EKONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U MOSTARU

SEMINARSKI RAD

IZ PREDMETA

VODSTVO

TEMA:

ŽENE KAO POLITIČKI LIDERI

februar 2015.

0

Sadržaj:

1. Uvod......................................................................................................... 3.

2. Pojam i definiranje vodstva................................................................... 4.

3. Karakteristike ženskog stila vođenja.................................................... 5.

3.1. Karakteristike muškog stila vođenja………………......................... 5.3.2. Razlike između ženskog i muškog stila vođenja ……..............…..….6.3.3. Važnost ženskog vodstva …………………….……..............……..7.

4. Položaj žena u visokoj politici danas..................................................... 7.4.1. Prisutnost žena u visokoj politici u svijetu…..………......................... 8.4.2. Prisutnost žena u visokoj politici u Europi………….........................11.

5. Angela Dorothea Merkel .......................................................................13.

6. Zaključak................................................................................................ 15.

7. Literatura................................................................................................ 16.

1

1. Uvod

Stoljećima se smatralo kako vođenje poslovanja uopšte pripada samo muškarcima, ali u 21. stoljeću žene su znatno napredovale kao poduzetnice i menadžerice. Kako raste udio žena u ukupnoj radnoj snazi tako se povećava i udio žena koje žele ostvariti menadžersku karijeru. Razna istraživanja diljem svijeta ukazuju na povećanje udjela žena u menadžerskim pozicijama u posljednja tri desetljeća. Danas sve veći broj menadžerskih pozicija pripada upravo ženama. Stoga se nameću sljedeća pitanja: Da li su žene jednake ili možda bolje i perspektivnije menadžerice od muškaraca? Je li njihov stil vodstva drugačiji od stila muškaraca?

Naravno pitanja su previše uopštena tako da se nemože ponuditi jedinstven odgovor. Kada uspoređujemo način vođenja poslova između muškaraca i žena, činjenica je da su muškarci više nastrojeni diktatorski, kontroli i naređivanju, dok žene primjenjuju stil izgradnje međuljudskih odnosa i usuglašavanju, odnosno one žele čuti druga mišljenja, spremnije su na dogovor i suradnju. 

Sfera politike predstavlja oblast društva u kojoj je bila prisutna izrazita dominacija muškaraca sve do 1970-tih, kada broj članica u političkim strankama počinje rasti. Ženska zastupljenost u nacionalnim parlamentima nakon Drugoga svjetskog rata stalno raste, no žene, uz iznimke na čelu sa skandinavskim zemljama, u prosjeku još uvijek čine tek oko 20% parlamentarnih zastupnika. Ipak, usprkos još uvijek prisutnim kako objektivnim tako i subjektivnim zaprekama brojnijem uključivanju žena u sferu rada a tako i u politiku, nikada u povijesti na visokopolitičkim dužnostima nije bilo toliko žena kao danas. Danas je u parlamentarnim demokracijama očito opredjeljenje za jednakost žena i muškaraca u političkom odlučivanju kao preduvjetu istinske demokracije.

Ključna pitanja koja proizlaze iz navedenog je hoće li povećani udio žena u politici dovesti do promjena u stilu rada i političkoj retorici, te hoće li se veći naglasak stavljati na skupine problemima za koje su žene tradicionalno zainteresirane. Stoga je potrebno istražiti što to žene lideri unose u politiku – koja su to njihova psihološka i radna obilježja, urođeni stil vođenja te interesi i perspektive koje zastupaju u politici. S obzirom da različitosti općenito podrazumijevaju drugačije i različite odnosno nove pristupe, za očekivati je da će veće uključivanje žena u politiku dovesti do novih principa, naglasaka i rješenja.

2

2. Pojam i definiranje vodstva

Ozbiljnije proučavanje vodstva počelo je sredinom prošlog stoljeća. Proučavalo se kako su neki ljudi postali vođe, njihove osobine, mogućnosti, ponašanje, izvori moći ili aspekti situacije koji determiniraju kako dobro vođa može utjecati na sljedbenike i postići ciljeve grupe. Na pristupe nadovezali su se teorijski ozbiljniji i znanstveni pristupi proučavanju vodstva:

Bass definira vodstvo kao sposobnost utjecanja, inspiriranja i usmjeravanja pojedinaca ili grupa prema postizanju željenih ciljeva.

Koontz i Weihrich vodstvo definiraju kao utjecaj, tj. umjetnost i proces utjecanja na ljude na način da oni spremno i poletno teže ka ostvarenju skupnih ciljeva.

