Vrijeme, slobodno od čega i za što? · stanju« (Hrvatski enciklopedijski rječnik, 2002., 1342). 6 Fizikalno se vrijeme mjeri – a zapravo obli-kuje – količinom jednolikih

IzvorničlanakUDK130.2:[379.8+796]Primljeno12.2.2009.

Milan Polić,1 Rajka Polić2

1Učiteljskifakultet,Savskac.77,HR–10000Zagreb2Sveučilište»JurjaDobrile«,I.M.Ronjgova1,HR–52000Pula

[email protected];[email protected]

Vrijeme, slobodno od čega i za što?

SažetakS razvitkom kapitalizma sve više se govori i piše o slobodnom vremenu, a njegovim komercijaliziranjem razvile su se unosne gospodarske grane: »industrija zabave«, turizam i sport. Kapital, međutim, slobodno vrijeme najprije prepoznaje kao vrijeme slobodnood rada, tj. kao besposlicu, a tek u najnovije doba – kada je naučio kako od njega profitirati – i kao vrijeme slobodnoza učenje i stvaralaštvo, tj. kao dokolicu.Razlika između besposlice koja teži potrošnji i dokolice koja se ispunjava samodjelatnošću mnogima je još nejasna. A tu se razliku često i namjerno prikriva da bi se slobodno vrijeme, s jedne strane, lakše komercijaliziralo i da bi se, s druge strane, poništio njegov društveno revolucionarni naboj. Tome služi i prikrivanje razlike između rada i samodjelatnosti, pa se postavlja pitanje: jesu li sportska natjecanja igra ili rad? Ili za primjer: igra li se nogomet, ili se nogomet radi?

Ključne riječibesposlica,dokolica, igra,odgoj,otuđenje, rad, samodjelatnost, slobodnovrijeme, sport,stvaralaštvo

Osnovni pojmovi1

Osnovnipojmoviovogizlaganja–vrijeme,slobodaisport–tematskisuza-dani2pa sepromišljanjenjihovaodnosaočekuje.Alidabi tobilomogućepotrebnojezaovuprilikubaremdoneklepromisliti,tejasnoirazgovijetnoodreditisvakiodtihpojmovaposebno,odnosnouvezisdrugimpojmovimakoji ih određuju.A to znači da riječi treba očistiti od naslagaproturječnihznačenjakojasenanjihtaložeusvakodnevnomgovoru.Upromišljanjuod-nosaslobodnogvremenaisportavalja,dakle,krenutiodpitanjaoslobodnomvremenu:štojeslobodnovrijemeipočemujenekovrijemeslobodno?

Vrijeme

Što jevrijeme? Iakoodgovorna topitanje zahtijevaposebnu raspravu,3 uovojpriliciipaktrebadatibarnekenaznakeodgovora.Udeskriptivnimrječ-

1

Objašnjenjapojmova‘rad’,‘dokolica’i‘bes-poslica’djelomičnosupreuzetaizčlankaPo-lić,Milan(2005.).

2

Ovoje izlaganjenapisanozafilozofskisim-pozij pod nazivom »Filozofija slobodnoga

vremenaisporta«organiziranog27.–29.stu-denoga2008.uZagrebu.

3

VidiPolić,Milan(2001.),»Vrijemeikaos«.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA114God.29(2009)Sv.2(255–270)

M. Polić, R. Polić, Vrijeme, slobodno odčegaizašto?256

nicimahrvatskoga jezikamogusenaći razna,nepovezanapa iproturječnaznačenja»vremena«.Izlučiliseiztogšarenilaznačenjaonoštojeusvimrječnicimazajedničkomožeserećidajevrijemetrajanje.4Atrajanjejepakodržavanjeuodređenomstanju.5Vrijemebidaklebiloodržavanjeuodređe-nomstanju.Aliupravobitakvoodređenjevremenabilousuprotnostisasvimostalimnjegovimodređenjimakojapretpostavljajunekepromjeneili»slijedpojava« (Anić, 1991., 818). Štoviše, vrijeme je uvijek vrijemepromjena ijedino s promjenama vrijeme jest. Pa dok se fizikalno vrijeme doživljavakaoneprekinutislijedjednolikihpromjenakojesejednostavnozbivaju,do-tlesepovijesnovrijemedoživljavakaoslijeddogađajakojinarušavajujed-noličnostsvakodnevice.Zarazlikuodbezvremenog jestkojimsepomišljaodređeno stanje, sbivanjem se naprotivmisli egzistencijalna promjena ilin(a/e)stajanje koje je upravo kao takvo vremeno.A kao neprekinuti slijedbivanja,tj.kaozbivanje(s-bivanje),onojevremenotvorno.Ali,oblikovanojednoličnimzbivanjem,vrijemejejošuvijekbeživotnoinepovijesno.Zatogatekdogađaji,kojikaodovoljnovelikepromjenenarušavajujednoličnostzbivanja–pasekaotakvimogupamtitiipovijedati–činepovijesnimvre-menom.Gdjesemalotogailiništavrijednopamćenjai(pri)povijedanjanedogađa,gdjeseništabitnonemijenja,kažese:»vrijemejestalo«ili»životjestao«.Zanimljivojedauhrvatskomjeziku»dosada«znači»neugodansvrše-takdugogsjedenja«(Skok,1973.,183),jamačnozatoštosjedenjeograničavakretanjeidoživljajpromjene.Čakilinearno,mehaničko,tj.satnovrijeme,slijedjepromjenaunutarnapra-vezamjerenjevremena.6Ibeztihpromjena»vrijemebistalo«.Subjektivnipakdoživljajvremenaoblikje»unutrašnjegiskustva«mišljenja,»kojesebespoznajemogućim jedino kroz vlastitu promjenu,misaoni slijed, dakle nekaomisaonostanjenegokaomisaonozbivanje,kojetekkaotakvojestbitnopredmetno,ikojesejedinokaotakvo,daklevremenito,možeizdićidosamo-svijesti.Drukčije rečeno, unutrašnji doživljaj vremena zapravo je samodo-življajmišljenja,ilidoživljajmišljenjaponjemusamom«(Polić,M.,2001.,70).Vrijememišljenokaopukotrajanje,iliodržavanjeuodređenomstanju,izraz ječovjekovasamootuđenja, tj. ispraznogmišljenjakojesebeotuđenodoživljavakaoizvanjskiiosebineovisan»tijekničega«.

Sloboda

Slobodajesamosvojnost;mogućnostsamoodređenja.Itusedeskriptivnirječ-niciuglavnomslažu.Noonoštourječnicimanedostaje,anaštovaljaupozo-ritijedatamogućnostmožebitisamomišljena,apstraktna,ilipakkonkretnoostvarena,zbiljskamogućnost.Važnojeuočitidaseslobodanaapstraktnojrazinijavljakaopravonašto,kaoapstraktna,pomišljenamogućnost(iličakprividmogućnosti),tj.kaoonoštosesmije,dokseteknazbiljskojrazini,usamomčinukojimseostvaruje samoodređenje, sloboda javljakaoonoštosekonkretnomože.Slobodasestogamožedokazatitekdjelatno,jersečestoputasmijeonoštosenemože,ilisepakmože,dakleičini,onoštosenesmi-je.Utomsmislutekjestvaralaštvoneposrednidokazčovjekoveslobode,jerupravonjimeonuspostavljajedannovisvijet.Dakakosloboda,isamoona,pretpostavljaimogućnostsamoporicanja,štoznačidasvakislobodančinnemora biti i slobodonosan (onaj koji do-nosi slobodu), pa stoga sloboda sasobompovlačiiodgovornost.Ako,dakle,slobodanijeiscrpljenakaopravonašto,negosekaomogućnostzbiljskipotvrđujetekdjelatno,ondavaljapro-mislitiodnosdjelatnostiislobode.



