.mu~enika, djevica, pastira...) ili za svete op}enito.

Prigodna ~itanjaSadr`e liturgijska ~itanja u razli~itim prigodama, kaošto su doga|aji vezani uz Crkvu, crkvene slu`benike,narode i dr`avnike, u razli~itim prilikama javnog `ivo-ta, te za neke osobite potrebe. Lekcionar donosi i zavjet-na ~itanja u posebnim zgodama ili svetkovinama.Predlo`eno je više tekstova koji se mogu izabrati.

Vje`bati i pokazivati kako se treba slu`iti lekcionarom.U njemu je zapisana Bo`ja rije~ i zato mu pripada doli~-no i sve~ano rukovanje. Kad se nosi ili dr`i, neka tobude uvijek na dostojanstven na~in, kako bi se izrazilopoštovanje prema Bo`joj rije~i.

61

Page 62: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

UVOD:Kad sam bio malo dijete, rado sam skupljao sli~ice. Nisam znao ~itati, te mi je majka ~esto pri~ala o dragom Isusu.Jednom u crkvi majka mi je dala svoj molitvenik da me umiri. Tra`io sam i slagao svete sli~ice. Kada je sve}enik do-šao pred oltar i stao nešto dijeliti pitao sam što radi. Mama mi je rekla da dijeli sv. pri~est. To mi se jako svidjelo.Zavolio sam crkvu i u drugom razredu postao ministrant. Bio sam u sedmom razredu. U nedjelju poslije misevele~asni mi je u sakristiji rekao da do|em k njemu. Bio sam uznemiren jer nisam znao zašto me zove. Što sam tou~inio? Osje}aju}i nelagodu zaputio sam se u `upni stan. @upnik mi je otvoreno rekao: "Stjepane, ti bi mogao bitidobar sve}enik". Bio sam zbunjen. "A što bih morao raditi da to postanem?" – jedva sam izustio. Rekao mi je da bu-dem dobar, marljiv i da mnogo molim. Nikada to ne}u zaboraviti. (bogoslov Stjepan)

O TEMI UKRATKO:

� Bog ~ovjeku šalje poziv – to je vidljivo osobito u Svetom pismu;� kroz cijeli Stari zavjet Bog poziva "suradnike" (Mojsija, Samuela, Jeremiju);� i Isus na po~etku javnog djelovanja poziva i okuplja u~enike kojima povjerava svoj

nauk i `eli da ga prenose drugima;� izbor zvanja u `ivotu naj~eš}e je jednostavan i spontan;� ve}ina sve}enika bili su ministranti;� kroz molitvu i razmišljanje polako se otkriva istinitost svoga zvanja;� potrebna je neprestana molitva za nove "radnike u Gospodnjoj `etvi";� ………………………………………………………………..� ………………………………………………………………..� ………………………………………………………………..� ………………………………………………………………..� ………………………………………………………………..

ZADACI:

� prepri~ati ili sastaviti primjer iz `ivota ili Svetog pisma o nekom pozivu� nacrtati sve}enika� što ti se svi|a, a što ne kod sve}eni~kih zvanja? (razgovor)

62

18. SVE]ENI^KA ZVANJA

CILJ:– briga je zajednice ho}e li sutra biti

sve}enika i redovnika– kao aktivan ~lan `upne zajednice, mini-

strant ima odgovornu ulogu u molitvi zasve}eni~ka zvanja.

IDEJA VI[E:� pitati nekoga od sve}enika ili redovnika kako je to postao� izmoliti "deseticu `ive krunice" za sve}eni~ka zvanja� upoznati kojeg bogoslova ili ~asnu sestru� moliti za jednog bogoslova (`upnik zna ime).

Page 63: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

GRAÐA UZ TEMU:

Bog zove – nekada i danas

Upravo Sveto pismo govori o Bo`jem pozivu ljudima i~ovjekovom odgovoru na upu}eni poziv. Povijest Iza-branoga naroda zapo~inje pozivom Abrahamu (Post12,1). Kroz cijeli Stari zavjet Bog poziva "suradnike",koji }e biti njegov glas posred naroda: Mojsija, Samue-la, Jeremiju. Bog, brinu}i se za svoj narod, poziva narazli~ite na~ine. Svima je zajedni~ko da s Bogom su-ra|uju oko skrbi za Bo`ji narod. Oni se u po~etku boje,kolebaju i smatraju se nedostojnima. Me|utim, Bog ihbaš takve `eli i kasnije }e preko njih u~initi velika djela.

Prikladno je pro~itati nekoliko tekstova o pozivu u Sta-rom zavjetu te o njima razgovarati:Mojsije i goru}i grm (Izl 3-4)Samuelov poziv ( 1Sam 3,1-4)Izaijin poziv (Iz 6).

Isus na po~etku javnog djelovanja tako|er poziva iokuplja u~enike (Mk 1,16-20) kojima povjerava svojnauk i `eli da ga prenose drugima. Poziva ih da slušaju"Radosnu vijest" i da ga slijede. Tako su mnogi pošli zaIsusom i pratili ga na njegovim putovanjima. Slijede ga,slušaju i u~e `ivjeti novim `ivotom. Novi zavjet spo-minje sedamdeset i dvojicu u~enika koje Isus šalje kaoglasnike pred sobom (Lk 10,1). Ipak, posebno je pozvaoi izabrao dvanaestoricu apostola, koji postaju njegovisljedbenici, bliski prijatelji i poslanici (Mk 3,13). Isus`eli da njegova rije~ odjekuje po svem svijetu i kroz svevjekove, zato poziva i šalje. Njegov nauk je poruka spa-senja za sve ljude.

Prikladno je pro~itati nekoliko tekstova o pozivu u No-vom zavjetu te o njima razgovarati:poziv apostola (Mk3,13-20)susret s bogatim mladi}em (Mt 19,16-23)Petrov poziv (Lk5,1-11).

Duhovna zvanja danas

Za `ivot nekog grada ili sela potrebna su mnoga zani-manja. Mo`e li se `ivot odvijati normalno bez pekara,lije~nika, nastavnika, voza~a, policajaca...? Mnoga suzvanja potrebna ljudskoj zajednici i ako nedostaju, za-jednica trpi ili je `ivot nemogu}. Postavimo pitanje:Kako su neki izabrali svoje zanimanje? Mo`da kroz raz-govor s roditeljima ili znancima, ili su to osjetili u sebijoš od djetinjstva, netko im predlo`io te se u~inilo za-nimljivo, plemenito ili atraktivno. Izbor zvanja u `ivotunaj~eš}e je jednostavan i spontan i nema neke tajnovito-sti. Sve ide nekako prirodno i neusiljeno. Zapo~injesimpatijom prema zvanju i nastavlja se ostvarivanjem`elje.

Jeste li se zapitali kako se neki sve}enik (npr. `upnik)odlu~io za sve}eni~ki poziv? Vi|amo ih svakodnevno u`upi ili u samostanima. Oni propovijedaju, predvodeslavlja sakramenata, pou~avaju, brinu se za ljude, djelu-ju u misijama, predvode `ivot `upnih zajednica. Kakosu oni izbrali svoje zvanje i tko ih je pozvao? Zajedno surasli s drugima, imaju zajedni~ko djetinjstvo i nisu bilineka posebna djeca. Malo je tko od njih do`ivio neki"~udesan" poziv. Nije bilo nekih vi|enja, snova ili uka-zanja. Naj~eš}e u djetinjstvu susre}u sve}enike ili sestrei to im se svidi. Velika ve}ina sve}enika su bili mini-stranti, a sestara pjeva~i u crkvenom zboru. Neki su ~i-tali vjerske knjige, `ivote svetaca ili misionara i to im sesvidjelo. Drugima je mo`da netko predlo`io: "Ti bi mo-gao biti sve}enik!"

63

Page 64: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

Prva misao – `elja – je poput malenog sjemena, koje }evremenom rasti i sazrijevati. Kad do|e vrijeme, nakonosnovne ili srednje škole, polaze u sjemeništa ili samo-stane. Tijekom školovanja i formacije - kroz molitvu irazmišljanje – pomalo otkrivaju istinitost svoga zvanja.Nije neobi~no i krivo ako netko tijekom formacije otkri-je da to nije za njega i promijeni školu. Va`no je da se tajrast prati otvorenoš}u prema Duhu Bo`jem u iskrenojmolitvi. I još k tomu – potrebno je puno strpljenja.

Što ~initi?

Ho}emo li imati sve}enika, redovnika i redovnica, toovisi i o nama. Mo`e se dogoditi da jednog dana neke`upe ostanu bez sve}enika ili redovnica. Zamislite našu`upnu zajednicu bez `upnika (ili sestara). Kakav bi biovjerski `ivot? Poslu`itelji oltara – ministranti - više sunego drugi pozvani da o tome razmišljaju, jer Bog i da-nas zove. Mo`da nam je danas te`e ~uti Bo`ji "glas" - po-ziv? Papa nas u svom pismu za Dan duhovnih zvanjapoziva da i mi preuzmemo odgovornost za budu}nostduhovnih zvanja. Isus nam je poru~io da "molimo Go-spodara `etve da pošalje radnike u svoju `etvu". Jasno jeda smo svi pozvani da molitvom i `rtvama damo svoj do-prinos. Ako netko osjeti neku naklonost i usmjerenostprema duhovnom pozivu, neka slobodno o tome razgo-vara sa svojim `upnikom.

Kako sam po`elio postati sve}enik?

Bilo je to na dan Sv. Nikole. U našoj crkvi je bio pro-gram dolaska sveca i podjela darova. Mene je `upnikodredio da svecu dr`im štap. Bio sam sav sretan i uz-bu|en. Dok je biskup dijelio darove, ja sam stajao po-zadi. Tada sam po`elio postati biskup. Svidjelo mi sekako je to lijepo i sve~ano. Kasnije, u višim razredima,nau~io sam da ne mogu odmah u~iti za biskupa. Prvovalja biti sve}enik, a tek onda mo`e se postati biskup.Ipak, u meni je ostala `elja da postanem sve}enik; dabudem `upnik. (Mirko)

Moj ujak

Moj ujak je bio `upnik u udaljenom selu. Jednom dodvaput na godinu cijela moja obitelj išla ga je posjetiti.Bilo je to iza Uskrsa. Poslije nedjeljnog ru~ka svi smokod stola razgovarali. Ujak se zanimao kako u~im uškoli. Moj otac je otkrio da sam slab u~enik i da samnemaran na nastavi. Jako sam se postidio pred ujakom.Otac me je kudio i isto sam o~ekivao od ujaka. No onmi je samo rekao: "Ivice, ja vjerujem da ti mo`eš bitibolji." Te su mi se rije~i duboko urezale u sje}anje. ~e-sto sam o njima razmišljao. Poslije toga popravio samocjene u školi i svoje vladanje. Zamišljao sam da i jabudem kao moj ujak. O tome dugo nisam nikome govo-rio. Nakon pola godine otkrio sam mojim roditeljimada `elim biti sve}enik. (Ivica)

64

Page 65: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

UVOD:Molitva Zdravo Marijo ili An|eo Gospodnji. Ili koja poznata marijanska pjesma pred Gospinom slikom ili kipom.

Ili:

Na samrtni~koj postelji mu~ila je majku sv. Bernarda budu}nost njezina sina, mladog Bernarda. On je još malen iostaje sam kada mu je majka toliko potrebna. Ona ga pozove: "Bernarde, kada ja umrem Djevica Marija }e biti tvojamajka. Kad god budeš štogod trebao, idi k njoj s krunicom u ruci i moli se." Ovu zadnju maj~inu preporuku Bernardnije nikada zaboravio. Majka je nedugo zatim umrla. Od njezine smrti mali Bernard je redovito molio krunicu i ot-varao svoje mladena~ko srce Gospi. Ona ga je pratila i blagoslivljala njegove molitve u tolikoj mjeri da je postaoglasoviti svetac.

O TEMI UKRATKO:

� što nam majka zna~i u `ivotu?� kakav bi nam bio `ivot bez majke?� Isus nam je na kri`u ostavio svoju majku za našu nebesku Majku;� Marija je ministrantima uzor;� ministranti ljube Majku Bo`ju;� molitva krunice;� vojnik i krunica;� svibanj i listopad posve}eni Mariji;� ………………………………………………………………..� ………………………………………………………………..� ………………………………………………………………..� ………………………………………………………………..

ZADACI:

� razgovarati ili pismeno sastaviti rad na temu "Majka zemaljska i majka nebeska"� znati sva otajstva i na~in moljenja krunice� svakodnevno moliti bar jednu deseticu krunice.

65

19. MARIJA I MINISTRANTI

CILJ:

– preko zemaljske majke, koju volimo,do`ivljavamo nebesku majku Mariju

– oja~ati Marijansku pobo`nost– velikani Crkve, odreda su štovali Mariju.

IDEJA VI[E:� organizirati "lanac `ive krunice" (svaki ministrant po

jednu deseticu dnevno)� moliti na nakanu novih sve}eni~kih i redovni~kih zvanja� nabaviti ministrantima krunice� šale ili igra.

Page 66: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

GRAÐA UZ TEMU:

Ministranti ljube Majku Bo`ju.Primjereno je ministranskoj dobi da su `ivahni, nemirni,ponekad obješenjaci. Na putu odrastanja, u tim godina-ma, to je u redu. Kako takvu `ivahnost i prhkost povezatis ljubavlju prema Mariji? Takvo pitanje mogu postavitiministrantice koje su mirnije i manje `ivahne. Marija,naša nebeska majka, dobro razumije nemir tih godina.Ne treba trošiti puno rijeci. Dje~ak }e teško rije~ima iz-raziti svoje osje}aje. Što ~initi? Svakoga dana sjetiti seMarije u jutarnjoj i ve~ernjoj molitvi, makar ponekad inakratko. U svojoj sobi imati njezinu sliku. Promatratinjen lik u crkvi; ne zaboravimo, Maj~in pogled nas uvi-jek prati.

