Vrste zadataka

Zadaci objektivnog tipa

Zadaci esejskog tipa

Problemski zadaci

Objektivno mjerenje znanja

maksimalno smanjen utjecaj

subjektivnih čimbenika

objektivno ispitivanje znanja provodi se

pomoću nizova zadataka objektivnog

tipa i pomoću testova znanja (po formi

se ne razlikuju jer sadrže iste vrste

zadataka objektivnog tipa)

Prednosti i nedostaci objektivnog

ispitivanja znanja

Prednosti Nedostaci

mjere znanje ispituje se uglavnom

poznavanje činjenica

ekonomični (za kratko

vrijeme može se ispitati

velik broj učenika), brzi za

ispravljanje

testovi znanja su skupi,

dugo se izrađuju i lako

postaju poznati

objektivni ne mogu se postavljati

podpitanja (teži anksioznim

i nesnalažljivim

ispitanicima)

Normativni testovi znanja

testovi kod kojih se za evaluaciju pojedinog rezultata koriste norme,

odnosno, rezultati drugih osoba na istom testu

norme se izrađuju nakon pilot ispitivanja, a norme koje se koriste za

usporedbu trebaju biti napravljene na skupini koja po važnim

osobinama odgovara učeniku, čiji se rezultat evaluira

normativni testovi sastavljaju se tako da se nakon prethodnog

ispitivanja u test uvrštavaju uglavnom zadaci srednje težine,

odnosno oni koje uspijeva riješiti oko 50% učenika, nešto manje

težih i lakših pitanja (zadaci koje rješava manje od 25% i više od

75% učenika)

ne uvrštavaju se pitanja koja nitko nije uspio riješiti niti ona koja su

riješili svi

ovakvi zadaci na testovima produciraju rezultate učenika koji se

raspoređuju po normalnoj krivulji, odnosno, većina učenika

uspješno rješava oko polovinu zadataka, a manji broj rješava više ili

manje od polovine zadataka

Normativni testovi znanja

učenici kod kojih se često primjenjuju normativni

testovi gube motivaciju, jer usprkos ovladanom

sadržaju, ako nisu među najboljima, ne mogu

dobiti najvišu ocjenu

diskriminativnost testa (koliko dobro razlikuje

učenike međusobno) određuje se usporedbom

najboljeg i najlošijeg rezultata dobivenog

primjenom testa (usporedbom rezultata gornje

kriterijske grupe 25% najboljih te donje kriterijske

grupe 25% najlošijih)

Ocjenjivanje na temelju normalne distribucije -

kompatarivni ili relativni kriteriji

10% najlošijih (1)

20% sljedećih (2)

40% srednjih (3)

20% sljedećih (4)

10% najboljih (5)

Kriterijski testovi znanja

pokazuju što je učenik naučio

preduvjet za izradu kriterijskih testova su unaprijed određeni

obrazovni ciljevi koji su apsolutna mjera postignuća

problem određivanja obrazovnih ciljeva odražava se na

sastavljanje kriterijskih testova znanja – što se ciljevi odnose

na više nivoe u taksonomiji, to je njihovo precizno mjerenje

kompleksnije i teže

glavni kriterij za evaluaciju zadataka je usporedba rezultata

prije i nakon poučavanja - zadaci se smatraju dobrima ako ih

prije poučavanja rješava do 20% učenika, a nakon

poučavanja više od 90% učenika

distribucija rezultata kriterijskih testova znanja je asimetrična,

odnosno, većina učenika rješava više od 75% zadataka

većina stručnjaka očekuje 70-80% točnih odgovora na

kriterijskom testu nakon poučavanja

Ocjenjivanje na temelju apsolutnih standarda -

prethodno određene razine izvođenja

90-100% (5)

80-89% (4)

70-79% (3)

60-69% (2)

<60% (1)

Razlika između normativnih i

kriterijskih testova znanja

Normativni testovi Kriterijski testovi

veće cjeline (obično duži testovi) detaljna provjera manjih cjelina

koliko je učenik naučio što je učenik naučio

najviše zadataka prosječne težine,

a sve manje težih i lakših

zadaci prilagođeni

karakteristikama gradiva

norme nakon pilot ispitivanja

(relativni kriterij)

norme unaprijed određene

(apsolutni kriterij)

diskriminativnost usporedba prije i nakon

poučavanja

normalna distribucija rezultata negativno-asimetrična krivulja

kvantitativni rezultati kvantitativni i kvalitativni rezultati

Nedostaci normativnih i

kriterijskih testova znanja

Normativni testovi Kriterijski testovi

dobiveni rezultat ne kaže ništa o

količini znanja

ne omogućava usporedbu s

vršnjacima

razvija se kompetitivnost teško je očekivati od nastavnika

dovoljno detalja u određivanju

obrazovnih ciljeva

ne pokriva se većina obrazovnih

ciljeva

teško je točno definirati kriterije za

više nivoe znanja, npr.

