Embed Size (px)
Citation preview
Broj 12. God. XXIV Vinkovci, četvrtak, 22. prosinac 2016. Izlazi prema potrebi
SLUŽBENI VJESNIK VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 1
GRAD OTOK
AKTI GRADSKOG VIJEĆA
Temeljem članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 i 127/15) i članka 21. Statuta Grada Otoka („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije br. 14/09 i 4/13) Gradsko vijeće Grada Otoka na 22. sjednici održanoj 20. prosinca 2016.godine donosi
ODLUKU O USVAJANJU STRATEŠKOG RAZVOJNOG
PROGRAMA GRADA OTOKA ZA RAZDOBLJE 2016 – 2020. GODINE
Članak 1.
Usvaja se Strateški razvojni program Grada Otoka 2016. – 2020. godine.
Članak 2.
Strateški razvojni program iz Članka 1. nalazi se u privitku ove Odluke i čini njezin sastavni dio.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u Službenom vjesniku Vukovarsko –srijemske županije, a tekst Strateškog razvojnog programa Grada Otoka 2016. – 2020. godine biti će objavljen na službenim stranicama Grada Otoka (www.otok.hr).
STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM
GRADA OTOKA 2016. – 2020. GODINA
Sadržaj
1 Uvod
2 Pristup izradi strategije
2.1 Strategije višeg reda i strateška uvjetovanost
2.2 Metodologija izrade
2.3 Organizacijska struktura tijela za izradu strategije
2.4 Implementacija aktivnosti
3 Analiza stanja
3.1 Geografsko-komunikacijske karakteristike i prirodni resursi
3.1.1 Geografske i klimatske karakteristike grada Otoka
3.1.2 Komunikacijska povezanost
3.1.3 Prirodni resursi i kulturna dobra
3.2 Povijest grada Otoka
3.3 Demografske karakteristike i kretanja
3.4 Tržište rada
3.4.1 Nezaposlenost
3.4.2 Zaposlenost
3.4.3 Korisnici mirovina
3.5 Društvena infrastruktura
3.5.1 Predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje
3.5.2 Srednjoškolsko i visoko obrazovanje
3.5.3 Zdravstvo
3.5.4 Kultura
3.5.5 Sport
3.5.6 Organizacije civilnog društva
3.5.7 Marginalizirane skupine i socijalna politika
3.6 Komunalna i prometna infrastruktura
3.6.1 Prometna infrastruktura
3.6.2 Telekomunikacije
3.6.3 Opskrba energijom, vodoopskrba i odvodnja
3.6.4 Gospodarenje otpadom
3.7 Lokalno gospodarstvo
3.7.1 Poduzetništvo i obrti
3.7.2 Poslovne zone
3.7.3 Turizam
3.7.4 Poljoprivreda
3.8 Stanje okoliša
3.9 Druga područja relevantna za razvoj
3.9.1 Međuregionalna i međunarodna suradnja
3.10 Analiza kapaciteta lokalne samouprave
4 SWOT analiza
5 Strategija razvoja grada Otoka
5.1 Vizija
5.2 Ciljevi
5.3 Razvojne mjere
5.4 Usklađenost Strateškog razvojnog programa grada Otoka s Razvojnom strategijom Vukovarsko-srijemske županije
5.5 Baza projektnih ideja
6 Indikatori učinka Strateškog razvojnog programa grada Otoka
7 Institucionalni okvir i financijski izvori za upravljanje
7.1 Provedba Strateškog razvojnog programa
7.2 Tijela provedbe
7.2.1 Partnerstvo i Radni tim
7.2.2 Grad Otok
7.2.3 Upravni odjeli
7.2.4 Javne službe
7.2.5 Javni sektor
7.2.6 Civilno društvo
7.2.7 Privatni sektor
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 2
7.3 Financijski okvir
7.4 Praćenje i vrednovanje
8 Zaključak
9 Prilozi
9.1 Popis slika
9.2 Popis tablica
9.3 Popis grafikona
1. Uvod
Pred Vama se nalazi Strateški razvojni program grada Otoka u kojem je zacrtan smjer razvoja ovog prostora do 2020. godine.
Kao i cijela Republika Hrvatska i ovaj se prostor, unatoč brojnim pogodnostima poput plodnog tla, šumskog i vodnog bogatstva ili povoljnog prometnog smještaja, suočava s brojnim izazovima. Naime, ovo je područje opterećeno brojnim problemima poput nedostatka radnih mjesta, odnosno visoke nezaposlenosti lokalnog stanovništva, negativnog prirodnog prirasta, depopulacije i starenja stanovništva te nezadovoljavajućom infrastrukturnom opremljenošću naselja. S ciljem rješavanja tih gorućih problema, poboljšanja kakvoće života lokalnog stanovništva i izgradnje bolje budućnosti za buduće naraštaje, pristupilo se izradi Strateškog razvojnog programa grada Otoka.
Ovaj će dokument pomoći u usmjeravanju i iskorištavanju ograničenih resursa i kapaciteta na ciljeve i prioritete koji su strategijom prepoznati i definirani kao ključni.
Važan dio ovog dokumenta predstavlja analiza postojećeg stanja na području grada Otoka (prirodni resursi, klima, tlo, demografska kretanja, stanje na tržištu rada, infrastrukturna opremljenost naselja, gospodarstvo). Sama je analiza postojećeg stanja obavljena temeljito kako bi se što kvalitetnije odredio smjer budućeg razvoja. Pored javno dostupnih podataka, u analizi su postojećeg stanja korišteni i podatci dobiveni od lokalnih dionika, a sve s ciljem davanja što stvarnijeg prikaza. S obzirom da su osim vanjskih konzultanata u izradu ovog dokumenta bili uključeni i članovi lokalne zajednice, održano je više sastanaka i javnih rasprava na kojima je usuglašen smjer budućeg razvoja.
Osim glavnih su strateških ciljeva u ovom strateškom dokumentu sadržani i najvažniji razvojni prioriteti te su dane mjere i smjernice za njihovo ostvarenje. Međutim, izrada Strateškog razvojnog programa grada Otoka sama za sebe nije jamstvo uspjeha u postizanju svekolikog socioekonomskog razvoja. Naprotiv, ona je samo prvi korak na tom putu, a do konačnog se cilja u vidu bolje budućnosti jedino može stići maksimalnim angažmanom i međusobnom suradnjom čitave lokalne zajednice.
2. Pristup izradi strategije
Strateški razvojni program grada Otoka predstavlja temeljni razvojni dokument Grada do 2020. godine. Dokument je rezultat detaljne analize stanja ključnih indikatora za koncipiranje ključnih razvojnih smjernica grada Otoka te promišljanja budućih razvojnih ciljeva i prioriteta svih ključnih dionika društvenog i gospodarskog života Grada. Važnost se ovog dokumenta ogleda upravo u činjenici da određuje budući smjer razvoja grada Otoka jer su njime obuhvaćene vizije te strateški ciljevi, prioriteti i mjere do 2020. godine.
Pristup izradi ovog strateškog dokumenta kojim se planira društveni i gospodarski razvoj Grada Otoka, temelji se na preporučenoj metodologiji izrade strategija jedinica regionalne samouprave te temeljnim načelima strateškog menadžmenta. Pod pojmom 'strateški menadžment' prvenstveno se podrazumijeva dugoročni pristup planiranju u privatnom sektoru, analiza interne i eksterne okoline, definiranje vizije, misije i ciljeva, formuliranje strategije, implementacija te kontrola i evaluacija strategije. Prikazani se pristup planiranja po načelima strateškog menadžmenta može primijeniti i u javnom sektoru, a posebice prilikom strateškog planiranja na lokalnoj i regionalnoj razini. Sukladno tome, Strateški razvojni program grada Otoka objedinjuje dvije osnovne funkcije:
Prva se funkcija odnosi na njegovu ulogu kao ključnog strateškog dokumenta kojim se analizira postojeće stanje, definiraju potrebe, ciljevi i prioriteti, predlažu konkretne mjere te modeli kontrole i evaluacije;
Druga se funkcija ovog dokumenta odnosi na jačanje apsorpcijskog kapaciteta Grada u korištenju bespovratnih sredstava Europske unije kroz usklađivanje razvojnih ciljeva i procesa sa županijskom razvojnom strategijom, nacionalnim sektorskim strategijama, operativnim programima i strategijom Europa 2020.
Strateški je razvojni program grada Otoka sadržajno koncipiran na način da u najboljoj mjeri odgovori na pitanja i ocijeni dosadašnji razvoj i stanje, a što je u konačnici poslužilo i za koncipiranje budućeg razvoja. U skladu s tim, u sklopu ovog dokumenta, između ostaloga, analizirani su:
Opći demografski podatci;
Prirodni resursi (klima, vegetacija, zemljište, vodno bogatstvo, zaštita prostora);
Infrastruktura;
Komunalna djelatnost;
Društvene djelatnost;
Lokalno gospodarstvo;
Financiranje javnih potreba;
Razvojne politike svih razina vlasti s posebnim osvrtom na Kohezijsku politiku EU.
U Strateškom je razvojnom programu grada Otoka sublimirano sve sagledano, s ciljem određivanja strateških ciljeva i pripadajućih prioriteta. Praćenje provedbe definirane strategije po dinamici, zaduženjima i odgovornosti neizostavni su dio svake razvojne strategije.
2.1. Strategije višeg reda i strateška uvjetovanost
Sa stajališta sustava strateškog planiranja, Republika Hrvatska članstvom je u Europskoj uniji preuzela obvezu usklađivanja vlastitih razvojnih ciljeva s onim na europskoj razini.
Promatrajući članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji s institucionalnog gledišta, važno je naglasiti da Europska unija promiče regionalni razvoj i decentralizaciju. Razvoj država članica trebao bi ići smjerom „bottom-up“ („odozdo prema gore“), što sa stajališta jedinica regionalne i lokalne samouprave znači preuzimanje odgovornosti za definiranje i provođenje razvojnih strategija čiji su strateški ciljevi koherentni sa strategijama na nacionalnoj i europskoj razini.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 3
Cilj je prethodno spomenutog „bottom-up“ pristupa uključivanje lokalnih dionika u promišljanje i definiranje vlastitog razvoja te, u konačnici, smanjenje neravnomjernog razvoja među regijama. Ovakva se politika provodi od strane država kako bi se smanjile gospodarske i društvene razlike među državama članicama, odnosno kako bi se postigla kohezija cijelog prostora Europske unije. Uz pomoć kohezijske politike za koju je do 2020. godine osigurano 351,8 milijardi eura, očekuje se pomoć u rješavanju sadašnjih ekonomskih i društvenih problema te umanjivanje vjerojatnosti pojave sadašnjih problema u budućnosti. Zbog toga, poseban značaj za održivi razvoj država članica i njihovu konkurentnost na međunarodnom tržištu ima upravo kohezijska, odnosno regionalna politika.
Europska unija korisnicima omogućuje korištenje raznih financijskih programa i instrumenata s ciljem jačanja institucionalnih kapaciteta vlasti na lokalnoj i regionalnoj razini. Ovi su financijski programi i instrumenti dostupni kroz europske strukturne i investicijske fondove (ESIF, eng. European Structural and Investment Funds) te razne programe Europske unije. Sredstva se dostupna iz spomenutih izvora koriste za ostvarenje ciljeva kohezijske politike, tj. za podupiranje razvojnih projekata u državama članicama radi povećanja konkurentnosti te ekonomskog i društvenog blagostanja građana.
Države članice izrađuju strategije razvoja i strateške okvire koji definiraju smjerove razvoja gospodarstva i društva te identificiraju područja od nacionalnog interesa. Sukladno tome, sustav se planiranja posljedično spušta na niže razine, tj. na lokalnu i regionalnu razinu. Stoga razvojne strategije predstavljaju osnovu za povlačenje bespovratnih sredstava Europske unije u programskom razdoblju od 2014. do 2020. godine.
U Republici Hrvatskoj sustav strateškog planiranja može se podijeliti na:
nacionalne horizontalne i sektorske strategije – donosi ih Vlada i Sabor RH;
županijske razvojne strategije – donosi ih županija u suradnji s pripadajućim jedinicama lokalne samouprave;
strategije razvoja gradova i općina – donose ih gradovi i općine u suradnji sa zainteresiranim dionicima (građani, poduzetnici, udruge…).
Uvažavajući prethodno navedeni princip koherentnosti u sustavu strateškog planiranja, može se zaključiti kako je Strateški razvojni program grada Otoka usklađen s ovim strateškim dokumentima na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini:
1. Europa 2020 – europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast;1
2. Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011.-2013.;2
3. Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2008.-2013.;3
1 Dostupno na: http://www.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/Documents/Strukturni%20fondovi%202014.%20%E2%80%93%202020/eu_hr.pdf ; [pristupljeno na dan 9.3.2016.] 2 Dostupno na: https://razvoj.gov.hr/UserDocsImages//arhiva//STRATEGIJA_REGIONALNOG_RAZVOJA.pdf ; [pristupljeno na dan 9.3.2016.]
4. Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014.-2020.;4
5. Strategija razvoja poduzetništva Republike Hrvatske 2013.-2020.;5
6. Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske;6
7. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine; 7
8. Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske;8
9. Strateškim planom Ministarstva zaštite okoliša i prirode za razdoblje 2014.-2016.;9
10. Razvojna strategija Vukovarsko-srijemske županije 2011.-2013.;10
11. Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije;11
12. Strategija razvoja turizma Vukovarsko-srijemske županije 2015.-2020;12
13. Strategija razvoja ljudskih potencijala Vukovarsko-srijemske županije 2011.-2013;13
14. Lokalna razvojna strategija LAG-a Bosutski niz 2013.-2015.;14
15. Prostorni plan uređenja grada Otoka;15
Strateškim će se razvojnim programom grada Otoka sagledati stvarna slika o potrebama svih subjekata i društvenih skupina, ali i odgovoriti na pitanje u kojem smjeru treba ići razvoj grada te na koji ga je način moguće ostvariti. Zahvaljujući ovom strateškom dokumentuolakšat će se planiranje proračuna i alokacija proračunskih sredstava te planiranje najvažnijih razvojnih projekata.
3 Dostupno na: http://www.mps.hr/default.aspx?id=3652 ; [pristupljeno na dan 9.3.2016.] 4 Dostupno na: http://www.mingo.hr/public/industrija/Industrijska_strategija_%202014_2020.pdf ; [pristupljeno na dan 9.3.2016.] 5 Dostupno na: http://www.minpo.hr/UserDocsImages/Strategy-HR-Final.pdf ; [pristupljeno na dan 9.3.2016.] 6 Dostupno na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_130_3192.html ; [pristupljeno na dan 9.3.2016.] 7 Dostupno na: http://www.mint.hr/UserDocsImages/Strategija-turizam-2020-editfinal.pdf ; [pristupljeno na dan 9.3.2016.] 8 Dostupno na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_124_2364.html ; [pristupljeno na dan 9.3.2016.] 9 Dostupno na: http://mzoip.hr/doc/strateski_plan_ministarstva_zastite_okolisa_i_prirode_za_razdoblje_2014-2016__1.pdf ; [pristupljeno na dan 9.3.2016.] 10 Dostupno na: http://www.ar-hrast.hr/UserDocsImages/ZRS%20VSZ%20-%20Final.pdf ; [pristupljeno na dan 9.3.2016] 11 Dostupno na: http://www.vusz.hr/info/prostorni-planovi ; [pristupljeno na dan 9.3.2016.] 12 Dostupno na: http://www.vusz.hr/Cms_Data/Contents/VSZ/Folders/dokumenti/sjednice/18-sjednica-skupstine-05-03-2015-/~contents/GVU2CVMJXAMY2ZLK/tocka1.pdf ; [pristupljeno na dan 9.3.2016.] 13 Dostupno na: http://lpz-vsz.hr/upload/articles/strategija_razvoja_ljudskih_potencijala_10444.pdf ; [pristupljeno na dan 9.3.2016.] 14 Dostupno na: http://www.lag-bosutskiniz.hr/ ; [pristupljano na dan 9.3.2016.] 15 Dostupno na: http://www.otok.hr/grad_otok.php?id_kat=15 ; [pristupljeno na dan 9.3.2016.]
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 4
2.2. Metodologija izrade
Prilikom izrade Strateškog razvojnog programa grada Otoka primijenjena je metodologija preuzeta od strane Europske unije, a koja počiva na CLLD pristupu – smjernicama za lokalni razvoj pod vodstvom zajednice namijenjene lokalnim sudionicima. Riječ je o pristupu koji omogućuje da se posebna pitanja ili problemi specifični za lokalnu zajednicu rješavaju u lokalnom kontekstu. Ovaj pristup predstavlja odmak od konvencionalnog modela lokalnog razvoja „odozgo prema dolje“ te pretpostavlja da planiranje lokalnog razvoja započinje s vizijom gdje lokalna zajednica želi biti u budućnosti.
U Republici Hrvatskoj ne postoji pravilnik koji propisuje obvezni sadržaj i strukturu lokalnih razvojnih strategija. Stoga su prilikom izrade ovog strateškog dokumenta kao smjernice uzeti naputci Pravilnika o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija (NN 153/10). Usprkos tome što se navedeni dokument odnosi na županijske razvojne strategije, njegove odredbe primjenjive su i prilikom izrade razvojnih strategija jedinica lokalne samouprave.
2.3. Organizacijska struktura tijela za izradu strategije
U procesu se izrade Strateškog razvojnog programa grada Otoka vodilo načelima partnerskog pristupa i suradnje. Stoga su u sam proces izrade ovog strateškog dokumenta bili uključeni najznačajniji dionici društvenog i gospodarskog života od gradonačelnika, predstavnika gradskog vijeća, djelatnika gradske uprave, gradskih poduzeća i ustanova do predstavnika gospodarskog, civilnog, obrazovnog i kulturnog sektora. To Partnerstvo, s gradonačelnikom na čelu, bilo je najvažnije tijelo u samom procesu izrade Strateškog razvojnog programa grada Otoka budući da je ono bilo ključno za postizanje konsenzusa o budućem smjeru razvoja lokalne zajednice. Treba istaknuti kako je ono aktivno uključeno u sve faze izrade i provedbe Strateškog razvojnog programa grada Otoka. Osim toga, u samom je procesu izrade ovog dokumenta Partnerstvo imalo vrlo važnu savjetodavnu ulogu, a također je bilo ključno i za njegovo prihvaćanje. U djelovanju Partnerstva vodilo se načelima:
konsenzusa – pregovaranjem članova Partnerstava postignut je sporazum oko pitanja ključnih za izradu i provedbu Strateškog razvojnog programa grada Otoka;
jednakosti – niti jedan član Partnerstva nema dominantan utjecaj na njegov rad;
transparentnosti – sve su zainteresirane strane u potpunosti informirane o aktivnostima Partnerstva.
Članovi Partnerstva su:
Josip Šarić, Grad Otok
Marina Čepo, Gradsko vijeće
Stjepan Topalović, Gradsko vijeće
Ivica Breščaković, Gradsko vijeće
Vinko Matozan, Gradsko vijeće
Marijan Novoselac, Vijeće MO Komletinci
Marijana Barnjak Jelić, Gradska knjižnica Otok
Marina Beuk, OŠ Josipa Lovretića Otok
Milan Božičević, OPG Milan Božičević
Marko Carić, OPG Marko Carić
Marijan Vujčić, Furnir d.o.o. Otok
Tomislav Marić, Vranjevo d.o.o. za komunalne djelatnosti
Marija Čepo, Udruga “Hrvatska žena” Otok
Zvonko Markić, NK Otok
Larissa Kathrin Peranović, Savjet mladih Grada Otoka
Sa svrhom je izrade Strateškog razvojnog programa grada Otoka ustrojen i Radni tim. Riječ je o operativnom tijelu sastavljenom od predstavnika grada Otoka i Otočke razvojne agencije, a prilikom izrade ovog dokumenta surađivalo je s konzultantom u pogledu dostave raspoloživih podataka o ovom području te koordinacije drugih sudionika.
Članovi Radnog tima su:
Zvonimir Pućo, Grad Otok
Mirko Martinović,Grad Otok
Berislav Vuković, Grad Otok
Marija Čolaković, Otočka razvojna agencija
Ksenija Huber, Otočka razvojna agencija
2.4. Implementacija aktivnosti
Izrada je Strateškog razvojnog programa grada Otoka samo početni korak na putu do postizanja svekolikog socioekonomskog razvoja ovog područja. Naime, kako bi ovaj strateški dokument bio učinkovit, potrebno je što prije započeti s njegovom implementacijom, tj. s provođenjem aktivnosti koje su predložene u ovom dokumentu.
Preduvjet je za početak provođenja aktivnosti predloženih u Strateškom razvojnom programu grada Otoka usvajanje samog dokumenta od strane Gradskog vijeća. Tim se činom ovom dokumentu daje legitimitet koji je nužan za brzu provedbu aktivnosti. Sama implementacija projektnih aktivnosti zahtijeva prethodno proračunsko planiranje kako bi se osigurala dostatna sredstva za provedbu mjera, tj. konkretnih projekata čija će realizacija doprinijeti ostvarenju zacrtanih strateških ciljeva. Iz tog se razloga preporuča izrada dodatnih operativnih dokumenata koji će osigurati učinkovitu provedbu strateških aktivnosti. Najčešći operativni dokument strateških dokumenata ove vrste i razine je Akcijski plan provedbe razvojne strategije. Njime se identificiraju i prema najvažnijim kriterijima rangiraju konkretne mjere, tj. sami projekti koje će jedinica lokalne samouprave provesti u referentnom razdoblju, izvori i modeli financiranja te dinamika njihove provedbe. Kriteriji o kojima će se voditi računa prilikom odabira projekata odnose se na njihovu prihvatljivost, pripremljenosti i izvedivost. Međutim, zbog nedostatka sredstava u gradskom proračunu, vrlo važan kriterij kod odabira između nekoliko razvojnih projekata bit će mogućnost njihovog sufinanciranja sredstvima iz nacionalnih i europskih izvora. Sama mogućnost financiranja lokalnih projekata bespovratnim sredstvima iz nacionalnih i europskih izvora bit će utoliko veća zbog činjenice da se Otok, s obzirom na nisku vrijednost indeksa razvijenosti, ubraja u potpomognuta područja.
3. Analiza stanja
3.1. Geografsko-komunikacijske karakteristike i prirodni resursi
3.1.1. Geografske i klimatske karakteristike grada Otoka
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 5
Grad Otok jedna je od jedinica lokalne samouprave u sastavu Vukovarsko-srijemske županije. Radi se o županiji smještenoj u međurječju između Save i Dunava na krajnjem istoku Republike Hrvatske. Sam grad Otok smješten je u središnjem dijelu bosutske nizine koja obuhvaća južni posavski dio istočnohrvatske ravnice, a prostire se na površini od 136,15 km2. Radi se o prostornoj cjelini koja je na sjeveru omeđena rubovima
đakovačkog i vukovarskog prapornog ravnjaka, na jugu rijekom Savom, dok su zapadna i istočna granica određene pejsažnim razlikama rubova nizina prema susjednim krajevima. Stoga ne čudi da se radi o području sa specifičnim ravničarskim reljefom te vrlo malim visinskim razlikama koje dodatno naglašavaju pretežno panonska obilježja i izraziti nizinski karakter tog područja.
Slika 1 Geografski smještaj Vukovarsko-srijemske županije i grada Otoka
Izvor: Otočka razvojna agencija
Sjevernu granicu grada Otoka predstavlja vodotok Bosuta čije je korito paralelno s tokom rijeke Save. Za južni su dio otočkog područja, prema zavali Spačve, karakteristična izrazita šumsko-močvarna obilježja. Gledajući litološku građu, na ovom se prostoru mogu pronaći prapor (rasprostranjen oko naselja Otok i Komletinci), holocenske sitnozrnate taložine (ujedno najrasprostranjenije na području grada Otoka) te holocenske sitnozrnate naslage (rasprostranjene na krajnjem sjeveru i jugu grada Otoka).
Zbog geografskog smještaja u užem dijelu panonskog prostora te otvorenosti i nizinskog karaktera prostora, područje grada Otoka u klimatskom se smislu odlikuje kontinentalnošću. Naime, ljeta su sunčana i vruća, dok su zime hladne i snježne. Tako srednja godišnja temperatura iznosi 10,7oC, a amplituda srednjih mjesečnih temperatura iznosi 22,5oC. Iako je prosječna godišnja količina padalina relativno niska, one su relativno ravnomjerno raspoređene po mjesecima. Mjeseci s najviše padalina su svibanj i lipanj, dok je veljača mjesec s najmanje padalina. Zbog činjenice da u vegetacijskom razdoblju godine padne oko 60% ukupne godišnje količine padalina, godišnji raspored padalina pogoduje usjevima. Također, zbog mogućnosti većih odstupanja u godišnjim količinama padalina, na području je Otoka moguća pojava suša. Na području su grada Otoka najučestaliji vjetrovi sjeverozapadnog smjera, a učestali su i vjetrovi jugoistočnog i jugozapadnog smjera. Valja napomenuti kako je ovaj prostor nezaštićen od sjevernih vjetrova zbog nizinske konfiguracije terena te činjenice da se šumski kompleks Spačve nalazi na njegovom južnom dijelu.
3.1.2. Komunikacijska povezanost
Područjem Vukovarsko-srijemske županije prolaze važni
kopneni i riječni putevi koji se križaju s međunarodnim prometnim pravcima od istoka prema zapadu uz rijeku Dunav te
od sjevera preko rijeke Save prema Jadranskom moru. Zahvaljujući središnjem položaju u bosutskoj nizini, područje grada Otoka odlikuje povoljan geoprometni položaj. Naime, područjem grada Otoka prolazi jedan od glavnih pravaca razvoja Vukovarsko-srijemske županije. Riječ je o tzv. Šokačkoj magistrali, poprečnog smjera, na relaciji Vukovar-Otok-Spačva-Vrbanja-Drenovci-Gunja. Važno je napomenuti da Grad Otok ima izravni izlaz na autocestu Zagreb –Beograd koji je udaljen svega 11 km od središta grada.