Cole vidi vodstvo kao dinamički proces u grupi pomoću kojega jedna osoba utječe na drugu da dragovoljno sudjeluje u izvršenju grupnog zadatka u danoj situaciji.

Prema mišljenju J.K.Hemphilla i A.E. Coonsa vodstvo je ponašanje pojedinca koji usmjerava aktivnost i grupu prema zajedničkom cilju.

Za J.A. Congera vodstvo je individualna karakteristika, način ponašanja, utjecaj na druge ljude, odnos s drugim ljudima.

S.E. Melendez pod vodstvom primarno podrazumijeva skup ponašanja koji je pod utjecajem ili je čak određen kulturom i nečijim životnim iskustvom.

Buble vidi vodstvo kao proces utjecaja na aktivnosti pojedinca ili grupe u njihovu nastojanju da postignu ciljeve u određenoj situaciji.

D.I.Cleland ističe da jedan dio literature poistovjećuje vodstvo s likom heroja, dok druge prikazuju vodstvo kroz osobne karakteristike vođe, kao što su inteligencija, energija, stil, požrtvovnost itd.

Torrington,D., Weightman,J., i Johns,K. sintetizirajući definicije vodstva koje vodstvo vide uglavnom kao proces, te one koje vodstvo definiraju kao proces i kao osobine ljudi, vodstvo definiraju kao kombinaciju osobnih kvaliteta i vještina koje omogućuju da neki ljudi kod svojih suradnika postignu entuzijazam, kohezivnost i efektivnost, dok drugi ljudi u istoj situaciji ne mogu postići takve rezultate.

Z. Klepić proces u kojem ljudi sa svojim osobinama koristeći talent, znanje, vještine, sposobnosti, moć i druge motivatore utječu na pojedince ili grupe daspremno, odgovorno, s povjerenjem i entuzijazmom rade na ostvarenju zajedničkih ciljeva.

3

3. Karakteristike ženskog stila vođenja

„Ženski stil“ vođenja je popularni naziv za suvremeni stil vođenja koji je emotivan, prijateljski i kolegijalan.  Naziva se još i transformacijskim ili interaktivnim, te demografskim ili participativnom stilom vođenja. Za taj stil vođenja je karakterističan „mekani“ pristup upravljanju i motiviranju ljudi. Pojedinci koji koriste ovakav stil vođenja naglašavaju važnost dobrih i uzajamnih odnosa sa zaposlenicima, njihovu participaciju, suradnju i timski rad.

Naglašava se važnost dijeljenja informacija kako bi organizacija bila što uspješnija te kako bi zaposlenici bili zadovoljni radom i organizacijom. Karakteristike ovakvih vođa su gledanje na ljude kao zrela, odrasla bića sa vlastitim potrebama, željama i težnjama. Osnova ovakvog pristupa ljudima je i vjerovanje da je upravo ljudski potencijal presudan za razvoj, da je osnovan i za ostvarivanje konkurentske prednosti suvremenih organizacija na tržištu.

Prema autorima Bahtijarević - Šiber¹ i Sikavica karakteristike ženskog vodstva su: demokratski, participativan, transformacijski, kolegijalan te prijateljski stil vođenja visoko razvijene interpersonalne vještine poticanje participacije zaposlenih na svim razinama djeljenje moći i informacija koje potiče lojalnost zaposlenika uspješno upravljanje timovima

“Ženski stil” vođenja najbolje je opisati riječima kao što su: participacija, interakcija, tijek, pristup, uključenost, umrežavanje, timski rad, entuzijazam, orijentiranost prema ljudima, slušanje, razumijevanje, druženje, spontanost, toplina, prijaznost i slično.

Osnovne karakteristike “ženskog stila” vođenja jesu: Suradnički stil vođenja – stil podrške Prilagodba i suradnja, izbjegavanje konkurentskih odnosa Poznavanje vlastitih zaposlenika Visoko razvijene interpersonalne vještine Interaktivno vodstvo i poticanje participacije Karizmatska moć Dijeljene moći i informacija Poticanje samopoštovanja kod zaposlenih Poticanje entuzijazma i zadovoljstva poslom Uzor pozitivnog ponašanja Timski rad

________________________________________________________________________________1 (Fikreta Bahtijarević-Šiber i Sikavica, Teorija menadžmenta i veliko empirijsko istraživanje u Hrvatskoj, Publisher, Masmedia d.o.o., 2004)________________________________________________________________________________

3.1. Karakteristike muškog stila vođenja

4

“Muški stil” vođenja najbolje se opisuje riječima kao što su odlučnost, odvažnost, snaga, sigurnost, agresivnost, objektivnost, logičnost, samouvjerenost, žestina i slično.

