Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića

Makarska

Završni rad:

Vaučeri i instrumenti plaćanja u poslovanju

putničke agencije

Mentor: Učenik: Tonči Žužul, 4.e

prof. Sylva Gojak Zanimanje: Hotelijersko-turistički tehničar

Makarska, lipanj 2015.

S A D R Ž A J:

1. UVOD..............................................................................................................................2

2. VAUČER – TURISTIČKA UPUTNICA……………………………....……………….3

2.1.ŠTO JE VAUČER..........................................................................................................3

2.2.IZDAVANJE VAUČERA.............................................................................................4

3. TURISTIČKI ILI PUTNIČKI ČEK.................................................................................6

4. KREDITNA KARTICA..................................................................................................8

4.1. POVIJEST KREDITNE KARTICE.............................................................................8

4.2. SVRHA KREDITNE KARTICE..................................................................................9

4.3. VRSTE KREDITNIH KARTICA..............................................................................10

5. ČEK PO TEKUĆEM RAČUNU – BANKOVNI ČEK.................................................12

6. BANKOVNA DOZNAKA............................................................................................13

7. GOTOVINSKO PLAĆANJE.........................................................................................14

8. ZAKLJUČAK................................................................................................................15

8. LITERATURA..............................................................................................................16

9. PRILOZI........................................................................................................................16

1

1. UVOD

Putničke agencije na turističkom tržištu moraju utvrditi kojim će se instrumentima plaćanja

koristiti u poslovanju.

Instrumenti poslovanja su svi vrijednonosni papiri i neki drugi poslovni dokumenti koji su

preduvijet za uspješno obavljanje agencijskog posla i i provođenje jednog turističkog

aranžmana.

Zajedničke osobine instrumenata poslovanja:

Njima se rezervira i/ili plaća ili kupuje neka usluga ili roba

Tehnički elementi sadržaja instrumenata

Napredak tehnologije otvara nove mogućnosti u svijetu financijskih transakcija. Od

nekadašnjag plaćanja razmjene robe za robu, preko pojave novčanica koji je preuzeo

dominantnu ulogu kao sredstvo plaćanja pa do pjave čekova i kreditnih kartica kao

instrumenata plaćanja.

U turizmu razlikujemo 6 vrsta instrumenata plaćanja:

1. Vaučer (voucher)

2. Turistički ili putnički ček

3. Kreditne kartice

4. Ček po tekućem računu tj. bankovni ček

5. Bankovna doznaka

6. Gotovinsko plaćanje

Namjena vaučera je samo rezervacija, dok je kod ostalih, uz rezervaciju, namjena i

plaćanje.

2

2. VAUČER (TURISTIČKA UPUTNICA)

2.1 Što je vaučer?

Vaučer je isprava koju izdaje putnička agencija, kojom se ona obvezuje davatelju usluga

platiti njegove usluge pružene klijentu agencije. Korisnik usluge plaća paušalnu cijenu, što

znači da su u cijeni istaknutoj na dokumentu uvrštene sve usluge u aranžmanu. Naziv

Vouchera potječe iz engleskog glagola to vouch što znači jamčiti što znači da korisnik ono

što je platio dobiva odmah, zbog toga je iz psiholoških razloga potreban neki dokument koji

jamči da će usluga biti relizirana.

Slika br.1 – Primijer vaučera

Vaučer se sastoji od 8 važnih elemenata (slika br. 1):

Naziv tvrtke koja ga izdaje

Naziv davatelja usluga

Ime osobe kojoj se vaučer izdaje

Usluge koje će biti pružene gostu

Vrijeme u koje će usluge biti pružene

Datum

Potpis i pečat

Serijski broj vaučera

Prednosti vaučera:

Naspram turističkoj potražnji:

-Turist je oslobođen nošenja platežnih sredstava (gotovine, čekova i sl.)

3

-Turist je siguran da će dobiti određenu uslugu, te se oslobađa neizvjesnosti za

vrijeme putovanja.

