Vrhovni zapovjednik SavezniŁkih snaga za N eupitna potpora ... · 2 O R U F inskoj su 1 . lis- topada ukrcana dva broda klase H elsinki, ulu (62) i Kotka (6 ), uoËi njiho-va prijevoza

Broj 210. Godina V. 17. listopada 2008. BESPLATNI PRIMJERAKwww.hrvatski-vojnik.hr

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

LO €

1,8

0; S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

Vrhovni z apovjednik Savez niË kih snaga z a Europu posjetio MORH i GSOS

N eup itna p otp ora S A D -aH rvatskoj na p utu u N A TO

ISS

N

13

30

- 5

00

X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

naslovna strana besplatna 10/15/08 11:53 Page 1

2

OS RH

UF inskoj su 14 . lis-topada ukrcanadva broda klase

H elsinki, O ulu (62) iKotka (63 ), uoËi njiho-va prijevoza u H rvat-sku, gdje Êe ih nakontehniËkog pregledapreuzeti H RM. Prije-voz se obavlja na teme-lju U govora o nabavci,koji je MO RH 17. srp-nja ove godine sklopios finskom tvrtkom Pa-tria Aviation O y . Prema procjenamastruËnjaka, oËekuje se da bi se fin-skim brodovima H RM mogao koris-titi joπ najmanje 10 do 12 godina.

Raketne topovnjaËe klase H elsinkiimaju standardnu istisninu od 28 0 ipunu od 3 0 0 tona. DugaËke su 4 5 iπiroke 8 ,9 metara. Maksimalni gazim je tri metra. Za pogon rabe triMTU 16V 53 8 TB92 motora, pojedi-naËne snage 7,52 MW (10 23 0 KS).O ni im omoguÊuju vrπnu brzinu od3 0 Ëvorova.

O snovno im je naoruæanje osamvoenih projektila brod-brod SaabRBS 15, kojima su naoruæane i naπeraketne topovnjaËe. Maksimalni jedomet projektila 70 km. TopniËkonaoruæanje sastoji se od jednogpramËanog topa Bofors 57/70 kali-bra 57 mm. Za blisku protuzraËnuobranu rabe se i dva dvostruka topaSako kalibra 23 mm, smjeπtena nanadgrae iza zapovjednog mosta ijarbola. U mjesto jednog topa mogu-Êe je postaviti lanser za lake protu-

zraËne projektile MatraMistral, dometa Ëetiri kilo-metra. Za kontrolu zraË-nog prostora i povrπinemora rabi se motrilaËki ra-dar 9GA 20 8 , a za navoe-nje topniËke paljbe Philips9L V 225.

NajveÊa razlika u odnosuna naπe raketne topovnja-Ëe klase Petar Kreπimir, inajveÊi dobitak, jest Ëinje-nica da raketne topovnja-Ëe klase H elsinki imaju

ugraen aktivni sonar Simrad Ma-rine SS 3 0 4 , te tegljeni sonar F in-ny ards Sonac/PTA, koji im omogu-Êava otkrivanje zaronjenih podmor-nica. S druge strane, protupodmor-niËko im je djelovanje ograniËenona dva bacaËa protupodmorniËkihbombi.

Posada se sastoji od 3 0 Ëasnika,doËasnika i mornara.

(izvor: Jane’s F ighting Ships20 0 6-20 0 7)

P r ip r emili M. G ALIΔ i D. VLAHOVIΔ

U krcaj buduæih brodova H R M -a

17. listopada 2008.

02 strana jedan text.qxd 10/15/08 11:45 Page 2

Moderna oklopljena vozila

Dvojicu "ljudi od æeljeza" moæetenaÊi i meu hrvatskim vojnicima:na Ironmanu odræanom 9. rujna u PoreËu povodom Memorijala Marijana PediπiÊa, desetnik Dario IvanagiÊ i kapetan korveteDeni DumaniÊ uspjeπno su proπlistazu i osvojili drugo, odnosnoËetvrto mjesto...

"Tek onog trenutka kada je netko u OS-u stavljen na raspolaganje moæe se izjasniti za dragovoljno napuπtanje sustava u skladu s odredbamaOdluke"…

IZ SADRÆAJA

IMPRES U M

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ([email protected]) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ ([email protected])Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ ([email protected])Izvrπni urednik: Mario GaliÊ([email protected])Urednici i novinari: Marija Alvir,([email protected]), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Fotograf: Davor KirinGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) ([email protected]), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen ([email protected])Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 3784-937

Lektorice: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322

Pretplata:Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na adresu TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: [email protected]: 5800 primjeraka

U Ëlanstvu Europskog udruæenja vojnih novinara(EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

IstiËuÊi doprinos Hrvatske u misiji ISAF uAfganistanu i napominjuÊi kako naπe napore u

tom pogledu iznimno cijene i NATO i SavezniËkozapovjedniπtvo za Europu, general C raddock je

izjavio: "To je teπka i opasna zadaÊa, ali topokazuje vaπu profesionalnost i posveÊenost

zajedniËkom cilju da se izgradi bolja buduÊnost“

S t r a n a 4

RazliËite prijetnje potaknule su zahtjev za laganim oklopljenim vozilima pogonske

konfiguracije 4 X 4, sposobnima za prijevozdviju i πest osoba, koja mogu obavljati

borbene zadaÊe ili pruæati paljbenu potporu.Ta vozila Ëesto zamjenjuju neoklopljena laka

namjenska vozila

S t r a n a 2 1

S t r a n a 6

Izlazak iz sustava pomnogo povoljnijim uvjetima

Naslovnicu snimio Davor KIRIN

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Pripadnici OSRH-a na triat-lonskoj utrci Ironman

Vrhovni zapovjednik SavezniËkih snaga za Europu posjetio MORH i GSOS

S t r a n a 1 4

03 strana 10/15/08 11:47 Page 3

17. listopada 2008.

MORH I OS RH

4

P reustroj i brojËano smanjenjeMinistarstva obrane i O ruæanihsnaga dugotrajan je, sloæen i

nimalo lak ni jednostavan posao.Preustrojem su obuhvaÊene sve kate-gorije zaposlenika pa tako i dræavnisluæbenici i namjeπtenici, koji od lip-nja ove godine, ako u sklopu preus-troja ostanu bez radnog mjesta, mo-gu napustiti sustav po mnogo po-voljnijim uvjetima.

Naime, od lipnja ove godine na sna-gu je stupila nova O dluka o visini ot-premnine za dræavne sluæbenike i na-mjeπtenike MO RH -a i O SRH -a koji-ma sluæba prestane zbog preustroja ilismanjenja snaga. U odnosu na pret-hodnu O dluku iz 20 0 5., ova novasvim dræavnim sluæbenicima i namjeπ-tenicima koji zbog preustroja postanu"viπak" pruæa moguÊnost izlaska izsustava MO i O S po joπ povoljnijimuvjetima. Kako bismo doznali neπtoviπe o moguÊnostima i uvjetima terazjasnili moguÊe nejasnoÊe o naËinuprimjene O dluke, razgovarali smo sTomislavom » ulinom, naËelnikomO djela sluæbenika i namjeπtenika uPersonalnoj sluæbi U prave za ljudskeresurse MO RH -a. O va O dluka minis-tra obrane, napomenuo je naπ sugo-vornik, rezultat je socijalnog partner-stva i pregovaranja Sindikata dræav-nih i lokalnih sluæbenika i namjeπte-nika i Sindikata vojnih sluæbenika inamjeπtenika i MO RH -a, a otpremni-ne koje su njome propisane izrazito sustimulativne. Naime, pri njezinu do-noπenju uzelo se u obzir smanjenjeMO RH -a i O SRH -a i dugotrajnost togprocesa, te se poπtovao i doprinos πtosu ga zaposlenici koji izlaze iz sustavadali njegovoj izgradnji.

Primjenjuje se na sve dræavne sluæ-benike i namjeπtenike u MO RH -u iO SRH -u, koji se u skladu s preustro-jem ne mogu rasporediti na odgova-rajuÊe ustrojbeno radno mjesto. Stav-ljanje na raspolaganje u O S-u provo-di se u skladu s O dlukom o odabiru irasporeivanju dræavnih sluæbenika inamjeπtenika u O S-u tijekom preus-

troja od studenoga proπle godine. Uskladu s njom izvrπeno je bodovanjete je u tijeku postupak rasporeiva-nja djelatnika. "Tek onog trenutkakada je netko u O S-u stavljen na ras-polaganje moæe se izjasniti za drago-voljno napuπtanje sustava u skladu sodredbama O dluke", napomenuo je» ulina.

Kad je o dræavnim sluæbenicima inamjeπtenicima MO RH -a rijeË, tre-

nutaËno se na odgovarajuÊi naËinova O dluka primjenjuje samo na biv-πu Sluæbu za gospodarenje nekretni-nama, koja viπe nije u ustroju te senjezini djelatnici mogu iskazati kaonerasporeeni ako njihov rad nijenuæan u prijelaznom razdoblju dopotpunog izdvajanja usluænih djelat-nosti iz sustava. "O dluka se trenutaË-no ne primjenjuje na upravni dio Mi-nistarstva obrane jer nije zapoËeopostupak preustroja i smanjenja, kojije preduvjet da bi netko bio stavljenna raspolaganje kad je rijeË o sluæbe-nicima ili dobio rjeπenje o poslovnouvjetovanom otkazu kad je rijeË onamjeπtenicima", rekao je » ulina tenapomenuo kako je, da bi se O dlukaprimjenjivala na upravni dio Minis-tarstva obrane, prethodno potrebnodonijeti novu U redbu o unutarnjemustrojstvu MO RH -a. U redbu donosiVlada Republike H rvatske, a u skla-du s njom ministar donosi Pravilnik ounutarnjem redu. "Tek Êe se tada, uskladu s Pravilnikom i Zakonom odræavnim sluæbenicima, dræavnisluæbenici MO RH -a koji se neÊe mo-Êi rasporediti na nova ustrojbena rad-na mjesta moÊi staviti na raspolaga-nje (za namjeπtenike se na odgovara-juÊi naËin primjenjuju opÊi propisi oradu) i dragovoljno napustiti sustavu skladu s odredbama O dluke", po-jasnio je » ulina. Taj postupak je u ti-jeku. Rokove je, naravno, nezahvalnoprognozirati, ali ono πto je bitno, na-pominje, kad je rijeË o upravnom di-jelu Ministarstva obrane, jest da seniπta ne moæe raditi u suprotnosti spostojeÊim Pravilnikom o unutarnjemredu i propisima za dræavne sluæbe-nike i namjeπtenike.

Leid a P ARLOV

"T e k on og tre n u tk a k ada je n e tk o u O S - u stav lje n n a raspolag an je m oæ e se i z jasn iti

z a drag ov oljn o n apu π tan je s u stav a u sk ladu s odre db am a O dl u k e " … O dl u k a se tre n u -

ta Ë n o n e prim je n ju je n a u prav n i dio M in istarst v a ob ran e je r n ije z apoË e o post u pak

pre u stroja i sm an je n ja, k oji je pre du v je t da b i n e tk o b io stav lje n n a raspolag an je k ad

je r ije Ë o sl u æ b e n ic im a ili dob io rje π e n je o poslov n o u v je to v an om otk az u k ad je r ije Ë

o n am je π te n ic im a..."

N ova O dluka o visini otprem nine za dræ avne sluæ benike i nam jeπ tenike M O R H -a i O SR H -akojim a sluæ ba prestane zbog preustroja ili sm anjenja snaga

Izlazak iz sustava po mnogo povoljnijim uvjetima

O d lipnja ove godine na snagu je

stupila nova O dluka o visini ot-

prem nine za dræ avne sluæ benike i

nam jeπ tenike M O R H -a i O SR H -a

kojim a sluæ ba prestane zbog pre-

ustroja ili sm anjenja snaga. U od-

nosu na prethodnu O dluku iz

2005 ., ova nova svim dræ avnim

sluæ benicim a i nam jeπ tenicim a koji

zbog preustroja postanu "viπ ak"

pruæ a m oguÊ nost izlaska iz susta-

va M O i O S po joπ povoljnijim

uvjetim a.

04-07 strana 10/15/08 10:44 AM Page 4

17. listopada 2008.5

U skladu s ovom O dlukom, dræavnisluæbenik koji je stavljen na raspola-ganje, odnosno namjeπtenik kojem sedonese rjeπenje o prestanku radnogodnosa, te se odluËi za dragovoljnonapuπtanje sustava, dobiva po jednubruto plaÊu za svaku godinu sluæbeprovedene u MO RH -u i O SRH -u.U sporedbe radi, svugdje drugdje udræavnoj sluæbi dobiva se 65 postoneto plaÊe. U z to, dobiva se i 65 pos-to prosjeËne neto plaÊe za svaku go-dinu kontinuiranog rada u dræavnojsluæbi prije stupanja u radni odnos uMO i O S. Svi dræavni sluæbenici inamjeπtenici kojima je priznat statushrvatskog branitelja imaju pravo nauveÊanje otpremnine od 525,0 0 kn ito, za svaki puni mjesec dana sudje-lovanja u Domovinskom ratu, bilo dasu bili u priËuvi ili u radnom odnosu.Svima koji se u roku od mjesec danaod stavljanja na raspolaganje ili, kadje rijeË o namjeπtenicima MO RH -a,od donoπenja rjeπenja o prestankuradnog odnosa pismeno izjasne zadragovoljni odlazak te u tom roku inapuste sustav, otpremnina se uveÊa-va 10 0 posto, a ako to uËine u rokuod tri mjeseca u O SRH , odnosno 4 5dana u upravnom dijelu MO , uveÊa-va se za 50 posto. O vo dodatno uve-Êanje odnosi se samo na radni staæ uMO i O SRH . O dluka i uveÊanje ot-premnine u skladu s njom, napome-nuo je » ulina, primjenjuje se i na vi-soku i viπu struËnu spremu, πto usmislu dodatnog uveÊanja nije bilomoguÊe u skladu s prijaπnjom odlu-kom. "O dluka je veÊ sama po sebi iz-razito stimulativna, i bez dodatnoguveÊanja otpremnine. O no je samojoπ dodatna stimulacija. Napredak uodnosu na prethodnu O dluku jest, iz-meu ostalog, i u tome πto su pravona 10 0 ili 50 posto uveÊanu otprem-ninu dobili i djelatnici s visokom i vi-πom struËnom spremom, a to prije ni-je bio sluËaj", istaknuo je.

Bitno je napomenuti i da Êe se dr-æavnom sluæbeniku i namjeπteniku,ako je dio sluæbe bio DVO , to ubrojitiu otpremninu, takoer po kriterijimaO dluke koja se odnosi na dræavnesluæbenike i namjeπtenike.

Novina u odnosu na "staru" odlukujest i moguÊnost dokupa dijela miro-vine, πto, pojasnio je » ulina, nije do-kup staæa, kako se to Ëesto misli. O vaodredba odnosi se iskljuËivo na oso-be koje ispunjavaju uvjete za staros-

nu ili prijevremenu starosnu mirovi-nu, pri Ëemu bi ta mirovina bila veÊa.Dokup mirovine dobili bi u odgova-rajuÊim mjeseËnim obrocima, koje biim uz mirovinu, πto Êe je dobivati

prema Zakonu o mirovinskom osigu-ranju, pojasnio je, isplaÊivalo osigu-ravajuÊe druπtvo, pri Ëemu trebaobratiti pozornost na iznos uveÊaneotpremnine i oËekivanu trajnost

obroËnih isplata dokupljene mirovi-ne. Naime, odabirom dokupa mirovi-ne gubi se pravo na otpremninu. Svioni koji izau iz sustava MO i O S uzotpremninu predvienu ovom O dlu-kom ne mogu se u roku od tri godinezaposliti kod korisnika dræavnog pro-raËuna RH , kao ni u trgovaËkim dru-πtvima koja su u stopostotnom vlas-niπtvu RH , a koja su osnovana radiobavljanja poslova za potrebeMO RH -a.

