Vodstvo - Mojsije uzor današnjim vođama

7/23/2019 Vodstvo - Mojsije uzor dananjim voama

1/33

SUSTAVNI STUDIJ DUHOVNOSTI

Pontificia Facolt TeologicaIstituto di Spiritualit "Teresianum" - Roma

VODSTVO

Mojsije uzor dananjim voama

Diplomska radnja

Studentica: Mentor:

Teodora ivkovi dr. sc. Dario Toki

Zagreb, 2013.


2/33

1

SADRAJ

UVOD....................................................................................................................................................... 2

1. SUVREMENI POJAM VODSTVA ........................................................................................................ 4

1. 2. Transformacijsko vos!vo ....................................................................................................... "

1. #. S$vr%m%ni vo&a..................................................................................................................... 1'

2. MOJSIJE ......................................................................................................................................... 12

2. 1. O(oj i )ko*ovanj% ................................................................................................................. 122. 2. Po+iv i ,os*anj% ...................................................................................................................... 1#

2. #. Transformacijsko vos!vo ..................................................................................................... 1"

2. 4. Ana*i+a Mojsij%vi- ,os!$,aka i osoina ................................................................................ 22

#. NEPRO/A0NE OSOINE VOA....................................................................................................... 2"

0A3/JUA3............................................................................................................................................. 25

/ITERATURA........................................................................................................................................... #2


3/33

2

UVOD

Dugo vremena sam se pitala je li mogue spojiti duhovno i poslovno, vjeru i znanjasteena na studiju ekonomije, kao i ivljenu duhovnost i iskustvo koje sam stekla tijekom

dugogodinjeg radnog vijeka. Posljednjih desetak godina radila sam na radnom mjestu visoke

razine rukovoenja kao izvrni direktor u uglednoj financijskoj instituciji, tako da sam dobro

upoznala obveze, odgovornosti i probleme pozicije vodstva. Pohaala sam brojne seminare u

inozemstvu za uspjene voe. Posebno bih istaknula dvogodinji studij Stratekog

menadmenta na Uilitu Management Centar Europe MCE u Bruxelessu. Uoila sam da su

duhovnost, religija i vjera pojmovi koji jo uvijek nemaju mjesta u poslu, jer je uvrijeeno daje posao mjesto samodokazivanja bez oslanjanja na Boju pomo. Voama je sebinost

postala normalna pa ak i moralna i poprimila je naziv samodostatnog individualizma,jer se

dogodio ozbiljan pomak od sluenja drutvu na sluenje sebi.

Obzirom da je vodstvo od kljunog znaaja za svaki posao, prije desetak godina

pojavili su se na Zapadu mnogobrojni seminari s razliitim konceptima vodstva i napisane su

brojne knjige iji je cilj osposobiti uspjene voe vodei ih u egoizam i samodostatnost.

Meutim, svi ti mnogobrojni koncepti vodstva danas, kao i moda, dolaze i prolaze. I oni ive

jednako kao i moda od stalnog recikliranja prolog bez dubljih rjeenja problema koje

postavlja stalno mijenjajui svijet.

U ovom radu trai se u Svetom pismu, lik voe, biblijski uzor i neprolazne osobine

voa, one koje moda ne moe zahvatiti, niti mijenjajui svijet promijeniti, niti zanijekati.

Temeljna naela su ista za voe u poslu i politici, za direktore, ministre, ravnatelje, poglavare,

priore, rektore, ... Voditi zemlju - narod, ustanovu ili tvrtku, zakonitosti su iste.

Cilj ovog rada je pronai zajednike dodirne toke i razliitosti voe u Svetom pismu i

dananjoj strunoj literaturi i pokazati da je Sveto pismo i danas iva Rijei mjesto gdje se

moe pronai uporite i konkretne upute za voenje te da je, bez obzira na svoju tisuljetnu

starost, aktualno i danas: "kako bijae na poetku tako i sada i vazda i u vijeke vjekova", samo

treba znati iitati, aktualizirati i primijeniti poruku. Budui da je povezanost poslovnog i

duhovnog danas zanemarena, to dokazuju brojne knjige o vodstvu u kojima se duhovna


4/33

#

dimenzija ne spominje, ovaj rad eli pomoi da se ponovno otkrije duhovno u voenju posla,

s vrstim osloncem na Boga i dokazati tezu da se moe raditi i biti uspjean voa, oslanjajui

se na Boga. Vjerom u Njegovu prisutnost mogu se na Izvoru nai smjernice za vodstvo i

pronai poruka za voe, danas. Usporedba osobina dananjih voa s Mojsijevim osobinama i

suvremeni transformacijski proces s procesom transformacije kako ga je proveo Mojsije,

najbolji je put do potvrivanja postavljene teze.

Tijekom obrade teme primijenjena je analitiko-sintetika metoda te logika metoda

pomou koje je, na temelju spoznaja potvrenih u praksi, formiran vlastiti stav. Pri

prouavanju literature koritena je metoda promiljanja i komparativna metoda kako bi se

usporedili elementi iz Svetog pisma s onima iz danas poznate strune literature.


5/33

4

1. SUVREMENI POJAM VODSTVA

U strunoj literaturi, samo na engleskom jeziku, postoji vie od 350 definicija koje

odreuju pojam vodstvo, pie u svom lanku o vodstvu M. L. Chiber.1Navedeno ukazuje na

opu pomutnju koja se odnosi na definiranje tog pojma, govorei ujedno i o njegovoj

sloenosti. Jedna od definicija, u javnosti esto koritena, je ona Lorda Morana, osobnog

lijenika Sir Winstona Churchilla, koja se temelji na njegovim promatranjima vrhunskih

svjetskih vo

a: "Vodstvo se odnosi na sposobnost razvoja uspjenih planova te na sposobnostuvjeravanja drugih da te planove izvre, unatosvim potekoama - ak i smrtnoj opasnosti."2

U knjizi Vodstvo teorija i praksa koja je udbenik za vodstvo na poslijediplomskim

strunim studijima u svijetu i kod nas pie: "Reenica: 'Vodstvo je ...' moe se zavriti na

mnogo naina. R. M. Stogdill3je dao pregled istraivanja i zakljuio da je definicija vodstva

onoliko koliko je i ljudi koji su ga pokuali definirati." 4 Prema B. M. Bassu5neke definicije

vodstvo promatraju kao sr grupnih procesa. Po tome je vienju voa u sreditu grupne

promjene i aktivnosti te utjelovljuje elje skupine. Drugi pristupi objanjavaju vodstvo iz

perspektive linosti po kojoj je vodstvo kombinacija posebnih osobina ili obiljeja pojedinca

koji mu omoguuju da druge potakne na ostvarivanje zadatka. Jedna od najkraih definicija

je: Vodstvo je utjecaj. Pravi voe imaju ogroman utjecaj na ljude oko sebe i sposobnost da

privuku sljedbenike koji razmiljaju isto ili slino.6

1M. L. Chibber je doktor znanosti, umirovljeni general indijske vojske, predavana Indijskoj vojnojakademiji i Stoernom koledu za obuku obrambenih snaga, osnivaVojnog instituta za nacionalnuintegraciju, savjetnik za obranu te dugogodinji direktor Instituta za razvoj menadmenta u NewDelhiju.2http://www.quantum21.net/?component=q21&id=747 (11.10.2012.)3Ralph Melvin Stogdill, profesor na The Ohio State University Columbus, svoja istraivanja objavio

je u knjizi: A survey of theory and research, http://www.getcited.org/pub/101405544.4 Peter G. NORTHOUSE, Vodstvo teorija i praksa, Zagreb, 2010., 2.5

Bernard M. Bass je profesor na Binghamton University, Binghampton NY USA, napisao je nizknjiga na temu vodstva, http://www.nwlink.com/~donclark/leader/leadcon.html#bass_theory.6 Usp. http://nlpcentar.com/article.php?id=50 (11.10.2012.)


6/33

"

J. Maxwell7 takoer istie da vodstvo predstavlja utjecaj na ljude i kako taj utjecaj

raste, raste i razina vodstva. Prema Johnu Maxwellu bit vodstva je da ljudi slijede osobu jer

to ele, a ne zato to moraju. Odnosi su najvanija stvar u vodstvu, tvrdi J. Maxwell. Vodstvo,

slau se mnogi, nije generiranje moi nad drugima, nego sposobnost stvoriti snage u drugima

i sa drugima. Vodstvo je odnos, a ne pozicija.

Usprkos brojnosti razliitih shvaanja vodstva, kao kljune sastavnice mogu se

izdvojiti sljedee: vodstvo je proces i utjecaj, odvija se u kontekstu grupe i ukljuuje

postizanje cilja koji je uvijek rezultat neke promjene. Temeljeno na ovim sastavnicama

rabimo sljedeu definiciju vodstva: Vodstvo je proces u kojem pojedinac utjee na grupu u

svrhu postizanja promjene koja je zajedniki cilj grupe. Danas su promjene toliko brze da se

stalno govori o transformaciji neeg starog u neto novo. esto smo svjedoci kako novo jo

ne uspije niti zaivjeti, a ve se kree u promjenu, u novu transformaciju. Stoga naziv

transformacijsko vodstvo potpuno odgovara dananjem brzomijenjajuem svijetu.

1. 2. Transformacijsko vodstvo

Prema literaturi poznatog voe Jacka Welcha8

transformacijsko vodstvo je proces kojimijenja ljude, ukljuuje emocije, vrijednosti, etiku, norme i dugorone ciljeve.

Transformacijsko vodstvo ima izniman oblik utjecaja jer treba potaknuti sljedbenike da

postiu vie od onoga to se obino od njih oekuje. Stoga je vano brinuti o ljudima i

zadovoljenju njihovih potreba. To je proces koji esto ukljuuje karizmatsko i vizionarsko

vodstvo.