Naspram turističke ponude:

-Osigurano slobodno mjesto za klijenta

-Pravna sigurnost (da osoba koja će odsjesti u destinaciji bude upravo ta osoba koja

je platila)

Za davatelja usluge nema samo pogodnosti jer vaučer u praksi je u velikom broju

slučajeva bio uzrok nelikvidnosti i nesolventnosti hotelijera. Upravo zato jer

prihvatom vaučera ''podrumskih agencija'' hotelijer se pretvara u kreditora agencije.

2.2. IZDAVANJE VAUČERA

Kada klijent unaprijed uplati ugovoreni iznos za određenu uslugu koju želi dobiti na točno

određenom mjestu i u točno određeno vrijeme agencija će mu izdati vaučer na kojem su

navedene sve usluge.

Vaučer se izdaje u više kopija, a to ovisi o načinu poslovanja putničke agencije ili o

realizaciji aranžmana. Nakon dolaska turista davatelj usluga odmah uzima originalni vaučer

te na temelju toga mu pruža sve navedene usluge jer na vaučeru pišu sve usluge kojima će

se turist koristiti u određenom razdoblju.

Po pravilu u vaučeru nije istaknuta vrijednost usluga nego samo paušalna cijena agencije,

posebice u originalu. Vrijednost jednio može biti istaknuta na kopijama kako bi davatelj

usluga vidio što je stranka platila.

Najčešće se izdaje kao original i dvije do četiri kopije:

Originalni vaučer: Nakon ispunjenih ugovornih odnosa agencija ga predaje klijentu.

Prva kopija (avizo-vaučer): Prosljeđiva se davatelju usluga – dobavljaču usluga.

Druga kopija: Također ide davatelju usluga, a s tim da je on potvrđuje i vrati

agenciji.

Treća kopija: Prosljeđuje se agencijskom zastupniku u destinaciji.

Četvrta kopija: Ostaje u agenciji kao temeljnica za knjigovodstvo.

4

Vaučer se ne ubraja među vrijednonosne papire već u legitimacijske papire (dokaz da je

osoba koja ga prezentira klijent putničke agencije), jer ako se izgubi, zaboravi, ošteti ili sl.,

korisnik nije izgubio pravo na usluge, a to se može dokazati uvidom u neku od kopija

vaučera.

Putnička agencija u praksi ispostavlja vaučer kao kumulativni vaučer (prikazano u prilogu

br. 1) ili dokument u obliku knjižice.

Spesifikacija kumulativnog vaučera je oblik jednog lista tj. isprava koja sadrži sve usluge

na jednom listu, dok kod dokumenta u obliku knjižice (svežnja) su vaučeri ispostavljeni za

svaku uslugu posebno te su složeni prema redosljedu putovanja kojim se korisnik koristi

predviđenim uslugama.

Na turističkom tržištu postoji više vrsta vaučera kao što su vaučeri prema financijskim

obvezama koje preuzima agencija ili klijent te posebni oblici vaučera.

Vaučere prema financijskim obvezama dijelimo na:

Potpuno pokriveni vaučer : Agencija se obvezuje plaćati sve usluge navedene u

vaučeru.

Djelomično pokriveni vaučer : Agencija se obvezuje plaćati samo jedan dio usluga

navedenih u vaučeru ili na ograničeni novčani iznos. Ostatak plaća klijent.

Nepokriveni vaučer : Nepokriveni vaučer je zapravo samo rezervacija usluge, dok se

agencija miče od plaćanja jer gost direktno plaća usluge davatelju.

Posebni oblici vaučera su:

Potvrda o primitku pologa za hotelske usluge (eng. Credit voucher ): Klijetu ga

zdaje agencija kad primi uplatu predujma ili pologa, a na temelju toga dužna je

rezervirati tražene usluge kod dobavljača usluga. Klijentu je ova potvrda dokaz o

uplati novca i jamstvo rezerviranog smještaja.