InaËe, u skladu s propisima za dr-æavne sluæbenike i namjeπtenike teopÊim propisima o radu, sluæbenikMO RH -a na raspolaganju moæe bitido 2,5 mjeseca, koliko moæe trajati iotkazni rok za namjeπtenika odreenrjeπenjem o prestanku radnog odno-sa, a sluæbenik i namjeπtenik O ruæa-nih snaga na raspolaganju moæe bitiπest mjeseci.

"VeÊ u fazi planiranja prijedloga zaraspored, Ëelnici ustrojbenih jedinicabi trebali upoznati zaposlenike s nji-hovom perspektivom i moguÊnoπÊupismenog izjaπnjavanja o uvjetimaostvarivanja uveÊane otpremnine.Podaci o onima koje nije moguÊe ras-porediti zbog smanjenja brojËane ve-liËine ili zato πto ne ispunjavajustruËne uvjete za raspored dostavlja-ju se Personalnoj sluæbi, koja u rokuod dva mjeseca od dana stupanja nasnagu novog Pravilnika o unutar-njem redu mora donijeti rjeπenje ostavljanju na raspolaganje ili o raspo-redu na novu duænost. U naËelu, tkobude viπak u svojoj ustrojbenoj jedi-nici bit Êe vjerojatno viπak u cijelomsustavu jer se svi segmenti sustavasmanjuju istodobno", rekao je » ulina.Do sada je u skladu s odredbama oveO dluke iz O S-a otiπlo viπe od 3 50djelatnika, πto je nekih desetak postood ukupnog broja sluæbenika i na-mjeπtenika u O S-u.

NaËelnik O djela sluæbenika i na-mjeπtenika je istaknuo i to kako jenjihov odjel otvoren za sve upite ve-zane uz izlazak iz sustava. "Svi kojiæele mogu nam se obratiti i dobiti in-formacije koje Êe im pomoÊi u razrje-πavanju moguÊih nejasnoÊa u tuma-Ëenju ove O dluke, Ëime moæemo po-moÊi pri donoπenju odluke u sluËajukad postoji dvojba 'prihvatiti uveÊanustimulativnu otpremninu ili ne', πto ukonaËnici moæe biti iskljuËivo osobnaodluka svakog pojedinca", zakljuËioje naπ sugovornik.

MORH I OS RH

U skladu s O dlukom , dræ avni sluæ -

benik koji je stavljen na raspolaga-

nje, odnosno nam jeπ tenik kojem se

donese rjeπ enje o prestanku rad-

nog odnosa, te se odluË i za drago-

voljno napuπ tanje sustava, dobiva

po jednu bruto plaÊ u za svaku go-

dinu sluæ be provedene u M O R H -u

i O SR H -u. U z to, dobiva se i 65

posto prosjeË ne neto plaÊ e za sva-

ku godinu kontinuiranog rada u

dræ avnoj sluæ bi prije stupanja u

radni odnos u M O i O S . Svi dræ avni

sluæ benici i nam jeπ tenici kojim a je

priznat status hrvatskog branitelja

im aju pravo na uveÊ anje otprem ni-

ne od 525,00 kn i to, za svaki puni

m jesec dana sudjelovanja u D om o-

vinskom ratu, bilo da su bili u pri-

Ë uvi ili u radnom odnosu. Svim a

koji se u roku od m jesec dana od

stavljanja na raspolaganje ili, kad

je rijeË o nam jeπ tenicim a M O R H -a,

od donoπ enja rjeπ enja o prestanku

radnog odnosa pism eno izjasne za

dragovoljni odlazak te u tom roku i

napuste sustav, otprem nina se

uveÊ ava 100 posto, a ako to uË ine

u roku od tri m jeseca u O SR H , od-

nosno 45 dana u upravnom dijelu

M O , uveÊ ava se za 50 posto. O vo

dodatno uveÊ anje odnosi se sam o

na radni staæ u M O i O SR H .

04-07 strana 10/15/08 10:44 AM Page 5

617. listopada 2008.

V rhovni zapovjednik SavezniËkih snaga za E uropugeneral zbora Bantz John Craddock, u pratnji izas-lanstva NATO -a, posjetio je 14 . listopada Ministar-

stvo obrane i Glavni stoæer O SRH -a te se sastao s minis-trom obrane Brankom VukeliÊem i naËelnikom GSO S-ageneralom zbora Josipom L uciÊem.

Ministar VukeliÊ i general Craddock izrazili su zado-voljstvo odræanim sastankom, na kojem su razgovaralio dosadaπnjim postignuÊima MO RH -a i O SRH -a naputu u NATO te o sigurnosnoj situaciji u regiji, kao i odoprinosu H rvatske U N-ovim i NATO -ovim misijamapotpore miru.

"Proπli smo sve aktivnosti obavljene u sklopu reformiMinistarstva obrane i O ruæanih snaga i obostrano kon-statirali da je Republika H rvatska veÊ mnogo toga uËinilakako bi postala punopravna Ëlanica NATO -a“, rekao jeministar VukeliÊ, dodajuÊi da je i ovim sastankom pot-vrena neupitna potpora SAD-a H rvatskoj na putu u NA-TO . IstiËuÊi da su u tom pogledu MO RH i O SRH ispunilisve dosadaπnje preduvjete, napomenuo je da mnogo togajoπ predstoji te da Êe sve biti dovrπeno do oËekivanog pri-jama H rvatske u punopravno Ëlanstvo Sjevernoatlant-skog saveza. "I ovom prigodom jasno sam dao do znanjada Êe H rvatska u sklopu A3 inicijative nastaviti suraiva-ti sa zemljama u regiji i nakon ulaska u NATO “, istaknuoje VukeliÊ, napominjuÊi da je H rvatskoj iznimno vaæna

stabilnost i mir u regiji te da je spremna prenijetisvoja iskustva zemljama u susjedstvu.

O svrnuvπi se na razgovor o mirovnim misijama ukojima H rvatska aktivno sudjeluje diljem svijeta,ministar VukeliÊ je napomenuo da je naπ dosadaπ-nji angaæman ocijenjen iznimno znaËajnim, istak-nuvπi: "To je opredjeljenje Republike H rvatske, dabudemo odgovorna Ëlanica meunarodne zajedni-ce te da aktivnim sudjelovanjem pridonosimo iz-gradnji i oËuvanju stabilnosti i mira diljem svijeta,jer mi u H rvatskoj dobro znamo πto mir i stabilnostznaËe za razvoj zemlje.“

General Craddock posebno je istaknuo doprinosH rvatske u misiji ISAF u Afganistanu, napominjuÊikako naπe napore u tom pogledu iznimno cijene iNATO i SavezniËko zapovjedniπtvo za E uropu. "Toje teπka i opasna zadaÊa, ali to pokazuje vaπu pro-

fesionalnost i posveÊenost zajedniËkom cilju da se iz-gradi bolja buduÊnost“, izjavio je, dodavπi da H rvatskadaje golemi doprinos i u sklopu europskih snaga te dasu prepoznati i naπi napori u jaËanju stabilnosti u regiji.PozdravljajuÊi sve te hrvatske doprinose, Craddock je nakraju poruËio: "Bit Êemo sretni kad dovrπite tranziciju izpartnera u punopravnu Ëlanicu NATO saveza.“

Vrhovni zapovjednik SavezniË kih snaga za Europu posjetio M O R H i G SO S

N eup itna potpora S A D -a H rvatskoj na putu u N ATO

Mar ija ALVIR, s nimio Dav or K IRIN

Isti Ë u Ê i doprin os H r v atsk e u m isiji IS A F u A fg an istan u i n apom in ju Ê i k ak o n aπ e n apo-

re u tom pog le du i z n im n o c ije n e i N A T O i S av e z n i Ë k o z apov je dn i π t v o z a E u ropu , g e -

n e ral C raddoc k je i z ja v io: "T o je te π k a i opasn a z adaÊ a, ali to pok az u je v a π u profe sio-

n aln ost i posv e Ê e n ost z aje dn i Ë k om c ilju da se i z g radi b olja b u d u Ê n ost “

MORH

"P roπ li sm o sve aktivnosti obavljene u sklopu reform i M inis-tarstva obrane i O ruæ anih snaga i obostrano konstatirali da jeR epublika Hrvatska veÊ m nogo toga uËinila kako bi postala pu-nopravna Ëlanic a N A T O -a“ , rekao je m inistar V ukeliÊ

04-07 strana 10/15/08 10:44 AM Page 6


MORH I OS RH

U organizaciji udruge "Bedem lju-bavi 1991“, a uz potporu Ministar-stva obitelji, branitelja i meugene-racijske solidarnosti, u Zagrebu jeodræan Ëetrnaesti susret najteæihvojnih invalida Domovinskog rata.

Na tom veÊ tradicionalnom druæe-nju u MO RH -ovu restoranu "Zvoni-mir“ okupilo se oko tristo najteæihratnih vojnih invalida s obiteljima, auime Vlade pozdravila ih je pot-predsjednica Jadranka Kosor. O naje istaknula da je dræava potpunozbrinula sve stopostotne hrvatskeratne vojne invalide prve skupine,njih 4 93 , podsjetivπi da je njihovostambeno zbrinjavanje u cijelosti ri-jeπeno do kraja proπle godine. O simnajteæim invalidima prilagoenekuÊe ili stanove, resorno ministar-stvo dodijelilo im je i 3 58 automobi-la, podsjetila je ministrica Kosor tenajavila kupnju 10 8 novih. Napo-menula je da je iznimno vaæna i

skrb o zdravlju najteæih invalida,dodavπi da im je organizirano lije-Ëenje u hiperbariËnoj komori u Spli-tu, koje je dosad proπlo njih 3 0 -ak,te da je u tijeku provedba programasistematskih pregleda, u koji su uk-ljuËene i supruge invalida, kojimaje pak priznat status njegovateljica.

Predsjednik U druge stopostotnihratnih vojnih invalida Domovinskograta prve skupine, – uro Glogoπki,izrazio je zadovoljstvo dosadaπnjombrigom dræavnih institucija koje skr-be o braniteljima najteæim invalidi-ma, istiËuÊi da su zahvalni πto im jeresorno ministarstvo omoguÊilo isistematske zdravstvene preglede.U z sveËani ruËak, Ëlanice "Bedemaljubavi“, predvoene predsjednicomL jerkom PaviÊ, priredile su i prigo-dan program u kojemu je nastupilaKlapa H rvatske ratne mornarice"Sveti Juraj“.

M. ALVIR

Susret najteæih vojnih invalida D omovinskog rata u M OR H -u

U Zapovjedniπtvu H RM 2. listopada odræan je sastanakpredstavnika obalnih straæa SAD i RH sa svrhom jaËanja bilate-ralne suradnje i razmjene iskustava u podruËju nadzora i zaπti-te dræavnih interesa na moru.

Izaslanstvo O balne straæeSAD Ëinili su kapetan boj-nog broda John W . Koster,kapetanica korvete KailieBenson i kapetan korveteBilly Rimbock iz O balnestraæe SAD, kapetan fregateF .W . Mosenfelder, VIZ SADu RH , i Sara L itke iz Vele-poslanstva SAD u RH . H r-vatsku stranu predstavljalisu viceadmiral Zdravko Kar-dum, zapovjednik O balnestraæe RH , i njegov zamjenikkapetan bojnog broda BorisKatiËin, te pukovnik PredragPalac sa suradnicima.

Nakon uvodnih obraÊanja,kapetan bojnog broda KatiËin prezentirao je naπu O balnu straæu,te upoznao ameriËke kolege s njezinom organizacijom, misijama,zadaÊama, zonom odgovornosti, koordinacijom s drugim tijelimadræavne uprave na moru, meunarodnim aktivnostima i planovi-ma za buduÊnost. Potom je odræana prezentacija O balne straæeSAD, a naglasak je stavljen na aktivnosti i misijama u E uropi

(ACTE U R) te stanje Meunarodnog programa sigurnosti u luka-ma O balne straæe SAD (U S Coast Guard International Port Se-curity Program).

Stalni predstavnici O balnestraæe SAD nalaze se u mno-gim europskim dræavama,jer je zona odgovornosti AC-TE U R-a E uropa, Afrika i Bli-ski istok. PodruËja djelovanjaACTE U R-a jesu: sigurnostna moru, zaπtita pomorskogokoliπa, nadzor i sigurnostpomorskog prometa te zaπti-ta pomorskih dræava. Istak-nute su glavne misije ACTE -U R-a: upravni poslovi zabrodove pod ameriËkom zas-tavom, dræavna kontrola lu-ka, meunarodna sigurnostluka, pomorski okoliπ, meu-narodne aktivnosti i surad-nja. U sklopu programa me-

unarodne sigurnosti luka potpisana je suradnja s 8 8 dræava uE uropi, Africi i Aziji. Na kraju je istaknuta potreba joπ inten-zivnije suradnje obalnih straæa SAD i RH s naglaskom na raz-mjeni Ëasnika, te πkolovanju i obuci djelatnika O balne straæeRH u institucijama O balne straæe SAD-a.

OJ I

snim

io T

. P

AV

LEK

Sastanak p redstavnika obalnih straæa S A D i R H

04-07 strana 10/15/08 10:44 AM Page 7

IN MEMORIA M


Proπlo je trinaest godina od pogi-bije general bojnika Andrije Matija-πa Pauka, jednog od osnivaËa i do-zapovjednika 4 . gardijske brigade.

Andrija Matijaπ roen je 3 1. srp-nja 194 7. u Marini pokraj Trogira.Bio je profesionalni vojnik, struË-njak za tenkove i oklopnu borbu, teizvrstan sportaπ u viπe disciplina.Na poËetku Domovinskog rata istvaranja H rvatske vojske pridruæiose brojnim dragovoljcima u obraniL ijepe Naπe, u Ëijim je redovimanjegovo vojno znanje bilo itekakodobrodoπlo. "Vatreno krπtenje" doæi-vio je na Banovini, a potom dolaziu 4 . gardijsku brigadu, u kojoj jeostao do kraja. Kao zapovjednikjedne od satnija pokazao je iznim-no ratniËko umijeÊe i golemu hra-brost, a od prvih zarobljenih tenko-va ustrojava oklopnu bojnu i posta-je njezinim zapovjednikom. Nakonuspjeπnih borbi za Dubrovnik, nas-

tavlja nizati pobjede na πibenskom izadarskom bojiπtu, a u operacijiMaslenica biva Ëak triput ranjen uistom danu, no unatoË tome ne po-sustaje. Nizale su se akcije i opera-cije jedna za drugom - Zima 94 ,Skok 1, Skok 2, L jeto 95... Kao na-Ëelnik stoæera uspjeπno vodi 4 . gbru pripremama za O luju, a sa svojimtenkistima u Knin je uπao kao za-mjenik zapovjednika te Ëuvene bri-gade H V-a. U slijedio je Juæni po-tez, ujedno njegov posljednji potez.General Andrija Matijaπ Pauk pogi-nuo je 9. listopada 1995. u sukobusa srpskim snagama na ulazu uMrkonjiÊ-Grad u BiH . I toga pos-ljednjeg dana rata bio je u prvimredovima predvodeÊi » etvrtu. Nje-mu u spomen ta ratna brigada H r-vatske vojske dobila je naziv Pauci,a njihova kninska vojarna takoernosi njegovo ime.