Dva najljepša mjeseca u godini, svibanj i listopad posve-cena su Mariji. Tada Marijini štovatelji dolaze u crkvusvaki dan, ni`u vijence krunica, sla`u listove litanija.Djeca su Mariji posebno draga. Uz drugu djecu, mini-strantima je mjesto u prvim redovima i medu najredovi-tijima. Svojim dolascima pokazujemo Majci kako jevolimo.

Evo nas pred tobom, Marijo.Stojim pred slikom lika tvog.Mi još ne znamokako treba moliti,zato ovo cvije}e dajemo.

Primi našeg srca buket bijeli,primi ovo cvije}e ljubavi.Srca smo ti svojau njem dali,u njem nam je `ivot cijeli.

Molitva nek´ ovo cvije}e budeza svu djecu svijeta koja pla~u.Vrati im osmijeh na licu,vrati im miran san,da svi budu sretni kao mi.

Na istoku je od starine bio obi~aj da se u odre|enim pri-godama odli~nijim osobama pokloni vijenac ru`a.Krš}ani su vrlo rano primili taj obi~aj, pa su o Marijinimblagdanima kitili sliku ili kip Majke Bo`je.

Ali latice ru`a brzo venu i gube svoju ljepotu. Nebeskojkraljici treba pokloniti nešto trajnije. Stoga se mjesto

uvelih ru`a stalo gospi prikazivati vijenac neuvelih ru`a,vijenac molitava. Zato se ustalio obi~aj da se taj vijenacru`a-ru`arij, isplete od najdivnijih krš}anskih molitava:O~enaš, Zdravo Marijo i Slava Ocu.

Na jednom seoskom groblju pokopali mladu majku. Izanje ostao i njezin osmogodišnji dje~ak. Drugi dan izaukopa uputi se na maj~in grob. Došavši do maj~ina gro-ba, po~eo je svojim malim ru~icama kopati zemlju. Na-i|u ljudi i pitaju ga: "Što to radiš ovdje?" A on, guše}i seu suzama, re~e: "Tra`im mamu. Ja ne mogu `ivjeti bezmame."

Kod ro|enja primili smo svoj tjelesni – naravni `ivot. Nakrštenju smo primili Bo`ji `ivot. Njega nam je darovaoSpasitelj svojom mukom na kri`u. Kod toga je sudjelo-vala i naša nebeska Majka. Ona je rodila Spasitelja, a ponjemu nam dolazi bo`anski `ivot. Marija je naša majka.

Svako dijete ima dvije majke: jednu na zemlji, a druguna nebu. Glavna briga naše majke je da bdije nad našim`ivotom. Sile tame `ele nam uništiti taj duhovni `ivot.Ali tu je naša nebeska majka, da se brine i da nas ~uva.Ako se priklonimo njoj, zašti}eni smo od svih opasnosti.

Mnogi sveci otkrili su nam tajnu svoje svetosti; bila je tomolitva krunice.

Dragi prijatelji, poslu`itelji oltara, poslušajte i ovajprimjer.

Naši su se mladi vojnici nalazili na taborovanju. Tamosu izvodili kojekakve vje`be, što ve} ide uz njihovu voj-ni~ku slu`bu. Pred ru~ak bilo je prestrojavanje. Kad gle!Ispred stroja na zemlji le`ala je jedna krunica.^asnik je upitao tko ju je izgubio. Nitko se ne mi~e. Nje-zin vlasnik nije htio pokazati svoju pobo`nost. Bojao seda }e mu se drugovi zbog toga smijati. Na to ~asnik staviruku u svoj d`ep i izvadi krunicu i, pogledavši mlade no-vake, re~e: "Hajde, prijatelji, nemojte se stidjeti. I jaimam krunicu koju nosim svaki dan." Tada pri|e prednjega onaj što ju je izgubio. Kao da ga je napustila malo-dušnost i stid. Ohrabrio ga je primjer njegova ~asnika.

To ne valja. Tko bi se od vas stidio svoje majke? Štoviše,svatko je na nju ponosan. Tako je i s nebeskom majkom.Ministranti i ministrantice, nemojte se nikada stidjetisvoje nebeske majke. Otkrijte njezinu sliku ili kip, akoimate kod ku}e. Svaki dan uzimajte krunicu u ruke i mo-lite; ili kod ku}e ili zajedno s drugima u crkvi. Ako vamje dugo cijelu, molite bar jednu deseticu.

66

Page 67: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

UVOD:- na stolu se nalazi kri` i upaljena svije}a- zajedno izmoliti Molitvu Gospodnju (O~e naš) raširenih ruku- ili "Molitva ministranta":

TEMA UKRATKO:

� jer si tako blizu oltara, pozvan si na svetost;� pozvan si biti bolji i pobo`niji od drugih dje~aka;� dobar u~enik ili sportaš postaje se s puno vje`banja;� MOLITVA – put prema pobo`nosti;� disanje = `ivot tijela;� molitva = `ivot duše;� poslu`ivanje je molitva;� uzor svetosti imamo prvo u Bogu, Isusu i svecima;� biti svet Bo`ji je dar i plod tvog zalaganja;� svakome je upu}en poziv na svetost, a osobito ministrantu;� ………………………………………………………………..� ………………………………………………………………..

ZADACI:� neka svatko ka`e što moli� sastaviti nedjeljnu propovijed ili neku molitvu� nau~iti Molitvu ministranata.� vanj{tina i nutrina; zdrava i crvljiva jabuka.

67

20. DUHOVNI @IVOT – POBO@NOST

CILJ:– probuditi svijest da ste pozvani, više nego dru-

gi, na intenzivan duhovni `ivot– ako se ne moliš, kako mo`eš poslu`ivati oltar?– iz redova ministranata stasaju budu}i suradnici,

pa i sve}enici i redovnici.

IDEJA VI[E:

� mnogi ministranti obavljaju pobo`nost prvih peta-ka

� pribaviti prikladni MOLITVENIK� u knji`ici "Ministrant" postoji mali ~asoslov.

Gospodine, Isuse, slu`benik sam Tvoj.Izabrao si mene da poslu`ujem kod Tvog oltara.Sretan sam što mogu kod svete `rtve donositi na oltar`rtvene darove.Nau~i me da slušam rije~i Tvoje.Daj mi snagu da znam radosno prikazivati sve;svoja djela, svoje misli i sav svoj `ivot.Ti }eš mi se darovati u svetoj Pri~esti.

Daj mi pravo apostolsko srce,da se i ja znam darovati bra}i.

Ostani uvijek sa mnom, Gospodine!Ti me vodi k Ocu!Marijo, moja Majko, slu`benice Gospodnja,u~ini me vjernim slu`benikom Sina Tvoga.

Page 68: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

GRAÐA UZ TEMU:

Poslu`itelj oltara, koji je tako ~esto u doticaju sa svetin-jama, treba biti pobo`an, to zahtijeva njegova slu`ba.Ve} samim time što je ministrant, treba prednja~iti upobo`nosti. Jedan vid je i molitva.

Kada srce moli.Ima razli~itih na~ina na koje mo`eš moliti. Molitvamo`e biti osobna, nutarnja, iz duše, ili molitva srca. Mo-liti mo`eš zajedno s drugima kada obavljaš mini-strantsku du`nost. Neki obi~avaju pognuti glavu,zatvoriti o~i i moliti srcem. Na taj na~in se odvajaju odsvijeta i sami govore s Bogom. O~i i uši kao da suisklju~ene, a prozori naše duše zatvoreni. Sva je pa`njausmjerena Gospodinu koji prebiva u našem srcu. Takomo`emo moliti svoju jutarnju i ve~ernju molitvu, ilizahvalu iza pri~esti. Ovakav nutranji razgovor s Bogomnu`an je i potreban oblik molitve. Ministrant se trebavje`bati u ovom na~inu. Molitva srca je velika milost ukojoj se treba vje`bati, i za koju treba moliti. Ima i dru-gih oblika molitve. Kad ministriraš, teško }eš na ovakavna~in mo}i s Bogom razgovarati. Zašto? Jer na mnogostvari treba misliti i pratiti svetu misu.

Aktivna molitva, molitva otvorenih o~iju iušiju.U ovakvoj molitvi molitelj se ne ogra|uje od izvanjskogsvijeta. On nastoji da ga Bogu di`e sve što ~uje, vidi, do-diruje i što god ~ini. On moli kada gleda oltar, kale`, ta-bernakul, svije}e... On moli kada izgovara glasno misnemolitve, gromko pjeva, kada stoji ili kle~i. Ove vanjskestvari ne "smetaju" ga, štoviše, one mu poma`u da `ar~emoli. To je molitveni na~in liturgije tako da što zdušnije

sudjeluje. Crkveni Sabor }e re}i da je liturgija najuzvi-šenija molitva koju ~ovjek mo`e prinijeti Bogu. Obredii sv. mise, i sakramenata i drugih pobo`nosti pru`ajunam razne oblike molitava. Stoga Crkva njeguje liturgi-ju i `eli da i ministranti u toj skladnoj pjesmi dadnu svojobol. Tako ministranti i tu nalaze svoju pravupobo`nost.

Poslu`ivanje je molitva.Kod poslu`ivanja ministrant mo`e biti mlak i bezvoljan,a mo`e biti pravi molitelj. Kada nosi vr~i}e s vinom ivodom, misli kako se i on prikazuje kao `rtveni darBogu. "Primi, Gospodine, ove darove! Dajem ti svojesrce i sve što imam!" Kad god poklekne, nije to samoobi~na kretnja tijela, ve} tom kretnjom Bogu govori:"Klanjam ti se veliki i silni Bo`e!" Tako moli ~itav ~ov-jek, i tijelo i duša. Sve što ~iniš neka to ne bude samo na-izgled, samo tijelom, nego neka to prati srce, razmišljajda i to što ~iniš mo`e biti molitva. Stoga je va`no ra-zumjeti bogoštovne ~ine, shvatiti njihovo zna~enje iizvršavati ih pobo`na srca. Tako }e pravi ministrant uvi-jek iznova u~iti o liturgiji, simbolima, crkvenom po-su|u, ruhu...

Zahvala poslije svete miseSve}enik je rekao "Po|imo u miru", odgovorili smo iposljednji "Bogu hvala", svije}e na oltaru su pogašene,ali sveta misa time nije završena, nego se nastavlja umome `ivotu. Ti, Bo`e, `eliš da moje misli, rije~i, mojrad i odmor, upravo sve što ~inim, odra`ava `rtvu, kodkoje sam smio poslu`ivati. Daj mi milost da danas tvogaSina tako nasljedujem i tako `ivim kako to dolikujeBo`jem djetetu i bratu Isusa Krista. Daj, da te radosna

68

Page 69: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

srca hvalim svojim rije~ima i djelima. Po istom Kristu,tvome Sinu, Gospodinu našem. Amen!

Bog nas poziva na svetost.

To je naš cilj i kona~ni smisao za kojim te`imo. Naš ze-maljski `ivot bio bi promašen bez ostvarivanja krš}an-skog ideala svetosti. Svaki vjernik je pozvan da `ivotnimsvjedo~enjem bude dionik posve}enja sebe i svijeta. Nasvetost nisu pozvani samo odrasli, ve} je mogu ostvariti iodva`ni dje~aci. U prvim krš}anskim vremenima mnogisu dje~aci i mladi}i, poput svetog Tarzicija, svoju svetostdokazali i mu~eništvom. To su junaci vjere, kojima se di-vimo i preporu~amo u molitvama. Velik se postaje veli~-inom i plemenitoš}u duše, a ne veli~inom tijela. Poziv nasvetost upu}uje nam sâm Isus: "Budite sveti kao što jesvet Otac vaš nebeski." Uzor svetosti imamo prvo uBogu, Isusu i svecima. Takvu svetost pokušaj ostvariti,dragi ministrantu, u svojoj ministrantskoj slu`bi, kao icijelim svojim `ivotom. Ministrantsko slu`enje koje nijeza~injeno barem klicom svetosti gubi svaki smisao izna~enje. Isus voli i cijeni svete dje~ake, posebno uzsvoj Oltar. Oni su ukras ne samo ovozemaljske crkve,ve} i vje~ne Crkve u nebu.

Ideal svetostiOn ti se mo`e u~initi dalekim i neostvarivim. Kako po-stati svet s tolikim sklonostima na grijeh, koje nas bezprestanka mu~e? Putevi zla su ugodni i široki, dok su pu-tevi dobra opori i teški. Svi su se sveci susreli s tim pro-blemima, osje}ali su `alac grešnih ugodnosti i teško}e uvršenju dobra. Borba za svetost je borba za ostvarenjedobra u nama i oko nas, a odbacivanje zla.

Veli~ina svetacaOna se nalazi u njihovom nastojanju da svoje mane islabosti preobraze u vrline i kreposti. U onome u ~emusu, kao obi~ni ljudi, bili slabi, oni su upornim radom iodricanjem postali veliki. I najve}i grešnik mo`e po-stati svetac. Primjer nam je sv. Augustin. On je do svojetridesete godine `ivio razvratnim i sabla`njivim `ivo-tom. Sam je to napisao u svojim Ispovijestima: "Joškao dijete bio sama veliki grešnik." Nakon obra}enjaAugustin postaje jedan od najve}ih svetaca našeCrkve.