U komunikacijskom je smislu područje grada Otoka preko Privlake povezano s Vinkovcima, a preko Vrbanje, Drenovaca i Gunje s BiH. Također, cestovni pravci od Otoka preko Komletinaca vode do općine Nijemci i dalje prema Srbiji, preko Bosuta do Slakovaca smještenih u općini Stari Jankovci, što je najbliži put od Vukovara te na zapadu do državne ceste Vinkovci-Županja. Također, valja napomenuti kako područjem grada Otoka prolazi željeznička pruga I. reda na relaciji Vinkovci-Drenovci-državna granica-Brčko. Grad Otok je i administrativno središte za susjedne općine (Nijemci, Privlaka,Vrbanja).
3.1.3. Prirodni resursi i kulturna dobra
Prirodni resursi
Najvrjedniji prirodni resurs na području grada Otoka zasigurno je plodno tlo pogodno za bavljenje poljoprivredom te bogate šume. Naime, na području se Otoka mogu izdvojiti četiri skupine tala s različitim pogodnostima za obradu. Prvu skupinu čine dobro obrađivana tla u vidu tipičnog i semiglejnog černozema na praporu, eutrično smeđe tlo, aluvijalno (fluvisol) tlo obranjeno od poplava te eutrično smeđe tlo na praporu. Ta je skupina tala zastupljena na području grada Otoka istočno od Komletinaca. U drugu se skupinu koja se odnosi na umjereno ograničena obradiva tla ubrajaju rigolana tla na praporu, lesirana tla na
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 6
praporu te semiglejna i pseudoglejna tla, a rasprostranjena je na sjevernom dijelu grada Otoka. Treću skupinu predstavljaju ograničeno obradiva tla poput sirozema na praporu i pseudogleja na zaravni, pri čemu je sirozem na praporu zastupljen na nekoliko izdvojenih lokacija južno od Otoka i Komletinaca. Naposljetku, u četvrtu se skupinu tala privremeno nepogodnih za obradu ubrajaju halomorfna tla, aluvijalna tla (fluvisol), ritska crvenica i močvarno glejna tla, a ta je skupina tala rasprostranjena na južnom dijelu grada Otoka koji ima močvarna obilježja.
Još su jedan vrijedan prirodni resurs šume. Naime, na ovom se području velike površine još uvijek nalaze pod šumama u kojima prevladavaju visokokvalitetne vrste drva poput hrasta lužnjaka, graba i jasena. Točnije, područje grada Otoka obuhvaćeno je spačvanskim šumskim bazenom, najvećom cjelovitom šumom hrasta lužnjaka u Hrvatskoj i Europi. U njoj su, pored hrasta lužnjaka, još zastupljeni poljski jasen, nizinski brijest, obični grab i klen.
Vrijedan prirodni resurs svakako predstavljaju i brojni vodotoci na širem otočkom području među kojima se ističu Bosut na sjevernom dijelu, Spačva u središnjem dijelu te vodotoci Virova i Brežnice na južnom dijelu. Upravo je spačvanski šumski bazen protkan vodotocima Bosuta, Spačve, Virova, Lubnja i Studve, a posebnost predstavljaju vodotok Virovi.
Od ostalih prirodnih resursa treba istaknuti kako se na sjevernom dijelu grada Otoka nalazi manji dio naftnih i plinskih eksploatacijskih polja Privlaka i Đeletovci, a u njemu se nalazi jedna proizvodna bušotina.
Prirodna baština
Na području grada Otoka nalaze se dva prirodna predjela velike prirodne vrijednosti – Virovi i Lože.
Virovi su značajni krajobraz zaštićen od 1999. godine. Radi se o području dijela vodotoka istoimene rječice koje ima značajke močvare. Njihov središnji dio je bez vegetacije, dok se u priobalnom dijelu javlja močvarna vegetacija (lopoč, alba, lokvanj, vodena leća, dvornik, žabnjak ljutić) koju okružuju šume hrasta lužnjaka. Zbog velike su vodene površine i bujne vegetacije Virovi stanište za mnoštvo različitih kukaca, riba, ptica i sisavaca. Od potoka i rijeka Virovi se razlikuju specifičnim hidrodinamičkim, geološkim, klimatskim, fizičko-kemijskim i biološkim osobinama. Tijekom većeg dijela godine Virovi imaju odlike močvare što je vidljivo iz močvarne vegetacije u priobalnom pojasu. S druge strane, uslijed obilnih
oborina tijekom proljeća i jeseni, vodostaj znatno naraste zbog čega Virovi uspostavljaju prirodnu protočnu vezu s rijekom Spačvom, a preko nje s Bosutom i Savom, poprimajući pri tome obilježja sporotekuće rječice. Zbog velikih se količina Virovi tijekom proljetnih mjeseci izlijevaju na šumske površine te na pašnjak Čistine, najpoznatije prirodno mrjestilište šarana na području istočne Hrvatske. Zbog izvrsnih se genetskih svojstava žir s obale Virova šalje kao sjemenski materijal po cijeloj Europi, što zasigurno ukazuje na biološku vrijednost ovog ekosustava. Općenito, flora i fauna Virova nalikuju onoj u Kopačkom ritu.
Na pašnjaku Čistine posjetitelji uz rub spačvanskog šumskog bazena mogu vidjeti crnu slavonsku svinju. Riječ je o hrvatskoj autohtonoj pasmini svinje koja se tradicionalno uzgaja na ovom prostoru, a Zakonom je o zaštiti izvornih pasmina zaštićena od izumiranja. Karakteristična je po velikoj otpornosti, a s lakoćom se može uzgajati ekstenzivnim načinom na pašnjacima. Također, meso joj je vrlo kvalitetno te se od mesa odraslih jedinki pripremaju kvalitetni suhomesnati proizvodi (kulen, kobasice)…
U neposrednoj se blizini Virova nalazi rezervat šume hrasta lužnjaka Lože. Riječ je o posebnom rezervatu šumske vegetacije smještenom u Spačvanskom bazenu na površini većoj od 100 hektara. Taj je rezervat stare slavonske hrastove šume pod zaštitom od 1975. godine, a specifičan je po stablima impozantnih dimenzija (neka su stabla hrasta lužnjaka viša od 40 metara). U rezervatu je najzastupljeniji hrast lužnjak, a od ostale su vegetacije još prisutni grab, klen, poljski jasen, vez, žestilj i nizinski brijest. Rezervat je namijenjen znanstvenim istraživanjima i edukaciji, a u njemu je postavljena trajna ploha u okviru UNESCO-ovog programa „Čovjek i biosfera“.
Područje je spačvanskog šumskog bazena prirodno stanište brojnim životinjskim vrstama. Oko poplavnih se šuma hrasta lužnjaka nalaze malene pašnjačke površine koje predstavljaju hranilišta i odmorišta za brojne ptice kao što su bijela roda, crna roda, bijela čaplja, crna liska, siva čaplja, divlja patka, orao ribič, golub grivnjaš te orao štekavac. Također, u sklopu se spačvanskog šumskog bazena mogu pronaći vidre, lisice, divlje svinje, srne, jeleni,zec, fazan, jarebica i ostalo.
Kulturna dobra
Otočko se područje odlikuje i vrijednom kulturnom baštinom koja je većim dijelom ostala očuvana sve do danas. Tako se na području grada Otoka nalazi 9 zaštićenih kulturnih dobara čiji je pregled dan u Tablici 1.
Tablica 1 Zaštićena kulturna dobra na području grada Otoka
Naziv Mjesto Vrsta kulturnog dobra
Grobljanska kapela Komletinci Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Proljetni godišnji ophod „Filipovčice“ Komletinci Nematerijalno kulturno dobro
Tradicijska kuća s okućnicom Komletinci Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Arheološko nalazište „Gradina“ Otok Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Inventar crkve sv. Antuna Padovanskog Otok Pokretno kulturno dobro – zbirka
Suvara, Vladimira Nazora 49 Otok Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Zbirka etnografskih i kulturno-povijesnih predmeta Josipa
Bašića Otok Pokretno kulturno dobro - zbirka
Arheološko nalazište „Virgrad“ Komletinci Nepokretno kulturno dobro-pojedinačno
Pogrebna zaprežna kola Otok Pokretno kulturno dobro- pojedinačno
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 7
Izvor: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Registar kulturnih dobara; obrada autora
Posebnost i izuzetnu kulturnu vrijednost ovog područja predstavlja otočka suvara. Riječ je o očuvanom mlinu na suhom iz 19. stoljeća za čije su se pokretanje koristili konji, volovi ili krave. Sastoji se od kuće s mlinom i mlinarevim stanom te šatre okruglog tlocrta sa stožastim krovom u kojoj se nalazio pogonski mehanizam. Šatra i kuća izgrađene su od opeke, a izvorno su bile pokrivene hrastovom šindrom. Suvare su dobivale nazive po kućnim zadrugama koje su ih gradile ili po vlasniku zemljišta na kojem su izgrađene.
Slika 2 Otočka suvara
Izvor: Grad Otok
Iako je prema povijesnim podatcima u Otoku nekoć postojalo osam suvara (Galovićeva, Pavlovićeva, Đurkinova, Sokalićeva, Matanova, Franjkova, Marinkova i Tomašević ili Klarina suvara), do danas je ostala očuvana jedino Tomašević ili Klarina suvara. Njezina se važnost očituje u činjenici da se radi o jedinom obnovljenom i očuvanom objektu ove vrste u Republici Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi zbog čega je evidentirana kao zaštićeni spomenik kulture. O značaju i vrijednosti suvara za ovo područje dovoljno govori činjenica da je suvara glavni motiv na službenom grbu grada Otoka.Iako su bile tri obnove suvare u razdoblju od 1970. do 2004. godine, potrebno je izvršiti najnoviju obnovu osobito pogonskog i prijenosnog mehanizma te mliništa na način da bude u funkciji radi predstavljanja meljave na tradicionalan način kojom bi se obogatila turistička ponuda Grada Otoka.
O burnoj prošlosti ovog područja svjedoče ostatci Virgrada. Riječ je o nekadašnjoj utvrdi podignutoj u 14. i 15. stoljeću radi obrane od Turaka čiji se arheološki ostatci nalaze uz vodotok Virova.
Ministarstvo kulture 2006. godine kao kulturno je dobro zaštitilo privatnu zbirku etnografskih i kulturno-povijesnih predmeta s područja grada Otoka. Riječ je o zbirci koju je otkupio Grad Otok, a koja se sastoji od raznovrsnih uporabnih predmeta seoskog domaćinstva, odjevnih predmeta, alata koji su se koristili u poljoprivredi, šumarstvu te zanatstvu i obrtništvu, sakralnih predmeta te predmeta koji predstavljaju kulturnu povijest.
Vrijedno je kulturno dobro i tradicijska kuća u Komletincima izgrađena početkom 20. stoljeća kao zadružna kuća. Riječ je o prizemnici „L“ tlocrta koja je svojom širom stranom okrenuta prema ulici, a čije je ulično pročelje oblikovano u duhu secesije s plastičnim detaljima.
Od sakralnih se objekata svojom sakralnom, kulturnom i spomeničkom vrijednošću ističe crkva Bezgrešnog začeća
Blažene Djevice Marije u Komletincima i inventar crkve sv. Antuna Padovanskog u Otoku. Također, valja napomenuti kako je grobljanska kapela u Komletincima uvrštena na listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Kapela na groblju u Komletincima ima svojstvo nepokretnog kulturnog dobra Republike Hrvatske. Nalazi se na k.č.br. 1667 (zk. ul. br. 1349). Kapela posvećena Blaženoj Djevici Mariji podignuta je 1858./59. godine na uzvisini mjesnog groblja i položajem dominira cijelim okolnim prostorom. Kapela ima, prije svega, ambijentalnu i povijesnu vrijednost, ali i lokalni značaj jer predstavlja sakralnu arhitekturu iz 19. st. te kao takva ima svojstva kulturnog dobra. Podignuta je sredstvima imućne obitelji Mateja Knolla iz Komletinaca. Nakon izgradnje kapelicu je obitelj predala župi uz uvjet da se svi njezini potomci sahranjuju u kripti ispod kapele. U međuvremenu je kapelica koja se nalazi na mjesnom groblju postala vlasništvo Grada Otoka. To je jednobrodna građevina malih dimenzija s polukružnom apsidom i zvonikom ispred glavnog pročelja.
Kao nematerijalno je kulturno dobro RH zaštićen proljetni godišnji ophod „Filipovčice“. On se održava svake godine uoči blagdana svetog Filipa i Jakova, a u njemu sudjeluju mlade djevojke iz Komletinaca koje prikazuju ophod prema tradiciji bose, odjevene u bjelinu narodnog ruha s povezanim dugačkim vrpcama od vrata na dolje i s prolistalim grabovim granama u rukama. U ophodu ih na scenskom nastupu prate momci te u novije vrijeme i tamburaši. Danas se ova kulturna manifestacija interpretira kao svojevrsna zahvala slavonskoj šumi koja se svake godine iznova zazeleni te koja svojom ljepotom nadahnjuje ljude.
3.2. Povijest grada Otoka
Prvi tragovi ljudske prisutnosti na otočkom području sežu čak 3 900 godina unatrag, o čemu svjedoči razvoj neolitskih naselja te ostatci starčevačke kulture. Također, na arheološkom su nalazištu u Otoku pronađeni ostatci razorenih i izgorjelih kuća sopotsko-lenđerske kulture koja se smatra autohtonom za ovo područje. Tijekom rimskog su se doba u neposrednoj blizini otočkog područja nalazila dva važna naselja (Cibalae-Vinkovci i Saldae-Brčko). Od 1. do 3. Su stoljeća naselja Colonia Aurelia Cibalae (Vinkovci), Otok, Komletinci, Privlaka, Nijemci i Zvjezdan-grad imala veliko ekonomsko, kulturno i strateško značenje u rimskom obrambenom sustavu (limesu), a na temelju se pronađenih ostataka konjičke opreme može zaključiti kako je u Otoku bila smještena rimska konjička posada.
U ranom srednjem vijeku nakon Avara na ovo područje dolaze Hrvati, a pronađeni arheološki ostatci svjedoče o ljudskoj prisutnosti u tom razdoblju. Današnje je područje Otoka u hrvatsko-ugarskoj državi pripadalo Pečujskoj biskupiji, odnosno Vukovskom arhiđakonatu. Upravo su u sklopu Vukovskog arhiđakonata između 1333. i 1335. godine zabilježene župa Otok (Possessio Athak) i plemićki posjed Četvrtište (Chethwrthekhely) kome su pripadali Komletinci. Tijekom srednjega su vijeka Otok i okolna manja naselja pripadala Otočkom vlastelinstvu čija su se središta nalazila u Vir-gradu i trgovištu Otoku. Upravo je naselje Otok 1467. godine prvi put od Vir-grada preuzelo važniju upravnu funkciju, a sve do prodora Turaka Otok se razvijao kao važno trgovište. Nakon 1536. godine i turskog osvajanja tog područja opada značenje Otoka i Komletinaca, a oba naselja u upravnom smislu potpadaju pod nahiju Nijemci. Mirom je u Srijemskim Karlovcima 1699. godine Slavonija većim dijelom oslobođena od turske vlasti te
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 8
ulazi u sastav Habsburške monarhije. Austrijske vlasti radi obrane od Turaka u ovom pograničnom području osnivaju Vojnu krajinu, a prostor današnjeg Otoka bio je dio Brodske pukovnije koja je bila podijeljena na kumpanije ili satnije. Otok i Privlaka pripadali su 9. kumpaniji sa sjedištem u Vinkovcima, dok su Komletinci pripadali 10. kumpaniji čije se sjedište nalazilo u Nijemcima. Ukidanjem Vojne krajine 1873. godine i njezinim pripajanjem ostatku Hrvatske 1881. godine, zahvaljujući povoljnom geografskom smještaju dolazi do ponovnog razvoja Otoka, a veliki se poticaj daljnjem razvoju dogodio 1886. godine kada je kroz naselje izgrađena željeznička pruga na trasi Vinkovci-Privlaka-Otok-Gunja-Brčko. Upravo tijekom tog razdoblja dolazi do doseljavanja stanovništva, ponajviše iz sjeverne Bosne, zbog čega se u Otoku i Komletincima uvelike povećava broj stanovnika.Treba naglasiti kako je u Otoku već 1872. godine ustrojena istoimena općina koja se održala sve do 1961. godine kada ulazi u sastav općine Vinkovci. Osamostaljenjem Republike Hrvatske, Otok ponovno postaje zasebna općina, a 2006. godine dobiva status grada. Za vrijeme Domovinskog rata prva linija bojišnice nalazila se na istočnim granicama grada Otoka uz naselje Komletinci te na sjeveru uz Bosut. Upravo su u Otoku i Komletincima u jesen 1991. godine prognanici iz okolnih hrvatskih sela pronašli utočište, a sve do sredine 1996. godine oba su naselja trpjela topovska granatiranja uz znatnu materijalnu štetu.
3.3. Demografske karakteristike i kretanja
Na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku iz 2011. godine na administrativnom je području grada Otoka živjelo 6.343 stanovnika, odnosno 3,53% od ukupnog broja stanovnika Vukovarsko-srijemske županije. S gustoćom naseljenosti od 46,59 stanovnika na km2 područje grada Otoka bilo je rjeđe naseljeno u odnosu na nacionalni (75,71 stan/km2) i županijski prosjek (73,15 stan/km2).
Tijekom posljednjih dvadeset godina Republiku Hrvatsku i Vukovarsko-srijemsku županiju karakterizira smanjenje broja stanovnika. Naime, usporedbom podataka iz zadnjih dvaju popisa stanovništva, ustanovljeno je kako se broj stanovnika u Republici Hrvatskoj smanjio za 3,44%, dok je u Vukovarsko-srijemskoj županiji došlo do smanjenja od 12,33%. Jednaka su kretanja vidljiva i na lokalnoj razini, budući da je prema podatcima Državnog zavoda za statistiku iz 2011. godine u gradu Otoka živjelo čak 18,21% manje stanovnika u odnosu na rezultate prethodnog popisa stanovništva iz 2001. godine. O nepovoljnim učincima prikazanih kretanja svjedoči činjenica da je na lokalnoj razini došlo do smanjenja broja stanovnika od 3,89% u odnosu na 50-e godine 20. stoljeća. Usporedni je prikaz kretanja broja stanovnika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini dan u Tablici 2.
Tablica 2 Kretanje broja stanovnika na području grada Otoka, Vukovarsko-srijemske županije i Republike Hrvatske; 1953.-2011. godina
Godina Grad Otok Vukovarsko-srijemska županija Republika Hrvatska
Broj stanovnika % promjene Broj stanovnika % promjene Broj stanovnika % promjene
1953. 6.600 - 166.956 - 3.936.022 -
1961. 7.394 12,03% 193.224 15,73% 4.159.696 5,68%
1971. 7.896 6,79% 217.115 12,36% 4.426.221 6,41%
1981. 7.721 -2,22% 223.919 3,13% 4.601.469 3,96%
1991. 7.924 2,63% 231.241 3,27% 4.784.265 3,97%
2001. 7.755 -2,13% 204.768 -11,45% 4.437.460 -7,25%
2011. 6.343 -18,21% 179.521 -12,33% 4.284.889 -3,44%
Promjena u odnosu na 1953.
godinu - -3,89% - 7,53% - 8,86%
Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada autora
U vremenskom se razdoblju između posljednjih dvaju popisa stanovništva smanjio broj stanovnika u oba naselja koja administrativno pripadaju gradu Otoku. Tako se u naselju
Komletinci broj stanovnika u odnosu na 2001. godinu smanjio za 13,07%, dok je u naselju Otok smanjenje iznosilo čak 19,87%.
Grafikon 1 Kretanje broja stanovnika po naseljima u sastavu grada Otoka; 2001.-2011.
Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada autora
0
2,000
4,000
6,000
Komletinci Otok
1,897
5,858
1,649
4,694
BR
OJ
STA
NO
VN
IKA
2001. godina 2011. godina
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 9
O negativnim demografskim kretanjima na području grada Otoka svjedoči činjenica da je u promatranom vremenskom razdoblju (2000.-2014.) tijekom samo dviju godina zabilježen pozitivan prirodni prirast. Zabrinjavajuće je da je na području grada Otoka pozitivan prirodni prirast posljednji put zabilježen
2004. godine, dok je u 2014. godini broj umrlih bio gotovo dvostruko veći od broja rođenih, a o čemu svjedoči vrijednost vitalnog indeksa16 od 61,7. Grafički prikaz kretanja prirodnog prirasta na području grada Otoka od 2000. do 2014. godine dan je u nastavku na Grafikonu 2.
Grafikon 2 Kretanje prirodnog prirasta na području grada Otoka; 2000.-2014. godina
Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada autora
Međutim, i u širim razmjerima nepovoljna kretanja prirodnog prirasta predstavljaju veliki problem budući da se na nacionalnoj i županijskoj razini od 2000. godine u kontinuitetu bilježi negativni prirodni prirast.
Uspoređujući vrijednosti vitalnog indeksa iz 2014. godine vidljivo je kako je negativni prirodni prirast izraženiji problem na području grada Otoka nego na susjednom području. Naime, kao što je vidljivo iz Tablice 3, grad Otok imao je nižu vrijednost vitalnog indeksa u odnosu na nacionalni i županijski prosjek, ali i većinu susjednih jedinica lokalne samouprave.
Tablica 3 Usporedba vrijednosti vitalnog indeksa grada Otoka s okruženjem; 2014. godina
Administrativno područje Vrijednost vitalnog
indeksa Grad Otok 61,7
Republika Hrvatska 77,8
Vukovarsko-srijemska županija 72,7
Gradovi Vukovarsko-srijemske županije 73,1
Općine Vukovarsko-srijemske županije 72,4
Općina Stari Jankovci 61,8
Općina Nijemci 56,5
Općina Bošnjaci 91,8
Grad Županja 79,3
Općina Gradište 85,7
Općina Privlaka 51,3
Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada autora
Gledajući spolnu strukturu lokalnog stanovništva, na temelju podataka dobivenih posljednjim popisom stanovništva, vidljivo je kako su muškarci (49,17%) i žene (50,83%) podjednako zastupljeni. Međutim, gledajući dobnu strukturu stanovništva vidljivo je kako su među lokalnim stanovništvom najučestalije
dobne skupine od 20 do 24 godine (8,18% stanovništva) te od 10 do 14 godina (8,09% stanovništva), pri čemu je većina žena stara između 10 i 14 godina, dok je većina muškaraca stara između 20 i 24 godine. Općenito, u dobnoj su strukturi lokalnog stanovništva najzastupljenije osobe stare između 20 i 59 godina, tj. zrele dobi (53,30% stanovništva), dok je udio mladog stanovništva (0-19 godina) nešto veći od udjela starog stanovništva (60 i više godina). Međutim, u usporedbi s podatcima iz prethodnog popisa stanovništva, vidljivo je kako se dobna struktura lokalnog stanovništva pogoršala budući da je povećao udio zrelog (s 48,98% na 53,30%) i starog (s 19,69% na 20,21%) stanovništva, dok se istovremeno smanjio udio mladog stanovništva (s 31,33% na 26,49%). Grafički je prikaz dobno-spolne strukture lokalnog stanovništva dan na Grafikonu 3 pomoću dobno-spolne piramide.
Grafikon 3 Dobno-spolna struktura stanovništva grada Otoka; 2011. godina
Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada autora
Proces starenja lokalnog stanovništva očituje se u povećanju njegove prosječne starosti između posljednjih dvaju popisa
-60
-40
-20
0
20
40
60
80
100
120
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Pri
rod
ni p
rira
st
Godina
Živorođeni Umrli Prirodni prirast
-6.00%-4.00%-2.00%0.00% 2.00% 4.00% 6.00%
0--4
15--19
30--34
45--49
60--64
75--79
90--94
Muškarci Žene
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 10
stanovništva (stanovništvo grada Otoka 2001. godine u prosjeku je bilo staro 35,6 godina, dok se 2011. godine prosječna starost stanovništva povećala na 38,8 godina) ali i na temelju vrijednosti indeksa starenja i koeficijenta starosti. Naime, u razdoblju između posljednjih dvaju popisa stanovništva vidljivo je pogoršanje vrijednosti oba pokazatelja pa se tako indeks starenja
povećao s 62,85% na 76,31%, dok se koeficijent starosti povećao s 19,69% na 20,21%. Iako je proces starenja stanovništva prisutan na županijskoj i nacionalnoj razini, valja naglasiti kako on na području grada Otoka nije izražen u tolikoj mjeri, a o čemu svjedoče vrijednosti relevantnih pokazatelja prikazane u Tablici 4.
Tablica 4 Usporedba vrijednosti pokazatelja koji ukazuju na starenje stanovništva sa županijskim i nacionalnim prosjekom
Administrativno područje Vrijednost vitalnog indeksa
Grad Otok 61,7
Republika Hrvatska 77,8
Vukovarsko-srijemska županija 72,7
Gradovi Vukovarsko-srijemske županije 73,1
Općine Vukovarsko-srijemske županije 72,4
Općina Stari Jankovci 61,8
Općina Nijemci 56,5
Općina Bošnjaci 91,8
Grad Županja 79,3
Općina Gradište 85,7
Općina Privlaka 51,3
Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada autora
Gledajući spolnu strukturu lokalnog stanovništva, na temelju podataka dobivenih posljednjim popisom stanovništva, vidljivo je kako su muškarci (49,17%) i žene (50,83%) podjednako zastupljeni. Međutim, gledajući dobnu strukturu stanovništva vidljivo je kako su među lokalnim stanovništvom najučestalije dobne skupine od 20 do 24 godine (8,18% stanovništva) te od 10 do 14 godina (8,09% stanovništva), pri čemu je većina žena stara između 10 i 14 godina, dok je većina muškaraca stara između 20 i 24 godine. Općenito, u dobnoj su strukturi lokalnog stanovništva najzastupljenije osobe stare između 20 i 59 godina, tj. zrele dobi (53,30% stanovništva), dok je udio mladog stanovništva (0-19 godina) nešto veći od udjela starog stanovništva (60 i više godina). Međutim, u usporedbi s podatcima iz prethodnog popisa stanovništva, vidljivo je kako se dobna struktura lokalnog stanovništva pogoršala budući da je povećao udio zrelog (s 48,98% na 53,30%) i starog (s 19,69% na 20,21%) stanovništva, dok se istovremeno smanjio udio mladog stanovništva (s 31,33% na 26,49%). Grafički je prikaz dobno-spolne strukture lokalnog stanovništva dan na Grafikonu 3 pomoću dobno-spolne piramide.