M. ALVIR

Simbol herojskog otpora velikosrp-skom agresoru s Ëuvene Trpinjskeceste i prvi imenovani general H r-vatske vojske Blago Zadro poginuoje prije sedamnaest godina, ne do-Ëekavπi ostvarenje svoga sna o slo-bodnoj i neovisnoj hrvatskoj dræavi.

Roen je 3 . oæujka 194 4 . u DonjimMamiÊima pokraj Gruda, a kao de-setogodiπnjak doselio se iz rodneH ercegovine zajedno s obitelji uBorovo Naselje, gdje je zavrπio πko-lu, zaposlio se i osnovao obitelj. Po-Ëetkom demokratskih promjena, ak-tivno se ukljuËio u politiËki æivot to-ga kraja i postao predsjednik mjes-nog ogranka H DZ-a. Predvidjevπidogaaje koji su ubrzo uslijedili, or-ganizirao je i obranu u Borovu, kojase pokazala posebno uËinkovitomna Trpinjskoj cesti - "groblju tenko-va". Iako nije bio vojno πkolovan,kao zapovjednik 3 . bojne legendar-ne 20 4 . vukovarske brigade poka-zao se izvrsnim organizatoromobrane Borova Naselja. Bio je hra-bar i odluËan, zapovjednik koji je uborbu kretao prvi, no iz jedne se ni-je vratio. Poginuo je u jeku borbi na

krajnjem istoku H rvatske,16. listopada 1991., pogo-en rafalom iz neprijatelj-ske zasjede. Iza njega jeostala supruga i tri sina, nonajstariji Robert (1969.) ne-dugo nakon bitke za Vuko-var pogiba tijekom borbi naKupreπkom polju. Blago jepokopan tek 1998 . godine,nakon πto su identificiraninjegovi posmrtni ostaci,ekshumirani iz masovnegrobnice na vukovarskomNovom groblju, a Robertgodinu dana poslije, identi-ficiran iz zajedniËke grob-nice u Zagrebu nakon πtoje godinama njegova sud-bina bila nepoznata. O tac isin Zadro poËivaju na vu-kovarskom Memorijalnomgroblju ærtava iz Domovin-skog rata, u Aleji hrvatskihbranitelja, a u spomen naBlagu Zadru Zapovjedno--stoæerna πkola O SRH -anosi njegovo ime.

M. ALVIR

A ndrija M atijaπ Pauk (9 . listopada 19 9 5 .)

Blago Zadro (16 . listopada 19 9 1.)

08,09 strana 10/15/08 10:52 AM Page 8

917. listopada 2008.

R ACVIAC - Srediπte za sigurnosnu suradnju organi-zirao je 13 . i 14 . listopada seminar na temu "Spre-Ëavanje sukoba” u prostorima vojarne "Vitez Damir

MartiÊ" u Rakitju. Na seminaru je bilo 3 6 sudionika izrazliËitih zemalja regije JugoistoËne E urope i πire (Albani-je, BiH , Crne Gore, H rvatske, Makedonije, Italije, Srbije,Rumunjske, Slovenije, Sjedinjenih AmeriËkih Dræava,Turske, i Velike Britanije od Ëega jedanaest uglednih pre-davaËa predstavnika razliËitih meunarodnih vladinih inevladinih organizacija i ustanova, te europskih sveuËiliπ-ta poput U niversity of Nottingham, O E SS, E PL O , GeorgeC. Marshall Center, U NDP (U nited Nations DevelopmentProgramme) Croatia, E astW est Institute, DemocratisationPolicy Council, International Institute of H umanitarianL aw , SIPRI (Stockholm International Peace Research In-stitute), E U Centre for Conflict Prevention, te SveuËiliπteu Zagrebu - F akultet politiËkih znanosti.

Svrha seminara bila je ponuditi sudionicima pregled ne-kih teoretskih pojmova koji se upotrebljavaju za opis, ana-lizu i ocjenjivanje spreËavanja sukoba. Ta se svrha namje-ravala postiÊi na viπe razina: raspravom o razliËitim defini-cijama spreËavanja sukoba i o tome kako se pojedine razli-ke manifestiraju u trenutku kada doe do spreËavanja ci-klusa sukoba; opskrbiti sudionike oruem za kritiËko pro-pitivanje razliËitih sukoba i moguÊe primjene razliËitihpristupa; ispitati kako meunarodni Ëimbenici pristupajuproblemu spreËavanja sukoba; raπËlaniti vaænost preven-tivne politike; predstaviti nauËene lekcije o spreËavanjusukoba u JugoistoËnoj E uropi, te zadnje, ali ne manje vaæ-no - raspraviti ulogu medija u krugu spreËavanja sukoba.

O ulozi medija izuzetno zanimljivo i atraktivno predava-nje odræala je dr. Mirjana Grbeπa, profesorica F akultetapolitiËkih znanosti SveuËiliπta u Zagrebu. Nadalje supredstavljene tri razine provedbe spreËavanja sukoba, a tosu operativno, strukturalno i sustavno spreËavanje. Tako-er, snaæan naglasak stavljen je na prvu fazu spreËavanjasukoba, odnosno izbjegavanje eskaliranja nasilja, te prou-Ëavanje veze izmeu ciljeva pri spreËavanju sukoba i oda-bira trenutka za interveniranje.

U vodnim govorom skupu se obratio direktor RACVIAC-aNedæad H adæimusiÊ, a kroz predavanja ostalih struËnjakaiz tog podruËja provlaËila se ideja o potrebi bolje koordi-nacije izmeu razliËitih organizacija koje se bave spreËa-vanjem konflikta, poput U N-a, O E SS-a, VijeÊa E urope,

NATO -a, razliËitih nevladinih organizacija i drugih, uznuæno ukljuËivanje civilnog druπtva usmjeravanjem nazajedniËke interese. U tom smislu svi su se sloæili o vaæ-nosti ranog upozoravanja na razvoj krize.

Veleposlanik O rtw in H ennig, potpredsjednik E ast W estInstituta, istaknuo je neke slabosti koje se moraju prevla-dati, a to je nedostatak lobista u tom podruËju, nedostatakpristupa koji bi iπao od vrha do dna, te slabosti u primjenizbog nesklada izmeu teorije i prakse. Sukobi su æivotnarealnost, samo je potrebno nauËiti druπtvo kako ih miro-ljubivo rjeπavati (npr. tihom preventivnom diplomacijom).

Iako ponekad obeshrabruje Ëinjenica da ne moæemo po-uzdano znati je li neki program spreËavanja sukoba uËin-kovit ili nije, odnosno bi li sukob izbio da nismo poduzelimjere, ipak nam istraæivanje o tome πto sve utjeËe na nas-tajanje sukoba daje smjernice kako barem smanjiti πansenjegove eskalacije. Kao πto je istaknuo John Kriendler izCentra George C. Marshall, s obzirom na sloæenost uzroË-nosti, kao i mjera koje treba poduzimati, ne moæemo go-voriti o znanosti spreËavanja sukoba, ali svakako moæemoo umjet(π)nosti, umijeÊu.

Svi su se predavaËi i sudionici sloæili u jednome, a to jeda je E uropska zajednica sa svojim zahtjevima πto ih pos-tavlja zemljama Ëlanicama, te svojim nadzornim tijelima inormama, trenutaËno najuspjeπnija organizacija u spreËa-vanju sukoba.

OS RH

N at alija B O» K AJ

S v i s u se pre dav a Ë i i s u dion ic i sloæ ili u je dn om e , a to je da je E u ropsk a z aje dn ic a sa

sv ojim z ah tje v im a π to ih postav lja z e m ljam a Ë lan ic am a, te s v ojim n adz orn im tije lim a

i n orm am a, tre n u ta Ë n o n aju spje π n ija org an i z ac ija u spre Ë a v an ju s u k ob a…

Sem inar u R AC VIAC -u na tem u "SpreË avanje sukoba"

Europska zajednica - vodeæa organizacijaza sp reËavanje sukoba u regiji

snim

io I

. SK

END

ERO

VI∆

08,09 strana 10/15/08 10:52 AM Page 9

1 017. listopada 2008.

V jerojatno je iskustvo svakog zaposlenog da je naradnom mjestu bar jednom doπao u konflikt, od-nosno imao nesporazum i problem s drugom oso-

bom. S nekim ljudima suraujemo bolje, a s drugimasmo u stalnom latentnom ili Ëak otvorenom sukobu i Ëi-ni se kako se nikako ne postiæe kompromis i ne nalazizajedniËki jezik. U takvim sluËajevima svaki, pa i naj-manji problem moæe dovesti do svae i prekida nuænekomunikacije. Za razliku od privatnih odnosa, posao za-htijeva minimalnu suradnju svih ukljuËenih kako bi sezadaÊe i poslovi odradili uspjeπno i na vrijeme. U z po-boljπanje komunikacijskih vjeπtina, πto moæe sprijeËitirazvoj nepovoljnih meuljudskih odnosa, valja posebnupozornost posvetiti slaganju rad-nih ekipa. U spjeπnostfunkcioniranja ekipei kvaliteta suradnjevidi se upravo ukriznim situacija-ma. PostojeÊe ne-razumijevanje ineslaganje nesamo da oteæavaobavljanje zada-Êa, veÊ moæe po-jaËati krizu dovo-deÊi u pitanje i si-gurnost ljudi u tak-voj situaciji.

» esta izreka, prisutnaposljednjih desetljeÊa u modernom poslovnom svijetu,da je razliËitost dobra, nije tako idealna kako se prvobit-no Ëinila. Politika povrπinskog odabira razliËitih osoba uekipe prema vanjskim atributima (dob, spol, razlike usocijalnim i demografskim obiljeæjima zaposlenika), ko-ju su menadæeri brojnih tvrtki prihvatili, pokazala se ne-dovoljno kvalitetnom ako se nisu uzimale u obzir psiho-loπke znaËajke osoba koje su doista bitne za ekipni rad.U vojsci, zapovjednici koji dobro poznaju svoje ljudeznaju da odreene kombinacije njihovih podreenihjednostavno nisu uËinkovite, iako je pojedinaËno rijeË okvalitetnim i sposobnim pojedincima.

E kipe se formiraju upravo zato πto viπe ljudi lakπe i us-pjeπnije obavlja postavljene zadaÊe nego pojedinac sam.O sim toga, za ostvarenje sloæenijih zadaÊa potrebno jeobaviti niz koraka za koje su osposobljeni samo neki po-jedinci. Kako ne bi dolazilo do destruktivnih sukobameu Ëlanovima i kako bi se uspjeπno ostvarili postav-ljeni ciljevi, pojedinci unutar ekipe moraju imati odre-ene zajedniËke osobine: sliËne znaËajke osobnosti; me-

usobno dopunjavanje u naËinu rjeπavanja zadaÊa ipristupu problemu; dobra komunikacija i razumijevanje(razgovor, izmjena misli i osjeÊaja te prepoznavanje ne-verbalnih znakova i signala kod drugog Ëlana ekipe);visok stupanj zajedniπtva (kohezije) i povjerenja; sliËnistavovi, vrijednosni sustav, uvjerenja, navike; zajedniË-ka orijentiranost na zadaÊu, te znanja, sposobnosti ivjeπtine koje se meusobno nadopunjuju.

U Ëinkovitost ekipa i posljedice ekipnog rada moæda sunajoËiglednije i najmjerljivije upravo u vojnoj organiza-ciji. Neke vojne zadaÊe mogu obavljati jedino uvjeæbaneekipe vojnika (razliËite intervencije, veÊina mirovnih za-daÊa, promatraËke misije, pregovaraËke ekipe u talaË-

kim situacijama, posebneoperacije, osiguranje i

pratnja πtiÊenih osoba,ophodnje, kao i veÊi-na vojnopolicijskihposlova). Neuspjeh uostvarenju zadaÊa Ëes-to moæe biti prouzro-Ëen upravo time πto jeskupina za rjeπavanjezadaÊe sastavljena odosoba koje nemaju raz-vijen osjeÊaj za ekipnirad, ili se ne slaæu s dru-

gim Ëlanovima ekipe.Takvi pojedinci mogu vrlo

uspjeπno obavljati poslove udrukËije kombiniranim radnim skupinama ili pak onegdje je nuæan individualni rad i pristup poslu. » estosmo skloni zastupati miπljenje da individualni konfliktine smiju utjecati na profesionalnost u poslu, no praksaje malo drukËija i, ako se radi o izuzetno vaænim ili zaæivot opasnim zadaÊama, valjalo bi voditi raËuna da uekipama za njihovo izvrπenje ne bude meusobne netr-peljivosti i konflikata. Neke vrlo riziËne operacije moguzavrπiti katastrofalnim posljedicama ako se zanemaripostojeÊi "nesklad i napetost“ meu Ëlanovima ekipe.

Postoje zakonitosti i o kritiËnom broju Ëlanova koji osi-guravaju uvjete za uspjeπnost ekipe. Premalen kao i pre-velik broj pojedinaca jednako moæe naruπavati uËinkovi-tost. O ptimalan broj Ëlanova u radnoj skupini ovisi o nizuuvjeta: o vrsti zadaÊe, vremenu u kojem se posao moraobaviti, znanjima i osobinama Ëlanova, stilu zapovijeda-nja, naËinu rada i drugo. StruËni savjeti za dobar odabirpojedinaca i njihova zajedniËka psiholoπka priprema po-maæu zapovjedniku pri oblikovanju ekipa te tako znatnopoveÊava uËinkovitost i sigurnost u obavljanju zadaÊa.

S u z ana F ILJ AK

U v ojsc i, z apov je dn ic i k oji dob ro poz n aju s v oje lju de z n aju da odre e n e k om b in ac ije

n jih o v ih podre e n ih je dn ostav n o n is u u Ë in k o v ite , iak o je poje din aË n o r ije Ë o k v alite t-

n im i sposob n im poje din c im a…

Odabir ekipa i uËinkovitost vojniËkih zadaæa

VOJ NA PS IH OLOG IJ A

10,11 strana 10/15/08 10:51 AM Page 10

K ako obiljeæiti ovaj veliki praznik, atako daleko od domovine? To pita-nje postavljeno je na radnom sas-

tanku sastavnica 12. H RVCO N u Kabu-lu, koji je vodio zapovjednik brigadirZlatko F erenËeviÊ i koji je zavrπio zak-ljuËkom da taj dan treba proslaviti sveËa-no, i to u svim dijelovima Afganistanagdje se nalaze pripadnici O SRH . Tako jei bilo u svim kampovima u kojem boravepripadnici O SRH : sveËano, skromno i naËast onima koji su dali æivot kako bismo mi koji smo sada umisiji mogli prenositi hrvatsko ime na sve kontinente.

Posebno sveËano bilo je u Kabulu. Na sveËanost su poz-vani visoki Ëasnici iz sastava zapovjedniπtva ISAF -a, za-povjedniπtva RCC-a na Ëelu sa zapovjednikom generalbojnikom francuske vojske Michelom Stollsteinerom te sviostali gosti suradnici i prijatelji pripadnika 12. H RVCO N.