Djelatnost i rad

Radidjelatnostčestoseuzimajukaoistoznačnice.Aliiakojeraduvijekdje-latnost,svakadjelatnostnijerad.Udeskriptivnimrječnicimagledenjihovaodnosapravajezbrka.Unatočtome,uklanjanjemproturječnostiipaksemoženeštosmislenoizlučiti.Pogledamoliponovnourječnikenaćićemodaje:

»Rad 1. a. svjesna i svrsishodna djelatnost radi postizanja korisnog učinka za zadovoljenjeosobnihiliproizvodnihpotrebab.skupdjelatnostiilinaporapotrebnihdaseneštoproizvede,dasepostigneodređenirezultat.2.obavljanjeposlauznaknadu,plaćenadjelatnost,aktivnostuokvirimadogovora,ugovora,radnogodnosaivremena;posao…«(Anić,1991.,594)»Radsvjesnačovječjadjelatnostkojojjesvrhapostizanjeučinkailipravljenjeproizvodazazadovoljenjeljudskihpotrebatesredstavazarad;djelovanjeplaćenadjelatnostpodogovoruiliugovoru…«(Šonjeur.,2000.,1027)

Radjedjelatnost.Alinesvakadjelatnost,negosamojednavrstadjelatnosti.7Djelatnostkojomsesvjesnonastojeproizvestisredstva zadovoljenjačovje-kovihpotreba.Stoga tadjelatnostmorabitikorisna(moraslužiti)nekome,pa jekao takvapokora8 (muka,nevolja, zlo,pa ikazna)zazadovoljstvo iužitakkojinjomeproizvedenailipribavljenasredstvaomogućavaju.Upravozatoradzahtijevanaknadu,onmorabitiplaćenizasnivasenaugovoru.Jerradomčovjekne zadovoljava svoje potrebenego tek pribavlja sredstva zanjihovozadovoljenje.Odnosno,radomčovjeknezadovoljavasvojepotrebe neposredno–kaokadseigrailistvara–negotekposredno,sredstvimakojapribavljaradom.Stogajeraddjelatnostposrednogzadovoljenjačovjekovihpotreba,zarazlikuodigreistvaralaštvakojisudjelatnostneposrednogzado-voljenjačovjekovihpotreba.Odatleiizjednačavanjeposla kaoposredovanja(poslanikposreduje)irada.Onodočegajeradnikustalo,čimezadovoljavasvojepotrebe,nijedakleradnegosredstvakojaradompribavlja,pamusamrad inijezadovoljstvonegomuka,azadovoljstvomupružaju teksredstvakojajeradompribaviodabizadovoljiosvojepotrebe.Raddaklenijedjelatnostsamoostvarenjaisamopotvrđivanja,djelatnostko-jomčovjekostvarujesvojuosobnost,većnaprotiviznuđenadjelatnost9ko-jomsečovjek trošina sebi tuđnačin iprotivnosvomnajdubljemhtijenju.Dokradi,čovjekpostupapotuđojvoljiizazadovoljenjetuđihpotreba,stogajeisamsredstvozadovoljenjatuđihpotreba.Kaoradnikonpripadaonomekomepougovorupripadanjegovrad.Pačakikadradizasebeonjedvostrukičovjek,kojikaoposlodavackinjisebekaoradnikanastojećiizsebeizvućištoviše.Ikolikovišeočekujedaćeuživatikasnije,tolikovišećemrcvaritisebesadadabiproizveosredstvazatouživanje.Radniugovorsasamimsobomne

4

Vidi»vrijeme4.trajanje«(Anić,1991.,818),»vrijeme1.neograničenotrajanjeuprostoru;3.ograničenotrajanjekojeimapoznatpoče-takikraj«(Šonjeur.,2000.,1370),»vrijeme4.trajanje«(Hrvatski enciklopedijski rječnik,2002.,1443)

5

Vidi »trajati 1. održavati se u određenomstanju«(Anić,1991.,744),»trajati2.uzdrža-ti se u ispravnom stanju« (Šonje ur., 2000.,1265),»trajati1.održavatiseuodređenomstanju« (Hrvatski enciklopedijski rječnik,2002.,1342).

6

Fizikalnosevrijememjeri–azapravoobli-kuje – količinom jednolikih promjena kojesupostupnosvedenenanekiobliktitranja,tj.jednolikoopetovanihpromjena.

7

U odnosu na ‘rad’ ‘djelatnost’ je rodni po-jam.

8

Etimologijskisu‘korist’i‘pokora’srodneri-ječiiuvezis‘pokoriti’.

9

Nebitnojejesulisredstvainačiniznude:fi-zička,psihička,ekonomskailinekadruga.



morabitimanjeizrabljivačkinegosbilokimdrugim.Čakštoviše,poslodavacučovjekuuvijeknajboljeznadokojegraniceipokojojcijenimožeiscrplji-vatiradnikaunjemu.Paakojeslobodasamosvojnost,mogućnostčovjekovasamoodređenjaisamo-ostvarenja,njegovasamobitnost,ondajeraduvijek,makolikobiokoristan,pokoravanje te samobitnosti,ograničenječovjekoveslobode iodricanjeodnje,ilijednostavnonesloboda.Atoznačidaopravdanjeimasamotolikoko-likojezaočuvanjeostatkačovjekoveslobodeneizbježan.Zatoslobodnovri-jemeijestvrijemekadaseneradi,jerslobodnojevrijeme,vrijemeslobode,anevrijemeprinudeilirada.Izatočovjekimavremenasamodokneradi,jerkadradivrijemenepripadanjemu,ongadaklenema.

Samodjelatnost – igra i stvaralaštvo

Zarazlikuodrada,igraistvaralaštvosudjelatnostikoječovjekovepotrebezadovoljavajuneposredno.Izatosuonečovjekuzadovoljstvosameposebi,jersuoneupravokaotakvezadovoljenjeljudskihpotreba.10Idokrad,kadjevećpokora,morabitikoristan,igraistvaralaštvotonemorajubiti.Jeroniine služeničemu,negosusamisebisvrha,11dokradnemasvrhuusebinegoslužinekojsvrsipostavljenojmuizvana.Napitanjezaštoradi,radnikspremnood-govaradamujeciljzaradakojomćesipribavitisredstvazaživot.Naprotiv,djecukojaseigrajupitanjezaštoseigrajusamoćezbuniti.Topitanjedjecijebesmislenoisuvišno,jeronaseigrajuzbogigresame.12Stogaćeiodgovorglasitiotprilike:igramosejernamseigra.Radniksvakakonećerećidaradijermuseradi.Akonetkoipakkažedaradi jermuseradi,ondaočitopod»radom«nemislinaradnegonadjelatnostsamoostvarenja,tj.nasamodje-latnost.Atoznačidasamodjelatnostubilokojemobliku,nasuprotradukojisezbivasamozbogkoristi,nemorabiti,alimožebitiikorisna.Kaonepo-srednozadovoljenjevlastitepotrebe,igrajeprijesvegazadovoljstvo,alionamožebitiikorisna.Korisnostigre,međutim,nijeobvezna.Onajeslučajniiliusputni,iakodobrodošao,dodatniproizvodigre,čakikadajeigrasmišljenatakodausputnobudekorisna.13Paiako,zarazlikuodstvaralaštva,igranijeuvijekusmjerenanaproizvodnjuinanovo,onačestoprelaziustvaralaštvo.Ipak, igrasezbivaikrozponavljanje,slučajnepromjene,paibezikakvogkonačnogrezultata.Stvaralaštvojemeđutimdjelatnostkojatežiostvarenjuideje.Postvaralaštvuidealnopostajestvarno.Noiakosurezultatistvaralaštvanajčešćevećuna-kanizamišljenikaokorisni,panisutakvitekslučajnoiliusputnokaouigri,njihovakorisnostnijeonoštopokrećestvaralaštvo.Stvaralaštvojepoputigresvrhasamosebi.Korisnostnjegovihrezultatailidodatnozadovoljstvokojeiznjihproizlazi(kaokoduživanjauumjetničkimdjelima)nijesvrhastvara-laštvanitijetoštouosnovipokrećestvaraoce,većneposredno zadovoljstvokojedoživljavajustvaranjem.Korisnoststvaralaštvanjegovo je izvanjsko izasamostvaralaštvotekdrugotnoobilježje.Kolikojestvaralaštvodjelatnojedinstvougodnogikorisnog,tolikojeonoponajprijestvaraocuugodno,atekondanjemui(li)drugimakorisno.Stvaralaštvo jeprijesvegasamozadovo-ljenjevlastitihpotreba,samopotvrdaisamoostvarenječovjekastvaraoca,tj.djelatnasloboda,atekonda,inenužno,društveno-korisnaproizvodnja.