Grafikon 4 Dobno-spolna struktura stanovništva grada Otoka; 2011. godina
Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada autora
Proces starenja lokalnog stanovništva očituje se u povećanju njegove prosječne starosti između posljednjih dvaju popisa stanovništva (stanovništvo grada Otoka 2001. godine u prosjeku je bilo staro 35,6 godina, dok se 2011. godine prosječna starost stanovništva povećala na 38,8 godina) ali i na temelju vrijednosti indeksa starenja17 i koeficijenta starosti18. Naime, u razdoblju između posljednjih dvaju popisa stanovništva vidljivo je pogoršanje vrijednosti oba pokazatelja pa se tako indeks starenja povećao s 62,85% na 76,31%, dok se koeficijent starosti povećao s 19,69% na 20,21%. Iako je proces starenja stanovništva prisutan na županijskoj i nacionalnoj razini, valja naglasiti kako on na području grada Otoka nije izražen u tolikoj mjeri, a o čemu svjedoče vrijednosti relevantnih pokazatelja prikazane u Tablici 4.
Tablica 5 Usporedba vrijednosti pokazatelja koji ukazuju na starenje stanovništva sa županijskim i nacionalnim prosjekom
16 Vitalni je indeks pokazatelj koji mjeri broj rođenih na 100 umrlih osoba.
17 Indeks starenja pokazuje postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0-19 godina. U slučaju da je njegova vrijednost veća od 40%, ukazuje na starenje stanovništva nekog područja.
18 Koeficijent starosti predstavlja postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. U slučaju da njegova vrijednost prelazi 12%, ukazuje na starenje stanovništva nekog područja.
-6.00% -4.00% -2.00% 0.00% 2.00% 4.00% 6.00%
0--4
15--19
30--34
45--49
60--64
75--79
90--94
Muškarci Žene
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 11
Godina
Grad Otok Vukovarsko-srijemska županija Republika Hrvatska
Prosječna
starost
Indeks
starenja
Koeficijent
starosti
Prosječna
starost
Indeks
starenja
Koeficijent
starosti
Prosječna
starost
Indeks
starenja
Koeficijent
starosti
2001. 35,6 62,85% 19,69% 37,8 76,48% 20,29% 39,3 90,73% 21,63%
2011. 38,8 76,31% 20,21% 40,6 98,28% 23,05% 41,7 115,03% 24,07%
Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada autora
Gledajući obrazovnu strukturu lokalnog stanovništva, na temelju podataka iz Grafikona 4 vidljivo je kako gotovo polovicu stanovništva starijeg od 15 godina čine osobe čija je najviša razina obrazovanja završena osnovna škola (48,38%). Nakon toga, po brojnosti ih slijede osobe sa završenim srednjim
školama u trajanju do 3 godine i školama za KV i VKV radnike (27,45%) te srednjim školama za zanimanja u trajanju od 4 i više godina (17,52%). Međutim, udio je visokoobrazovanog stanovništva (skupine VŠS, VSS, MRDR) vrlo malen te iznosi svega 4,66%.
Grafikon 5 Obrazovna struktura stanovništva grada Otoka; 2011. godina
Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada autora
Iako je u odnosu na rezultate prethodnog popisa stanovništva, zahvaljujući povećanju udjela visokoobrazovanih i smanjenju udjela osoba čija je najviša razina obrazovanja završena osnovna škola, došlo do poboljšanja obrazovne strukture lokalnog stanovništva, ona je u usporedbi s nacionalnim i županijskim prosjekom još uvijek nepovoljna. Kao što se može iščitati iz
Tablice 5 udio je visokoobrazovanog stanovništva u Vukovarsko-srijemskoj županiji i Republici Hrvatskoj višestruko veći u usporedbi s gradom Otokom, dok od susjednih jedinica lokalne samouprave samo općina Nijemci ima manji udio visokoobrazovanog stanovništva.
Tablica 6 Usporedba obrazovne strukture lokalnog stanovništva sa susjednim jedinicama lokalne samouprave te sa županijskim i nacionalnim prosjekom; 2011. godina
JLS OŠ i
manje
KV i
VKV19 TEH20 GIMN21 VŠS22 VSS23 MRDR24 Nepoznato Ukupno
Otok 48,38% 27,45% 17,52% 1,94% 2,48% 2,11% 0,06% 0,06% 100,00%
RH 30,82% 27,49% 20,03% 5,11% 5,84% 9,69% 0,85% 0,16% 100,00%
19 Srednje škole za zanimanja u trajanju 1-3 godine i škole za KV i VKV radnike 20 Srednje škole za zanimanja u trajanju od 4 i više godina 21 Gimnazija 22 Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij 23 Fakulteti, umjetničke akademije i sveučilišni studij 24 Magisterij i doktorat
OŠ i manje48.38%
KV i VKV27.45%
TEH17.52%
GIMN1.94%
VŠS2.48%
VSS2.11%
MRDR0.06%
Nepoznato0.06%
OŠ i manje KV i VKV TEH GIMN VŠS VSS MRDR Nepoznato
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 12
VSŽ 40,67% 27,30% 18,73% 3,73% 4,30% 4,92% 0,24% 0,12% 100,00%
Stari
Jankovci 49,69% 25,50% 17,13% 2,02% 3,35% 2,04% 0,16% 0,11% 100,00%
Nijemci 58,57% 21,77% 14,11% 1,80% 1,90% 1,62% 0,03% 0,21% 100,00%
Bošnjaci 51,58% 25,08% 11,33% 4,95% 3,41% 3,50% 0,12% 0,03% 100,00%
Županja 33,39% 27,59% 17,45% 7,26% 5,15% 8,15% 0,30% 0,72% 100,00%
Gradište 50,27% 25,56% 15,00% 3,58% 2,91% 2,55% 0,09% 0,04% 100,00%
Privlaka 48,11% 24,93% 19,39% 2,50% 2,62% 2,37% 0,00% 0,08% 100,00%
Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada autora
Analizirajući dob i obrazovnu strukturu lokalnog stanovništva vidljivo je kako osobe starije od 70 godina čine čak 29,71% stanovništva čija je najviša razina obrazovanja završena osnovna škola, dok čak 40,83% visokoobrazovanih čine osobe stare između 20 i 34 godine. Također, na području grada Otoka udio nepismenog stanovništva iznosi 3,35% što je više u odnosu na županijski (1,61%) i nacionalni (0,84%) prosjek. Pri tome, valja naglasiti kako osobe starije od 70 godina čine čak 72,63% nezaposlenih na području grada Otoka. Uzimajući u obzir navedene podatke, ali i činjenice da je osnovnoškolsko obrazovanje zakonski obvezno u Republici Hrvatskoj te da sve više osoba nakon završetka srednje škole nastavlja svoje obrazovanje, za očekivati je kako će se obrazovna struktura stanovništva na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini u
budućnosti još više poboljšati.
3.4. Tržište rada
3.4.1. Nezaposlenost
Prema podatcima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, krajem prosinca 2015. godine na području grada Otoka evidentirano je 714 nezaposlenih osoba, što predstavlja smanjenje od 8,34% u odnosu na prethodnu godinu. Pri tome, krajem 2015. godine većinu nezaposlenih osoba činile su žene (59,52%). Gledajući kretanje broja nezaposlenih osoba tijekom posljednjih triju godina po mjesecima, na Grafikonu 5 vidljivo je kako se njihov broj smanjuje s dolaskom ljetnih mjeseci, dok s približavanjem zimskih mjeseci on ponovno raste.
Grafikon 6 Kretanje broja nezaposlenih osoba na području grada Otoka po mjesecima; siječanj 2013.-prosinac 2015.
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje; obrada autora
Općenito, u usporedbi s 2006. godinom, krajem prosinca 2015. godine broj nezaposlenih osoba na području grada Otoka porastao je za 24,17%. Pri tome, zbog utjecaja je negativnih gospodarskih kretanja nezaposlenost kontinuirano rasla od 2009. do 2013. godine, a u sljedeće je dvije godine došlo do smanjenja broja nezaposlenih osoba. Slična su kretanja primjetna na županijskoj i nacionalnoj razini budući da je broj nezaposlenih osoba rastao sve do 2013. godine, nakon čega se on u sljedeće dvije godine smanjuje. Međutim, valja napomenuti kako u usporedbi s nacionalnim i županijskim prosjekom oporavak teče znatno sporije na području grada Otoka. Naime, prethodno je rečeno kako je broj nezaposlenih osoba krajem 2015. godine na lokalnoj razini bio veći u usporedbi s 2006. godinom, dok je na nacionalnoj i županijskoj razini broj nezaposlenih osoba bio manji za 2,62%, odnosno 8,52% u odnosu na 2006. godinu. Valja istaknuti kako je na području grada Otoka, ali i Vukovarsko-srijemske županije te Republike Hrvatske tijekom cijelog promatranog razdoblja broj nezaposlenih žena bio veći u odnosu na broj nezaposlenih muškaraca. Grafički prikaz kretanja broja nezaposlenih žena, muškaraca i ukupnog broj nezaposlenih osoba dan
908936 923
890867
820 808 795 802848
874906
946 945 927893
856 839
753 738 737 740 744779
838 854823
761 743711
652619 617
639
695 714
Sije
čan
j
Ve
lja
ča
Ožu
jak
Tra
van
j
Svib
an
j
Lip
an
j
Srp
an
j
Ko
lovo
z
Ru
jan
List
op
ad
Stu
de
ni
Pro
sin
ac
Sije
čan
j
Ve
lja
ča
Ožu
jak
Tra
van
j
Svib
an
j
Lip
an
j
Srp
an
j
Ko
lovo
z
Ru
jan
List
op
ad
Stu
de
ni
Pro
sin
ac
Sije
čan
j
Ve
lja
ča
Ožu
jak
Tra
van
j
Svib
an
j
Lip
an
j
Srp
an
j
Ko
lovo
z
Ru
jan
List
op
ad
Stu
de
ni
Pro
sin
ac
2013. 2014. 2015.
Bro
j n
ezap
osl
en
ih o
sob
a
Godina
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 13
je na Grafikonu 6.
Grafikon 7 Kretanje broja nezaposlenih žena i muškaraca na području grada Otoka; 2006.-2015. godina
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje; obrada autora
U usporedbi je sa širim okruženjem vidljivo kako visoka nezaposlenost predstavlja veliki problem za lokalnu zajednicu s obzirom da je vrijednost stope nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj, Vukovarsko-srijemskoj županiji te preostalim gradovima Vukovarsko-srijemske županije krajem lipnja 2015. godine bila znatno niža u usporedbi s gradom Otokom. Primjerice, tako je stopa nezaposlenosti na lokalnoj razini
(49,89%) bila gotovo dvostruko veća u odnosu na županijski prosjek (28,32%) te približno tri puta veća u odnosu na nacionalni prosjek (15,01%). Kao što se može iščitati iz usporednog prikaza na Grafikonu 7, stopa nezaposlenosti bila je najveća krajem 2013. godine, dok nakon toga u narednim godinama dolazi do njezinog smanjenja.
Grafikon 8 Usporedba stope nezaposlenosti na području grada Otoka s nacionalnim i županijskim prosjekom te preostalim gradovima u VSŽ; 2012.-2015.25
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje; obrada autora
25Podaci za 2015. godine prikazuju stanje na dan 30.06. , dok podatci prethodnih godina prikazuju stanje na dan 31.12.
0
100
200
300
400
500
600
700
800
900
1,000
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
225 218 187243 268 316
388 389306 289
350 353 371382
415423
498 517
473425
Bro
j nez
apo
slen
ih
Godina
Muškarci Žene
0.00% 10.00% 20.00% 30.00% 40.00% 50.00% 60.00%
OTOK
ILOK
VINKOVCI
VUKOVAR
ŽUPANJA
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA
REPUBLIKA HRVATSKA
Stopa nezaposlenosti
2015.* 2014. 2013. 2012.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 14
S obzirom na razinu obrazovanja, krajem 2015. godine većina je nezaposlenih osoba na području grada Otoka završila srednju školu (65,13%). Po brojnosti ih slijede nezaposlene osobe sa završenom osnovnom školom (26,05%), dok je među nezaposlenima broj visokoobrazovanih (6,30%) veći u odnosu na nezaposlene osobe s nezavršenom osnovnom školom
(2,52%). To je u skladu sa županijskim i nacionalnim prosjekom, pri čemu vrijedi istaknuti veći udio visokoobrazovanih na županijskoj (7,86%) i nacionalnoj razini (12,99%). Prikaz obrazovne strukture nezaposlenih osoba na području grad Otoka krajem 2015. godine dan je na Grafikonu 8.
Grafikon 9 Obrazovna struktura nezaposlenih osoba na području grada Otoka; prosinac 2015. godine
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje; obrada autora
Gledajući kretanja u obrazovnoj strukturi nezaposlenih osoba vidljivo je kako je u odnosu na 2006. godinu broj nezaposlenih s nezavršenom osnovnom školom bio manji za trećinu (37,93%), dok se među nezaposlenima povećao udio svih drugih skupina. Pri tome, do najvećeg je povećanja nezaposlenosti došlo je među visokoobrazovanim stanovništvom (350%) dok se broj nezaposlenih osoba sa srednjoškolskim i osnovnoškolskim obrazovanjem povećao za 24,00%, odnosno 15,53%. Vrijedi istaknuti da se tijekom istog vremenskog razdoblja povećao i broj nezaposlenih osoba s visokim obrazovanjem na nacionalnoj (73,88%) i županijskoj (132,16) razini, no među preostalim je skupinama došlo do smanjenja broja nezaposlenih osoba.
Prema podatcima je Hrvatskog zavoda za zapošljavanje krajem 2015. godine gotovo trećina nezaposlenih osoba (32,91%) bila stara između 20 i 29 godina. Pri tome je čak 23,18% nezaposlenih muškaraca bilo staro između 20 i 24 godine, a u
istu se dobnu skupinu ubrajalo 17,88% nezaposlenih žena. Kao što se može iščitati iz Grafikona 9, nezaposlenost je učestala i među drugim dobnim skupinama. Tako je 11,06% nezaposlenih bilo staro između 50 i 54 godine, dok je 10,36% nezaposlenih osoba bilo staro između 35 i 39 godina.
Iako je nezaposlenost osoba starih između 20 i 29 godina veliki problem i u Vukovarsko-srijemskoj županiji te Republici Hrvatskoj, mladi koji su se nakon završetka fakulteta uključili na tržište rada (dobna skupina od 20 do 24 godine) imaju znatno veći udio u ukupnom broju nezaposlenih u odnosu na nacionalni i županijski prosjek. Istodobno, osobe su u dobi od 55 do 59 godina znatno učestalije među nezaposlenima u Republici Hrvatskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, nego na području grada Otoka. Usporedni prikaz dobne strukture nezaposlenih osoba s područja grada Otoka, Vukovarsko-srijemske županije i Republike Hrvatske dan je na Grafikonu 9.
Grafikon 10 Dobna struktura nezaposlenih osoba s područja grada Otoka, Vukovarsko-srijemske županije i Republike Hrvatske; prosinac 2015. godine
Bez škole i nezavršena OŠ
2.52%Završena
osnovna škola26.05%
Srednja škola65.13%
Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola
3.78%
Fakultet, akademija, magisterij, doktorat
2.52%
Bez škole i nezavršena OŠ Završena osnovna škola
Srednja škola Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola
Fakultet, akademija, magisterij, doktorat
0.00%
5.00%
10.00%
15.00%
20.00%
25.00%
15--19 20--24 25--29 30--34 35--39 40--44 45--49 50--54 55-59 60 I VIŠE
Ud
io u
uku
pn
om
bro
ju
ne
zap
osl
en
ih
Dob
Otok Vukovarsko-srijemska županija Republika Hrvatska
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 15
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje; obrada autora
S obzirom na trajanje nezaposlenosti, krajem prosinca 2015. godine među nezaposlenima su s područja grada Otoka najmnogobrojnije bile osobe koje su bez zaposlenja do 3 mjeseca (29,13%). Ti se rezultati mogu povezati s ranije iznesenim podatcima o cikličkom kretanju nezaposlenosti, tj. o rastu broja nezaposlenih osoba s približavanjem zimskih mjeseci. Među nezaposlenima se po brojnosti ističu i osobe koje su bez posla već jednu do dvije godine (15,83% nezaposlenih) te tri do šest mjeseci (14,57% nezaposlenih). S druge strane, dugotrajno
nezaposleni, tj. osobe koje su bez zaposlenja više od 5 godina čine 12,46% nezaposlenih na području grada Otoka.
Usporedbom sa širim okruženjem, vidljivo je kako ove vrijednosti u značajnijoj mjeri ne odstupaju od nacionalnog i županijskog prosjeka. Kao što je vidljivo iz Grafikona 10, na lokalnoj je razini tek neznatno veći udio osoba koje su bez posla 8 i više godina, a udio osoba koje su bez posla 2-3 godine neznatno je manji u usporedbi sa županijskim u nacionalnim prosjekom.
Grafikon 11 Nezaposlene osobe s područja grada Otoka, Vukovarsko-srijemske županije i Republike Hrvatske s obzirom na trajanje nezaposlenosti; prosinac 2015. godine
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje; obrada autora
Analizirajući nezaposlene prema djelatnosti prethodnog zaposlenja, vidljivo je kako su krajem 2015. godine na području grada Otoka među nezaposlenima s udjelom od 19,05% najmnogobrojnije osobe bez prethodnog radnog iskustva. Po brojnosti ih slijede osobe koje su prethodno bile zaposlene u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
(12,18%), javnoj upravi i obrani (10,92%), trgovini na veliko i malo (10,78%) i prerađivačkoj industriji (10,08%). Usporedni je prikaz strukture nezaposlenih osoba s područja grada Otoka, Vukovarsko-srijemske županije i Republike Hrvatske s obzirom na djelatnost prethodnog zaposlenja dan u Tablici 6.
Tablica 7 Nezaposleni s područja grada Otoka, Vukovarsko-srijemske županije i Republike Hrvatske prema djelatnosti prethodnog zaposlenja; prosinac 2015. godine
Skupina djelatnosti prema
NKD-u Grad Otok
Vukovarsko-srijemska
županija Republika Hrvatska
A 6,72% 8,14% 3,59%
B 0,00% 0,05% 0,19%
C 10,08% 12,14% 14,57%
D 0,00% 0,10% 0,12%
E 0,98% 1,06% 1,22%
F 7,14% 6,88% 7,20%
G 10,78% 9,72% 13,72%
H 0,70% 1,36% 2,65%
I 12,18% 13,73% 12,76%
J 0,28% 0,47% 1,13%
K 0,14% 0,39% 0,91%
L 0,00% 0,22% 0,48%
M 1,82% 1,74% 2,70%
N 7,14% 3,47% 4,55%
0.00%
5.00%
10.00%
15.00%
20.00%
25.00%
30.00%
35.00%
0-3 mj. 3-6 mj. 6-9 mj. 9-12 mj. 1-2 g. 2-3 g. 3-5 g. 5-8 g. 8 g. i više
UD
IO U
UK
UP
NO
M B
RO
JU
NEZ
AP
OSL
ENIH
TRAJANJE NEZAPOSLENOSTI
Otok Vukovarsko-srijemska županija Republika Hrvatska
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 16
O 10,92% 12,08% 5,89%
P 0,84% 1,59% 2,07%
Q 3,22% 3,35% 2,50%
R 0,14% 0,51% 1,21%
S 4,76% 3,50% 3,64%
T 3,08% 2,03% 1,28%
U 0,00% 0,01% 0,02%
Osobe bez radnog iskustva 19,05% 17,46% 17,62%
Ukupno 100,00% 100,00% 100,00%
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje; obrada autora
Uspoređujući podatke iz Tablice 6, vidljivo je da su i u Vukovarsko-srijemskoj županiji i Republici Hrvatskoj među nezaposlenima najbrojnije osobe bez ikakvog radnog iskustva. Međutim, dok su po brojnosti među nezaposlenima u Vukovarsko-srijemskoj županiji najzastupljenije osobe koje su prethodno bile zaposlene u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (13,73%), prerađivačkoj industriji (12,14%) i javnoj upravi i obrani (12,08%), u Republici su Hrvatskoj među nezaposlenima najzastupljenije osobe koje su prethodno bile zaposlene u prerađivačkoj industriji (14,57%), trgovini na veliko i malo (13,72%) i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (12,76%). Zbog činjenice da su grad Otok i Vukovarsko-srijemska županija prepoznatljivi kao poljoprivredna područja, vidljivo je kako je tamo broj nezaposlenih osoba koje su prethodno bile zaposlene u poljoprivredi veći u odnosu na nacionalni prosjek. Također, u usporedbi s nacionalnim prosjekom, na području grada Otoka i Vukovarsko-srijemske županije među nezaposlenima su znatno učestalije osobe prethodno zaposlene u javnoj upravi i obrani.
3.4.2. Zaposlenost
Sukladno podatcima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, krajem prosinca 2015. godine na području je grada Otoka evidentirano 679 zaposlenih osoba (osiguranika mirovinskog osiguranja) što predstavlja svega 1,76% zaposlenih u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Među osiguranicima, uvjerljivo su najbrojniji radnici kod pravnih osoba s udjelom od 60,82%, dok se prema brojnosti još ističu radnici kod fizičkih osoba (16,94%) i poljoprivrednici (11,93%). Time je struktura osiguranika mirovinskog osiguranja nešto raznovrsnija u odnosu na županijski i nacionalni prosjek gdje radnici kod pravnih osoba imaju udio od oko 80%, odnosno 85%.
Od kraja 2012. godine broj se zaposlenih na lokalnoj i županijskoj razini kontinuirano smanjivao, a jedino je na nacionalnoj razini tijekom 2015. godine došlo do laganog povećanja broja zaposlenih osoba. O lošem stanju na tržištu rada dovoljno govori podatak kako je u usporedbi s 2012. godinom tijekom 2015. godine evidentirano manje osiguranika mirovinskog osiguranja (zaposlenih osoba) na lokalnoj (smanjenje od 6,73%), regionalnoj (smanjenje od 4,91%) i nacionalnoj razini (smanjenje od 1,33%). Pri tome, zabrinjavajuće je da je u usporedbi s 2012. godinom na području grada Otoka evidentiran manji broj osiguranika mirovinskog osiguranja u svim skupinama osim radnika kod pravnih osoba i osiguranika s produženim osiguranjem.
Iz navedenog se može zaključiti kako je ranije prikazano smanjenje stope nezaposlenosti ponajprije posljedica brisanja nezaposlenih osoba iz evidencije, a ne otvaranja novih radnih mjesta, s obzirom da je prethodno utvrđeno kako je došlo do smanjenja broja radnih mjesta na području grada Otoka.
Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku dobivenim iz popisa stanovništva iz 2011. godine većina je zaposlenih stanovnika s područja grada Otoka radila u poljoprivredi (18,89%) i javnoj upravi i obrani (16,26%). Među zaposlenima su brojne i osobe koje rade u trgovini na veliko i malo (11,01%), prerađivačkoj industriji (10,82%) te građevinarstvu (8,90%). U Vukovarsko-srijemskoj županiji većina je zaposlenih radila u prerađivačkoj industriji (14,52%), poljoprivredi (13,70%), trgovini na veliko i malo (12,74%) te javnoj upravi i obrani (12,42%), dok je na nacionalnoj razini većina zaposlenih osoba radila u prerađivačkoj industriji (16,90%) i trgovini na veliko i malo (15,71%).
Grafikon 12 Zaposleni prema području djelatnosti u gradu Otoku, Vukovarsko-srijemskoj županiji i Republici Hrvatskoj; 2011. godina
0.00%
5.00%
10.00%
15.00%
20.00%
A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U
Ne
po
znat
o
Ud
io u
uku
pn
om
bro
ju z
apo
sle
nih
Skupina djelatnosti prema klasifikaciji NKD-a
Otok Vukovarsko-srijemska županija Republika Hrvatska
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 17
Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada autora
Kao što je vidljivo iz Grafikona 11, na području grada Otoka i Vukovarsko-srijemske županije osobe zaposlene u poljoprivredi te javnoj upravi i obrani imale su znatno veći udio među zaposlenim stanovništvom nego u usporedbi s nacionalnim prosjekom. S druge strane, osobe zaposlene u prerađivačkoj industriji te trgovini na veliko i malo, na nacionalnoj su razini znatno učestalije nego u usporedbi s lokalnim i regionalnim prosjekom.
Korisnici mirovina
Podatci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ukazuju kako je krajem lipnja 2015. godine na području Vukovarsko-srijemske županije evidentirano 36311 umirovljenika. Među umirovljenicima u Vukovarsko-srijemskoj županiji, s udjelom od 63,18% najbrojniji su korisnici starosnih mirovina, dok su znatno manji udio imali korisnici obiteljskih (23,51%) i invalidskih mirovina (13,31%).
Prosječna je mirovina koja se isplaćivala umirovljenicima u Vukovarsko-srijemskoj županiji iznosila 2.024 kune te je bila 15% niža u odnosu na prosječnu mirovinu u Republici Hrvatskoj. Ovisno o vrsti mirovine, najveće su bile starosne mirovine (2.169 kuna), dok su korisnicima obiteljskih mirovina isplaćene najniže mirovine u Vukovarsko-srijemskoj županiji (1.765 kuna).
Gledajući omjer broja umirovljenika i osiguranika mirovinskog osiguranja (zaposlenih osoba) na području Vukovarsko-srijemske županije utvrđeno je kako je on krajem lipnja 2015. godine iznosio 1:1,09 iz čega proizlazi kako je njihov broj gotovo izjednačen, što se pak nepovoljno odražava na samu održivost mirovinskog sustava. Da je riječ o velikom problemu govori činjenica kako je omjer broja umirovljenika i zaposlenih osoba u Republici Hrvatskoj krajem lipnja 2015. godine iznosio 1:1,30.
Zbog povećanja udjela starijeg stanovništva na području grada Otoka, ali i zbog malenih mirovina u Vukovarsko-srijemskoj županiji, za očekivati je kako će umirovljenici u budućnosti postati još ranjivija društvena skupina.