P. G. Northouse daje sljedeu definiciju:

"Transformacijsko je vodstvo proces u kojem osoba surauje s drugima i stvara povezanostkoja podie razinu motivacije i morala i kod voe i kod sljedbenika. Taj se tip voe brine opotrebama i motivima sljedbenika i pokuava im pomoi u ostvarenju njihovih potencijala.Kao klasian primjer transformacijskog vodstva istie se Mahatma Gandhi. Gandhi je izazivaonadu i postavljao zahtjeve za milijune svojih ljudi i u tom se procesu i sam mijenjao."9

7 John Maxwell je bivi glavni direktor General Electrica, proglaen je menaderom 20. stoljea,

napisao je brojne knjige o vodstvu.8http://www.poslovni.hr/tag/jack-welch-5888 (10.12.2012.)9 Peter G. NORTHOUSE, Vodstvo-teorija i praksa, Zagreb, 2010., 176.


7/33

6

Danas u poslovnom svijetu u procesu promjene - transformacije spominju se etiri

osnovne faze: uoavanje potrebe, izrada plana, imenovanje voe i provedba. Prema knjizi

Business Process Excellence,10

svaka faza moe imati vie aktivnosti. U procesu

transformacijskog vodstva prve tri faze su jednostavnije u smislu aktivnosti koje ih

obiljeavaju, dok etvrta faza ima najsloenije i najbrojnije aktivnosti, pa e biti posebno

detaljno opisana u ovom radu.

Slika br. 1. Proces transformacijskog vodstva

Moe se rei da je potreba stvorila ideju i potaknula inicijativu, okvirni plan je donesen i cilj

zacrtan, voa poznat, sada jo "samo" ostaje voi krenuti s provedbom. Provedbena faza

sastoji se od deset aktivnosti danas poznatih u poslovnom svijetu.

Slika br. 2 Proces provedbene faze transformacije

Imenovanje pomonika i glasnogovornika - Voa je imenovan, preuzeo je obveze i

odgovornosti za svoj daljnji rad. Prvi mu je zadatak pronai pomonike, po mogunosti

istomiljenike predane zajednikom cilju, a u novije vrijeme i glasnogovornika za odnose i

10

Usp. August-Wilhelm SCHEER, Ferri ABOLHASSAN, Wolfram JOST, Mathias KIRCHMER,Business Process Excellence, Springer, Berlin, 2002., cijela knjiga temelj je procesnog pristupatransformaciji i predstavlja logiku cjelinu Upravljanja poslovnim procesima.

imenovanjepomonika(govornika) (1)

razgovoripregovaranjedogovaranje (2)

obraanjesljedbenicima;izlaganje plana (3)

pokretanjepromjena,akcija (4)

uspostavakomunikacijesa sljedbenicima (5)

konzultacijetraenje pomoisa strane (6)

formiranje timova;delegiranje poslova(7)

imenovanjenasljednika (8)

donoenje zakona;upute i pravilnici (9)

postimplementacijskaanaliza (10)

uoavanjepotrebe

1

izradaplana(2)

imenovanjelidera

3 provedba

(4)


8/33

7

komunikaciju s javnou jer bez obzira koliko je ideja jasna poiljatelju u komunikaciji,

poruka moe biti optereena loe odabranim rijeima, propustima, nedostatkom

koherentnosti, nespretnom strukturom reenice, frazama, nepotrebnom uporabom argona i

nerazjanjenim implikacijama. Ovaj se nedostatak jasnoe i preciznosti, koji moe biti vrlo

skup, moe otkloniti poklanjanjem vee panje nainu govora. Veina informacija se prenosi

usmeno kroz geste i izraze lica, dakle kroz neverbalnu komunikaciju i stoga je potreban

oprez.11

Pregovaranje - Druga aktivnost u procesnom slijedu su razgovori, dogovori, pregovori s

potencijalnim suradnicima i konkurencijom s ciljem da se otklone sve eventualne prepreke i

nerazumijevanja i da se pone s ostvarivanjem cilja sa to je mogue manje problema.

Obraanje ljudima - Trea aktivnost je obraanje ljudima, predstavljanje cilja, izlaganje

plana, upoznavanje s aktivnostima i vremenom potrebnim za izvrenje plana. O ovoj

aktivnosti ovisi daljnji uspjeh jer ako ljudi ne znaju kuda idu i zato i to im je cilj, ne e znati

ni to se od njih oekuje. U ovom dijelu procesa voa se predstavlja sa svojim planom i

programom, a ljudi se odluuju hoe li krenuti za tim voom.

Upravljanje promjenama - etvrta aktivnost je pokretanje promjena, za to je potrebno

umijee i vjetina upravljanja promjenama. To je najtea i vremenski gledano najdulja

aktivnost. Potekoa je u savladavanju otpora prema promjenama. Jedan od preduvjeta je,

tvrde i poslovni strunjaci i psiholozi, dobra komunikacija. Iskomunicirati treba svaki detalj

da se ljudi oslobode straha od promjena.12Provoenje promjena je sloen proces. Kao to su

vane i same promjene tako je vano i potivanje redoslijeda aktivnosti provoenja promjena.

Aktivnosti su brojne i ovise o vrsti promjene. Preskoi li se neka aktivnost u tom procesu i

rezultat provoenja promjena moe postati upitan. Isto tako svaka od tih aktivnosti trajeodreeno vrijeme i ako se ne obavi na odgovarajui nain dovodi u pitanje uspjeh provoenja

promjene.

11 Heinz WEIHRICH & Harold KOONTZ, Menedment, Zagreb, 1994., 548.12 Usp. August-Wilhelm SCHEER, Ferri ABOLHASSAN, Wolfram JOST, Mathias KIRCHMER,

Business Process Change Management, Springer, Berlin, 2003., cijela knjiga temelj je zarazumijevanje pristupa transformaciji i predstavlja logiku cjelinu Upravljanja poslovnimpromjenama.


9/33

8

Stalna popratna pojava provoenja promjena je pruanje otpora. Zato to promjena, sama po

sebi, mijenja dotadanji uobiajeni red stvari, sigurnu i poznatu situaciju. Promjena donosi

nepoznatu, nesigurnu situaciju i zato ljudi pruaju otpor promjenama. Ponovimo da je za

savladavanje otpora, izbjegavanje straha od nepoznatog najbolja metoda komunikacija.13

Komunikacija s ljudima i motiviranje - Aktivnost uspostave dobre obostrane komunikacije

izmeu voe i sljedbenika, preduvjet je za potivanje voe koji je spreman sasluati i uti, a

preduvjet je i za meusobno povjerenje bez kojeg se teko dolazi do cilja.

Iako se komunikacija primjenjuje u svim fazama procesa upravljanja, posebno je vana za

funkciju voenja. Komunikacija je prijenos informacija od poiljatelja k primatelju uz uvjet

da primatelj razumije informaciju. Ona je, takoer, sredstvo modificiranja ponaanja,

provoenja promjena i ostvarenja ciljeva. Bez obzira radi li se o crkvi, obitelji, izviakoj

skupini ili poduzeu ili vladi i ministarstvima prijenos informacije od jednog do drugog

pojedinca apsolutno je nuan. Povezivanje ljudi za ostvarenje zajednike svrhe, temeljna je

funkcija komunikacije. Bez komunikacije ne mogu se provesti promjene.14

Suradnja s konzultantima - esta aktivnost je obino negdje "na pola puta" kad doe do

"gubljenja" cilja, kad se nagomilavaju aktivnosti koje ne dobivaju prioritete izvrenja i kad

voa misli da sve mora sam. U ovoj fazi potreban je savjet nekoga "sa strane", kau

strunjaci, jer je posao doao u krizu i postalo je upitno dostizanje cilja i potivanje rokova,

najvie zbog voe koji veinu poslova obavlja sam umjesto da s punim povjerenjem poslove

podijeli - delegira svojim najbliim suradnicima.

"Pod delegiranjem razumijevamo prenoenje zadataka i ovlasti onim primateljima koji e bitiodgovorni za njihovo izvrenje. Umijee, odnosno sposobnost delegiranja, tj. prenoenjaovlatenja i odgovornosti smatra se jednom od najvanijih vjetina voenja. Jedan od prvihkoji je osjetio pogodnosti delegiranja ovlasti bio je Mojsije u egzodusu Izraelaca iz Egipta. Odtada pa do danas su se u potrebu delegiranja uvjerili mnogi voe."15

Formiranje tima i izbor suradnika - Formiranje timova i osposobljavanje suradnika je

aktivnost koja slijedi nakon prihvaanja savjeta konzultanata, kad voa poinje, vie nego do

13

Heinz WEIHRICH & Harold KOONZT, Menedment, Zagreb, 1994., 572.14Isto, 537.1" Pere SIKAVICA i Mijo NOVAK, Poslovna organizacija, Zagreb,1999., 449.


10/33

5

sada, delegirati poslove, davati drugima ovlatenja i pokazivati da ima povjerenje u njih. Na

ovoj aktivnosti mnogi "gube utrku do cilja" jer misle da sve moraju sami, da drugi nisu

dovoljno dobri i struni.

Pripremanje i odabir nasljednika - Osma aktivnost je znak da je posao transformacije ve

blizu cilja. Strunjaci, profesori na poslovnim uilitima i voe s iskustvom sada preporuuju

odabir nasljednika, onoga koji e biti osposobljen voditi novi posao ili naslijediti vou u

postojeem. Struna literatura puna je preporuka o mentorstvu nasljednika, ali se ono u praksi

ne dogaa. Najvea zapreka u izvrenju ove aktivnosti su sami voe koji misle da su

nezamjenjivi.

Imenovanje nasljednika usko je povezano i s delegiranjem, prijenosom vlastitih poslova i

odgovornosti. U tom procesu delegiranja javljaju se odreene potekoe bilo da je rije o

nespremnosti nadreenih da prenose ovlasti i odgovornost na podreene, bilo da podreeni

nisu spremni prihvatiti dodijeljenu im ovlast i odgovornost. Nadreeni misle da mogu svaki

posao odraditi bolje od podreenih. Podreeni smatraju da je lake upitati efa da on rijei

problem, nego da sami preuzmu ovlast i odgovornost za rjeavanje problema.16

Zakoni, pravilnici, procedure, upute, savjeti i upozorenja Provedba je u fazi kad je

potrebno dokumentirati dosadanje aktivnosti i propisati i donijeti zakone, statute, pravilnike,

procedure rada, upute za rad i tako olakati posao onima koji nakon ostvarenja cilja

nastavljaju s redovnim radom u novim uvjetima.