Slobodno vrijeme

Pred suvremenog se čovjekaneprekidnopostavljaju svenoviji i noviji za-htjevipotrošačkogdruštvakojetrebazadovoljitidabisezanagradudobilo,a



zapravokupilotzv.»slobodnovrijeme«.Alikadasetoidogodisvejestrogoprogramirano:mjesto, vrijeme, odjeća, obuća, sportske aktivnosti i slično.Tisućeljudiprovodetzv.»slobodnovrijeme«poistimobrascima.14

Počemuikako,dakle,vrijememožebitislobodno?Kakvutosamosvojnostilimogućnostsamoodređenja,pačakiegzistentnostmožeimativrijemeposebi?Nikakvu,naročitokaopukotrajanje.Stogaje»slobodnovrijeme«čestozapravonaotuđeninačinmišljenovrijemeslobode.Alivrijemeslobodeje,asamotakoonotomožebiti,čovjekovovrijemeičovjekoveslobode.Sva-kodnevnose,međutim,vrijemeslobodeoznačenokao»slobodnovrijeme«uglavnompomišljakaonekakvadanostkoja,činise,pokrajčovjekaineovi-snaonjemu,čekadajeonprisvoji.Zato,nasuprottome,valjajasnorećida»slobodnovrijeme«možebitisamočovjekovovrijemeslobodeilizbivanjeljudskeslobode,tj.čovjekovosamozakonitoisamosvojnoživljenje.Paakoje»slobodnovrijeme«zapravovrijemeslobode,onda je to,s jednestrane,vrijemeslobodno odčega,kaoštojei,sdrugestrane,vrijemeslobodno za što.Slobodnood čega i za što?Općenitouzevšimoglobi se reći:od bilokakveprisileizastvaralaštvo.Alipojam»slobodnovrijeme«razvioseprijesveganasuprotpojmaneslobodnavremenakao»vremenarada«,pagautomkontekstuvaljaidomisliti.

»Teškojepreciznodefiniratirazlikuizmeđuslobodnogvremenaidokolice.Slobodnojevrijemeonokojeostajenakonispunjavanjaradnihobveza.«(Bartoluci/Čavlekisur.,2007.,11)»Iakoseslobodnovrijemeidokolicačestoispreplećuinadopunjavaju,mogućeihjedjelomičnorazlučitiirećikakojesvakadokolicaslobodnovrijeme,alisvakoslobodnovrijemenijedoko-lica.«(Todorović,1984.,71)

Točno,svakajedokolicaslobodnovrijeme,alisvakoslobodnovrijemenijedokolica,štoznačidajeslobodnovrijemeuodnosunadokolicurodnipojam,ali topostaje jasno tekkadaseoba tapojmasagledajuuodnosunapojambesposlice.Mnoginesporazuminastajuzbognjihovanerazlikovanja.

Besposlica – vrijeme »slobodno od«

Akoje,dakle,radnaovajilionajnačiniznuđenaineslobodnadjelatnost,ajest–kojajedodušekorisnaaliipokora–ondajeivrijemerada»neslobod-novrijeme«, tj. vrijemeneslobode.Vrijemeukojemučovjeknije svoj, nepripadasebi,neostvarujesepovlastitomodređenju,nedjelujeineživipo

10

»Igra nije zarad nekog budućeg blaženstva,ona jeu sebiveć ‘sreća’, ona jeotrgnuta izinače općeg ‘futurizma’, ona je usrećujućasadašnjost, nenamjerno ispunjenje.« (Fink,1984.,296)

11

»Igranemanikakvu‘svrhu’,onaneslužini-čemu.Onajebeskorisnainekoristiničemu–onaseneodnosiunaprijednakonačnicilj,nabilokojikonačniciljljudskogživotakojisezagovarailiukojisevjeruje.Praviigračseigrasamodabiseigrao.«(Fink,1984.,297)

12

»U nesputanu veselju još se igraju djeca, aodraslitovećuvelikečinesgrižnjomsavje-sti,promatrajuigrukaookrepljujućuzabavuuslobodnovrijemekojanamopuštaduhipri-

vremenogaoslobađabremenadužnosti.Igratako dospijeva u sumnjivu blizinu besposli-ce.«(Fink,2000.,68)Drugimriječima,odras-liigrupodređujuraduumjestodajeobratno,jer u igri se čovjek neposredno ozbiljuje ipotvrđuje, dok se radomnegira zbog nekogodgođenogzadovoljenjapotrebe.Stogaigraufunkcijirekreacijezaistapromašujedokolicuidospijeva tekdobesposliceočemuvišeudaljnjemtekstu.

13

VidipoglavljeuCharlesuFourieruu:Polić,Milan(1993.),teFourier,Charles(1980.),na-ročitopoglavlje»Odgojiteljiiodgojiteljiceuodgojumališana«,str.192–194.

14

OdlomakjepreuzetizPolić,Rajka(2003.,28).



samoodređenju,većpoodređenjukojemujeizvanjskizadano.Stogaseraddoživljavanesamokaonegacijaslobode(vremena),negoštovišeikaonega-cijasamogavremena.Usvakodnevnomizričajutodolazidoizrazakadaljudiopterećeniposlomkažunedanemajuslobodnogvremena,negojednostavnoda»nemajuvremena«.Slobodnosevrijeme,dakle,naprimitivan(prvotaninerazvijen)načinjavljakaovrijeme»slobodnood«radakaoprisilnedjelatnosti,odposlakaoposre-dovanjaživota,alikaotakvoonojeteknedjelatnabesposlica(bez-poslica),»neosmišljenoslobodnovrijeme,dangubljenje«(Anić,1991.,27).Timeštojeoslobođenoodprisileradailiposla,vrijemejedodušeispražnjenoodpri-silnog sadržaja, ali time još nije ispunjeno djelatnim samoodređenjemkaozbiljskomslobodom.Stogajebesposlicaotvorenaipogodnazasvakovrsnemanipulacije.A»kvalitativnokorištenjeslobodnogvremenazbivaseusferidokolice«(Bartoluci/Čavlekisur.,2007.,71).

Dokolica – vrijeme »slobodno za«

Nasuprotbesposlicekaoneosmišljenogvremena»slobodnogod«rada,dokolicajevrijeme»slobodnoza«igruistvaralaštvo,tj.zasamodjelatnostkojomse čovjekostvaruje i djelatnopotvrđujekao slobodnobiće. Jer, sloboda jeto što jest najprije nedjelatno kaoneovisnost od vanjske prisile ili ograni-čenja djelovanja, dakle kao nepostojanje sile koja bi čovjeka sprečavala učemuiliprisiljavalanašto,atekondaidjelatnokaomogućnostza nešto,tj.kaopostojanjesubjektivnihiobjektivnihuvjetastvarnogsamoodređenjailisamoostvarenja.Stogajeslobodaupunomipravomsmisluslobodatekkaosloboda zasamodjelatnost(igrui/ilistvaralaštvo),kojapretpostavljaiusebisadržiionuslobodu odvanjskeprisileiograničenja.Štoznačidajeislobod-novrijemenajprijevrijemeslobode od rada,atekpotomivrijemeslobode za samodjelatnost. Jer,akojenetkooslobođenradneprinude,jošneznačidaimaistvaralačkemogućnosti.UtomsmisluvažnojezamijetitidaŽepić(1961.)lat.otiumprevodisa»do-kolica,vrijemezašto«.Nevrijeme»bezrada«ili»bezposla«,nebesposlica,negoupravovrijeme»zašto«.Daklevrijemeukojemseotvarajumogućnostisamodjelatnogostvarenja.Ovdjevaljapodsjetitidainazivzaškolukaousta-novuukojojseuči–aučenjejejednaodtričovjekoveosnovneiegzistenci-jalnepotrebe(uzpotrebezasamoodržanjemizaodržanjemvrste,kojeimajusvaživabića)–dolaziodgrčkogskholé(σχολή)štojemišljenokaodokolicailivrijeme za učenje. IAnić (1991.)kažeda jedokolica slobodnovrijeme»osmišljenonekimposlom«.15

Kaovrijemeslobode od rada,slobodnojevrijemedaklebesposlica,atekkaovrijemeslobode za samodjelatnost,zasamoostvarenje,slobodnojevrijemedokolica.Pabitibesposlenidokolan(ilidokon)nikakonijeisto,jerdokbes-poslenne moraraditi,dokolansemožeigratiilistvarati.Oslobođenvanjskeprisile,besposlenmožebitisvatko,adokolansamoonajtkozasamodjelatnoostvarenjevećimanekemogućnosti.Atoznačidajezadokolicupotrebnoodgajatiibitiodgojen.16