5

Hotelski vaučer: Koristi se obično u alotmanskim ugovorima i to za usluge koje će

pružiti hotelijer, a danas u praksi ga može izdavati i hotel jer on ne pruža samo

hotelsku uslugu (smještaj i prehranu) već i dodatne usluge poput kupališta, welness

centra, sportsko-rekreativnih programa i sl.

Agencijski vaučer: Agencija ga izdaje za razne usluge odjedanput i pojedinačno,

npr. Za doček i ispraćaj, razgledavanje, izlet i sl.

Vaučeri u zračnom prometu:

- XO-vaučer: izdaju ga agencije i zračni prjevoznici te služi za konzumaciju

zemaljskih usluga između dva leta u zračnim lukama. Najčešće se upotrebljava

kod IT aranžmana.

- MCO-vaučer: koristi se kad uplatitelj prijevozničke zrakoplovne karte i punik

nisu iste osobe, u tom slučaju naručitelj uplaćuje kartu u nekoj trećoj zemlji za

određenu osobu, a putnička agencija ili zrakoplovna kompanija izdaju MCO-

vaučer.

3. TURISTIČKI ILI PUTNIČKI ČEK

Turistički ček zdaje putnička agencija ili banka kao bezuvjetni nalog za isplatu određene

svote gotovine ili pružanja neke usluge. Kupiti ga može fizička osoba za gotovinu kod

preuzimanja te glasi na ime i na okrugli iznos.

Nastao je u ranoj povijesti agencijskog poslovanja u Europi kod Cooka tj. istodobno kada

su 1845. godine u Americi nastali čekovi (American Express).

Tadašnji potpredsjednik American Expressa objavio je turističko putovanje po Europi koji

se plaćao kreditnim pismom, međutim to nije bio optimalni način plaćanja. Zato je uveo

novi instrument plaćanja – putnički ček.

Putnički ček je od svih instrumenata plaćanja preuzeo od:

Klasičnog čeka – naziv i prenosivost

Novčanica –okrugli iznos i oblik

Kreditnog pisma – sustav djelovanja

6

Slika br. 2 – Primijer putničkog čeka

Bitni elementi putničkog čeka su:

Serijski broj čeka

Naziv novčarske ustanove koja je izdala ček

Mjesto na kojem se ček koristi

Naziv valute i iznos

Mjesto i datum unovčenja čeka

Potpis vlasnika čeka kod preuzimanja (tzv. prvi potpis)

Potpis vlasnika čeka pri njegovoj uporabi na prodajnome mjestu ili u mjenjačnici.

Putnički ček ovjeren od strane agencije ili banke prezentira se davatelju koji zauzvrat daje

novac (banka ili mjenjačnica) ili pruža uslugu.

Kod prodaje čekova, vlasnik čeka prvi potpis stavlja kod preuzimanja, a drugi potpis kad ga

podnosi na naplatu. Ukoliko na čeku postoje oba potpisa obavezno se treba tražiti treći

potpis na poleđini. Ovi čekovi u pravilu nemaju rok valjanosti, međutim ukoliko postoji

onda je naveden na ''licu'' čeka.

Najpoznatiji izdavatelji čekova u svijetu su velike agencije kao što su American Express,

Thomas Cook, New York i sl. Danas se u turističkom prometu sve rijeđe koristi jer ga

zamjenjuju drugi instrumenti plaćanja kao što su kreditne kartice i internet bankarstvo.

7

4. KREDITNA KARTICA

4.1. Povijest kreditne kartice

Za kreditne kartice bitna je godina 1958. kada za područje Kalifornije 'Bank od America''

izdaje BankAmericard, tj. prve moderne kreditne karice na svijetu. Za razliku od

dosadašnjih ''metalnih pločica'' koje je izdala kompanije Western Union od 1914. koje su

predstavljale samo odgodu plaćanja s klijentovog računa, moderne kreditne kartice su bile

elektroničke sa magnetskim trakama, slične današnjim.

