VRSTE STVARNIH SLUŽBENOSTIBroj stvarnih službenosti i njihova sadržina nijesu unaprijed zakonom određeni ali pravna teorija i sudska praksa afirmisali su neke tipične službenosti kao što su: pravo prolaza, pravo nasloniti zgradu na tuđi zid, pravo postaviti instalacije. Zakon ne uskraćuje mogućnost da se uspostave stvarne službenosti drugačije sadržine kada za to postoji potreba ali one ne mogu biti protivne pravu i moralu.

Pozitivne i negativne stvarne službenosti Stvarne službenosti mogu biti pozitivne i negativne u zavisnosti od toga da li vlasnik povlasnog dobra ima ovlašćenja da preduzme neku radnju na poslužnom dobru ili je ovlašćen da od vlasnika poslužnog dobra zahtijeva neko propuštanje odnosno uzdržavanje od radnje koju bi inače smio da čini. Kod pozitivnih – vlasnik poslužnog dobra mora trpjeti određene zahvate na svojoj nepokretnosti a kod negativnih mora se uzdržavati od preduzimanja nekih akata na svojoj nepokretnosti.

Tipično pozitivne su:- pravo prolaza,- pravo progona stoke,- pravo nasloniti teret svog zdanja na tuđe,- pravo otvaranja prozora na tuđem zidu,- propuštanje dima kroz susjedov dimnjak,- pravo navoditi kišnicu krova na tuđe zemljište.

Tipično negativne su:- pravo da susjed svoju zgradu višom ne čini,- pravo da svoju zgradu nižom ne čini,- da ne sije visoku kulturu,- službenost vidika (ne oduzimati vidik),- ne odvraćati kišnicu.

Nužni prolaz - Nužni prolaz se može osnovati u slučaju kada nepokretnost koja pripada određenom licu nema izlaz na javni put ili se do njega može doći samo uz pretjerano zaobilaženje. Uslov je da korist koja se očekuje otvaranjem prolaza premašuje veličinu štete koja nastaje za one nepokretnosti preko kojih se prolaz dozvoljava. Prirodno je da se prolaz neće dozvoliti preko onih nepokretnosti koje

za to nijesu prikladne, preko kuća i dvorišta (osim kad nema drugog izlaza na javni put, kao i onih nepokretnosti koje bi imaocu prava služile samo kao udobnija putna veza). Pravo da zahtijeva ustanovljenje nužnog prolaza nastaje i prestaje po osnovu zakona i nije podložno zastarijevanju. Ustanovvljeni nužni prolaz podrazumijeva redovnu upotrebunepokretnosti što je pravni standard koji se određuje s obzirom na potrebe vlasnika povlasnog dobra, kvalitet zemljišta, njegovu veličinu, položaj, klimatsko područje i okolinu.Ustanovljavajući nužni prolaz sud mora voditi računa o potrebama povlasnog i poslužnog dobra. Po pravilu za prolaz se određuje najkraći put ali ako je to opravdano i manje teretno za poslužno dobro to može biti i zaobilazni put. Nužni prolaz osnovan odlukom suda može se ukinuti, izmijeniti ili ograničiti pravnim poslom među strankama.Ovu stvarnu službenost ustanovljava sud odlukom koju donosi na zahtjev vlasnika nepokretnosti koji nema izlaz na javni put ili se do njega može doći uz pretjerano zaobilaženje. Koji će se pravac odrediti kao prikladan odlučuje sud u svakom konkretnom slučaju (ko uzima u obzir, da li je ravni ili brdoviti, obradivo zemljište ili pašnjak i sl). Nužni prolaz može biti ustanovljen kao pravo prolaza pješaka, kola, motornih vozila, poljoprivrednih mašina i sl. Moguća je i kombinacija ovih prava vodeći računa o potrebama povlasnog dobra i principu restrikcije.

Postavljanje vodova – Imalac prava službenosti ovlašćen je da na poslužnom dobru na njegovoj površini, ispod nje ili u vazdušnom prostoru postavlja vodove i druge uređaje (električne, kanalizacione, plinovodne, vodovodne, telekomunikacione) ako postavljanje vodova na drugom mjestu iziskuje nesrazmjerne troškove. Ove uređaje on je dužan održavati o svom trošku a vlasnik poslužnoog dobra plaćati naknadu za korišćenje njegove nepokretnosti. Ove službenosti ustanovljava sud na zahtjev vlasnika druge nepokretnosti ako do njega nema nikakve ili nema prikladne veze i ako je korist od postavljanja tih vodova odnosno uređaja veća od štete na poslužnom dobru uz obavezu vlasnika nepokretnosti u čiju korist se ustanovljava službenost da plati punu naknadu vlasniku poslužnog dobra.