Procedure su planovi koji ustanovljuju neki nuni nain postupanja buduih aktivnosti. One

su kronoloki nizovi zahtijevanih postupaka. One su smjernice za akciju, a ne za razmiljanje,

preciziraju toan nain na koji odreena aktivnost mora biti obavljena. Pravila izriito nalau

posve odreene akcije ili uzdravanja od njih i ne doputaju bilo kakvu slobodu odluivanja.

Pravila se razlikuju od procedura utoliko to usmjeravaju akcije bez specificiranja

vremenskog redoslijeda. Pravila i procedure, po samoj svojoj prirodi, stvaraju se da sprijee

razmiljanje, trebamo ih koristiti samo kada elimo da ljudi ne postupaju po svom

nahoenju.17

16 Pere SIKAVICA i Mijo NOVAK, Poslovna organizacija, Zagreb,1999., 450.17 Heinz WEIHRICH & Harold KOONTZ,Menedment, Zagreb, 1994., 125-127.


11/33

1'

Prenoenje iskustva i posebna upozorenja - Deseta aktivnost zove se postimplementacijska

analiza. To je vrijeme za analizu dobrih postupaka, ali i propusta, dijeljenje iskustva i

dragocjenih upozorenja sljedeim voama i generacijama. Iskustvo je dragocjeno i trebalo bi

uvijek koristiti znanje i iskustvo starijih generacija i obogatiti ih novim tehnologijama.

Prikazan i opisan proces provedbe promjena primjenjiv je na svim podrujima rada od vlade i

politike do poljoprivredne zadruge i neprofitne udruge. Jednako je opisan u strunim

knjigama o procesima, o upravljanju promjenama i suvremenom vodstvu. Ipak, odvijanje

procesa nemogue je bez dobrog, sposobnog i vrstog voe.18

1. 3. Suvremeni voa

Transformacijski su voe prepoznati kao initelji promjene i dobri uzori koji mogu stvarati i

oblikovati jasnu viziju, koji trae od sljedbenika da zadovoljavaju visoke norme, koji se

ponaaju tako da im drugi ele vjerovati i koji ivotu i poslu daju znaenje. Takav pristup

naglaava da voe trebaju razumjeti potrebe i motive sljedbenika i prilagoditi im se. Jack

Welch19 je u Zagrebu na skupu poslovnih ljudi istaknuo da su najvanije osobine voe

iskrenost i otvorenost i potvrdio da voe trebaju pokrenuti ljude kako bi s entuzijazmom i

pouzdanjem krenuli za njim u ostvarivanje promjene.

U knjizi Tajni jezik liderstvaiznesena su brojna stajalita o voama i potrebnim osobinama

voa.

"Kouzes i Posner svoj su model razvili intervjuirajui voe o liderstvu. Intervjuirali su vie odtisuu i tristo menadera na srednjim i viim razinama u privatnim i javnim organizacijama tesu ih pitali da opiu svoja osobno najbolja iskustva kao voe. Na temelju analize sadraja tihopisa Kouzes i Posner razvili su proces za voe kojeg koristi 80% ispitanika. Proces Kouzesa iPosnera sastoji se od pet temeljnih postupaka - faza koji voama omoguuju postizanjeiznimnog, to su: oblikovanje puta, poticanje zajednike vizije, pokretanje procesa, drugimaomoguiti djelovanje i ohrabriti ih."20

18 Usp. August-Wilhelm SCHEER, Ferri ABOLHASSAN, Wolfram JOST, Mathias KIRCHMER,Business Process Excellence, Springer, Berlin, 2002., cijela knjiga temelj je procesnog pristupatransformaciji i predstavlja logiku cjelinu Upravljanja poslovnim procesima.19 Jack Welch poznat je kao vrhunski inenjer kemije i prije svega poslovni ovjek koji se neko

vrijeme nalazio na mjestu predsjednika i izvrnog direktora General Electrica od 1981. do 2001.godine. U 2006. njegovo bogatstvo procijenjeno je na 720 milijuna dolara.20 Usp. Stephan DENNING, Tajni jezik liderstva, Zagreb, 2009., 87.


12/33

11

Prema navedenom proces za voe moe se prikazati i opisati kako slijedi:21

Slika br. 3 Proces za voe

(1) Ispitivanja su pokazala da za oblikovanje puta, voe moraju biti jasni u pogledu svojihosobnih vrijednosti i filozofije. Trebaju izgraditi vlastiti stav i prenijeti ga drugima. Uzorni

voe drugima postavljaju primjer svojim vlastitim ponaanjem. Oni se takoer dre svojih

obeanja i predanosti te potvruju zajednike vrijednosti koje dijele s drugima. (2) Uspjeni

voe stvaraju izazovne vizije koje mogu usmjeravati ponaanje ljudi. Oni mogu vizualizirati

pozitivne ishode u budunosti i prenijeti ih drugima. (3) Voe koji su spremni na mijenjanje

statusa quo i uputanje u nepoznato, pokreu proces. Spremni su preuzeti rizik i uiti na

vlastitim pogrekama. (4) Iznimni su voe uspjeni u radu s ljudima. (5) U odnosima s

drugima izgrauju povjerenje i promiu suradnju. Visoko vrednuju timski rad i suradnju.

Pozorno sluaju razliita gledita i prema drugima se odnose dostojanstveno i s potovanjem.

Prema ope uvrijeenom shvaanju voe se raaju, a ne stvaraju. Smatra se da je

svojstvo voenja uroeno ovjeku i da se neki ljudi raaju s posebnim osobinama koje ih

predodreuju za voe. Za razliku od ovog shvaanja bihevioralna teorija voenja temelji se na

ponaanju uspjenih vo

a i istrauje postoji li neto zajedniko u ponaanju uspjenih vo

a.

Po ovoj teoriji voenje se moe nauiti.22

Dananji voe i strunjaci na polju vodstva, koliko je poznato, ne oslanjaju se u svom

vodstvu na Bibliju, niti su u svojim knjigama spominjali Mojsija, vou koji je narod vodio

prema svim zakonitostima transformacijskog liderstva. Moe se pokazati kroz Sveto pismo

kako je Mojsije, davno prije, ucrtao put dananjim voama.

21 Usp. Peter G. NORTHOUSE, Vodstvo-teorija i praksa, Zagreb, 2010., 188-190.22 Pere SIKAVICA i Mijo NOVAK, Poslovna organizacija, Zagreb,1999., 440.

oblikujput (1)

potaknizajedniku

viziju (2)pokreniiproces (3)

drugimaomoguidjelovanje (4)

ohrabriidruge (5)


13/33

12

2. MOJSIJE

Podaci o Mojsijevom roenju, ivotu na egipatskom dvoru i o njegovom poslanju

uzeti su iz Knjige izlaska, a posljednje upute dane narodu iz Knjige Ponovljenog zakona.

2. 1. Odgoj i kolovanje

ivot Mojsija zapoinje na neobian nain. Majinom domiljatou biva spaen u

plutajuoj koarici. Pronala ga je faraonova ki i povela u harem gdje je odgajan zajedno s

drugom djecom. U tom okruenju zapoinje i Mojsijevo kolovanje. "Nauio je itati i pisati

egipatske hijeroglife i kurzivno pismo, prouavao je zakone i stekao strunost u razliitim

vjetinama i granama. Nije to bio prvi sluaj da neki stranac bude tako odgojen i zauzima

odgovorne poloaje u vojsci, sveenstvu ili u graanskoj upravi."23

U prvom razdoblju svog ivota Mojsije je rastao u carstvu egipatske kulture,

prihvaajui njihove zadane norme. Takav ivot omoguio mu je uspjeno izvravanje

budueg poslanja. Dananjim jezikom reeno kao da je bio na kolovanju u inozemstvu, a

zapravo ga je Bog pripremao, oblikovao i uio u svojoj ivotnoj koli. Premda je uivao sve

povlastice kraljevskoga roda, Mojsije zamjeuje kako Egipani tekim radovima Hebrejima

ogoravaju ivot: "nemilosrdno su im nametali svakovrsne napore" (Izl 1,13). Mladi Mojsije

uspjeno u sebi svladava zadatak odreivanja identiteta i opredjeljivanja za iru ivotnu

zajednicu kojoj pripada. Dogaaj kada je pogoen neljudskim postupkom nekog Egipanina

prema njegovu sunarodnjaku, opisuje njegov karakter. Mojsije reagira radikalno (Izl 2,11).

Odluuje se na napad istom mjerom, kojemu odmah potom nastoji zamesti trag. Odluan, brz,

ne podnosi nepravdu, nepopustljiv u moralnoj podjeli na dobro i zlo, to su Mojsijeve osobine.

23 Pat & David ALEXANDER, (prir.),Enciklopedijski biblijski prirunik, II dopunjeno izdanje,Zagreb 2011., 160.


14/33

1#

Njegov narod kojeg brani ne priznaje mu nikakav autoritet, nego mu jo pripisuju

ubilake nakane, a ne zatitnike. U jednom momentu njegov ga narod ne prepoznaje kao

svoga zatitnika, a Faraon mu vie ne daje podrku, nije njegov zatitnik. Mojsije se suoava s

krizom identiteta koju poveava upravo ta odbaenost u vlastitom narodu. Ostaje sam, ne

pripada ni jednima ni drugima i bjei u Midjansku zemlju. Tu spaava pastirice od

zlostavljanja, pomae im, zauzima se za njih. "Mojsije ustane, obrani ih i stado im napoji.

Kad su se vratile svome ocu Reuelu, on ih zapita: "Kako ste se danas tako brzo vratile?"

One odgovore: "Neki Egipanin obrani nas od pastira i jo nam zahvati vode i stado nam

napoji" (Izl 2,17-19). Opet dolazi do izraaja njegovo zauzimanje za druge, one koji su u

nevolji, koji su slabiji, a vidljiv je i njegov duboki osjeaj za sluenjem. Izbavio je pastirice

"iz ruku neprijatelja", to e i biti njegovo ivotno poslanje.

U drugom razdoblju svog ivota Mojsije osniva obitelj, postaje otac obitelji i vjerni

Boji sluga. Godine su prolazile, Mojsije se povukao ivei miran pastirski i obiteljski ivot i

ne slutei da Bog za njega ima drugaiji plan.

