19
MAŠINSKI ELEMENTI II SEMINARSKI RAD: NAVOJNO VRATILO

Vrat Ilo

Embed Size (px)

DESCRIPTION

1

Citation preview

MAINSKI ELEMENTI II

SEMINARSKI RAD: NAVOJNO VRATILO

Sadraj :

Uvod3Podela vratila3Navojno vratilo5Runa dizalica sa navojnim vretenom6Materijali za izradu vratila8Napadna optereenja vratila9Proraun vratila po kriterijumu vrstoe11Radni naponi11Kritini naponi12Dozvoljeni napon12Provera stepena sigurnosti vratila13Proraun prenika vratila14Literatura15

Uvod

Vratila su nosai obrtnih mainskih delova kao to su: zupanici, kainici, lananici, frikcioni tokovi, spojnice i dr. Vratila se najee obru, a retko osciluju. Omoguavaju obrtanje delova koji se nalaze na njima, spajanje u funkcionalnu celinu i prenoenje optereenja. Za razliku od osovina, vratila, pored uzdunih i poprenih sila, prenose i snagu, odnosno obrtni moment, pa su izloena sloenom naprezanju.

Podela vratilaOsnovna podela vratila je izvrena prema poloaju geometrijske ose na prava, slika 1, i kolenasta, slika 2.Kod pravih vratila geometrijska osa vratila je prava linija. To su vratila rotacionih motora ( gasni, hidraulini, parni motori), radna vratila na radnim mainama (alatne maine, pumpe, kompresori) i transmisiona vratila ( prenosna posredna vratila).

Slika 1.- Primeri pravih vratilaOsnovni oblik pravih vratila je: cilindrini oblik sa promenljivim presekom po duini stepenast oblik. Izuztno je popreni presek konstantan po celuj duini vratila, to su takozvana glatka vratila. Kod nekih vratila delovi mogu biti izraeni izjedna sa vratilom, na primer, vratilo izraeno zajedno sa zupanicima.Vratila mogu biti puna ili sa centrinim uzdunim otvorom uplja vratila.

Slika 2 Vrste pravih vratila, a)stepenasto, b)glatko, c)izjedna sa zupanikomKod klipnih motora (parnih,gasnih i benzinskih) koriste se kolenasta vratila. Kolenasta vratila imaju isprekidanu izlomljenu geometrijsku osu.

Slika 3 Kolenasto vratiloZa prenos snage imeu pokretnih pogonskih i radnih agregata upotrebljavaju se savitljiva vratila. Sastoje se od jedne ili vie ica uvijenih u vidu cilindrinih zavojnih opruga iji se zavojci dodiruju. Savitljiva vratila se primenjuju, na primer, kod bruenja pokretnim tocilom, za buenje, u zubotehnici, ienje kotlovskih cevi i dr.

Slika 4 Savitljivo vratilo (1-namotana ica, 2-elina traka, 3-zatitni omota)Za prenos velikih obrtnih momenata primenjuju se kardanska vratila. Kardanska vratila mogu biti izvedena kao teleskopska. Primenjuju se kod transportnih sredstava, na primer, kod teretnih i inskih vozila.

Slika 5 Kardansko vratilo

Navojno vratiloZbog potrebe da se obrtno kretanje pretvori u pravolinijsko, te da se pri tome zadri velika preciznost pri pomeranju stvorila se potreba za navojnim vratilima. Navojno vreteno se nalazi na telu vratila i u zavisnosti od eljene preciznosti pomeranja odreuje se korak navoja vretena.

Slika 6 navojno vratilo

Najea primena navojnih vratila u dananje vreme je kod raznih vrsta dizalica. Primeri takvih dizalica su rune i dizalice sa elektro-motorom sa navojnim vretenom.

Runa dizalica sa navojnim vretenomOve dizalice imaju najeu primenu za pridruivanje tereta kod montanih radova. Imaju malu vusinu dizana od 0,1 do 0,3 metra. Imaju i malu brzinu dizanja od15 do 35 mm/min. Nosivost im je do 20 t. Imaju srazmerno malu teinu pa se mogu lako prenositido mesta upotrebe. Sastavni delovi ove dizalice su telo (1), zavojno vreteno (2), okretna glava za pridrvanje tereta (3), ruica za okretanje (4).

Slika 7 Runa dizalica

Sila kojom je potrebnodelovati na ruicu kako bi se podigao teret Q izraunava se po jednaini:

Gde je:

Fr [N] - sila kojom treba djelovati na ruicu Q [N] - teina tereta l[m] - duina ruice (krak sile) r2[m] - srednji poluprenik navoja r0[m] - srednji poluprenik tarne povrine glave - koeficijent trenja izmeu tarnih povrina glave =arc tg [] - ugao trenja zavojnice - koeficijenficijent trenja izmeu vretena i navrtke [] - ugao nagiba zavojnice

t - korak navojaUkoliko se zanemari trenje, potrebna sila na ruici je: Odnos sila na ruici za sluaj kada je izostavljeno trenje u dodirnim povrinama i sile ako se trenje uzme u obzir daje stepen korisnosti dizalice:

Kako dizalica nema konice, da ne bi dolo do okretanja zavojnog vretena, a time i sputanja tereta, na vretenu i navrtci se izrauje navoj sa uglom nagiba zavojnice