3.5. Društvena infrastruktura
3.5.1. Predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje
Predškolski odgoj
Za odvijanje je predškolskog odgoja na području grada Otoka zadužena Predškolska ustanova „Pupoljak“. Naime, ovo je područje dobilo dječji vrtić još 1982. godine kada pri Osnovnoj školi Josipa Lovretića djeluje dječji vrtić Bambi. Od 1991. do 1995. godine predškolski odgoj organiziran je u sklopu Centra društvene brige o djeci predškolskog uzrasta Vinkovci, odnosno Centra za predškolski odgoj Vinkovci. Međutim, Općina Otok je 1. lipnja 1995. godine preuzela Dječji vrtić Bambi, a 13. lipnja 1995. godine registrirala ga je pod današnjim nazivom Predškolska ustanova „Pupoljak“. Ova ustanova za predškolski odgoj zapošljava 6 djelatnika (4 odgajateljice, kuharicu i spremačicu) koji brinu za najmanje 50 djece koliko ih svake godine pohađa ovu predškolsku ustanovu. U budućnosti je nužno dograditi Predškolsku ustanovu „Pupoljak“ kako bi se u potpunosti moglo udovoljiti Državnim pedagoškim standardima.
Osnovnoškolsko obrazovanje
Početci školstva na otočkom području sežu sve do 1773. godine kada su krajiške vlasti u Otoku otvorile školu, dok u Komletincima osnovna škola djeluje od 1830. godine. Danas su za provođenje osnovnoškolskog obrazovanja na otočkom području zadužene Osnovna škola Josipa Lovretića u Otoku te Osnovna škola „Vladimir Nazor“ u Komletincima. Obje su škole nakratko prestale s radom zbog ratnih razaranja tijekom Domovinskog rata, a iako su naknadno obnovljene, potrebna su dodatna ulaganja kako bi se u potpunosti zadovoljio Državni pedagoški standard. Obje je škole osnovala Vukovarsko-srijemska županija, ali pored tog grad Otok nastoji pomagati u radu i uređenje te redovito iz gradskom proračuna osigurava sredstva za obje škole. Valja napomenuti kako se zbog nepovoljnih demografskih kretanja smanjuje broj učenika u osnovnim školama, a zbog malene udaljenosti ne postoji potreba za organiziranim prijevozom učenika do Osnovne škole „Vladimir Nazor“ u Komletincima.
3.5.2. Srednjoškolsko i visoko obrazovanje
Srednjoškolsko obrazovanje
Prema podatcima popisa stanovništva iz 2011. godine, srednje je škole pohađalo 359 učenika s područja grada Otoka. Među srednjoškolcima je čak ⅔ učenika pohađalo tehničke i srodne srednje škole, a gimnazije je pohađalo svega 11,98% srednjoškolaca s područja grada Otoka. Iako su i na nacionalnoj te županijskoj razini među srednjoškolcima najbrojniji učenici tehničkih i srednjih škola, primjetno je kako je udio gimnazijalaca na regionalnoj i nacionalnoj razini gotovo dvostruko odnosno trostruko veći u usporedbi s gradom Otokom.
Zahvaljujući dugom kontinuitetu školstva, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta izdalo je suglasnost o osnivanju srednjoškolske ustanove na području grada Otoka koja je danas administrativno i pravno osnovana, a još je uvijek u tijeku izrada projektne dokumentacije. Grad Otok ima veliko gravitacijsko područje zbog središnjeg geografskog i geoprometnog položaja u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Samo iz osnovnih škola grada Otoka i susjednih općina Nijemci i Privlaka u 2016. godini izlazi 170 učenika koji se upisuju u prvi razred srednje škole. Ako se to umnoži sa četiri srednjoškolske godine dolazi se dobroja od 613 učenika. Prema projekciji sadašnjih polaznika osnovnoškolskih učenika u najužem gravitacijskom području za naredno se osmogodišnje razdoblje od školske 2017./2018. do 2023.,odnosno 2023. godine očekuje 550 upisanih polaznika Srednje škole Otok. Samo u školskoj 2015./2016. 662 učenika svakodnevno putuju i preko 30 km u srednje škole u Vinkovcima. Imajući na umu kako je materijalno stanje roditelja vrlo loše te da su ljudi na rubu egzistencije, veliki izdatci za prijevoz do srednje škole zasigurno su jedan od čimbenika zbog kojeg ljudi sve više iseljavaju s ovog područja. Organiziranjem bi se srednjoškolskog obrazovanja u Otoku smanjile dnevne migracije i troškovi prijevoza učenika, a istodobno bi se povećala kakvoća života lokalnog stanovništva i dostupnost srednjoškolskog obrazovanja.
Kao osnivač će Srednje škole Otok, Vukovarsko-srijemska županija predložitiMinistarstvu znanosti, obrazovanja i športa da se u sklopu izmjene i dopune Odluke o donošenju mreže osnovnih i srednjih škola, učeničkih domova i programa obrazovanja uvrsti projekt Srednje škole Otok u Mrežu srednjih
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 18
škola koju donosi Vlada Republike Hrvatske, sukladno strateškom razvoju i prioritetnim potrebama obrazovanja na području Vukovarsko-srijemske županije. MZOS utvrđuje moguće izvore financiranja srednjoškolskog objekta i trodijelne nastavno-športske dvorane u čijem će sufinanciranju sudjelovati i Grad Otok razmjerno propisanim pedagoškim standardima te potrebama i mogućnostima.
Visoko obrazovanje
Iako je prethodno pokazano kako je udio visokoobrazovanog stanovništva na području grada Otoka znatno manji u odnosu na županijski i nacionalni prosjek, ohrabrujuće je da se broj osoba uključenih u sustav visokog obrazovanja povećao za čak 138,10% u odnosu na rezultate popisa stanovništva iz 2001. godine. Budući da na području grada Otoka ne postoje visokoobrazovne institucije radi stjecanja visokog obrazovanja studenti s ovog područja moraju pohađati visokoobrazovne ustanove u većim sredinama poput Vinkovaca, Vukovara, Osijeka i Zagreba.
3.5.3. Zdravstvo
Lokalno stanovništvo medicinske usluge može potražiti u nekoliko ustanova na području grada Otoka. Naime, na području grada Otoka djeluje ispostava hitne medicinske pomoći. Također, na području grada Otoka djeluje ambulanta Doma zdravlja Vinkovci s dvije ordinacije opće medicine. Od preostale zdravstvene infrastrukture na području grada Otoka još djeluju dvije stomatološke ordinacije te ljekarna u državnom vlasništvu. Ukoliko lokalno stanovništvo ima druge potrebe koje prethodno spomenute zdravstvene ustanove ne mogu zadovoljiti, zdravstvenu skrb moraju potražiti u većim sredinama poput Vinkovaca, Osijeka i Zagreba. Kako bi se zajamčila kvaliteta zdravstva, nužno je podići razinu zdravstvene zaštite kroz razne vidove skrbi na čemu se intenzivno radi.
3.5.4. Kultura
Bogati se kulturni život na otočkom području ogleda u velikom broju kulturnih manifestacija te kroz djelovanje velikog broja udruga.
Najvažnija je kulturna manifestacija na ovom području zasigurno „Otočko proljeće“. Riječ je o kulturnoj, gospodarskoj i športskoj manifestaciji s bogatim popratnim programom koja se od 1993. tradicionalno održava svake godine. Njezin je cilj očuvanje te razvoj slavonske i šokačke kulturne baštine, a u osmišljavanju i organizaciji njezinog programa pored Kulturno-umjetničkog društva „Josip Lovretić“ iz Otoka te Kulturno-umjetničkog društva „Filipovčice“ iz Komletinaca također sudjeluju gotovo sve civilne udruge koje djeluju na području grada Otoka, čime se dodatno potiče rad udruga te omogućava njihova afirmacija.
U čast Otočaninu Josipu Lovretiću, svećeniku i etnografu koji je ostavio u naslijeđe etnografsku monografiju „Otok“ sa zapisima o narodnom životu i običajima ovog kraja iz 19. stoljeća, usklopu se Otočkog proljeća organiziraju manifestacije na kojima se pomno iščitava njegova monografija.
Kao dio se programa Otočkog proljeća tradicionalno održava i konjička manifestacija pod nazivom „Zlatne grive“. Njezin je cilj promicanje konjogojstva, uzgoj i očuvanje pasmina te promidžba konjičkoga športa, a pored obrazovnog ima i natjecateljski karakter. Naime, u sklopu se manifestacije organizira izložba konja članova Konjogojske udruge Otok, turnir u teklićkom i
dresurnom jahanju, natjecanja u vožnji dvoprega i preskakanju prepona, a osobitu pozornost pobuđuju tradicionalna natjecanja poput potkovijade.
Pored Zlatnih griva još je jedna manifestacija kojom se promiče naslijeđe ovog kraja, a koja nema isključivo kulturni karakter. To je Otočka kulenijada, gospodarska manifestacija kojom se povezuju proizvođači domaćeg slavonskog kulena ili kulina. Ocjenjuje se kakvoća kulena i dodjeljuju priznanja i nagrade najboljim proizvođačima, promiče meso od crne slavonske pasmine svinja kao ekološka hrana i ostalih pasmina svinja uz degustacije kulenova i služenje tradicionalnom slavonskom kuhinjom te prikaz narodnih običaja.
O očuvanju kulturnog nasljeđa ovog područja prvenstveno brinu kulturno-umjetnička društva iz Otoka i Komletinaca. Kulturno-umjetničko društvo „Josip Lovretić“ iz Otoka osnovano je 1971. godine radi očuvanja hrvatske, slavonske i šokačke narodne baštine. Društvo u svom sastavu ima tamburašku, folklornu i dramsku sekciju za stare i mlađe uzraste, a stalni je sudionik Vinkovačkih jeseni, Otočkog proljeća te Međunarodne smotre folklora u Zagrebu. Kulturno-umjetničko društvo „Filipovčice“ iz Komletinaca osnovano je 1964. godine radi njegovanja i očuvanja izvornih narodnih pjesama, nošnji i plesova, a dobilo je ime po istoimenom proljetnom godišnjem ophodu. U sklopu društva djeluju plesna skupina, tamburaška sekcija, štokavčići Gagulančići koji njeguju izvorni govor sela te muška i ženska pjevačka skupina. Tijekom svog postojanja Kulturno-umjetničko društvo „Filipovčice“ gostovalo je diljem Hrvatske te su sudionici Međunarodne smotre folklora u Zagrebu, Đakovačkih vezova i Vinkovačkih jeseni. Osim toga, stvaralaštvo i kulturno naslijeđe na području grada Otoka promiču razni pjevački zborovi, Udruga dramskih amatera „Josip Kosor“ Otok, udruga „Pisanac“ Otok. Otočki list izvještava o radu i djelovanju lokalnih udruga, društava i klubova, a upravo su zahvaljujući djelovanju mnogobrojnih udruga civilnog društva zastupljeni interesi različitih društvenih skupina, dok je svakodnevni život lokalnog stanovništva obogaćen raznolikim društvenim sadržajima.
Poticaj je razvoju kulture na području grada Otoka svakako dao novoizgrađeni Dom kulture. Naime, pored dvorane, u sklopu ovog objekta smještena je i Gradska knjižnica koju je Otok dobio tek 2010. godine unatoč tradiciji knjižničarstva duljoj od 100 godina. Sama knjižnica sastoji se od posudbenog odjela, zavičajne zbirke, dječjeg kutka, studijske učionice i čitaonice dnevnog tiska, a zahvaljujući velikoj terasi moguća je organizacija ljetnih književnih večeri i filmskih projekcija. Knjižnica također posebnu brigu posvećuje djeci i mladima za koje se organiziraju raznovrsne aktivnosti koje potiču učenje, čitanje i kreativnost.
Također, radi promidžbe i turističke valorizacije kulturne baštine, lokalna zajednica namjerava obnoviti tradicijsku kuću u Komletincima koja je pod preventivnom zaštitom čime će se dobiti izvorni ambijent za održavanje kulturnih priredbi koje prikazuju nekadašnji način života.
3.5.5. Šport
Za promidžbu je športa i tjelesne aktivnosti zaduženo mnoštvo športskih klubova i udruga koje djeluju na području grada Otoka, a zahvaljujući kojima se lokalno stanovništvo može aktivno ili rekreativno baviti raznovrsnim športovima te tako kvalitetno iskoristiti svoje slobodno vrijeme. Točnije, na području grada Otoka djeluje 11 športskih klubova: Nogometni klub „Otok“,
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 19
Nogometni klub „Slavonac“ Komletinci, Šahovski klub „Komletinci“, Taekwando klub „Otok“, Atletski klub „Otok“, Kickboksing klub „Otok“, Ribičko društvo „Virovi“ Otok, Ribičko društvo „Brežnica“ Komletinci, Košarkaški klub „Komletinci“, Teniski klub „Otok“, Športsko-ribolovna udruga „Starovirac“ te Zajednica sportskih udruga.
Športska se infrastruktura prvenstveno odnosi na školska športska igrališta i dvorane u Otoku i Komletincima, a također valja izdvojiti i nogometna igrališta u Otoku i Komletincima, tenisko igralište i atletsku stazu u Otoku te lovačke i ribičke domove. Treba napomenuti kako unatoč nedostatku financijskih sredstava i neprimjerenoj infrastrukturi lokalni športaši ostvaruju zapažene rezultate.
S ciljem izgradnje športske infrastrukture, ali i obogaćivanja lokalne turističke ponude, namjera je lokalne zajednice uređenje športsko-rekreacijskih zona „Virovi“ i „Čistine“ s brojnim pratećim sadržajima kako bi se potaknuo razvoj konjičkog športa te dao doprinos daljnjem jačanju manifestacije Zlatne grive, u Otoku se namjerava izgraditi primjereno uređena športsko-rekreacijska zona. Kroz izgradnju infrastrukture nastojat će se pomoći i ostalim športovima.
3.5.6. Organizacije civilnog društva
Pored prethodno spomenutih kulturnih i športskih udruga, na području grada Otoka također djeluju i brojne druge civilne udruge poput braniteljskih udruga, automobilističke i motociklističke udruge, humanitarne udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, udruge za očuvanje tradicije, udruge osoba s invaliditetom te vjerske udruge, političke stranke, itd.
Među brojnim se udrugama ističu one s najdužom tradicijom, tj. dobrovoljna vatrogasna društva iz Komletinaca i Otoka osnovana 1899., odnosno 1896. godine. Ta društva na dobrovoljnoj osnovi provode preventivne mjere zaštite od požara, spašavanja ljudi i imovine ugrožene požarom, elementarnim nepogodama i nezgodama. Društva veliku pozornost posvećuju radu s djecom i mladima te sudjeluju na vatrogasnim natjecanjima na kojima njihovi članovi postižu dobre rezultate.
3.5.7. Marginalizirane skupine i socijalna politika
Grad Otok kao socijalna osjetljiva jedinica lokalne samouprave brine o marginaliziranim društvenim skupinama provedbom Socijalnog programa. Primjerice, tijekom 2015. godine Grad Otok isplatio je preko 100 jednokratnih novčanih pomoći. Radi potpomaganja rodilja, ali i kao mjera pronatalitetne politike, Grad Otok od 1995. godine svim novorođenima isplaćuje naknadu. Također, kako bi se potpomoglo učenike i njihove roditelje, Grad Otok u suradnji s Vukovarsko-srijemskom županijom sufinancira troškove prijevozne karte za učenike srednjih škola. Osim toga, valja istaknuti kako Grad Otok sufinancira asistente u nastavi.
Sukladno odluci o ostvarivanju prava na pomoć za podmirenje troškova stanovanja i drugih prava u sustavu socijalne skrbi, Grad Otok sufinancira režijske troškove (struja, voda, komunalna naknada i smeće) za socijalno ugrožene obitelji. Također, Grad Otok potpomaže socijalno ugrožene obitelji podmirenjem troškova ogrijeva, ali i dodjelom poklona tijekom blagdana. Umirovljenici su još jedna ranjiva društvena skupina o kojoj brine lokalna uprava budući da mogu ostvariti pravo na sufinanciranje njihovih potreba i aktivnosti s ciljem uključivanja
u društveni život zajednice. Obzirom da se radi o području koje je stradalo tijekom Domovinskog rata, Grad Otok podmiruje troškove komunalne naknade za obitelji poginulih branitelja, ali i troškove sahrane za umrle branitelje.
O socijalno-ugroženim i ranjivim skupinama brine i nekoliko udruga poput Udruge „Sv. Vinko Paulski“ (Caritas Otok), Udruge osoba s invaliditetom, Udruge „Hrvatska žena“ Otok i Udruge umirovljenika Grada Otoka,.
3.6. Komunalna i prometna infrastruktura
3.6.1. Prometna infrastruktura
Područjem grada Otoka prolaze tri županijske ceste i jedna lokalna cesta koje povezuju Otok i Komletince s okolnim područjem.
Tablica 8 Prometnice na području grada Otoka
ŽUPANIJSKE CESTE
NAZIV
CESTE DIONICA
ŽC 4172 Vinkovci – Privlaka – Otok – Vrbanja – Gunja (D214)
ŽC 4223 Otok (Ž4172) – Bošnjaci (D214)
ŽC 4224 Otok (Ž4172) – Nijemci (D57)
LOKALNE CESTE
NAZIV
CESTE DIONICA
LC 46058 Slakovci (L46029) – Otok (Ž4172)
Izvor: III. Izmjene i dopune prostornog plana uređenja grada Otoka; obrada autora
Zahvaljujući navedenim prometnicama, Otok je preko Privlake povezan s Vinkovcima, dok je preko Vrbanje, Drenovaca i Gunje povezan s distriktom Brčko. Također, cestovni pravci povezuju Otok s općinom Nijemci, Slakovcima u općini Stari Jankovci te na zapadu do državne ceste Vinkovci – Županja. Važno je napomenuti da Grad Otok ima izravni izlaz na autocestu Zagreb –Beograd koji je udaljen svega 11 km od središta Otoka. Područjem Otoka prolazi i trasa željezničke pruge I. reda na relaciji Vinkovci – Drenovci – državna granica – Brčko.
Iako je prometna povezanost otočkog područja s ostatkom Vukovarsko-srijemske županije i Republike Hrvatske zadovoljavajuća, potrebna je rekonstrukcija te primjereno označavanje razvrstanih i nerazvrstanih cesta kako bi se podigla sigurnost sudionika u prometu.
3.6.2. Telekomunikacije
Na administrativnom se području grada Otoka nalaze dva poštanska ureda. Njihova uža dostavna područja obuhvaćaju istoimena naselja, dok šire dostavno područje otočkog poštanskog ureda obuhvaća cjelokupnu jedinicu lokalne samouprave.
Stanje se telekomunikacijske infrastrukture na području grada Otoka može ocijeniti zadovoljavajućim s obzirom da je čitavo područje pokriveno fiksnom i pokretnom mrežom te radio i TV signalom.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 20
3.6.3. Opskrba energijom, vodoopskrba i odvodnja
Plinoopskrba
Plinara istočne Slavonije d.o.o. iz Vinkovaca zadužena je za distribuciju prirodnog plina na području grada Otoka. Temeljni je izvor napajanja plinom Vukovarsko-srijemske županije magistralni VT plinovod Slavonski Brod – Vinkovci. Na njega je izgrađen odvojak visokotlačnog plinovoda do RS Privlaka gdje je izgrađena distribucijska redukcijska stanica. Mjesne su srednjetlačne plinovodne mreže u naseljima Otok i Komletinci izgrađene u ranijim planskim razdobljima, a napajanje je iz pravca naselja Privlaka. Plinoopskrbni je sustav distribucijske razine s tlakom plina u plinovodima od 1 do 4 bara te zadovoljava potrebe građana. Sam plinoopskrbni sustav grada Otoka čine opskrbljujući srednjetlačni plinovod iz smjera Privlake, mjesna srednjetlačna plinovodna mreža te distributivna srednjetlačna plinovodna mreža naselja Otok i Komletinci. Prema podatcima Plinare istočne Slavonije d.o.o., preuzetim iz Lokalne razvojne strategije LAG-a „Bosutski niz“ za razdoblje od 2013. do 2015. godine, od oko 2.250 kućanstava na administrativnom području grada Otoka tek je trećina njih bila priključena na plinsku mrežu.
Elektroopskrba
Elektra Vinkovci zadužena je za opskrbu otočkog područja električnom energijom. Postojeće distribucijsko elektroenergetsko postrojenje zadovoljava potrebe korisnika na otočkom području. Na 35 kV naponskoj razini izgrađena je TS 35/10(20) kV koja je na elektroenergetski sustav priključena nadzemnim dalekovodima iz pravca Cerne i Đeletovaca.
Srednjenaponska se mreža naselja Otok sastoji od nadzemnih i podzemnih dionica dalekovoda napojenih iz dvaju 10 kV vodnih polja, dok je srednjenaponska mreža naselja Komletinci pretežno nadzemna te se napaja s 10(20) kV nadzemnog dalekovoda iz TS Otok. Niskonaponska je mreža u oba naselja pretežno nadzemnog tipa te je izvedena preko krovnih stalaka na krovovima kuća ili preko betonskih stupova s javnom rasvjetom. Unatoč tome što je opskrba električnom energijom osigurana za većinu potrošača, potrebna su dodatna ulaganja kojima će se poboljšati i rekonstruirati prijenosna i distribucijska mreža.
Iako u naseljima Otok i Komletinci postoji sustav javne rasvjete, ona se razlikuje u pojedinim dijelovima naselja ovisno o starosti i kakvoći te ih je potrebno modernizirati.
Korištenje obnovljivih izvora energije
Premda na otočkom području postoji potencijal za korištenje biomase, geotermalnih izvora, energije sunca, on je još uvijek u manjem dijelu iskorišten. Točnije, na području grada Otoka postoje značajne količine biljnih otpadaka i ostale biomase koje se mogu koristiti u proizvodnji energije. Također, postoji potencijal za korištenje sunčeve energije za pripremu tople vode u kućanstvima i poljoprivredi. Međutim, treba naglasiti kako su izmjenama i dopunama prostorno-planske dokumentacije stvoreni preduvjeti za korištenje dopunskih, a ponajprije obnovljivih izvora energije.
Vodoopskrba
Za upravljanje je vodoopskrbnim sustavom na području grada Otoka nadležna tvrtka Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o. Stanovnici otočkog područja opskrbljuju se vodom iz lokalnih
vodoopskrbnih sustava pojedinog naselja. Lokalni se vodoopskrbni sustav javnog vodovoda naselja Otok temelji na dvama izvorištima vode i to vodocrpilištima „Skorotinci“ i „Šumarija Otok“. S druge strane, lokalni vodoopskrbni sustav naselja Komletinci temelji se na zahvatu vode podzemnih vodonosnih horizonata na vodocrpilištu „Livade“. Problemi se lokalnog vodoopskrbnog sustava ponajprije odnose na velike gubitke u sustavu, lošu kakvoću te nemogućnost postojećih kapaciteta za zadovoljenje potražnje tijekom vrhova sezonske potrošnje. Stoga dugoročno rješenje vodoopskrbe otočkog područja leži u izgradnji regionalnog vodoopskrbnog sustava istočne Slavonije na dionici Slakovci-Privlaka-Otok-Komletinci te rekonstrukciju i izgradnju vodovodne mreže. Prema podatcima Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije d.o.o., preuzetim iz Lokalne razvojne strategije LAG-a „Bosutski niz“ za razdoblje od 2013. do 2015. godine, oko ¾ otočkih kućanstava bilo je priključeno na vodovodnu mrežu.
Odvodnja
Tvrtka Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o. također je nadležna za upravljanje, korištenje i održavanje sustava odvodnje na području grada Otoka. Na otočkom je području odvodnja sanitarnih, otpadnih i oborinskih voda većim dijelom riješena u naselju Otok, dok u naselju Komletinci djelomično postoji sustav odvodnje otpadnih voda. Otpadne se vode naselja Otok onih koji su priključeni na sustav ispuštaju u melioracijski kanal „Skorotinci“ uz mehaničko pročišćavanje, dok se ostale otpadne vode u naselju Otok i Komletinci ispuštaju u septičke jame, što predstavlja potencijalnu opasnost za podzemne vode i okoliš. Kako bi se trajno riješio problem odvodnje otpadnih i sanitarnih voda te spriječilo moguće zagađenje okoliša, nužan je nastavak izgradnje odvodnog sustava te priključenje većeg broja kućanstava.
Uređenje vodotoka
Područje se grada Otoka nalazi u slivu rijeke Bosut i vodotoka Spačva s pritokama Brežnica, Bistra-Spačva i Virovi putem kojih se prema rijeci Savi odvodi voda s ovog područja. Rijeka Bosut i vodotok Spačve s pritokama Brežnica i Bistra-Spačva u dijelu su svog toka koji prolazi kroz šume na otočkom području neregulirane. Premda su kanali Vranjevo i Skorotinci rekonstruirani, potrebna je daljnja rekonstrukcija kanala II. i III. reda na području grada kako bi se osigurala odvodnja sa poljoprivrednih i ostalih površina.
3.6.4. Gospodarenje otpadom
Trgovačko društvo Vranjevo d.o.o. zaduženo je za prikupljanje i zbrinjavanje otpada na cjelokupnom području grada Otoka. Ovo društvo s ograničenom odgovornošću osnovala je Općina Otok (sadašnjeg Grada Otoka), a njegove su primarne djelatnosti komunalne naravi (održavanje javnih površina, odvoz komunalnog otpada, održavanje gradskog groblja i pogreba, te razni građevinski radovi koji se obavljaju po potrebi).
Samo je zbrinjavanje otpada organizirano na način da se miješani komunalni otpad prikuplja od kućanstava i pravnih osoba četiri puta mjesečno, dok se papir i kartoni prikupljaju jednom mjesečno. Miješani se komunalni otpad predaje Komunalcu Vukovar kao ovlaštenoj ustanovi za deponiranje otpada, a papir i karton predaju se komunalnom poduzeću Nevkoš koje prikupljeni otpad razdvaja i dalje distribuira. Radi što učinkovitijeg prikupljanja otpada na javnim su površinama postavljeni eko-otoci u koje građani mogu odlagati razdvojeni
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 21
otpad (papir, staklo, plastiku), a dodatnim će se opremanjem postojećeg reciklažnog dvorišta na kojem građani mogu besplatno razdvojiti sve vrste otpada smanjiti količina otpada u posudama za miješani komunalni otpad.
Kako bi trgovačko društvo „Vranjevo d.o.o.“ svoju djelatnost u budućnosti obavljalo još uspješnije, potrebno je provesti modernizaciju opreme i strojeva za rad, bolju izobrazbu kadrova te izgraditi novo sjedište s pratećom infrastrukturom.