Protokolarni dio obiljeæavanja Dana neovisnosti poËeo je smisom u kapelici Gospe F atimske, koju je sluæio don Milen-ko MajiÊ, a nastavljen je sveËanim postrojavanjem ispredhrvatskog kampa Cobra, prigodom Ëega je proËitana Ëestit-ka naËelnika GSO SRH -a. Svi gosti i uzvanici pozvani su naveËeru i osvjeæenje u hrvatski kamp, gdje se pripremao Ëo-banac i roπtilj na naπ naËin. Kao i sve proslave u hrvatskomkampu Cobra, i ova je protekla u veselom i ugodnom ozraË-ju. U sklopu obiljeæavanja Dana neovisnosti bilo je i sport-skih aktivnosti. Nogometni entuzijasti NO S VP na Ëelu snadnarednikom Antom ToliÊem i stoæernim narednikom Sti-pom BiËaniÊem organizirali su nogometni turnir na razinikampa W arehouse, na koji se prijavila, uz naπu, i ekipa Bu-garske, F rancuske, NjemaËke i Portugala. Igralo se cijelidan, i to vrlo ozbiljno. Svaka je utakmica imala svoju draæ.Nakon razigravanja prvog dana turnira, za prvo mjesto bori-le su se ekipe Portugala, NjemaËke, Bugarske i, naravno,H rvatske. Ipak, u finalnoj utakmici, u kojoj su igrali H rvat-ska i Portugal, pripadnici Portugala nadigrali su naπe mom-ke s 3 :1. Zavrπetak turnira odigrao se u hrvatskom kampu,gdje su najbolje tri ekipe dobile zasluæene pehare.

Z. » AVLOVIΔ

17. listopada 2008. 1 1

Petnaest pripadnika O ruæanih snaga Republike H rvatske, O dlukom H rvatskog sabora, Predsjednika RH i ministraobrane, upuÊeni su poËetkom listopada prvi put u misiju E uropske unije u » ad i SrednjoafriËku Republiku.

H rvatski kontingent Êe u misiji boraviti najmanje πest mjeseci, aobavljat Êe zadaÊe izvianja u podruËju Multinacionalne bojne Sje-ver, pod vodstvom O S Republike Poljske. Pripadnici O SRH -a ovih sudana stigli sa svom opremom u Iribu, odakle Êe se zaputiti u svojepodruËje odgovornosti.

Sudjelovanjem u operaciji E U F O R TCH AD/RCA H rvatska potvru-je spremnost da kao buduÊa Ëlanica E uropske unije aktivno pridono-si dugoroËnim ciljevima zajedniËke vanjske i sigurnosne politike E Uu potpori miru i sigurnosti na podruËju Afrike. O vim angaæmanomRepublika H rvatska se profilira kao pouzdani partner zemljama Ëla-nicama E uropske unije, koja moæe odgovoriti sigurnosnim izazovi-ma. Sudjelovanje u takvim operacijama omoguÊava O SRH -u da tes-tira ne samo svoju interoperabilnost nego i osposobljenost za voe-nje udaljenih i logistiËki zahtjevnih operacija u sklopu misija E urop-ske unije i NATO -a.

OJ I

Pripadnici hrvatskog kontingenta otiπli u EU misiju u » ad

D an neovisnosti u K abulu

snim

io T

. B

RAN

DT

snim

io F

. K

RIV

I∆

snim

io F

. K

RIV

I∆

OS RH

10,11 strana 10/15/08 10:51 AM Page 11

17. listopada 2008.1 2

F otografi O djela hrvatskih vojnih glasila DavorKirin i Tomislav Brandt sigurno su meu naj-prepoznatljivijim osobama MO RH -a. Njihovo

djelo poznato je gotovo svim naπim vojnicima, sluæ-benicima i namjeπtenicima. To nije Ëudno, hrvatskevojnike i sve bitne dogaaje vezane za MO RH iO SRH poËeli su fotografirati joπ za Domovinskograta, kad im je obavljanje posla znalo biti i priliËnoopasno. Domovinski rat, je, uglavnom naæalost, obi-lovao prizorima atraktivnim za "ulov" objektivom,ali za dvojicu majstora fotografije ni danas situacijanije nezanimljiva. NazoËite li nekoj bitnoj aktivnostiH rvatske vojske, bilo da je rijeË o vjeæbi, obuci iliseminaru, vrlo je vjerojatno da Êete negdje ugledatii Kirina ili Brandta, kako se svim svojim nemalimprofesionalnim æarom trude uloviti najbolji kadar...Takav rad rezultirao je velikim brojem fotografija, amnoge od njih zasluæuju najviπe ocjene. Ne samostrogo profesionalne i dokumentaristiËke, nego iumjetniËke. To je rekao u svom uvodnom govoru i zamje-nik naËelnika Sluæbe za odnose s javnoπÊu i informiranjeMO RH -a pukovnik Draæen JonjiÊ, kad je, 7. listopada uGaleriji Badrov, otvorio izloæbu fotografija naπeg dvojcapod nazivom "Vojska pobjednika". Naime, ustvrdio je da su"Brandtovi i Kirinovi fotoreporterski prilozi uvijek pomalo,na moje zadovoljstvo, bjeæali prema umjetnosti, a slike uvi-jek bile tek okvir za priËanje toplih ljudskih priËa".

PojaËanim naporima O djela H VG-a, rad Kirina i Brandtaje, osim redovitim objavama u naπim izdanjima, tek pos-ljednjih godina predstavljen i u nekim drugim oblicima.Nakon luksuzno opremljenih fotomonografija "Vojska pob-jednika" i "O d branitelja domovine do Ëuvara svjetskogmira", u izdanju MO RH -a, izloæba postavljena u suradnjiMO RH -a i Galerije Badrov novi je vaæan dogaaj za voj-nu fotografiju u H rvatskoj. Iz pravog oceana djela Brandtai Kirina (sigurno nije bilo lako odluËiti se) izdvojeno je pe-deset fotografija koje predstavljaju hrvatske vojnike u raz-liËitim vremenima, na razliËitim zadaÊama i svakojakimdrugim okolnostima. Sjajnu potporu pruæilo je i nekolikodjela svjetskog top-majstora "air-to-air" fotografije JapancaKatsuhika Tokunage, koja, naravno, prikazuju letjeliceH RZ-a.

U natoË prostornim ograniËenjima, vjerujemo da je izloæ-ba, otvorena javnosti 11 dana, uspjela dati dobar pogledna hrvatskog vojnika i cjelokupni O SRH . Naπi fotografiuvijek su uspijevali iskoristiti sve moguÊnosti πto ih pruæavojna fotografija: pokret, dinamiku, πirinu tema i kadrova.I u ratu i u miru, i u Zagrebu i u Kabulu, uspjeli su isko-ristiti niz moguÊnosti za izraæavanje vlastitoga fotograf-skog umijeÊa.

Izloæ ba vojnih fotografija djelatnika H rvatskih vojnih glasila u G aleriji Badrov

Domagoj VLAHOVIΔ

Vojska pobjednika

IZ LOÆ BA

"Brandtovi i K irinovi fotoreporterski prilozi uvijek su pom alo, nam oje zadovoljstvo, bjeæ ali prem a um jetnosti, a slike uvijek bile tekokvir za priËanje toplih ljudskih priËa", kazao je pukovnik J onjiÊ

Izloæ ba je pobudila veliko zanim anje

N ak on l u k s u z n o opre m lje n ih fotom on og rafija "V ojsk a pob je dn ik a" i "O d b ran ite lja dom ov in e

do Ë u v ara s v je tsk og m ira", i z lo æ b a T om islav a B ran dta i D av ora K ir in a postav lje n a u s u rad-

n ji M O R H -a i G ale r ije B adrov n o v i je v a æ an dog a aj z a v ojn u fotog rafiju u H r v atsk oj...

12,13 strana 10/15/08 10:55 AM Page 12


U organizaciji U prave za ljudske resurse MO RH -a i potporu O dsje-ka za kvalitetu æivljenja, a povodom obiljeæavanja Meunarodnogdana pjeπaËenja, 10 . listopada djelatnici MO RH -a i uprava Glavnogstoæera O SRH proveli su kondicijsku hodnju na Medvednicu.

Viπe stotina sudionika hodnje iskoristilo je ovu prigodu za druæe-nje i testiranje vlastite kondicije. Naime od sljemenske æiËare upodnoæju pa do krajnjeg odrediπta planinarskog doma H unjka tre-balo je nekima tri sata hoda, no isplatilo se. Na cilju ih je ËekaovojniËki grah i prigodan zabavni program za koji su se pobrinuliPleter i Kraljevi ulice. Kao i svaki put dosad svi koji su sudjelovaliu hodnji nagraeni su sportskim majicama.

OJ I

U luËici Briæine - Sv. Kajo, 9. listo-pada izvrπena je primopredaja brodaH rvatske ratne mornarice DJB-10 3Pomorskom muzeju Split.

Brod DJB-10 3 nije viπe u uporabi uH RM-u te ga je MO RH darovao Po-morskom muzeju Split. Potpisan jeprimopredajni zapisnik, a brod Êe bi-ti otegljen na daljnju obradu prijekrajnjeg prikladnog smjeπtaja. Glavni

predstavnik H RM-a bioje zapovjednik F lotileH RM-a, kapetan bojnogbroda Marin StoπiÊ. Brodje otpisan iz H rvatskeratne mornarice u kolo-vozu 20 0 4 ., a MO RH gaje ugovorom darovao Po-morskom muzeju Split utravnju 20 0 6.

Brod DJB-10 3 bio je prviratni brod koji je istaknuohrvatsku zastavu i ujedno

prvi brod H rvatske ratne mornarice.Pripadnici H RM-a, u suradnji s dje-latnicima brodogradiliπta Greben izVele L uke, oteli su ga u noÊi izmeu14 . i 15. rujna 1991., i odvezli doO miπa, gdje je skriven uzvodno uz ri-jeku Cetinu. DJB 10 3 je ujedno i prviratni brod H RM-a koji je, 21. veljaËe1992., uplovio u ratnu luku L ora. Ujesen 1991. brod je obavljao zadaÊe

po Kaπtelanskom zaljevu, a 1992.pruæao je potporu postrojbama H rvat-ske vojske na jugu, osobito u prijevo-zu ljudstva i tehnike na otok i s otoka.Tijekom 1993 . prebaziran je u zadar-ski akvatorij, gdje je takoer prevoziovojnu tehniku i ljudstvo, te tako spa-jao jug H rvatske s ostatkom zemlje.

Brod DJB-10 3 izgraen je 1977. ubrodogradiliπtu Greben u Veloj L uci.Dug je 21,3 0 m, πirok 4 ,8 0 m uz istis-ninu od 3 8 t. U brod su ugraeniMTU motori od 10 0 0 kW , koji mu da-ju maksimalnu brzinu od 3 0 Ëvorova.Dok je bio aktivan, brod je bio nao-ruæan 20 -milimetarskim topom H ispa-no i automatskim bacaËem granata od3 0 mm. Glavna mu je namjena prije-voz i iskrcaj ljudstva i opreme, a zbogpramËane rampe i posebne izradepramËanog dijela iskrcaj se mogaoobavljati i na neureenim podruËjima.

OJ I HRM

U E skadrili helikoptera 93 . zrakoplovne baze u vojarni “Zemunik” , svoj je prvi sa-mostalni let uspjeπno izveo poruËnik Robert Mitrovski, pilot Vojske Republike Make-donije, koji je na πkolovanju u H rvatskoj od rujna ove godine.

"Veliko blagodaram!“ bile su prve rijeËi πto ih je poruËnik Mitrovski izgovorio u znakzahvale svojem nastavniku letenja, poruËniku Roku GospiÊu, i kontroloru kontrolnog le-ta, bojniku Davoru Grenu. "O sjeÊam ponos i zadovoljstvo πto sam danas prvi put samos-talno upravljao helikopterom Bell 20 6 B. Posebno zahvaljujem nastavnicima letenja i cije-loj E skadrili helikoptera. U poËetku je bilo jeziËnih teπkoÊa, pa sam morao sve prvo pre-voditi na makedonski jezik te tako svladavati nastavno gradivo. Sada je to iza mene i jed-va Ëekam svoje nove letove.“ O hrabrenje i potporu u nastavku obuke makedonskom pilo-tu izrazio je i bojnik Ivica ManduπiÊ, voditelj S-3 93 . zb, izriËuÊi zadovoljstvo zbogspremnosti i osposobljenosti postrojbe i u πkolovanju pilota drugih zemalja.

M. K ARA» IΔ

Prvi strani vojni p ilot izveo samostalan let

H odnja na S ljeme

Primop redaja p rvog ratnog broda H R M -a

OS RH

12,13 strana 10/15/08 10:55 AM Page 13


OS RH

K oliko god se divili raznorazim sportskim dostignu-Êima, teπko je da smo iz svojih udobnih fotelja ilitek povremenih rekreativnih nogometnih "haklo-

va" sposobni potpuno predoËiti koliko napora ulaæusportaπi da bi dostigli svoje ciljeve. Neki su sport oda-brali kao zanimanje i sredstvo za zaradu, i pitanje je ko-liko ih u sportu dræi istinska ljubav, a koliko interes.Mnogi, meu-tim, sport jed-nostavno volei bave se nji-me samo izosobnog za-dovoljstva. Is-punjenje pos-tavljenih cilje-va za njih jedovoljna na-grada samapo sebi. Meutakvima po-sebno mjestoimaju triatlon-ci. Taj sport,koji je pove-zao drugopru-gaπko trËanje,plivanje i voæ-nju bicikla,vjerojatno jefiziËki i psi-hiËki najzah-tjevniji i naj-naporniji. No,upravo zatozadovoljstvo koje donosi uspjeπno prijeena kilometraæajest najveÊe, i ne mogu ga zamijeniti nikakav novac,medalje ili pehari.

I meu triatlonima ima manjih i veÊih, a kraljevski sta-tus ima supertriatlon ili Ironman (Ëovjek od æeljeza). Æ e-lite li postati "æeljezni", prvo morate preplivati 3 ,8 km,

zatim sjesti na bicikl i odvoziti 18 0 km, te naposljetkuotrËati pravi, klasiËni maraton - viπe od 4 2 km!!! I sve toodjednom, u kontinuitetu, u jednom danu, u desetaksati! Triatlon je kao sport sve popularniji, a naroËitoIronman: u svijetu na takvim utrkama ponekad starta inekoliko tisuÊa natjecatelja, koje sokoli i po nekolikoputa viπe navijaËa. U H rvatskoj nije tako, no to niπta ne

umanjuje entuzijazam hrvatskih triatlonaca, koji æelepostati ironmani - najizdræljiviji ljudi na svijetu. A od 9.rujna ove godine, dvojicu "ljudi od æeljeza" moæete naÊii meu hrvatskim vojnicima: na Ironmanu odræanom uPoreËu povodom Memorijala Marijana PediπiÊa, deset-nik Dario IvanagiÊ i kapetan korvete Deni DumaniÊ us-

Domagoj VLAHOVIΔ, fot o: Ir onman

Æ e lite li z a v r π iti Iron m an , pr v o m orate pre pli v ati 3 ,8 k m , z atim sje sti n a b ic ik l i odv o-

z iti 180 k ilom e tara, te n aposlje tk u otr Ë ati prav i, k lasi Ë n i m araton - v i π e od 4 2 k m !!! I

sv e to odje dn om , u k on tin u ite t u , u je dn om dan u , u de se tak sati! D v ojic u "lju di od æ e -

lje z a" m oæ e te n aÊ i i m e u h r v atsk im v ojn ic im a: n a Iron m an u odr æ an om 9 . r u jn a u P o-

re Ë u pov odom M e m orijala M arijan a P e di π i Ê a, de se tn ik D ario I v an ag i Ê i k ape tan k or v e -

te D e n i D u m an i Ê u spje π n o su proπ li staz u i osv ojili dr u g o, odn osn o Ë e t v r to m je sto

Æeljezni hrvatski vojniciPripadnici O SR H -a na triatlonskoj utrci Ironm an

D esetnik D ario IvanagiÊ na bic iklistiËkoj dionic i triatlona. "Bavljenje triatlonom jest i naËin æ ivota", tvrdi. Z apripadnika spec ijalne postrojbe æ ivot je ionako pun odric anja, neprekidnog vjeæ banja i teæ nje za savrπ enstvom

12,13 strana 10/15/08 10:55 AM Page 14

17. listopada 2008.1 5

pjeπno su proπli stazu i osvojili drugo, odnosno Ëetvrtomjesto.