Postavljanje antena – Vlasnik nepokretne stvari dozvoliće korisniku radiodifuznog prijamnika da na nepokretnu stvar postavi antenu ako je to korisniku neophodno za prijem radiodifuznog programa a ne ometa vlasnika i korisnike te nepokretne stvari u prijemu radiodifuznog signala-

Pravo imati dio zgrade i naprave na poslužnom dobru – Vlasnik povlasnog dobra kome njegovo pravo službenosti daje ovlašćenje da na susjednoj nepokretnosti, na njenoj površini, ispod nje ili u njenom vazdužnom prostoru ima dio svoje zgrade, neku drugu napravu ili uređaj koji služi njegovoj zgradi dužan ih je održavati o svom trošku a vlasnik poslužnog dobra plaćati naknadu za iskorišćavanje njegove nepokretnosti u visini zakupnine ako drugačije nije određeno ugovorom ili zakonom.

Pravo kapnice – Imalac prava odvođenja kišnice sa svog krova na poslužno dobro može pustiti da kišnica otiče na tuđu nepokretnost slobodno ili kroz žlijeb. Imalac prava kapnice smije uzdići svoj krov ali mora preduzeti mjere da time službenost ne postane težaza vlasnika poslužnog dobra. On je dužan da održava žljebove namijenjene oticanju vode ako i svoj krov da mlaz kišnice ne šteti opterećenoj neepokretnosti, ako i da snijeg redovno čisti sa istih.

Trajne i povremene stvarne službenosti Povremene (isprekidane, diskontinuirane) se mogu vršiti samo tako da vlasnik povlasnog dobra preduzima po potrebi određenu radnju (npr. prelaz preko tuđeg zemljišta).Trajne (kontinuirane) zadovoljavaju interese vlasnika povlasnog dobra već time što se mijenja određeno stanje poslužnog dobra (postavljanje instalacije u tuđem zemljištu).Kod trajnih postoji određeno stanje koje traje pa nije potrebna neka ljudska radnja da bi se vršilo pravo službenosti (pravo kišnice je trajna službenost bez obzira što kiša ne pada stalno). Povremene se vrše ponavljanjem ljudskih radnji bez obzira da li se to događa često (pravo prolaza) ili rijetko (službenost na određeno vrijeme – sezonska službenost). Trajne službenosti su istovremeno i sve negativneslužbenosti.Privremene sun pr. Službenost prolaza (iter), službenost vađenja vode iz tuđeg bunara.

Vidljive i nevidljive stvarne službenostiStvarne službenosti mogu biti vidljive (javne, aparatne) i nevidljive u zavisnosti od toga da li su praćene nekom spoljnom vidljivom napravom, znakom ili nijesu. Mogu biti trajne vidljive ili nevidljive odnosno povremene vidljive ili nevidljive.

Kod vidljivih (javne, aparatne) svako može zapaziti da se na poslužnom dobru vrši stvarna službenost npr. pravo graditi krov ili balkon nad susjednim zemljištem.Nevidljive su npr. pravo podzemnog dovođenja cijevi za vodu preko tuđeg zemljišta.

Prividne i nepravilne službenostiPrividne se najčešće ustanovljavaju iz prijeteljskih pobuda i vrše se do opoziva. Ova prava se vrše zbog pružanja usluge određenom licu ili do opoziva. Imaju obligacionopravnu prirodu.Nepravilne – koje su po svojoj prirodi stvarne a koje se konstituišu u korist određenog lica. Kada nastane takva službenost za nju važe odgovarajuća pravila o ličnim službenostima.

Zakonske službenostiU našem pravu ne postoje zakonske službenosti već se sva ograničenja prava svojine u užem smislu svrstavaju u susjedska prava. Zakonske službenosti su ograničenja nastala po sili zakona ili odlukom državnog organa i nijesu ustanovljene u korist tačno određenog lica ili tačno određene stvari. Vlasnik nepokretnosti je dužan da poštuje ova ograničenja . Značajno mjesto zauzimaju neposredna zakonska ograničenja iz susjednih prava. Ova prava se ne upisuju u katastar nepokretnosti.Primjeri za zakonsku službenost (susjedska prava) su: pravo prelaska na susjedno zemljište radi hvatanja odbjegle ili zalutale životinje, pravo zahtijevati od susjeda da bude na određenom rastojanju od međe, pravo zahtijevati od susjeda da ovaj na svom zemljištu ne preduzima radnje koje ugrožavaju stabilnost njegovog zemljišta ili zgrade itd.