3.7. Lokalno gospodarstvo
3.7.1. Poduzetništvo i obrti
Poduzetništvo
Prema podatcima ispostave Hrvatske gospodarske komore za Vukovarsko-srijemsku županiju, tijekom 2013. godine na području je županije poslovalo 1.511 tvrtki koje su zapošljavale 16.248 osoba. Gledajući strukturu tvrtki s obzirom na djelatnost poslovanja, vidljivo je kako su najbrojnije tvrtke koje su se
bavile trgovinom na veliko i malo (27,20%), dok ih prema brojnosti slijede tvrtke u prerađivačkoj industriji (15,88%), građevinarstvu (12,24%), poljoprivredi i šumarstvu (10,06%) te stručnoj, znanstvenoj i tehničkoj djelatnosti (9,60%). Valja naglasiti kako je gotovo trećina zaposlenih radila u tvrtkama u prerađivačkoj industriji (31,56%), a velik je broj radnika bio zaposlen u tvrtkama koje su se bavile trgovinom na veliko i malo (22,26%), poljoprivredom i šumarstvom (15,42%) te građevinarstvom (11,18%).
Analizirajući uspješnost poslovanja tvrtki, iz Grafikona 12 može se iščitati kako je čak ⅓ tvrtki u Vukovarsko-srijemskoj županiji poslovala s gubitkom. Točnije, promatrajući djelatnosti s najvećim brojem tvrtki i zaposlenih u Vukovarsko-srijemskoj županiji, vidljivo je kako je situacija bila najteža u građevinarstvu s obzirom da je udio tvrtki koje su poslovale s gubitkom (48,11%) bio gotovo jednak udjelu tvrtki koje su u svom poslovanju ostvarile dobit (51,89%). Za razliku od toga, u djelatnosti su poljoprivrede i šumarstva gotovo ¾ tvrtki u poslovanju ostvarile dobit.
Grafikon 13 Tvrtke u Vukovarsko-srijemskoj županiji prema djelatnosti i uspješnosti poslovanja; 2013. godina
Izvor: Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Vukovar; obrada autora
Na temelju podatak FINA-e, tijekom 2014. godine na području je grada Otoka evidentirano 38 poduzetnika što predstavlja svega 2,39% od ukupnog broja poduzetnika u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Premda su poslovali uspješno te u poslovanju ostvarili neto dobit, lokalni su poduzetnici zapošljavali svega 108 osoba što predstavlja manje od 1% od ukupnog broja osoba zaposlenih kod poduzetnika u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Uspoređujući ovo s podatcima iz 2010. i 2012. godine, uočeno je kako je s jedne strane došlo do povećanja broja poduzetnika, dok je s druge strane došlo do pogoršanja njihove učinkovitosti
budući da su zapošljavali manje osoba te ostvarili manje prihode i neto dobit. Iz Tablice 8 i prikaza poslovnih rezultata lokalnih poduzetnika vidljivo je kako je u samo pet jedinica lokalne samouprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji poslovalo više poduzetnika. Za razliku od toga, podaci iz Tablice 8 također ukazuju na činjenicu kako poduzetnici s područja grada Otoka ostvaruju tek osrednje poslovne rezultate u usporedbi s poduzetnicima iz preostalih jedinica lokalne samouprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Tablica 9 Poslovni rezultati poduzetnika s područja grada Otoka; 2014. godina
Pokazatelj Grad Otok Vukovarsko-srijemska
županija Rang u VSŽ Rang u RH
Broj poduzetnika 38 1.587 6 255
Broj zaposlenih 108 16.196 14 360
73.03%63.75%
46.67%
72.73%
51.89%64.72%69.70%64.62%
76.09%
60.00%57.89%71.72%68.97%
100.00%
80.77%84.62%
62.50%69.23%65.59%
26.97%36.25%
53.33%
27.27%
48.11%35.28%30.30%35.38%
23.91%
40.00%42.11%28.28%31.03%
0.00%
19.23%15.38%
37.50%30.77%34.41%
Skupina djelatnosti prema klasifikaciji NKD-a
Tvrtke s dobiti Tvrtke s gubitkom
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 22
Ukupni prihodi* 42.868 12.603.288 18 378
Dobit razdoblja* 589 495.193 25 462
Gubitak razdoblja* 82 548.051 25 508
Neto dobit* 507 -52.858 18 319
* Iznosi u tisućama kuna
Izvor: Financijska agencija; obrada autora
Kao najznačajniji se gospodarski subjekti s otočkog područja mogu izdvojiti „Furnir Otok d.o.o.“, „Poljoopskrba međunarodna trgovina d.o.o.“, „Cezareja d.o.o.“ i „Vranjevo d.o.o.“, a djelatnost svih spomenutih tvrtki osim „Vranjeva d.o.o.“ vezana je za poljoprivredu i preradu drva.
Obrti
Prema podatcima Hrvatske obrtničke komore krajem prosinca 2015. godine na području Vukovarsko-srijemske županije evidentirano je 2.208 obrtnika što predstavlja 2,90% od ukupnog broja obrtnika u Republici Hrvatskoj te smanjenje od 5,64% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Općenito, iz godine se u godinu kontinuirano smanjuje broj obrtnika u Vukovarsko-
srijemskoj županiji pa je tako u odnosu na 2008. u Vukovarsko-srijemskoj županiji bilo 31,62%% manje obrtnika. Kontinuirano je smanjenje broja obrtnika prisutno i na nacionalnoj razini pa je tako u usporedbi s 2008. godinom krajem prosinca 2015. godine u Republici Hrvatskoj bilo čak 24,36% manje obrtnika.
Krajem 2015. godine glavnina se obrtnika s područja Vukovarsko-srijemske županije bavila uslužnim zanatstvom, dok je udio obrtnika koji su se bavili drugim djelatnostima bio gotovo ujednačen. Takva struktura obrtnika odgovara onoj na nacionalnoj razini, međutim, u usporedbi s nacionalnim prosjekom na području Vukovarsko-srijemske županije udio obrtnika koji se bave poljodjelstvom dvostruko je veći.
Grafikon 14 Obrtnici prema djelatnosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji i Republici Hrvatskoj; prosinac 2015. godine
Izvor: Hrvatska obrtnička komora; obrada autora
Prema podatcima Ureda državne uprave krajem lipnja 2013. godine na području je grada Otoka poslovalo 136 obrta što je predstavljalo svega 5,27% od ukupnog broja obrta u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Sama je struktura lokalnih obrta prema djelatnosti bila heterogena. Naime, premda su na području grada Otok najzastupljeniji obrti koji se bave uslužnom djelatnošću (31%) te ugostiteljstvom (20%), obrti koji su se bavili proizvodnom djelatnošću, graditeljstvom, trgovinom i prijevozom bili su podjednako zastupljeni. Unatoč tome što otočko područje posjeduje prirodne resurse koji predstavljaju potencijal za intenzivniji gospodarski razvoj, oni nisu primjereno iskorišteni budući da obrti koji su se bavili proizvodnjom hrane i proizvoda od drva imaju udio od svega 8%. Prikaz strukture lokalnih obrta
s obzirom na gospodarsku djelatnost dan je na Grafikonu 14.
Grafikon 15 Struktura obrta na području grada Otoka prema
gospodarskoj djelatnosti; lipanj 2013. godine26
26Unutar kategorije obrta koji se bave proizvodnom djelatnošću uključeni su obrti koji se bave preradom metala, proizvodnjom proizvoda od drva, proizvodnjom hrane, proizvodnjom plastičnih proizvoda, proizvodnjom nemetala te proizvodnjom odjevnih predmeta.
11.92%
33.03%
14.10%14.70%
5.85%
12.95%7.44%
10.78%
35.80%
16.71%
14.51% 9.41%5.70%
7.09%
Ud
io u
uku
pn
om
bro
ju o
brt
a
Djelatnost
Vukovarsko-srijemska županija Republika Hrvatska
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 23
Izvor: Ured državne uprave, Služba za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove Vukovar; obrada autora
Prema podatcima je s kraja 2015. godine na području grada Otoka djelovalo 58 obrta, pri čemu ih se čak 34 bavilo uslužnom djelatnošću, 12 ugostiteljstvom, 7 proizvodnom djelatnošću, a 4 poljoprivredom.
3.7.2. Poslovne zone
Radi poticanja je razvoja gospodarstva na području Otoka osnovana Poduzetnička zona Otok. Zona se prostire na oko 60 ha, a nalazi se između Otoka i Komletinaca uz županijsku cestu Vinkovci-Otok-Komletinci-Nijemci. Odlikuje ju odličan geoprometni položaj s obzirom da se nalazi u blizini granice s čak trima državama (od granice s Mađarskom udaljena je 100 km, od granice s Bosnom i Hercegovinom 40 km, a od granice sa Srbijom 25 km) te je udaljena svega 11 km od izlaza na međunarodnu autocestu Zagreb-Beograd. Također, Poduzetnička je zona Otok preko luke u Vukovaru povezana s Dunavom, Rajnom i srednjom Europom, preko Brčkog je povezana s tuzlanskim bazenom, a zbog blizine je budućeg europskog prometnog koridora 5c ostvarena veza prema srednjoj Europi i Jadranskom moru.
Poduzetnička se zona prostire na oko 60 ha pri čemu je jedan njezin dio u potpunosti opremljen komunalnom infrastrukturom (cestovni prilaz te priključci na vodu, plin, električnu energiju, odvodnju, ali i mogućnost priključka na pročistač otpadnih voda), dok opremanje preostalog dijela ovisi o zanimanju ulagača i punjenju površina.
Premda u Poduzetničkoj zoni Otok posluje 8 poduzetnika s više od 100 zaposlenih, veliki je dio poduzetničke zone još uvijek neiskorišten. Kako bi se u poduzetničku zonu privukli novi ulagači, lokalne su vlasti osmislile niz pogodnosti vezanih za kupovinu zemljišta, komunalnu naknadu, komunalni doprinos i gradske poreze. Primjerice, jedna je od pogodnosti za moguće ulagače umanjenje cijene zemljišta u poduzetničkoj zoni za određeni postotak ovisno o čimbenicima kao što su broj novozaposlenih radnika, vrsta djelatnosti i visina ulaganja. Nadalje, poduzetnici koji žele kupiti zemljište i organizirati gospodarsku djelatnost u poduzetničkoj zoni, tijekom prvih 5 godina od početka poslovanja u potpunosti se oslobađaju od plaćanja komunalne naknade. Osim toga, Grad se odriče dijela komunalnog doprinosa za poduzetnike u zoni ovisno o broju
radnika koje će tvrtka zapošljavati. Konačno, sukladno odluci Gradskog vijeća, poduzetnici koji organiziraju gospodarsku djelatnost u zoni oslobađaju se plaćanja poreza na tvrtku i drugih poreza.
3.7.3. Turizam
Područje grada Otoka raspolaže brojnim turističkim potencijalima u vidu prirodnih ljepota, kompleksa hrastovih šuma, očuvanog ruralnog područja, mnogobrojnih kulturnih vrijednosti te bogate folklorne baštine zahvaljujući kojima je moguć razvoj različitih oblika kontinentalnog turizma, počevši od lovnog i ribolovnog turizma pa sve do izletničkog i ruralnog turizma. Stoga ne čudi kako zahvaljujući mnogobrojnim turističkim potencijalima početci razvoja turizma na otočkom području sežu sve do 70-ih godina prošlog stoljeća kada se po uzoru na Austriju i Sloveniju razvija seoski turizam. Međutim, unatoč brojnim potencijalima za razvoj turizma, ova djelatnost još uvijek nema veće značenje za lokalnu zajednicu i gospodarstvo. Naime, razvoj se turizma još uvijek nalazi na samom početku što se ponajprije ogleda kroz činjenicu da na području grada Otoka ne postoje smještajni kapaciteti za prihvat turista.
S obzirom na mnogobrojne turističke potencijale ovog područja te činjenicu da turizam predstavlja profitabilnu gospodarsku djelatnost, lokalna je zajednica započela s provedbom projekata usmjerenih prema izgradnji turističke infrastrukture i jačanju lokalne turističke ponude. Smještajni se kapaciteti namjeravaju povećati i uključivanjem obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u turističku ponudu. Osim toga, u planu je obnova tradicijske kuće u Komletincima kako bi se turistima u izvornom ambijentu predstavio nekadašnji način života, narodni običaji za kulturno naslijeđe otočkog kraja. Također, radi obogaćivanja je lokalne turističke ponude u tijeku uređenje poučnih staza Virovi i Lože, a namjera je da se u budućnosti izgradi i uredi bioekološki centar koji će služiti kao polazišna točka na Virovima, proširi poučna staza prema Čistinama, nabavi brodica na solarni pogon te rekonstruira arheološko nalazište Virgrad.
3.7.4. Poljoprivreda
Poljoprivreda su i bavljenje poljoprivredom oduvijek bili glavni
12%
31%
14%10%
20%
13%Proizvodne djelatnosti
Uslužne djelatnosti
Graditeljstvo
Trgovina
Ugostiteljstvo
Prijevoz
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 24
izvor prihoda za stanovništvo na istoku Hrvatske. Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u ukupnoj je bruto dodanoj vrijednosti Vukovarsko-srijemske županije iz 2013. godine poljoprivreda sudjelovala s udjelom od 17,3% što je višestruko više u odnosu na NUTS II regiju Kontinentalna Hrvatska i nacionalni prosjek gdje je udio ove djelatnosti u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti iznosio svega 5,2% odnosno 4,4%.
Zahvaljujući plodnom tlu i prirodnim preduvjetima, otočko se gospodarstvo oduvijek temeljilo na poljoprivredi, a o važnosti poljoprivrede za otočko područje svjedoče podatci Državnog zavoda za statistiku iz 2011. godine prema kojima je gotovo 20% lokalnog stanovništva bilo zaposleno u poljoprivredi. Gledajući uporabu zemljišta na području grada Otoka, uočeno je kako oko 90% prostora čine šume (45,90%) i oranice (44,48%). Podatci iz istog izvora govore kako je na području grada Otoka ukupna površina korištenog poljoprivrednog zemljišta u 2011. godini iznosila 4.714,91 ha, što je predstavljalo 5,54% od ukupne površine korištenog poljoprivrednog zemljišta u Vukovarsko-
srijemskoj županiji. Pri tome, u usporedbi s preostalim gradovima u Vukovarsko-srijemskoj županiji, veličina je korištenog poljoprivrednog zemljišta upravo bila najveća na području grada Otoka.
Gledajući namjenu korištenog poljoprivrednog zemljišta na području grada Otoka, primjetno je kako su se na njemu gotovo u potpunosti nalazile oranice (97,60%), dok se vrlo mali udio odnosio na ostalo poljoprivredno zemljište (1,43%) i voćnjake (0,95%). Takva struktura korištenog poljoprivrednog zemljišta uvelike odgovara županijskom prosjeku, a od nacionalnog se razlikuje upravo po znatno većem udjelu oranica. Međutim, primjetno je kako u strukturi korištenog poljoprivrednog zemljišta preostalih gradova Vukovarsko-srijemske županije, oranice zauzimaju nešto manji udio, dok je istovremeno nešto veći udio voćnjaka, vinograda i ostalog poljoprivrednog zemljišta. Usporedni prikaz strukture korištenog poljoprivrednog zemljišta s nacionalnim i županijskim prosjekom te preostalim gradovima u Vukovarsko-srijemskoj županiji dan je na Grafikonu 15.
Grafikon 16 Struktura korištenog poljoprivrednog zemljišta na području grada Otoka, Vukovarsko-srijemske županije, preostalih gradova u Vukovarsko-srijemskoj županiji te Republici Hrvatskoj; 2011. godina
Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada autora
Potrebno je naglasiti kako su prema podatcima Popisa poljoprivrede iz 2003. godine oranice na području grada Otoka bile prvenstveno zasijane žitaricama (71,36%) te manjim dijelom uljanim sjemenjem i plodovima (14,52%), šećernom repom (8,67%) i krmnim biljem (3,04%) što je bilo u skladu sa županijskim prosjekom. Prema tome, vidljivo je kako je najveći dio poljoprivrednog zemljišta bio zasađen kulturama čiji uzgoj nije u tolikoj mjeri profitabilan.
Osim nepovoljne strukture uzgoja, probleme lokalnim poljoprivrednicima zasigurno pravi i usitnjenost poljoprivrednog zemljišta. Naime, prema podatcima Državnog zavoda za statistiku iz 2011. godine od oko 1.200 kućanstava s korištenim poljoprivrednim zemljištem, čak 58,21% kućanstava posjedovalo je poljoprivredno zemljište manje od 0,10 ha, dok je svega 7,37% kućanstava posjedovalo poljoprivredno zemljište veće od 10 ha. Pri tome, kao što se može vidjeti iz Grafikona 16 problem
je usitnjenosti poljoprivrednog zemljišta znatno izraženiji na otočkom području u odnosu na županijski i nacionalni prosjek, dok je s druge strane, na županijskoj razini veći udio kućanstava s poljoprivrednim zemljištem većim od 10 ha.
Grafikon 17 Kućanstva na području grada Otoka, Vukovarsko-srijemske županije i Republike Hrvatske s obzirom na veličinu korištenog poljoprivrednog zemljišta; 2011. godina
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Otok
Ilok
Vinkovci
Vukovar
Županja
Vukovarsko-srijemska županija
Republika Hrvatska
Udio u korištenom poljoprivrednom zemljištu
Oranice Voćnjaci Vinogradi Maslinici Ostalo poljoprivredno zemljište (livade, pašnjaci i dr.)
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 25
Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada autora
Premda otočkim područjem protječu brojni vodotoci, ne postoji cjeloviti sustav navodnjavanja i odvodnje poljoprivrednih površina što, imajući na umu veliki poljoprivredni potencijal i sve češću pojavu elementarnih nepogoda, predstavlja veliki problem za lokalne poljoprivrednike.
Šumarstvo
Šume predstavljaju jedan od najvrjednijih resursa otočkog područja s obzirom da zauzimaju oko 45% njegove površine. Međutim, pored veličine, vrijednost se šumskih površina ogleda i u njihovoj kakvoći s obzirom da se uglavnom sastoje od hrasta lužnjaka, graba i jasena. Šumama na otočkom području gospodari Šumarija Otok koja se nalazi u sastavu Uprave šuma Vinkovci. Pri tome, valja naglasiti kako otočke šume pored estetske i biološke vrijednosti imaju i veliki gospodarski potencijal s obzirom da predstavljaju izvor vrhunske sirovine za razvoj drvoprerađivačke industrije, a upravo je ovo glavna djelatnost jednog od vodećih gospodarskih subjekata na području grada Otoka. Lokalna je zajednica prepoznala važnost njihovog očuvanja i gospodarske valorizacije te je osim poticanja drvoprerađivačke industrije usmjerena i na razvoj turizma.
Lov i ribolov
Goleme očuvane šumske površine premrežene brojnim vodotocima obiluju raznolikim životinjskim vrstama poput jelena, srna, divljih svinja, lisica, zečeva, jazavaca i ptica zahvaljujući čemu na otočkom području postoji duga tradicija lovstva. Na području se grada Otoka nalaze zajednička lovišta „Lovakovica“ i „Ripača“ te dio državnog lovišta „Spačva – sjever“. Zahvaljujući idealnim prirodnim uvjetima i velikom turističkom potencijalu, lovstvo se u narednom razdoblju prvenstveno namjerava razvijati kao dio ukupne turističke ponude otočkog područja.
Zahvaljujući kakvoći vode, otočki su Virovi i rijeka Spačva
bogati različitim ribljim vrstama (som, smuđ, šaran, štuka, deverika, linjak, karas) što daje idealne preduvjete za razvoj ribolova. Poput lova, i ribolov se u budućnosti namjerava razvijati kao dio sveukupne lokalne turističke ponude.
3.8. Stanje okoliša
U Republici Hrvatskoj postoji više os 60 šumskih zajednica i sve su u usporedbi s Europskim šumama dobro očuvane i većina ih je prirodnog sastava. Gotovo sva šumska staništa u RH pripadaju klasama NATURA 2000 – staništa pa tako i Spačvanski bazen.
Područje se grada Otoka odlikuje slikovitim i još uvijek očuvanim okolišem. Kao područja zaštićena na temelju Zakona o zaštiti prirode, na području se grada Otoka ističu Posebni rezervat šumske vegetacije „Lože“ te značajni krajobraz „Virovi“.
„Lože“ su posebni rezervat šumske vegetacije koji predstavlja cjelokupno biljno bogatstvo hrastovih šuma i svjetski poznatu slavonsku šumu sa stablima zadivljujućih dimenzija. Radi očuvanja povoljnih uvjeta staništa i očuvanja šumske fitocenoze, na području rezervata i njegovoj okolici nisu dopuštene radnje poput sječe, izgradnje prometnica, eksploatacije mineralnih sirovina, hidrotehničkih zahvata. Međutim, u rezervatu je moguće vršiti sanitarnu sječu.
Značajni krajobraz „Virovi“ obuhvaća dio vodotoka istoimene rječice te predstavlja značajno rekreacijsko područje i izletište za sve ljubitelje netaknute prirode. Tijekom većeg dijela godine Virovi imaju obilježja močvare, a nakon što im se vodostaj u proljeće i jesen podigne, imaju obilježja sporotekuće rječice. Poput Loža, na području Virova i u njihovoj neposrednoj okolici nisu dopušteni zahvati koji mogu negativno utjecati na očuvanje povoljnih uvjeta staništa te očuvanje stabilnosti biljnih i životinjskih vrsta.
0.00%
10.00%
20.00%
30.00%
40.00%
50.00%
60.00%
Do 0,09ha
0,10 do0,49 ha
0,50 do0,99 ha
1,00 do2,99 ha
3,00 do4,99 ha
5,00 do7,99 ha
8,00 do9,99 ha
10,00 do19,99 ha
20,00 hai više
58.21%
10.72%6.95%
9.97%
3.60% 1.93% 1.26% 2.26% 5.11%
32.87%
18.73%
9.48%
15.49%
6.20% 5.11%2.36% 4.26% 5.50%
21.26%28.98%
13.04%
20.34%
7.02%4.36% 1.24% 2.13% 1.62%
Ud
io u
uku
pn
om
bro
ju k
uća
nst
ava
s ko
rišt
enim
p
oljo
pri
vred
nim
zem
ljišt
em
Veličina korištenog poljoprivrednog zemljišta
Otok Vukovarsko-srijemska županija Republika Hrvatska
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 26
Pored toga, dio Spačvanskog bazena na administrativnom je području grada Otoka uključen u Ekološku mrežu Republike Hrvatske koju čine područja očuvanja značajna za ptice te područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove.
Također, kao posebnu se vrijednost ovdašnjeg područja treba istaknuti kako se na području grada Otoka nalazi više ugroženih i rijetkih staništa u vidu zajednica trokrpe vodene leće, zajednica vodenih leća i obične mješinke, zajednica žabogriza, zajednica krute roščike, zajednica lopoča i lokvanja, zajednica vodenog orašca, zajednica običnog oblića, rogozika uskolisnog rogoza, vlažnih livada srednje Europe, poplavnih šuma vrba, poplavnih šuma topola, poplavnih šuma hrasta lužnjaka, mješovitih hrastovo-grabovih i čistih grabovih šuma.
S obzirom da na otočkom području te u neposrednom okruženju ne postoje veći izvori zagađenja, kakvoća zraka nije značajnije ugrožena. Međutim, potencijalnu opasnost od onečišćenja zraka na otočkom području predstavljaju gospodarski pogoni te sve veći obujam prometa. Sve veći obujam prometa predstavlja i jedan od glavnih izvora buke i vibracija, a premda na otočkom području ne postoji sustav za praćenje stanja buke, ovdašnje područje nije značajnije izloženo nepovoljnim utjecajima buke i vibracija. Iako čistoća ovdašnjih vodotoka predstavlja jednu od najvećih vrijednosti na otočkom području, neuređeni sustav odvodnje otpadnih voda te primjena mineralnih gnojiva i pesticida predstavljaju potencijalni izvor njihovog onečišćenja. Također, plodno je tlo još jedan vrijedni prirodni resurs kojem prijeti opasnost od zagađenja u slučaju ekstenzivne primjene mineralnih gnojiva i pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji te neuređenosti sustava odvodnje otpadnih voda.
Zahvaljujući školama i eko svijesti vodećih ljudi grada, lokalno je stanovništvo upoznato sa značenjem i važnosti očuvanja ovdašnjeg prirodnog naslijeđa, a veliki bi doprinos promicanju otočke prirodne baštine i važnosti njezinog očuvanja trebala dati izgradnja bioekološkog centra.
3.9. Druga područja relevantna za razvoj
Radi mjerenja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i regionalne samouprave koristi se pokazatelj indeksa razvijenosti. Riječ je o kompozitnom pokazatelju koji se računa kao ponderirani prosjek nekoliko osnovnih društveno-gospodarskih pokazatelja, a ovisno o odstupanju vrijednosti izračunatog pokazatelja u odnosu na državni prosjek, jedinice se lokalne i regionalne samouprave razvrstavaju u skupine razvijenosti. Pri tome, treba naglasiti kako teritorijalne jedinice koje za nacionalnim prosjekom zaostaju više od 25%, tj. čiji je indeks razvijenosti niži od 75% imaju status potpomognutog područja.
Pokazatelji koji se koriste za izračun indeksa razvijenosti su stopa nezaposlenosti27, dohodak po stanovniku28, proračunski
27Pokazatelj stope nezaposlenosti računa se kao omjer broja nezaposlenih i zbroja svih zaposlenih i nezaposlenih osoba na području jedinice lokalne/regionalne samouprave. Broj se nezaposlenih osoba dobiva na temelju podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o broju registriranih nezaposlenih osoba, dok se broj zaposlenih dobiva na temelju podataka Porezne uprave o broju zaposlenih na razini lokalne/regionalne samouprave tijekom jedne kalendarske godine.25 Pokazatelj dohotka po stanovniku predstavlja omjer ukupnog iznosa dohotka kojeg su tijekom jednog poreznog razdoblja (kalendarske godine) ostvarili porezni obveznici, fizičke osobe s prebivalištem ili uobičajenim boravištem na području lokalne/regionalne samouprave. Dohodak od samostalne djelatnosti podrazumijeva dohodak umanjen za propisana
prihodi jedinica lokalne/regionalne samouprave po stanovniku29, opće kretanje stanovništva30 i stopa obrazovanosti31. Prilikom izračuna indeksa razvijenosti, svaki od navedenih pokazatelja ima svoj ponder (udio u ukupnoj vrijednosti indeksa razvijenosti). Tako stopa nezaposlenosti ima udio od 30%, dok dohodak po stanovniku ima udio od 25%. Udio preostalih pokazatelja (proračunski prihodi jedinice lokalne/regionalne samouprave po stanovniku, opće kretanje stanovništva i stopa obrazovanosti) u ukupnoj je vrijednosti indeksa razvijenosti manji te iznosi 15%.