Komercijalizacija besposlice

Kažese:vrijemejenovac(Attali,1992.,215).Pritomsemisliloijošseuvi-jekuglavnommislinavrijemerada,vrijemekadaseradomproizvoderobekojećenatržištubitiunovčene.Aliskraćivanjemradnogvremenaukoristslobodnogvremena,kodpoduzetnikasesvevišerazvijasvijestotomedajei



slobodnovrijememogućekomercijalizirati.Prijesvegadakakobesposlicujerbesposlicasvojombesadržajnošćujednostavnovapizasadržajimakojibijojpribaviliživotnostiodagnaliinačeneizbježnudosadu.Pripremanje,naime,djecezaradičovjekovonavikavanjenaraduzistodobnopotiskivanjesklonostisamodjelatnomizražavanjuumanjujunjegovusposob-nostsamoodređenja,asamimtimeisposobnostsamoosmišljavanjaslobod-nogvremena.17Stogaslobodnovrijemekoje sepojaviuoblikubesposlicečovjek-radnik tolikomanjemožeosmisliti sam,koliko jevišenaviknutdanjegovposaoiuzposaovezaniživotodređujudrugi.Atoznačidaćemuibesposlica,makolikojepriželjkivao,ubrzopostatidosadomkojunećemoćiprevladatimimozadanihobrazacazabaveilibeztuđepomoći.Iupravonatojosnovirazvioseposvemašnjikonzumerizam.Stogajepotpunonepromišlje-noiproturječnokadazbogkonzumerizmaljudeoptužujuonikojiraduzdižunarazinuvrhunskevrijednosti,kojiuodgojuvideradno-službovnoosposob-ljavanjeikojiodčovjekaprijesvegaželenapravitiradnika.18Jerakosesvavrijednačovjekovadjelatnost svedena rad,ačovjekana radnika, štoondačovjekkadanijeradnikjošuopćemožebitinegobesposličarkoji,nasuprotrada, u besposlici i besposličarenju vidi jedini oblik svoje ljudske slobodekojaseostvarujeipotvrđujeupravljanompotrošnjom.

Industrija zabave

Skraćivanje radnog vremena i produživanje slobodnog vremena, dakle, nesamodajeotvorilomogućnostkomercijalizacijebesposlice,negojepotrebazaindustrijomzabaveraslarazmjernoupravoporastubesposlice.Jer,svejeviše»neosmišljenogslobodnogvremena«trebaloosmisliti.Padoksusesiro-mašnizadovoljavaliodlaskomukrčmuiopijanjem,bogatijimaizahtjevniji-matrebalojeponuditivišeodtoga.Neštosjajno,blještavo,spektakularno,štoćepotaknutiosjetila,povisitiadrenalinirazbitidosadu.

»Usvomnajnaprednijemsektoru,koncentriranikapitalizamusmjeravasepremaprodaji‘posveopremljenih’blokovavremena,odkojihsvaki tvori jednuujedinjenu robukoja je integriralaodređenbrojraznihroba.Takosemožepojaviti,urastućojekonomiji‘usluga’slobodnogvreme-na,formulaproračunatogplaćanja‘svejeuračunato’,zastaništespektakla,kolektivnapraznič-napseudo-putovanja,pretplatanakulturnupotrošnju,iprodajasamedruštvenosti‘strastvenimrazgovorima’i‘osobnimsusretima’.Tavrstarobespektakla,kojaočitomožepostojatisamoufunkcijinagomilaneoskudiceodgovarajućihstvarnosti,takođeročitodobrofigurirameđuprob-nimartiklimamodernizacijeprodaje,jersemožekupitinakredit.«(Debord,1999.,131)

15

Svakakobiboljebilodajerečenone»osmi-šljenonekimposlom«– jer je tocontradictio in adjectoakosepod»poslom«mislina»rad« kao prisilnu djelatnost – nego »osmi-šljenonekomdjelatnošću«ilijošbolje»samo-djelatnošću«, jer kao slobodno vrijeme to imožebitisamovrijemeigreistvaralaštva,tj.samoostvarenja.

16

VidiPolić,Rajka(2002.).

17

Radno discipliniranje, pokornost autoritetui spremnostnaposlušnostnikakone iduza-jedno sa spontanošću igre i stvaralaštva.Pritomenetrebabrkatiheteronomnozasnovanudiscipliniranost i autonomno uspostavljenu

sustavnostpostupanja.Mogućejedodušedai poneka disciplinirana duša zadrži potrebuzaigromispontanimdjelovanjem,alinebezosjećajakrivnjeipotrebedatonekakooprav-daštojeuosnovishizofreno.Onipakkojiza-držepotrebuisposobnostsamodjelatnogizra-žavanjaostajuviše-manjeradnoneprilagođe-niipružajuotporradnomdiscipliniranju.

18

Nije slučajno da rad zagovaraju i uzdižuupravo autoritarno opredijeljeni pojedinci iskupine(odraznihreligioznihzajednica,pre-kofašista,nacistaiboljševika,dosuvremenihlažnoliberalnih kapitalista) čija je omiljenakrilatica:»Rad,redidisciplina!«.



Onimakojisamineznajuosmislitisvojubesposlicunudesenajraznovrsnijiaranžmaniza ispunjavanje»slobodnogvremena«.Aranžmaniza samce,zaparove,zaobitelji,zamuškarce,zažene,zadjecu,zaumirovljenike,zaonesobičnimpotrebama,zaonesneobičnimzahtjevima,zatijelo,zadušu,zaobičnedane,zavikende,zagodišnjeodmore,načekove,nanovčanekartice,zagotovinu,nakredit,splaćanjemodjednomilinarate,uzpopustiliuzka-mate,ovo,ono,zaove,zaone,naovajnačin,naonaj…Svimakojineznajuštobisasobomkadanemorajuraditiprodajusepaketikomercijalnouprav-ljanebesposlice,obveznonaslovljenikaoaranžmaniza»slobodnovrijeme«.Zaštoza»slobodnovrijeme«,anezabesposlicu?Zatoštojetomarketinškiprivlačnije.Tkoseželi suočiti sa svojimotuđenjem inesposobnošćuda sisamosmisli slobodnovrijeme?Tko se želi suočiti sa spoznajomdamu jeuvremenuslobodeupravoslobodateretkojegaseželiriješiti?Stogavještitrgovciumjestocijelenudesamoljepšidioistine.Paakojebesposlica»neo-smišljenoslobodnovrijeme«,onajamačnojestslobodnovrijemeizaštoondaneprešutjetionoštobimoglopokvaritidobarposao.19Akojevećurazno-vrsnostiponudesadržanamogućnostizbora–asamimtimevaljdaislobodakaomogućnostizbora20–čemuondauvjerljivostiuspješnost(nago)varanjakvariti»suvišnimspoznajama«.Jer,uspješnostprodajearanžmanaza»slo-bodnovrijeme«ovisiupravootomedavrijeme»slobodeodrada«neprerasteuvrijeme»slobodezasamodjelatnost«,čimebitakviaranžmanipostalinaj-većimdijelomnepotrebni.Makartobiosamodiodana,čovjekkaoradnik,sjednestrane,ikaopotro-šač,sdrugestrane,nužnajepodlogazaopstanakioplodnjukapitala.Čovjekpakkojijenesposobanosmislitiisamodjelatnoseostvaritiusvojeslobodnovrijeme,prisiljenjesvesvojeraspoloživovrijemebitiradnikilipotrošač,atoznačidaseupotpunostistavljauslužbuodržavanjairastakapitala,pajekaotakavkapitalizmuupravoidealan.Industrijazabaverazložnojeočekiva-nanadopunaindustrijekojaproizvodimaterijalnasredstvazaživot,jerbezzabave,pamakariprogramirane,besposlicabibilapotpunobeživotnovrije-me.Ispunjenapakzabavnimaranžmanimaonaje,akovećneizvorniživot,baremnjegovaviše-manjepodnošljivailičakpoželjnaimitacija.Uostalom,radomseniukomoblikuneozbiljuježivot,negosetekproizvodesredstvanjegovaeventualnogozbiljenja,paniindustrijazabavenemožeponuditivišeodsredstavazazadovoljenjeonihkulturnihpotrebakojesvatkokaopotrošačtihsredstavaima.Cjelokupnatržišnaproizvodnja,naime,zasnovanajenaponudisredstavazazadovoljenječovjekovihpotrebaikaotakvaonatimpotrebamanesamodaželinegoimorapodilazitidabiopstala.Stogajekapitalističkaproizvodnjakaovisokorazvijenarobnaproizvodnjaodrazpotrebapotrošačaneovisnootomejesulitonjihoveizvornepotrebeilisuimnametnute.Osimtoga,akonatržištunajboljeprolazeonikojisvojomproizvodnjomnajuspješnijepodilazepotrebamaiukusupotrošača,ondanajboljuprođujamačnoimakič.Među-tim, tone značida industrija zabavenemožeproizvesti i daneproizvodiništakulturnovrijedno.Naprotiv,čakibezinovacijaistvaralačkihpomaka–kojimasvakaproizvodnja,pa i industrijazabave,pratipromjene tržišnihpotrebailipakpotičenovepotrebedabiodržalapotražnjukojainačeopa-dazbogzasićenja–industrijazabaveomogućavaslojevitošćusvojeponudepostupanrazvitakkulturnihpotrebaonimakoji supreraslidotadašnju razi-nunjihovazadovoljenja.Drugojepitanjekolikoindustrijazabave,osimštoomogućava,potičerazvitakkulturnihpotrebapotrošača.Jercilj jekapitalamaksimalizacijaprofita i tome služiupravljanjeproizvodnjom,ali jošvišeupravljanjepotrošnjom.Atopretpostavljaupravljanje ljudskimpotrebama,