Biti svet Bo`ji je dar i plod tvoga zalaganja.Bog nas je iz ljubavi stvorio, ali naša vje~na sre}a ovisio nama i našem trudu oko svetosti. Poziv na svetost jetrajna obveza svakog krš}anina, a posebno onih koji sutako blizu oltara, ministranata.

I tebi je upu}en poziv na svetost.Na svetost si pozvan po krštenju i slu`enju u Crkvi.Neka te ne uplaši visina cilja na koji te Bog poziva. Onje ostvariv jer su ga mnogi dostigli. Što je cilj ve}i tra`iviše `rtve i odricanja. Krenuo si za Kristom, slijedi gasvetim `ivotom!

69

Page 70: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

70

II. SVECI-ZAŠTITNICI MINISTRANATA

Page 71: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

SVETI TARZICIJE

Bilo je to u rano krš}ansko doba, za vrijeme prvih pro-gona krš}ana. Sve}enik je u katakombama slu`io sv.misu. Nakon što je rekao na koncu: "Idite u miru"; obra-ti se prisutnima i upita: "Tko bi od vas htio odnijeti svetehostije našoj bra}i zatvorenicima"? Dje~ak imenomTarzicije istupi pred sve}enika. On ve} dugo sanja kakobi u~inio nešto veliko za Boga. No, vide}i njegovu mla-dost sve}enik je oklijevao. On je za ovaj pothvat o~eki-vao odva`nog mu`a koji bi se mogao prema potrebi ibraniti. Me|utim, Tarzicije je uporno molio da to budebaš on. @elio je ovim djelom posvjedo~iti ljubav premasvome Spasitelju. Odlu~nim glasom povika: "Pouzdajtese, ja se obvezujem da }u donijeti Isusa, ne}u zatajiti!"Smion i odlu~an izgled dje~aka uvjerili su sve}enika damu povjeri pri~est. Stavi je u malu kutijicu i objesi dje~-aku oko vrata. Tarzicije se uputi rimskim ulicama prematamnici. Kad je stigao na trg, namjeri se na dje~ake kojisu se igrali. Ovi su ga uporno pozivali da im se pridru`i.Tarzicije se opravdavao da `uri i ima svoga posla. Jedanje primijetio da on nešto skriva na prsima. Htjeli su vid-jeti po svaku cijenu što on to nosi. Kad je odbio, zlo~estinevaljalci se bace na njega. Htjeli su oteti posudicu. Onse svom snagom branio. Ta bila je tu najviša svetinjakrš}ana. Napokon podlegne i sruši se sav u krvi, ali je idalje rukama ~vrsto dr`ao hostije. Uto nai|e stra`ar i ra-stjera obijesne dje~ake. On je, na sre}u, bio krš}anin isakri posudicu. Dje~ak je bio sav izranjen i izdahnuo jena rukama. Umro je kao mu~enik za svoga Spasitelja.Nije dopustio da svete tajne pogani obeš~aste. Krš}anisu ga sahranili kao pravog mu~enika za svetu vjeru.

SVETI DOMINIK SAVIO

Još kao mali dje~ak sveti Dominik bio je izrazito poslu-šan svojim roditeljima i redovito molio za njih. MajkaBrigita i otac Karlo odgajali su ga u ljubavi prema Bogui ljudima. Dominik je rastao i svakog dana sve više znaoo dobrome Bogu, upoznavao ga i sve više molio. Svakeje nedjelje bio u crkvi pokraj svog oca. Pratio je misu ipa`ljivo slušao propovijed. Ve} s pet godina nau~io jeministrirati i poslu`ivao je redovito kod svete mise, a sasedam godina primio je prvu svetu pri~est. Znao je pod-nositi nepravdu još u osnovnoj školi. 2. listopada 1854.godine Dominik je susreo don Bosca, a nedugo zatimpreselio se u Oratorij u Torinu i prikazao svoj `ivotBogu i nebeskoj Majci. Dominik je bio marljiv u~enik,rado je pomagao onima kojima je pomo} bila najpo-trebnija: bolesnima, siromašnima, napuštenima. Opo-minjao je one koji su psovali i ~inili ru`ne stvari. Bio jepokreta~ "Društva Bezgrešne" te sastavio pravilnik teDru`be. Vrlo brzo se teško razbolio, ali nije posustao usvojoj vjeri. 9. o`ujka 1857. godine prešao je u iz ovoga`ivota Gospodinu komu je iskreno slu`io. Nakon svojesmrti ukazao se prvo svome ocu, a potom i don Boscu.9. srpnja 1933. Dominik Savio proglašen je ~asnim slu-gom Bo`jim i njegove su kreposti priznate kao heroj-ske. 5. o`ujka 1950. proglašen je bla`enim, a devetgodina kasnije, 12. lipnja 1959. proglašen je svetim.

71

Page 72: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

SVETI POLIONzaštitnik ~ita~a i ministranata

Brojni su svijetli i juna~ki likovi mladih ~ita~a u nebe-skoj Crkvi. Ve} po~etkom krš}anstva u našim krajevimaotkrivamo velikane ~itanja i svjedo~enja rije~i Bo`je.Tako imamo sa~uvane zapise o sv. Polionu, koji je bioprvak me|u ~ita~ima; rekli bi danas organizator, vo|a.@ivio je krajem tre}eg stolje}a u Vinkovcima (Cibalae).Godine 304. bio je za cara Dioklecijana prognan i on jekao prvak me|u lektorima bio izveden pred sud. Na~el-nik policije, careva produ`ena ruka, Prob, trebao je ne-poslušne careve podanike kazniti. (Krš}ane suprisiljavali da se klanjaju caru kao Bogu; što oni ni po ci-jenu svog `ivota nisu prihva}ali.) Optu`ba Polionova jeglasila: "Ovaj je zabasao u toliku oholost da ne prestajehuliti na bogove i vladare." Na pitanje na~elnika Probakakvu slu`bu vrši, Polion je odgovorio: "Prvak lektora...onih koji obi~no ~itaju narodu bo`anski govor."Tako je u temelje krš}anstva na prostorima naše domovi-ne ugra|en i mladi `ivot sv. Poliona. Njegov blagdan sla-vimo 28. travnja. Stoga bi Polion, zbog svogadosljednog `ivota i mu~eni~ke smrti mogao biti zago-vornikom i uzorom svim crkvenim ~ita~ima danas.

Dani ministranata

Dobro je imati jedan dan u godini koji se uzima kao -Dan ministranata.@upnik i voditelj se o tome dogovaraju, ako ve} ne po-stoji tradicija. Svakako to mo`e biti dan sveca - za{tit-nika komu je posve}ena zajednica.Prikladna je i prva nedjelja Do{a{}a kada mo`e biti iuvo|enje u slu`bu novih ministranata; pohvala, zahva-la i nagra|ivanje starijih. Sve se mo`e zavr{iti malomzakuskom u vjeronau~noj prostoriji.Neki uzimaju Veliki ~etvrtak kao dan i sve}enika i mi-nistranata. Znakovito je i lijepo samo je problem {to susve}enici odve} zauzeti obedima velikog tjedna.Svakako je po`eljno da poslu`itelji olatara imaju svojdan u godini i koji }e oni posebno obilje`iti.

72

Page 73: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

73

III. EUHARISTIJSKO KLANJANJE

Page 74: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

PJESMA:Ima jedna duga cesta…

UVODNA MOLITVA:

Gospodine, u~itelju i brate. Okupili smo se pred tobom da ti se poklonimo i izre~emo ti svoje molitve.Radosno slu`imo tvome oltaru na kojem si se za nas predao. Daj da tu tvoju ljubav uvijek pobo`noprepoznajemo i radi toga te još više ljubimo. Blagoslovi naše nastojanje da budemo što radosniji, bol-ji i po`rtvovniji slu`itelji tebi kroz euharistiju. Amen.

Meditacija se mo`e popratiti tihom meditativnom glaz-bom (CD ili instrument).

MEDITACIJA

Ovako je Bog dobar:obra}enika prihva}a bez primjedbi i pitanja.Ovako je Bog velik:nitko mu ne mo`e doku~iti veli~inu.Ovako je Bog širokogrudan:nikoga ni na što ne prisiljava.Ovako je Bog vjeran:nikoga ne ostavlja na cjedilu.Ovako je Bog pouzdan:~eka i one koji su najdalje odlutali.Ovakav je Bog u ljubavi:svima koji mu po|u on hrli ususret.Ovakav je Bog u opraštanju:one koji su ga zatajili prima kao da ga nisu razo~arali.Ovakav je Bog u radosti:svetkuje sa svakim povratnikom.Ovakav je Bog u dobroti:nitko to jednostavno ne mo`e shvatiti.Ljubav njegova nadilazi sve naše predod`be. (SeverinSchneider)

PJESMA:Mir, pravi mir daje Krist, Gospodin naš.

Kra}a šutnjaMOLITVA SV. FRANJE

Gospodine, u~ini me oru|em svog mira.Gdje je mr`nja, da nosim ljubav.Gdje je uvreda, da nosim oprost.

Gdje je nesloga, da nosim slogu.Gdje je zabluda, da nosim istinu.Gdje je sumnja, da nosim vjeru.Gdje je o~aj, da nosim nadu.Gdje je tama, da nosim svjetlo.Gdje je `alost, da nosim radost.

O Gospodine, daj da ne tra`im toliko da budem utješen,nego da tješim; ne da budem shva}en, nego da shva}amdrugoga; ne da budem ljubljen, nego da ljubim. Jer boljeje davati, nego primati, dok opraštamo, nama bivaoprošteno; umiru}i uskrsavamo na `ivot vje~ni.

Ako prilike dopuštaju, predvoditelj sada mo`e pozvatiministrante da na papiri} napišu jednu kra}u molitvu ilinakane za koje `ele moliti, te ih jedan po jedan u šutnjidonesu pred Presveti Oltarski Sakrament. Za to vrijememo`e u pozadini svirati tiha meditativna glazba (na gita-ri ili s CD-a).Umjesto predlo`enog oblika molbenice pisane napapiru, predsjedatelj mo`e predmoliti prilo`enu slje-de}u molbenicu:

74

Page 75: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

MOLBENICA:

– Gospodine Isuse, blagoslovi naše roditelje. Neka ihtvoj Duh ravna i vodi u ljubavi i sre}i, molimo te:

– Gospodine Isuse, miloš}u svojom obasjaj našega`upnika, da ti uvijek vjerno slu`i, molimo te:

– Gospodine Isuse, neprestano pove}avaj našu `upnuzajednicu novim ~lanovima, molimo te:

– Gospodine Isuse, daruj mir svijetu. Neka prestanuratovi, ubijanja i mr`nja me|u ljudima, molimo te:

– Gospodine Isuse, svrni svoj pogled na sve bolesne ione koji trpe, da u tebi prona|u utjehu i snagu, moli-mo te:

– Gospodine Isuse, u nama, svojim poslu`iteljima uvi-jek raspiruj vjeru u tebe, ljubav prema tvojoj i našojMajci Mariji i privr`enost svetoj Katoli~koj Crkvi,molimo te:

PJESMA:Kakav prijatelj je Isus

(Pjesmarica `upske zajednice, br. 564.),

ili druga prikladna pjesma.

ZAVRŠNA MOLITVA

Mudrosti Bo`ja, vodi me.Snago Bo`ja, ja~aj me.Dobroto Bo`ja, nagradi me.Duše Bo`ji, o`ivi me.Ljubavi Bo`ja, zagrli me.Voljo Bo`ja, uputi me.Svetosti Bo`ja, posveti me.Blagosti Bo`ja, tješi me.Uzvišenosti Bo`ja, upravljaj me.Neizmjernosti Bo`ja, ispuni me.Svjetlosti Bo`ja, prosvijetli me.Milosr|e Bo`je, spasi me.Slatko}o Bo`ja, pro`mi me.Ljepoto Bo`ja, o~isti me.Sigurnosti Bo`ja, smiri me.Miru Bo`ji, nastani me.Presveto Trojstvo, blagoslovi meu `ivotu, u smrti,u vremenu i u vje~nosti. Amen. (Johannes Crasset)

Blagoslov s Presvetim

PJESMA:Krist jednom stade na `aluili druga prikladna pjesma.

75

Page 76: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

76

IV. ZABAVNE IGRE

Djeca se rado igraju jer im to stvara zadovoljstvo; jednostavno igraju se radi igre. Oni ne tra`e neki cilj ve} se preda-ju igri. To ih ispunja rado{}u, zadovoljstvom, jako dobro pamte rezultate i do`ivljaje u igri.Stoga ne bi trebali zanemariti igru u zajedni~kim dru`enjima. Posebno kada je zajednica razigrana (prolje}e) i jed-nostavno nisu zainteresirani za u~enje.Igrom i {alom po`eljno je ponekad zavr{iti ministrantski sastanak.Igra u ministrantskoj zajednici:– povezuje pojedince u jednu zajednicu– stvara do`ivljaj ugode (bilo je super)– opu{ta i razveseljuje– stvara emotivne do`ivljaje koji se dugo pamte– radije dolaze na sastanke.

Page 77: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

A. IGRE NA OTVORENOM

1. Skakanje u vre}i – igra klokana

Potreban materijal: nekoliko platnenih vre}a, štopericaBroj sudionika: po izboru voditelja (mogu}e je da ska~ejedno po jedno dijete ili više djece zajedno)Vrijeme: nije odre|eno

Tijek igre: Ova stara i vrlo popularna igra izvodi se takoda svako dijete "obu~e" na noge platnenu vre}u i podi-gne do struka. Ako je grupa manja, mogu se natjecatipojedinci, a ako je ve}a, dobro je grupu podijeliti u ne-koliko natjecateljskih skupina. Potrebno je negdje vani(bilo bi dobro na nekom mekom terenu, zemlji) odreditistartnu liniju i cilj. Cilj neka ne bude predaleko od star-ta. Ako se djeca natje~u pojedina~no, mjeri se vrijemedolaska do cilja svakome pojedinom djetetu. Naprotiv,ako se natje~u skupine, onda se uzima vrijeme ~itaveskupine. Kada je rije~ o skupini, dobro bi bilo da i prviigra~, kao i onaj iza njega, ima svoju vre}u. Iako mo`ebiti jako zanimljivo i to da svaki igra~ mora obu}i i ski-nuti vre}u te je predati sljede}em igra~u. Dijete koje naputu do cilja padne na zemlju, treba se pridi}i i nastavitisvoj put.