Zakonom se o regionalnom razvoju Republike Hrvatske nalaže da se postupak ocjenjivanja provodi svakih pet godina. Pri tome, ocjena je razvijenosti jedinica lokalne/regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj posljednji put provedena 2013. godine.
Prema posljednjem je izračunu iz 2013. godine, s vrijednošću indeksa razvijenosti od 61,09% grad Otok imao status potpomognutog područja te se ubrajao u drugu skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti iznosila između 50 i 75% nacionalnog prosjeka. U odnosu na prethodni izračun iz 2010. godine, vidljivo je da je indeks razvijenosti grada Otoka tek neznatno porastao s obzirom da je njegova tadašnja vrijednost iznosila 60,26%. Gledajući vrijednosti pokazatelja koji služe za izračun indeksa razvijenosti, vidljivo je pogoršanje stope nezaposlenosti i općeg kretanja stanovništva, što je u skladu s ranije prikazanim stanjem na lokalnom tržištu rada i nepovoljnim demografskim kretanjima. S druge je strane poboljšanje dohotka po stanovniku, proračunskih prihoda jedinice lokalne samouprave po stanovniku i stope obrazovanosti doprinijelo spomenutom neznatnom povećanju indeksa razvijenosti. Međutim, razlozi se za njihovo poboljšanje također mogu pronaći u nepovoljnim demografskim kretanjima. Zbog činjenice smanjenja ukupnog broja stanovnika grada Otoka između posljednjih dvaju popisa stanovništva došlo do povećanja dohotka po stanovniku i proračunskih prihoda jedinice lokalne samouprave po stanovniku, starenje i smanjenje broja stanovnika (prvenstveno kroz umiranje starijeg stanovništva sa
umanjenja i preneseni gubitak, sukladno Zakonu o porezu na dohodak. Za izračun ovog pokazatelja koriste se podaci Porezne uprave o isplaćenim dohocima te podaci Državnog zavoda za statistiku o broju stanovnika jedinice lokalne/regionalne samouprave. 29Pokazatelj proračunskih prihoda jedinice lokalne/regionalne samouprave po stanovniku predstavlja omjer ostvarenih prihoda jedinice lokalne/regionalne samouprave umanjenih za propisane slučajeve te broja stanovnika na području jedinice lokalne/regionalne samouprave. Propisani slučajevi uključuju prihode prikupljene od domaćih i stranih donacija; posebnih ugovora; ostvarenih na temelju dodatnih udjela u porezu na dohodak i pomoći za izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija; od prireza porezu na dohodak. Za njegov se izračun koriste podatci Ministarstva financija o prihodima proračuna jedinice lokalne/regionalne samouprave te podatci Državnog zavoda za statistiku o broju stanovnika na području jedinice lokalne/regionalne samouprave. 30Pokazatelj općeg kretanja stanovništva predstavlja omjer usporedivog broja stanovnika jedinice lokalne/regionalne samouprave tijekom zadnjih dvaju popisa stanovništva u Republici Hrvatskoj. 31 Pokazatelj stope obrazovanosti računa se kao udio stanovništva sa završenom srednjom školom i višom razinom obrazovanosti u skupini stanovništva jedinice lokalne/regionalne samouprave čija je dob između 16 i 65 godina. Za izračun su tog pokazatelja potrebni podatci Državnog zavoda za statistiku o obrazovnoj strukturi stanovništva Republike Hrvatske te broja stanovnika u dobi između 16 i 65 godina na području jedinice lokalne/regionalne samouprave.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 27
slabijim obrazovanjem) pozitivno su se odrazili na poboljšanje obrazovne strukture lokalnog stanovništva.
Tablica 10 Usporedba indeksa razvijenosti grada Otoka; 2010. i 2013. godina
Godina
Prosječni
dohodak
per capita
(HRK)
Prosječni
izvorni
prihodi
per capita
(HRK)
Prosječna stopa
nezaposlenosti
Kretanje
stanovništva
Udio
obrazovanog
stanovništva u
stanovništvu 16-
65 godina
Indeks
razvijenosti Skupina Razred
2010. 13.374 789 23,50% 98,0 45,50% 60,26% 50-75% II.
2013. 16.785 1.077 26,70% 92,5 63,33% 61,09% 50-75% II.
Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije; obrada autora
Od ukupno 31 jedinice lokalne samouprave u sastavu Vukovarsko-srijemske županije, čak njih 14 ima viši indeks razvijenosti u odnosu na grad Otok. Pri tome, u usporedbi s preostalim jedinicama lokalne samouprave sa statusom grada u Vukovarsko-srijemskoj županiji, grad Otok ima najnižu vrijednost indeksa razvijenosti. Treba naglasiti kako se Vukovarsko-srijemska županija s indeksom razvijenosti od svega 18,73% ubraja među najnerazvijenije županije u Republici Hrvatskoj.
3.9.1. Međuregionalna i međunarodna suradnja
Grad Otok jedna je od jedinica lokalne samouprave u sastavu Lokalne akcijske grupe (LAG) „Bosutski niz“. Osim grada Otoka njegove su članice i općine Andrijaševci, Babina Greda, Cerna, Gradište, Jarmina, Ivankovo, Nijemci, Privlaka, Stari Mikanovci i Vođinci. Ciljevi su LAG-a Bosutski niz sljedeći:
razvoj konkurentne poljoprivrede na području LAG-a;
diverzifikacija gospodarstva razvojem poduzetništva i turizma na području LAG-a;
razvoj ljudskih resursa te jačanje kapaciteta i prepoznatljivosti na području LAG-a;
poboljšanje kakvoće življenja i unaprjeđenje zaštite okoliša na području LAG-a.
Jedan bi od najvažnijih zadataka LAG-a u budućem razdoblju trebao biti odabir projekata financiranih iz LEADER mjera.
Također, kao oblik međuregionalne suradnje treba istaknuti kako je grad Otok sklopio prijateljstvo s gradom Čazmom u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, gradom Vodnjanom u Istarskoj županiji te općinom Otok u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
3.10. Analiza kapaciteta lokalne samouprave
Ustroj Grada Otoka
Grad Otok jedna je od pet jedinica lokalne samouprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji sa statusom grada. Sam je Otok s proglašenjem samostalnosti Republike Hrvatske 1993. godine drugi put u svojoj povijesti stekao status općine, a 2006. godine odlukom Hrvatskoga sabora područje Otoka uzdignuto je na status grada.
Gradsko su vijeće i gradonačelnik jedina tijela u sastavu Grada Otoka. Gradsko je vijeće predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje u okviru svog djelokruga donosi opće i druge akte te obavlja druge poslove sukladno Ustavu, zakonima i Statutu. Gradsko se vijeće sastoji od 15 članova, a na njegovom se čelu nalazi predsjednik i dva potpredsjednika. S druge je strane, gradonačelnik nositelj izvršne vlasti te zastupa Grad. Gradonačelnik rukovodi radom gradske uprave, a ima i jednog zamjenika. Pored toga, za obavljanje je upravnih poslova iz samoupravnog djelokruga Grada te poslova prenesenih od strane državne uprave zadužen Jedinstveni upravni odjel kojim rukovodi pročelnik imenovan od strane gradonačelnika, a na temelju javnog natječaja.
S ciljem se pružanja usluga kojima se osiguravaju nezamjenjivi uvjeti života i rada građana te gospodarskih i drugih subjekata na području grada osnivaju javne gradske službe. Na području Otoka djeluju gradske ustanove i poduzeća poput Gradskog komunalnog poduzeća Vranjevo, Predškolske ustanove Pupoljak, Gradske knjižnice Otok i Otočke razvojne agencije. Također, kao oblik je mjesne samouprave osnovan Mjesni odbor za naselje Komletinci.
Kao jedinica lokalne samouprave grad Otok u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji Ustavom ili zakonom nisu dodijeljeni državnim tijelima poput uređenja naselja i stanovanja, prostornog i urbanističkog planiranja, komunalnog gospodarstva, brige o djeci, socijalne skrbi, primarne zdravstvene zaštite, predškolskog odgoja, kulture, tjelesne kulture i športa, zaštite potrošača, zaštite i unaprjeđenja prirodnog okoliša, protupožarne i civilne zaštite, prometa na svom području.
Analiza proračuna Grada Otoka
Tijekom 2015. godine ukupni su proračunski prihodi u lokalnom proračunu iznosili nešto više od 14,1 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 4,89% u odnosu na prethodnu godinu. U usporedbi s 2010. godinom kada su prihodi u lokalnom proračunu iznosili 17,2 milijuna kuna, to predstavlja smanjenje sredstava u gradskom proračunu od čak 17,84%. Općenito, u proteklom je šestogodišnjem razdoblju primjetno kako su se proračunski prihodi kontinuirano smanjivali do iznosa od 11,8 milijuna kuna, a nakon čega u naredne dvije godine oni ponovno rastu.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 28
Gledajući strukturu proračunskih prihoda iz 2015. godine vidljivo je kako porezni prihodi čine svega 19,06% ukupnih proračunskih prihoda, dok na neporezne prihode otpada čak 80,94% ukupnih prihoda. Pri tome, unutar neporeznih izvora prihoda najznačajniji su bili prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima (36,28% ukupnih proračunskih prihoda), pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar opće države (21,17%) te prihodi od imovine (18,09%). Uspoređujući
odnos poreznih i neporeznih prihoda tijekom proteklih godina, primjetno je kako se s povećanjem ukupnih proračunskih prihoda od 2013. godine smanjuje udio poreznih prihoda. Pri tome, do najvećeg je smanjenja poreznih prihoda došlo upravo tijekom 2015. godine budući da se iznos poreznih prihoda u odnosu na prethodnu godinu prepolovio zbog porezne politike RH. Grafički je prikaz kretanja poreznih i neporeznih prihoda u proteklom šestogodišnjem razdoblju dan na Grafikonu 17.
Grafikon 18 Odnos poreznih i neporeznih prihoda u proračunu Grada Otoka; 2010.-2015. godina
Izvor: Grad Otok; obrada autora
S druge strane, proračunski su rashodi tijekom 2015. godine iznosili gotovo 15,3 milijuna kuna, što predstavlja porast od čak 33,02% u odnosu na 2014. godinu. Poput proračunskih prihoda i proračunski rashodi također su se smanjivali od 2010. do 2013. godine nakon čega tijekom narednih dviju godina dolazi do njihovog rasta. U ukupnoj su strukturi proračunskih rashoda najveći udio imali materijalni rashodi (38,62%) i rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine (25,44%). Treba istaknuti kako se upravo udio rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine najviše povećao u proteklom šestogodišnjem razdoblju (s 8,57% u 2010. godini na 25,44% u 2015. godini), dok se, s druge strane, u istom vremenskom razdoblju najviše smanjio udio ostalih rashoda (s 29,98% na 6,27%).
Prethodno je spomenuto kako su u vremenskom razdoblju od 2010. do 2015. godine proračunski prihodi pratili kretanje proračunskih rashoda. Tijekom promatranog je vremenskog razdoblja vrijednost proračunskih rashoda bila veća od vrijednosti proračunskih prihoda tijekom 2012. i 2015. godine, dok je u preostalim godinama lokalni proračun bio u suficitu. Pri tome, valja naglasiti kako je najveći suficit u iznosu od gotovo 2 milijuna kuna zabilježen tijekom 2014. godine, dok je već u narednoj godini vidljiv najveći proračunski deficit u iznosu od oko 1,1 milijuna kuna. Kretanje je proračunskih prihoda, rashoda te suficita/deficita tijekom proteklog šestogodišnje g razdoblja prikazano na Grafikonu 18.
Grafikon 19 Kretanje prihoda, rashoda te proračunskog suficita/deficita Grada Otoka; 2010.-2015. godina
Izvor: Grada Otok; obrada autora
33.66% 41.01% 45.03% 47.63% 40.00%
19.06%
66.34% 58.99% 54.97% 52.37% 60.00%
80.94%
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Ud
io u
uku
pn
im p
rih
od
ima
Godina
Porezni prihodi Neporezni prihodi
-5,000,000.00
0.00
5,000,000.00
10,000,000.00
15,000,000.00
20,000,000.00
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Izn
os
u k
un
ama
Godina
Ukupno prihodi i primici Ukupno rashodi i izdaci Suficit / deficit proračuna
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 29
4. SWOT analiza
GEOPROMETNI POLOŽAJ, PRIRODNI RESURSI I OKOLIŠ
SNAGE
Raspoložive visokokvalitetne poljoprivredne i šumske
površine
Očuvani ruralni krajolik koji je većim dijelom prekriven
šumama i oranicama;
Zaštita prirodnih predjela velike estetske i biološke
vrijednosti (Posebni rezervat šumske vegetacije „Lože“,
Značajni krajobraz „Virovi“, uključenje dijela otočkog
područja obuhvaćenog Spačvanskim bazenom u Ekološku
mrežu Republike Hrvatske);
Korištenje šuma i drva vrhunske kakvoće kao sirovina u
drvoprerađivačkoj industriji;
Očuvana rijetka prirodna staništa mnogobrojnih biljnih i
životinjskih vrsta.
SLABOSTI
Nedovoljno valorizirani povoljni geoprometni položaj za
intenzivniji razvoj gospodarstva (npr. izletnički turizam, malo
i srednje poduzetništvo,…);
Nekorištenje brojnih tekućica za navodnjavanje
poljoprivrednog zemljišta;
Neiskorišteni potencijal očuvane prirodne baštine za razvoj
športsko-rekreacijskih sadržaja i izletničkog turizma;
Nedovoljna promidžba ovdašnjih prirodnih vrijednosti i
očuvanog krajolika unutar Republike Hrvatske te u
inozemstvu.
PRILIKE
Povoljan geoprometni položaj zahvaljujući smještaju u
središnjem dijelu Vukovarsko-srijemske županije čijim
područjem prolaze važni paneuropski prometni pravci;
Reagiranje na tržišne trendove kroz gospodarsku valorizaciju
vrijednih prirodnih resursa (slikoviti krajolik, plodno tlo,
brojne tekućice, velike šumske površine) za razvoj turizma i
ekološke poljoprivrede;
Ugodno podneblje bez izraženih ekstremnih vremenskih
pojava pogodno za boravak ljudi te bavljenje poljoprivredom
i turizmom;
Mogućnost privlačenja većeg broja posjetitelja i razvoj
posebnih oblika turizma (npr. izletnički, lovni, ribolovni,…)
zahvaljujući sve većem zanimanju za boravak u očuvanom
krajoliku;
Korištenje povoljnog zakonodavnog okvira te bespovratnih
izvora financiranja za zaštitu i ekonomsku valorizaciju
prirodne baštine.
PRIJETNJE
Opadanje važnosti geoprometnog položaja zbog društvenih
previranja i političke nestabilnosti u regiji;
Narušavanje ravnoteže ekosustava te nestanak brojnih biljnih
i životinjskih vrsta te njihovih staništa uslijed ubrzanja
nepovoljnih klimatskih promjena ili ljudske aktivnosti;
Ugrožavanje zdravlja ljudi u slučaju zagađenja vodocrpilišta
iz kojih se lokalno stanovništvo opskrbljuje pitkom vodom;
GOSPODARSTVO I INFRASTRUKTURA
SNAGE
Korištenje vrijednog poljoprivrednog zemljišta te duga
tradicija bavljenja poljoprivredom;
Izgrađena i opremljena poslovna zona s izvrsnim
geoprometnim položajem;
Postojanje brojnih poticajnih mjera za privlačenje novih
ulagača u poslovnu zonu;
Konkurentnost lokalnih drvoprerađivača na tržištu
zahvaljujući proizvodima vrhunske kakvoće;
Dobra prometna povezanost grada Otoka s okruženjem;
SLABOSTI
Maleni broj radnih mjesta
Vrlo visoka nezaposlenost među lokalnim stanovništvom
koja se ogleda u stopi nezaposlenosti koja je znatno viša u
odnosu na nacionalni i županijski prosjek;
Visoka nezaposlenost mladih koji u usporedbi s nacionalnim
i županijskim prosjekom imaju veći udio među nezaposlenim
osobama;
Pogoršanje poslovnih rezultata lokalnih poduzetnika koje se
ogleda u smanjenju broja zaposlenika te ostvarenih prihoda i
neto dobiti;
Lokalni poljoprivrednici većinom uzgajaju neprofitabilne
poljoprivredne kulture;
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 30
Usitnjenost poljoprivrednih površina;
Slaba popunjenost poslovne zone obzirom na površinu;
Nepostojanje smještajnih kapaciteta za prihvat i boravak
turista;
Veliki gubitci u sustavu te poteškoće u opskrbi pitkom
vodom tijekom ljetnih mjeseci zbog opskrbe vodom iz
lokalnih vodovoda;
Nezavršeno uređenje sustava odvodnje otpadnih i oborinskih
voda u svim naseljima;
PRILIKE
Usmjerenost prema ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji i
uzgoju unosnijih poljoprivrednih kultura nekarakterističnih za
ovo područje zahvaljujući plodnom tlu, povoljnim prirodnim
uvjetima i rastućoj potražnji na tržištu;
Povećanje smještajnih kapaciteta te bolja promidžba i tržišni
plasman lokalnih poljoprivrednih proizvoda uključivanjem
obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u lokalnu turističku
ponudu zbog rastućeg zanimanja za boravak u izvornom
ambijentu te lokalnim proizvodima;
Mogućnost uređenja komunalne i prometne infrastrukture te
podizanje konkurentnosti lokalnog gospodarstva provedbom
projekata financiranih bespovratnim sredstvima;
Korištenje rastuće potražnje za energijom i ovdašnjim
prirodnim potencijalima za proizvodnju energije iz
obnovljivih izvora (biomasa, sunce, );
PRIJETNJE
Velike štete i gubici u poljoprivrednoj proizvodnji zbog sve
češćih elementarnih nepogoda;
Neriješeni imovinsko-pravni odnosi i sporost birokracije kao
ograničavajući faktori
Uvoz velike količine jeftinih poljoprivrednih proizvoda lošije
kakvoće i neprirodnog podrijetla;
Smanjenje konkurentnosti lokalnih gospodarstvenika uslijed
stalnih tehnoloških inovacija te osmišljavanja novih
proizvodnih postupaka;
Loša poslovna i investicijska klima u zemlji;
Krhki gospodarski oporavak te opasnost od ponovnog
nastupanja nepovoljnih gospodarskih kretanja na nacionalnoj
razini;
Veliki broj konkurentskih turističkih odredišta s razvijenijom
infrastrukturom te raznovrsnijom ponudom sadržaja;
Propadanje prometne i komunalne infrastrukture zbog
nedostatka financijskih sredstava
LJUDSKI RESURSI I DRUŠTVENE DJELATNOSTI
SNAGE
Očuvana i vrijedna kulturna baština (otočka suvara, proljetni
ophod „Filipovčice“, zbirka etnografskih i kulturno-
povijesnih predmeta, U Otoku moba, Kraljičari…);
Održavanje raznolikih manifestacija kojima se predstavlja i
njeguje lokalna kulturna baština („Otočko proljeće“, „Zlatne
grive“, „Otočka kulenijada“,…);
Brojni nastupi i zapaženi rezultati djelovanja lokalnih
kulturno-umjetničkih društava;
Ustrojen sustav s brojnim mjerama kojima se skrbi o
socijalno ugroženim skupinama;
Djelovanje velikog broja raznovrsnih organizacija civilnog
društva;
SLABOSTI
Negativni prirodni prirast, trend starenja i iseljavanje
stanovništva;
Nepovoljna obrazovna struktura stanovništva u odnosu na
županijski i nacionalni prosjek;
Neudovoljavanje svim pedagoškim standardima radi
nedostatka financijskih sredstava za ulaganja u predškolsko i
osnovnoškolsko obrazovanje;
PRILIKE
Turistička valorizacija kulturne baštine zahvaljujući sve
većem zanimanju turista za upoznavanje lokalne kulture i
običaja;
Unaprjeđenje lokalnog obrazovnog sustava radi
prepoznavanja važnosti obrazovanja u nacionalnim i
europskim strateškim dokumentima;
PRIJETNJE
Smanjenje broja stanovništva u naseljima zbog starenja
stanovništva i nastavka negativnog prirodnog prirasta;
Iseljavanje stanovništva, a posebice mladih zbog nepovoljnih
gospodarskih kretanja u RH i nedostatka radnih mjesta;
Teža zapošljivost i smanjenje konkurentnosti lokalnog
stanovništva na tržištu rada zbog raskoraka između
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 31
Mogućnost financiranja djelovanja civilnih udruga te
unaprjeđenja društvene infrastrukture zahvaljujući korištenju
bespovratnih sredstava iz europskih fondova;
obrazovnog sustava i stvarnih potreba u gospodarstvu;
Smanjenje broja civilnih udruga i propadanje društvene
infrastrukture zbog sveopćeg nedostatka financijskih sredstava
i komplicirane administracije oko rada udruga;
5. Strategija razvoja grada Otoka
U prethodnim je poglavljima prikazana analiza trenutnog stanja koja je poslužila kao temelj za identifikaciju glavnih prednosti, nedostataka i razvojnih potreba na području grada Otoka. Pored toga, na analizi je postojećeg stanja ujedno utemeljena vizija budućeg razvoja, ali i strateški ciljevi koji se žele ostvariti u narednom razdoblju.
5.1. Vizija
Vizija je opći, dugoročni cilj razvoja lokalne zajednice, tj. predstavlja željeno stanje grada Otoka u budućnosti. Nastala je kao rezultat konsenzusa svih dionika te sažima sve ono što lokalna zajednica želi ostaviti kao naslijeđe budućim generacijama. U njoj su istaknuti svi oni razvojni potencijali koji zbog raznih internih i eksternih čimbenika trenutno nisu primjereno valorizirani za postizanje socioekonomskog razvoja.
Vizija grada Otoka 2020. godine glasi:
„ Grad Otok mirna je i prosperitetna sredina u kojoj su ljudi na prvom mjestu. Učinkovitijim će se korištenjem prirodnih potencijala i razvojem poduzetništva zaposliti lokalno stanovništvo te stvoriti preduvjeti za razvoj sredine u kojoj će lokalno stanovništvo moći ugodno živjeti, zadovoljiti sve svoje potrebe te realizirati sve svoje potencijale.“
Na temelju se predočene vizije može iščitati kako je razvoj gospodarstva i zapošljavanje lokalnog stanovništva glavni strateški cilj na koji se nadovezuju preostali strateški ciljevi i bez čijeg ostvarenja nije moguća niti njihova realizacija. Naime, razvojem će se gospodarstva temeljenog na poljoprivredi, poduzetništvu i turizmu potaknuti ostanak stanovništva i omogućiti socioekonomski napredak Otoka i Komletinaca.
5.2. Ciljevi
Strateški su ciljevi ciljevi najviše razine te proizlaze iz prethodno definirane vizije razvoja grada Otoka za buduće plansko
razdoblje. Oni ujedno predstavljaju glavne pravce dostizanja vizije te izražavaju krajnje rezultate koji se namjeravaju ostvariti do kraja promatranog planskog razdoblja. Strateški ciljevi sadrže konzistentan i sažet opis namjeravanih ishoda s jasno izraženim i mjerljivim postignućima koja proizlaze iz vizije.
Prilikom njihovog se osmišljavanja vodilo tzv. „SMART“ načelom, zahvaljujući kojem su strateški ciljevi:
specifični (eng. Specific);
mjerljivi (eng. Measurable);
ostvarivi (eng. Achievable);
relevantni (eng. Relevant);
vremenski određeni (eng. Time-bound).
Također, kao što je prethodno spomenuto, strateški su ciljevi grada Otoka za buduće vremensko razdoblje usklađeni sa ciljevima definiranim u strateškim dokumentima više razine.
Sukladno uočenim problemima i razvojnim potrebama na području grada Otoka kao strateški su ciljevi za naredno razdoblje do 2020. godine definirani:
1. Razviti učinkovito i konkurentno gospodarstvo;
2. Jačati demografsku stabilnost te povećati konkurentnost lokalnog stanovništva na tržištu rada;
3. Učiniti prometnu i komunalnu infrastrukturu dostupnu svima te razviti društvene sadržaje unaseljima;
4. Zaštititi i staviti u funkciju prirodnu i kulturnu baštinu.
S druge strane, prioriteti detaljnije razrađuju strateške ciljeve te predstavljaju aktivnosti i intervencije koje u nekom području doprinose ostvarenju strateških ciljeva.
Pregled je strateških ciljeva grada Otoka do 2020. godine te daljnji raspis prioriteta i mjera dan u nastavku.