Karakteristike “muškog stila” vođenja jesu:  Autokratski, transakcijski stil vođenja Borba za položaj i prevlast Crpljene moći iz formalnog položaja u organizaciji Instrumentalni odnos prema zaposlenicima Veća sklonost kritici nego pohvali

3.2. Razlike između ženskog i muškog stila vođenja

Organizacije u prošlosti su bile isključivo birokratske, autoritativne, hijerarhijski nastrojene, odnosno strukturirane po principu naređivanja, što je glavno obilježje vojničkog principa vođenja. Može se zaključiti da su organizacije funkcionirale kao vojska. Glavne karakteristike su im bile centralizacija, raspon rukovođenja, formalni autoritet, konkurentski individualizam, kontrola, hijerarhija i slično.

Iz svega navedenog možemo zaključiti da je stil rukovođenja bio „muški stil“, po svojoj strukturi i načinu obavljanja zadataka, ali i po samoj strukturi menadžmenta. Sve informacije su bile centralizirane, bile su isključivo vlasništvo menadžmenta. Kako bi osoba napredovala na poslu, morala je pratiti isključivo rigidno definirane kanale. Osnovne vrijednosti su bile individualizam i prilagođavanje normama organizacije.

Za vrijeme industrijske ere, takav je model rukovođenja bio poželjan i uspješan, no današnje su organizacije drugačije i traže drugačiji pristup vodstvu. Prvenstveno se daje naglasak na decentralizaciji, fleksibilne su, za njih je karakterističan timski rad, grupno odlučivanje, sudjelovanje zaposlenih u procesu donošenja odluka, dijeljene informacija, prijateljstvo i povjerenje, konsenzus, suradnja i slično.

Hijerarhijske strukture se polako napuštaju, zamijenjene su mrežama, odnosno manjim formalnim strukturama koje ne daju naglasaka na lanac naređivanja nego se fokus poslovanja premješta na inovativnost i brzu razmjenu informacija. Vrijednosti organizacije postaju sposobnost kreativnog razmišljanja i raznolikost vještina zaposlenika.

5

Nadalje, današnje su organizacije uvidjele da im konkurentska prednost ne počiva na zemlji i sirovinama, tehnologiji, procesima koje provode i na financijskim sredstvima koja su im dostupna. Njihov opstanak ovisi jedino i isključivo o ljudima koji za njih rade, o njihovoj interakciji, odnosno sinergiji koju svojim radom oni tvore.

Za uspješnost organizacije presudni postaju inteligencija, odanost, suradnja i entuzijazam zaposlenih. Informacijsko doba je doba znanja u kojem ljudi sa svojim idejama, znanjima i informacijama koje posjeduju postaju najvrednije sredstvo organizacije. Ljudi su novi izvor blagostanja.

Kako bi ljudi što više koristili svoje potencijale i kako bi imali želju stalno učiti i produbljivati svoja znanja i vještine u organizacijske svrhe, potrebno je oblikovati organizacije u kojima se ljudi osjećaju ugodno i dobro, kao da su kod kuće. Potrebno je stvoriti im pozitivno ozračje unutar organizacije, ugodnu radnu klimu kako bi zaposlenici bili odani i kako bi ostvarili i identificirali osobne ciljeve sa ciljevima organizacije. Iz tih razloga se od menadžmenta zahtjeva „mekani“ način vođenja što je karakteristično za „ženski stil“ vođenja.

„Ženski stil“, odnosno „muški stil“ vođenja popularno su tako nazvani zato što ih karakteriziraju ponašanja koja se smatraju tipični ženskima, odnosno tipično muškima. To ne mora značiti da je „muški stil“ vođenja svojstven samo muškarcima ili da „ženski stil“ vođenja primjenjuju isključivo žene. U praksi je čest i obrnuti slučaj.

3. 3. Važnost ženskog vodstva

Sve se više naglašava važnost i uloga žena u današnjoj poslovnoj i ekonomskoj sceni. Iz godine u godinu se povećava broj žena zaposlenih na menadžerskim pozicijama.