U razgovoru s njima nismo se previπe obazirali namjesta koja su zauzeli. Na sliËna pitanja DumaniÊ, ina-Ëe nastavnik na splitskom H VU , reagira burno: "Naj-mræe mi je kad me netko prvo pita koji si bija? Pa, jasam pobijedio samog sebe, osjeÊam se kao da sam pr-vak svijeta!"

Mnogo vaænija od pozicija jest priËa o upravo nevjero-jatnoj volji i entuzijazmu koji su doveli do zavrπenogIronmana, priËa o ljudima koji se bave najnapornijimsportom i za to ne do-bivaju, niti traæe, ni-kakve financijske pro-fite. DumaniÊ je zapo-Ëeo u Splitu kao trkaË-maratonac, i prije Ëeti-ri-pet godina upoznaose s triatloncima, kojisu ga pozvali da im sepridruæi. "Plivatiznam", smije se, "a bi-cikl mi je uvijek leæao."I tako je krenulo. Samoove godine zavrπio je20 -ak triatlona, sudje-lujuÊi usput u hrvat-skoj ligi i kupu. Ne-davno je probio staros-nu veteransku dob (4 0 )i postao prvak dræave.NatjeËe se gdje stigne,u duatlonima (bicikli-zam i trËanje), sprint-triatlonima i drugimkombinacijama.

Desetnik IvanagiÊpoËeo je 1999., u vrije-me zagrebaËkih Svjet-skih vojnih igara. Do-tad je vidio triatlon sa-mo na E urosportu. "Svremenom je sve pos-talo ovisnost." Sad je uklubu "Petar Zrinski",20 0 1. je bio drugi naZagrebaËkom kupu,20 0 5. Ëetvrti na Iron-manu u Zagrebu. Ne-davno zavrπeni Iron-man njegov je drugi poredu, i to mu je najveÊi sportski uspjeh u æivotu.

"Bavljenje triatlonom jest i naËin æivota", tvrdi Ivana-giÊ. Za pripadnika specijalne postrojbe æivot je ionakopun odricanja, neprekidnog vjeæbanja i teænje za savr-πenstvom. U z posao i triatlon ne ostaje mnogo slobod-nog vremena. Kako je s "mirnim" nastavnikom Dumani-Êem? "Dario je svako malo na terenu, ja ne", kaæe."Imam obitelj i troje djece, ali imaju razumijevanja, Ëak iza moje vikende kad najviπe treniram." © toπta je podre-dio triatlonu!

Kad je rijeË o fiziËkoj pripremljenosti, od vojnika setraæi mnogo. Svaki hrvatski vojnik trebao bi biti sposo-ban odraditi bar sprint-triatlon, 750 m plivanja, 20 kmbicikla i 5 km trËanja, misli DumaniÊ. Mnoge vojskeuvele su triatlon u sportski æivot svojih pripadnika, πtose vidi i na Svjetskim vojnim igrama. Tridesetdvogodiπ-nji IvanagiÊ misli da je "triatlon dobar za naπ posao iobratno", dodajuÊi da u redovima BSD-ovaca ima mo-maka koji bi po svojim fiziËkim predispozicijama moglipostizati i bolje triatlonske rezultate od njega, i da bi lo-kalno prvenstvo unutar postrojbe bilo vrlo jako.

Za Ironman naπi suse vojnici pripremalidugo i polako, u viπemjeseci prelazeÊi pos-tupno sve veÊe dioni-ce. Bez podloge se netreba niti prijavljivati!Mnogi su odustali iprije starta. Bilo je idosta problema s orga-nizacijom, pa je utrkabila i dulja nego πto jepredvieno. Ipak, us-pjeli su, zahvalni zapomoÊ i prijateljimakoji su im dodavalisredstva za okrepu(energetska piÊa i plo-Ëice, posebne gelove).Tijekom tolikih sati,bez obzira na nadljud-ske napore, stigne se irazmiπljati. Svaπta pro-lazi kroz glavu, i obi-telj, i prijatelji, i navi-jaËi, gubi se i pojam ovremenu. Treba smiritiadrenalin i usredotoËi-ti se na pojedine dio-nice. Nije bilo velikihkriza, osim energet-skih, koje su nastajalezbog rupa u organiza-ciji i neredovite okre-pe. Tjelesni oporavaktraje tjednima, jer setijekom utrke izgubiviπe od deset tisuÊakalorija.

Kad su stigli na cilj inapokon zavrπili Ironman, trebalo je vremena da posta-nu svjesni πto su napravili. Dojmovi su se slijegali, a za-dovoljstvo i ponos su rasli i rasli. "U sporedivo je s onimeπto osjeti Stipe BoæiÊ kad osvoji neki himalajski vrh", ka-tegoriËan je DumaniÊ.

Naπi vojnici jedan drugome su uvijek potpora. » estosu zajedno na raznim natjecanjima. Mnogo znaËi imatikolegu na stazi. Zavrπeni Ironman sigurno nije i pos-ljednji, zakljuËuju obojica. Dok Ëitate ove redove, oniveÊ treniraju i pripremaju se za nove dosege.

OS RH

K apetan korvete D eni D um aniÊ, nastavnik na splitskom HV U, sam o jeove godine zavrπ io 2 0 -ak triatlona, sudjelujuÊi usput u h rvatskoj ligi i kupu

12,13 strana 10/15/08 10:55 AM Page 15

17. listopada 2008.

NJEMA»KI proizvoaË automobi-la Mercedes-Benz (inaËe dio kon-cerna Daimler) predstavio je novuprestiænu limuzinu za siguran prije-voz duænosnika, S60 0 PullmanGuard. O no Guard u imenu znaËida je rijeË i o oklopljenom vozilu,sposobnom izdræati napad raznim

vrstama oruæja. U osnovi je rijeË oproduæenoj i pojaËanoj inaËici stan-dardnog oklopljenog Mercedesa se-rije S, i to S60 0 Guard.

InaËe, ime Pullman je 20 -ih godi-na X X . stoljeÊa oznaËavalo luksuz-no vozilo u kojemu je vozaË odputnika bio odijeljen pregradom. U

Mercedesu su to ime uzeli kao do-datak za produæene inaËice najve-Êe limuzine. Konkretno je rijeË oS klasi. Vozilo pokreÊe V12 motorradne zapremine 5,5 litara, snage517 KS i 8 3 0 Nm okretnog mo-menta. Vozilo je dugo 63 56 mm iomoguÊava smjeπtanje putnika uprostranu kabinu. Naravno, oprem-ljeno je brojnim luksuznim dodaci-ma uobiËajenim u toj klasi automo-bila.

Sigurnosna oprema obuhvaÊaoklop, izveden kao dio konstrukcijepa vozilo izvana izgleda potpuno“normalno i civilno” , zaπtitna stak-la, run-flat gume, samozaptivajuÊispremnik za gorivo i protupoæarnisustav. Vozilo je otporno na stan-dardno vojno streljaËko oruæje,πrapnele ruËnih bombi i eksploziv-nih naprava. Zbog velikih dimenzi-ja vozila, ali i zbog poveÊane sigur-nosti, nadzor straænje polusfere oba-vlja se ugraenom kamerom.

M. P E T ROVIΔ

1 6

AMERI»KA agencija za obrambe-no-sigurnosnu suradnju DSCA (De-fense Security Cooperation Agency )krajem rujna izvijestila je ameriËkiKongres o moguÊoj prodaji zrako-plovnog naoruæanja Indiji, u sklopuF oreign Military Sale programavojne suradnje. Ta obavijest odnosise na indijski zahtjev za kupnju ve-Êe koliËine kazetnih bombi CBU -97/CBU -10 5 Sensor F uzed W eaponss infracrvenim senzorskim upaljaËi-ma, te dodatne prateÊe opreme, uvrijednosti od 3 75 milijuna ameriË-kih dolara. U sluËaju odobrenja, In-diji Êe biti isporuËeno 510 bombiCBU -10 5 SF W (teæine oko 4 50 kg),koje Êe imati L ockheed Martinov“W CMD” (W ind Corrected Muni-tions Dispenser) GPS/INS kit za na-vigaciju i upravljanje bombama.Kazetne bombe CBU -10 5 SF W , kojeproizvodi ameriËka tvrtka Tex tron

Sy stems Corporation, mogu se ra-biti za napad na razliËitepovrπinske ciljeve pri Ëemumogu oneËistiti veliko podru-Ëje na zemlji Ëak do 3 0 jutara.Velika posebnost kazetnihbombi CBU -10 5 SF W /W CMDjest to πto imaju infracrvene sen-zorske upaljaËe s tri “reæima rada” ,a to u konaËnici omoguÊava prila-godbu bombe ovisno o cilju napada,odnosno u sluËaju da traæeni cilj ni-je uoËen neÊe doÊi do aktiviranjabombe kako se ne bi nepotrebnooneËistilo podruËje zraËnog udara.

U z moguÊu kupnju kazetnih bom-bi, Indija Êe morati dodatno zatraæi-ti odobrenje za nabavu i integrira-nje MIL -STD-1760 sabirnice poda-taka na svoje borbene avione, bezËega bi nabava CBU -97/CBU -10 5SF W /W CMD bombi bila besmisle-na. Postavlja se pitanje koji bi avio-

ni iz indijske flote mogli biti kandi-dati za integriranje MIL -STD-1760pri Ëemu Jaguari i Miragei20 0 0 H /TH Varja imaju najviπe iz-gleda. U sluËaju odobrenja Kongre-sa, DSCA najavljuje da bi proces is-poruke i integriranja zrakoplovnognaoruæanja mogao biti obavljen uroku od dvije godine.

I. S K E N DE ROVIΔ

Dai

mle

r A

G

N ovi oklop ljeni Pullman

Indija nabavlja novo kazetno naoruæanje

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIK E

16-19 vijesti 10/15/08 09:40 Page 16


MARINSKI korpus ameriËkih O S(U SMC) odræao je u bazi Tw enty ni-ne Palms u Kaliforniji jedinstvenotehnoloπko natjecanje. Naime, oku-pili su brojne razvojne timove kojisu predstavili ideje kako osigurativojnicima na terenu πto viπe energi-je iz ureaja ili sustava koje mogunositi na sebi.

Natjecanje znaËi nagradu od mili-jun dolara za prvoplasiranog poje-dinca ili skupinu, 50 0 0 0 0 za drugo-plasiranog i 250 0 0 0 dolara za tre-Êeplasiranog natjecatelja. Svrha jenatjecanja prikazati javnosti primje-njive tehnologije, koje Êe vojnicimaomoguÊiti nosive moderne izvoreenergije πto zadovoljavaju vojne

standarde. Nastupilo je20 natjecatelja, a njihovisu ureaji morali proÊitestiranje od 92 sata natestnom stolu koje je si-muliralo potroπnju ener-gije ureaja kao πto suGPS, osobno raËunaloili pak ureaj za noÊnogledanje. U reaji su,osim generiranja elektriËne energije(napon od 14 i 28 volti), moraliodræavati sigurnu radnu temperatu-ru (ureaji bi se ipak trebali nositina tijelu) te razumnu masu.

Nakon toga se provode terenskatestiranja u kojima sudionici saminose svoje modele, a tijekom kojih

Êe se testirati radne moguÊnosti iizdræljivost svakog modela pojedi-naËno. Na kraju Êe se provesti zavr-πno testiranje i vrednovanje, a naj-vaæniji kriterij za pobjedu, osim is-punjavanja tehniËkih parametara,bit Êe manja masa.

M. P E T ROVIΔ

SUDJELOVANJEM na static dis-play u na velikom meunarodnomvelesajmu vojne industrije Defendo-ry international ex hibition, odræaneod 7. do 11. listopada ove godine uAteni, zavrπena je viπetjedna europ-ska promidæbena turneja ameriËketvrtke Sikorsky , koja je njome pro-movirala svoju veliku uzdanicu -srednji taktiËki transportni helikop-ter H -92 Super H aw k. Prethodnihtjedana, Sikorsky je obiπao Poljsku,» eπku, Maarsku, Rumunjsku iGrËku, gdje je odræao viπe statiËkihi letnih prezentacija za predstavni-ke oruæanih snaga, policije i brojnihdrugih dræavnih institucija.

H elikopter H -92 Super H aw k jevojna inaËica civilnog helikoptera

S-92, koji je Sikorsky dovrπio krajem1998 ., kada je i obavljen prvi probnilet. Iako se dijelom temelji na svomgeneracijskom prethodniku BlackH aw k/Seehaw k, S-92/H -92 u potpu-nosti pripada helikopterima novegeneracije s brojnim tehnoloπkim istrukturalnim poboljπanjima kojamu omoguÊavaju razraeniji kon-cept primjene. Primarno je SuperH aw k namijenjen zadaÊama borbe-nog i neborbenog traganja i spaπa-vanja, te razliËitim oblicima trans-porta ljudi i opreme, kako u vojnetako i u civilne svrhe. Super H aw kkrasi veÊa razina pasivne i aktivnezaπtite, veÊi dolet, veÊa nosivost,jednostavnije odræavanje te niæioperativni troπkovi. Velika pozornost

pridana je sigurnosti letenja i poπti-vanju civilnih meunarodnih zrako-plovnih standarda, pa je tako S-92postao prvi helikopter koji je dobiocertifikat E ASA/JAR (E uropean Avi-ation Safety Agency /Joint AviationAuthorities) po najnovijim i najrigo-roznijim standardima, a F AA ga je20 0 2. proglasio najsigurnijim heli-kopterom na svijetu.

Nakon zavrπetka svog razvoja,H -92 Super H aw k je nastupio na trivelika natjeËaja, i to za ameriËkipredsjedniËki helikopter, na kanad-skom natjeËaju za novi mornariËkihelikopter (nakon kojeg je dobio oz-naku CH -14 8 Cy clone), te na ame-riËkom CSAR-X natjeËaju, pri Ëemuse uvijek suËeljavao sa svojim glav-nim takmacem, helikopteromE H -10 1. Prazan helikopter H -92Super H aw k teæi 753 1 kg, dok mak-simalna teæina s podvjesnim tere-tom iznosi 12 8 3 7 kg. Maksimalna-mu je brzina 3 0 6 km/h, a maksimal-na krstareÊa brzina 28 0 km/h. Mak-simalni dolet iznosi 14 8 2 km, amaksimalni operativni plafon leta4 20 0 m. Pogonsku skupinu Ëine dvaturbovratilna motora General E lec-tric CT7-8 C, svaki jakosti 3 0 0 0 KS.