Karticu počinju izdavati financijske institucije diljem svijeta tako da su 1974. godine banke

SAD-a osnovale National BankAmericard tj. NABANCO, a međunarodne banke IBANCO.

Kartica nije bila uspješna, ubrzo nakon toga nastaju problemi. Banke ne žele izdavati

kartice pod imenom Bank od America, stoga 1977. BankAmericard postaje VISA kartica

kakva se danas koristi, a IBANCO postaja Visa international.

Jedne večeri američki poduzetnik Frank McNamara je odveo svoje prijatelje na večeru,

koja se pretvorila u noćnu moru kada je Frank shvatio da je zaboravio novčanik kod kuće.

Neugodna situacija potaknula je ideju kako bi bilo korisno imati karticu koja bi se mogla

koristiti kao sredstvo plaćanja i time zamijenila potrebu za gotovinom. Zajedno s

prijateljem Ralphom Schneiderom, McNamara iste godine pokreće Diners Club Card, prvu

modernu kreditnu karticu. Diners je ispočetka zamišljen kao kartica za poslovne ljude koja

omogućuje plaćanje ručkova i boravak u hotelima pa se u početku najviše koristila za te

svrhe, s vremenom interes za njenu uporabu je rastao pa Western Airlines 1955. godine

omogućuje kupovinu avio-karata putem kreditne kartice. Koncept je bio odličan – korisnici

su bili sretni jer više nisu morali brinuti koliko gotovine imaju kod sebe

Primjer Dinersa slijedila je 1958. Bank of America sa svojom kreditnom karticom

BankAmericard koja je s vremenom prerasla u Visa kreditnu karticu, a u to vrijeme

pojavila se i American Express kreditna kartica. Tržište se snažno razvijalo, sve je više

trgovina i banaka priznavalo upotrebu kreditnih kartica pa je do 1966. postalo jasno da je

potrebno uvesti reda na novonastalom tržištu.

8

Slika br. 3 – prva Diners kartica

Bankarske kartice pojavljuju se tek 1980-ih godina, a krajem 80-ih pojavljuju se i

specijalizirane trgovačke kartice koje su izdavali veliki lanci trgovina. Početkom 90-ih

dogodio se bum platnih kartica kada banke potpisuju franšizne ugovojre sa Visom i

Europayom.

Diners kartica bila je prva svjetska katrica koja se pojavila u Hrvatskoj kad je tadašnji

predsjednik Diners Club Internationala 1969. godine potpisao ugovor za osnivanje Diners

Cluba u zagrebu.

4.2. Svrha kreditnih kartica

Kreditna kartica je legitimacijsk papir na osnovi kojeg korisnik kartice od davatelja usluge

ili trgovca traži uslugu ili robu, dok je ovaj obvezan pružiti uslugu ili prodati robu.

Uz to, to je isprava kojom se dokazuje ovlast zakonskog vlasnika kartice da od fizičkih ili

pravnih osoba koje su sklopile ugovor sa izdavateljima kartice zahtjeva ispunjenje usluge ili

proaju robe. Izdavatelj kreditne kartice iznosi punu odgovornost za plaćanje robe ili usluge

koja je takvom karticom plaćena.Kreditne kartice se često nazivaju i ''plastični novac'' jer se

kreditnom karticom koristi platitelj (dužnik) kao zamijenu za robu ili uslugu. Nastale su na

sličnoj ideji kao i vaučer i putnički ček.

9

Kartica uvijek glasi na ime i neoporeziva je. Služi za višekratnu uporabu uvijek je u

vlasništvu izdavatelja kartice, tj. kreditne institucije koja ju je izdala.

