VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA SOCIOEMOCINALNOM PODRUČJU skupni rad

VREDNOVANJE POSTIGNUĆA VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA UČENIKA NA

SOCIOEMOCINALNOM PODRUČJU SOCIOEMOCINALNOM PODRUČJU skupni radskupni rad

5

Elvira Nimac, prof. psihologOŠ dr. Ante Starčevića, Zagreb

- kognitivno (akademsko)

- socio-emocionalno (stavovi, uvjerenja, sustav vrijednosti, ponašanje)

- psihomotoričko

ocjenjivanje, vrednovanje =

procjenjivanje realizacije ciljevaprocjenjivanje realizacije ciljeva nastave !

Područja:Područja:ravnopravna

obrazovna postignuća

Što su socioemocionalne kompetencije?Što su socioemocionalne kompetencije?

osobine potrebne za uspješno funkcioniranje učenika i osoba u njegovom okruženju

(stavovi, uvjerenja, interesi, sustav vrijednosti, ... ponašanje)

• odnose se na:

– način izvršavanja obaveza (odnos prema obavezama)

– poštivanje pravila ponašanja i odnos prema drugima

– sposobnost suradnje (ponašanje u grupi/skupini)

ciljevi nastave nužno vrednovanje

• zapadna kultura (i naša) i škole opsjednute akademskom inteligencijom i postignućima u nastavi se zanemaruje EI

• u tradicionalnim školama dominira vrednovanje akademskog područja (kognitivno – pismeni i usmeni ispiti)

• IQ djece porastao za 20 bodova u odnosu na početak 20. st.

• djeca akademski sve inteligentnija, ali emocionalne i društvene sposobnosti iz generacije u generaciju su sve lošije

Opsjednutost akademskim postignućima Opsjednutost akademskim postignućima

neakademska postignuća - jednako vrijedni ciljevi:

1) složenost proizvodnog procesa nužan rad u timu djecu treba osposobiti za suradnju

2) znanja, stavovi i uvjerenja međusobno povezani

3) za uspjeh u životu (odgovoran, ispunjen, uglavnom zadovoljan pojedinac) važnije su socioemocionalne kompetencije od kognitivnih

Važnost socioemocionalnih kompetencijaVažnost socioemocionalnih kompetencija

Kako se razvijaju socioemocionalne Kako se razvijaju socioemocionalne kompetencije? kompetencije?

EIEI

• najviše kroz skupinski rad i rad na projektima

• i kroz “tradicionalne” oblike rada

• kroz svakodnevnu komunikaciju

• i rješavanje “malih” problema

Kako se vrednuju socioemocionalna postignuća?Kako se vrednuju socioemocionalna postignuća?

što prije napraviti bilješke (zaborav) – instrumenti:

- tablice- ček liste- skale procjene

najpogodnije tijekom najpogodnije tijekom skupinskog radaskupinskog rada

dobro pripremljen dovoljno vremena

PROMATRANJE PROMATRANJE i i

BILJEŽENJE ČESTINE JAVLJANJA PONAŠANJABILJEŽENJE ČESTINE JAVLJANJA PONAŠANJA

pomoćno sredstvo (olakšava posao)- vodič kroz promatranje - brzo i efikasno pravljenje upotrebljivih bilješki

razred:

mjesec:

ODNOS PREMA RADU (Aktivnost i zalaganje)

PONAŠANJE (Kultura međusobnog

komuniciranja)

Prezime Ime

Nap

isao

DZ

.

Ima

pri

bo

r.

Rje

šava

zad

atke

.

Ust

raja

n u

rad

u

Slu

ša.

Po

štu

je d

rug

e.

Pro

ble

me

rje

šava

ko

nst

rukt

ivn

o.

Str

plj

iv j

e.

Pre

uzi

ma

o

dg

ov

orn

ost

.

1 Anić Ana + + -/+

++ + + 5 5 3 4 3 3 2 3 2 3

TABLICETABLICE

razred:

mjesec:

ODNOS PREMA RADU

VLADANJE

Prezime Ime N

apis

ao D

Z.

Akt

iva

n j

e (r

ješa

va

zada

tke)

.

Slu

ša.

Po

štu

je d

rug

e

(pri

stoj

an je

).

Pre

uzi

ma

o

dg

ov

orn

ost

.

1 Anić Ana + + -/+ 5 3 4 3 2 3

TABLICETABLICE

sadržaj instrumenta se prilagođava potrebi grupe (ono što treba razvijati)

razred: 5. a mjesec: studeni i prosinac

Prezime Ime

ODNOS PREMA RADU (Aktivnost i zalaganje)

PONAŠANJE (Kultura međusobnog

komuniciranja)

1. Anić Ana

3. XI. Redovito donosi pribor i piše DZ. Samoinicijativno i ustrajno rješava zadatke.

21. XI.

Prihvaća druge i rado pomaže. Povremeno sluša i preuzima odgovornost. Rijetko se dogovara i prihvaća prijedloge.