Europska turneja Super H aw ka

N agrade za najbolje inovacije


US

MC

16-19 vijesti 10/15/08 09:40 Page 17

TELETRAK je inovacija koja una-preuje tehnologiju pretovara tere-ta. DomaÊi teletrak D3 0 TE L je raz-vijen i prikazan kao prototip na je-senskom ZagrebaËkom velesajmu20 0 8 . Proizvod se nalazi u fazi pos-tupka meunarodne certifikacije(CE , prema 98 /3 7 E C).

Prototip viliËara razvijen je u su-radnji Brodarskog instituta i KarinU niverzal Inæenjering - TvornicaImostroj uz potporu Ministarstvaznanosti, obrazovanja i πporta.

U porabom teleskopskog viliËaraostvaruje se uπteda vremena radnogciklusa (radni ciklus “utovar-istovarkamiona” do 3 0 % je kraÊi od onoga

pri uporabi klasiËnog viliËara), πtosmanjuje troπkove prijevoza. L aganistroj od 5 tona malih je dimenzija iokretan za sve zadaÊe pretovara isortiranja s teleskopskim dohvatomtereta u prostoru. Teletrak je nosi-vosti 3 0 0 0 kg, visine dizanja 4 m i150 0 kg u punom dohvatu, apredstavlja novu generaciju viliËaras promjenjivim dosegom u prostoru.U mjesto vilica mogu se postavitidrugi alati, kao grejper, utovarna lo-pata i sliËno. Alati se mogu brzo ilako izmijeniti, Ëime se poveÊavasvestranost viliËara. U graen je sus-tav za aktivni nadzor stabilnosti, ko-ji omoguÊuje siguran rad. Kabina

vozaËu osigura-va visok stu-panj zaπtite ipreglednost ru-kovanja tere-tom.

Teleskopskaruka kao novi-tet u ovom segmentu radnih stroje-va znaËajan je pomak naprijed, pu-tem kojeg je moguÊe racionaliziratiposlovanje, skratiti vrijeme obavlja-nja zadaÊa, te pruæiti bolju iskoristi-vost skladiπnog prostora u distribu-tivnim centrima i vojnim skladiπti-ma i hangarima.

D. MIK ULIΔ

AMERI»KA ratna mornarica obja-vila je ameriËkom Kongresu svojuodluku da Êe nastaviti financiranjegradnje treÊeg razaraËa nove gene-racije, naoruæanog navoenim pro-jektilima klase Zumw alt (poznatepod oznakom DDG 10 0 0 ), mijenja-juÊi tako odluku otprije mjesec danakojom je predloæeno preusmjerava-nje sredstava namijenjenih gradnjitreÊeg razaraËa kako bi se oæivioprogram gradnje razaraËa klase Ar-leigh Burke (DDG 51). U pismu

upuÊenom sre-dinom kolovozanavodi se planokonËanja grad-nje dvaju ugo-vorenih brodovai rezervacijaproraËunskihsredstava u fis-kalnoj godini20 0 9. za grad-nju treÊeg DDG10 0 0 razaraËa.

U veljaËi ovegodine, duænos-nici ameriËkemornarice za-traæili su 2,55milijardi dolaraproraËunskih

sredstava u 20 0 9. godini za gradnjutreÊeg razaraËa, ali u lipnju je odlu-ka promijenjena i objavljeno sma-njenje broja klase sa sedam na sa-mo dva razaraËa. Razlog takvoj od-luci je reprogramiranje sredstavanamijenjenih gradnji novih plovila inamjeri gradnje osam razaraËaDDG 51 u prijedlogu proraËuna za20 10 . godinu. Planovi ameriËkemornarice za obnovu programaDDG 51 ukljuËuju nabavu materija-la s dugotrajnim rokom isporuke u

20 0 9. godini, Ëime je osiguranadvostruka dobrobit: kupnja doknad-nih dijelova po ekonomiËnim cije-nama, a ujedno zaπtita buduÊih op-cija za ponovni poËetak gradnjeDDG 51 plovila.

Gradnja prvog razaraËa klaseZumw alt, oznake DDG 10 0 0 , ugo-vorena je s tvrtkom Bath Iron W orksu Bathu, dræavi Maine, podruænicitvrtke General Dy namics. Senatori-ca Mainea, inaËe pristaπa programaDDG 10 0 0 , izjavila je kako je vrloizgledno da Êe se program gradnjerazaraËa DDG 51 nastaviti, ali uznedovoljne proizvodne kapacitete.Gradnja drugog DDG 10 0 0 razara-Ëa predviena je u brodogradiliπtuIngalls u Pascagouli u Mississippi-ju, tvrtke Northrop Grumann. Sena-tor dræave Mississippi podræao jeprvobitnu odluku mornarice o sma-njenju programa novog razaraËa ukorist veÊeg broja plovila DDG 51,Ëime bi brodogradiliπte Ingalls uæi-valo pogodnost zbog prekoraËenjatroπkova povezanih s klasom Zum-w alt. Krajnja cijena prva dva raza-raËa DDG 10 0 0 procjenjuje se dopet milijardi dolara, a to je Ëak 1,5milijardi viπe nego πto je mornaricaprvobitno procijenila.

M. P T IΔ G RÆ E LJ



Treæi razaraË klase Zumw alt

R azvijen domaæi teletrak

16-19 vijesti 10/15/08 09:40 Page 18

1 9

NAKON 90 dana provedenih napokusnim plovidbama i ispitivanji-ma brodskih sustava i naoruæanja,prva od dviju podmornica Scorpenemalezijske kraljevske ratne mornari-ce KD Tunku Abdul Rahman vratilase na operativnu obalu DCNS-ovogbrodogradiliπta u Cherbourgu, napotrebne dopune i prepravke. Goto-vo 4 20 sati podvodnih ispitivanjapotvrdilo je projektne postavke pod-mornice u brzini, izdræljivosti trupapri zaronu, upravljivosti i brodskojnezamjetljivosti osim ispitivanjaborbenih sustava, ukljuËujuÊi testi-ranje rada sonara i torpednih lansir-nih cijevi te testiranja sigurnosnihsustava i sredstava za spaπavanje.Sukladno s dogovorenim rokovima,DCNS-ov tim od 50 struËnjaka ob-vezao se na to da Êe do kraja rujnaizvrπiti sve preinake i potrebne po-pravke na podmornici te je pripre-miti za konaËnu primopredajnuplovidbu, a time je oznaËen posljed-nji miljokaz prije same dostaveplovila.

Podmornice duljine 67,5 m imajuautonomiju 4 5 dana, Ëime je omo-guÊeno skrovito djelovanje duboko

u Indijski i Tihi oceanili duæ istoËnoazijskeobale do sjeveroistoË-ne Azije ili pak unu-tar indonezijskog i fi-lipinskog arhipelaga.Temeljno naoruæanjeËinit Êe æicom navo-ena torpeda Black-shark i protubrodskiprojektili E x ocetSM-3 9. O Ëekuje seda Êe podmornice bitiuporabljene za protu-podmorniËku borbu,skupljanje tajnihobavjeπtajnih podata-ka i ulogu motrenja. Malezijska vla-da je potpisala ugovor s francuskomvojno-brodograevnom grupacijomDCNS i πpanjolskom brodograev-nom kompanijom Izar (danaπnjegimena Navantia) u lipnju 20 0 2. zadobavu dviju dizel-elektriËnih pod-mornica Scorpene i odgovarajuÊulogistiku i obuku posade. Dostavaprve podmornice u klasi KD TunkuAbdul Rahman predviena je poËet-kom 20 0 9. godine a nekoliko mjese-ci poslije primopredaja druge pod-

mornice. Inicijalni projekt podmor-nice Scorpene djelo je francuskihstruËnjaka grupacije DCNS, dok jerazvoj projekta podijeljen izmeudvije prije navedene tvrtke. Po do-govoru o raspodjeli posla izmeunositelja projekta francuskogDCN-a i πpanjolske Navantie,pramËano Ëelo za obje podmornicegradit Êe se u F rancuskoj, a krmenoËelo u πpanjolskom brodogradiliπtuBazan Cartagena.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

AMERI»KA tvrtka L ockheed Mar-tin nedavno je objavila da je ame-riËko ratno zrakoplovstvo odobrilopoËetak operativnih testiranja i oc-jene uËinkovitosti prvoga svemir-skog infracrvenog senzorskog sus-tava SBIRS (Space Based InfraredSy stem) H E O (H ighly E lliptical O r-

bit), te prateÊih zemaljskihsustava. RijeË je o satelit-skom senzorskom sustavuprimarno namijenjenom zaotkrivanje lansiranih balistiË-kih projektila, a SBIRS H E Osatelitski senzorski sustavrabit Êe se takoer kao do-datna potpora drugim susta-vima za obavjeπtajno prikup-ljanje podataka iz zraka, teza nadzor bojiπnice.

S obzirom na dosadaπnji uspjehrazvojno-testne faze, te ako tijekomsljedeÊih mjeseci ne bude veÊihtehniËkih poteπkoÊa, ameriËko ratnozrakoplovstvo odnosno U SSC (U ni-ted States Strategic Command) kanivrlo brzo proglasiti SBIRS H E Opotpuno operativnim sustavom i

staviti ga u funkciju potpore ame-riËkim oruæanim snagama koje suangaæirane na bojiπnicama diljemsvijeta. Prema najavama, SBIRSH E O Êe ove jeseni biti integriran upostojeÊi digitalni operativni mreænisustav razmjene podataka i komuni-kacija, kako bi se iskuπao stupanjnjegove integracije i pruæanja poda-taka u realnom vremenu, πto se po-sebice odnosi na vrhunski infracr-veni slikovni prikaz. Za lansiranje uorbitu SBIRS H E O satelitskog sen-zorskog sustava, L ockheed Martin iameriËko ratno zrakoplovstvo razvi-jaju svemirsku letjelicu GE O (geo-sy nchronous orbit), koja bi trebalabiti spremna za lansiranje do kraja20 0 9. godine.


17. listopada 2008.

Infracrveni senzor SBIR S H EO

Pokusna p lovidba malezijske podmornice


16-19 vijesti 10/15/08 09:40 Page 19

PraktiËno od Sharpsovih puπakaopremljenih Malcolmovim cilj-nicima, pojam snajperske puπ-

ke povezuje se s optiËkim ciljnikom,iako su u brojnim sluËajevima za-dræani i mehaniËki kao alternativau sluËaju oπteÊenja optiËkog ciljnika(danas je to sve rjee zbog znatnogporasta kvalitete, pouzdanosti i ot-pornosti optiËkih ciljnika). Isto tako,golema veÊina snajperista (uz vrlorijetke izuzetke, kakav je npr. bioF inac Simo H ä y hä ) u rjeπavanjusvojih zadaÊa koristi se iskljuËivooptiËkim ili optiËko-elektronskimciljnicima zbog njihove nesumnjiveprednosti pred mehaniËkima, jer:

• tri ravnine u procesu ciljanjasvode na jednu - time je omoguÊe-na jednaka oπtrina cilja i ciljne toË-ke, πto kod mehaniËkih ciljnika nijemoguÊe, pa je zbog toga neuspore-divo veÊa preciznost gaanja;

• vizualno poveÊavaju fokusiranicilj od nekoliko puta do nekolikodesetaka puta (ovisno o vrsti i tipuciljnika) - na taj naËin stjeËe se vi-zualni dojam pribliæavanja cilja, paje moguÊe ostvariti sigurniji pogo-dak;

• konËanica optiËkog ciljnika po-jednostavljuje proces ciljanja - za-pravo, konstrukcijska jednostavnostkonËanice u znatnoj mjeri pridonosipojednostavljenju cjelokupnog pro-cesa ciljanja.

S druge strane, optiËki ciljniciimaju i svoje manjkavosti u odnosuna mehaniËke, zbog Ëega nikadanisu mogli potisnuti mehaniËke iznajπire uporabe. O ptiËki ciljnici suznatno skuplji i sloæeniji za proiz-vodnju od mehaniËkih, a njihoviglavni nedostatci su:

• suæeno vidno polje;• veliki negativni utjecaj subjek-

tivnih Ëimbenika (psihofiziËko sta-nje strijelca) na kvalitetu gaanja;

• pojaËana moguÊnost mehaniËkihaberacija (skretanja) u nepovoljnimvremenskim uvjetima.

Suæeno vidno polje javlja se kaotehniËko ograniËenje optiËkih ciljni-ka i neposredno ovisi o promjeruobjektiva i vrijednosti poveÊanja, stime da je promjer objektiva propor-cionalan veliËini vidnog polja (veÊipromjer objektiva omoguÊuje πirevidno polje), a obrnuto proporciona-lan stupnju poveÊanja (πto je veÊistupanj poveÊanja optiËkog ciljnika,uæe je vidno polje). Suæeno vidnopolje u znatnoj mjeri oteæava cilja-nje i praÊenje pokretnih ciljeva, akod ciljeva koji se brzo kreÊu moæepotpuno onemoguÊiti gaanje.

U ovom nastavku obraeni su snajperski ciljnici i posebno streljivo koje se rabi za snajperske zadaÊe

Snajperska djelovanja (V. dio)

Mar ink o OG ORE C

T ekst u c ijelosti proËitajte na: w w w .h rvatski-vojnik.h r


VOJ NA T EH NIK A

20,21 strana 10/15/08 09:32 Page 20

Kako bi se zadovoljili novi zah-tjevi, prihvaÊena su dva pris-tupa: ugradnja oklopa na pos-

tojeÊa vozila i razvoj namjenski iz-raenih oklopljenih vozila. Prva op-cija - ugradnja oklopa na postojeÊavozila - Ëesto je privremeno rjeπenjejer ugradnja oklopnih elemenatavidljivo smanjuje korisni prostor,pokretljivost i radni vijek. Premdanijedan pristup ne moæe osiguratiistu razinu zaπtite (kao πto je npr. naskupom i velikom vozilu otpornom izaπtiÊenom od mina i zasjeda,MRAP) protiv improviziranih eks-plozivnih naprava, koje su pak naj-veÊa prijetnja, oni ipak nude pred-nost veÊe strateπke i taktiËke pok-retljivosti, pogotovo u urbanim po-druËjima. Za samo nekoliko godina,

tvrtka AM General preobrazila jevozila H umvee iz neoklopljenogtaktiËkog vozila u najviπe tvorniËkiproizvedenih oklopljenih vozila kojasu u sluæbi.

Voditelji tvrtke pridali su tome vaæ-nost, jer prije operacije IraËka slobo-da veÊina vozila nije zahtijevala ni-kakvu oklopnu zaπtitu. Naoruæanavozila, kao i dobro oklopljena sani-tetska vozila, projektirana su s odre-enim stupnjem zaπtite. O snovnaserija M998 bila je u sluæbi od 198 5.u 14 razliËitih varijanti, ukljuËujuÊivozilo s dvojim ili Ëetverim vratima,za teret ili vojnike, zaklon i nosaËoruæja. O va su vozila zamijenila le-gendarni Jeep te pet tipova ostalihneoklopljenih taktiËkih vozila. Proπloje 20 godina prije nego πto je vojska

financirala oklopljeno vozilo H um-vee nakon loπih rezultata bitaka pro-tiv somalskih odmetnika u Mogadi-πu 1993 . godine. O klopljeni H umveeM1114 , baziran na podvozju vozilapoveÊanog kapaciteta, bio je projek-tiran sredinom 90 -ih kako bi seopremile izviaËke postrojbe tevojna policija. Do 20 0 4 . proizvedenoje neπto manje od 10 0 0 vozila.