2. 2. Poziv i poslanje

Tree razdoblje Mojsijeva ivota zapoinje u susretu s Bogom u goruem grmu. Zapoinje

Mojsijev poziv i poslanje.

"'Vidio sam jade svoga naroda u Egiptu', nastavi Jahve, 'i uo mu tubu na tlaitelje njegove.Znane su mi muke njegove. Zato sam siao da ga izbavim iz aka egipatskih i odvedem ga izte zemlje u dobru i prostranu zemlju - u zemlju kojom tee med i mlijeko: u postojbinuKanaanaca, Hetita, Amorejaca, Periana, Hivijaca i Jebusejaca. Vapaji sinova Izraelovihdoprijee do mene. I sam vidjeh kako ih Egipani tlae. Zato, hajde! Ja te aljem faraonu daizbavi narod moj, Izraelce, iz Egipta.' 'Tko sam ja da se uputim faraonu', odgovori MojsijeBogu, 'i izvedem Izraelce iz Egipta!' 'Ja u biti s tobom', nastavi. 'I ovo e ti biti znak da sam te

ja poslao: kad izvede narod iz Egipta, Bogu ete iskazati tovanje na ovome brdu'" (Izl 3,7-12).

Mojsije dobiva zadau osloboditi cijeli narod iz ropstva u tuini. To je daleko iznad

mogunosti jednog ovjeka. Susret s Bogom donosi mu duboki doivljaj vlastite

ogranienosti i ljudske izvrgnutosti onome to nas nadilazi. Iako inae neustraiv, sada ga je

uhvatio strah. Mojsijevo poslanje: "Idi, skupi starjeine Izraelaca pa im kai: 'Jahve, Bog


15/33

14

otaca - Bog Abrahamov, Izakov i Jakovljev - objavio mi se i rekao mi: Pohodio sam vas i

razabrao to vam se ini u Egiptu. Odluio sam vas izvesti iz egipatske bijede u zemlju

Kanaanaca, Hetita, Amorejaca, Periana, Hivijaca i Jebusejaca - u zemlju kojom tee med

i mlijeko!'" (Izl 3, 16-17).

Odmah nakon Bojeg naloga Mojsije ozbiljno pita: "Tko sam ja?" (Izl 3,11).

Nedostaje mu samopouzdanje i osjeaj sigurnosti, nema povjerenja u vlastitu osobu. Svoj

identitet stavlja u pitanje. Zatim eli upoznati onoga koji ga alje, eli znati: "Kako mu je

ime?" (Izl 3,13). Strah ga je, potom, za autoritet i vjerodostojnost pred izraelskom zajednicom

u Egiptu. "to ako mi ne povjeruju?" pita on (Izl 4,1). I nakon uvjeravanja i obeanja potpore

Mojsije se opet vraa na samog sebe jer zna: "Ja sam u govoru spor, a na jeziku teak" (Izl

4,10). ak po cijenu Boje ljutnje sve do kraja pokuava se izvui. Pita: "Ne bi li ipak poslao

koga drugoga?" (Izl 4,13). Bog nema nita protiv da mu njegov izabranik iskreno iznese svoj

otpor i potekoe koje ima u zvanju, svoju nedoumicu i strah.

U cijelom tekstu o Mojsijevu pozivu vidi se Boji pedagoki pristup. Veliko je Boje

povjerenje u Mojsija kad mu dodjeljuje zadau da oslobodi cijeli narod. Bog doputa Mojsiju

da izrekne sve svoje tekoe koje poinju od pitanja o samome sebi (Izl 3,11), o svojim

slabostima u govoru i nastupu (Izl 4,10), te idu sve do poznatog "izvlaenja" (Izl 4,13). To je

najdulji dijalog s Bogom u Bibliji. Rijeje o dugakom i otvorenom razgovoru. Bog otvoreno

definira vlastiti identitet, (Izl 3,14). Nema skrivanja osjeaja, Bog doputa da se Mojsijeva

ljutnja osjeti (Izl 4,14).24

No, Bog ne odgovara: ti si jedini osposobljen, nego: "Ja jesam." Ono to nam daje

identitet, ono to e Mojsiju dati ovlast jest Boji identitet, njegova prisutnost: Bit u. "Idi

dakle. Ja u biti s tobom kad bude govorio i kazivat u ti to e govoriti." (Izl 4,12) S

Bojim autoritetom i identitetom Mojsiju je povjereno vodstvo i kree put zadatka koji mu je

Bog povjerio. Veliki zadatak za Mojsija koji je bio veoma skroman ovjek, najskromniji

ovjek na zemlji (Br 12,3).

24 http://www.ffdi.unizg.hr/amdg/mojsije.htm, Niko Bili, biljeke s predavanja, (11.10.2012.)


16/33

1"

2. 3. Transformacijsko vodstvo

U ovom poglavlju sve faze transformacijskog vodstva kao i sve aktivnosti provedbene faze,

prikazane u dijelu koji govori o dananjim voama, opisane su na primjeru Mojsija.

Slika br. 1. Proces transformacijskog vodstva

Mojsije je vidio patnje svoga naroda, uoio je potrebu, ali plan je izradio Bog, koji je postavio

Mojsija za vou i obeao mu svoju pomou provedbi.

Provedbena faza sastoji se od deset aktivnosti danas poznatih u poslovnom svijetu. Slijedi

prikaz svih aktivnosti na primjeru izlaska Izraelskog naroda iz Egipta, dakle, s osloncem u

dalekoj prolosti.

Slika br. 2 Proces provedbene faze transformacije

imenovanjepomonika i

glasnogovornika (1)razgovori

pregovaranjedogovaranje ( 2)

obraanjesljedbenicima;izlaganje plana( 3)

pokretanjepromjena,

akcija (4)

uspostavakomunikacije

sa sljedbenicima (5)

konzultacijetraenje pomoi

"sa strane" (6)

formiranje timova;delegiranje poslova (7)

imenovanjenasljednika (8)

donoenje zakona;upute i pravilnici (9)

postimplementacijskaanaliza (10)

uoavanjepotrebe

(1)

izradaplana

(2)

imenovanjevoe

(3)provedba

(4)


17/33

16

Imenovanje pomonika i glasnogovornika - Mojsije je dobio pomonika za svoju slubu,

glasnogovornika to je danas normalno za dravne slube i velike tvrtke. Imenuju se da bi se

zatitilo prvog ovjeka od nesmotrenih komentara i izbjeglo javno kritiziranje ili akismijavanje i smjenjivanje s pozicije. Mojsije se nije bojao smjenjivanja. Bojao se da ga zbog

govorne mane narod nee smatrati vjerodostojnim, a tada bi Boji plan bio u pitanju.

"Mojsije je na jedinstven nain, koji je uobiajen za Bibliju, prikazan kao veliki ovjek, ali ne

kao nadovjek. Jedan ga tekst opisuje kao skromnog ovjeka (Br 12,3), a njegovi postupci da

izbjegne Boje poslanstvo i potreba da mu brat Aron bude glasnogovornik upuuju na

njegovu stidljivu narav."25"Ja nikada nisam bio ovjek rjeit" (Izl 4,10), skromno izjavljuje. I

Bog mu daje Arona za glasnogovornika.

Pregovaranje - Prema Jahvinoj zapovijedi Mojsije je otiao Faraonu. Faraon je sasluao i

odbacio Mojsijev zahtjev. "Tko je taj Jahve da ga ja posluam i pustim Izraelce?" Faraon je

shvatio Mojsijev zahtjev kao pobunu robova. "Mojsije i Arone, zato odvraate svijet od

njegovih dunosti? Idite na svoj posao. Sad kad se svjetina tako umnoila, nastavi Faraon, vi

biste ih od posla odvratili. Navalite poslove na taj svijet: neka rade, da ne obraaju panje

klevetama" (Izl 5,2; 5,5; 5,9). Nekoliko puta je Mojsije odlazio Faraonu. Bili su to teki

pregovori. Faraon je imao mo i svoj vlastiti cilj i zbog toga je bio teak pregovara.

"Odlazi!" - vikne Faraon na Mojsija. "I da mi vie na oi ne dolazi! Onoga dana kad mi se

opet pojavi na oi, zaglavit e!" "Dobro si kazao!" - uzvrati Mojsije. "Lica tvoga vie neu

vidjeti!" Pregovori su zavreni neuspjeno, ali Boja intervencija tek slijedi.

Dananje knjige govore o pregovarakim vjetinama, o potrebnom lukavstvu i oprezu. ak i

sami naslovi knjiga poput: "Plivati sa morskim psima" govore kako je pregovaranje teak

posao. Mojsije nije bio dobar pregovara, bez Boje pomoi ne bi uspio.

Obraanje ljudima - Prvo to uoavamo jest da se Mojsije stalno obraa svom narodu: "Ovo

su rijei to ih je Mojsije upravljao Izraelu"; "Poe Mojsije razlagati ovaj Zakon"; "A sada

Izraele posluaj zakone i uredbe" (Pnz 1,1; 1,5; 2,4); "I uinie Izraelci kako im je Mojsije

rekao." (Izl 12,35); "Svi Izraelci posluaju kako je Jahve naredio Mojsiju i Aronu, tako su i

25 Pat & David ALEXANDER, (prir.),Enciklopedijski biblijski prirunik, II dopunjeno izdanje,Zagreb 2011., 206.


18/33

17

uinili." (Izl 12,50); "Jahve ree Mojsiju: Reci Izraelcima." (Izl 14,1); "Kai, dakle,

Izraelcima da sam ja Jahve; da u vas izbaviti od tereta to su vam ga Egipani nametnuli.

Oslobodit u vas od ropstva u kojem vas dre; izbavit u vas udarajui jako i kanjavajui

strogo. Za svoj u vas narod uzeti i bit u vaim Bogom. Tada ete znati da sam vas ja, Jahve,

va Bog, izbavio od egipatske tlake" (Izl 6,6-7). Bog je inicijator, voditelj, spasitelj i eli da i

narod to zna, a Mojsije je njegov pomonik i posrednik. Svi dogaaji i planovi su izneseni

pred narod, nema skrivanja zbog vlastitih interesa. "Narod se poboja Jahve i povjerova Jahvi i

njegovu sluzi Mojsiju" (Izl 14,31).