Češće sluša druge i preuzme odgovornost. Povremeno se dogovara i prihvaća prijedloge.

27

TABLICETABLICE

Kriteriji za vrednovanje postera

Čitljivost postera na udaljenosti od 1 do 2 m.

Optimalna količina sadržaja.

Naslov.

Točnost sadržaja.

Prikazani bitni podaci.

Tekstualni sadržaj u natuknicama.

Napisan jezično točno.

Bitno naglašeno bojom, veličinom i/ili grafičkom oznakom.

Vizualni sadržaji funkcionalno i sadržajno povezani s tekstom.

Navedeni podaci o autorima i godina izrade.

(E. Nimac, M. Česi, M. Barbaroša-Šikić, 2007.)

Ček listaČek lista (popis ponašanja)

• popis ponašanja koja se promatraju

instrument za jednostavno bilježenje rezultata promatranja

• uz svako ponašanje rubrika za stavljanje oznake (križić, kvačica) je li prisutno ili ne

Skala procjeneSkala procjeneinstrument za procjenu stupnja prisutnosti ponašanja

SPOSOBNOST RADA U SKUPINI uopće ne

rijetko povre meno

veći dio vremena

čitavo vrijeme

Samoinicijativno radi.

Rješava zadatke.

OD

NO

S

PR

EM

A

ZA

DA

CIM

A

Ustrajan u radu (dovršava zadatke).

Pažljivo sluša druge.

Dogovara se.

Prihvaća prijedloge.

Pokazuje poštovanje prema drugima.

Pomaže drugima.

OD

NO

S P

RE

MA

D

RU

GIM

A

Prihvaća sve članove skupine.

Preuzima odgovornost.


• slična ček listi: popisana ponašanja koja se opažaju - opažljiva manifestacija kompetencije (ili dijela kompetencije)

• uz ponašanje stupnjevi u kojima može biti izraženo moguće finije praćenje promjena praćenje promjena !!!!!!

Važnost pripreme vrednovanjaVažnost pripreme vrednovanja

• oslanjanje na „dojam“ („zdrav razum“) pri “mjerenju” neakademskih postignuća

utjecaj predrasuda i stereotipa

selektivno pamćenje (što nam smeta)

važnost temeljite pripreme i planiranja vrednovanja

odnosi se na sva područja sva područja

1)1) Definiranje očekivanih kompetencijaDefiniranje očekivanih kompetencija

PRIMJERENO VLADANJE Poštivanje pravila ponašanja

- učitelj mora točno znati što želi razviti kod učenika

– podijele se na što manje konkretne dijelove

– navedu se primjeri važnih ponašanja po kojima se učenici sa razvijenom kompetencijom razlikuju od onih koji ju nemaju (dobro definiraju osobinu)

– moguće mjerenje razvijenosti svake komponente

2) 2) Operacionaliziranje kompetencijaOperacionaliziranje kompetencija

PRIMJERENO VLADANJE

Sluša.

Poštuje druge.

Probleme rješava konstruktivno.

Strpljiv je.


Vježba 1Vježba 1Izrada instrumenta - operacionaliziranjeIzrada instrumenta - operacionaliziranje

• u malim skupinama

• prije početka rada pročitati “PONAŠANJE U SKUPINI” iz Tablice za vrednovanje sposobnosti za rad u skupini (u 2. vježbi ćete vrednovati vlastito i ponašanje ostalih članova skupine tijekom 1. vježbe)

• 1. korak vrednovanja: UPOZNAVANJE UČENIKA S UPOZNAVANJE UČENIKA S KRITERIJIMAKRITERIJIMA

– prije početka rada

• operacionalizirati SPOSOBNOST PREDSTAVLJANJASPOSOBNOST PREDSTAVLJANJA:

- definirati elemente kvalitetnog predstavljanja - na temelju iskustva definirati ponašanja koja ćete procjenjivati tijekom predstavljanja referata, postera ili nekog drugog uratka

- zapišite kako se ponaša učenik koji kvalitetno predstavlja neki uradak – koja ponašanja očekujete od njega

• afirmativno, kratko, konkretno, razumljivo (svima), pregledno

10 min.

KVALITETA PREDSTAVLJANJA početni stupanj

Predstavljeno je u zadanom vremenu.

Predstavljanje ima odgovarajuću strukturu: uvod, razradu i zaključak.

Govor je optimalno glasan.