2. Natezanje u`eta – povuci-potegni

Potreban materijal: jedno duga~ko i ~vrsto u`eBroj sudionika: nije odre|enVrijeme: nije odre|eno

Tijek igre: Evo još jedne stare i zanimljive igre. Grupuministranata potrebno je podijeliti na dva dijela, s tim daraspored snaga bude ravnomjerno raspore|en na objestrane. Negdje na travi ozna~i se ravna crta, a konop sepostavi tako da mu je sredina to~no na crti. Djeca uzmukonop za krajeve i na znak voditelja nastoje drugu stra-nu dovu}i (ili prevu}i) preko crte. Ako je grupa ve}a,sami ministranti mogu izabrati svoje predstavnike uigri, a ostali mogu glasno navijati i bodriti svoju grupu.

3. Nošenje "krke~ki" – teški teret

Potreban materijal: štopericaBroj sudionika: nije odre|enVrijeme: nije odre|eno

Tijek igre: Svaki ~lan grupe izabere svoga partnera uigri. Pri izboru bilo bi dobro da pomogne i voditelj. Usvakom slu~aju, treba nastojati da sna`nija djeca uzmuza partnera onu slabiju. Igra zapo~inje na startnoj pozi-ciji tako da na znak voditelja sna`nije dijete uzima nale|a svoga partnera i tr~i prema zadanom cilju. Pobjed-nik je onaj par koji je prvi došao do cilja. Svi natjecateljikoji posustanu prije cilja ispadaju iz igre ili se vra}ajuna startnu poziciju. Ako je skupina koja sudjeluje u igrivelika, nekoliko parova mo`e se udru`iti i ~initi jedannatjecateljski tim.

4. Guranje "ta~ki" – šetnja s prijateljem

Potreban materijal: štopericaBroj sudionika: nije odre|enVrijeme: nije odre|eno

Tijek igre: I u ovoj igri djeca biraju svoga partnera.Va`no je izabrati neki prikladan (~ist i mekan) teren. Naznak voditelja prvi sudionici spuste se rukama na zem-lju. Njihovi parovi uzimaju ih za noge i tako kre}u pre-ma odre|enom cilju. Treba voditi ra~una da djeci budezanimljivo ali nikako ne previše forsirati da se ne bislu~ajno tkogod ozlijedio.

5. Nasipanje vode u bocu– Mokro, mokrije

Potreban materijal: nekoliko plasti~nih boca od po 2 li-tre, dvije ili više kanti za vodu i nekoliko plasti~nih pro-bušenih ~aša (ali ne sa prevelikim rupama)Broj sudionika: po izboru voditelja (u isto vrijeme mo`ese natjecati više skupina, broj ~lanova u skupini nijeodre|en)Vrijeme: nije odre|eno

Tijek igre: Na otprilike 5-10 metara od startne pozicijepostave se dvije (ili više) plasti~ne boce. Na startu sepostave kante s vodom. Pojedinac uzima probušenu~ašu i na znak voditelja zagrabi vodu iz kante te hita pre-

77

Page 78: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

ma cilju. ^aša je probušena i natjecatelj nastoji što prijedo}i do boce u koju onda sipa vodu. Vra}a se na startodakle kre}e drugi predstavnik skupine. Pobjednik jeona skupina koja prva napuni bocu do vrha. Budu}i da uovoj igri ~esto bude i mokrih nogu, preporu~a se za ljet-ne mjesece.

6. Nabacivanje kruga – Sinjska alka 2

Potreban materijal: tri metalna ili drvena koluta (ne pre-velika), tri (ili više) metalna ili drvena stupi}aBroj sudionika: po izboru voditelja (djeca se mogu nat-jecati jedan po jedan ili skupina za skupinom)Vrijeme: nije odre|eno

Tijek igre: Pripravljene stupi}e zabijemo u zemlju takoda vire 30-50 cm izvan zemlje. Stupi}e postavimo takoda budu ne previše udaljeni jedan od drugoga. Odredi-mo mjesto ga|anja, otprilike 2-3 m od stupi}a. Svakinatjecatelj dobiva tri koluta koje treba u prvom ga|anjusmjestiti na pripravljene stupi}e. Pobjednik je onaj nat-jecatelj (ili skupina) koji je uspio pogoditi najviše stu-pi}a. Ako se dogodi da ima više natjecatelja (iliskupina) s istim brojem pogodaka, natjecanje se pro-du`uje dok se ne dobije pobjednik.

7. Bacanje u metu – pikado

Potrebni materijal: velika ucrtana meta na zemlji, asfal-tu ili betonu, tri zavezane platnene male vre}ice napun-jene pijeskom ili nekim drugim sitnim materijalomBroj sudionika: po izboru voditelja (mogu se natjecatipojedinci ili skupine)Vrijeme: nije odre|eno

Tijek igre: Na zemlji je ucrtana meta s nekoliko velikihkrugova koji se su`uju prema svojoj sredini. Svaki krugnosi odre|eni broj bodova. Onaj najmanji najviše i takoprema rubu kruga sve manje i manje. Na udaljenosti odotprilike dva metra svaki sudionik pokušava pripravlje-ne vre}ice ubaciti u što u`i dio kruga i tako ostvariti štove}i broj bodova. Naravno ne smije izbaciti ve} smješ-tene vre}ice.

8. Hodanje po ciglama – Modna pista

Potreban materijal: tri drvene ili neke druge ciglice ve-li~ine dje~jeg stopala, štopericaBroj sudionika: po izboru voditeljaVrijeme: nije odre|eno

Tijek igre: Igra se mora odvijati na ravnom terenu. I uovoj igri potrebno je odrediti start i cilj. Du`ina kojusvaki igra~ treba hodaju}i po ciglicama prije}i neka nebude prevelika (5-10 metara). Svaki pojedini igra~ do-biva na startu tri ciglice. Stavljaju}i ciglice na zemlju,treba hodaju}i po njima sti}i što prije do cilja, ali tako daniti jedanput ne stane na zemlju. Na dvije ciglice stoji, atre}u stavlja pred sebe i pomi~e jednu nogu. Oslobo|e-nu ciglicu uzima u ruke i stavlja pred sebe i tako nastav-lja svoj hod. Ovo je igra brzine i spretnosti. Potrebno jepripaziti da svaki igra~ hoda samo po ciglicama a ne pozemlji. Ukoliko se sudionici natje~u pojedina~no, sva-kome od njih mjeri se vrijeme, a pobjednik je onaj kojinajbr`e do|e do cilja. Ako se natje~u skupine, onda jepobjednik skupina koja je, ukupno gledano, najbr`eodigrala ovu igru. Ova igra mo`e se igrati i tako da svakisudionik dobiva samo dvije ciglice. U tom slu~aju, dokpodi`e jednu nogu i prebacuje ciglicu, mora nogu dr`atiu zraku, tj. stajati samo na jednoj nozi.

9. Utrka na tri noge – trono`na bi}a

Potreban materijal: nekoliko vrpca za vezivanjeBroj sudionika: igra se u parovima i u igri sudjeluje višeparovaVrijeme: nije odre|eno

78

Page 79: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

Tijek igre: Svaki sudionik igre izabire svoga partnera.Na odre|enoj startnoj poziciji svaki par stane jedan po-red drugoga. Voditelj, ili njegov pomo}nik, pripravlje-nim vrpcama zave`e svakom paru noge. Od jednogigra~a desnu, od drugoga lijevu i to iznad gle`nja i nadkoljenom. Na znak voditelja parovi potr~e premaodre|enom cilju (udaljenost oko 15 metara). Pobjednikje onaj par koji prvi do|e do cilja. Potrebno je pripazitida noge parova budu dobro vezane jedna zu drugu aliipak ne previše stegnute.

B. IGRE U PROSTORIJI

1. Puhanje balona – ja~anje plu}a

Potreban materijal: baloniBroj sudionika: po izboru voditelja (najbolje da se nat-je~u pojedinci ili predstavnici skupina)Vrijeme: nije odre|eno

Tijek igre: Svaki sudionik dobije po jedan balon. Naznak voditelja po~nu upuhivati zrak u balone sve dokbaloni ne po~nu pucati. Pobjednik je onaj ~iji je balonprvi pukao. Ako u ovoj igri `eli sudjelovati više djece,mogu}e je da djeca podijeljena u grupe igraju ovu igru.Pobjednik iz svake grupe ide dalje u finale, sve dok sene dobije kona~ni pobjednik.

2. Ispuhivanje brašna – bijela lica

Potreban materijal: nekoliko tanjura (ovisno o brojusudionika), brašnoBroj sudionika: po izboru voditeljaVrijeme: nije odre|eno

Tijek igre: Svaki sudionik dobiva u ruke tanjur u ko-jem se nalazi brašno. Sudionici sjede za stolom na ko-jem je tanjur s brašnom. Igra se odvija tako da svakiigra~ treba, bez pomo}i sa strane i bez ruku, ispuhivan-

79

10. Lovac, vrabac i komarac– lova~ka igra

Potreban materijal: nemaBroj sudionika: u igri sudjeluju tri igra~a, no u isto vri-jeme mo`e sudjelovati i više skupinaVrijeme: ovisi o broju igra~a i interesu

Tijek igre: Svaki sudionik dobije ili izabere jednu ulo-gu: jedan je lovac, drugi vrabac a tre}i komarac. Naznak voditelja lovac ima zadatak uhvatiti vrapca, vra-bac treba uhvatiti komarca, a komarac ima zada}u ulo-viti lovca. Ovo je igra ispadanja. Kada je jedan odsudionika uhva}en, ispada iz igre, a „lov" se nastavlja.Pobjednik je onaj sudionik koji najdu`e ostane u igri.

Page 80: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

jem „istjerati" brašno iz tanjura. Pobjednik je onaj igra~koji je prvi ispraznio tanjur. Va`no je da u svakom tanju-ru bude jednaka koli~ina brašna.

3. Lizanje marmelade ili pudinga – slatkaigrica

Potreban materijal: nekoliko tanjura, marmelada ili pu-dingBroj sudionika: po izboru voditeljaVrijeme: nije odre|eno

Tijek igre: Kao i u prethodnoj igri, svaki sudionik sjediza stolom na kojem se ispred njega nalazi tanjur u kojemje malo pudinga ili marmelade. Potrebno je što prije,bez pomo}i ruku, „o~istiti" tanjur, isklju~ivo jezikom.Pobjednik je ono dijete koje je prvo pojelo ono što senalazi u tanjuru.

4. Zavezanih ruku gristi jabuku – bezmuke nema uspjeha

Potreban materijal: nekoliko jabuka, vrpca za povezi-vanje, silk ili ~vrš}i konacBroj sudionika: po izboru voditeljaVrijeme: nije odre|eno

Tijek igre: Jabuke se za peteljku sve`u silkom ili~vrš}im koncem te se objese na neko mjesto tako davise u visini glave natjecatelja. Natjecateljima se ve`uruke na le|ima i njima se ne smiju koristiti. Svaki natje-catelj hvata i jede jabuku isklju~ivo zubima. Pobjednikje onaj koji prvi na takav na~in pojede jabuku. Mogu}eje da i dva natjecatelja istoga tima u isto vrijeme jedujednu jabuku.

5. Zavezanih o~iju i}i preko boca

Potreban materijal: nekoliko plasti~nih boca, povez zao~iBroj sudionika: ova igra izvodi se u paru, mo`e sudjelo-vati više parova, ali jedan po jedanVrijeme: nije odre|eno

Tijek igre: Ovu igru mogu}e je igrati u otvorenom ilizatvorenom prostoru. Djeca se podijele u parove. Jedansudionik iz para ima zavezane o~i, a drugi treba svojimgovorom voditi svoga partnera do cilja dok se na putunalaze plasti~ne boce. On mu treba govoriti npr.: lijevo,desno, više, ni`e, digni nogu, spusti nogu i sli~no. Bocese mogu postaviti tek kada se igra~u koji ide prema ciljuzave`u o~i. Neka boce postavljaju ostala djeca koja togtrenutka ne sudjeluju u igri. Naravno, igra~ ne smije i}isa jedne ili druge strane nego preko boca, di`u}i nogu uzrak. Pobjednik je onaj par koji do|e do cilja a da ne sru-ši niti jednu bocu. U ovoj igri mogu}e je mjeriti i vrije-me koje je netko utrošio da bi stigao do cilja.

6. Pogodi što je – pogodi tko je

Potreban materijal: nemaBroj sudionika: sudjeluje cijela grupa – ako nije preve-lika, u suprotnom potrebno je podijeliti se u dvije ili višegrupaVrijeme: nije odre|eno

Tijek igre: Sudionici igre sjede u krug. Jedan od sudio-nika, ili voditelj grupe zamišlja neki predmet (recimo izministrantske slu`be ili iz crkve) ili neku poznatu osobuu Crkvi (npr. sveca zaštitnika `upe, nekoga hrvatskogsveca ili bla`enika). Zatim ga s nekoliko kratkih re~eni-ca opisuje (npr. od ~ega je napravljen, kakve je boje iliveli~ine, te tomu sli~no). Ili ako se radi o osobi, onda njuopisuje s nekoliko re~enica (gdje je ro|ena, kada je `iv-jela ili sli~no) Ostali sudionici imaju zadatak što prije

80

Page 81: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

otkriti o kojem je predmetu ili osobi rije~. Onaj tko prvipogodi o kojem se predmetu ili osobi radi dalje nastav-lja igru zamišljaju}i i opisuju}i novi predmet ili osobu.Ova igra korisna je za bolje upoznavanje ministrantskeslu`be, crkvenog inventara i li~nosti Katoli~ke Crkve.