U nastavku je prikazan popis europskih zemalja koje najviše zapošljavaju žene na rukovodećim  pozicijama:1.      Letonija2.      Litva3.      Francuska4.      Estonija5.      Velika Britanija6.      Ukrajina7.      Bugarska8.      Mađarska9.      Portugal10.    Belgija

6

Prema udjelu žena na menadžerskim pozicijama, prema podacima Europske komisije, na prvom je mjestu Letonija u kojoj rukovodeće položaje u kompanijama drži 44,3% žena. Na drugom je mjestu Litva. U još jednoj baltičkoj državi među vodećim menadžerima nalazi se 42,7% osoba ženskog spola. Francuska je na trećem mjestu na ljestvici Europske komisije. U Francuskoj je, naime, među menadžerima 38% žena.

Žene su pokretači promjena i važna je njihova uloga u današnjoj poslovnoj i ekonomskoj sceni. Mozak žene sagledava problem u cjelini. One  uglavnom dolaze do razine srednjeg menadžmenta, mogu postati voditeljice odjela marketinga ili ljudskih resursa, ali će teško dospjeti na čelo poduzeća. Napredak je ipak vidljiv iako je postotak žena u upravnim odborima poduzeća ili pak na njihovom vrhu svejedno mali.

4. Položaj žena u visokoj politici danas

Može se reći da su žene zakoračile u svoju „političku adolescenciju“ . Naime, pravo glasa su prvi put ostvarile na Novom Zelandu 1893. godine i danas tek nekolicina zemalja ženama negira to pravo, te u prosjeku čine 20% parlamentaraca. Usprkos još uvijek prisutnim preprekama¹ ulasku žena u parlamente, broj žena u visokoj politici raste, iako je još uvijek relativno nizak.

Zapreke brojnijem uključivanju žena u različite sfere rada, a tako i u politiku moguće je podijeliti u četiri skupine:

zapreke koje proizlaze iz tradicije, obrazovne zapreke, organizacijske zapreke, psihološke zapreke.

Trenutno je u svijetu i 10 žena predsjednica, te 10 žena premijerki i to je također veliki napredak za žene u svijetu.

U nastavku su prikazani prikupljeni podaci o prisutnosti žena u visokoj politici u svijetu.

__________________________________________________________________________________1 Čimbenici koji utječu na ulazak žena u parlamente dijele se u tri skupine (Šinko, 2007. na temelju Kenworthy i Malami, 1999. i Shvedova, 1998.): (1) politički – izborni sustav, stranački sustav (ideologija stranke), politika kao ,,muški klub”, (ne)suradnja s ostalim društvenim skupinama, pravo glasa za žene, (2) društveno-ekonomski – obrazovanje žena, (ne)zaposlenost žena, (ne)zaposlenost žena u III. i IV. sektoru, razina ekonomskoga razvoja države, veličina i snaga ženskoga pokreta, razina siromaštva žena, dvostruko opterećenje žena, te (3) društveno-kulturni – tip političke kulture države, religija, spolna diskriminacija, nedostatak samopouzdanja žena__________________________________________________________________________________

7

4 .1. Prisutnost žena u visokoj politici u svijetu

Tablica 1. prikazuje apsolutne i relativne frekvencije žena u donjim domovima parlamenata diljem svijeta (zemlje u tablici su poredane po postotku žena u parlamentu). Prosječno žene čine 23,8% zastupnika parlamenata. Iznadprosječna zastupljenost žena prisutna je samo u Andori (cca. 54%), uz koju na listi prednjače sjeverno-europske zemlje (Švedska, Island i Finska), Južna Afrika i Kuba s više od 40% žena u parlamentima, dok su zadnje na listi s manje od 10% žena u parlamentima Mađarska, Brazil i Ukrajina, te je na začelju Saudijska Arabija bez žena u parlamentu. Tablica pokazuje da se mnoge od najrazvijenijih zemalja svijeta, kao što su Francuska i Velika Britanija te SAD, Kanada i Australija, ne mogu pohvaliti velikim učešćem žena u parlamentima, jer sve redom imaju manje od 25% žena u donjem domu. Iz tablice je nažalost vidljivo i da više od polovice zemalja svijeta ima manje od četvrtine žena u parlamentima, no ono što je pozitivno je izrazito rastući trend udjela žena. Žena je u prosjeku u parlamentima diljem svijeta 2005. godine bilo 16% ¹, što u usporedbi s današnjih cca. 24% ukazuje na porast od 8% u zadnjih deset godina. Konačno, tablica ukazuje i da više ne stoje dosadašnji nalazi o tome kako niža stopa prirodnog prirasta, veća izdvajanja za javnu potrošnju, osobito visoko obrazovanje, te viši udio žena među radno aktivnom populacijom (pogotovo na menadžerskim pozicijama) djeluju pozitivno na žensku participaciju².