Na poslu i u politici, bez iskrene i otvorene komunikacije stvaraju se nezdravi meuljudski

odnosi i donose pogrene odluke. Ljudi nemaju povjerenja u voe koji sve ne govore, jer

misle da im voa neto skriva, a voa misli da ima veu moako ne daje sve informacije,

nego dio zadri samo za sebe.

Upravljanje promjenama- Sredinji dogaaj izlaska iz ropstva je prolaz kroz Crveno more.

No, prije toga treba spomenuti jo jedan dogaaj: narod se osjeao kao u klopci i stoga izrie

izravan prigovor,napad na Mojsija, koji je pokrenuo velik pothvat izbavljenja. Stavljaju ga na

optueniku klupu. "Prikljeten izmeu mora i planina, s vodom ispred sebe, a Faraonovim

ratnicima iza lea, narod Izraela suoio se sa svojom prvom velikom kunjom vjere i

zahvatila ga je panika: dovikuju Bogu i optuuju Mojsija za izdaju."26Izlazak i put u slobodu

ne samo da stavljaju u pitanje, nego ga okreu naglavce. Osloboenje iz suanjstva za njih je

"smrt u pustinji". Njihova je logika: bolje biti sluga u Egiptu, nego mrtvac u pustinji. Sav

Mojsijev napor obescijenjen je, zgaen. Sve to je poduzeo sada je u oima tuitelja

bezvrijedno, prekriveno mrakom. No, Bog je potisnuo vodu kako bi sigurno preli na drugu

stranu i zatim vratio vodu koja se sruila i podavila Faraonovu vojsku. 27 Izrael je konano

shvatio istinitost Mojsijevih rijei: "Jahve e se boriti za vas. Budite mirni!" (Izl 14,14).

U pustinji narod uskoro postaje edan i gladan pa se buni jer nema voa, povra, riba kao u

Egiptu. Poznato je koliko se narod esto bunio protiv Mojsija i Bojeg plana osloboenja iz

egipatskog ropstva. S jedne strane je cijeli narod, a s druge strane Mojsije sa svojim

poslanjem.

26

Pat & David ALEXANDER, (prir.),Enciklopedijski biblijski prirunik, II dopunjeno izdanje,Zagreb 2011., 165.

27Isto, 166.


19/33

18

"'U pustinji sva izraelska zajednica pone mrmljati protiv Mojsija i Arona. 'Oh, da smopomrli od ruke Jahvine u zemlji egipatskoj kad smo sjedili kod lonaca s mesom i jeli kruha domile volje!' - rekoe im. 'Izveli ste nas u ovu pustinju da sve ovo mnotvo gladom pomorite!'Tada ree Jahve Mojsiju: 'Uinit u da vam dadi kruh s neba. Neka narod ide i skuplja svakidan koliko mu za dan treba. Tako u ih kuati i vidjeti hoe li se drati moga zakona ili nee.A estoga dana, kad spreme to su nakupili, bit e dvaput onoliko koliko su skupljali za svakidan'" (Izl 16,2-5).

Narod je bio upuen u planove, dogaaje, akcije koje ih oekuju. Nije bilo tajnih ni skrivenih

ni manipulativnih rijei. "Dosta ste boravili na ovome brdu. Krenite na put." "Dosta ste se

vrtjeli oko ovog brda, okrenite se prema sjeveru!" (Pnz 1,6; 2,3). Ovo je poziv na promjenu, u

poslovnom svijetu poznat kao Change management ili Upravljanje promjenama. Posebno

teka zadaa za voe jer je uvijek prva reakcija na promjenu, otpor ljudi.

Komunikacija s ljudima i motiviranje - Mojsije slua svoj narod, uje njihove prijedloge, o

njima razmilja, usvaja sve to je dobro i daje im povratnu informaciju da e biti prihvaen

njihov prijedlog. "Svi ste onda doli k meni i rekli: ...", "Svidje mi se to rekoste." (Pnz 1, 22-

23). Dakle, postoji stalni dijalog: slua, uje, odgovara, govori i donosi odluke na temelju

njihovih prijedloga. "Niste htjeli onamo; pobunili ste se, ... rogoborili ste u svojim atorima"

(Pnz 1, 26-27). Prvo reakcija na promjenu, a onda i malodunost. Sve su to situacije u kojima

se nau voe. to radi Mojsije: "Ne bojte se! rekoh vam Ne plaite ih se!" (Pnz 1, 29-30).

Mojsije ih ohrabruje, ne odustaje i ne da se obeshrabriti njihovim postupcima, jer njegov je

poslodavac Bog, za njega radi i njemu je odgovoran.

Suradnja s konzultantima - Mojsije sve radi sam, ne zna delegirati, meutim, teret vodstva je

preteak i Jitrov praktian prijedlog da se reorganizacijom postave odgovorne osobe pokazao

se dobrim.

"Sutradan Mojsije sjede da kroji pravdu narodu. Narod je oko njega stajao od jutra do mraka.Vidjevi Mojsijev tast sav trud to ga on za narod ini, rekne mu: 'to to ima toliko snarodom? I zato ti sam sjedi, a sav narod stoji oko tebe od jutra do mraka?' 'Narod dolazi kmeni', odgovori Mojsije, 'da se s Bogom posavjetuje. Kad zau u prepirku, dou k meni. Jaonda rasudim izmeu jednoga i drugoga; izloim im Boje zakone i odredbe.' 'Nije dobro kakoradi', odgovori Mojsiju tast. 'I ti i taj narod s tobom potpuno ete se iscrpsti. Taj je posao za tepreteak; sam ga ne moe obavljati. Posluaj me. Svjetovat u te, i Bog e biti s tobom! Tizastupaj narod pred Bogom; podastiri Bogu njihove razmirice. Pouavaj ih o zakonima iodredbama; svraaj ih na put kojim moraju ii, upuuj ih na djela koja moraju vriti. Ondaproberi izmeu svega puka ljude sposobne, bogobojazne i pouzdane, koji mrze mito, te ihpostavi za glavare puku: tisunike, stotnike, pedesetnike i desetnike. Neka sude narodu usvako doba. Sve vee sluajeve neka preda te iznose, a u manjima neka sami rasuuju. Olakaj


20/33

15

sebi breme: neka ga oni s tobom nose. Ako tako uradi - i Bog ti to odobri - moi e izdrati,a sav ovaj narod odlazit e kui u miru.' Mojsije poslua savjet svoga tasta i uini sve kako gasvjetova. Probere Mojsije sposobnih ljudi od svih Izraelaca pa ih postavi za glavare narodu:tisunike, stotnike, pedesetnike i desetnike. Oni su sudili narodu u svako doba. Tee sluajeveiznosili bi Mojsiju, a sve manje rjeavali sami. Zatim Mojsije otpusti svoga tasta i on ode usvoju zemlju'" (Izl 18,13-27).

Jitrov je savjet prihvaen. Mojsije je pokazao svoju veliinu i poniznost, a Jitro je utro put

dananjim skupim konzultantima i njihovim uslugama.

Formiranje tima i izbor suradnika - "Ne mogu voditi sam. ... Izaberite stoga iz svojih

plemena ljude pametne, iskusne i ugledne da vam ih postavim za poglavare" (Pnz 1, 9-16).

Ovo je nesebino, iskreno priznanje koje se rijetko uje, ali znai otvorenost, poniznost i

poznavanje sebe, svojih mogunosti, ali i poznavanje naroda kojeg se vodi. U poslovnom

svijetu rekli bismo da se radi o formiranju tima i uspostave timskog rada. U politici bismo

rekli da se radi o izborima za ministre i naelnike i to s jasnim uputama kakvi trebaju biti.

Voa se mora pobrinuti da se postavljeni zadatak (misija, zadaa ili cilj) izvri. Da bi u tome

uspio, mora svoj tim izgraditi kao vrsto povezanu grupu i razviti svakog pojedinca da dade

grupi najvie to moe. Stoga, moe se rei da se funkcija liderstva odnosi na balansiranje

zahtjeva postavljenog zadatka, potreba pojedinaca i potreba skupine kako bi se izvrilapostavljena misija. Mojsije je to odradio vrhunski.

Pripremanje i odabir nasljednika - Mojsije prima posljednje upute od Boga. Njegov ivot je

gotovo pri kraju dok gleda Obeanu zemlju. Bog sada za njegova nasljednika izabire Jouu,

njegovu desnu ruku (Izl 17,19). On je sada opunomoen da umjesto Mojsija vodi narod. "U

ono sam vrijeme naredio Joui..." (Pnz 2, 21). Mojsije, prema Jahvinim uputama, hrabri i

sokoli Jouu i Joui ustupa onaj neprocjenjivi doivljaj dolaska do cilja. "Tada Mojsije zovnuJouu pa mu ree pred svim Izraelom: "Ohrabri se i budi odluan! Jer ti e ii s ovim

narodom u zemlju za koju se Jahve zakle ocima njihovim da e im je dati; ti e im je

predavati u batinu. Sam Jahve ide pred tobom; on e s tobom biti; nee te zapustiti niti e te

ostaviti. Ne boj se i ne dri!" (Pnz 31,7-8).

Ovo je prijenos znanja pa i ovlatenja, pripremanje svog nasljednika. U svijetu politike i

businessa vrlo poznata situacija i teoretski naglaavana na svim razinama vodstva, ali mali je

broj onih koji zaista to i ine jer svi misle da su nezamjenjivi i vjeni na svojim liderskim


21/33

2'

pozicijama. Mojsije ipak bez i malo zavisti, ljubomore i sebinosti u sve upuuje Jouu. Bio

mu je pravi mentor.

Zakoni, pravilnici, procedure, upute, savjeti i upozorenja Mojsije upozorava Izraelce da

sluaju Jahvu. Ui ih i daje upute da se uvaju idolopoklonstva, da ne zaborave svoju najveu

vrijednost, da ne okreu lea onome tko ih je izveo iz ropstva. Naalost, narod to brzo

zaboravlja. Daje im zakon, naredbe, zapovijedi i trai da ih narod uje i vri.