7. Fotografska memorija – vje`banjepam}enja

Potreban materijal: jedan ve}i komad kartona, više raz-nih slika ili fotografija, olovka i papirBroj sudionika: mogu se natjecati dvije ili više grupaVrijeme: 3 do 5 minuta

Tijek igre: Na karton se nalijepe ili pri~vrste razli~iteslike ili fotografije na kojima se nalaze neke poznateosobe, biljke, `ivotinje ili neki predmeti. Potrebno je dana kartonu ima što više razli~itih slika (mogu se dobroiskoristiti izresci iz novina). Voditelj poka`e, skupini iliskupinama, kratko pripravljeni karton. Vrijeme u kojem}e natjecatelji imati priliku gledati fotografije ovisi onjihovom broju i jasno}i (ipak neka ne bude predugo,od 5 do 10 sekundi). Zatim voditelj sakrije pripravljeneslike. Zadatak svake skupine je da u zadanom roku ka`eili napiše što više slika ili fotografija koje su vidjeli.Pobjednik je ona skupina koja je nabrojala više vi|enihslika ili fotografija. Umjesto slika ili fotografija moguse na karton zalijepiti ili napisati razli~ite rije~i ili broj-ke.

8. Sastavljanje slike – mozaik

Potreban materijal: nekoliko ve}ih slikaBroj sudionika: i u ovoj igri mogu sudjelovati dvije iliviše grupaVrijeme: nije odre|eno

Tijek igre: Za ovu igru dobro je imati neke nepotrebneslike ili stare plakate. Slike se prije igre izre`u na višenepravilnih dijelova. Svaka skupina dobiva u ruke izre-zanu sliku koju na znak voditelja treba što prije slo`iti.Pobjednik je ona skupina koja prva slo`i sliku. Ovu igruje tako|er mogu}e igrati i pojedina~no. Onda svaki su-dionik dobiva isti zadatak kakav je predvi|en za cijeluskupinu.

81

Page 82: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

82

V. ŠALE

Page 83: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

U MESNICI

@upnik `ivi sam te mora u mesnicusam po meso. Jednom prilikom re~emesaru:- Ove su vam kosti jako debele. Dali biste mi ih mogli razbiti?Mesar }e svom pomo}niku:- De, slomi kosti vele~asnom!

<–� – >

ZAPOVIJEDI

Vjerou~itelj pita malog Ivicu:- Što se dogodi kad se prekrši jednaod Deset Bo`jih zapovijedi?Ivica je dugo razmišljao i napokonre~e:- Tada ih ostane još samo devet!

<–� – >U @UPNOM UREDU

Dolazi `ena svom `upniku da se po-jada. Ve} s vrata po~ela je govoriti:- Moj mu` je ovakav, moj mu` jeonakav, a ja jadnica sve to moramtrpjeti ni kriva ni du`na.Završi ona svoju ispovijed.- Dosta dobra `eno - re~e `upnik.Izmolit }ete pet o~enaša za svojegrijehe i tri krunice za svoga mu`a.

<–� – >

TKO ]E U NEBO?

Na satu vjeronauka ~asna sestrapri~a malim prvacima o nebu.- A sada – re~e ona – neka digneruku svaki od vas koji `eli do}i unebo.Svi su, dakako, digli ruku osim Ivi-ce.- Što je s tobom, Ivice? – upita ~asna– Zar ti ne `eliš do}i u nebo?- Ja ne mogu – odvrati Ivica – jer mije mama rekla da poslije vjeronaukaodmah idem ku}i.

<–� – >

DVA PAUKA

Dva pauka razgovaraju:- Ja sam proveo zimu u crkvenomtornju. U`asno. Nemogu}e je spa-vati uz zvonjavu.- A ja sam bla`eno prespavao cijeluzimu – odgovori drugi.- Nitko te nije dirao? Je li mogu}e?A gdje si bio? – upita prvi.- U škrablici u dnu crkve.

<–� – >

U NEBU

Mali Jurica dotr~i ku}i i po~ne zadi-hano govoriti:- Mama, mama, dragi Bog se razbo-lio! Ah, Jurice, što to govoriš. Bogse ne mo`e razboljeti. Tko ti je to re-kao?- @upnik na kraju mise. Rekao je daje Bog k sebi pozvao našeg lije~nikaToli}a.

<–� – >

MINISTRANT-PROGNANIK

Mijo nije dva dana bio u školi. U~i-teljica ga upita:- Gdje si bio prekju~er?- Majka mi je oprala rublje i nisamimao u ~emu do}i u školu – odgovo-ri Mijo.- Dobro, a ju~er? – nastavi u~itelji-ca.Mijo se po~eše iza uha, pa zatim od-vrati:- Ju~er? Ju~er sam vidio da se kodvas suši rublje pa sam pomislio davas ne}e biti u školi.

<–� – >

POSPANI MOLITELJ

Marko moli ve~ernju molitvu. Jakoje pospan te stalno zijeva. Kad višenije mogao moliti, re~e pospano:- An|ele ~uvaru, ja više ne mogu,dalje ti nastavi sam, molitvenik naosmoj stranici. Amen.

<–� – >

RASTRESENIVJEROU^ITELJ

- Zašto ju~er nisi bio na vjeronau-ku? – upita vjerou~itelj Zdravka.- Zato što mi je umro stric – odgovo-ri on.- Dobro, ali pazi da ti se to više nedogodi.

<–� – >

ORAO I AVION

Dva orla lete visoko iznad oblakakad iznenada ponad njih proletimlazni avion, ostavljaju}i iza sebetrag.- Ova pti~urina se strašno `uri – pri-mijeti prvi orao.

83

Page 84: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

- I tebi bi se `urilo kad bi ti gorio repkao njemu – zaklju~i drugi.

<–� – >

NOVINAR

- Molim vas, recite mi da li je uovom selu ro|en neki veliki ~ovjek?– na brzinu zapita novinar seljaka.- Koliko ja znam kod nas se svira|aju maleni – mudro odgovoriseljak.

<–� – >

MILODARI ZA MISIJE

Na Misijsku nedjelju sakupljala semilostinja za potrebe misija. Vidiosin~i} da otac umjesto novca stavljau košaricu dugme, pa mu bezazlenore~e:- Tata, ti si mi uvijek govorio dacrnci nemaju kaputa. Zašto si imonda dao dugme?

<–� – >

DVA BOLESNIKA

Razgovaraju bolesni lije~nik isve}enik:- Vele~asni, poduzmite nešto da neodem u pakao – zabrinuto }e lije~-nik.- Molit }u se za vas, doktore – od-vrati sve}enik i nastavi – A vi po-duzmite sve da ja još ne odem unebo.

<–� – >

ZAHVALNA

- Otvorite usta sasvim slobodno –hrabri zubar pacijenticu.- O, baš vam hvala, doktore. Kodku}e mi uvijek govore da za~epimusta.

<–� – >

^ARAPE

Ka`e Mujo Hasi:- Znaš, ja imam stereo ~arape.- Kako to?- Obje se ~uju.

<–� – >

LOVA^KA

Nekoga ~ovjeka prijavili lovo~uva-ru.- Zašto se ubili zeca, a niste ~lan lo-va~kog društva?Optu`enik odvrati:- A zašto je zec išao jesti naš kupuskad nije ~lan naše obitelji?

<–� – >

MARTINJE

Nakon što je mošt kršten i prešao uvino, de~ki se vra}ali s martinjskeve~eri dobro pripiti. Nisu dugo od-maknuli kad ih zaustavi policajac:- Znate li da ste prešli crveno?- Je, a kaj da delamo kad je nestalobelega.

<–� – >

VJE^NO SVJETLO

Tata povede maloga sina prvi put ucrkvu. Dje~aku je sve novo. Ogle-dava se uokolo i uskoro mu dosadi.- Tata – upita sin oca pokuzuju}i navje~no svjetlo – kada }e se upalitizeleno? Ja bih ku}i.

<–� – >

O SEDMOJ BO@JOJZAPOVIJEDI

Kradljivac se odlu~io pokajati padošao na ispovijed.- Krao sam, vele~asni.- Koliko puta? – upita sve}enik.- Vele~asni, ja sam se došao pokaja-ti, a ne pohvaliti.

<–� – >

SVETO ULJE

Na ispitu pita profesor studenta me-dicine:- Ako netko proguta 20 tableta pre-više, što treba u~initi?- Treba zvati sve}enika da mu dasveto ulje! – odgovori student.

<–� – >

KRŠTENJE

U jednoj španjolskoj `upi prilikomkrštenja djeteta sve}enik upita:- Koje }ete ime dati djetetu?- Miguel Antonio Juanito FernandoPablitio – odgovore roditelji.Nato }e sve}enik brzo ministrantu:- Sko~i u sakristiju i donesi mi jošsvete vode!

<–� – >

84

Page 85: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

TO^NO

- Što ~ovjek mora u~initi da do|e unebo? – upita vjerou~itelj djecu.- ^ovjek mora umrijeti – odgovorimala Sara.

<–� – >

RAJ

Pita tatu mali Ante, nakon što je navjeronauku prvi puta ~uo za Adamai Evu:- Tata, je li Adam imao punicu?- Ne, sine, on ti je `ivio u raju.

<–� – >

PUT U NEBO

Djed tuma~i unuku kako se u neboide uskim putem. Unuk }e nato:- Ja sam malen pa }u se provu}i. Akako }eš ti?

<–� – >

RAVNOTE@A

- Reci, Mate, zašto sve}enik tolikoputa za vrijeme mise moli raširenihruku?- Da ne izgubi ravnote`u.

<–� – >

DVA PASTIRA

Biskup, prolaze}i kroz polje, nai|ena jednog pastira koji ~uva stado. Urazgovoru ga zapita:- Kolika ti je pla}a?- Pa, imam za hranu i odijelo.Biskup odgovori.- Pa, i ja sam pastir, ali imam više.- E, onda Vi sigurno imate više sto-ke.

<–� – >

DUGA^KI JEZIK

- Ja slušam misu kroz prozor – ka`ejedna `ena koja stanuje u blizinicrkve.- Budu}i da imaš duga~ak jezik,mogla bi se i pri~estiti kroz prozor –odgovori mu`.

<–� – >

ISPOVIJED

Ispovijeda se jedan ~ovjek:- Znate, vele~asni, ja sam o`enjen.- Pa to nije grijeh – odgovara sve}e-nik.- Svejedno ja se kajem!

<–� – >

PU^KA PRI^A

Kad je Bog stvorio Adama, ondamu je dao puno kalupa da stvara lju-de. Tako je on radio šest dana i po-trošio sve kalupe, jer je svakogamuškarca druk~ije stvorio. Došla jenedjelja, a ostao mu samo jedan ka-lup. Ka`e on Bogu:- A sada bi trebao stvoriti `ene, aimam samo jedan kalup.

Bog mu odgovori:- Napravi ih sve po jednom kalupu.I pri~a završava da su sve `ene iste.

<–� – >

NOVI MAJMUN

Jedan od slu`benika zove direktoraZOO-vrta, koji je na godišnjem od-moru:- Gospodine direktore, naš je starimajmun uginuo. Ho}emo li kupitinovoga ili pri~ekati da vi do|ete sgodišnjeg?

<–� – >

LJUDO@DERI

- Mama, mama, naš `upnik je lju-do`der – zadihano }e Ivica majci.- Ivice, ne pri~aj gluposti. Odakle tisamo to?- Pa danas je u `upnim obavijestimarekao: Tra`im `enu za kuhanje.

<–� – >

OGNJICA

Jedna kokoš govori u povjerenjusvojoj prijateljici:- Ju~er sam imala visoku temperatu-ru.- Kako znaš?- Jutros sam snijela kuhano jaje.

<–� – >

NAPREDAK

- Kako napreduješ u u~enju engle-skog jezika?- Prili~no… Kad sam po~eo u~iti,nisam razumio nikoga, a sada nitkoviše ne razumije mene.

85

Page 86: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

<–� – >

MJESTO

- Što radi Mujo kad slomi nogu nadva mjesta?- Ne ide više na ta mjesta.

<–� – >

POSAO

Sjedi Mujo u hladu kad nai|e Haso iupita:- Mujo, sjediš i razmišljaš?- Ne, samo sjedim.

<–� – >

POHVALA

- Tata, danas me u~itelj pohvalio.- Kako?- Rekao je da sam pravo tele.

<–� – >

POPRAVIO SE

Dolazi sin iz škole i pohvali se ocu daje dobio pet.- Ooo - iznenadi se otac – kako si sepopravio.- Ali usitno, tata.

<–� – >

JEDINICA

Otac: - Sine dragi, kad }eš ve} ispra-viti onu jedinicu iz matematike?Sin: - Ali, tata, kako }u je ispravitikad je imenik stalno u zbornici?

<–� – >

BUDNOST U NEBU

Mali Marinko dugo se u no} igrao sgostima, pa ga je majka najzad mrtvaumorna odnijela u postelju.- Ne}emo zaboraviti ve~ernju molit-vu, bez obzira na to! – re~e majka.- Pa ti misliš da su oni u nebu još uvi-jek budni? – kratko }e Marinko.