Predstavljeni sadržaji su jasni i razumljivi.

Predstavljanje je tečno (bez nepotrebnih zastajanja).

Sadržaj je prezentiran samostalno (tekstualni dio je prepričan - slajd, poster isl. služe kao podsjetnik).

Moguće jezične pogreške u govoru su samostalno ispravljene.


- početi sa “osnovnim” elementima (temeljne vještine)

KVALITETA PREDSTAVLJANJA viši stupanj








Publici je upućivan pogled.


- kad potpuno savladaju “osnove” – dodati nove elemente

- postepeno usvajanje složenih kompetencija

KVALITETA PREDSTAVLJANJA napredni stupanj



Predstavljanje je optimalno glasno, jasno i razumljivo.

Predstavljanje je tečno i samostalno.


Neverbalna komunikacija je odgovarajuća (pogled upućivan publici, držanje tijela).

Naglašeno je ono što je posebno važno (postavljanjem pitanja i/ili davanjem zadataka slušateljima i/ili sažimanjem).

Odgovoreno je na pitanja slušatelja.


- sažimanje nekoliko usvojenih kompetencija koje vjerojatno čine “cjelinu” – preglednost i pamtljivost elemenata

3) 3) Određivanje pOdređivanje pokazateljokazateljaa uspjeha i neuspjeha uspjeha i neuspjeha

a) DEFINIRANJE ZNAČENJA OCJENEDEFINIRANJE ZNAČENJA OCJENE (kriterij)

dobije ocjenu ovisno o zadovoljenim kriterijima

b) DEFINIRANJE UČESTALOSTI PONAŠANJADEFINIRANJE UČESTALOSTI PONAŠANJA (skala procjene)

registrira se i bilježi koliko često se javljaju konkretna ponašanja (označi se stupanj izraženosti)

Ocjena USTRAJNOST U RADU

5 Čim završi zadatak, samoinicijativno prelazi na drugi.

4 Kad završi zadatak najčešće samoinicijativno prelazi na drugi. Rijetko ga treba poticati.

3 Dovršava posao, ali ga povremeno treba poticati.

2 Često prekida rad. Unatoč poticajima posao djelomično dovršava.

1 Nijedan dio posla nije dovršio unatoč čestim poticajima.

UZ

OR

NO

(vl

adan

je)

- u potpunosti poštuje pravila kućnog reda - preuzima odgovornost za posljedice ponašanja (priznaje pogreške) - vodi računa o svojoj i tuđoj imovini - vodi računa o pravima, potrebama i osjećajima drugih osoba - u slučaju potrebe pomaže drugima - argumentirano brani stav, vodeći računa o normama ponašanja i

osjećajima drugih osoba (pristojno objašnjava svoje mišljenje) - iskazuje tolerantnost prema različitostima - pokušava ispraviti pogreške, samoinicijativno ili na poticaj - ako mu je bila izrečena odgojna mjera opomene, nakon toga je u

potpunosti korigirao sankcionirano ponašanje - nije mu bila izrečena odgojna mjera ukora i viša

DO

BR

O

- uglavnom se ponaša kao učenik uzornog ponašanja - povremeno ga treba poticati na preuzimanje odgovornosti za

posljedice svoga ponašanja - povremeno ponavlja pogreške na koje je već upozoren, ali ih

nakon upozorenja odmah ispravlja - pomaže drugima, ali samo na poticaj - ako mu je bila izrečena odgojna mjera, nakon toga je u potpunosti

korigirao sankcionirano ponašanje

VLADANJE Rijetko Često Uvijek

Poštuje pravila kućnog reda.

Preuzima odgovornost za posljedice svoga ponašanja.

Vodi računa o svojoj i tuđoj i imovini.

Vodi računa o pravima, potrebama i osjećajima drugih.

U slučaju potrebe pomaže drugima.

Argumentirano brani svoj stav, vodeći računa o normama ponašanja i osjećajima drugih osoba.

Iskazuje tolerantnost prema različitostima.

Pokušava ispraviti pogreške, samoinicijativno ili na poticaj.

ocjena vladanja:

uopće ne

nikad

rijetko

uglavnom ne

povre meno

ponekad

veći dio vremena

uglavnom

čitavo vrijeme

stalno

neostvareno djelomično ostvareno

potpuno ostvareno

- mogući različiti pokazatelji ostvarenosti ciljeva

- različit broj stupnjeva procjene

4) 4) IIzabere se postupak ili tehnika mjerenja uzabere se postupak ili tehnika mjerenja uččinkainka

- u odnosu na unaprijed utvrđeni ishod učenja (kompetenciju)

- 5-15 min. promatra se funkcioniranje jednog djeteta - tijekom nast. sata: 1- 4 učenika (ovisno o vještini učitelja)

- u poznatim situacijama u kojima je dijete opušteno

- diskretno – dijete ne zna da je promatrano - da ne bi omeli proces učenja- “prirodno” (uobičajeno) ponašanje

- voditi računa o utjecaju na učenje i poučavanje

Promatranje i bilježenje čestine javljanja ponašanja

cilj vrednovanja:POTAKNUTI NA KVALITETNIJI RAD

(ako pristup negativno djeluje na motivaciju učenika, treba ga mijenjati)

Načini bilježenja Načini bilježenja

Prezime Ime Napisao DZ. Ima pribor.