panijevjerojatnodabikapitalnamjernopoticaonjihovrazvitakpremaizvor-nostiisamoodređenju,tj.premadokolici.No,nikapitalnijejedinstven,većjemeđusobnoneprestanoukonkurentskomodnosučimeseotvaraprostorizasubverzivnuponudu,štomožerezultiratinepredvidivimučincima.Ipak,industrijazabavesezasnivanabesposlici,anenadokolici,pasudoko-licai»slobodnovrijeme«samoeufemizmikojimaseuokviru(nago)varanjanapotrošnjuprikrivapravismisaoprodajnopropagandnihporuka.

Turizam

Iako se turizam i industrija zabave jednim dijelom preklapaju – jer ljudi,s jedne strane, radi zabave putuju u poznata zabavišta, kockarnice,mjestaspektaklaitd.,kaošto,sdrugestrane,uturističkimmjestimanastojeturisteanimiratidodatnimzabavnimsadržajima–tesedvijedjelatnostiipakbitnorazlikuju.Zarazliku,naime,odindustrijezabavekojajeskoroupotpunostizasnovanaiusmjerenapremabesposlici,turizamznatnimdijelomproizlaziiizdokolice.Čakštoviše,usvojimsepočecimaturizamtemeljioupravonadokolici,naželjidaseupoznajunovikrajevi,dasedoživineštonovo,daseistraži,daseneštonaučipovlastitojzamisli,kaoostvarenjevlastitogprojek-ta.Teksporastomplatežnemoćiširihdruštvenihslojevaturizamjeprerastaousnažnuprivrednudjelatnostusmjerenupremabesposlici,tolikovišekolikojesnažnijekult»godišnjihodmora«zahvaćaoslužbeničko-radničkidiodru-štva.21Dakle,upravoonajdiodruštvakojinijepripremljeniosposobljenzadokolicu.Zanjegatrebapripremiti turističkearanžmanekojimaće ispunititeškostečenubesposlicu.Aodabirtiharanžmanaovisiomodiioplatežnojmoćikupaca iakoseuzzabavnuvoli isticatinjihovapoučna izdravstvenastrana.Alipoučnostturističkiharanžmanavišejenegoupitna,jerčakikadaonimalobrojnimeđu turističkimvodičimastručnoobavesvojposao turistisuupravilunepripremljenidabiodtogamogliimativećukorist,pasesveuglavnomzavršavas fotografijama i filmovimapopraćenimviše-manje iz-mišljenimpričamakojimavodičinajprijeopčinjavajunaivneturistedabionikasnijetimenastojalizadivitiprijateljenatjednomdomjenku.To,dakako,neznačidasenakomercijalnimturističkimputovanjimanemoženištanaučiti,alizatosesvatkomorapripremitiitijekomputovanjapobrinutisam.Upro-tivnomostatćemutekhrpapovršnihutisaka.

19

Indikativno jenpr.dakadasemrežnomtra-žilicomGooglekaotočanizraztraži‘bespos-lica’dobijeseoko5.600stranica,kadasenaisti način traži ‘dokolica’ dobije se 58.000stranica,akadasetakotražiizraz‘slobodnovrijeme’dobijeseoko1.290.000stranica(ustudenom2008.,iakoizdanaudantabrojkamože biti nešto veća ilimanja).Analiza tihstranicapokazujepakdaseuvećinislučajevaradiobesposliciiogotovimsadržajimakoji-mabijetrebaliispuniti.Teksenaneštovišeod 2% web stranica uz ‘slobodno vrijeme’veže ‘učenje’ iako je upravo učenje smisaodokoliceugrčkompojmusholé(odatleinašariječškola).

20

Za tu»slobodu izbora« treba, dakako, imatinovacakojeupravilutrebazaraditi,tj.zanjih

trebaraditi,štoukonačniciznačidasezapri-vidslobodepristajenaneslobodu.

21

U najnovije doba sve brojniji su pojedincikojinastojeprevladatipodvojenostvlastitogživotanavrijemeprovedenouraduivrijemegodišnjihodmora,pau tomsmisluKennethWhitepiše:»JedanodrazlogaštosmosenastaniliuBre-tanjibiojeitajštosmosehtjeliotarasiti‘go-dišnjegodmora’.Kadaživiteugradu,pabiotoimaligrad,razumljivojedaželitenedjeljuilidvijeprovestinegdjegdjejemanjagužvai da ponovno zakoračite bosim nogama pozemlji.Otudaigodišnjijurišnašecivilizacijenamoreiplanine–iujošvećugužvu.Našazamisaobilajeda‘godišnjiodmor’uključimounormalnitokstvari.«(White,2008.,47).



Štose tičezdravstvenestrane turizma–koji jenajvećimdijelomvezanzaljetoimore,aondazazimuisnijeg–onanedajeupitna,negojeuglavnomčistailuzija.Ostavljajućipostraniteškepovredekojesunagodišnjimodmo-rimačešćenego inače,22dovoljno je ljetiprošetatiplažamaipogledatisveone»pregorene«naivcekojidozdravljanastojedoćisatimase»roštiljajući«naprejakomsuncu,padačovjekupostanerazvidnazdravstvenastranaturiz-ma.Rekreativnapakstranaturizmapodefinicijijeufunkcijiosposobljavanjazarad,jerunormalnimseokolnostimajedinoodradaizaradčovjekvaljaoporavljati, pa je rekreativni turizam zapravo način pretvaranja slobodnogvremenausredstvoproduktivnijegrada.23

»Sportskiturizampodrazumijevaputovanjezavrijemeodmorasciljembav-ljenjasportom,putovanjeudestinacijekakobisepromatralosportskidogađajteputovanjesciljemposjetasportskimatrakcijama.«(Bartoluci/Čavlekisur.,2007.,11)Izprethodnogodređenjasportskogturizmarazvidnojedajeontekmanjimdijelomusmjerennabavljenjesportom,avećimdijelomna»proma-tranjesportskihdogađaja«iposjete»sportskimatrakcijama«.No,čakikadajenakanabavljenjesportom,pitanjejekolikosesportommožeozbiljnobavitinetko tijekom jednog ilidva tjednakoliko imana raspolaganjuzavrijemegodišnjegodmora.