SuoËeni s porastom ranjenih osobau Iraku, ameriËki voditelji obranenaloæili su da samo oklopljena vozi-la H umvee mogu biti uporabljenaza misije u Iraku i Afganistanu, dokse u vozila H umvee na terenu trebaugraditi dodatni oklop.


17. listopada 2008. 21

P r ip r emio Mar ijo P E T ROVIΔ

RazliËite prijetnje potaknule su zahtjev za laganim oklopljenim vozilima pogonske konfiguracije 4 X 4, sposob-

nima za prijevoz dviju i πest osoba, koja mogu obavljati borbene zadaÊe ili pruæati paljbenu potporu. Ta vozila

Ëesto zamjenjuju neoklopljena laka namjenska vozila

M oderna oklop ljena vozila

VOJ NA T EH NIK A

AM

Gen

eral

20,21 strana 10/15/08 09:32 Page 21


RA T NO Z RA K OPLOVS T VO

Iako je najveÊa meunarodna go-diπnja manifestacija vojnog zra-koplovstva u Velikoj Britaniji,

F airford - RIAT (Roy al Internatio-nal Air Tattoo), bila otkazana zbognepovoljnih meteoroloπkih prilika,F -22A Raptor je ipak uzletio kakobi se pokazao mnogobrojnoj publicina sajmu zrakoplovne tehnikeF arnborough 20 0 8 . Najsofisticirani-ji lovaËki vojni avion danaπnjice ijedini aktualni predstavnik borbe-nih aviona posljednje, tj. pete ge-neracije, ameriËki F -22A Raptor oz-naËio je svoje prvo pojavljivanje naeuropskom nebu i tlu sletjevπi u

zrakoplovnu bazu ameriËkog rat-nog zrakoplovstva (U SAF ) u F air-fordu.

Sam po sebi, ovaj dogaaj je sim-boliËno oznaËio radikalne promje-ne na meunarodnoj sceni vojnihborbenih aviona. Intenzivni razvojborbenih aviona s mlaznim motori-ma poËeo je od Korejskog rata inastavio se u hladnoratovskom raz-doblju. Zbog visokih cijena razvoja,tehnologije izrade, eksploatacije iborbene uporabe, tijekom 90 -ih go-dina X X . stoljeÊa uvelike se poËeloraditi na modernizaciji, tj. usavrπa-vanju postojeÊih borbenih aviona

i nadogradnji naprednih elektro-niËkih sustava. Svjetske velesile, uprvom redu SAD, i dalje imaju vo-deÊu ulogu u definiranju parameta-ra borbenih aviona buduÊih gene-racija.

Dodatni razlog pojavljivanja u Ve-likoj Britaniji ove godine jest i pro-slava 90 . obljetnice KraljevskihzraËnih snaga (RAF ). Na smotripredstavljanja RAF -ovih eskadrila,kao i najavi Raptora, bila je i bri-tanska kraljica.

F-22A R ap tor - europska p remijeraSveËanost obiljeæavanja 90. obljetnice Kraljevskih zraËnih snaga (RAF-a), na kojoj je bila i sama britanska kralji-

ca, pokazala se idealnom prilikom za prvu sluæbenu prezentaciju i demonstraciju najmodernijeg lovaËkog avio-

na danaπnjice i jedinog operativnog lovca pete generacije - ameriËkog F-22A Raptora


N ap is ao i s nimio Danijel VUK OVIΔ

22,23 strana 10/15/08 09:29 Page 22

VOJ NA POVIJ ES T

M cD onnell D ouglas F-101 VoodooVoodoo je, izmeu ostalog, posluæio i kao osnova za M cDonnellov palubni lovac F-4 Phantom II, pa je veÊ zbog

toga zasluæio svoje mjesto u razvoju zrakoplovstva

Iako je F -10 1 Voodoo svojedobnobio moæda i najbolji lovac na svi-jetu, te jedan od prvih aviona ko-

ji je nadzvuËnu brzinu mogao posti-Êi u vodoravnom letu, danas se onjemu piπe vrlo malo. Naime, Voo-doo je imao “nesreÊu” da je ubrzoiza njega doπao F -4 Phantom II,avion koji Êe postati sinonim za sveameriËke lovce i juriπnike.

Neposredno nakon zavrπetka II.svjetskog rata, vodstvo ameriËkogratnog zrakoplovstva, koje je tadajoπ uvijek bilo u sastavu kopnenevojske, bilo je svjesno da je buduÊ-nost zrakoplovstva u uporabi turbo-mlaznog pogona. Meutim, tadaπ-nji su motori davali malo potiskauz vrlo veliku potroπnju. Zbog togasu prvi ameriËki mlazni lovci imaliveÊe brzine od klipnih, ali i maliborbeni polumjer djelovanja, stoga

su se mogli rabiti samo za zadaÊepresretanja u blizini svojih matiË-nih baza, ali ne i za zadaÊe eskorti-ranja bombardera ili za ostvariva-nje prevlasti u neprijateljskomzraËnom prostoru. VjerujuÊi u brzirazvoj turbomlaznih motora, ame-riËko je ratno zrakoplovstvo poËet-kom 194 6. objavilo zahtjev za raz-voj novog lovaËkog aviona velikogdoleta.

VeÊ u lipnju iste godine objavljenaje odluka da su u uæi izbor uπla triprijedloga: North American je pred-loæio Y P-93 A (poveÊani B-8 6 Sabre),L ockheed je predloæio Y P-90 (pove-Êani P-8 0 Shooting Star sa strelas-tim krilima i malo aerodinamiËkidoraenim trupom), a McDonnell jepredloæio potpuno novi projekt oz-naËen kao X P-8 8 . Bilo je to prvi putda je McDonnell uopÊe predloæio

avion za ratno zrakoplovstvo, jer jedo tada ova tvrtka radila iskljuËivoza ameriËku ratnu mornaricu. To ihnije sprijeËilo da predloæe najna-predniji prijedlog vitkog aviona sastrelastim krilima postavljenim podkutom od 3 5 stupnjeva, te klasiË-nom repnom konfiguracijom sa stre-lastim vodoravnim stabilizatorima.U poËetku je razmatrana i uporabaV konfiguracije, ali je ona kao pre-napredna odbaËena. Za pogon jeodabrana konfiguracija od dva tur-bomlazna motora W estinghouseJ3 4 -W E -13 pojedinaËnog potiska 13kN. U sisnici zraka smjeπteni su ukorijene krila. Avion je dobio i snaæ-no topniËko naoruæanje od Ëak πesttopova kalibra 20 mm.

17. listopada 2008. 23


S r eÊ k o RADOVIΔ

22,23 strana 10/15/08 09:29 Page 23

H om o Volans, rani hrvatski avijatiË ari 1550 .-1925.


Od poËetka X VIII. stoljeÊa, obi-telj BjelovuËiÊ iz mjesta Janji-ne na Peljeπcu davala je velik

broj pomorskih kapetana i brodarate stekla znatan imetak. Ivan Bjelo-vuËiÊ, kojega u Peruu nalazimo podimenom Juan Bielovucic, a u F ran-cuskoj pod imenom Jean BielovucicCavalier, roen je 3 0 . srpnja 18 8 9.godine u glavnom gradu Perua, L i-mi, od oca H rvata Mihe BjelovuËi-Êa, roena u Koπici u Rijeci Dubro-vaËkoj, i majke F rancuskinje Adri-enne Cavalier. Ivanov otac bio jevrstan pomorski kapetan, koji se, tr-gujuÊi po svijetu, skrasio u JuænojAmerici, u Peruu. Kada je Ivanu bi-lo osam godina otac mu se teπkorazbolio te otiπao na oporavak uDubrovnik, gdje je uskoro i umro.Po oËevoj smrti majka s djecom selik svojoj obitelji u F rancusku. Bjelo-vuËiÊ se πkolovao u Parizu te tuzavrπio studij i stekao diplomu iz fi-lozofije i knjiæevnosti.

S devetnaest godina, 190 8 ., upisu-je se u zrakoplovnu πkolu braÊe Vo-isin. S velikom sigurnoπÊu moæemoustvrditi da je to prvi H rvat u povi-jesti koji je samostalno letio zrako-plovom. Dana 10 . lipnja 1910 . godi-ne dobiva letaËku dozvolu francus-kog aerokluba s rednim brojem 8 7.U vrijeme izdavanja dozvole Bjelo-vuËiÊ je u Maarskoj i sudjeluje naI. budimpeπtanskom aeromitingu(1. do 15. lipnja 1910 . godine). Tuse prijavljuje pod svojim hrvatskimimenom, kao Ivan BjelovuËiÊ. Dana9. lipnja doæivljava havariju, ali sre-Êom ostaje neozlijeen. BjelovuËiÊ

od tada neumorno pohaa zrako-plovna natjecanja. U rujnu 1910 .godine sudjeluje na Tjednu zrako-plovstva. L eti od Pariza do Bordeau-x a i postiæe dotad nevien rekord udaljinskom letenju. Krenuo je 1. ruj-na 1910 . letom u Ëetiri etape, a naodrediπte stigao 3 . rujna s prevalje-nih 54 0 km u roku od 6 sati i 15minuta. Tijekom 1910 . godine sud-jeluje na milanskoj utrci CircuitoInternationale Aereo Di Milano,gdje u velikoj i teπkoj konkurencijiizmeu 25 natjecatelja svojim Vois-inom, ispred Talijana E nrica Breg-gia, osvaja veliku nagradu. Za so-bom ostavlja i velikane kao πto suL atham, Paulhan, Chavez i W ey -man. Dana 20 . listopada 1910 . go-

dine BjelovuËiÊ postaje prvi avijati-Ëar u povijesti koji leti s pariπkogaerodroma L e Bourget kada se tamoorganizirao I. meunarodni zrako-plovni miting. L e Bourget je i danasstoæerna zrakoplovna priredba usvijetu zrakoplovstva. Godine 1910 .BjelovuËiÊ leti od Pariza do Angou-lemea, obletjevπi pritom E iffelov to-ranj. Vijest o oblijetanju pariπkogtornja i fotografiju letaËa objavljujezagrebaËki “Vijenac“,a H rvatska seponosi svojim sinom. Po nalogutvrtke H anriot, 1911. godine Bjelo-vuËiÊ leti za istoËnu F rancusku.Preletom relacije Pariz-Nancy(295 km) za 2 sata i 50 minuta ruπirekord svog velikog uËitelja L ouisaPaulhana.

Prvi let u povijesti PeruaJoπ 1910 . godine, peruanska L iga

za zrakoplovstvo, bliska vojnim kru-govima, zaduæila je Ivana Bjelovu-ËiÊa za nabavu prvog zrakoplova izF rancuske. O n se na poziv te druæ-be, 15. sijeËnja 1911., vraÊa u rodniPeru sa zrakoplovom i struËnim teh-niËkim osobljem. U Santa Beatrizuostvaruje prvi let u povijesti Perua,u nazoËnosti predsjednika dræave tevojnih i civilnih uglednika. L eti nadgradovima L imom i Callaom te iz-nad Tihog oceana. Dana 29. sijeËnja1911. godine, leti na relaciji od L i-me do Ancone s vremenom od samo20 minuta nakon Ëega je sveËanoprimljen u Gran H otelu, koji je, do-dajmo usput, bio u suvlasniπtvuuglednih peruanskih H rvata. Bjelo-vuËiÊ 3 0 . sijeËnja 1911. godine po-

Leonar d E LE R© E K

POD LIS T A K

Ivan BjelovuËiæ, p rvi hrvatski zrakop lovac

U odori peruanskog Ëasnika ratnogzrakoplovstva

U dobi od devetnaest godina, BjelovuËiÊ se 1908. upisuje u zrakoplovnu πkolu braÊe Voisin. S velikom sigurnoπ-

Êu moæemo ustvrditi da je to prvi Hrvat u povijesti koji je samostalno letio zrakoplovom. Dana 10. lipnja 1910.

godine dobiva letaËku dozvolu francuskog aerokluba s rednim brojem 87. Letenjem se bavio sve do 1920. godi-

ne. Odlikovan je nizom francuskih, belgijskih i peruanskih vojnih odliËja, a izmeu ostalih i francuskim OdliËjem

za hrabrost (Orden legije Ëasti) i Ratnim kriæem s palmom...

24,25 dossier strana.qxd 10/15/08 09:23 Page 24

Ëinje s obukom letaËa i postaje di-rektorom i instruktorom u prvoj zra-koplovnoj πkoli na juænoameriËkomkontinentu. U Pariz se vraÊa s Ëi-nom pukovnika peruanskog zrako-plovstva i preuzima duænost vojnogizaslanika za zrakoplovstvo. Dana12. svibnja 1911. godine, nakon uz-leta s pariπkog letjeliπta Issy , njegovse zrakoplov naπao u plamenu. Spa-sio se hladnokrvnim skokom s malevisine. Avion je potpuno izgorio, apilot je spasio æivu glavu. Malo pos-lije, 28 . svibnja 1912., BjelovuËiÊ le-ti πirom E urope, sudjeluje u utrciPariz-Rim-Torino u konkurenciji oddvanaest natjecatelja. Krajem 1912.postiæe novi rekord kada Blerioto-vim dvokrilcem uzlijeÊe do visineod 220 0 metara u samo 12 minuta.H anriotovim dvosjedom s motoromGnome od 10 0 ks osvaja brzinskirekord na II. vojnom natjecanju uF rancuskoj, u kolovozu 1912.

Pobjeuje πirom F rancuske, a po-pularnost mu je neizmjerna. Godine1912., pariπki dnevnik L e Matin,nevjerojatne naklade od 1 20 0 0 0 0primjeraka, proglaπava ga najboljimfrancuskim zrakoplovcem. L e Matinje za novinski natjeËaj prijavio sveglasovite francuske zrakoplovce,najavljene su “bezbrojne nagrade“vrijedne 50 0 0 0 0 franaka i prva jezrakoplov, druga automobil, a treÊavila u okolici Pariza. Najbolji letaËodreen je glasovima golemog brojaËitatelja. Biti najbolji francuski letaËznaËilo je biti i najbolji letaË u E u-ropi i na svijetu jer su tada F rancuzidræali golemu veÊinu svjetskih zra-koplovnih rekorda.

Bez odustajanjaBjelovuËiÊ se odluËuje svladati Al-

pe na istoj relaciji na kojoj je 1910 .godine visinski rekorder PeruanacChavez izgubio æivot. PoËetkom1913 . godine na alpskoj visoravnipokraj ljeËiliπta Briegberg, dao jesagraditi kolibu, u kojoj je sastaviosvoj monoplan tipa H anriot s moto-rom od 8 0 KS. U natoË iznimnosnaænom zrakoplovu, prvi pokuπajpreleta, 14 . sijeËnja 1913 ., nije us-pio pa se BjelovuËiÊ vraÊa u bazu.PriËekao je nekoliko dana smiriva-nje vjetra te 25. sijeËnja ponovo uz-

lijeÊe u 13 sati iz Monte Cerata. L e-tio je pod nemilosrdnim udarimavjetra, no nije odustao. U spjeπno jesletio u talijansku Domodossolu.Postao je prvi pilot u povijesti koji jeuspjeπno svladao Alpe. Pri preletuje postigao visinu od 3 20 0 m, πto jebio i novi visinski rekord. U Domo-dossoli je doËekan s ovacijama, a odtvornice H anriot dobio je nagraduod 50 0 0 0 franaka. Taj povijesni letavijatiËar osobno opisuje u Ëlanci-

ma “Como atravese los Alpes“ i “E ltestamento de Chavez“, koji su iz-dani u Ëasopisu “E l Auto“.