1 Anić Ana - + + -/+ + + + + + +

- mogućnost nadoknade (učenje, navika ispravljanja grešaka, odgovornost)

Prezime Ime

Rješava zadatke. Ustrajan u radu.

1 Anić Ana 10.IX. 15.X.

4 5

3 3

1 = uopće ne, nikada 2 = rijetko, manji dio vremena 3 = povremeno 4 = često, veći dio vremena 5 = uvijek, čitavo vrijeme

Prezime Ime


1 Anić Ana

10.IX. 15.X.

Č U

P P

N = nikada R = rijetko P = povremeno Č = često U = uvijek

Prezime Ime


1 Anić Ana

10.IX. 15.X.

U U

P P

R = rijetko (LOŠE) P = povremeno (DOBRO)U = uglavnom, u pravilu, često (UZORNO)

SPOSOBNOST RADA U SKUPINI

Ime i prezime:_________________________ Razred:_____ Datum:______________

uopće

ne rijetko

povre meno

veći dio vremena

čitavo vrijeme


Rješava zadatke.

OD

NO

S

PR

EM

A

ZA

DA

CIM

A



Dogovara se.



Pomaže drugima.

OD

NO

S P

RE

MA

D

RU

GIM

A



Učitelj:_____________________________ (E. Nimac, M. Česi, M. Barbaroša-Šikić, 2007.)

niste sigurni u procjenu – polje ostavite prazno

drugi put obratite pažnju na to ponašanje (ili nije bilo prilike za izražavanje tog ponašanja)

SPOSOBNOST RADA U SKUPINI

Ime i prezime:_________________________ Razred:_____ Datum:______________

uopće ne

rijetko povre meno

veći dio vremena

čitavo vrijeme

Samoinicijativno radi. 1 2 3 4 5

Rješava zadatke. 1 2 3 4 5

OD

NO

S

PR

EM

A

ZA

DA

CIM

A

Ustrajan u radu (dovršava zadatke). 1 2 3 4 5

Pažljivo sluša druge. 1 2 3 4 5

Dogovara se. 1 2 3 4 5

Prihvaća prijedloge. 1 2 3 4 5

Pokazuje poštovanje prema drugima. 1 2 3 4 5

Pomaže drugima. 1 2 3 4 5

OD

NO

S P

RE

MA

D

RU

GIM

A

Prihvaća sve članove skupine. 1 2 3 4 5

Preuzima odgovornost. 1 2 3 4 5

SPOSOBNOST RADA U SKUPINI: 1 2 3 4 5

Učitelj:_____________________________ (E. Nimac, M. Česi, M. Barbaroša-Šikić, 2007.)

brojka = čestina

KVALITETA PREDSTAVLJANJA

Učenik: Razred: Datum:

neostvareno djelomično ostvareno

potpuno ostvareno








Potpis ocjenjivača:_____________________________ (E. Nimac, M. Česi, M. Barbaroša-Šikić, 2007.)

- ako rezultat vrednovanja treba biti izražen brojčanom

ocjenom, važno definirati dodatne kriterije

Kriteriji za brojčano ocjenjivanje

5 Potpuno je ostvareno 6 ili 7 komponenti. Nijedna nije neostvarena.

4 Potpuno su ostvarene 4 ili 5 komponenti. Nijedna nije neostvarena.

3 Potpuno su ostvarene 3 komponente. Nijedna nije neostvarena.

2 Najviše 3 komponente nisu ostvarene.

1 Nije ostvareno 4 ili više komponenti.

Kriteriji za vrednovanje postera

Čitljivost postera na udaljenosti od 1 do 2 m.

Optimalna količina sadržaja.

Naslov.

Točnost sadržaja.

Prikazani bitni podaci.

Tekstualni sadržaj u natuknicama.

Napisan jezično točno.

Bitno naglašeno bojom, veličinom i/ili grafičkom oznakom.

Vizualni sadržaji funkcionalno i sadržajno povezani s tekstom.

Navedeni podaci o autorima i godina izrade.