Obiteljsko kupovanje i zabava

Sažeti oblik suvremene komercijalizacije potrošački usmjerene besposlicepredstavljajusredištaobiteljskogkupovanjaizabave(Family shopping and leisure center).Dakako,umjestobesposlicegovoriseodokoliciislobodnomvremenu.Ali radi se upravo o pogonima za komercijalno upravljanje bes-poslicomcijelihobitelji.Osimogromneinajraznovrsnijeponuderobakojemogu zadovoljiti potrebe prilagođenih potrošača svih uzrasta, rasa, spola,nacionalnosti,religioznogopredjeljenjaitd.,u»Familyshoppingandleisu-re«centrimanemogunaćištotražesamoneprilagođenipojedincikojitočnoznajuštohoće.Padabicijelaobiteljmoglasvoje»slobodnovrijeme«proves-tiuopuštenojpotrošnji,neopterećenabrigomoručkuilioonimčlanovimaobiteljikojijošnisudoraslitojvrstizabave,»Familyshoppingandleisure«centrisadržebrojnerestorane,jaslice,dječjevrtiće,igraoniceicijelupaleturaznovrsnihusluga.SamokaoslučajniprimjerMetroCentreuNewcastlenaTyne(sjeveroistočnaEngleska)osim330trgovina(međukojimainekolikovelikihrobnihkuća)ima50restoranakojiradedokasnonavečer,obiteljskizabavnicentar,raznovrsnedječjeigraonice,kuglanu,bazen,kinodvoraneitd.Ilinpr.atenskiTheMall,prvigrčkicentarza»kupovinuislobodnovrijeme«načetirirazine,površine58.500m2(oko8nogometnihigrališta)isparkirali-štemod90.000m2ima250trgovina,25restorana,razneusluge,kinodvora-ne,obiteljskizabavnicentar,sadržajezadjecuitd.Bilobi,dakako,besmislenotvrditidavelikiprodajnicentrineomogućavajuljudimaboljezadovoljenjenjihovihpotreba,čimeimostavljajuiviševreme-na»slobodnogod«nužneopskrbe,alikaosredištaobiteljskogkupovanjaiza-bave,makolikosereklamiralikao»centrizaslobodnovrijeme«,zapravosupogonizakomercijalnoupravljanjebesposlicomskonačnimciljemnjezinogpotpunogpretvaranjauprofit.Svojuuspješnostutomejednimdijelomgradesuradnjoms industrijomzabave,pa se svevišepretvarajuu spektakularnepredstave koje privlače svojim blještavilom i senzacionalnošću (npr. prvihpetpotrošačakojidođugolidobivajuneštobesplatno24).Čakseisezonskerasprodaje pretvaraju u svojevrsne spektakle, na kojima ljudi kupuju robusamozatoštojeupolajeftinijanegoinače,iakoimuopćenetreba,aliosjećaj



dasuneštovrijednokupilipobagatelnojcijeniiznimanjeikaotakavjesamposebidogađajusiviluradnesvakodneviceiliispraznostibesposlice.

Komercijalizacija dokolice

Iakosedokolica,zarazlikuodbesposlice,opirekomercijalizacijijerseobli-kujepočovjekovusamoodređenju,kapitaljepronašaonačineinjezinogisko-rištavanja.Prijesvegaraznovrsnomponudomsredstavazahobisteiigračakazasveuzrastekojiihkoristepovlastitojzamisli,pačakizastvaralačkupre-obrazbupostojećega,čimedodušeizmičumanipulaciji,alineikomercijali-zacijidokolice.Čakštoviše,odustajanjemodupravljanjadokolicomkapitalnastojiodtogamaksimalnoprofitirati.Nije,naime,nikakvootkrićedasvakomradunužnoprethodistvaralaštvoko-jimseprvotnooblikujudjelatniobrascipokojimaćeradnoopetovanjeuopćebitimoguće,paonajtkoželistvaralačkirazvijatiproizvodnjumorapodrža-vati ili čak poticati stvaralaštvoma koliko ono izmicalo njegovoj kontrolii upravljanju. Stoga sa sve snažnijom tržišnomkonkurencijom i potrebomprivrednograzvitkapojedinihprivrednihgrupacijajačasvijestonužnostipo-državanja i poticanja stvaralaštva.Prve su to,dakako,uvidjelekorporacijekojeogromanprofitostvarujuprodajomintelektualnihproizvoda.Zanimljiv primjer dolazi izGooglea.25 Shvativši da stvaralačkommaštomsvojihzaposlenikanemožeupravljati,vodstvoGooglaodlučilojepodržatiipoticatistvaralaštvo.Utomsmislustvorenisudjelatniuvjetikojinesamodadjelatnicimaostavljajuvišeraspoloživogvremenazastvaralaštvonegomuipogoduju.Zaposlenicimasuusvakomčasunaraspolaganjulakodostupnaibesplatnanajkvalitetnijahranaipića.Netreba,dakle,brinutiozadovoljava-njujedneodosnovnihpotrebašto ljudimainačeoduzimamnogovremena.Odzaposlenikaseočekujedasevećidioplaćenogvremena(tosevrijemenebimoglobezogradenazvatiradnim)bavedodijeljenimprojektima,26no20%vremenasmijusebavitibiločimepovlastitojželjištokasnijepredstavljajuostalima.Poželjimoguprekinutiposao,zabavljatiseiliotićinarekreaciju,anaraspolaganjusu imodmasaže i fizikalne terapije,prekomnogovrsnihtjelovježbi,dobrojnihsportsko-rekreacijskih igara.Čak iuWC-uzaposle-nici imaju vrhunsku uslugu. Radi ugodnijeg osjećaja na »radnommjestu«dozvoljenoimjeograničenodržanjekućnihljubimaca.Budućidasuglavniproizvodikorporacije rezultatinovihkorisnihzamisli,posvuda su sredstvanjihovespontanerazmjene.Ali:

»Odlučujemmupostavitijednopitanjekojememučijošotkadsamprviput,unekomforwardue-maila,vidjelasvedivoteGoogleplexa.‘Kolikosatidnevnoprovodišnaposlu?’–‘Desetdodvanaest?,odgovara.–‘Nemislišliondadasusvetepovlasticezapravokorporacijskitrikdavasseštodužezadržinaradnommjestu?’…Odvozimosešutke,čeznutljivihpogledaprikova-nihuztravnjakeišarenesuncobrane.Znamodaispodprpošnefasadezasigurnopostojiledenakorporacijskalogika…«(Pavlić,2008.,81)

22

NaskijalištimauItalijitijekomsezonepoginevišedesetakaljudi.

23

Vidi »rekreacija – 1. okrepa, osvježenje,opuštanje, oporavak za ponovno stvaranje irad«(AnićiGoldstein,2000.).

24

Tojevećviše-manjepotrošenmamaczakup-cepaneprestanosmišljajunovesenzacije.

25

VidiPavlić,Zrinka(2008.).

26

Što ne znači damoraju raditi prema nekimveć zadanim obrascima, već se očekuje darješavaju probleme u okviru određenih pro-jekata.



Slobodnovrijeme,dakle,možebitikomercijaliziranoiusvomnajplodonos-nijemobliku,tj.kaovrijemeslobode zastvaralaštvo,alidabitobilomogućeslobodamoraostatinadjelu.Čakikadakapitalpogodujestvaralaštvuuodre-đenompodručju ili ga ograničava u nekomdrugom, nastojeći tako uprav-ljatinjime, štomudobrimdijelom iuspijeva, slobodnovrijeme jevrijemeukojemserađaononepredvidivo.Čak ikadarezultatenekogstvaralaštvaprihvaćadokdrugeodbacuje,kapitaltomožeučinititeknakonštoseslobo-davećostvarilaikadaposljedicetogaostvarenjamoždavišenijemogućeupotpunostikontrolirati.Zatojeupravodokolicaslobodnovrijemeilivrijemeslobode par excellence, vrijeme slobodnogmišljenja i djelovanja, vrijemeistinskogživljenja.

Slobodno vrijeme i sport

Odsamenjegovepojavesportislobodnovrijemesuusloženomodnosu.Inesamozatoštojesportkaoamaterskaigra27izabavasjednestranebiovezanza slobodno vrijeme, a s druge strane kao profesionalna vježba (u praviluza ratkoji jebiovažnaprivrednagrana)za radnovrijeme,nego i zato štojeodsamogapočetkakaospektaklbiousmjerenkolikonadokolicutolikoinabesposlicu.Uraspravioslobodnomvremenuisportupotrebnoje,dakle,zbogmetodološkihrazloganačelnorazlikovatiamaterskoodprofesionalnogbavljenjasportom,28neovisnootomeštojeustvarnostirazgraničenjemeđunjimačestonejasnoiupitno,jerseprečestokaoamaterskoizdajebavljenjesportomkojetouopćenije.Valjazapazitidajepovezanostsportaiturizmatakođervjekovna,pasevećuanticinpr.uzOlimpijskeigrerazvijalaznatnaturističkaprivreda.29