Iste godine, avionom tipa Ponniers motorom L e Rhone od 60 KS pos-tiæe nov rekord. U 150 sekundi us-pijeva se popeti na visinu od 10 0 0metara, πto je nevjerojatan rezultatu brzini uspinjanja.

N iz odliË jaPoËetkom I. svjetskog rata, 1914 .

godine, pristupa F rancuskom rat-nom zrakoplovstvu kao Ëasnik fran-cuske i peruanske vojske i leti uproslavljenoj borbenoj eskadrili L esCigognes (Rode). Tijekom rata izvo-di brojne izviaËke letove nad Bel-gijom. Nakon ranjavanja, radi kaovoditelj tima za ispitivanje zrako-plovnih motora u tvrtki Bellanguer.Poslije preuzima duænost upravite-

lja zrakoplovne πkole u Remisu. L e-tenjem se bavio sve do 1920 . godi-ne. O dlikovan je nizom francuskih,belgijskih i peruanskih vojnih odliË-ja, a izmeu ostalih i francuskimO dliËjem za hrabrost (O rden legijeËasti) i Ratnim kriæem s palmom.

BjelovuËiÊ se poslije vraÊa u rodniPeru, gdje je do kraja æivota vezanuz zrakoplovstvo i postaje zapovjed-nikom Peruanskih zraËnih snaga. UPeruu uæiva status nacionalnog he-

roja, a njegovo je ime upisano uknjigu L ibro De L a Peruanidad.

Za vrijeme II. svjetskog rata,IvanBjelovuËiÊ sudjeluje u francuskomPokretu otpora. Bio je i padobranac,a u 57. godini æivota skoËio je pado-branom s E ifellova tornja. U mro je14 . sijeËnja 194 9. godine, u bolniciChaillot u Parizu.

General i zapovjednik peruanskogzrakoplovstva Pero Zlatar-© tambukobjavio je 1990 . godine, u L imi, Bje-lovuËiÊevu biografiju pod naslovom“Bielovucic - pionero da la aeronau-tica Castrense” , za Ëiji bi se prije-vod u H rvatskoj trebala iznaÊi sred-stva.

PrevodeÊi ovu nevjerojatnu æivot-nu priËu, zapitao sam se zaπto du-brovaËka zraËna luka u » ilipima nenosi ime ovog, u domovini zabo-ravljenog, velikana zrakoplovstva.


POD LIS T A K

BjelovuËiÊ u kabini Hanriota

24,25 dossier strana.qxd 10/15/08 09:23 Page 25

26

Kratki odlomak Matejeva evanelja(22,15-21), o kojemu Êe katolici razmiπljatiu nedjelju 19. listopada, opis je jedne poli-tiËke provokacije. Dakle, konfidenti se pri-bliæuju Isusu i traæe izjavu kojom Êe ga,kakva god ona bila, politiËki kompromiti-rati i moralno diskvalificirati. Metodomprofesionalnih douπnika obraÊaju se Isusu:Ti si pravedni religiozni uËitelj, kaæu mu,a nas kao prave vjernike muËi je li moral-no dopuπteno dati caru porez. Isus Ëita nji-hove naume, ali ipak prihvaÊa izazov. Naj-prije im razotkriva dvoliËnost: “Zaπto meiskuπavate, licemjeri? Pokaæite mi novac!“

Na primjeru novca Isus razotkriva daprovokatori nemaju moralnih dilema, ne-go da politiËke namjere pakiraju u reli-giozni govor. Moralni problem nije u pla-Êanju poreza, nego u novcu kao simboluboæanske moÊi. Taj rimski novac bio jepravo svetogre za æidovsku vjeru. Naprednjoj je strani bila ugravirana carevaglava s natpisom: Car Tiberije August sinboæanskog Augusta. Na drugoj je strani Ëi-tava careva figura s natpisom: Veliki sve-Êenik. Za pravoga su vjernika ti natpisi bi-li sablazan, ali sugovornicima Isusovim tonije smetalo. A to je zapravo moralni i reli-giozni problem na koji Isus daje odgovor:“Caru carevo, a Bogu Boæje! “

Isus tumaËi prvu Boæju zapovijed: “Jasam Gospodin, Bog tvoj i nemaj drugih bo-gova uz mene.“ Nijedna vlast ne smijezasjesti na prijestolje Boæje. To je vrhovnikriterij odnosa prema svakoj zemaljskojvlasti. Ni jedna vlast ne smije zagospoda-riti savjeπÊu Isusovih vjernika. KrπÊanskaje savjest Boæje podruËje i zato autonomnaod svake zemaljske vlasti. Kad je æidovskoVeliko vijeÊe htjelo uπutkati mladu Crkvu,Petar i apostoli su odgovorili: “Treba se vi-πe pokoravati Bogu nego ljudima!“ (Dj5,29). Dræanje pred zemaljskim vlastimapovijesna je preokupacija Crkve. Isus jeboæanskim autoritetom poslao u svijet svo-je uËenike: “Idite po svem svijetu i propo-vijedajte Radosnu vijest svakom stvore-nju“ (Mk 16,15). Stoga se djelovanje Crk-ve ne moæe ograniËiti na privatnost i inti-mu. Vjera se ni pred kojim autoritetom nesmije povlaËiti iz javnog æivota. S drugepak strane, krπÊanin ne smije ignoriratipolitiËku vlast. Apostol Petar dao je zlatnopravilo: “Sve poπtujte, braÊu ljubite, Bogase bojte, cara Ëastite!“(1 Pt 2,17). Isusov je,dakle, odgovor na politiËku provokaciju:Caru samo carevo, a samo Bogu Boæje!

17. listopada 2008.

Iv an N IMAC

BIBLIOT EK A D U H OVNOS T

• ameriËka komedija• trajanje: 108 min• redatelj: W oody Alen• distributer: Discovery film& video• glume: Penelope C ruz (Maria Elena),

Scarlett J ohansson (C ristina), Rebecca Hall (Vicky ), J avier Bardem (J uan Antonio)

Vicky i C ristina, dvije mlade Amerikanke, provode bezbriæno ljeto u Barceloni.Dok je Vicky smirena i vjerna svom zaruËniku, C ristina je uvijek spremna naavanturu. Kada djevojke upoznaju karizmatiËnog πpanjolskog umjetnika i nje-govu otkaËenu bivπu suprugu, zapoËinje prava zabava. NeoËekivana, urnebes-na i pomalo konfuzna razotkrivajuÊa zabava...Najnoviji film W oody ja Allena od samog poËetka ostavlja bez daha. Kadrovijednog od naljepπih gradova na svijetu odmah vas toliko ponesu, da ostatakfilma moæete mirne duπe provesti u nekom uzviπenom, lagano euforiËnomstanju. PriËa o dvije prijateljice Amerikanke koje dolaze preko ljeta u glavnikatalonski grad, te ubrzo bivaju uvuËene u neobiËne ljubavne odnose (odseksa za jednu noÊ pa do ljubavnog Ëetverokuta), toliko je dramaturπki jasnoispriËana da uistinu, po tko zna koji put, morate zakljuËiti kako je W oody Allengenij. Po tisku razvikane, a u filmu uistinu odliËne, Scarlet J ohannson i Pene-lope C ruz ostaju, po mom miπljenju, ipak u sjeni Rebecce Hall i uvijek sjajnogJ aviera Bardema. Njihov odnos u filmu (ljubavnika kojima nije sueno) zaistaoduπevljava - kako glumaËkim bravurama, tako i uzajamnom kemijom. Ponov-no Allen demonstrira πto to znaËi “ nevidljiva” reæija i po tko zna koji put poka-zuje kako redatelj koji je doslovno zaljubljen u svoje glumce prilagoava vlasti-ti stil njihovim osobnostima. Prava je stoga πteta πto smo u sluæbenoj hrvat-skoj distribuciji ostali zakinuti za dva pretposljednja Allenova filma. SreÊom,postoji kabelska televizija.

Vicky, Cristina, Barcelona

Leon RIZMAUL

PolitiËko iskuπavanjeKnjiga Odvaænost nade Obamin je priziv jednog novogtipa politike - politike koja se oslanja na meusobno ra-zumijevanje. Vrlo jasan u svojoj viziji ameriËke uloge usvijetu, osvjeæavajuÊe iskren dok piπe o svom obitelj-skom æivotu i vremenu provedenom u Senatu, Obama uovoj knjizi iznosi svoja politiËka uvjerenja i poticaje zanegubljenje vjere u optimizam, koji nas oduvijek odre-uje i naπa je najbolja nada na putu napretka. Ta Oba-mina druga knjiga objavljena je 2006. pod izvornim nas-lovom The Audacity of Hope: Thoughts on Reclaimingthe American Dream.Autor predgovora, sociolog Draæen LaliÊ, ustvrdio je dase to djelo moæe promatrati kao drugi dio Obamine autobiografije, s obziromna to da je djeËaËke i mladenaËke dane 1995. opisao u knjizi “ Snovi mojegaoca: priËa o rasi i baπtini” (koja je takoer prevedena u Hrvatskoj, ali naklad-nik joπ Ëeka Obamin vlastoruËni potpis odobrenja kako bi je mogao pustiti utisak), ali i kao multidisciplinarnu publicistiËku studiju o odnosu politike i dru-πtva u suvremenom SAD-u. LaliÊ smatra da je knjiga Odvaænost nade, koju jeObama objavio nekoliko mjeseci prije kandidature za ameriËkog predsjednika,jedinstvena i zato πto je, unatoË tome πto je napisana bez suautora i “ ghostwritera” , postala nacionalni bestseler.Barack Obama roen je u Honoluluu (Hawai, SAD) 1961. godine. U svojim ra-nim dvadesetima pronaπao je svoj poziv radeÊi u siromaπnim zajednicama ujuænome dijelu C hicaga. Poslije je krenuo na pravni fakultet na sveuËiliπtu Har-vard, gdje je postao prvi crni predsjednik Ëasopisa “ Harvard Law Review” .Vrativπi se u C hicago, 1996., izabran je u senat dræave Illinois. Barack Obamaodræao je uvodno izlaganje na nacionalnoj konvenciji Demokratske stranke2004., a iste je godine izabran u ameriËki Senat. Zbog govorniËkih sposobnos-ti mnogi ga smatraju najveÊim osvjeæenjem i nadom Demokratske stranke.

Mir ela ME N G E S

Barack Obama: Odvaænost nade, Profil International, Zagreb, 2008.

FILMOT EK A

26 strana 10/15/08 11:42 Page 26

17. listopada 2008.

VREMEPLOV

27

16.-19. listopada 1813. Bitka naroda kod LeipzigaU bitki kod Leipziga Napole-onu je nanesen joπ jedan,ovaj put odluËujuÊi poraz,nakon kojega se francuskavlast viπe nikad nije vratilana podruËje Poljske i Nje-maËke. Udruæena koalicija

europskih dræava, sastavljena od 320 000 austrijskih, prus-kih, ruskih i πvedskih vojnika, okruæila je 185 000 francus-kih vojnika kod Leipziga. Napad je zapoËeo u 18 sati 16. lis-topada 1813., a kada su se, nakon tri dana, Francuzi poËe-li izvlaËiti iz obruËa preko mosta na rijeci Elster, uËinilo seda Êe se izvuÊi neporaæeni i organizirati za novi boj. No, utrenucima panike Francuzi su sami digli most u zrak, ostav-ljajuÊi joπ velik dio vojske u okruæenju. SavezniËke trupe suto iskoristile i zarobile viπe od 30 000 francuskih slabo na-oruæanih vojnika u Leipzigu. Bitka je pokazala kako je Na-poleonova sjena nad Europom sve slabija i kako Êe se reak-cionarna europska feudalna elita joπ neko vrijeme odræatina vlasti, a druπtveno revolucionarne francuske ideje nakraju Êe se prihvatiti mirnim evolucijskim putem, a ne silom,kako je to namjeravao Napoleon.

19. listopada 1991. Izlazak konvoja iz VukovaraUz pristanak svih strana umijeπanih usukob tijekom srpske agresije na Hr-vatsku, humanitarni konvoj LijeËnikabez granica krenuo je prema Vukovarukako bi iz prenapuËene bolnice izvukaoteπke ranjenike, za Ëiju njegu ondje veÊdugo nije bilo uvjeta. U Mikanovcima, 30-ak km od Vukova-ra, pripremljen je prihvatni centar, odakle su se ranjenicitrebali poslije rasporeivati po gradovima diljem Hrvatske.Kada je konvoj oko 11 sati krenuo iz Vukovara prema Nuπ-tru preko Bogdanovaca i Marinaca, u podruËju oko konvojazapoËela je pucnjava te je kretanje kolone zaustavljeno. Do15 sati konvoj s evakuiranim ranjenicima vukovarske bolni-ce joπ uvijek se nalazio u Bogdanovcima, a napadi VBR-ana Nuπtar nisu prestajali. Konvoj je potom krenuo prema©idu (Srbiji), dok jedan od kamiona nije naletio na minu.Ranjene su dvije medicinske sestre, ©vicarka i Luksembu-ræanka. Konvoj je nastavio prema ©idu, a na povratku, kodLipovca, preuzeli su ga hrvatski redarstvenici. Tako je, na-kon viπe od 12 sati lutanja, konvoj sa 103 teπka ranjenika izvukovarske bolnice stigao napokon na podruËje koje kon-troliraju hrvatske snage. Leon RIZMAUL

Ovaj put iznimno predstavljamo dvijeweb-stranice, no vrlo brzo Êe vambiti jasno i zaπto. Sluæbeno, web-

stranica s URL-om www.kbismarck.com posveÊena jepoznatom bojnom brodu koji je pod zastavom nacistiËkeNjemaËke, u bitki s engleskim brodovima, potonuo u svib-nju 1941. godine. Bila je to prva i posljednja plovidba bro-da Bismarcka, zavrπila u vodama sjevernog Atlantika. Olu-pinu je 1989. pronaπao poznati francuski podmorski is-traæivaË Robert Ballard.Site preporuËujemo zato πto njegov sadræaj uvelike nadi-lazi temu Bismarck. Naime, vrlo je bogat i zanimljiv, izvrs-no opremljen povijesnim i tehniËkim podacima, fotografi-jama i grafikama, prava poslastica za sve koje zanimamornariËka povijest II. svjetskog rata. Postoji Ëak i prigo-dan kviz, te mjesto za raspravu. VeÊ smo rekli, Bismarcknije jedina tema: moæete πtoπta saznati i o drugim brodo-vima koji su vodili veliku bitku na Atlantiku, a dostupni sui linkovi k drugim brodovima i dogaajima. Za poËetak, po-nudit Êemo vam site www.hmshood.com, posveÊen pakbritanskom bojnom brodu Hood, koji je potonuo kao prva ijedina Bismarckova ærtva, no vrlo brzo je osveÊen. I taj si-te iznimno je bogat i priliËno sliËan siteu posveÊenom nje-govu rivalu... U svakom sluËaju, ni kod jednog neÊete po-grijeπiti, a klik na link jednog broda sigurno Êe vas potak-nuti da uskoro posjetite i drugi... Domagoj VLAHOVIΔ

www.kbismarck.comwww.hmshood.com

WEB INFO

27 strana 10/15/08 11:39 Page 27

28 strana 10/07/08 12:38 Page 28

Documents

Vrhovni zapovjednik SavezniŁkih snaga za N eupitna potpora ... · 2 O R U F inskoj su 1 . lis- topada ukrcana dva broda klase H elsinki, ulu (62) i Kotka (6 ), uoËi njiho-va prijevoza