MENTORSTVO- označiti prisutne elemente

- vraćati dok nisu prisutni svi

usvaja kriterije kvalitetenavikava se raditi izvrsno

prisutni svi elementi = odličan – može predstavljati

““Blaža verzija”Blaža verzija”

Kriteriji za brojčano ocjenjivanje postera:

5 Ostvarene sve komponente.

4 Ostvareno 9 komponenti.

3 Ostvareno 7 ili 8 komponenti

2 Ostvareno 4, 5 ili 6 komponenti.

1 Poster nije predan ili je ostvareno manje od 4 komponente.

Uključivanje učenika u proces vrednovanjaUključivanje učenika u proces vrednovanja

• postiže se nekoliko ciljeva:

– osjećaj kontrole nad uspjehom motivacija za rad

– usvaja kriterije i razvija vještinu ocjenjivanja

realnije vrednovanje svojeg i tuđeg uspjeha

prihvaćanje ocjene

postaje neovisan o vanjskoj procjeni i kontroli

podiže razinu postignućapodiže razinu postignuća

10 min.

Ocjenjivanje/vrednovanje Ocjenjivanje/vrednovanje postignuća u skupinskom postignuća u skupinskom

raduradu

Razlika Razlika grupegrupe,, skupine skupine ii tima tima

• grupagrupa:

• više ljudi koji čine cjelinu ili djeluju kao cjelina (razredni odjel)

• skupinaskupina:

• skup osoba združenih zajedničkim ciljem (učenici koji zajedno izrađuju plakat)

• timtim:

• skupina stručnjaka i specijalista okupljenih na nekom projektu ili zadatku (učenici koji zajedno izrađuju plakat, ali svatko ima svoj zadatak ovisno o kompetencijama)

Vladimir Anić “RJEČNIK HRVATSKOG JEZIKA”

Ciljevi skupinskog radaCiljevi skupinskog rada

• primarni ciljprimarni cilj:

• razvijanje vještina i sposobnosti na socijalnomsocijalnom i emocionalnomemocionalnom području razvoja ličnosti

• sekundarnisekundarni cilj:

• razvijanje vještina i sposobnosti na akademskom području

Komponente za vrednovanje skupinskog radaKomponente za vrednovanje skupinskog radaono što se može vrednovati (prema Klippert, 2001.)

1)1) skupni procesiskupni procesi

2)2) ponašanje ponašanje svakog pojedincapojedinca tijekom rada (doprinos grupnom uratku, upornost, suradnja, poštivanje pravila ponašanja)

3)3) način predstavljanjanačin predstavljanja

4)4) kvaliteta skupnog uratkakvaliteta skupnog uratka

5)5) akademska postignućaakademska postignuća

• vrednovanje svih komponenti složen proces složen proces traži vrijeme i koncentraciju

• ograničen kapacitet radne memorije

• vještinu samovrednovanja graditi korak po korakkorak po korak

- tijekom jednoga sata vrednovati jednu komponentu (kad postanu vješti, više)

Koraci pri vrednovanju Koraci pri vrednovanju

0) upoznavanje s kriterijima0) upoznavanje s kriterijima- prije skupinskog rada - moraju biti ispred učenika – usmjeravanje ponašanja

1)1) individualno ispunjavanje upitnikaindividualno ispunjavanje upitnika- vodi učenika kroz proces vrednovanja- u uputi naglasiti važnost iskrenosti – informirati o cilju

(bolji rad skupine)

2)2) uspoređivanje procjena uspoređivanje procjena unutar skupineunutar skupine- svi svoja zapažanja pročitaju ostalim članovima

3)3) rasprava rasprava o procjenama o procjenama - sličnosti i razlike- obrazložiti svoju procjenu

4)4) donošenje donošenje zajedničkog vrijednosnog sudazajedničkog vrijednosnog suda

5)5) plan za poboljšanje plan za poboljšanje skupinskog radaskupinskog rada

Ciljevi ispunjavanja upitnika i raspraveCiljevi ispunjavanja upitnika i rasprave

• osvještavanje problema tijekom skupinskog rada

• internaliziranje pravila ponašanja

• senzibiliziranje za potrebe i prava drugih

• razvijanje kritičnosti i samokritičnosti

povećavanje spremnost za pridržavanjespremnost za pridržavanje pravila ponašanja

SAMOREGULIRANO PONAŠANJESAMOREGULIRANO PONAŠANJE

Procjena sposobnosti predstavljanjaProcjena sposobnosti predstavljanja

• kvalitetu predstavljanja ocjenjuju

- svi učenici ili

- “žiri” (po jedan član iz svake skupine)

• osobito poticajno određivanje prezentatora na kraju grupnog rada ždrijebom (znaju da postoji mogućnost da oni budu prezentatori više se trude u pripremi prezentacije)