Dokolica i sport

Amaterskobavljenjesportomsamojeformalnosličnoprofesionalnom,doksesadržajnoodnjegabitnorazlikuje,paseslobodnomožegovoritioamater-skomiprofesionalnomsportu,odnosnosportovima.Prijesvegaamaterskijesportukupnouzevšiigraizabavakojomseneposrednozadovoljavajuodređeneljudskepotrebe,pajesamimtimemanjepodložanspecijalizaciji.Kaoštosedjecaiinačeigrajumnogihigaratakoiamaterskobavljenjesportomneapsorbiračitavogčovjeka.Toštonpr.ujednomtrenutkuigrajunogomet,nesprečavadjecudakasnijejednakouživajuuigranjugrani-čara,rukometa,košarke,odbojke,trčanju,plivanjuitd.,jerodrezultatanjimajevažnijezadovoljstvoigreizabava.Upravozbogtogaiformalnisuzahtjevimanjestrogi,paihčestoigračiad hocprilagođavajuuvjetimaigre,raspolo-živomvremenuisl.Primjerice,zaamaterskunogometnuutakmicuuopćenemorabitivažanspol igrača,a trajanjeutakmicemožebitiodređenopremadogovoruilinaprostodoksudionicimanedosadi.Usvemuje,dakle,bitnotodaistinskiamaterskobavljenjesportomčakikadaseodvijaponajstrožimpravilimamoraneposrednozadovoljavatipotrebesudionika.Bavljenje,nai-me,bilokojomdjelatnošćuzbogkoristi,makakvaonabila,anezbogljubavipremanjojineposrednogzadovoljstvakojeiznjeproizlazi,nebisesmjelozvati amaterskim. Jer,djelatnostkojomsenetkobavi zbogkoristi zapravojerad.Mogućeje,doduše,danetkobavećisečimeizljubaviodtogaimaikoristi,pahoćelitoikolikobitiigrailiradovisiotomeštoječemuikolikopodređeno.Svedokjekoristusputnaiudrugomplanumožesegovoritioigri,alikadakoristpočinjebititakojapostajepresudna,aigratekusputna,ondajenesumnjivoupitanjurad.



Stogaamaterski sportpripadadokolici i sport joj pripada jedinokaoama-terski,kojijetosamokaoigra,kaodjelatnostnošenasamoodređenjem,kaosloboda za štonadjelu.Zato je iopravdano rećidadjecana livadi igraju nogomet.Jeronagazaista igraju,zarazlikuodprofesionalnihnogometašakojigarade.

Besposlica i sport

Profesionalnobavljenjesportomnijeigranegoradorganiziranpremazada-nimobrascimaizanaknadu.Naknadajenajčešćenovčana,alinenužno,pauprikrivenomprofesionalizmuonadolaziuoblikubesplatnogstudija,stana,vrijednihdarova,raznihdruštvenihprivilegija,priznanjakojadonoseodre-đenukorist,nagrada,slave(kojaseondaunovčavanarazličitenačine)isl.Profesionalni sport nije igra, a za sportaše ni zabava, osim slučajno, negostrogonadgledanirad.Odsportskihtrenera,aliisamihsportašačestosemožečutidajeuspjehusporturezultat:rada, reda i discipline.30Izvještavajućiotreninguhrvatskihrukometašaautorvrijemenjihova treningamjeri radnimsatima.Dodušeonjetusintagmu(sasvimnepotrebno)staviounavodnike,aliipaknijeupotrijebiosintagmu‘satiigre’.

»Zahvaljujućipožrtvovnostidjelatnikakojisuradilinapostavljanjurukometnepodlogeposaojeodrađenurekordnomroku,kakobiizabraniciLineČervaraimalištoviše‘radnihsati’uočiSvjetskogprvenstva.«(Gabelić,2009.)

Prematomeniprofesionalnirukometseneigra,negoseradi.Sportskeuta-kmice sene igraju, nego seodrađuju.Sportski radniciu skoro robovskomodnosu31zasvojeposlodavceostvarujuogromneprofite,pričemuoninaj-uspješnijiisamipoputnegdašnjihgladijatorazarađujubajoslovneplaće.

»Danasu športuprevladavajuprofesionalizam, slava i korist.Svakodnevno čitamoda se zatransferenogometnih zvijezdaplaćajumilijunske svotedolara.Šport jepostao, posebice re-klamiranjempreko televizije, izrazitčimbenikprofiterske industrijekojanosivisokudobit.«(Lukić,2004.,58–59)

27

»Sport je nastao iz igre koja se pojavila nanajranijemstupnjurazvitkačovjeka«(Potko-njak/Šimlešaur.,1989.,379).Jošuvijekseomnogimsportskimtakmičenjimagovorikaooigri,ainajvećesvjetsko,sadavećpotpunoprofesionaliziranotakmičenje,zoveseOlimpijske igre.

28

Amaterski–bavljenječimeizljubavi.Profe-sionalno–bavljenječimezanovac.

29

Oveziturizmaisportapostojiveomabrojnaliteratura.

30

Stvar je njihove neobrazovanosti što uglav-nomneznajupodrijetloovekrilaticeinjiho-vogautoritarnogmentalnogsklopaštosu tukrilaticu uzeli za svoju. Evo samo nekolikood ogromnog broja primjera koji se mogunaćinaInternetu:Vaterpolo:»Premauspjehunasvodered,radidisciplina,uvijeksamgovoriodabez toganemaničega«(Sirotich,2003.).

Košarka:»Vamapakprivikavanjenatreneranije potrebno, odlično poznajete Jusupovepostulate,red,rad,disciplinaiborba«(Žura,2003.). »Anzulović je pod Toranj unio rad,red idisciplinu,pravedni tiraninkojine trpidrugiautoritetosimsamogasebe,predsvogjenasljednikapostaviovisokeciljeveiočeki-vanja«(Perković,2007.).Nogomet:»Ovajposaominijestranajedinipravi put je red, rad, disciplina« (www.hn-khajduk.com,2008.).»Red,radidisciplinaikodmenećebitiadutiskojimaćuizaćipredsvoju momčad« (www.radio-orahovica.hr,2008.).»Njegovogeslo‘red,radidisciplina’itekakojedobilonaznačenjunautakmicamaprotivŠvicaracaiČeha«(www.metro-portal.hr,2008.).

31

To što seunovijedoba zaprodaju sportašakoristieufemizam»transfer«nemožeprikritibittrgovineljudima.



»Dinamovkapetanslondonskomćemomčadipotpisatipetogodišnjiugovor,atjednobitrebaozarađivatiokopedesettisućafunti.Modrisuzaradiliizmeđu20i23milijunaeura!KapetanDinamaLukaModrićunedjeljućepotpisatipetogodišnjiugovorsTottenhamomna-konštouLondonuobaviliječničkipregled,potvrđujeNKDinamonasvojimslužbenimstra-nicama.Vrijednost transfera je, navode britanskimediji, točno dvadesetmilijuna eura, iako hrvatskitisakbaratainformacijomdajenastolZdravkaMamićastiglaponudateška23milijuna.«(Mar-ković,2008.)

Idoksusjednestraneprofesionalnogsportaproizvođačispektaklakojimajesportposaoikojisenjimebaveuradnovrijeme,snjegovesudrugestranepotrošači spektaklakoji njime ispunjavaju svojubesposlicu, nanačinkojiihsvevišečiniovisnimaoprogramerimanjihovog»slobodnogvremena«.Takavsportvišenijeni igranizabava,niti jeuopćeobliksamodjelatnostiuvrijemeslobode,nego jevisokoprofitniposaokojemu jebesposlicakaoslobodaodradateknužanokvirzapretvaranjeradnikaupotrošačekojitimezatvarajukrugvlastitogsluženjakapitalu,krugvlastitogiskorištavanjaine-slobode.

»Nitkoozbiljannećedanasnegiratičinjenicudajesuvremenisport,iakoiunjemu,‘utrago-vima’,imaelemenatačiste,bezutilitarneigre,usvimsvojimsegmentima,odrekreacijskogdoprofesionalnog,postaoozbiljanposao,big business. Marketinškeaktivnostivezaneuzvrhunskisport,bilodajeriječotomedaslavniprofesionalcireklamirajunpr.sportskuopremuili,štojetakođerčestslučaj,ne-sportskeproizvode,potvrđujudavećodavnosportnijeigra,panizabavazanjegoveizravneaktere,većzahtjevnadjelatnostkojomdominirajuprofitneorganizacije,odAdidasadoSpritea.Marketinškuaktivnostusportučinerazličiterazine,odelementarne–ogla-šavanjeprekosportaša,marketingmix (cijena,ambalaža,promidžba),odnosisjavnošću,itd.–svedoprepletanjaosnovnerazine(oglašavanja)smegamarketingomtepolitičkim,državnimiostaliminteresima.«(Žugić,2000.,84–85)

No,takavsportnesamodavišenijeigraizabava,onniječaknirekreacijakojombiseradniciosvježilizaposao,pajepitanjenepostajelibarjednimdijelomzakapitalkontraproduktivan.