___________________________________________________________________________________1 (Inter-Parliamentary Union, 2011.)2 (Women in politics and decision making, 1992. prema Leinert Novosel, 2007.)__________________________________________________________________________________

8

Tablica 1: Žene u donjem domu parlamenata diljem svijeta, stanje 2013. Godine

Zemlja UkupnoBroj žena

Postotak žena Zemlja Ukupno

Broj žena

Postotak žena

Andora 28 15 53,6% BiH 42 10 23,6%Švedska 349 157 45,0% Srbija 250 54 21,6%Južna Afrika 400 178 44,5% Peru 130 28 21,5%Kuba 586 253 43,2% Kina 2987 637 21,3%Island 63 27 42,9% Italija 630 134 21,3%Finska 200 85 42,5% Bugarska 240 50 20,8%

Norveška 169 67 39,6%Dominikanska re. 183 38 20,8%

Belgija 159 59 39,3% Latvija 100 20 20,0%Nizozemska 150 59 39,3% Luksemburg 60 12 20,0%Argentina 257 99 38,5% Poljska 460 92 20,0%Danska 179 68 38,0% Estonija 101 20 19,8%Španjolska 350 128 36,6% Izrael 120 23 19,2%Novi Zeland 122 41 33,6% Litva 141 27 19,1%Njemačka 622 204 32,8% Francuska 577 109 18,9%Ekvador 124 40 32,3% Grčka 300 52 17,3%Bjelorusija 110 35 31,8% Venezuela 165 28 17,0%Makedonija 123 38 30,9% SAD 432 73 16,9%Švicarska 200 58 29,0% Albanija 140 23 16,4%Trinidad i Tobago 42 12 28,6% Slovačka 150 24 16,0%Austrija 183 51 27,9% Tajland 500 79 15,8%Etiopija 547 152 27,8% Irska 166 24 14,5%Afganistan 249 69 27,7% Slovenija 90 13 14,4%Portugal 230 61 26,5% Čile 120 17 14,2%Meksiko 500 131 26,2% Turska 550 78 14,2%Monaco 23 6 26,1% Rusija 450 63 14,0%Bolivija 130 33 25,4% Kolumbija 166 21 12,7%Irak 325 82 25,2% Rumunjska 334 38 11,4%Australija 150 37 24,7% Japan 480 54 11,3%Kanada 308 76 24,7% Crna Gora 81 9 11,1%Hrvatska 151 36 23,8% Indija 545 59 10,8%UAE 40 9 22,5% Cipar 56 6 10,7%Pakistan 342 76 22,2% Mađarska 386 35 9,1%Filipini 280 62 22,1% Brazil 513 44 8,6%Češka 200 44 22,0% Ukrajina 450 36 8,0%Velika Britanija 650 143 22,0%

Saudijska Arabija 150 0 0,0%

Izvor: izrada autora na temelju internetskih stanica pojedinih zemalja

9

Žene su u Hrvatskom Saboru 1990-tih godina činile cca. 5% zastupnika, dok od 2000. godine čine u prosjeku 20% zastupnika (DZS, 2012.). Dok je na prvim izborima 1990. godine u Sabor birano 4,6 posto žena, danas žene čine 23,8% zastupnika (DZS, 2012.). Nadalje, prve tri Hrvatske vlade (1990. i 1991.) nisu imale ženske ministre, sljedeće tri vlade (1992., 1993. i 1995.) imale su manje od 10% ministrica, sedma vlada (od 2000.) imala je 10% ministrica, dok su tri vlade nakon toga (2002., 2003. i 2008. ) imale više od 20% ministrica (Vlada Republike Hrvatske, 2012.). Najviše je ministrica (28,6% odnosno 4 od 10) imala vlada od 2003. do 2008. godine, dok ih je danas 19% (4 od 21) (Vlada Republike Hrvatske, 2012.). Konačno, Hrvatska je do sada imala samo jednu premijerku, te trenutno jednu predsjednicu. Žene u Parlamentarnoj skupštini u Bosni i Hercegovini čine 23,8% zastupnika. U sazivu aktualnog Vijeća ministara BiH nema niti jednog ženskog člana, a Bosna i Hercegovina do sada nije imala Predsjedavajućeg Vijeća Ministara, kao ni člana Predsjedništva BiH. Analiziramo li podatke iz tablice na regionalnoj osnovi, po postotku žena u donjem domu parlamenta prednjače nordijske zemlje (42,1%) odnosno Europa (zajedno s nordijskim zemljama22,2%), nakon čega slijedi Amerika (22,0%), iza koje se s manje od 20% žena u parlamentu u prosjeku nalaze Sub-saharska Afrika (19,7%), Azija (18,3%) i Pacifik (12,5%), dok su na začelju Arapske države (10,9%).