razumijevanje

ograničava količinu uspjeha i

neuspjeha

Rezultate na pismenim ispitima moguće je ocjenjivati i s

obzirom na individualni napredak pojedinog učenika!

Vrste zadataka objektivnog tipa

1. zadaci dosjećanja:

dosjećanje

dopunjavanje

2. zadaci prepoznavanja

alternativne tvrdnje

zadaci ispravljanja

zadaci sređivanja

zadaci s dva kriterija izbora

zadaci povezivanja

višestrukog izbora

Zadaci jednostavnog dosjećanja

Kako se zove glavni grad Republike

Hrvatske? ___________

Glavni grad Republike Hrvatske je

_________.

Zadaci jednostavnog dosjećanja

pitanja koja traže kratak odgovor od jedne do nekoliko riječi,

ili kao odgovor na pitanje ili u obliku nedovršene tvrdnje koju

treba nadopuniti, gdje je točno navedeno koliko riječi se traži

moramo paziti da pitanja budu potpuno jasna

ako je u pitanju prazna crta koju treba popuniti, neka ona

bude na kraju (to omogućava učeniku da prikupi informacije

prije nego se susretne s nepoznanicom)

treba reći odnosi li se duljina prazne crte na duljinu odgovora

ili ne

+ nema pogađanja, lako se sastavljaju i prostorno su

ekonomični

- ponekad je teško postići objektivnost, sporije se ispravljaju i

nisu prikladni za ispitivanje razumijevanja

Alternativni zadaci (zadaci

alternativnog izbora)

Plašt valjka ima oblik trapeza. DA NE

Aluminij se dobiva iz boksitne rudače. Točno Netočno

Kitovi su sisavci zato jer imaju kralješnicu.

T N _____________________

(Moguće je sastaviti i zadatke u kojima se od učenika traži

da, ako je tvrdnja netočna, uz nju upišu rješenje koje bi

tvrdnju učinilo ispravnom.)

Alternativni zadaci

tvrdnje za koje se traži procjena točnosti pri čemu tvrdnje moraju

biti nedvosmislene – ne smiju se sastojati od dijelova koji su točni

i djelova koji nisu točni

rabimo jednostavan i jasan jezik; izbjegavamo složene rečenice;

riječi poput puno, malo, neki i sl. zbunjuju i treba ih izbjegavati;

treba izbjegavati niječne rečenice (npr. „Genetski modificirana

hrana nije zdrava.“ jer je točno „Da, nije zdrava.“ kao i „Ne, nije

zdrava.“

za svaku ideju trebalo bi prije uvrštavanja napisati dvije rečenice

– točnu i netočnu; ako to nije moguće, ideja vjerojatno nije jasna

treba uvrstiti više netočnih, nego točnih rečenica jer se slučajnim

pogađanjem više biraju odgovori „točno”

+ brzo ispravljanje, može se ispitivati i razumijevanje

- mogućnost dvosmislenosti, visoka mogućnost pogađanja (50%)

Formula za korekciju

Zbog velike mogućnosti pogađanja, pri

ispravljanju se može koristiti formula za

korekciju (za zadatke s višestrukim

izborom i alternativne zadatke)

Opći izraz: Rezultat = Točni odgovor – ____Pogrešni odgovori____

Broj mogućih odgovora – 1

Izraz za alternativne zadatke: Rezultat = Točni odgovor – Pogrešni odgovori

Zadaci višestrukog izbora

Pojednostavni:

6x2 + 3x =

3x

Rješenje je:

A 6x2 + 1

B 2x + 1

C 6x2

D 2x

Zadaci višestrukog izbora

pitanja ili nedovršene tvrdnje uz koje je predloženo više odgovora

(najčešće 4 - 5) i od učenika se traži da izaberu jedan odgovor

može se tražiti točan odgovor među netočnima, netočan među

točnima, uzrok među posljedicama i dr.