Uspostava sudstva- "Sasluajte svoju brau, sudite pravedno izmeu ovjeka i njegova brata

ili pridolice. U suenju nemojte biti pristrani; sasluavajte maloga kao i velikoga. Ne bojte se

nikoga! Ta sud je Boji! Ako vam koji sud bude preteak, iznesite ga meni, da ga ja razvidim.

Tako sam vam onda naloio sve to vam je initi" (Pnz 1, 16-18). Tako jednostavno i

dovoljno onima koji su spremni potivati dane upute. "U svakom gradu koji ti dade Jahve,

Bog tvoj, postavi suce i nadglednike za svoja plemena da narodom pravedno upravljaju. Ne

iskrivljuj pravde, ne budi pristran, ne primaj mita, jer mito zasljepljuje oi mudrih, a ugroava

stvar pravednih" (Pnz 16,18).

Uspostava poreznog sustava- "Odvajaj desetinu dohotka svake godine od svega to tvoj usjev

u polju donese" (Pnz 13,22). Porez na dohodak, izreen kao obveza svakog pojedinca vrlo

jasno. Moda ga je netko i pokuao izbjei, ali teko je povjerovati. A postojala je i Jubilejska

godina: "Na zavretku sedme godine oprataj dugove" (Pnz 15,1). Svijet bi bio bez gladnih

kada bi danas bogati oprostili, otpisali dugove siromanima.

Izbor i postavljanje vladara - Ako kae: "elim da nad sobom postavim kralja, kako ga

imaju svi drugi narodi oko mene; tada e za kralja postaviti nekoga od svoje brae, a ne

smije postavljati nad sobom tuina koji ti nije brat" (Pnz 17,15).

Pogled u povijest hrvatskog naroda pokazuje koliko su puta Hrvati zanemarili ovaj Mojsijev

savjet i "platili cijenu".

Prenoenje iskustva i posebna upozorenja - Upozorenje o zavoenju naroda - "A narod,

vidjei gdje Mojsije dugo ne silazi s brda, okupi se oko Arona pa mu rekne: "Ustaj! Napravi

nam boga, pa neka on pred nama ide!" (Izl 32,1). "Pouri se dolje!" - progovori Jahve


22/33

21

Mojsiju. "Narod tvoj, koji si izveo iz zemlje egipatske, poao je naopako. Brzo su zali s puta

koji sam im odredio. Napravili su sebi tele od rastopljene kovine, preda nj pali niice i rtve

mu prinijeli uz poklike: 'Ovo je tvoj bog, Izraele, koji te izveo iz zemlje egipatske!' Dobro

vidim", ree dalje Jahve Mojsiju, "da je ovaj narod tvrde ije (Izl 32,7-9). "Kad je Mojsije

vidio kako je narod postao razuzdan - t Aron ih je pustio da padnu u idolopoklonstvo meu

svojim neprijateljima" (Izl 32,25). "Sutradan ree Mojsije narodu: 'Teak ste grijeh poinili.

Ipak u se Jahvi popeti. Moda za va grijeh oprotenje pribavim' (Izl 32,30).

Mojsije jasno govori o grijehu naroda, obeaje da e se zauzeti za njih da im Bog oprosti;

potie, ohrabruje narod, ali ih i suoava s izborom: ivot ili smrt, blagoslov ili prokletstvo.

"Poslunost, pak, donosi blagoslov, pobjedu, mir, plodnost i blagostanje. Neposlunost e

dovesti do bolesti, gladi, poraza, podlonosti drugima i konano do izgnanstva, gubitka

imovine i svih ivotnih radosti."28

Mojsije posebno upozorava na opasnost od zavoenja na lane religije pouen postupkom

naroda iz pustinje, kad su napravili zlatno tele za tovanje. Svatko tko je na to nagovarao ljude

morao je biti kanjen. Za idolatriju je propisana smrtna kazna. Idolatrija donosi prokletstvo

narodu. Utvrdio je stegu za koju je smatrao da je korisna, upozoravao na najei i najopasniji

oblik idolopoklonstva, dao upute za prihvat pridolica. Posebno je upozoravao i bio vrlo

jasan, ak rigorozan, kad su u pitanju lani proroci ili oni koji izvode kakva uda i znamenja i

oni koji potajno zavode govorei: "hajde da iskazujemo tovanje drugim bogovima" (Pnz 13,

7). "Neka se kod tebe ne nae nitko tko bi kroz oganj gonio sina ili svoju ker; tko bi se bavio

gatanjem, aranjem, vraanjem i arobnjatvom; nitko tko bi bajao, zazivao duhove i due

predaka ili se obraao na pokojnike" (Pnz 18,9). Mojsije je jasan, potivanje ovog Zakona

donosi narodu i pojedincima blagoslov, a nepotivanje prokletstvo.

"Suoen sa smru obraa se stoga na poljanama Moaba u istonom Jordanu po zadnji putasabranom narodu. Knjiga Ponovljenog zakona prenosi nam njegove oprotajne govore. Onipredstavljaju ujedno i njegovu oporuku, koja posjeduje uz boanski takoer i vrhunski ljudskiautoritet. Jezik tih govora, ukraen talasajuim ritmom snanih reenica, sveanom puninomblagdanskih obrazaca i kljunih rijei kao i umjetnou retorike, izraz je osobnog zalaganja tedospijeva izravno do ljudskih srdaca. Mojsije saima pred svojim sluateljima vremenazajednike sudbine te na njima pokazuje mogunosti pune nade, ali ukazuje i na opasnosti toprijete u budunosti. Njegove rijei opominju, nagovaraju, zaklinju, dok narodu daje uputu za

28 Pat & David ALEXANDER, (prir.), Enciklopedijski biblijski prirunik, II dopunjeno izdanje,Zagreb 2011., 203.


23/33

22

ivot u Kanaanu. Narodu obeaje blagoslov ako bude slijedio Boje zakone, odnosnoprokletstvo, ako ih bude krio."29

Mojsije daje upute, dobivene od Boga, buduim naratajima, poziva narod na vjernosti poslunost. Izrael e uskoro biti usred poganskih naroda. Okusit e opojnost pobjede.

Blagostanje e donijeti neuven porast ivotnog standarda. Bit e mnogo mogunosti za

uivanje. A sve to donosi i opasnost: opasnost gubitka identiteta kao Bojeg naroda; opasnost

lanog ponosa, samohvale za sve to su postigli; opasnost iskljuivanja Boga iz njihovih

planova. No ako se prepuste Bogu, prolost e ih odrati na pravom putu za budunost. Zato

ih Mojsije nuka: "Sjetite se!, Ne zaboravite!, Sjetite se Egipta! Sjetite se pustinje!... Sjetite se

kakvi ste bili!... Sjetite se Boje ljubavi i njegove moi, njegove brige, njegova zakona,

njegovih sudova! I neka vas to sjeanje dri poniznima, odanima, poslunima!... Sjeti se to je

Jahve, Bog tvoj, uinio faraonu i svemu Egiptu!" ... "Ne strepi, dakle, pred njima! T Jahve,

Bog tvoj, u sredini je tvojoj, Bog silan i strahovit... (Pnz 7,18; 8,2: 9,7). Dakle, Izraele, to od

tebe trai Jahve, Bog tvoj? Samo to da se boji Jahve, Boga svoga; da po svim putovima

njegovim hodi; da ga ljubi i slui Jahvi, Bogu svome, svim srcem svojim i svom duom

svojom; da dri Jahvine zapovijedi i njegove zakone to ti ih danas za tvoje dobro dajem"

(Pnz 10,12-13).

2. 4. Analiza Mojsijevih postupaka i osobina

Na kraju svakog posla vano je pogledati na posao u cjelini, napraviti

postimplementacijsku analizu, osvrnuti se na postignute poslovne rezultate, nain voenja i na

vou i njegove osobine koje su obiljeile cijeli poslovni proces.

Kod Mojsija moemo izdvojiti dva temeljna poslovna rezultata: ujedinjenje naroda, od

dvanaest plemena stvorio je jedan narod i osloboenje iz ropstva, izveo ih je iz Egipta (Izl

3,16-18). U nainu voenja postigao je sljedee rezultate: (1) ljudima je usadio pouzdanje i

nadu u bolju budunost. Vjerovali su mu i slijedili ga iako su ponekad i prigovarali i mrmljali

(Izl 15,24; 17,3). (2) Doveo je ljude u predvorje Obeane zemlje. Ispunio je dano obeanje i

usprkos mnogih nevolja na putu, nije odustao (Pnz 5,1-2; 7,18; 8,2; 9,7). (3) Vodio je narod,

29Georg BRAULIK,Mali komentari Biblije - Stari Zavjet - Mojsijeva oporuka, Zagreb 1988, 5-6.


24/33

2#

brinuo za ljude, bio posrednik izmeu Boga i ljudi. Nije dozvolio da se narod okrene od Boga,

da ga zaboravi (Izl 14,31). Govorio im je, poduavao ih, ukazivao na opasnosti i bio im

primjer. Bio je iskren, nije lagao ni zavaravao ljude. (4) Poticao ih je na djelovanje, na

napredak, odravao im entuzijazam u ostvarivanju cilja (Izl 14,14; Pnz 1,29-30).

Mojsijeve temeljne osobine, prepoznatljive i jasne su:

1. dobro je poznavao sebe, svoje slabosti i mogunosti, (Izl 3,7-12; Izl 4,1; Izl 4,10)

2. izgradio je svoj karakter, bio je istovremeno i ponizan i odgovoran, (Izl 4,12-14)

3. bio je ustrajan, dosljedan na putu do cilja, nije odustajao ni u najteim etapama puta,

(Izl 14,14)

4. bio je nesebian (Izl 18,13-27) i

5. u svemu je bio oslonjen na Boga, Bog je bio voa, a on njegov suradnik. (Pnz 31,7-8)

Mojsije je nauio to znai dobro poznavati sebe, kako izgraivati svoj karakter,

koliko znai ustrajnost i to znai biti nesebian. Iz Mojsijevih postupaka vidljivo je da nije

niti pohlepan niti trai preice do uspjeha pa zbog toga njegov osobni integritet nikada ne

dolazi u pitanje. On ne trai pogodnosti pred drugima, poten je po prirodi. Ne trai nita za

sebe, njegova je odanost postojana i vrsta. Kada ovjek ima ove vrline, tada su njegove

misli, rijei i djela meusobno dobro usklaene. On govori ono to misli i ini ono to govori.