Slika br. 4 – Kreditne kartice

U poslovanju kreditinim karticama na tržištu se susreećemo sa tri subjekta;

Kreditna organizacija

-Izdavatelj je kartice te ima interes u sredstvima koja se akumuliraju iz članarine,

sredstvima od provizije prodajnih mjesta, nizu dodatnih poslovnih aranžmana te

''zadržavanju'' uplata prema prodajnim mjestima.

Korisnik kartice

-Ima sigurnost i kredit (odgodu plaćanja).

Prodajno mjesto :

-Interes je u privlačenju kupaca veće plateže mogućnosti i u povećanju prometa.

Koristi se psihologijom kupnje, tj. klijent lakše i brže troši kad kupuje ''na potpis''

nego s kad mora odvojiti gotovinu.

4.3. Vrste kreditnih kartica

Prema pruhvatu (akceptiranju):

Kartice koje vrijede u zemlji izdavanja i internacionalne kreditne kartice koje

vrijede i prihvaćene su n međunarodnom tržištu.

10

Prema računu uz koji je kartica vezana:

Debitne kartice :

- Debitne kartice nalazimo u 2 oblika: osobne i poslovne dok se računi plaćaju

trajnim nalogom u banci koja je partner izdavatelja kartice i banka korisnika.

Debitna kartica u praksi se još zove ''plati sada (pay now)''. Osnovna

karakreristika debitne kartice je da korisnik plaća svoje troškove odmah

nakon kupnje ili realizacije određene usluge tako da se nakon plaćanja ili

podizanja gotovine sa računa automatski zadužuje bankovni račun korisnika

za vrijednost prodaje ili podignute gotovine.

Kreditne kartice :

- U poslovnoj praksi često se nazivaju ''plati poslije (pay later)''. Vezane zu uz

kreditnu liniju te u trenutku transakcije korisnik ne mora imati novac na

računu, nego u trenutku dospijeća koji nastupa odgodom, koju određuje

izdavatelj kartice.

Postoje dvije vrste kreditnih kartica: ''charge'' i ''revolving''.

''Charge'' kreditna kartica je kartica s kojom korisnik ima pravo na kupnju i

podizanje gotovine do dogovorenog limita kojeg određuje njegovo

financijsko stanje, i ostale predispozicije, a potrošeni iznos korisnik kartice

podmiruje u cijelosti nakon isteka obračunskog razdoblja u dogovorenom

roku.

Za razliku od ''charge'', kod revolving kreditne kartice korisnik na dan

dospijeća plaća samo određeni postotak dospjelih troškova, a ostatak

nastavlja plaćati u jednakim obrocima (ratama) pri sljedećim dospijećima s

obračunanom kamatom.

Pretplatničke kartice :

- U poslovnoj praksi naziva se ''plati prije (pay before)'' s kojom korisnik

unaprijed osigurava sredstva, prije nego što dođe do transakcije. Pod ovom

karticom se misli na ''smart kartice i elektronički novčanik'' koje su obje ''čip

kartice''.

11

Prema korisniku:

Osobna kartica: Izdaje se za osobne potrebe.

Poslova kartica: Izdaje se za potrebe poslovanja.

Osnovna kartica: Izdaje se svakoj punoljetnoj osobi koja zatraži karticu i dokaže

svoju financijsku stabilnost i sposobnostt podirivanja dugova u svakom

trenutku.

Dodatna kartica: Nositelj osnovne kartice može dobiti i dodatnu karticu, za

jednog ili više punoljetnih članova obitelji za koje preuzima/ju jamstvo za sve

njihove troškove. U poslovnoj praksi često se naziva i obiteljska kartica.

Bankovna kartica: Instrument raspolaganja sredstvima na računu klijenta u

banci, za plaćanje robe i usluga te podizanje gotovine. Omogućava izravan

pristup računu bez fizičkog dodira s bankom. Naziva se još i financijska kartica.