<–� – >

ADAMOVA KAZNA

- ^ime je ka`njen Adam nakon što jeu raju zemaljskom sagriješio? – pitavjerou~itelj na satu.- Morao je o`eniti Evu. – javi se brzoMirko.

<–� – >

ZMIJE

Razgovaraju dvije zmije:- Jesmo li mi zmije otrovne?- Ne, zašto pitaš?- Ah, dobro je, ju~er sam se ugrizlaza jezik.

<–� – >

PRAZNICI

U~enici prvog razreda našli se naprvom satu nastave. Sjedili sumirno i šuškali nešto u svojimklupama. Najednom, jedan od u~-enika podigne ruku. Kad mu u~i-telj dopusti da govori, mali hrabrozapita:- Gospodine u~itelju, kad nampo~inju praznici?

<–� – >

MISIONAR

Našao se misionar u nevolji.Okru`ili ga lavovi. Zatvorio je o~ii po~eo moliti. Ništa se nije dogo-dilo. Dugo je tako ~ekao i napo-kon se usudio malo pro}iritidesnim okom. Što je vidio? Lavo-vi pali na koljena u polukrug okonjega i mole – molitvu prije jela.

<–� – >

VJERONAU^NOPITANJE

Dvoje malenih razgovarajume|usobno o vjeronau~nim te-mama:- Što zna~i ono da }e ~ovjek jestikruh u znoju lica svoga?- To je barem jasno: ~ovjek trebajesti sve dotle dok se ne po~neznojiti.

86

Page 87: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

<–� – >

IŠAO U CRKVU

U~ila djeca na vjeronauku o stva-ranju svijeta. Zajedni~ki su na satuviše puta ponavljala što je Bog ko-jeg dana stvorio.- A što je dragi Bog radio sedmogdana, u nedjelju? – pitala je vjerou~-iteljica.- Išao je na misu u crkvu. – brzo }eMarica.

<–� – >

TO JE BAR JASNO

Razgovaraju dva vjernika:- Naš je `upnik svetiji od vašega.- Kako to zaklju~uješ?- Rekao nam je da svako jutro raz-govara s Bogom.- Što ako je la`ac?- Misliš da bi Bog razgovarao s laš-cem.

<–� – >

DAKLE…

Luka se hvali prijatelju:- Mama mi je rekla da sam imao 5kg kad sam se rodio.- Onda te nije donijela roda, negozmaj.

<–� – >

NAJBOLJI

Mama pita Ivicu:- Tko najviše zna u tvojem razredu?- Pa, u~itelj.

<–� – >

DJELOTVORAN LIJEK

- Kad god se sagnem, škripe mile|a. – `ali se Marko lije~niku.- To }emo lako riješiti. Prepisat }uvam malo ulja da podma`ete hozen-tregere.

<–� – >

VE] IMA NOGE

- Ante, što je s tvojim malim bra-com, mo`e li ve} hodati?- Ne, još malo, ali ve} su mu naraslenoge.

<–� – >

KNJIGA

- Što da kupim Ivanu za ro|endan?- Knjigu.- Ma, ve} ima jednu.

<–� – >

MOLITVA

Ve~ernja molitva nevinog djeteta:- Dobri Bo`e, blagoslovi sve ljudena ovom svijetu, osim u~itelja kojime povukao za uši, prodava~a špi-nata na našoj tr`nici i onoga koji jeizmislio sapun…

<–� – >

SLON

Crnac u Africi pita europskog mi-sionara:- Znate li zašto slonovi imaju crveneo~i?- Ne znam, zašto?- Da ih nitko ne primijeti kad berutrešnje.- Pa nisam još vidio nijednog slonada bere trešnje.- Vidite, tako se dobro sakrio da ganijednom niste uspjeli vidjeti.

<–� – >

ZNATI@ELJA

- Tata, zašto `irafa ima tako dugvrat?- Zato što je liš}e po stablima u Afri-ci visoko.- A zašto je liš}e tako visoko?- Zato da se `irafe ne moraju sagin-jati.

<–� – >

JEDNOSTAVNO

Ana se vra}a iz škole:- Je li bio te`ak test iz matematike?– upita je majka.- Ne, ~ak ga je i tata mogao riješiti.

<–� – >

NE ISPLATI SE

Neki ~ovjek bio na prijateljevomukopu pa poslije sjeo na klupu nagroblju. Pri|e mu grobar i upita ga:- Koliko imate godina?- 87 – odgovori ~ovjek.- Skoro da vam se ni ne isplati i}iku}i. – zaklju~i grobar.

<–� – >

87

Page 88: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

POUKA

- Moj je mu` ~itao da nije zdravopušiti. – hvali se Katja prijateljici.- I, je li prestao pušiti?- Ne, prestao je ~itati.

<–� – >

ODMOR

Mali Ivica plakao je i jaukao, da gaje cijelo selo ~uo. Plakao, plakao ijednom prestao.- Bogu hvala da si jednom prestaozavijati kao vuk – zadovoljno uz-dahnu majka.- Nisam ja prestao, samo se odma-ram. – I nastavi plakati.

<–� – >

SPROVOD

Prigodom jednog sprovoda:- Što si napisao na vijencu svojojbaki?- Dovi|enja.- Pa, mogao si barem dodati: "unebu".- Imaš pravo. Odmah }u telefonira-ti. Halo. Cvje}arnica? Molim vas dana vijencu koji sam jutros naru~io

dodate rije~i: "u nebu", ako još imamjesta. Jeste li me razumjeli? Hva-la.Na bakinu sprovodu pojavio se i vi-jenac s natpisom: DOVIÐENJA UNEBU, AKO JOŠ IMA MJESTA.

<–� – >

BICIKL

Mali Ivica svaku ve~er prije spa-vanja moli. Uo~i svog ro|endana nakraju molitve je nadodao što je gla-snije mogao:- Dragi Bo`e, molim te, daj da zaro|endan dobijem bicikl.- Što se tako dereš? Dragi Bog nijegluh – prekine ga mama.- Nije Bog, ali tata je – odgovori Ivi-ca.

U RAJU

Pitao Adam u raju Boga:- Zašto si stvorio tako lijepu Evu?- Da ti se svidi.- A zašto si je dao meni?- Da ti nju ljubiš.Vidi Adam, nije lako s Bogom raz-govarati pa mu postavi posljednjepitanje:- Ali zašto si je stvorio ovako glu-pu?- Da ona tebe ljubi.

<–� – >

BIJEG U EGIPAT

- Što su Marija i Josip uzeli sa so-bom kad su morali bje`ati u Egipat?– pita vjerou~itelj malog Miju.- Oni su uzeli… Ja mislim… Stvar-no sad ne znam… Nisam uop}e biokad su se pakirali.

<–� – >

ZADA]A

Perica ka`e tati koji se pogrbio iz-nad školske bilje`nice:- Po`uri, tata! Mama mi je rekla da}e me pustiti da se igram tek kadzavršim sa zada}om.

<–� – >

GLUMICA

Ivica: Teta, jesi li ti glumica?Teta: Nisam, a zašto?Ivica: Tata je rekao da }emo kodku}e imati pravu predstavu kad tido|eš.

<–� – >

PITANJE

- Koja je razlika izme|u ma~ke, kla-vira i zdravlja?- Ne znam.- Ma~ka se mo`e popeti na klavir, aklavir na ma~ku ne mo`e.- A zdravlje?- Hvala na pitanju, dobro je.

<–� – >

KRŠTENJE

Dobri stari `upnik na kraju obredakrštenja odr`i kratki nagovor:- Eto, me|u nama je danas novikrš}anin. Što mu je Bog predvidio?Da bude dobar otac obitelji? Ilimo`da sve}enik? Ili veliki politi~-ar…- Ali, vele~asni, ovo je curica – tihodovrši kuma.

<–� – >

88

Page 89: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

USPOMENA

@ena daje oglas u rubriku Izgublje-ne stvari:- Tra`im svojega mu`a. Nije poseb-no vrijedan, ali je ipak obiteljskauspomena.

<–� – >

KONA^NO

- A ti si zna~i kod ku}e? – veselo }eMarko svojoj ljutitoj supruzi kojaga je u kasne sate do~ekala na vrati-ma – A ja sam te, jadan, tra`io posvim gostionicama u gradu.

<–� – >

PRIZNANJE

- Priznaj, Martine, da ti je otac po-mogao napisati doma}u zada}u.- Ne, gospodine u~itelju.- ^asna rije~?- ^asna rije~, otac mi nije pomogao.On ju je sam napisao.

<–� – >

KOJI JE VIŠE ]ELAV?

Dva su ~ovjeka potpuno }elava.- Koji je od njih }elaviji? – pita otacsina.- Oba jednako – odgovara sin.- Ne. ]elaviji je onaj koji ima ve}uglavu.

<–� – >

NEMA OPASNOSTI

Perica pije vodu iz lokve na ulici.Nailazi njegova majka, pa }e zapre-pašteno:- Perice, sine, zar si poludio? Zaštopiješ vodu iz lokve? Zarazit }eš se,puna je bakterija.

- Nije, nije, mama, sve sam ih malo-prije zgazio.

<–� – >

PO@AR

- Htjela bih napraviti zahtjev zapromjenu prezimena. Prezivam sePo`ar.- Sasvim normalno prezime. Neznam što mu nedostaje?- Da, ali kad god nekoga nazovemtelefonom i predstavim se "OvdjePo`ar", odmah mi pred ku}u dolazevatrogasci.

<–� – >

PRESELIO SE

- Stanuje li još uvijek Vaš prijatelj uonoj prekrasnoj vili nasuprot zatvo-ru?- Ne, preselio se, sada stanuje prekoputa vile.

<–� – >

ŠPORT

Jedan debeli ~ovjek stalno tijekomdana prati na televiziji šport. @enaga opominje da ne valja toliko bulji-ti u televizor.- Ma ne bih ja to ~inio, da mi lije~-nik nije rekao da se moram više ba-viti športom.

<–� – >

RIBA

U~itelj upita djecu:- Koje `ivotinje rastu najbr`e?- Ribe – ustane se Perica i brzo od-govori.- Zašto baš ribe, Perice?- Tako. Moj je stric prošlog tjednaupecao malu ribu, a svaki put kad

pri~a o njoj ona naraste za nekolikocentimetara.

<–� – >

OPERACIJA

- Hvala Bogu da je završila i ta ope-racija. – radosno }e Marko nakonšto se probudio.- Ne veseli se prije reda. I ja sam setako radovao kad je završila moja,ali je lije~niku u mom `elucu ostalavata, pa su me morali ponovno ot-varati – upozorava susjed.U tom trenutku dolazi u bolesni~kusobu lije~nik i upita:- Je li netko od vas vidio moju lulu?

<–� – >

KRUH SVAGDANJI

- Zašto svakoga dana molimo Bogada nam dade kruh? Zar ga ne bi bilolakše zamoliti da nam dade jednomza cijeli tjedan? – pita vjerou~itelji-ca.- Molimo ga svakoga dana da nambude uvijek svje`. – brzo odgovoriMirko.

<–� – >

89

Page 90: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

90

VI. "OBRED" PRIMANJA UMINISTRANTE

Page 91: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

UVO\ENJE U MINISTRANTSKU SLU@BU

Dobro je ve} nakon prve pri~esti ponuditi djeci da se uk-lju~e u ministrantsku grupu. U nekim se `upama još jed-no vrijeme prvopri~esnike dr`i na okupu kao zasebnuskupinu, da bi ih se tek kao odraslije uklju~ilo u drugegrupe. U svakom slu~aju, ako postoji prevelik broj dje-ce koja bi se htjela uklju~iti u ministrantsku grupu,prednost treba dati starijima. Oni }e ve} mo}i svojuslu`bu ozbiljnije shva}ati i s njima se onda mo`e sustav-nije raditi.

Vrijeme pripraveEvo kako sam ja postao ministrant. Bilo je to prije mno-go godina. Bio sam na misi jednog ~etvrtka. Nije bilo nijednog ministranta. @upnik me upitao da li bih mu htiopomo}i kod bogoslu`ja. Rado sam prihvatio, ali me bilopomalo i strah. Ja sam, doduše, ve} vidio što rade mini-stranti, ali mnogo toga još nisam znao. Za prvi put jebilo dosta dobro. Kasnije sam dolazio redovito i u~io oddrugih. Postao sam pravi ministrant. Nadam se da tine}eš morati tako na brzinu postati ministrantom, negoda }eš imati dovoljno vremena za u~enje i pripremu.Nije dovoljno ono što se radi u nekim `upama, da se no-vog ministranta "prikrpi" nekom starijem koji }e mupokretom ruke ili glave pokazivati što i kada treba ~ini-ti.Ministriranje je va`na slu`ba. Tu se radi o slu`bi Bo`jojza koju se treba temeljito priprave za ministrantskuslu`bu. Kroz to se vrijeme kandidati za ministrante oz-biljno pripremaju, da bi se na kraju sami odlu~ili ho}e liprihvatiti ovo slu`enje u zajednici ili ne.Ministranta treba postupno uvoditi u slu`bu. Zato bibilo pametno da ga se najprije upoznaje s prostorom ukojem }e se kretati (crkva, oltarski prostor, sakristija).Trebat }e ga polagano dovesti do toga da se sigurno ipravilno kre}e u ovom za njega još novom i neobi~nomprostoru. Za to je potrebno pojedina~no i zajedni~kovje`banje u osnovnim liturgijskim pokretima.Mladi kandidati }e se tako postepeno upoznavati sasvim onim što je potrebno za njihovu slu`bu. Oni to mo-raju razumjeti i usvojiti. Postupno, uz ~esto ponavljanje,širit }e se krug njihovih du`nosti. To }e im ve} biti poti-caj da se srcem i dušom unose u svoj posao.Zato nije razborito da se "novajlija" ~im prije pripustieuharistijskoj slu`bi i upiše u "raspored ministriranja".^ak niti onda ako ih nema dovoljno za ministriranje,kao npr. za vrijeme ljetnih praznika. Treba poštivati isa~uvati vrijeme kušnje.S obzirom na sadr`aj ovog "vremena priprave" postojimnogo razli~itih prijedloga. U svakoj bi `upi skupina

odraslih ministranata moga zajedno sa `upnikom ili ka-pelanom izraditi za svoje prilike prikladan plan.(Iskustvo nekih sve}enika je da bi priprava trebala bitiod jednog do tri mjeseca. Kroz to vrijeme kandidati tre-baju dolaziti {to }e{}e na misu i u~iti. Ako ustraju to jeneko jamstvo da ne}e brzo posustati.)