Njegovoj prirodi dvolinost je potpuno strana. To ga ini vjerodostojnim, pa mu zbog toga

ljudi vjeruju, jer jedino osoba dostojna povjerenja moe postati pravim voom.

Mojsije se oslanjao na Boga, za sve je Boga pitao, s Bogom suraivao, ostvarujui

Boji cilj za dobrobit drugih, a ne svoj cilj za svoj probitak. Mojsijev primjer zorno pokazuje

da odgovornost za ope dobro znai, dobro zajednice pretpostavljati vlastitim brigama i

eljama. Postavio je kriterije savjesti vodstva i nain rada: Bog i ovjek stoje u sreditu kaopartneri u oblikovanju boljeg svijeta. Bio je voa kojeg Bog koristi. "Tako Mojsije uini.

Kako mu je Jahve naredio, sve je tako uinio." (Izl 40,16) Moga nimalo nije izopaila.

"Narod je mrmljao na Mojsija i govorio: to emo piti?" (Izl 15,24). Usprkos svih

prigovora Mojsije e uvijek biti zagovornik naroda pred Bogom i "pasti niice" pred njim, to

je stav poniznosti i pronje. Svaki se voa i danas nae pred istim problemom, rijetko se koji

zadatak obavi do kraja, a da se voi samo pljee i odobrava. Svaki okusi gorak periodpobune i obezvrjeivanja. Naprave li onda isto to i Mojsije? Moda rijetki, jer u svijetu ne


25/33

24

postoji kola ili uilite gdje bi polaznici mogli nauiti ono to je Mojsije nauio u Bojoj

koli, "este pritube ljudi tijekom putovanja po pustinji svaki put su Mojsija iznova tjerale k

Bogu koji je obeao da e biti uz njega" (Izl 15,23-25). Njegova ukljuenost u Boja mona

djela, cijelim putem od Egipta do Kanaana, pokazala je da Bog ima povjerenja u njega i

pomogla je odgojiti narod da ga potuje i prihvati. Dakle, autoritet je dolazio zbog Mojsijeve

povezanosti s Bogom, a ne zbog vlastitog znanja, strunosti i vjetina. Na taj nain Mojsije

postavlja Izabranom narodu temelj na kojem e kasnija pokoljenja graditi nacionalnu i

duhovnu svijest.


26/33

2"

3. NEPROLAZNE OSOBINE VOA

U knjigama Probudite vou u sebiJohna Maxwella, Tajni jezik liderstavaStephana

Denninga, Liderstvo Petera Northousa, Upravljanje u buduem drutvuPetera Druckera ili

Odgovori na pitanja kako pobijeditiJacka Welcha i ostalih strunjaka na polju vodstva, mogu

se pronai preporuke i preduvjeti o potrebnim osobinama voa koje spominju svi navedeni

autori. To su: spoznavanje samog sebe, izgraivanje vlastitog karaktera, ustrajnost i

nesebinost.

Upoznaj sebe samog "Gnothi seauton", zapisano je jo na grkom hramu, pokazuje nam to

smo, koje su nam vrijednosti i to moemo. Nobelovac Alexis Carrel, istiui potrebu

samospoznaje, jednoj je od svojih brojnih knjiga dao naslov: "Zar da sam sebi ostanem

neznanac i stranac". Peter Drucker30je na svom predavanju u Poslovnoj koli na Bledu sve

iznenadio svojom temom predavanja. Umjesto govora o uspjenom poslovanju, panju je

usmjerio na temu: "Upravljajte prvo sobom, jer jedina konkurentska prednost kojomraspolaemo smo mi sami." Drucker tvrdi da bitni elementi liderske krialjke, upravljanje

sobom i osobni razvoj po vanosti dolaze na prvo mjesto.

"Jasno uoavam razliku izmeu onih uspjenih i velike veine drugih, u najboljem sluaju,prosjenih. Razlika se oituje u tome to lideri na elu uspjenih tvrtki prije svega uspjenoupravljaju sobom: veoma su svjesni svojih snaga i slabosti to je prava rijetkost u svijetubiznisa i ivotu uope - iznenauje koliko ljudi zapravo malo znaju o tome u emu su dobri a uemu nisu. Tako neto neete saznati sve dok ne krenete putem osobnog razvoja kako biotkrili vlastite kvalitete. Mnogi uspjeni ljudi koje poznajem, a njih ba i nema na pretek,sustavno se bave utvrivanjem podruja koja im dobro lee i onih drugih, koje e uvrstiti nalistu svojih slabosti."31

I Mojsije zapoinje svoje poslanje s osobnim razvojem i pitanjem "Tko sam ja?" (Izl 3,11).

Vodstvo zaista zapoinje upoznavanjem sebe samog i upravljanjem samim sobom, a nastavlja

se radom na slabostima, to je istinska nunost jer ljudi na vrhu uvijek predstavljaju uzor,

30

Peter F. Drucker, (1909. - 2005.), publicist, predava i savjetnik, posebna figura intelektualnihkrugova i svijeta biznisa. injenica da ga javnost pamti kao "oca menadmenta" o njemu sve govori.31 Peter F. DRUCKER, Upravljajte prvo sobom, u: qLife, 1 (2011.) 3, 101-103.


27/33

26

vode ljude primjerom. Iz navedenog proizlazi da treba prvo "nainiti ovjeka", a voa se

kasnije oblikuje prema svom karakteru. Zato i karakter treba izgraivati.

D. Hutchens bi rekao: "to bolje razumijem tko sam, to snanije osjeam da moram uiniti

neto posebno."32

Izgradi svoj karakter- Jedan je iskusan i veoma potovani voa, general amerike vojske

Mathew B. Ridgeway, veteran Drugog svjetskog rata napisao: "Karakter oznaava

samodisciplinu, odanost, spremnost prihvaanja odgovornosti i priznavanja greke. Oznaava

nesebinost, skromnost, poniznost, spremnost na rtvu kad god je potrebno, i prema mojem

miljenju, vjeru u Boga."33 Karakterna osoba provodi u ivot ljudske vrijednosti; njene su

misli, rijei i djela usklaene. Voa moe biti onaj koji pita: "to se od mene oekuje? to

mogu uiniti za vas? To su pitanja koja postavlja samo osoba vrstog karaktera.

Mojsije gradi svoj karakter od trenutka kad zamjeuje kako Egipani tekim radovima

Hebrejima ogoravaju ivot: "nemilosrdno su im nametali svakovrsne napore" (Izl 1,13).

Mladi Mojsije uspjeno u sebi svladava zadatak odreivanja identiteta i opredjeljivanja za iru

ivotnu zajednicu kojoj pripada.

Budi ustrajan - U novijoj povijesti najbolju lekciju o ustrajnosti dao je Winstom Churchill na

konferenciji koju su svi eljno oekivali da im Sir Winston Churchill otkrije tajnu svojeg

vodstva. Izrekao je svoj uveni govor u est rijei: "Nikada, nikada, nikada, nikada, nemojte

odustati".

Mojsijeva ustrajnost najbolje je opisana dogaajima kada u pustinji narod postaje edan i

gladan pa se buni jer nema voa, povra, riba kao u Egiptu. Narod se esto bunio protiv

Mojsija i Bojeg plana osloboenja iz egipatskog ropstva. S jedne strane je cijeli narod, a sdruge strane Mojsije sa svojim poslanjem, ali ne odustaje.

Budi nesebian Mohini Panjabi34opisuje nesebinost kao kvalitetu istinskog voe iako je

32 David HUTCHENS, Dilema malog leminga-svrhovitost i vizija u ivotu lidera, u: qLife, 2 (2010.)2, 43.33Isto, 44.34

Mohini Panjabi, diplomirala je povijest, politologiju i novinarstvo na Univerzitetu New Delhi uIndiji. Predsjednica je BKWSU (Brahma Kumaris World Spiritual University) za Ameriku i regionalnikoordinator za Sjevernu i Latinsku Ameriku te Karibe. BKWSUje ugledna meunarodna organizacija


28/33

27

osobni interes njoj inherentan budui da se davanjem uvijek prima za sebe. M. Panjabi u

intervjuu kae da koliko dajete, toliko vam se vraa. Sve to se radi i misli u nesebinosti

sigurno e pomoi mnogim ljudima. S druge strane ako se misli iskljuivo na sebe i svoj

vlastiti probitak, do tog osnaivanja nee doi. Nesebinost voe otvara drugima, osvaja

njihovo povjerenje i pridobiva na suradnju.35

Mojsije je mislio na narod, ne na sebe i zato je mogao nesebino Joui prepustiti ulazak u

Obeanu zemlju (Pnz 31, 3-7).

Odgovor na pitanje kakav voa danas treba biti daje, izmeu ostalih, M. L. Chibber u lanku

Drevna uenja o liderstvu i potvruje sve do sada reeno o voama:

"Lider mora posjedovati sposobnost uvjeravanja koja e pomoi ljudima da usprkosproblemima, obeshrabrenjima i neuspjesima plan provedu do kraja. Onaj tko tei tome dapostane lider, mora vladati spoznajom o sebi samome (to podrazumijeva poznavanje svojihsposobnosti i slabosti). Pravi lider mora imati ono to se moe nazvati individualnim (iliosobnim) karakterom i nacionalnim karakterom. Samo takve osobe mogu postati istinskilideri. Odbacivanjem sebinih interesa, podjela na moje i tvoje, istinski se lider treba posvetitidobrobiti svih i podravati ugled svoje zemlje. U svim prilikama on mora kroiti ispred svih, ane se ponaati na nain da izdaje naredbe iz pozadine. Svojim ivotom mora davati primjerdrugima. Dananji svijet posebno treba lidere koji e biti vodii na djelu. Samo osoba koja iviistinu, ispravnost, mir, ljubav i nenasilje, koja osjea radost zbog toga i tu radost moepodijeliti s drugima, moe se nazvati liderom. Osim ovih vrlina, istinski lider mora bitinesebian, proet duhom portvovnosti i ustrajan. U svom srcu mora njegovati elju dapomogne drugim ljudima i teiti da zadobije njihovo odobravanje svojim sluenjem. On morabiti pripravan podnijeti i najveu rtvu zbog drugih. Lider je onaj koji se odrie svake pomislina posjedovanje, koji tei samo dobrobiti drutva i nastoji biti primjerno ljudsko bie." 36

U ovom opisu suvremenog voe lako je prepoznati osobine Mojsija. Suvremeni voe

opisuju potrebne karakteristike onih koji tek trebaju postati voe, ali Mojsija ne spominju. Ne

spominju ni Mojsijevu osobinu: "u svemu se oslanjao na Boga." Prema svemu navedenomprepoznate su neprolazne osobine voa i jedna osobina koja se putem kroz povijest izgubila.