Ostale kartice

5. ČEK PO TEKUĆEM RAČUNU – BANKOVNI ČEK

Bankovni ček je ček kojim vlasnik tekućeg računa u banci raspolaže sredstvima na tom

računu (bankovni ček prikazan je u prilogu br. 2). Služi za podizanje gotovine ili za

plaćanje roba i usluga. Bankovni ček je neprenosiv na drugu osobu i ne može se indosirati,

a se ta odredba nalazi na čeku. Ček u trenutku izdavanja obavezno mora imati pokriće na

tekućem računu. Bankovni čekovi sve se manje i manje koriste, jedno vrijeme se

pregovaralo o ukidanju ali još uvijek postoji starija populacija koja ne vjeruje karticama te

još uvijek koriste čekove.

Vlasnik čeka mora prezentirati uredan i valjan ček (na čeku ne smije biti ispravljanja,

precrtavanja, mrljanja i sl., također fizički ne smije biti oštećen), čekovnu garantnu

iskaznicu i osobnu iskaznicu dok zaposlenik na prodajnome mjestu mora provjeriti sve

bitne elemente tog čeka (posebno treba pripaziti da nije upisan veći iznos od dopuštenog

ograničenja); uspoređuje upisane podatke na čeku s podatcima na garantnoj čekovnoj

iskaznici i provjerava vlasnikov identitet.

12

Klijent na temelju ovog čeka dobiva protuvrijednost isplate u kunama u pošti ili banci, a

prodajna mjesta smiju njime samo naplaćivati robe ili usluge, a ne isplaćivati gotovinu.

Putnička agencija u svom radu obično prima kao sredstva plaćanja i bankovne čekove ali

stvar je agencije s kojom će izdavateljima čekova potpisati ugovor o reguliranju obveza u

radu s tim čekovima. Rabi se samo u domaćem platnom prometu te glasi na ime i

neprenosiv je.

Uz njega klijent redovito dobiva čekovnu iskaznicu u banci izdavatelja te popis serije i

brojeva izdanih čekova. Svaka banka ima svoja ograničenja (limite) koje propisuje u svezi s

akceptiranjem (prihvaćanjem) tog čeka na prodajnim mjestima.

6. BANKOVNA DOZNAKA

Bankovna doznaka je nalog koji izdaje jedna banka drugoj za isplatu određene svote novca

trećoj osobi. Ovaj nalog banka izdaje na temelju naloga svog komitenta, koji je upućuje da

s osnova njegova pokrića izvrši novčanu doznaku fizičkoj ili pravnoj osobi koju je on u

svom nalogu naznačio (Bankovna doznaka prikazana u prikogu br. 3).

Svaka bankovna doznaka treba sadržavati:

Naziv isplatne banke

Ime nalogodavcai

Ime korisnika

Iznos

Osnovu na ime čega se vrši isplata

Eventualno može sadržavati uvjete pod kojima se isplata može izvršiti ili druge napomene i

naziv banke nalogodavca.

U međunarodnim plaćanjima domaća banka po nalogu svog komitenta nalaže inozemnoj

banci isplatu određene novčane svote u stranoj valuti u obliku odobrenja na računu ili

isplate u gotovu korisniku. 

Doznake u turističkom poslovanju mogu biti obične i brzojavne. Obične su one koje se

usmjeravaju na odredišnu banku korespondenta pismenim putem sa zahtjevom da se

13

određena svota isplati trećoj osobi odmah ili na određeni dan uz potpise ovlaštenih osoba

banaka-korespondenata. Ukoliko se nalogodavcu žuri s doznakom u inozemstvo, on može

banci u svojoj zemlji izdati nalog za telegrafsku isplatu (telegraphic transfer, krat. TT) ili

telefaks isplatu (cable transfer; krat. CT). 