svi predloženi odgovori moraju izgledati podjednako prihvatljivi i

traženi odgovor ne smije odskakati ni po jednoj svojoj osobini, a

mjesto traženog odgovora mora varirati

izbjegavati formulacije kojima se sugerira točan odgovor

+ vrlo fleksibilni, malena mogućnost pogađanja (20-25%), može se

ispitivati i razumijevanje

- teško se sastavljaju, zauzimaju dosta prostora

Zadaci s dva kriterija izbora

Među dolje navedenim riječima podcrtaj

sastavne veznike, a zaokruži suprotne

veznike.

i nego ni pa a te no niti ali

Zadaci s dva kriterija izbora

od učenika se zahtijeva da niz

podataka, koje zadatak sadrži

razvrstava prema dva kriterija izbora

+ mala mogućnost pogađanja, jasni i

razumljivi, lako se boduju

- postoji mogućnost da odgovor ulazi u

obje ili ne ulazi ni u jednu kategoriju

Zadaci ispravljanja

U ovoj rečenici krije se pravopisna

pogreška. Pronađi pogrešku i na crti

ispravno napiši rečenicu.

Marko nezna dobro matematiku.

________________________

Zadaci ispravljanja

zahtjevaju prepoznavanje i/ili ispravljanje

pogrešaka i najčešće se koriste u

ispitivanju pravopisa

kod ovakvih zadataka treba paziti da broj

pogrešaka ne učini rečenicu ili odlomak

nerazumljivima

+ pogodni za ispitivanje viših nivoa

obrazovnih ciljeva

- zbog previše pogrešaka rečenica može

postati nerazumljiva

Zadaci sređivanja

Na slici su prikazani dijelovi probavnog sustava sisavaca (zeca).

Na slici su prikazani dijelovi _____________ sustava.

Posloži pravilnim redoslijedom dijelove sustava stavljajući uz njih brojeve

od 1 do 5.

Zadaci sređivanja

sastoje se od niza pojava ili činjenica

koje treba poredati s obzirom na neki

kriterij, npr. vremenski slijed

+ pogodni za ispitivanje viših nivoa

obrazovnih ciljeva, ekonomični

- teže se sastavljaju

Zadaci povezivanja

Ujednačen tip – jednak broj podataka u

stupcima

Neujednačen tip – nejednak broj podataka

Poveži pojmove iz lijevog i desnog stupca tako, da ispred pojmova u desnom

stupcu staviš slovo koje se nalazi ispred odgovarajuće rečenice u lijevom stupcu.

a) Sastoji se od usplođa i sjemenki. _______ cvijet

b) Spolni dio biljke. _______ korijen

c) Nosi grane i listove. _______ list

d) Učvršćuje biljku za tlo. _______ stabljika

e) U njemu se odvija proces fotosinteze.

Zadaci povezivanja

traže povezivanje članova dva niza riječi ili rečenica

bolje je da duljina nizova nije jednaka jer je visoka

vjerojatnost pogađanja kod posljednjih povezivanja

članova nizova (broj elemenata u stupcima treba biti

između 4 i 7, kolona s manje elemenata treba biti s

desne strane, poželjno je da je jedan stupac složen po

nekom logičnom redosljedu – abecedi, kronološki itd.,

radi lakšeg snalaženja)

+ pogodni za ispitivanje viših obrazovnih ciljeva te za

ispitivanje snalaženja na zemljopisnoj karti ili grafikonima,

ekonomični

- teški za sastavljanje jer zahtijevaju relativno homogen

materijal

Sastavljanje ZOT i TZ

1. odabrati ulomak građe

2. raščlaniti ga na glavne dijelove

3. odrediti važnost pojedinih dijelova

4. odrediti obrazovne ciljeve

5. odabrati najprikladniji oblik zadataka

6. nastojati uvrstiti različite zadatke po obliku

7. zadatke grupirati po obliku i sadržaju

8. voditi računa da zadaci budu jasno formulirani, da

ne sadrže riječi sa kvanitativnim sadržajem, da ne

sadrže ekstremne odgovore

Zadaci esejskog tipa

1. Pitanja s neograničenim odgovorom

Usporedite djelovanje nagrade i kazne na ponašanje.

Potkrijepite svoj odgovor rezultatima istraživanja i

primjerima iz školske prakse.

2. Pitanja s ograničenim odgovorom

Opišite jednu školsku situaciju u kojoj je primjereno

koristiti kaznu za učeničko ponašanje. Obrazložite

svoj odgovor.