Ipak, moe se rei da u suvremenim temeljima stoji biblijska koncepcija.

sa sjeditem u Indiji iji predstavnici aktivno sudjeluju u radu Ujedinjenih naroda. Dirnuta estitou,jednostavnou i autentinou organizacije koja promie duhovno znanje i povratak istinskimunutarnjim vrijednostima, Mohini Panjabi im se pridruila prije pedesetak godina kako bi im pomoglau ostvarenju misije.35

Mohini PANJABI, Biti lider, u: qLife, 2 (2010.) 2, 110.36 M. L. CHIBBER, Drevna uenja o liderstvu, http://www.quantum21.net/?component=q21&id=746(21.01.2013.)


29/33

28


30/33

25

ZAKLJUAK

Mojsije je jedan od mnogobrojnih biblijskih uzora u Svetom pismu, lik voe kod kojeg

se mogu pronai neprolazne osobine voa, one koje moda ne moe zahvatiti, niti mijenjajui

svijet promijeniti niti zanijekati. Pet je osobina koje su karakterizirale Mojsija, etiri od njih

spominju i dananji poslovni strunjaci. Jedna Mojsijeva osobina: oslonjenost na Boga, nije

pronaena u dananjoj literaturi, a moe se zakljuiti da je upravo ta osobina oblikovala

Mojsija kao vou.

Voa kojeg Bog koristi ima lidersko srce, ima veliki cilj u ivotu i Bojom milou

moe otkloniti sve zapreke iz svog ivota, komunicirati vjerodostojnost, ulijevati potovanje i

pruati dosljednost, zasluiti povjerenje, jer je razvio osobnu disciplinu, identitet, osobna

uvjerenja, ivotne vrijednosti i poslovnu etiku. Vou koji se stavio u potpunosti Bogu na

raspolaganje, prepoznaje se po tome to nema potrebe nita dokazivati, nita izgubiti i

skrivati, zna kako ustrajati u molitvi i prouavati Boju Rijeda bi spoznao to je ta Rijeu

prolosti znaila izvornim sluateljima i koje se univerzalno i vjeno naelo moe nauiti i to

treba uiniti kao odgovor na tu Rije. Takav voa zna kad Bog odabire pojedince za odreeni

posao, da ih takoer osposobljava da to i naprave.

I danas narod treba vou jer je zarobljen u "Egiptu dananjice": demokraciji, slobodi,

ivotu bez Boga, samodostatnosti i pogubnom okruenju. Treba ga izvesti iz krize, recesije,

nezaposlenosti, financijske prezaduenosti, depresije, bezvoljnosti, ropstva materijalnom.

Mojsije pokazuje kako treba, a Novi zavjet potvruje: "Ne starajte se samo svaki za svoje,

nego i za ono to se tie drugih!" (Fil 2,4). U Markovom evanelju nalazimo Isusov odgovor

na pitanje tko moe biti dobar voa:

"Zato ih Isus dozva i ree im: Znate da oni koji se smatraju vladarima gospoduju svojimnarodima i velikai njihovi dre ih pod vlau. Nije tako meu vama! Naprotiv, tko hoe dameu vama bude najvei, neka vam bude posluitelj! I tko hoe da meu vama bude prvi,neka bude svima sluga. Jer ni Sin ovjeji nije doao da bude sluen, nego da slui i ivot svojdade kao otkupninu za mnoge" (Mk 10, 41-45).

Kao to pokazuje Mojsijev primjer, da bi spasio narod jedno vrijeme je enu i djecu


31/33

#'

ostavio s tastom, postati voom moe naruiti osobni ivot. Voe moraju preuzeti nove,

stresne odgovornosti, prestati se baviti stvarima koje znaju i vole i zapoeti nove i nepoznate,

moraju se prepustiti nepoznatom, inei pogreke i uei na njima, traiti napredak znajui za

neuspjeh prethodnih pokuaja i bez sigurnosti u budui uspjeh. "Uspjean voa ponekad

znai rtvovanje samog sebe za postizanje cilja."37

Voe poput Mojsija danas su potrebni svijetu: oni koji sebe ne smatraju gospodarom

skupine, nego Bojim suradnikom u postizanju zajednikog cilja. Boja rije predstavlja

Mojsija kao vou koji otkriva svoj veliki cilj u ivotu, koji u razvoju vlastite duhovnosti svog

saveznikog odnosa s Bogom pronalazi snagu i rjeenje za sve zapreke na svom putu.

Na pitanje iz Uvoda ovog rada: je li mogue spojiti duhovno i poslovno, moe se rei

da je mogue, jer na to upuuju i primjeri ljudi koji u temelje svojeg poslovanja ugrauju

biblijsku koncepciju. Jedan takav primjer danas u svijetu svakako je J. D. Beckett.38Ovako

pie u svojoj knjizi Voljeti ponedjeljak: "Poeo sam otkrivati kako se Biblija bez premca

primjenjuje na svakodnevicu. No isto sam tako otkrio koliko je biblijski pogled bio stran

mnogo emu to sam poeo prihvaati kroz svoje obrazovanje i iskustvo. Detaljnijim

prouavanjem Biblije uoio sam snaan naglasak i na apsolute i na karakter."39

J. D. Beckett otkrio je da je Knjiga Mudrih izreka sama po sebi pravi zlatni rudnik

praktine mudrosti i pronicljivosti. Pie kako je bio iznenaen kad je jedan govornik na

poslovnom sastanku rekao: "elite savjet kako voditi poslove? Uzmite Bibliju i itajteMudre

izreke." Becket je doao do vrstog uvjerenja da nam je od dragocjene vrijednosti to to

nadohvat ruke imamo udesne vjene istine Boje Rijei. ak i sama Biblija svjedoi o

vlastitoj vrijednosti i vjerodostojnosti. "Sr je rijei tvoje istina", kae pisac Psalma 119. A

govorei o njenoj trajnosti, kae: "Dovijeka, o Gospodine, rije tvoja ostaje, stalna poput

nebesa." Biblija je, tvrdi Becket, daleko vie od teoretskog standarda. Ona je pouzdan i

praktian kompas koji usmjeruje ivot. Njegovo iskustvo je primjer daBiblija moe praktino

pomoi u usmjeravanju poslovnih odluka koje donosimo. Tako je Biblija nevjerojatno

37Stephan DENNING, Tajni jezik liderstva, Zagreb, 2009., 87.38John D. Beckett je predsjednik korporacije R.W.Beckett (Elyria, Ohio, www.beckettcorp.com), koja

je sa svojim novopripojenim poduzeima jedan od vodeih svjetskih proizvoaa rezidencijalnih i

komercijalnih sustava grijanja. Preuzevi od oca malo obiteljsko poduzee izgradio je tvrtku s vie od600 zaposlenih i godinjim prometom veim od 100 milijuna dolara.39 John D. BECKETT, Voljeti ponedjeljak, Zagreb, 2010.,75.


32/33

#1

utoite, vrst i pouzdan vodi. Becketu je postala neka vrsta poslovnog kompasa. to joj je

vie vremena posvetio, vie je bio pouavan, potaknut i ohrabren vjenim istinama koje seu

u svaku poru naeg ivota ukljuujui i svakodnevne aspekte posla. "Jo dugo nakon to nas

vie ne bude, ostat e Boja Rije. Njene su istine za sva vremena i za sve generacije."40 I

Mojsijeve osobine voe su za sva vremena i za sve generacije.

40 John D. BECKETT, Voljeti ponedjeljak, Zagreb, 2010.,76


33/33

LITERATURA

Biblija, Kranska sadanjost, Zagreb, 1989.

ALEXANDER Pat & David, (prir.), Enciklopedijski biblijski prirunik, II dopunjeno izdanje,

Kranska sadanjost, Zagreb 2011.

BRAULIK Georg, Mali komentari Biblije - Stari Zavjet - Mojsijeva oporuka, Kranska

sadanjost, Zagreb, 1988.

DENNING Stephan, Tajni jezik liderstva, Lider, Zagreb, 2009.

G.NORTHOUSE Peter, Vodstvo - teorija i praksa, Mate, Zagreb, 2010.

SCHEER August-Wilhelm, ABOLHASSAN Ferri, JOST Wolfram, KIRCHMER Mathias,

Business Process Excellence, Springer, Berlin, 2002.

SCHEER August-Wilhelm, ABOLHASSAN Ferri, JOST Wolfram, KIRCHMER Mathias,

Business Process Change Management, Springer, Berlin, 2003.

SIKAVICA Pere i NOVAK Mijo, Poslovna organizacija, Informator, Zagreb 1999.

WEIHRICH Heinz i KOONTZ Harold,Menedment, Mate, Zagreb 1994.

HUTCHENS David, Dilema malog leminga - svrhovitost i vizija u ivotu lidera, qLife, 2

(2010.) 2,

DRUCKER F. Peter, Upravljajte prvo sobom, qLife, 1 (2011.) 3.

PANJABI Mohini, Biti lider, qLife, 2 (2010.) 2.

http://www.quantum21.net/?component=q21&id=747 (11.10.2012.)

http://nlpcentar.com/article.php?id=50 (11.10.2012.)

http://www.poslovni.hr/tag/jack-welch-5888 (10.12.2012.)

http://www.ffdi.unizg.hr/amdg/mojsije.htm, Niko Bili, biljeke s predavanja, (11.10.2012.)

http://www.quantum21.net/?component=q21&id=746 (21.01.2013.)

Documents

Vodstvo - Mojsije uzor današnjim vođama