STRATEŠKI CILJ PRIORITET MJERA
1. RAZVITI UČINKOVITO I
KONKURENTNO GOSPODARSTVO
1.1.JAČANJE MALIH I SREDNJIH PODUZETNIKA
1.1.1. PROMICANJE PODUZETNIŠTVA I PODUZETNIČKE INICIJATIVE
1.1.2. POVEĆANJE KONKURENTNOSTI MALIH I SREDNJIH PODUZETNIKA
1.1.3. PRIVLAČENJE I POTICANJE NOVIH ULAGANJA
1.2.RAZVIJANJE UČINKOVITE
POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE, ŠUMARSTVA
I DRVNE INDUSTRIJE
1.2.1. POTICANJE STANOVNIŠTVA NA BAVLJENJE POLJOPRIVREDOM
1.2.2. OSUVREMENJIVANJE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 32
1.2.3. JAČANJE KONKURENTNOSTI LOKALNIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
1.2.4. POTICANJE SURADNJE S DRUGIM GOSPODARSKIM GRANAMA
1.2.5. POTICANJE RAZVOJA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE
1.3. RAZVOJ TURIZMA I JAČANJE TURISTIČKE
PONUDE
1.3.1. POBOLJŠANJE TURISTIČKE VALORIZACIJE PRIRODNE I KULTURNE BAŠTINE
1.3.2. OSUVREMENNJIVANJE TURISTIČKE PONUDE
1.3.3. IZGRADNJA IMIDŽA USPJEŠNE DESTINACIJE RURALNOG TURIZMA
2. JAČATI DEMOGRAFSKU STABILNOST TE
POVEĆATI KONKURENTNOST
LOKALNOG STANOVNIŠTVA NA
TRŽIŠTU RADA
2.1. RAZVOJ SADRŽAJA NAMIJENJENIH DJECI I
MLADIMA
2.1.1. UREĐENJE I OPREMANJE JAVNIH POVRŠINA, PROSTORA I DJEČJIH IGRALIŠTA
2.1.2. PROMICANJE I OSIGURANJE AKTIVNOSTI ZA DJECU I MLADE
2.2. POTPOMAGANJE RODITELJA I POTICANJE
PRONATALITETNE POLITIKE
2.2.1. POBOLJŠANJE PREDŠKOLSKOG ODGOJNO-OBRAZOVNOG SUSTAVA
2.2.2. OSMIŠLJAVANJE I PROVOĐENJE PRONATALITETNE POLITIKE
2.3. RAZVOJ I OSUVREMENJIVANJE
ŠKOLSTVA TE POTICANJE OBRAZOVANJA
2.3.1. POBOLJŠANJE STANJA I OPREMLJENOST ŠKOLSKIH USTANOVA TE DOVRŠETAK IZGRADNJE SREDNJE ŠKOLE
2.3.2. PRILAGOĐAVANJE NASTAVE SUVREMENIM POTREBAMA
2.3.3. PROMOVIRANJE VISOKOG OBRAZOVANJA I NADARENIH POJEDINACA
2.4. ULAGANJE U LJUDSKE POTENCIJALE
2.4.1. IZOBRAZBA DJELATNIKA JAVNIH INSTITUCIJA
2.4.2. POTICANJE PREKVALIFIKACIJE I DODATNOG USAVRŠAVANJA STANOVNIŠTVA
3. UČINITI PROMETNU I KOMUNALNU
INFRASTRUKTURU DOSTUPNU SVIMA
TE RAZVITI DRUŠTVENE SADRŽAJE U NASELJIMA
3.1. RAZVOJ KOMUNALNE, PROMETNE I ICT
INFRASTRUKTURE TE UNAPREĐENJE ENERGETSKE
INFRASTRUKTURE
3.1.1. OSUVREMENJIVANJE SUSTAVA OPSKRBE ENERGENTIMA
3.1.2. MODERNIZACIJA SUSTAVA VODOOPSKRBE I ODVODNJE
3.1.3. PODIZANJE KVALITETE PROMETNE INFRASTRUKTURE
3.1.4. MODERNIZACIJA TELEKOMUNIKACIJSKE INFRASTRUKTURE
3.2.IZGRADNJA I UNAPREĐENJE DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE U SVIM
3.2.1. UNAPREĐENJE SPORTSKE INFRASTRUKTURE
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 33
NASELJIMA TE POTPOMAGANJE CIVILNOG
DRUŠTVA I RANJIVIH SKUPINA
3.2.2. OSIGURANJE OSNOVNIH SADRŽAJA I USLUGA U SVIM NASELJIMA
3.2.3. POTICANJE CIVILNIH UDRUGA
3.2.4. SKRB O RANJIVIM DRUŠTVENIM SKUPINAMA
4. ZAŠTITITI I STAVITI U FUNKCIJU
PRIRODNU I KULTURNU BAŠTINU
4.1. ZAŠTITA OKOLIŠA I STAVLJANJE U FUNKCIJU
PRIRODNE BAŠTINE
4.1.1. OČUVANJE PRIRODNIH I KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI
4.1.2. POTICANJE I PROMOVIRANJE PRIMJENE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I ENERGETSKE UČINKOVITOSTI
4.1.3. MODERNIZACIJA SUSTAVA ZA GOSPODARENJE OTPADOM
4.2.ZAŠTITA KULTURNOG NASLIJEĐA I POTICANJE
KULTURNOG STVARALAŠTVA
4.2.1. OČUVANJE KULTURNOG NASLIJEĐA I OŽIVLJAVANJE NARODNIH OBIČAJA
4.2.2. POTICANJE KREATIVNOSTI I KULTURNOG STVARALAŠTVA
Strateški cilj 1. Razviti učinkovito i konkurentno gospodarstvo
Zbog još uvijek prisutnih posljedica Domovinskog rata, recentnih negativnih gospodarskih kretanja te činjenice da se s obzirom na vrijednost indeksa razvijenosti radi o nerazvijenom području, lokalno gospodarstvo sve više kaska za nacionalnim i županijskim prosjekom. Ovo je ponajprije vidljivo kroz visoku stopu nezaposlenosti koja je višestruko veća u odnosu na županijski i nacionalni prosjek. S obzirom da slabašno lokalno gospodarstvo posredno uvjetuje nedostatak ulaganja u razvoj i održavanje prometne, komunalne i društvene infrastrukture, jasno je da je lokalno stanovništvo, pored nemogućnosti za zaposlenjem, također pogođeno i smanjenjem kvalitete života. Stoga slabost lokalnog gospodarstva posredno dovodi do polaganog zamiranja ovog područja i iseljavanja stanovništva u sredine s boljim životnim uvjetima.
Budući da su nerazvijeno lokalno gospodarstvo i manjak radnih mjesta uzrok većine problema s kojima se suočava lokalna zajednica, njezin prvi strateški cilj svakako će biti razvoj učinkovitog i konkurentnog gospodarstva. Ovaj strateški cilj namjerava se realizirati poticanjem razvoja malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede, šumarstva, drvne industrije i turizma. Pri tome, za njegovu realizaciju potrebno je učinkovito iskoristiti sve uočene snage i potencijale čitave lokalne zajednice.
Prioritet 1.1. Jačanje malih i srednjih poduzetnika
Kao posljedica sveopće loše gospodarske situacije, u proteklim je godinama primjetno smanjenje konkurentnosti lokalnih poduzetnika koje se prvenstveno očituje u smanjenju njihovih prihoda, dobiti i broja zaposlenih. S obzirom na važnost malih i srednjih poduzetnika za svekoliko gospodarstvo, jedan od prioriteta lokalne zajednice u budućem razdoblju svakako će biti ojačati malo i srednje poduzetništvo.
Da bi se ojačalo male i srednje poduzetnike, potrebno je mijenjati percepciju građana o poduzetništvu te u njima pobuditi poduzetničku inicijativu kako bi pokretanjem vlastitog poslovanja bili generator rasta i novih radnih mjesta u lokalnoj zajednici. Nadalje, lokalna zajednica mjerama poput stvaranja
infrastrukturnih preduvjeta, bolje edukacije te poticanja udruživanja lokalnih poduzetnika treba povećati njihovu konkurentnost kako bi se u budućnosti poboljšali njihovi poslovni rezultati. Naposljetku, posebno osmišljenim mjerama nužno je stvoriti poticajno poduzetničko okruženje kako bi se privukle nove investicije te omogućilo otvaranje novih radnih mjesta.
Prioritet 1.2. Razvijanje učinkovite poljoprivredne proizvodnje, šumarstva i drvne industrije
Zahvaljujući idealnim prirodnim preduvjetima za razvoj poljoprivrede, ova djelatnost oduvijek je bila glavni izvor prihoda i zaposlenja za lokalno stanovništvo. Međutim, zbog djelovanja vanjskih čimbenika poput sve brojnije konkurencije, novih proizvodnih postupaka i sve učestalijih elementarnih nepogoda, lokalni poljoprivrednici nalaze se u sve težem položaju. S obzirom na rastuću potražnju za prehrambenim i poljoprivrednim proizvodima uslijed stalnog porasta svjetskog stanovništva te činjenicu da poljoprivreda predstavlja jednu od rijetkih gospodarskih djelatnosti na koju nepovoljna gospodarska kretanja nisu utjecala u značajnijoj mjeri, razumljivo je da razvoj učinkovite poljoprivredne proizvodnje mora biti temelj lokalnog gospodarstva.
Prvi korak na putu razvoja učinkovite poljoprivredne proizvodnje svakako predstavlja poticanje lokalnog stanovništva na bavljenje poljoprivredom kako bi se dano prirodno bogatstvo u vidu plodnog tla u potpunosti iskoristilo. Daljnji razvoj učinkovite poljoprivredne proizvodnje nezamisliv je bez njezinog osuvremenjivanja. Naime, zbog zastarjelosti poljoprivrednih strojeva, opreme i načina proizvodnje, lokalni poljoprivrednici sve teže konkuriraju na tržištu. Stoga je važno da se u budućem razdoblju nizom mjera osuvremeni poljoprivredna proizvodnja. Usko s tim, povezano je jačanje konkurentnosti lokalnih poljoprivrednih proizvoda. Konkretno, poticanje suradnje i zajedničkog tržišnog nastupa lokalnih poljoprivrednika te brendiranje i standardizacija kvalitete lokalnih poljoprivrednih proizvoda samo su neke od aktivnosti kojima se želi ojačati konkurentnost lokalnih poljoprivrednih proizvoda. Naposljetku, zbog činjenice da su poljoprivredni proizvodi vrlo često ulazne sirovine u drugim djelatnostima, na lokalnoj razini potrebno je poticati suradnju poljoprivrede i
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 34
drugih gospodarskih grana. Poticati daljnju obradu i preradu voća i povrća.
Pored vrijednog poljoprivrednog zemljišta šume i drvna masa predstavljaju izniman i vrijedan prirodni resurs otočkog prostora. Područje grada Otoka obuhvaćeno je spačvanskim šumskim bazenom, najvećom cjelovitom šumom hrasta lužnjaka u Hrvatskoj i Europi. U njoj su pored hrasta lužnjaka još zastupljeni poljski jasen, nizinski brijest, obični grab i klen. Ovo predstavlja značajan potencijal razvoja gospodarskih djelatnosti baziranih na šumi, drvnoj masi, šumskoj biomasi itd. Grad Otok planira promovirati i poticati razvoj šumarstva, drvne industrije i povezanih djelatnosti.
Prioritet 1.3. Razvoj turizma i jačanje turističke ponude
Zbog sve većeg broja turista i rasta turističke potrošnje, a samim time i ukupnih prihoda, turizam predstavlja vrlo perspektivnu gospodarsku djelatnost. Stoga bi, imajući na umu veliki turistički potencijal ovog područja, u budućnosti i dalje treba razvijati turizam i jačati turističku ponudu otočkog područja.
Kako bi se u budućnosti razvio turizam i ojačala turistička ponuda ovog područja za početak je kroz poboljšanje turističke valorizacije prirodne i kulturne baštine potrebno u znatno bolje iskoristiti sve turističke potencijale ovog područja i tako ujedno proširiti lokalnu turističku ponudu. Iduća mjera, kojom se želi razviti turizam i ojačati turistička ponuda, treba ići u smjeru razvoja turističke infrastrukture i njezinog osuvremenjivanja. Naposljetku, zbog sve većeg interesa za ruralnim turizmom s jedne strane, te rastućeg broja konkurentskih destinacija s druge strane, zasebnom mjerom potrebno je izgraditi imidž uspješne destinacije ruralnog turizma kako bi otočko područje u budućnosti bilo prepoznatljivo na turističkom tržištu.
Strateški cilj 2. Jačati demografsku stabilnost te povećati konkurentnost lokalnog stanovništva na tržištu rada
Stanovništvo je temelj svake zajednice te ujedno najvažniji čimbenik o kojem ovisi njezin napredak. S druge strane, obavljanjem poslova lokalnog značaja poput brige o djeci te odgoja i osnovnog obrazovanja, lokalna uprava može na njega direktno utjecati. Zbog nedostatka primjerenih sadržaja i infrastrukture te nerijetko lošijih mogućnosti za obrazovanje, stanovništvo iz manjih sredina sve češće odlazi u veće sredine da bi sebi i vlastitoj obitelji osigurali bolje uvjete. Kako bi se spriječio daljnji odljev stanovništva, potaknuo natalitet i olakšalo zapošljavanje lokalnog stanovništva, jedan od glavnih strateških ciljeva grada Otoka u budućem razdoblju biti će stimulirati obitelji i znanje te povećati konkurentnost lokalnog stanovništva na tržištu rada. S ciljem njegove realizacije, lokalna zajednica u narednom bi razdoblju trebala razvijati sadržaje namijenjene djeci i mladima, potpomagati roditelje i poticati pronatalitetnu politiku, razvijati i osuvremenjivati školstvo te poticati obrazovanje te u konačnici ulagati u ljudske potencijale.
Prioritet 2.1. Razvoj sadržaja namijenjenih djeci i mladima
Veliki problem manjih sredina je nedostatak primjerenih sadržaja za djecu i mlade zbog čega obitelji s djecom nerijetko odlaze u veće sredine kako bi svojoj djeci osigurali bolje uvjete prilikom odrastanja. Da bi i najmlađi stanovnici bili zadovoljni životom u lokalnoj zajednici te kako bi se stvorili preduvjeti da jednog dana izrastu u članove koji će pridonositi napretku čitave zajednice, već je sada potrebno pristupiti razvoju sadržaja namijenjenih djeci i mladima. Za početak, potrebno je urediti i
opremiti javne površine i prostore te dječja igrališta kako bi se dobila infrastruktura primjerena za djecu i mlade. Nadalje, nakon osiguranja materijalnih preduvjeta, potrebno je pristupiti osmišljavanju aktivnosti koje će s jedne strane omogućiti okupljanje i međusobno druženje ovih skupina te im s druge strane omogućiti kvalitetno provođenje slobodnog vremena.
Prioritet 2.2. Potpomaganje roditelja i poticanje pronatalitetne politike
Veliki problem otočkog područja već duži niz godina predstavljaju nepovoljna demografske kretanja koja se ponajprije očituju u negativnom prirodnom prirastu te starenju i iseljavanju stanovništva. Kako područje grada Otoka ne bi zadesio crni scenarij i potpuna demografska devastacija, jedan od najvažnijih prioriteta u budućem razdoblju svakako treba biti potpomaganje roditelja i poticanje pronatalitetne politike.
Jedna od mjera kojima se u narednom razdoblju želi potpomognuti roditelje biti će usmjerena prema poboljšanju cjelokupnog predškolskog odgojno-obrazovnog sustava. Naime, unapređenjempostojećeg predškolskog odgojno-obrazovnog sustava neposredno će se poboljšati položaj roditelja s obzirom da će njihova djeca imati mogućnost boravka u suvremeno opremljenoj odgojno-obrazovnoj ustanovi koja udovoljava svim propisanim pedagoškim standardima. Također, realizaciji krajnjeg cilja u vidu stimuliranja obitelji i poboljšanja demografskih kretanja doprinijeti će se osmišljavanjem i provođenjem mjera pronatalitetne politike poput potpomaganja rodilja, mladih i višečlanih obitelji ili sufinanciranjem troškova boravka djece u lokalnoj predškolskoj ustanovi.
Prioritet 2.3. Razvoj i osuvremenjivanje školstva te poticanje obrazovanja
Lokalna zajednica nalazi se u nepovoljnom položaju u odnosu na okruženje i zbog nepovoljne obrazovne strukture stanovništva. Naime, velika većina stanovništva kao najvišu razinu obrazovanja može navesti završenu osnovnu školu dok je, s druge strane, udio visokoobrazovanog stanovništva znatno manji u usporedbi s županijskim i državnim prosjekom. Kako bi buduće generacije svojim znanjem i vještinama mogle pripomoći napretku čitave lokalne zajednice, pred lokalnom upravom je zadatak razvoja i osuvremenjivanja školstva, izgradnja srednje škole te poticanje obrazovanja. Rješavanju ovog problema, namjerava se pristupiti u više koraka. Za početak, učinkovitijim korištenjem vlastitih te bespovratnih sredstava iz nacionalnih i EU izvora, namjerava se poboljšati stanje i opremljenost osnovnih škola na području grada Otoka i omogućiti izgradnja srednje škole. Nadalje, sukladno najavljenoj reformi školstva, jedna od važnijih zadaća lokalnih osnovnoškolskih ustanova je njezina implementacija i daljnje prilagođavanje nastave suvremenim potrebama kako bi djeca tijekom obrazovanja usvojila znanje i vještine koje će im u životu uistinu koristiti. Naposljetku, promoviranjem visokog obrazovanja i nadarenih pojedinaca nastojati će se olakšati njihov položaj kako bi u budućnosti mogli postati nositelji socio-ekonomskog razvoja otočkog područja.
Prioritet 2.4. Ulaganje u ljudske potencijale
Ljudi sa svojim znanjima, vještinama i kvalifikacijama su pokretač razvoja svake društvene zajednice. Zbog stalne potrebe za daljnjom izobrazbom i kontinuiranim usavršavanjem, za pojedince je nužno usvajati nova znanja i vještine kako bi ostali konkurentni na tržištu rada. Budući da je područje Otoka
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 35
pogođeno vrlo visokom stopom nezaposlenosti, važan prioritet lokalne zajednice u budućem razdoblju svakako će biti ulaganje u ljudske potencijale u vidu izobrazbe djelatnika javnih institucija te poticanja prekvalifikacija i dodatnog usavršavanja stanovništva. Ovo bi u budućnosti trebalo imati dvojaki učinak s obzirom da će se s jedne strane povećati kompetentnost i učinkovitost djelatnika javnih institucija prilikom obavljanja svog posla dok će se s druge strane također povećati zapošljivost lokalnog stanovništva i velikog broja nezaposlenih osoba.
Strateški cilj 3. Učiniti prometnu i komunalnu infrastrukturu dostupnu svima te razviti društvene sadržaje u naseljima
Dostupnost prometne i komunalne infrastrukture te društvenih sadržaja neki su od čimbenika koji uvelike određuju u kojoj je mjeri neko područje privlačno za život. Međutim, istovremeno, komunalna infrastruktura nije dostupna svim kućanstvima, a prometnoj infrastrukturi potrebna su dodatna ulaganja radi podizanja njezine kvalitete. Manjak društvenih sadržaja jedan je od najčešćih problema malih ruralnih sredina. Naime, njihovo nepostojanje uvelike otežava svakodnevni život stanovništva te vrlo često predstavlja jedan od glavnih motiva za iseljavanje u veće urbane sredine.
S ciljem podizanja kvalitete života sadašnjih ali i budućih generacija, neki od prioriteta u narednom razdoblju biti će razvoj komunalne i prometne infrastrukture te poboljšanje i razvoj društvenih sadržaja u naseljima.
Prioritet 3.1. Razvoj komunalne, prometne i ICT infrastrukture te unapređenje energetske infrastrukture
Dostupnost komunalne infrastrukture i prometna povezanost svih naselja preduvjeti su bez kojih nije moguć normalan život stanovništva na nekom području. Međutim, zbog manjka sredstava u lokalnom proračunu, njihovo osuvremenjivanje i daljnji razvoj često padaju u drugi plan zbog čega su danas prometnice na otočkom području sve starije, a samim time i nesigurnije, dok cjelokupna komunalna infrastruktura još uvijek nije dostupna svim kućanstvima. Kako bi se poboljšala kvaliteta života lokalnog stanovništva, jedan od prioriteta u narednom razdoblju biti će razvoj komunalne, prometne i ICT infrastrukture, a u sklopu njega pristupit će se osuvremenjivanju elektroenergetske mreže i proširenju plinoopskrbnog sustava, uređenju sustava vodoopskrbe i odvodnje te podizanju kvalitete prometne infrastrukture.
Prioritet 3.2. Izgradnja i unapređenje društvene infrastrukture u svim naseljima te potpomaganje civilnog društva i ranjivih skupina
Društveni sadržaji, djelovanje civilnih udruga te postojanje sustava socijalne skrbi važni su za stanovništvo u svakoj sredini. Međutim, u malim sredinama zbog nedostatka financijskih sredstava djelovanje civilnih udruga je otežano, dok nepostojanje društvene infrastrukture u svim naseljima sve češće uzrokuje iseljavanje stanovništva. Kako bi lokalno stanovništvo moglo normalno živjeti u vlastitoj sredini, lokalna uprava će u
narednom razdoblju između ostaloga unaprijediti sportsku infrastrukturu, osigurati osnovne sadržaje i usluge u svim naseljima, poticati civilne udruge te skrbiti o ranjivim društvenim skupinama.
Strateški cilj 4. Zaštititi i staviti u funkciju prirodnu i kulturnu baštinu
Područje grada Otoka odlikuje se očuvanim ruralnim krajolikom sa slikovitim predjelima velike estetske i biološke vrijednosti. Ovo predstavlja osnovu zdravog, ugodnog i kvalitetnog življenja lokalnog stanovništva ali i potencijal budućeg razvoja. Razvoj temeljen na čistom okolišu i prirodnoj baštini mora imati dimenziju održivosti što podrazumijeva visoke standarde zaštite ovih prirode i priridne baštine. S prirodnom baštinom vrlo je često povezana kultura i kulturno stvaralaštvo. Kultura, kulturna baština te kulturno stvaralaštvo u modernim gospodarstvima sve više postaje važan resurs i važna osnovica gospodarskog razvoja.Nažalost, na ovim prostorima čest je slučaj da zbog nedostatnosti sredstava, neimanja ideja i inicijativa te neaktivnosti civilnih udruga dolazi do zamiranja kulture i zaborava kulturne baštine. S ciljem očuvanja kulturne baštine te podizanja kvalitete života u ovoj sredini, jedan od strateških ciljeva lokalne uprave u idućem razdoblju odnosit će se na očuvanje ovdašnjeg kulturnog naslijeđa te stavljanje kulturne baštine u funkciju budućeg razvoja.
Prioritet 4.1. Zaštita okoliša i stavljanje u funkciju prirodne baštine
Prirodni resursi poput plodnog tla, šuma i vodotoka te slikoviti krajolik svakako su najvrjedniji resursi na kojima se može temeljiti razvoj čitavog otočkog područja. Međutim, njihova ekonomska valorizacija svakako treba biti pomno osmišljena jer u suprotnom slučaju lako može doći do njihove devastacije i trajnog gubitka. Stoga, kako bi i buduće generacije mogle raspolagati ovim vrijednostima, u sklopu ovog prioriteta predviđeno je očuvanje prirodnih i krajobraznih vrijednosti, promoviranje primjene obnovljivih izvora energije te modernizacija sustava gospodarenja otpadom, a koji bi u konačnici trebali spriječiti devastaciju prirodne baštine te ju tako očuvati za buduće generacije.
Prioritet 4.2. Zaštita kulturnog naslijeđai poticanje kulturnog stvaralaštva
Iako su kultura i kulturno stvaralaštvo čimbenici koji neku zajednicu čine jedinstvenom u odnosu na druge, nedostatak financijskih sredstava i nedovoljno razvijene udruge u kulturi neki su od uzroka zbog kojih je kultura sve više zanemarena. Grad Otok može se pohvaliti bogatom kulturnom baštinom koja je ostala očuvana sve do danas. Kako bi i buduće generacije mogle svjedočiti o bogatoj kulturi i bogatom kulturnom stvaralaštvu, lokalna uprava će i u narednom razdoblju nastaviti s očuvanjem kulturnog naslijeđa i oživljavanjem narodnih običaja, a također će poticati kreativnost i kulturno stvaralaštvo. Gospodarska valorizacija kulturne baštine bit će jedan od smjerova razvoja gospodarstva otočkog prostora.
5.3. Razvojne mjere
STRATEŠKI CILJ 1. RAZVITI UČINKOVITO I KONKURENTNO GOSPODARSTVO
PRIORITET 1.1. Jačanje malih i srednjih poduzetnika
MJERA 1.1.1. Promicanje poduzetništva i poduzetničke inicijative
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 36
CILJ MJERE
Zbog manjka relevantnih informacija i loših konotacija vezanih za poduzetništvo, većina stanovnika u
Republici Hrvatskoj još uvijek na poduzetništvo ne gleda blagonaklono te se vrlo teško odlučuje za
pokretanje vlastitog posla i ulazak u svijet poduzetništva. S obzirom da su mali i srednji poduzetnici
temelj svakog gospodarstva i glavni izvor radnih mjesta, neophodno je da se u svakoj lokalnoj zajednici
stvori poticajno poduzetničko okruženje.Educiranje i informiranje u sklopu stručnih predavanja i radionica
ima za cilj lokalnom stanovništvu usaditi poduzetnički duh i približiti svijet poduzetništva kako bi se
poduzetničkom inicijativom ponovno pokrenulo lokalno gospodarstvo.
SADRŽAJ MJERE
organizacija stručnih predavanja i radionica za sve skupine a posebno za ciljne skupine (mladi,
žene, nezaposleni) na temu poduzetništva;
informiranje potencijalnih poduzetnika o proceduri osnivanja i mogućnostima financiranja
vlastitog poduzetničkog poduhvata;
ubrzanje i olakšanje administrativnih procedura za poduzetnike početnike u nadležnosti lokalne
samouprave;
osmišljavanje i provođenje poticajnih mjera namijenjenih poduzetnicima početnicima
(ustupanje neiskorištene gradske imovine na raspolaganje poduzetnicima početnicima,
subvencioniranje poduzetničkih kredita,…).
izgradnja i opremanje poduzetničkog inkubatora
potpora očuvanju tradicijskih obrta, djelatnosti i rukotvorina
REZULTAT Povećanje broja poduzetnika zahvaljujući jačanju poduzetničkog duha lokalnog stanovništva te stvaranju
poticajnog okruženja za poduzetnike početnike.
NOSITELJI Otočka razvojna agencija
Jedinstveni upravni odjel Grada Otoka
PARTNERI
Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast d.o.o.
BIOS d.o.o.
Hrvatska gospodarska komora
HAMAG-BICRO
Ministarstvo poduzetništva i obrta
KORISNICI Lokalno stanovništvo
POKAZATELJI
broj održanih stručnih predavanja i radionica;
broj poduzetnika početnika
broj aktivnih poduzetnika dvije godine nakon pokretanja poslovanja
MJERA 1.1.2. Povećanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika
CILJ MJERE
Unatoč činjenici da se prema posljednjim podacima na području grada Otoka povećao broj poduzetnika,
primjetno je kako se istovremeno smanjila uspješnost njihovog poslovanja budući da su ostvarili manje
prihode i neto dobit te zapošljavali manje osoba. Kako bi se spriječilo daljnje pogoršanje poslovnih
rezultata poduzetnika u budućnosti, posebnom mjerom potrebno je ojačati njihovu konkurentnost.