• pripremiti kriterije kvalitetnog predstavljanja ili skale procjene (ako se ne koriste obrasci, kriteriji trebaju biti “ispred” učenika)

Vrednovanje skupnog uratkaVrednovanje skupnog uratka

• moguća 3 načina

1)1) svi članovi istu ocjenusvi članovi istu ocjenu za rezultat zajedničkog rada

- ovisi o kvaliteti rada svakog člana

- odgojno djelovanje: potiče sve članove na maksimalan angažman i suradnju

2)2) svaki član svoju ocjenusvaki član svoju ocjenu

- učenici ne doprinose podjednako zajedničkom uratku

3)3) svaki član dobije zajedničku i svoju ocjenusvaki član dobije zajedničku i svoju ocjenu

- najpoticajniji način

Mogućnosti kombiniranja individualne i skupne ocjeneMogućnosti kombiniranja individualne i skupne ocjene

• skupna: obraditi temu i napraviti poster – ocjena za poster• individualna: kvaliteta predstavljanja, ponašanje tijekom rada..

• rješavanje zadataka – bodovi (korisno u fazi uvježbavanja neke kompetencije)

- kriteriji - individualna ocjena- zbrajanje individualnih bodova – skupna ocjena

- svaka skupina dobije ocjenu ovisno o broju bodova (ne moraju se iskoristiti sve ocjene od 1-5)

- najbolja skupina dobije odličan (samo jedna skupina dobije ocjenu)

–heterogene skupine imaju jednaku šansu

poticanje natjecanja među skupinama i unutarskupne kohezije

VREDNOVANJE SPOSOBNOSTI RADA U SKUPINI Razred:________________ Datum:_______________

Imena članova skupine

PONAŠANJE U SKUPINI

V Č Z N V Č Z N V Č Z N V Č Z N V Č Z N


Rješava zadatke.

OD

NO

S

PR

EM

A

ZA

DA

CIM

A



Dogovara se.



Pomaže drugima. OD

NO

S P

RE

MA

D

RU

GIM

A



V = vlastita procjena

Č = procjena ostalih članova skupine

Z = zajednička procjena (procjena oko koje se slažu članovi skupine)

N = nastavnikova procjena

1 – ponašanje uopće nije prisutno

2 – ponašanje je rijetko prisutno

3 – ponašanje je ponekad prisutno

4 – ponašanje je često prisutno

Vježba 2Vježba 2„Razmislite o tijeku proteklog skupnog rada (tijekom zadnja 2 tjedna) i raspravite o tome. Pri tome ćete se koristiti tablicom koju ćete ispuniti.“

• Ova tablica za vrednovanje pruža Vam mogućnost da procijenite vlastiti rad u skupini i rad ostalih članova.

• Abecednim redom unesite imena svih članova skupine.


Branka Lada Marko Nada Petra PONAŠANJE U

SKUPINI



Rješava zadatke.

Ustrajan u radu.

• Najprije procijenite svoje ponašanje tijekom rada.

• Dobro razmislite kako ste se ponašali i procjenu izrazite ocjenom od 1 do 5 ovisno o tome koliko često ste se ponašali na opisani način.

• Ocjenu upišite u praznu rubriku uz opisano ponašanje u stupcu V ispod svoga imena (V=vlastita ocjena) .


Branka Lada Marko Nada Petra PONAŠANJE U SKUPINI


Samoinicijativno radi. 3

Rješava zadatke. 5

Ustrajan u radu 5

• Na isti način procijenite ponašanje ostalih članova svoje skupine. Ocjenu upišite u praznu rubriku uz opisano ponašanje u stupcu Č ispod imena svakog člana (Č=članovi grupe) .






Ustrajan u radu. 5 5 5 4 4

• Kada ste unijeli ocjene za svakog člana, prvi po abecedi pročitat će glasno ostalim članovima svoju ocjenu za prvog slijedećeg člana .





Rješava zadatke. 4 5 2 4

Ustrajan u radu. 5 5 4 4

• Ako se svi slažete u ocjeni, upišite ju u praznu rubriku uz opisano ponašanje u stupcu Z (Z=zajednička ocjena).




Samoinicijativno radi. 5 3 3 5 5 5


Ustrajan u radu. 5 5 5 4 4

• Ako se ne slažete u ocjeni, raspravite o njoj (svatko treba obrazložiti svoju ocjenu).

• Nakon rasprave dogovorite se oko zajedničke ocjene i upišite ju.

• Ako se ne možete dogovoriti oko ocjene, izračunajte srednju ocjenu i upišite ju.