10

4.2. Prisutnost žena u visokoj politici u Europi

Usprkos ravnopravnosti žena koju Europska unija zagovara u mnogim svojim dokumentima, u Europskom je parlamentu (tablica 2.), kao i u vladama Europskih zemalja (tablica 3.), još uvijek daleko manje žena od muškaraca. U Europskom parlamentu je 35,2% žena, te žene zauzimaju samo 22,8% ministarskih pozicija. Skandinavske zemlje opet prednjače, no vidljiv je i u prosjeku veći udjel europskih parlamentarki i ministrica u „starijim“ članicama Unije.

Tablica 2: Broj žena u Europskom parlamentu prema članicama, stanje 2013. godine

ZemljaUkupn

oBroj žena

Postotak žena Zemlja

Ukupno

Broj žena Postotak žena

Finska 13 8 61,5% Rumunjska 33 12 36,4%Švedska 18 10 55,6% Španjolska 50 18 36,0%Estonija 6 3 50,0% Cipar 6 2 33,3%Nizozemska 25 12 48,0% Luxemburg 6 2 33,3%

Bugarska 17 8 47,1%Velika Britanija 72 24 33,3%

Danska 13 6 46,2% Grčka 22 7 31,8%Francuska 11 5 45,4% Slovenija 7 2 28,6%Austrija 17 7 41,2% Irska 12 3 25,0%Slovačka 13 5 38,5% Litva 12 3 25,0%Latvija 8 3 37,5% Italija 72 16 22,2%Belgija 22 8 36,4% Poljska 50 11 22,0%Njemačka 99 37 37,4% Češka 22 4 18,2%Mađarska 22 8 36,4% Malta 5 0 0,00%Portugal 22 8 36,4%

Izvor: izrada autora na temelju internetskih stanica pojedinih zemalja

Tablica 3: Broj žena u vladama zemalja EU, stanje 2013. godine

Zemlja UkupnoBroj žena

Postotak žena Zemlja Ukupno Broj žena

Postotak žena

Švedska 24 12 50,0% Francuska 25 5 20,0%Finska 19 9 47,4% Nizozemska 20 4 20,0%Austrija 14 6 42,8% Hrvatska 21 4 19,0%Španjolska 14 6 42,8% Rumunjska 18 3 16,7%Danska 23 9 39,1% Portugal 12 2 16,7%Njemačka 16 6 37,5% Slovačka 15 2 13,3%Latvija 14 4 28,6% Irska 15 2 13,3%Luxemburg 15 4 26,7% Litva 15 2 13,3%Poljska 19 5 26,3% Estonija 13 1 7,6%Cipar 12 3 25,0% Slovenija 15 1 6,6,%

11

Italija 25 6 24,0% Grčka 16 1 6,3%Velika Britanija

22 5 22,7% Češka 16 1 6,3%

Malta 9 2 22,2% Mađarska 10 0 0,0%

Izvor: izrada autora na temelju internetskih stanica pojedinih zemalja

Varijable koje su učinile mogućim veliki postotak zastupljenosti žena u skandinavskim zemljama su činjenica da su skandinavske stranke prve počele uvoditi kvote za poticanje žena u politici, egalitarna politička kultura, skandinavski model države blagostanja te dobro organiziran i na institucionalnu politiku usmjeren ženski/feministički pokret.

12

5. Angela Dorothea Merkel  

Odrasla je u bivšoj Njemačkoj Demokratskoj Republici (DDR). Njezin otac Horst Kasner bio

je luteranski svećenik rodom iz Berlina, a majka Herlind (rođ. Jentzsch) učiteljica engleskog i latinskog

jezika. Ima brata Marcusa (rođenog 7 srpnja 1957) i sestru Irene (rođenu 19. kolovoza 1964.).

Godine 1978. diplomirala je fiziku u Leipzigu, a do pada Berlinskog zida bila je vrlo aktivna u

opoziciji tadašnje države (DDR), pa je tako ujedinjenje Istočne i Zapadne Njemačke (1990.) dočekala

na položaju glasnogovornice sad već bivše države. Za vrijeme studija (1977.) udala se za godinu dana

starijeg Ulricha Merkela. Od njega se rastavila 1982. ali je zadržala njegovo prezime. Poslije rastave

jedno će vrijeme živjeti sama, a potom će godinama živjeti u izvanbračnoj zajednici s kvantnim

matematičarem Joachimom Sauerom  koji je od nje pet godina stariji i iz prvog braka ima dva sina.