Zadaci esejskog tipa (pitanja s

proširenim odgovorima) sastoje se od manjeg ili većeg broja zadataka na koje

učenici, za razliku od zadataka na testovima znanja,

odgovaraju opširnije i slobodnije

učenjem se zahvaćaju najznačajnije ideje sadržaja, traže se

primjene i ilustrativni primjeri i sl.

+ u pismenom se ispitivanju koriste kada se želi procijeniti

sposobnost učenika da sagledaju složenije probleme koji mogu

zahtjevati sve nivoe obrazovnih ciljeva u taksonomiji

intelektualnih zadataka (organizacija ideja, obrana argumenata,

razumijevanje) te mogu pozitivno utjecati na učenje

- procjenjivanje i usmenih i pisanih odgovora na esejska pitanja

ima loše metrijske karakteristike; ne može se ispitati poznavanje

cijelog područja, a ispravljanje je teško i dugotrajno, rezultat

često ovisi o vještini pisanja i rukopisu; pitanje je kako tretirati

pravopisne i gramatičke pogreške

Zadaci esejskog tipa

paziti da pitanja budu jasna (bolje je nabroji i

definiraj, usporedi, objasni razliku... Nego raspravi,

daj svoje mišljenje, reci sve što znaš o...)

Treba biti poznata željena duljina odgovora, što

može biti definirano praznim prostorom ili

verbalnom uputom

Ako se kombinira ZOT i zadatke esejskog tipa

treba reći koliko se vremena očekuje da učenici

provedu na pojedinom dijelu ispita

Ocjenjivanje zadataka esejskog tipa

1. potaknuti razmišljanje višeg reda uputama, npr. objasni ili

usporedi

2. napisati model odgovora na svako pitanje

3. unaprijed pripremiti kriterije za ocjenjivanje u obliku rubrika

(unapređuje pouzdanost ocjenjivanja):

5 - jasan točan i usmjeren odgovor, relevantne ideje dobro

potkrijepljene, dobro povezivanje i zaključivanje

3 - odgovor je jasan i donekle usmjeren. ali nije dovoljno

potkrijepljen, ograničeno povezivanje i zaključivanje

1 - odgovor je pogrešan, ideje su nejasne, nema argumenata

i zaključaka

4.ocijeniti sve odgovore na jedno pitanje za sve učenike

5.ocijeniti bez znanja o tome čiji su odgovori

Zadaci rješavanja problema

Dva čovjeka nose teret mase 14 kg na

štapu dugome 6 m. Ukoliko se zanemari

masa štapa, opterećeni su teretom u

omjeru 4:5. Gdje je obješen teret?

Zadaci rješavanja problema

potrebno paziti da zadaci ne ispituju samo poznavanje

postupka, nego i razumijevanje problema

potrebno planirati što će se sve vrednovati – razumijevanje,

sustavan pristup rješavanju, dolazak do prihvatljivog

rješenja...

+ daju vrijedne informacije kako učenik primjenjuje stečena

znanja i vještine, mogu pored poznavanja pojmova provjeriti

proceduralna i strateške znanja; javljaju se u istom obliku kao i

problemi u stvarnom životu

- često mjere samo proceduralna znanja, a da učenik zapravo

ne razumije bit zadataka

Priprema učenika za vrednovanje

Poučavanje strategija odgovaranja na pitanja:

učinkovita upotreba vremena

pažljivo čitanje uputa

prepoznavanje važnih dijelova pitanja

razlikovanje zahtjeva različitih dijelova pitanja

saznati način bodovanja odgovora

Informiranje o testu:

jasno odrediti što će biti u testu

uvježbavanje sličnih zadataka

iskazivanje pozitivnih očekivanja i podrške

Primjena postupka vrednovanja:

stvaranje primjerenih uvjeta

jasne upute

nadgledanje učenika

Analiziranje rezultata:

analiza odgovaranja na zadatak

brza povratna informacija, komentar

rezultata

pozitivni komentari (važni su za

motivaciju)

Literatura

Grgin, T. (1994). Školska dokimologija. Jastrebarsko: Naklada

Slap.

Matijević, M. (2004). Ocjenjivanje u osnovnoj školi. Zagreb:

Tipex

Tečić, A. (2006). Ocjenjivanje napretka i vrednovanje

postignuća učenika u školama. Šibenik: Exp edit

Vizek-Vidović, V. i dr. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb:

IEP.