• To činite za jedno po jedno ponašanje slijedeći redosljed u tablici.

• Zatim isto učinite za slijedećeg člana (po abecedi).




Samoinicijativno radi. 4 3 3 5 5 5 5

Rješava zadatke. 4 4 4 5 2 4

Ustrajan u radu. 5 4 4 5 4 4

• Jedan čitljivo ispunjen primjerak tablice predajte meni (nastavniku). Potrebna mi je Vaša pomoć pri procjeni Vaše sposobnosti za rad u skupini. Usporedit ću Vaše procjene sa svojima i ako se razlikuju tražit ću od Vas obrazloženje za ocjene.

SPOSOBNOST RADA U SKUPINI Ime i prezime: Anić Ana_______ Razred: 5. C__ Datum: 15. IX. 2007.__

Ana Marko Ivana Marin Zajednička


Rješava zadatke.

OD

NO

S

PR

EM

A

ZA

DA

CIM

A



Dogovara se.



Pomaže drugima.

OD

NO

S P

RE

MA

DR

UG

IMA


Preuzima odgovornost (priznaje i ispravlja greške).

SPOSOBNOST RADA U SKUPINI:

svi članovi skupine dobiju isti protokol

upišu svoje ime i imena ostalih članova skupine

““JEDNOSTAVNIJA” VERZIJAJEDNOSTAVNIJA” VERZIJA



Samoinicijativno radi. 5

Rješava zadatke. 5

OD

NO

S

PR

EM

A

ZA

DA

CIM

A

Ustrajan u radu (dovršava zadatke). 5

Pažljivo sluša druge. 5

Dogovara se. 5

Prihvaća prijedloge. 5

Pokazuje poštovanje prema drugima. 5

Pomaže drugima. 5

OD

NO

S P

RE

MA

DR

UG

IMA

Prihvaća sve članove skupine. 5

Preuzima odgovornost (priznaje i ispravlja greške). 5

SPOSOBNOST RADA U SKUPINI: 5

vlasnik protokola upiše uz svako ponašanje “ocjenu” za sebe



Samoinicijativno radi. 5 4

Rješava zadatke. 5 5

OD

NO

S

PR

EM

A

ZA

DA

CIM

A

Ustrajan u radu (dovršava zadatke). 5 4

Pažljivo sluša druge. 5 3

Dogovara se. 5 5

Prihvaća prijedloge. 5 5

Pokazuje poštovanje prema drugima. 5 5

Pomaže drugima. 5

OD

NO

S P

RE

MA

DR

UG

IMA

Prihvaća sve članove skupine. 5 5

Preuzima odgovornost (priznaje i ispravlja greške). 5 4

SPOSOBNOST RADA U SKUPINI: 5 4

zatim ocjenjuje ponašanja za slijedećeg člana



Samoinicijativno radi. 5 4 5 3

Rješava zadatke. 5 5 5 4

OD

NO

S

PR

EM

A

ZA

DA

CIM

A

Ustrajan u radu (dovršava zadatke). 5 4 5 4

Pažljivo sluša druge. 5 3 5 3

Dogovara se. 5 5 5 4

Prihvaća prijedloge. 5 5 5 4

Pokazuje poštovanje prema drugima. 5 5 5 5

Pomaže drugima. 5 5

OD

NO

S P

RE

MA

DR

UG

IMA

Prihvaća sve članove skupine. 5 5 5 5

Preuzima odgovornost (priznaje i ispravlja greške). 5 4 5 3

SPOSOBNOST RADA U SKUPINI: 5 4 5 3

postupak se ponavlja dok ne ocijeni ponašanje svih članova skupine





OD

NO

S

PR

EM

A

ZA

DA

CIM

A

Ustrajan u radu (dovršava zadatke). 5 4 5 4 5

Pažljivo sluša druge. 5 3 5 3 4

Dogovara se. 5 5 5 4 5

Prihvaća prijedloge. 5 5 5 4 5

Pokazuje poštovanje prema drugima. 5 5 5 5 5

Pomaže drugima. 5 5 5

OD

NO

S P

RE

MA

DR

UG

IMA

Prihvaća sve članove skupine. 5 5 5 5 5

Preuzima odgovornost (priznaje i ispravlja greške). 5 4 5 3 4

SPOSOBNOST RADA U SKUPINI: 5 4 5 3 4

rasprava o razlikama – argumentirano obrazlaganje ocjene

donošenje zajedničke ocjene

mjesec: listopad

Odnos prema radu

Odnos prema drugima

Prezime

Ime

Sam

oin

icija

tivno

radi

Rje

šava

zadatk

e.

Ust

raja

n u r

adu.

Pažl

jivo s

luša

dru

ge.

Dogova

ra s

e.