Nakon pada Berlinskog zida postaje članicom novonastale stranke Demokratski pokret. Na prvim i

posljednjim demokratskim izborima u istočnoj Njemačkoj postaje glasnogovornicom istočnonjemačke

vlade. Na prvim općim izborima nakon ujedinjenja dvije Njemačke u prosincu 1990. izbarana je za

zastupnicu u Bundestagu. Njezina se stranka ujedinila sa zapadnonjemačkom Kršćansko-

demokratskom unijom (CDU) te je postala ministrica za žene i mladež u vladi Helmuta Kohla. Koliko

je povjerenje uživala kod Kohla rječito govori podatak da su je mediji godinama nazivali "Kohlovom

djevojčicom". Zahvaljujući upravo svom mentoru Kohlu 1994. stala je na čelo ministarstva okoliša,

zaštite prirode i sigurnosti nuklearnih reaktora. Četiri godine kasnije (1998.), kada je Kohl poražen na

izborima za Bundestag Merkel postaje glavna tajnica stranke, a iste godine stupa u brak s Joachimom

Sauerom. Rejting stranke naglo pada 1999. zbog skandala oko nezakonitih donacija koje su uplaćivane

na račun CDU-a. Kao odgovorna osoba označen je Helmut Kohl, tada na mjestu počasnog predsjednika

stranke, ali on je odbio objelodaniti imena donatora. Posve neočekivano Merkel je potom objavila

imena donatora i otvoreno pozvala stranku da se distancira od Kohla. No, Kohl se nije okomio na

Angelu već je verbalno napao svog nasljednika na mjestu predsjednika CDU-a Wolfganga Schäublea.

Došlo je do javne polemike koja je mjesecima potresala Njemačku. U konačnici i jedan i drugi su se

dodatno iskompromitirali jer se doznalo da je Schäuble od lobista primio nedopuštenu donaciju od 100

tisuća njemačkih maraka. U takvoj situaciji Schäuble je morao odsupiti s mjesta predsjednika CDU-a, a

na njegovo mjesto zasjela je Angela Merkel. Na novu dužnost izabrana je 10. travnja 2000. postavši

tako prva žena na mjestu predsjednika CDU-a.

Ipak na parlamentarnim izborima 2002. nije dobila dovoljnu potporu unutar vlastite stranke, a niti

potporu sestrinske stranke bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) te se kao vođa oporbe nametnuo

lider CSU-a Edmund Stoiber. U srazu sa socijaldemokratskim kandidatom i tadašnjim kancelarom

Gerhardom Schröderom Stoiber je izgubio izbore, a Merkel se potom nametnula kao vođa oporbe. Na

mjestu lidera oporbe zalagala se za reformu njemačkog gospodarstva i zakonodavstva kojim bi se

poslodavcima omogućilo da lakše otpuštaju radnike te povećaju broj radnih sati u tjednu. Istovremeno

zalagala se za smanjenje socijalnih prava, a sve u cilju povećanja konkurentnosti njemačkog

gospodarstva. Tražila je i jačanje njemačko-američkih veza te je u proljeće 2003., unatoč suprotnom

13

stavu javnosti, podržala američku invaziju na Irak nazivajući je neizbježnom te optužujući kancelara

Schrödera za antiamerikanizam. To je izazvalo kritike s druge stranke te je Merkelovica etiketirana kao

američka poslušnica. Kritizirala je Schröderovu vladu zbog podrške Turskoj da postane članica

Europske unije te kao alternativu ponudila privilegirano partnerstvo.

Krajem svibnja 2005. koalicija CDU i CSU imenovala je Angelu Merkel za svog kandidata za

kancelarsko mjesto na parlamentarnim izborima iste te godine 18. rujna. Koalicija kojoj je Merkel bila

na čelu odnijela je tijesnu pobjedu osvojivši 35,3 % glasova dok je koalicija socijaldemokrata i zelenih

dobila 34,2 % glasova. U prvi mah obje su koalicije proglasile pobjedu na izborima, a nakon tri tjedna

pregovora dogovorena je velika koalcija CDU, CSU i SPD-a. Na mjesto kancelara Njemačke prvi put u

povijest došla je žena, a zauzvrat SPD je dobio 8 od 16 ministarstva u novoj vladi. U svom prvom

obraćanju javnosti s mjesta kancelara (30. studenog 2005.) objavila je kako su njezini glavni ciljevi

unaprijeđenje njemačkog gospodarstva i smanjenje broja nezaposlenih. Nakon prvih sto dana

provedenih na kancelarskom mjestu anketa je pokazala da Merkel ima najveći postotak potpore

javnosti otkako se (od 1949.) takva anketa provodi.