DU@I OBLIKDobro je da se sve~anost uvo|enja novih ministra-nata u slu`bu slavi nedjeljom ili blagdanom kada jeokupljen ve}i broj ~lanova `upne zajednice. Mini-strantski pripravnici ulaze sve~ano u crkvu u prat-nji starijih ministranata. Na podesnom mjestu uzoltar nalaze se odijela za nove ministrante. Dok oniprolaze kroz crkvu, pjeva se prikladna pjesma, npr."O Bo`e, zar si pozvao mene?" Kada se ministrantismjeste u prezbiterij i nakon sve}enikova pozdrava,sve}enik poimence proziva nove ministrantske kan-didate. Svaki od njih odaziva se sa: "Evo me!"SVE]ENIK: Danas }ete obu}i ministrantska odijela ipostati slu`benici oltara ove crkve. Jeste li dovoljnoshvatili svoju du`nost i jeste li spremni preuzeti ovuslu`bu?MINISTRANTI (zajedno, ali odgovara svaki zasebe): Jesam!SVE]ENIK: Ho}ete li svojim ponašanjem,pobo`noš}u i revnoš}u biti i drugima na poticaj da se spoštovanjem odnose prema domu Gospodnjem?MINISTRANTI: Ho}u!SVE]ENIK: Gospodin blagoslovio vaše iskreno nasto-janje i dao vam milost da ostanete vjerni svojoj odluci,te da budete na ~ast i ponos ovoj vjerni~koj zajednici.MINISTRANTI: Amen!

Blagoslov ministrantske odje}e

SVE]ENIK: Pomolimo se: Gospodine Isuse Kriste,blagoslovi ova ministrantska odijela i one koji }e ih no-siti, da se zaodjenu tobom, koji s Ocem i Duhom Sve-tim, `iviš i kraljuješ u vijeke vjekova.SVI: Amen.Sve}enik poškropi odijela blagoslovljenom vodom, apotom stoji ispred oltara. Ministrantski kandidatipristupaju pojedina~no ili po dvojica da iz njegovihruku prime odijelo. Dok predaje odijela sve}enikgovori:SVE]ENIK: Ovim odijelom zaodjenuo te Bog u novog~ovjeka, na sliku Kristovu.MINISTRANT: Amen!

91

Page 92: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

Za vrijeme predaje odijela neka `upna zajednicapjeva prikladnu pjesmu ili psalam 84, odnosno 89.Kad se svi obuku, stanu pred oltar, a sve}enik nadnjima moli sljede}u molitvu:

SVE]ENIK: Pomolimo se: Gospodine Isuse Kriste, po-gledaj na ovu djecu naše `upne zajednice koja danasstoje pred tobom sve~ano obu~ena u odje}u tvojeslu`be. Molimo te, daj im snage da ostanu vjerni ovojslu`bi, koju su sada s oduševljenjem prihvatili.SVI: Amen!

Slijedi slu`ba rije~i. Ministriraju još uvijek stari mi-nistranti. Za vrijeme propovijedi sve}enik }e uputitivjerni~koj zajednici nekoliko rije~i o mjestu i uloziministranata u liturgiji Crkve. Nakon homilije slije-di predavanje znakova liturgijskih predmeta novimministrantima.

SVE]ENIK: Za vrijeme priprave vi ste se pripremili zaministrantsku slu`bu i pokazali se dostojnima pridru`itise ministrantima naše crkve i `upne zajednice. Kaovanjski znak svoje slu`be oltaru, primit }ete iz rukusve}enika predmete kojima }ete se slu`iti. Neka vamBog pomogne da svoju ministrantsku slu`bu dobro isavjesno obavljate.Stariji ministranti dodaju sve}eniku liturgijske predme-te, a on ih pru`a novim ministrantima uz ove rije~i:

Biblija ili Lekcionar

SVE]ENIK: Uzmi knjigu Rije~i Bo`je, ~itaj je i po njoj`ivi! U svojoj ministrantskoj slu`bi nosi je i postupaj snjome kao s dragocjenim blagom!

Ampulice (vr~i}i) i (ili) posuda za hostijeSVE]ENIK: Odsada }eš donositi darove kruha i vinaza svetu `rtvu. Oni }e postati Kristovim tijelom i krvlju,nama za hranu. S poštovanjem i pobo`noš}u nosi oveposude s darovima, jer si tako blizu velikom otajstvusvete vjere.MINISTRANT: Amen!

Svije}njak sa svije}om

SVE]ENIK: Odsada }eš biti i svje}onoša. U slu`bi ol-tara izgaraj revnoš}u poput ove svije}e tako da svojimdobrim primjerom mo`eš svijetliti svim ljudima.MINISTRANT: Amen!

Kadionica

SVE]ENIK: Primi kadionicu i nosi je na slavu Bo`ju.Kao što se iz nje di`e ugodni kâd, tako neka se iz tvojeduše di`e ugodan miris na slavu Krista Gospodina!MINISTRANT: Amen!

La|ica s tamjanom

SVE]ENIK: Primi ovu la|icu. U svojoj slu`bi nosi jeuvijek s onim poštovanjem s kojim su sveti mudraci sIstoka nosili tamjan malome kralju, Isusu Kristu, našemGospodinu!MINISTRANT: Amen!

Zvonce

SVE]ENIK: Primi oltarsko zvonce. Njime }eš zvonitina slavu Bo`ju i pozivati na pa`nju i nutarnje sudjelo-vanje u slu`bi Bo`joj. Neka ti njegovi zvuci budu poti-caj na osluškivanje Bo`jih nadahnu}a.MINISTRANT: Amen!

Završna molitvaSVE]ENIK: Pomolimo se: Gospodine Isuse Kriste,ova su djeca predstavljena cijeloj krš}anskoj zajednicida budu od pomo}i sve}eniku za vrijeme bogoslu`ja.Molimo te, podaj im milost da tako slu`e u liturgiji kakoti to od njih o~ekuješ. Koji `iviš i kraljuješ s Ocem i Du-hom Svetim, Bog po sve vijeke vjekova.SVI: Amen!

Ako je "obred" uklopljen u misu, misa se nastavlja.Ukoliko se odvija u obliku slu`be rije~i, onda slijedivjerni~ka molitva, a zatim se zapjeva koja prikladnapjesma. Po završetku "obreda" slijedi ~estitanje no-vim ministrantima, kada im se daju i prikladni, sim-boli~ni darovi.

92

Page 93: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

KRA]I OBLIK

Dobro je da ministranti pro|u vrijeme priprave(kušnje). @upnoj zajednici mogu se predstaviti kan-didati za poslu`itelje oltara u nedjelju iza prvepri~esti, bilo da su kandidati iz tre}eg ili kojeg dru-gog razreda. Zadu`iti ve} postoje}e ministrante dasvaki priprema po jednoga, posebno preko ljeta. Mi-nistranti kandidati trebaju izabrati svoj dan u tjed-nu te zajedno sa svojim mentorom vje`bati radnimdanima. Sve~ano uvo|enje u ministransku slu`bumo`e biti u nedjelju iza Katehetske nedjelje ili kojudrugu nedjelju u godini.

Kada se okupi zajednica, ministranti ulaze s kri`em na~elu procesije, obu~eni u ministranska odjela, a zatimidu kandidati u obi~nom odijelu, te sve}enik. Ministran-ska odijela stoje na stolicama za nove ministrante.

Nakon homilije ili slu`be rije~i, najstariji ministrantzamoli sve}enika za prijem novih ministranatarije~ima:

NAJSTARIJI MINISTRANT: Vele~asni `upni~e! Predvama i pred ovom zajednicom nalaze se najmla|i ~lano-vi naše `upne zajednice, koji ištu da budu primljeni uzbor ministranata-poslu`itelja oltara, a to su: (nabrajanjihova imena i prezimena) Molimo da ih primanjemu zbor ministranata pridru`ite zajednici poslu`itelja ol-tara.SVE]ENIK: Ho}ete li svojim ponašanjem,pobo`noš}u i revnim slu`enjem, biti drugima primjer, teslu`iti oltaru Gospodnjem?

SVI: HO]USVE]ENIK: Pomolimo se:Gospodine Isuse Kriste, blagoslovi ova ministranskaodijela, i one koji }e ih nositi, da se zaodjenu s Tobom,koji s Ocem i Duhom Svetim, `iviš i kraljuješ u vijekevjekova.SVI: Amen.

Sve}enik poškropi odjela, podjeljuje ih svakom mi-nistrantu u ruke te svakom ka`e:

SVE]ENIK: Ovim odijelom zaodjenuo te Gospodin unovog ~ovjeka na sliku Kristovu.MINISTRANT: Amen.

Slijedi obla~enje ministranskih haljina. Za to vrije-me mo`e se pjevati pjesma ili izre}i psalam. Nakonobla~enja slijedi završna molitva.

ZAVRŠNA MOLITVA:

SVE]ENIK: Pomolimo se.Gospodine Isuse Kriste, ova su djeca predstavljena cije-loj krš}anskoj zajednici da budu od pomo}i sve}enikuza vrijeme bogoslu`ja. Molimo te, podaj im milost datako slu`e u liturgiji kako ti to od njih o~ekuješ. Koji`iviš i kraljuješ s Ocem i Duhom Svetim, Bog po sve vi-jeke vjekova.SVI: Amen.

Sveta misa se nastavlja redovito.

93

Page 94: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

94

VII. KATEHETSKA POMAGALA

- done{ena gra|a je predvi|ena i za fotokopiranje

Page 95: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

MINISTRANTSKI KVIZ

1. Koji je najstariji krš}anski blagdan?NEDJELJA.

2. Kako krš}ani slave nedjelju? IDU NA MISU IUZDR@AVAJU SE OD POSLA.

3. Zašto su apostoli izabrali nedjelju za krš}anskiblagdan? ZATO ŠTO JE TAJ DAN ISUSUSKRSNUO.

4. Koji su glavni dijelovi mise? UVODNIOBREDI, SLU@BA RIJE^I,EUHARISTIJSKA SLU@BA, ZAVRŠNIOBREDI.

5. Koji su dijelovi uvodnih obreda u misi?ZNAK KRI@A, POZDRAV, UVOD,POKAJNI^KI ^IN.

6. Koji su glavni dijelovi slu`be rije~i u misi?PRVO ^ITANJE, PSALAM, DRUGO^ITANJE, ALELUJA, EVANÐELJE,PROPOVIJED, VJEROVANJE, MOLITVAVJERNIKA.

7. Koji su glavni dijelovi euharistijske slu`be umisi? PRIPRAVA DAROVA,EUHARISTIJSKA MOLITVA, O^E NAŠ IPRI^EST.

8. Kada se moli ili pjeva "Slava"? NEDJELJOMI BLAGDANIMA, OSIM U DOŠAŠ]U IKORIZMI.

9. Što ~ita~ ka`e na koncu ~itanja? RIJE^ JEGOSPODNJA.

10. Što se donosi na oltar za pripravu darova?KRUH (HOSTIJE), VINO I VODA.

11.Što je to misno vino? PRAVO VINO ODGRO@ÐA.

12.Što je hostija i od ~ega se pravi? BESKVASNIKRUH,PŠENI^NO BRAŠNO I VODA.

13.Kada se slavila prva misa? NA ISUSOVOJPOSLJEDNJOJ VE^ERI.

14.Tko je slavio i s kim prvu misu? ISUS SASVOJIM U^ENICIMA.

15.Što se odgovori nakon što sve}enik ka`e:"Tajna vjere"?

TVOJU SMRT GOSPODINE NAVIJEŠTAMO,TVOJE USKRSNU]E SLAVIMO, TVOJSLAVNI DOLAZAK IŠ^EKUJEMO.

16.Tko je prvi rekao: "Evo Jaganjca Bo`jeg"?IVAN KRSTITELJ.

17.Kako se mo`e primiti sveta pri~est? NADLAN ILI NA JEZIK.

18.Navedi dva primjera kada ministrant za vrije-me mise mo`e sjediti. ZA VRIJEME^ITANJA (OSIM EVANÐELJA), ZAVRIJEME PROPOVIJEDI, POSLIJEPRI^ESTI.

19.Kada ministranti trebaju pokleknuti? NAPO^ETKU I NA KRAJU MISE, TEZAJEDNO SA SVE]ENIKOM KADA ONZATVARA SVETOHRANIŠTE.

20.Koji su najva`niji dijelovi svetišta? OLTAR,AMBON, SVETOHRANIŠTE I SEDES.

21.Što sve treba biti na oltaru za vrijeme mise?OLTARNIK, KRI@, SVIJE]E, CVIJE]E (?)

22.Kako se zove sve}enikova bijela haljina?ALBA.