Zakonske službenosti u opštem interesuOve službenosti su od velikog značaja naročito za potrebe javnog saobraćaja, telekomunikacija i katastra. Tako npr. vlasnicima zemljišta u blizini aerodroma, željezničke pruge, javnog puta zabranjuje se svaka gradnja. Vlasnici zemljišta ne smiju saditi na svom zemljištu, postavljati predmete i postrojenja i obavljati druge radnje koje omogućavaju preglednost puta ili željezničke pruge (tzv. trouglasta preglednost).

Gradske (kućne) i ruralne (poljske) stvarne službenostiU savremenim pravima (za razliku od rimskog) kriterijum za ovu podjelu je priroda povlasnog dobra. Poljske-Pravo puta koje se dijeli na 3 međusobno povezane službenosti:

a) Službenost staze ili puta;b) Službenost progona životinja po tuđem zemljištu;c) Službenost kola.

ZAŠTITA SLUŽBENOSTIStvarne službenosti se štite petitornom tužbom tj. dvijema konfesornim tužbama – konfesorna i negatorna konfesorna:1.Po jednoj vlasnik povlasnog dobra može zahtijevati da se prema vlasniku poslužnog dobra utvrdi postojanje stvarne službenosti;2.Po drugoj vlasnik povlasnog dobra štiti svoja prava kada silom lice neosnovano sprječava vršenje stvarne službenosti (negatorna konfesorna tužba).

U prvom slučaju kada se zahtijeva utvrđenje postojanja prava stvarne službenosti – je najčešće slučaj već stečene stvarne službenosti održajem – kada titular ima npr. interes da tako vanknjižno stečeno pravo dobije na publicitetu, kako bi ga mogao suprotstaviti svim trećim licima. Ovako stečena službenost (održajem) može se istaći prema trećem savjesnom licu od trenutka upisa u katastar nepokretnosti, a za upis mu nedostaje tabularna isprava – i za to traži sudsku zaštitu da bi do nje došao. Aktivno legitimisan na ovu tužbu je vlasnik povlasnog dobra, a pasivno legitimisan vlasnik poslužnog dobra. Tužbeni zahtjev biće usmjeren na utvrđenje. Vlasnik povlasnog dobra mora dokazati postojanje već stečene stvarne službenosti na određenom poslužnom dobru, da je on vlasnik povlasnog a tuženi poslužnog dobra, i da ima opravdan interes za dotično utvrđenje. Tuženi može isticati negatorni prigovor.

U drugom slučaju tj. drugom tužbom štiti se vlasnik povlasnog dobra od neosnovanog sprječavanja ili ometanja u vršenju pr. stvarne službenosti od strane trećih lica. To je tzv. negatorna konfesorna tužba. Ova tužba je uperena protiv trećih lica koja vrše sprječavanje odnosno ometanje. Njome vlasnik povlasnog dobra zahtijeva da sprječavanje odnosno ometanje prestane. Ratio tužbe se nalazi u sadržini prava stvarne službenosti i imaočevom ovlašćenju da

štiti svoje pravo od pretenzija trećih lica. Ovim tužbama se štiti stvarna službenost od nečega što traje ili se može ponoviti a ne štiti od nečega što je bilo i prošlo.Tužilac će uspjeti u sporu ako ima: pravo stvarne službenosti i ako dokaže da postoji sprječavanje ili ometanje ovog prava.Tuženi se može braniti prigovorima:- da se službenost ugasila, ili- da mu pripada pravo koje je stečeno:

ugovorom, odlukom državnog organa, održajem i sl.

PRESTANAK STVARNIH SLUŽBENOSTIMože prestati:

1. Na osnovu pravnog posla;2. Uslijed nevršenja (zastarjelost ili liberatorna uzukapija);3. Sjedinjenjem (konsolidacijom);4. Propašću povlasnog ili poslužnog dobra;5. Prestankom upotrebe;6. Odricanjem;7. Istekom vremena ako je ustanovljena na određeno vrijeme;8. Ukidanjem na zahtjev vlasnika poslužnog dobra zbog promijenjenih

okolnosti.