7. GOTOVINSKO PLAĆANJE

Gotovinom se danas ostvaruju konačna plaćanja (i u putničkim agencijama), zbog čega ovu

vrstu novca nazivamo i definitivnim novcem, tj. sredstvom plaćanja sa svojstvom primarne

likvidnosti. Gotovinom – novčanicama i kovanicama – kao novčanom formom i

instrumentom plaćanja, podmiruju se dugovi u gospodarskom prometu između fizičkih i

pravnih osoba – predajom novca od stranke dužnika vjerovniku.

U radu agencije kao gospodarskog subjekta potrebna je i blagajnička gotovina koja

udovoljava potrebama svakodnevnoga novčanog optjecaja, a nalazi se u trezorima

poslovnih banaka i FINA-e. Ovom gotovinom opskrbljuju se i putničke agencije u svom

poslovanju. (Blaganički izvještaj prikazan je u prilogu br. 4)

Korisnik ovih sredstava (putnička agencija) ima obvezu da gotovinu primljenu tijekom

dana na vlastitoj blagajni (dnevni utržak) uplati istog dana ili najkasnije sutradan na

blagajni poslovne banke, FINA-e ili pošte u korist svog žiroračuna (Uplatnica je prikazana

u prilogu br. 5).

Također je regulirana mogućnost obavljanja isplata gotovine za određene namjene i u

manjim iznosima.

Određen je tzv. “blagajnički minimum”, tj. iznos gotovine koju agencije mogu dnevno

držati u blagajnama i njom plaćati raznovrsne nabave i usluge, ako pojedinačne isplate ne

premašuju određeni (dopušteni) iznos (Isplatnica prikazana u prilogu br. 6).

14

8. ZAKLJUČAK

Tijekom povijesti načini plaćanja su se mijenjali. Dugio je prevladavalo plaćannje

gotovinom koju neki gospodarski subjekti i dan danas primjenjuju. Međutim, s naglim

razvojem tehologije, a zbog potreba zadovoljavanja sve veće mase potrošaća na tržištima se

javlja ideja o stvaranju novih sredstava u platnom prometu.

Razvija se spesifičan instrument jamstva plaćanja na turističkom tržištu – vaučer te kao

sredstva plaćanja kreditne kartice, putnički ček i narazini tuzemnih plaćanja bankovni –

građanski ček.

Svi novi načini plaćanja imaju jednu zajedničku osobinu, a to je oslobađanje gosta nošenja

gotovine te bezbrižan boravak u destinaciji.

Dok na svjetskom turističkom tržištu u plaćanjima turističkih usluga prevladavaju sredstva i

jamstva bezgotovinskih plaćanja, u Hrvatskoj se i dalje daje prednost gotovinskom

plaćanju.

15

9. LITERATURA

Knjige, udžbenici:

1. Đani Bunja, Branka Kralj, Damir Meštrov: Organizacija poslovanja putničkih agencija,

ŠK, Zagreb.

10. PRILOZI

Prilog br 1. – primijer kumulativnog vaučera

16

Prilog br. 2 – Bankovni ček

Prilog br. 3 – Bankovna doznaka

Prilog br. 4 – Blagajnički izvještaj

17

Prilog br. 5 – Primijer uplatnice

Prilog br. 6 – primijer isplatnice

18

OCJENA IZRADBE I OBRANE ZAVRŠNOG RADA

Datum predaje pisanog dijela završnog rada: _____________________ (mentor je prihvatio izradbu)

Ocjena Izradbe završnog rada: _____________________

Ocjena Obrane završnog rada: _____________________

Opća ocjena izradbe i obrane završnog rada: _____________________

Obrazloženje ocjene:__________________________________________

___________________________________________________________

___________________________________________________________

___________________________________________________________

___________________________________________________________

Povjerenstvo na obrani završnog rada:

1. ________________________________

2. ________________________________

3. ________________________________

4. ________________________________

5. ________________________________

Predsjednik povjerenstva: Mentor:

_______________________ ______________________

19

Konzultacijski list za učenika: ______________________________,

razred:______

Rb.Datum

konzultacijaBilješke o napredovanju Potpis mentora

20