23.Kako se zove široka traka u boji koju sve}eniknosi oko vrata? ŠTOLA.

24.Kako se zove sve}enikova gornja haljina?MISNICA.

25.Kako se zove posuda u koju sve}enik ulijevavino? KALE@.

26.Kako se zove knjiga iz koje sve}enik ~ita mi-sne molitve? MISAL.

27.Kako se zove posuda u kojoj ~uvamo po-sve}ene hostije? CIBORIJ.

95

Page 96: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

28.Koje su liturgijske boje? BIJELA, ZELENA,LJUBI^ASTA I CRVENA.

29.Što zna~i bijela boja? RADOST.

30. Što zna~i zelena boja? NADA,IŠ^EKIVANJE KRISTOVA DOLASKA.

31.Što zna~i ljubi~asta boja? POKORA.

32.Što zna~i crvena boja? MU^ENIŠTVO.

33.Koja su to "jaka vremena" ili povlaštena vre-mena crkvene godine? DOŠAŠ]E,KORIZMA, BO@I]NO I USKRSNOVRIJEME.

34.Što je to došaš}e? VRIJEME PRIPRAVE ZABO@I].

35.Što je to korizma? VRIJEME PRIPRAVE ZAUSKRS.

36.Što se doga|a po krštenju? OPRAŠTA SEISTO^NI GRIJEH, POSTAJEMO^LANOVI CRKVE I DJECA BO@JA.

37.Što je najva`nije što sve}enik ~ini dok krsti?SVE]ENIK POLIJEVA

KRŠTENIKA VODOM PO GLAVI IGOVORI: "(ime)… JA TE KRSTIM U IMEOCA I SINA I DUHA SVETOGA"

38.Što sve treba pripraviti za krštenje? VODU,KRSNU HALJINU, KRSNU

SVIJE]U I SVETO ULJE.

39.Što je to tabernakul ili svetohranište?POSEBNO UKRAŠEN ORMARI] GDJESE ^UVAJU POSVE]ENE HOSTIJE.

40.Što je to ambon? SVE^ANI STALAK SKOJEG SE

NAVJEŠ]UJE I TUMA^I BO@JA RIJE^ TEMOLI MOLITVA VJERNIKA.

41.Što je to sedes? MJESTO GDJE SJEDISVE]ENIK S MINISTRANTIMA ISURADNICIMA.

42.Što je to "vje~no svjetlo" i što nam ono govo-ri? SVJETLO KOJE GORI U BLIZINI

SVETOHRANIŠTA I OZNA^AVA DA SE UNJEMU NALAZE POSVE]ENE HOSTIJE.

43.Što je to tjelesnik ili korporal? RUBAC KOJISE PROSTIRE ISPOD KALE@A.

44.Što je to pala? ^ETVRTASTI POKLOPACZA KALE@.

45.Što je to plitica? TANJURI] ZA VELIKUHOSTIJU ILI ZA PRI^EST VJERNIKA.

46.Što je to purifikatorij ili rup~i}? RUP^I]KOJIM SVE]ENIK BRIŠE KALE@.

47.Što je to kadionica? POSUDA U KOJOJ JE@AR I SLU@I ZA KAÐENJE.

48.Što je to tamjan? MIRISAVA SMOLA KOJASE STAVLJA U KADIONICU NA @AR.

49.Što je to la|ica? POSUDA U KOJOJ JEPOHRANJEN TAMJAN.

50.Što je to škropionica? POSUDA ZABLAGOSLOVLJENU VODU.

51.Što je to škropilo? METALNI PREDMETKOJIM SE ŠKROPI.

52.Kako se zove knjiga u kojoj su nazna~eniblagdani i liturgijske boje? DIREKTORIJ.

53.Nabroj evan|eliste. MATEJ, MARKO, LUKAI IVAN.

54.Kako su raspore|ena biblijska ~itanja u ned-jeljnim misama? KROZ TRI GODINE: A, B,C

55.Što je to crkva? ZGRADA U KOJOJ SEVJERNICI OKUPLJAJU NA MOLITVU.

56.Tko je to Crkva? ZAJEDNICA VJERNIKA,ISUSOVIH U^ENIKA.

57.Kako se zove naša (nad) biskupija?

58.Kako se zove naš dijecezanski (glavni)(nad)biskup?

96

Page 97: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

Pitanja:

1. Koji je najstariji krš}anski blagdan?

2. Kako krš}ani slave nedjelju?

3. Zašto su apostoli izabrali nedjelju za krš}an-ski blagdan?

4. Koji su glavni dijelovi mise?

5. Koji su dijelovi uvodnih obreda u misi?

6. Koji su glavni dijelovi slu`be rije~i u misi?

7. Koji su glavni dijelovi euharistijske slu`be umisi?

8. Kada se moli ili pjeva "Slava"?

9. Što ~ita~ ka`e na koncu ~itanja?

10. Što se donosi na oltar za pripravu darova?

11. Što je to misno vino?

12. Što je hostija i od ~ega se pravi?

13. Kada se slavila prva misa?

14. Tko je slavio i s kim prvu misu?

15. Što se odgovori nakon što sve}enik ka`e:"Tajna vjere"?

16. Tko je prvi rekao: "Evo Jaganjca Bo`jeg"?

17. Kako se mo`e primiti sveta pri~est?

18. Navedi dva primjera kada ministrant za vri-jeme mise mo`e sjediti.

19. Kada ministranti trebaju pokleknuti?

20. Koji su najva`niji dijelovi svetišta?

21. Što sve treba biti na oltaru za vrijeme mise?

22. Kako se zove sve}enikova bijela haljina?

23. Kako se zove široka traka u boji kojusve}enik nosi oko vrata?

24. Kako se zove sve}enikova gornja haljina?

25. Kako se zove posuda u koju sve}enik ulije-va vino?

26. Kako se zove knjiga iz koje sve}enik ~itamisne molitve?

27. Kako se zove posuda u kojoj ~uvamo po-sve}ene hostije?

28. Koje su liturgijske boje?

29. Što zna~i bijela boja?

30. Što zna~i zelena boja?

31. Što zna~i ljubi~asta boja?

32. Što zna~i crvena boja?

33. Koja su to "jaka vremena" ili povlaštenavremena crkvene godine?

34. Što je to došaš}e?

35. Što je to korizma?

36. Što se doga|a po krštenju?

37. Što je najva`nije što sve}enik ~ini dokkrsti?

38. Što sve treba pripraviti za krštenje?

39. Što je to tabernakul ili svetohranište?

40. Što je to ambon?

41. Što je to sedes?

42. Što je to "vje~no svjetlo" i što nam ono go-vori?

43. Što je to tjelesnik ili korporal?

44. Što je to pala?

45. Što je to plitica?

46. Što je to purifikatorij ili rup~i}?

47. Što je to kadionica?

48. Što je to tamjan?

49. Što je to la|ica?

50. Što je to škropionica?

51. Što je to škropilo?

52. Kako se zove knjiga u kojoj su nazna~eniblagdani i liturgijske boje?

53. Nabroj evan|eliste.

54. Kako su raspore|ena biblijska ~itanja unedjeljnim misama?

55. Što je to crkva?

56. Tko je to Crkva?

57. Kako se zove naša (nad) biskupija?

58. Kako se zove naš dijecezanski (glavni)(nad)biskup?

97

Page 98: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

1. Ministrant slu`i Kristu, najboljem u~itelju.2. Ministrant uvijek ostaje vjeran svojoj Katoli~koj Crkvi.

3. Ministrant je ozbiljan i pobo`an na svetoj misi.4. Ministrant je u miru s Bogom, sa svojim bli`njima

i nastoji uvijek biti sve bolji.5. Ministrant slu{a svoje roditelje,

u~itelje i svoga sve}enika.6. Ministrant je pravi prijatelj.

7. Ministrant ne psuje i ne la`e.8. Ministrant je veseo i uvijek spreman pomo}i drugima.

9. Ministrant nasljeduje Mariju ~istim srcem.10. Ministrant moli osobno i u zajednici.

Pripazi:

Sakristija je dio crkve – ku}e Bo`je

Govoriti tiho, bez brbljanja i prepiranja

U miru i bratskom dogovoru podijeliti du`nosti

Prije i poslije mise molitva

Ostaviti uredno iza sebe.

MINISTRANTSKA OBE]ANJA

Page 99: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

DESET MINISTRANTSKIH NA^ELA

1.Ministrant slu`i Kristu, svevišnjem Gospodinu.2.Ministrant uvijek pokazuje strahopoštovanje u svetoj slu`bi.3.Ministrant uvijek ~ini ono što je najbolje.4.Ministrant poštuje svoje roditelje, u~itelje i sve}enike.5.Ministrant sluša bez protivljenja.6.Ministrant je pravi prijatelj.7.Ministrant ne la`e.8.Ministrant je ~iste duše i tijela.9.Ministrant je veseo i susretljiv.10.Ministrant pridobiva druge za kraljevstvo Bo`je.

MOLITVA MINISTRANATA

Gospodine, Isuse, slu`benik sam Tvoj.Izabrao si mene da poslu`ujem kod Tvog oltara.

Sretan sam što mogu kod svete @rtvedonositi na oltar `rtvene darove.Nau~i me da slušam rije~i Tvoje.

Daj mi snagu da znam radosno prikazivati sve;svoja djela, svoje misli i sav svoj `ivot.Ti }eš mi se darovati u svetoj Pri~esti.

Daj mi pravo apostolsko srce,da se i ja znam darovati bra}i.

Ostani uvijek sa mnom, Gospodine!Ti me vodi k Ocu!

Marijo, moja Majko, slu`benice Gospodnja,u~ini me vjernim slu`benikom Sina Tvoga.

Amen.

Page 100: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

Blago tebi, ministrante!Blago tebi, ministrante, ako budeš volio svoju slu`bu; Isus, kome slu`iš, ne}e

te ostaviti samog.

Blago tebi, ministrante, koji sudjeluješ u crkvenom zajedništvu, jer je Isus s

tobom.

Blago tebi, ministrante, ako se budeš dobro pripremao za bogoslu`je; Isus }e

se nastaniti u tvom srcu.

Blago tebi, ministrante, ako budeš jednostavan i velikodušan; svi }e te

poštovati.

Blago tebi, ministrante, ako budeš svaki dan molio; tvoja }e mladost biti puna

veselja i radosti.

Blago tebi, ministrante, ako ~itaš Sveto pismo; Isus ti daje najljepši uzor za

tvoje `ivljenje.

Blago tebi, ministrante, ako ~eš}e preko dana pomisliš na Boga; Isus }e ti dati

ve}u snagu za `ivot.

Blago tebi, ministrante, ako se znaš odre}i i darovati; osjetit }eš da je bogat i

sretan onaj koji daje.

Blago tebi, ministrante, ako se trudiš da postaneš dobar i pošten; pokazat }eš

da si od Isusa dosta nau~io.

Blago tebi, ministrante, ako prihvatiš Mariju za svoju majku i pomo}nicu; tad

}eš u najve}im teško}ama osjetiti njezinu zaštitu i pomo}.

Blago tebi, ministrante, ako redovito ideš na ispovijed i pri~est; Isus }e biti s

tobom i on }e te voditi kroz `ivot.

Blago tebi, ministrante, ako se dostojno vladaš kod slu`be Bo`je; Isus }e te

nagraditi za tvoju vjernost.

Blago tebi, ministrante, ako si dobar prema svojim kolegama u školi i

prijateljima; Isus }e ti darovati iskustvo svoga prijateljstva.

Blago tebi, ministrante, ako budeš u svom srcu svaki dan darovao Bogu svoju

radost, u~enje, igru i `alost; sav tvoj `ivot bit }e predanje Bogu.

Blago tebi ministrante, ako budeš ostao vjeran Isusu u svakidašnjim

kušnjama; tvoja vjernost ne}e biti

zaboravljena nego nagra|ena u vje~nosti.

Blago tebi, ministrante, ako svoj `ivot ravnaš prema Bo`jim

zapovijedima koje te vode pravim

putem u `ivot vje~ni.

Blago tebi, ministrante, ako budeš osjetio duhovni poziv

i odazoveš se; bit }eš sli~an

apostolima koji su išli

za Isusom.

Page 101: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

PONEDJELJAK PONEDJELJAK

UTORAK UTORAK

SRIJEDA SRIJEDA

^ETVRTAK ^ETVRTAK

PETAK PETAK

SUBOTA SUBOTA

NEDJELJA NEDJELJA

RASPORED MINISTRANATA

Page 102: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

18.

17.

16.

15.

14.

13.

12.

11.

10.

9.

8.

7.

6.

5.

4.

3.

2.

1.Red.br.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

IME

IP

RE

ZIM

E

RA

SP

OR

ED

MIN

IST

RIR

AN

JA

MJE

SE

C.....................................

Page 103: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno
Page 104: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno
Page 105: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

Korištena literatura:

1. VJESNIK Ðakova~ke i Srijemske biskupije, 10/2002.2. VÐB, 2002, 2003., 2004.3. W. POHL, Ministrant, Zagreb, KSC 1989.4. N. MIHALJEVI], Kakav ministrant? 2002.5. N. MIHALJEVI], Poslu`itelji oltara 2003.6. IGRAJTE S NAMA, Zagreb, KSC7. J. POTO^NIK, Slu`ite v veselju, Ljubljana 1995.8. M. KORITNIK, 2000 igara, Zagreb, 1978.9. P. KASPAR, Govor znakova, ZOE, Sesvete, 1996.

105

Page 106: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

BILJE[KE:

106

Page 107: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

BILJE[KE:

107

Page 108: VODITELJ MINISTRANATA · U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri ni`a reda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujedno

BILJE[KE:

108