Na parlamentarnim izborima 2009. godine izabrana je drugi puta za njemačku kancelarku pobijedivši

sa svojim CDU-um SPD s kojim je do tada bila u tzv. velikoj koaliciji. Koalicijski partner u novoj

Vladi su joj liberali FDP.

Obrazlažući Merkelin uspjeh i put do samog vrha njemačke politike analitičari ističu kako je Merkel

znala iskoristiti činjenicu da je u političkoj orbiti ujedinjene Njemačke trebao biti netko iz istočne

Njemačke, kako bi se naglasili integracijski procesi i briga za interese tih građana. Sretna je okolnost za

nju bila da su se neki od političara koji su imali veće šanse postati Kohlovi bliski suradnici

kompromitirali kada je otkriveno da su surađivali s ozloglašenom istočnonjemačkom tajnom

službom Stasi. 

U siječnju 2012. pod njenim vodstvom Njemačka je po prvi put u povijesti prodala državne obveznice s

negativnim kamatama.

U više navrata je proglašavana najmoćnijom ženom svijeta.

14

5 . Zaključak

Krajnji cilj ovog seminarskog rada bio je naglasiti važnost ženskog vodstva u suvremenom društvu koje je shvatilo da konkurentska prednost počiva upravo na ljudima. Zatim, objasniti i približiti temeljne razlike između ženskog i muškog vodstva, te naglasiti koje prednosti ima „ženski stil“ vodstva u odnosu na „muški stil“ vodstva. Svaka organizacija da bi bila uspješna treba balansirano zapošljavati muškarce i žene.„Muški stil“ i „ženski stil“ su popularno tako nazvani zato što ih određuju ponašanja koja se smatraju tipičnima za muškarce i tipičnima za žene, no u praksi je čest i obrnuti slučaj.

Danas je sve više žena angažirano u politici, jednom od zadnjih uporišta muške dominacije u društvu. One sa sobom u politiku unose drugačije pristupe, interese i poglede na politička pitanja. Kako bi se „meki“ pristup koji sa sobom donose žene lideri, te zakoni koji se bave „ženskim“ pitanjima koji su od njihova primarnog interesa, nametnuli unutar dominantne muške političke retorike i agende, potrebno je ostvariti kritičnu masu žena u politici. S obzirom da manjinske grupe počinju ostvarivati utjecaj tek kad prijeđu granicu od 15% zastupljenosti u grupi pokazalo se da je vjerojatnije da će žene predložiti neki novi zakon kada imaju značajnu podršku, na globalnoj je razini potrebno poticati veće uključivanje žena u politiku.

Hvale vrijedne iznimke skandinavskih zemalja, sa u prosjeku 40% žena u parlamentima, ne bi trebale biti iznimke, jer žene u politiku, kao i u druga područja rada i života, unose razlike. Prema postulatima filozofije upravljanja različitostima maksimalni su učinci mogući isključivo ukoliko se u odlučivanje uključe različite skupine – različitih obilježja, kompetencija i interesa. Drugim riječima, zadovoljavanje potreba različitih skupina u društvu te rješavanje raznolikih problema s kojima se društva suočavaju, kao i sveobuhvatnost i kreativnost u djelovanju, mogući su samo ako će se problemska područja i pitanja sagledavati iz različitih kutova, a što u politiku današnjice donose upravo žene.

15

6. Literatura

Knjige:

Prof. Dr. Sc. Zdenko Klepić „Menadžment neprofitnih organizacija“ Fikreta Bahtijarević-Šiber i Sikavica, „Teorija menadžmenta i veliko empirijsko istraživanje

u Hrvatskoj“ Bahtijarević, Suvremeni menadžment – vještine, sustavi i izazovi Leinert Novosel, Smiljana. Žene i politika u višestranačkom sistemu Pološki, Nina. Suvremeni menadžment i ,,ženski stil vođenja''. - Magistarski rad.

Internet:

http://marina-malovcak.blogspot.com/ http://dajana-cr.blogspot.com/

http://www.vlada.hr/ http://www.ipu.org

http://www.dsz.hr/ http://www.filibustercartoons.com http://www.vijeceministara.gov.ba http://hr.wikipedia.org/wiki/Angela_Merkel  http://www.financial-post.com  http://www.moljac.hr/biografije/merkel

16