»Budućida je arenskioblik rekreiranjapodijelio ljudenamali dioonih što se aktivnostimaiscrpljujuinavelikdioonihštokaopasivnipromatračisudjelujuuprikazbama,spektaklima,nužnojetajagonističkioblikpremašitiiboljeregulirati.Umjestorekreacije,ljudisedeformi-raju.Naime,profesionalciiaktivniigračiiscrpesvesvojesnage,pamorajuuzetidopingitakoseupropaštavaju, ane rekreiraju.Nipasivnamasovnapublikaneobnavlja se aktivno,negosekojekakodeformira,pajedniidrugiproizvodezdravstvenuisocijalnupatologiju.«(Lukić,2004.,87)

StogasunajvećaporugaamaterizmuusportuOlimpijskeigre,kojesepred-stavljajukaomeđunarodnepriredbeamaterskogsporta,akojesusjednestra-neglobalniposlovniprojektisogromnimzaradamaorganizatora,novčanimidrugimnagradamasportašima,uskomspecijalizacijom,strogoprofesional-nim pripremama, standardima natjecanja, sitničavimmjerenjima rezultata,antidopingkontrolama isvimnovimnačinimadopinga,promocijamanovesportske opreme, sponzorstvima, političkim promocijama, proizvodnjomspektakla,32 tzv.sportskimturizmomitd.,doksusdrugestrane togaširomglobusamilijardepotrošačapiva,kroketa,grickalicaisl.,kojisvojubesposli-cuispunjavajuprogramiranimspektaklimanervoznouvaljeniunaslonjačeiskupljajućinepotrebnosalo.Akojesportupočetkuvelikimdijelombioigraizabavaukojojsunekidje-latnosudjelovalidoksujedrugisamopromatrali,pajekaotakavispunjavaokakodokolicutakoibesposlicu,ondaon,pretvarajućiseodigreurad,kaoprofesionalnadjelatnostpostajenegacijaslobodnogvremena.



Završna primjedba

Vrijemeje,dakle,slobodnokaobesposlicaikaodokolica,alidokjedoko-licakaovrijemesamodjelatneslobodeviše-manjeotpornanamanipulaciju,čakikadajedohvaćenakomercijalizacijom,besposlicajekrajnjepodložnamanipulacijamasvihvrsta.Čakštoviše,besposlicase,akoodgojnonijepota-knutaipoduprtadaprerasteudokolicu,bezmanipulacijepretvaraudosadukojaprijeilikasnijepostaje(auto)destruktivna.Stogazadokoliculjudetrebaosposobljavatiodpočetka,kaoštoihuostalomtrebaosposobljavatiizaslo-bodu,atojemogućesamoistinskimodgojem.

Navedena djela

Anić,Vladimir(1991.),Rječnik hrvatskoga jezika,Zagreb:NoviLiber.

Anić,VladimiriGoldstein,Ivo(2000.),Rječnik stranih riječi,Zagreb:NoviLiber.

Attali,Jacques(1992.),Povijest vremena,Zagreb:AugustCesarec.

Bartoluci,Mato;Čavlek,Nevenkaisur.(2007.),Turizam i sport,Zagreb:Školskaknjiga.

Debord,Guy(1999.),Društvo spektakla & Komentari Društvu spektakla,Zagreb:Arkzin.

Fink,Eugen(1984.),Osnovni fenomeni ljudskog postojanja.Beograd:Nolit.

Fink,Eugen(2000.),Igra kao simbol svijeta.Zagreb:Demetra.

Fourier,Charles(1980.),Civilizacija i novi socijetarni svijet,Zagreb:Školskaknjiga.

Gabelić,Tomislav (2009.), »Rukometaši su prvi puta trenirali u SpaladiumAreni«,24 sata,5.siječnja2009.,Zagreb.

Hrvatski enciklopedijski rječnik(2002.),Zagreb:NoviLiber.

Lukić,Mirko(2004.),Elementi pedagogije športa i rekreacije,Zagreb:Hrvatskipedagoš-ko-književnizbor.

Marković, Juraj (2008.), »Najskuplji transfer hrvatskog nogometa«,gradbjelovar.com,30. prosinca 2008., http://grad-bjelovar.com/vijesti/hrvatska/najskuplji-transfer-hrvat-skog-nogometa/.

Pavlić,Zrinka(2008.),»Wherenomanhasgonebefore«, Plan B,br.8,Zagreb,str.76–81.

Perković,Igor(2007.),»Rad,redidisciplina«,Novi list,1.srpnja2007.,Rijeka.

Polić,Milan(1993.),K filozofiji odgoja,Zagreb:Znamen–Institutzapedagogijskaistra-živanjaFilozofskogfakultetaSveučilištauZagrebu.

Polić,Milan(2001.),»Vrijemeikaos«,Filozofska istraživanja,Zagreb,god.21,sv.1(80),str.69–78.

Polić,Milan(2005.),»Osobnostidokolica«,Zbornik učiteljske akademije u Zagrebu,god.7,sv.1(9),str.35–47.

Polić,Rajka(2003.),»Odgojidokolica«,Metodički ogledi,god.10,sv.2(18),Zagreb,str.25–37.

Polić,Rajka(2005.),»Odgojzastarostkaomogućnostemancipacije«,Metodički ogledi,god.12,sv.1(21),Zagreb,str.97–111.

Potkonjak,NikolaiŠimleša,Petarur.(1989.),Pedagoška enciklopedija,međurepubličkoizdanje,Beograd:Zavodzaudžbenikeinastavnasredstva.

Sirotich,Kristian(2003.),»Red,radidisciplina«,Novi list,6.srpnja2003.,Rijeka.

32

Uzštoideindustrijamasovnogprijenosain-formacija, proizvodnje i prodaje televizora,snimačaitd.



Skok,Petar(1973.),Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika,Zagreb:JAZU.

Šonje,Jureur. (2000.),Rječnik hrvatskoga jezika,Zagreb:LeksikografskizavodMiroslavKrležaiŠkolskaknjiga.

Todorović,Aleksandar(1984.),Sociologija slobodnog vremena,Beograd:Interpregled.

White,Kenneth(2008.),Kuća plime i oseke,Beograd:Geopoetika.

Žepić,Milan(1961.),Latinsko hrvatskosrpski rječnik,Zagreb:Školskaknjiga.

Žugić,Zoran(2000.),Sociologija sporta,Zagreb:FakultetzafizičkukulturuSveučilištauZagrebu.

Žura,Dražen(2003.),»Zadarćeopetslaviti«,Slobodna Dalmacija,4.i5.kolovoza2003.,Split.

www.hnkhajduk.com(2008),»IvanBuljannovisportskidirektorHajduka«, http://www.hnkhajduk.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1713.

www.metro-portal.hr (2008.), »Neviđeni fanatizamnadomjestio kvalitetu«, http://www.metro-portal.hr/vijesti/sport/nogomet/nevidjeni-fanatizam-nadomjestio-kvalitetu.

www.radio-orahovica.hr(2008.),»NakonsamosedamkolačetvrtoligaškogsjeverauPa-pukunovasmjena«,http://www.radio-orahovica.hr/vijesti/sport.htm.

Milan Polić, Rajka Polić

Time: Free from What and What for?

AbstractWith the development of capitalism free time is more and more the subject of spoken and written word, and with its commercialization three profitable economy branches have developed: “entertainment industry”, tourism and sport. Capital, meanwhile, identifies free time as time freefrom work, or idleness, and only in recent time – when it learnt to make profit out of free time time free for learning and creativeness, or as leisure.Difference between idleness, which leans towards consumption, and leisure, which fulfils itself with selfactivity, to a great many is still obscure. And that difference is often and purposely concealed meaning to, on one side, commercialize free time more easily and, on the other hand, to quash its socially revolutionary surge. For that purpose is also the concealing of difference between work and selfactivity, and the question is asked: are the sport competitions a game or a work? Or precisely: “Does one play football, or does one do football?”

Key wordsidleness,leisure,game,education,alienation,sport,work,self-activity,freetime,creativeness

Documents

Vrijeme, slobodno od čega i za što? · stanju« (Hrvatski enciklopedijski rječnik, 2002., 1342). 6 Fizikalno se vrijeme mjeri – a zapravo obli-kuje – količinom jednolikih