Prihva

ća p

rije

dlo

ge.

Poka

kzuje

pošt

ovanje

pre

ma d

rugim

a.

Pom

aže d

rugi

ma.

Prihva

ća s

ve č

lanove

sk

upi

ne.

1 Anić Ana 4 5 3 5 5 5 3

27

unaprijed odrediti 4 učenika (1 skupinu)

diskretno promatrati i napraviti odmah zabilješku

pred kraj sata pitati svakog učenika kako ocjenjuje svoje funkcioniranje komponentu po komponentu

reći svoju procjenu

u slučaju neslaganja tražiti obrazloženje i sam obrazložiti – pitati i ostale članove skupine (ili razred)

JOŠ “JEDNOSTAVNIJA” VERZIJAJOŠ “JEDNOSTAVNIJA” VERZIJA

preduvjet za uvježbavanje i prihvaćanje skupnog rada

• na početku korištenja vrednovati nakon svakog skupnog rada

• kasnije (naviknu na skupni rad i usvoje pravila ponašanja) dovoljna povremena vrednovanja

• vrednovanje nužno kada se jave problemi u radu skupine

• formalno vrednovanje tek nakon razdoblja uvježbavanja

• trebaju upoznati pravila ponašanja i naviknuti na njih (daju se ocjene, ali se ne upisuju u imenik)

Važnost sustavnog korištenja i vrednovanja Važnost sustavnog korištenja i vrednovanja skupnog rada skupnog rada

najbolje napreduju kad se prati i vrednuje njihov napredak

unutar svakog predmetaunutar svakog predmeta

- komponenta (rubrika) SPOSOBNOST SURADNJE

- sastavni dio zaključne ocjene iz predmeta

- 20% utječe na zaključnu ocjenu iz predmeta

zajednička za sve predmetezajednička za sve predmete

- posebna rubrika u svjedodžbi

- na temelju usporedbe i rasprave predmetnih učitelja - daju zajedničku ocjenu

Zaključne ocjene za sposobnost rada u skupiniZaključne ocjene za sposobnost rada u skupinimogući pristupi

Način zaključivanja ocjena u afektivnom Način zaključivanja ocjena u afektivnom područjupodručju

• na temelju protokoliranog praćenja napretka

• komponentu po komponentu (zaključna ocjena opisuje razvijenost različitih kompetencija)

ODNOS PREMA RADU

Napisao DZ. Ima pribor. Rješava zadatke. Ustrajan u radu. OCJ

- + + -/+ +

+ + + + +

10.IX. 15.X.

4 5

3 3

5 5 34

- % napisanih DZ tijekom razdoblja (1-2 mj.) - ocjena za redovitost pisanja (važno provjeravati i kvalitetu)

ODNOS PREMA RADU

Napisao DZ. Ima pribor. Rješava zadatke. Ustrajan u radu. OCJ

- + + -/+ + IX,X

4 + + + + +

5 10.IX. 15.X.

4 5

5

3 3

3

• na kraju ocjena za cjelokupnu kompetenciju - ne “srednja ocjena” osim u slučaju neodlučnosti

• ocjene nisu potpuno objektivne - češća vrednovanja (najmanje 2 u polugodištu) manja subjektivnost

4

Je li moguće Je li moguće dovoljno često vrednovati komponente skupnog rada?dovoljno često vrednovati komponente skupnog rada?

• timski pristup: nekoliko učitelja uskladi rad (dogovor):

- razdobolje za skupni rad

- komponenta koja se vrednuje

- u kojem predmetu se prati koji učenik

- isti instrumenti

- skupine istog sastava

- usporede ocjene

veća objektivnost

češća sumativna vrednovanja češća informacija učeniku

• 30 učenika u razredu – 1 skupina = 5 učenika 6 skupina• za skupni rad potreban blok sat• tijekom 2 sata moguće ocijeniti rad 2 skupine (8-10 učenika)• ako se tijekom 1 tjedna skupni rad koristi jednom

broj broj predmeta opažanja po skupini

1 2 3

1 3 tjedna

6 sati 1,5 tjedan

3 sata 1 tjedan

2 sata

2 6 tjedana

12 sati 3 tjedna

6 sati 2 tjedna

4 sata

3 9 tjedana

18 sati 4,5 tjedna

9 sati 3 tjedna

6 sati

4 12 tjedana

24 sata 6 tjedana

12 sati 4 tjedna

8 sati

broj tjedana = (broj opažanja x 6 skupina) / 2 x broj predmeta

Kraj!Kraj!Ispunjavanje lista za vrednovanje

predavanja/radionice

Documents

VREDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA SOCIOEMOCINALNOM PODRUČJU skupni rad