U zakonu su regulisani samo: uslijed liberatorne uzukapije, prestankom upotrebe, nevršenjem, konsolidacijom i propašću poslužnog i povlasnog dobra.

Prestanak na osnovu pravnog posla - Ugovor o prestanku mora biti u pismenoj formi i ovjeren od strane državnog organa. To nije dovoljno potrebno je da se ovo pravo ispiše iz javnih knjiga (katastra nepokretnosti). Otuđenjem povlasnog dobra prije ispisa novi vlasnik stiče svojinu zajedno sa službenošću.Ako je povlasno dobro opterećeno (hipotekom, plodouživanjem) za prestanak stvarne službenosti potrebna je saglasnost trećeg imaoca prava pod uslovom da ugovor između vlasnika povlasnog i poslužnog dobra šteti njegovim pravima.Za punovažnost ugovora o prestanku potrabna je saglasnost svih suvlasnika povlasnog dobra. Na osnovu ugovora mogu prestati sve službenosti uključujući i

zakonske koje se kod nas podvode pod režim susjedskih prava. One prestaju samim osnivanjem stvarne službenosti (derogacijom) ?

Prestanak nevršenjem - Stvarna službenost može prestati nevršenjem uslijed zastarjelosti i nevršenjem praćeno protivljenjem (usucapio libertatis).Zastarjelost je način prestanka stvarnih službenosti uslijed običnog nevršenja bez protivljenja od strane vlasnika poslužnog dobra. Nevršenje ne postoji po pravilu dok god postoji uređaj za vršenje službenosti.Drugi slučaj je nevršenje koje je praćeno protivljenjem od strane vlasnika poslužnog dobra. Za ovaj slučaj potrebno je da se ispune dva uslova:-Negativan (obično nevršenje od strane imaoca stvarne službenosti)..Pozitivan (postojanje zabrane vršenja ili preduzimanja radnje od strane vlasnika poslužnog dobra koje isključuje postojanje službenosti).Rok za zastarjelost je 20 godina, a za liberatornu uzukapiju 3 godine.

Prestanak uslijed promjenljivih okolnosti - Stvarna službenost može prestati u slučaju kada vlasnik poslužnog dobra zahtijeva da prestane pravo stvarne službenosti kada ona postane nepotrebna za korišćenje povlasnog dobra ili kad prestane drugi razlog zbog koga je ona zasnovana. Vlasnik poslužnog dobra može tražiti ukidanje svih službenosti i to bez obzira na način njenog nastanka. Pasivno legitimisan u ovom sporu je vlasnik povlasnog dobra (to ne može biti samo onaj ko je samo držalac prava službenosti). Sud vodi računa o tome koliki je dobitak za poslužno a koliki je gubitak za povlasno dobro dakle o svim okolnostima slučaja.

Prestanak u drugim slučajevima - Stvarna službenost se gasi sjedinjenjem (konsolidacijom) tj. u slučaju kada isto lice postane vlasnik poslužnog i povlasnog dobra. Da bi se službenost ugasila uslijed sjedinjenja potrebno je da se izvrši ispis iz katastra nepokretnosti. U protivnom može se desiti da se otuđenjem jedne od nepokretnosti službenost automatski reaktivira. Za slučaj prestanka osnova sjedinjenja koje ima retroaktivno dejstvo (poništenje ugovora o kupoprodaji) uzima se da službenost nije prestajala.Stvarna službenost prestaje i propašću povlasnog ili poslužnog dobra. U nacrtu zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG je propisano da se stvarna službenost ustanovljava u ranijem obimu ako poslužno dobro bude obnovljeno u roku od 5 godina od propasti.Ako je službenost ustanovljena na određeno vrijeme ona prestaje istekom vremena za koje je ugovorena.

Stvarna službenost može prestati i odricanjem tj. na osnovu jednostrane izjave volje imaoca prava. Ova izjava proizvodi obligaciono pravno dejstvo i bez saglasnosti vlasnika poslužnog dobra bez obzira da li ovaj od službenosti ima koristi ili ne (službenost uz naknadu, zajedničkog korišćenja puta).Da bi izjava imala stvarno pravno dejstvo potrebno je da se pravo ispiše iz katastra nepokretnosti. Jednostranom izjavom volje titulara stvarne službenosti mogu prestati i one stvarne službenosti koje su nastale na osnovu ugovora iako je pravilo da se ugovori ne mogu jednostrano raskidati.