Aktivnostima će se poput educiranjai udruživanja lokalnih poduzetnika nastojati povećati njihova
učinkovitost i konkurentnost na tržištu kako bi u budućnosti ostvarivali bolje poslovne rezultate te
zapošljavali više osoba.
SADRŽAJ MJERE
organizacija edukacija i stručnih usavršavanja za postojeće poduzetnike (potencijalni izvori
financiranja, trendovi na tržištu, primjena suvremenih tehnologija u svakodnevnom poslovanju,
komunikacija s klijentima i plasman vlastitih proizvoda na tržište,…);
osposobljavanje lokalnih poduzetnika za pripremu i provedbu projekata financiranih sredstvima
iz EU fondova;
potpomaganje poduzetnika prilikom aplikacije vlastitih projekata za dobivanje bespovratnih
sredstava;
promicanje proizvoda lokalnih poduzetnika;
poticanje stvaranja poduzetničkih klastera i zajedničkog nastupa lokalnih poduzetnika na
tržištu.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 37
REZULTAT Jačanje konkurentnosti lokalnih poduzetnika te posljedično poboljšanje njihovih poslovnih rezultata
(ostvareni prihodi, neto dobit) i dodatno zapošljavanje.
NOSITELJI Otočka razvojna agencija
Jedinstveni upravni odjel Grada Otoka
PARTNERI
Ministarstvo poduzetništva i obrta
HAMAG-BICRO
Hrvatska gospodarska komora
Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast d.o.o.
BIOS d.o.o.
Lokalni poduzetnici
KORISNICI Postojeći poduzetnici
POKAZATELJI
broj sudionika (poduzetnika) na edukacijama i stručnim usavršavanjima;
broj novostvorenih poduzetničkih klastera;
ostvareni poslovni rezultati lokalnih poduzetnika;
broj osoba zaposlenih kod lokalnih poduzetnika
MJERA 1.1.3. Privlačenje i poticanje novih ulaganja
CILJ MJERE
Premda na području grada Otoka postoji poduzetnička zona, njezin razvojni potencijal i odličan
geoprometni položaj nisu primjereno valorizirani s obzirom da je većim dijelom još uvijek nepopunjena.
Kako bi poduzetnička zona ispunila svoju namjenu te postala jedan od nositelja gospodarskog razvoja
ovog područja, neophodno je osmisliti i provoditi dodatne aktivnosti kojima će se privući vanjske ulagače
ali i potaknuti postojeće poduzetnike na nova ulaganja.
SADRŽAJ MJERE
dovršetak komunalnog opremanja poduzetničke zone;
razvoj i unapređenje poduzetničke infrastrukture
promicanje poduzetničke zone radi privlačenja novih ulagača;
ubrzanje administrativnih procedura za nove ulagače u nadležnosti lokalne uprave;
poticanje i potpomaganje lokalnih gospodarstvenika prilikom širenja i diversifikacije
poslovanja;
potpomaganje gospodarstvenika koji u poslovanje uvode nove tehnologije i opremu;
REZULTAT Bolja popunjenost Poduzetničke zone Otok te povećanje broja i vrijednosti ulaganja lokalnih poduzetnika
zahvaljujući stvaranju poticajnog ulagačkog okruženja.
NOSITELJI Otočka razvojna agencija
Jedinstveni upravni odjel Grada Otoka
PARTNERI
Vukovarsko-srijemska županija
Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast d.o.o.
HAMAG-BICRO
Ministarstvo poduzetništva i obrta
KORISNICI Lokalni poduzetnici
Potencijalni ulagači
POKAZATELJI
broj tvrtki i zaposlenih u Poduzetničkoj zoni Otok;
broj poduzetnika ulagača;
vrijednost novih ulaganja na području grada Otoka;
PRIORITET 1.2. Razvijanje učinkovite poljoprivredne proizvodnje, šumarstva i drvne industrije
MJERA 1.2.1. Poticanje stanovništva na bavljenje poljoprivredom
CILJ MJERE
Unatoč brojnim mogućnostima i preduvjetima za razvoj poljoprivredne proizvodnje, lokalno se
stanovništvo sve rjeđe odlučuje za bavljenje poljoprivredom. Uslijed toga, vrijedno poljoprivredno
zemljište nerijetko ostaje neobrađeno i gospodarski u potpunosti neiskorišteno. Stoga, ukoliko se želi
riješiti problem vrlo visoke nezaposlenosti na području grada Otoka, neophodno je motivirati lokalno
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 38
stanovništvo za bavljenje poljoprivredom i korištenjem tog vrijednog prirodnog resursa.
SADRŽAJ MJERE
davanje neiskorištenog gradskog zemljišta u zakup radi poticanja poljoprivredne proizvodnje;
informiranje stanovništva o visokodohodovnim poljoprivrednim kulturama te mogućnostima
ekološke i integrirane poljoprivredne proizvodnje;
organizacija stručnih predavanja i edukacija za poljoprivrednike početnike.
REZULTAT Povećanje poljoprivredne proizvodnje i broja poljoprivrednika na području grada Otoka uslijed povećanog
zanimanja lokalnog stanovništva za bavljenje poljoprivredom.
NOSITELJI Jedinstveni upravni odjel Grada Otoka
PARTNERI
Poljoprivredna savjetodavna služba
Otočka razvojna agencija
Poljoprivrendi fakultet Osijek
Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast d.o.o.
KORISNICI Lokalno stanovništvo
POKAZATELJI broj poljoprivrednika;
površina obrađenog poljoprivrednog zemljišta
MJERA 1.2.2. Osuvremenjivanje poljoprivredne proizvodnje
CILJ MJERE
Poljoprivreda je oduvijek predstavlja temeljnu gospodarsku djelatnost na području grada Otoka. Međutim,
zbog sve veće konkurencije, novih poljoprivrednih kultura te stalnog uvođenja novih proizvodnih
postupaka, potrebno je unaprijediti postojeći način poljoprivredne proizvodnje.
SADRŽAJ MJERE
uređenje sustava navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta;
poticanje komasacije poljoprivrednih površina;
organiziranje edukativnih i savjetodavnih radionica za lokalne poljoprivrednike;
educiranje poljoprivrednika o mogućnostima korištenja bespovratnih sredstava iz nacionalnih i
EU fondova;
poticanje poljoprivrednika prilikom nabave suvremene opreme i uzgoja novih visokoprinosnih
poljoprivrednih kultura.
REZULTAT Učinkovitijom će se poljoprivrednom proizvodnjom povećati konkurentnost lokalnih poljoprivrednika i
stvoriti preduvjeti za novo zapošljavanje.
NOSITELJI Jedinstveni upravni odjel Grada Otoka
PARTNERI
Ministarstvo poljoprivrede
Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
Poljoprivredna savjetodavna služba
Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast d.o.o.
Otočka razvojna agencija
Lokalna akcijska grupa „Bosutski niz“
KORISNICI Lokalni poljoprivrednici
POKAZATELJI
površina navodnjavanog poljoprivrednog zemljišta;
prosječna površina pojedinačne poljoprivredne parcele;
broj održanih edukacija namijenjenih lokalnim poljoprivrednicima;
broj poljoprivrednika koji se bave uzgojem poljoprivrednih kultura s visokim prinosom;
vrijednost provedenih projekata lokalnih poljoprivrednika financiranih bespovratnim
sredstvima iz nacionalnih i EU fondova.
MJERA 1.2.3. Jačanje konkurentnosti lokalnih poljoprivrednih proizvoda
CILJ MJERE
Zbog sve većeg broja konkurenata s nižim cijenama, proizvodi se lokalnih poljoprivrednika sve teže
probijaju na tržištu. Kako bavljenje poljoprivredom ne bi postalo izvor gubitaka te kako bi lokalni
poljoprivrednici vlastite proizvode što lakše plasirali na tržište, nužno je povećati konkurentnost lokalnih
poljoprivrednih proizvoda.
SADRŽAJ MJERE poticanje udruživanja lokalnih poljoprivrednika radi lakšeg nastupa na tržištu;
brendiranje i standardiziranje kvalitete lokalnih poljoprivrednih proizvoda;
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 39
promoviranje lokalnih poljoprivrednih proizvoda na domaćim i međunarodnim sajmovima;
usmjeravanje lokalnih poljoprivrednika prema ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji;
REZULTAT Olakšanje tržišnog plasmana lokalnih poljoprivrednih proizvoda te povećanje dobiti lokalnih
poljoprivrednika zahvaljujući većoj konkurentnosti njihovih proizvoda.
NOSITELJI Jedinstveni upravni odjel Grada Otoka
PARTNERI
Otočka razvojna agencija
Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast d.o.o.
Poljoprivredna savjetodavna služba
Lokalna akcijska grupa „Bosutski niz“
KORISNICI Lokalni poljoprivrednici
POKAZATELJI
broj poljoprivrednih udruženja i klastera;
broj poljoprivrednika koji se bave ekološkom poljoprivredom;
broj prepoznatljivih lokalnih poljoprivrednih proizvoda.
MJERA 1.2.4. Poticanje suradnje s drugim gospodarskim granama
CILJ MJERE
Veliki problem poljoprivrednika, kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini, svakako je činjenica da
njihova proizvodnja nije povezana s drugim gospodarskim djelatnostima. Kako bi se dao impuls
pokretanju lokalnog gospodarstva te razvoju prerađivačke industrije i turizma, potrebna je bolja
povezanost poljoprivrede i drugih gospodarskih djelatnosti.
SADRŽAJ MJERE
poticanje daljnje prerade lokalnih poljoprivrednih proizvoda;
poticanje izgradnje postrojenja za skladištenje i preradu poljoprivrednih proizvoda (klaonica,
mljekara, hladnjača, silosa,…);
promoviranje suradnje između lokalnih poljoprivrednika i ugostitelja;
poticanje razvoja OPG-ova i njihovog uključivanja u lokalnu turističku ponudu.
REZULTAT Jačanje lokalnog gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta kao rezultat bolje povezanosti
poljoprivrede, turizma i prerađivačke industrije.
NOSITELJI Otočka razvojna agencija
Jedinstveni upravni odjel Grada Otoka
PARTNERI
Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast d.o.o.
Obrtnička komora Vukovarsko-srijemske županije
Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Vukovar
Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije
Lokalni poljoprivrednici, poduzetnici i turistički djelatnici
KORISNICI Lokalni poljoprivrednici, poduzetnici i turistički djelatnici
Lokalno stanovništvo
POKAZATELJI
broj ugostitelja s ponudom lokalnih poljoprivrednih proizvoda;
broj OPG-ova uključenih u lokalnu turističku ponudu;
broj postrojenja za preradu poljoprivrednih proizvoda;
količina prerađenih poljoprivrednih proizvoda.
MJERA 1.2.5. Poticanje razvoja šumarstva i drvne industrije
CILJ MJERE
Šumarstvo i drvna industrija oduvijek su predstavljale značajnu gospodarsku granu ovog prostora. Unatoč
značajnim pomacima koji su se dogodili zadnjih godina šumarstvo ali posebice drvna industrija još uvijek
značajan potencijal rasta i zapošljavanja lokalnog stanovništva. .
SADRŽAJ MJERE
promicanje i poticanje održivog gospodarenja šumama
promicanje i poticanje jačanja šumarske i svih povezanih djelatnosti
potpomaganje razvoja drvno-prerađivačke industrije
promicanjei brandiranje lokalne drvne industije i drvnih proizvoda
Promicanje i poticanje stvaranja veće dodane vrijednosti drvne industrije.
REZULTAT Održivim korištenjem šuma te razvojem drvne industrije ojačati lokalno gospodarstvo i potaknuti
zapošljavanje.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 40
NOSITELJI Jedinstveni upravni odjel Grada Otoka
PARTNERI
Ministarstvo poljoprivrede
Hrvatske šume d.o.o.
Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast d.o.o.
Otočka razvojna agencija
Lokalna akcijska grupa „Bosutski niz“
KORISNICI Lokalni poduzetnici, potencijalni poduzetnici
POKAZATELJI
broj poduzetnika čija se djelatnost temelji na šumarstvu i drvu kao sirovini;
broj novih finalnih proizvoda od drveta;
količine obrađene drvne mase;
vrijednost prodaje i izvoza drvnih proizvoda;
broj zaposlenih u području šumarstva i drvne industrije.
PRIORITET 1.3. Razvoj turizma i jačanje turističke ponude
MJERA 1.3.1. Poboljšanje turističke valorizacije prirodne i kulturne baštine
CILJ MJERE
Područje grada Otoka obiluje prirodnim i kulturnim vrijednostima pogodnima za razvoj turizma. Međutim,
one su u turističkom smislu još uvijek nedovoljno valorizirane zbog čega razvoj turizma sve do danas nije
doživio pravi zamah.
Zbog činjenice da turizam postaje sve unosnija gospodarska djelatnost, ali i rastućeg interesa turista za
očuvanom prirodom i kulturnim naslijeđem, boljase turistička valorizacija cjelokupnog otočkog područja
nameće sama po sebi.
SADRŽAJ MJERE
informiranje lokalnog stanovništva o mogućnostima turističke valorizacije prirodnih i kulturnih
vrijednosti;
poticanje korištenja očuvane prirode i prirodne baštine za razvoj novih turističkih sadržaja;
poticanje korištenja materijalne i nematerijalne kulturne baštine za razvoj novih turističkih
sadržaja;
oživljavanje tradicionalnih obrta i uprizorenje starih narodnih običaja u turističke svrhe;
razvoj višednevnih turističkih manifestacija temeljenih na kulturnoj baštini Srijema i otočkog
područja;
razvoj posebnih oblika turizma temeljenih na prirodnoj i kulturnoj baštini (lovni turizam,
cikloturizam, kulturni turizam, eno-gastro turizam,…).
REZULTAT Stvaranje raznovrsnije turističke ponude i poboljšanje turističkih rezultata na području grada Otoka.
NOSITELJI Otočka razvojna agencija
Jedinstveni upravni odjel Grada Otoka
PARTNERI
Lokalno stanovništvo
Lokalni turistički djelatnici
Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije
Hrvatska turistička zajednica
Ministarstvo turizma
KORISNICI Turisti
Lokalno stanovništvo
POKAZATELJI
broj turističkih dolazaka i noćenja;
broj novostvorenih turističkih atrakcija;
broj novoosmišljenih turističkih manifestacija.
MJERA 1.3.2. Osuvremenjivanje turističke infrastrukture
CILJ MJERE
Poznato je kako su današnji turisti vrlo zahtjevni te da prilikom boravka u odredištu veliku pažnju obraćaju
stanju u kojem se nalazi turistička infrastruktura. Zbog toga, privlačni resursi sami po sebi više nisu
dovoljni za uspješan razvoj turizma, nego je ulaganjima također potrebno podići kakvoću prateće
infrastrukture.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 41
SADRŽAJ MJERE
poticanje poboljšanja kvalitete postojećih te izgradnje novih smještajnih kapaciteta;
potpomaganje ugostitelja prilikom izgradnje novih i unapređenja postojećih ugostiteljskih
objekata;
primjereno označavanje turističkih atrakcija;
izgradnja infrastrukture potrebne za razvoj specifičnih oblika turizma.
REZULTAT Poboljšanje ostvarenih turističkih rezultata (broj turističkih dolazaka i noćenja, prihodi od turizma,
prosječno trajanje turističkog boravka,…) zahvaljujući podizanju kvalitete turističke infrastrukture.
NOSITELJI Jedinstveni upravni odjel Grada Otoka
Otočka razvojna agencija
PARTNERI
Lokalni turistički djelatnici
Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije
Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast d.o.o.
Hrvatska turistička zajednica
Ministarstvo turizma
Susjedne JLS
KORISNICI lokalni turistički djelatnici
turisti
POKAZATELJI
veličina smještajnih kapaciteta;
kakvoća i broj smještajnih kapaciteta izražena putem broja zvjezdica;
broj ugostiteljskih objekata;
MJERA 1.3.3. Izgradnja imidža uspješne destinacije ruralnog turizma
CILJ MJERE
Početci su bavljenja seoskim turizmom u istočnoj Hrvatskoj vidljivi još 70-ih godina prošlog stoljeća
upravo na području grada Otoka. Kako bi ovo područje i u budućnosti bilo prepoznato kao poželjna
odredište te privlačilo veliki broj turista, potrebno je pristupiti izgradnji imidža poželjnog odredišta
ruralnog turizma.
SADRŽAJ MJERE
anketiranje posjetitelja i utvrđivanje sadašnjeg imidža turističke ponude grada Otoka;
izrada marketinškog plana turističke odredišta;
prezentacija lokalne turističke ponude i specifičnosti ovog područja na specijaliziranim
turističkim sajmovima u zemlji i inozemstvu;
udruživanje sa susjednim turističkim odredištima radi zajedničkog nastupa i ponude
komplementarnih turističkih proizvoda na turističkom tržištu;
osmišljavanje prepoznatljivih lokalnih suvenira;
korištenje suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija za promociju lokalne
turističke ponude i turističke destinacije.
REZULTAT Izgrađen imidž prepoznatljive destinacije ruralnog turizma te posljedično poboljšanje ostvarenih turističkih
rezultata na području grada Otoka.
NOSITELJI Jedinstveni upravni odjel Grada Otoka
Otočka razvojna agencija
PARTNERI
Lokalni turistički djelatnici
Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije
Hrvatska turistička zajednica
Ministarstvo turizma
Susjedne JLS
KORISNICI Turisti
POKAZATELJI broj turističkih dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista;
broj nastupa na specijaliziranim turističkim sajmovima u zemlji i inozemstvu.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 42
STRATEŠKI CILJ 1. JAČATI DEMOGRAFSKU STABILNOST TE POVEĆATI KONKURENTNOST
LOKALNOG STANOVNIŠTVA NA TRŽIŠTU RADA
PRIORITET 1.4. Razvoj sadržaja namijenjenih djeci i mladima
MJERA 1.4.1. Uređenje i opremanje javnih površina, prostora i dječjih igrališta
CILJ MJERE Kako bi i najmlađi stanovnici grada Otoka bili zadovoljni životom u ovoj sredini, zadaća lokalne zajednice
je osigurati im primjereno uređene prostore za igru i druženje.
SADRŽAJ MJERE
uređenje postojećih i izgradnja novih dječjih igrališta;
uređenje školskih igrališta;
uređenje šetališta i biciklističkih staza;
opremanje javnih površina spravama za vježbu i rekereaciju;
uređenje i opremanje prostora namijenjenih udrugama mladih;
opremanje gradske knjižnice informatičkom opremom i građom namijenjenom djeci i mladima.
REZULTAT Povećanje zadovoljstva djece i mladih zahvaljujući boljoj opremljenosti javnih površina i infrastrukture za
zabavu i druženje ovih skupina.
NOSITELJI Jedinstveni upravni odjel Grada Otoka
PARTNERI
Lokalne udruge civilnog društva
Vukovarsko-srijemska županija
Ministarstvo socijalne politike i mladih
KORISNICI Djeca i mladi
POKAZATELJI broj novih/novouređenih sadržaja namijenjenih igri i druženju djece i mladih.
MJERA 1.4.2. Promicanje i osiguranje aktivnosti za djecu i mlade
CILJ MJERE
Poznato je da dostupnost i raznovrsnost sadržaja namijenjenih djeci i mladima pridonosi njihovoj
socijalizaciji i sprječavanju delikventnog ponašanja. Da bi djeca i mladi u budućnosti izrasli u korisne
članove lokalne zajednice te otkrili nova zanimanja ili neki skriveni talent, neophodno je promicati i
osigurati aktivnosti koje će im omogućiti kvalitetno provođenje slobodnog vremena.
SADRŽAJ MJERE
promicanje osnivanja i djelovanja udruga mladih;
organiziranje i potpomaganje radionica namijenjenih djeci i mladima (informatičke, likovne,
dramske, glazbene,poduzetničke vještine…);
poticanje organizacije produženog boravka i izvannastavnih aktivnosti u odgojno-obrazovnim
ustanovama;
korištenje Gradske knjižnice Otok i Doma kulture za organizaciju događaja (glazbeni koncerti,
projekcije filmova,…) koji će okupljati djecu i mlade.
REZULTAT Bolja socijalizacija te smanjenje delikventnog ponašanja djece i mladih zahvaljujući većoj i raznovrsnijoj
ponudi aktivnosti u slobodno vrijeme.
NOSITELJI Jedinstveni upravni odjel Grada Otoka
PARTNERI
lokalne udruge civilnog društva
Gradska knjižnica Otok
odgojno-obrazovne institucije
Vukovarsko-srijemska županija
Ministarstvo socijalne politike i mladih
Otočka razvojna agencija
KORISNICI Djeca i mladi
POKAZATELJI Broj radionica/događaja za djecu i mlade;
Broj sudionika radionica/događaja.
PRIORITET 1.5. Potpomaganje roditelja i poticanje pronatalitetne politike
MJERA 1.5.1. Poboljšanje predškolskog odgojno-obrazovnog sustava
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 43
CILJ MJERE
Premda je na području grada Otoka organiziran predškolski odgojno-obrazovni sustav, njegovo postojeće
stanje nije optimalno. Kako bi roditelji svojoj djeci mogli omogućiti normalan rast i razvoj, u budućnosti je
nužno poboljšati predškolski odgojno-obrazovni sustav.
SADRŽAJ MJERE
opremanje Predškolske ustanove Pupoljak novom opremom;
dogradnja i rekonstrukcija objekta Predškolske ustanove Pupoljak;
organiziranje produženog boravka djece
poticanje i potpomaganje prilikom organizacije novih odgojno-obrazovnih programa
REZULTAT Učinkovitiji predškolski odgojno-obrazovni sustav koji u potpunosti udovoljava Državnom pedagoškom
standardu predškolskog odgoja i naobrazbe.
NOSITELJI Jedinstveni upravni odjel Grada Otoka
PARTNERI
Predškolska ustanova Pupoljak
Vukovarsko-srijemska županija
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije
KORISNICI roditelji
djeca predškolskog uzrasta
POKAZATELJI broj polaznika Predškolske ustanove Pupoljak;
smještajni kapacitet Predškolske ustanove Pupoljak.
MJERA 1.5.2. Osmišljavanje i provođenje pronatalitetne politike
CILJ MJERE
Kao posljedica dugotrajne i teške gospodarske situacije, obitelji se sve teže odlučuju na zasnivanje ili
proširenje vlastite obitelji, a što se uostalom ogleda i u činjenici da se bilježi negativni prirodni prirast.
Stoga je u okviru pronatalitetne politike nužno provoditi aktivnosti kojima će se na neki način poboljšati
položaj roditelja i njihove djece.
SADRŽAJ MJERE
sufinanciranje troškova smještaja djece u Predškolskoj ustanovi Pupoljak;
sufinanciranje prijevoza učenika osnovnih i srednjih škola;
dodjela financijske i materijalne pomoći rodiljama;
potpomaganje višečlanih obitelji;
potpomaganje mladih obitelji;
REZULTAT Ublažavanje i prekid nepovoljnih demografskih kretanja zahvaljujući poboljšanju položaja roditelja i djece
zbog mjera pronatalitetne politike.
NOSITELJI Jedinstveni upravni odjel Grada Otoka
PARTNERI Vukovarsko-srijemska županija
Ministarstvo socijalne politike i mladih
KORISNICI Obitelji
POKAZATELJI broj rođenih osoba;
izdaci za mjere pronatalitetne politike.
PRIORITET 1.6. Razvoj i osuvremenjivanje školstva te poticanje obrazovanja
MJERA 1.6.1. Poboljšanje stanja i opremljenosti osnovnoškolskih ustanova te dovršetak izgradnje
srednje škole
CILJ MJERE
Zbog manjka financijskih sredstava, materijalna ulaganja u širenje i osuvremenjivanje školstva sve se rjeđe
nalaze pri samom vrhu ljestvice prioriteta lokalne i regionalne zajednice. Kako bi se otočkoj djeci osigurali
optimalni uvjeti prilikom školovanja, kombinacijom bespovratnih sredstava iz europskih i nacionalnih
fondova te sredstvima iz lokalnog proračuna potrebno je unaprijediti materijalne uvjete u osnovnoškolskim
ustanovama te dovršiti izgradnju Srednje škole Otok
SADRŽAJ MJERE
provođenje mjera energetske učinkovitosti u osnovnim školama;
uređenje i opremanje učionica za izvođenje kabinetske nastave (biologija, kemija fizika,…);
opremanje osnovnoškolskih ustanova suvremenom informatičkom opremom;
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 44
dogradnja i opremanje školskih sportskih dvorana;
izgradnja i obnova zidova oko školskih dvorišta te uređenje okoliša škola;
korištenje bespovratnih sredstava iz europskih i nacionalnih fondova za izgradnju i opremanje
Srednje škole Otok.
REZULTAT Podizanje opremljenosti osnovnoškolskih ustanova i udovoljavanje Državnom pedagoškom standardu
osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
NOSITELJI Jedinstveni upravni odjel Grada Otoka
Vukovarsko-srijemska županija
PARTNERI
Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU
Otočka razvojna agencija
KORISNICI Osnovnoškolske ustanove
Školarci
POKAZATELJI
broj opremljenih učionica;
izdatci namijenjeni poboljšanju stanja i materijalne opremljenosti osnovnoškolskih ustanova;
novoizgrađeni i opremljeni objekt Srednje škole Otok.
MJERA 1.6.2. Prilagođavanje nastave suvremenim potrebama
CILJ MJERE
Zbog sve većeg raskorak između gradiva koje učenici usvajaju na nastavi te znanja i vještina koje će im
kasnije u životu i poslu uistinu koristiti, buduće generacije biti će sve nekonkurentnije na tržištu rada.
Budući da je najavljena reforma školstva usmjerena prema osuvremenjivanju nastavnog kurikuluma,
neophodno je, radi dobrobiti budućih generacija ali i cjelokupne zajednice, već i na lokalnoj razini podržati
njezinu provedbu.
SADRŽAJ MJERE
potpomaganje uvođenja i provedbe novog nastavnog kurikuluma;
poticanje samoinicijative nastavnika prilikom osmišljavanja i uvođenja novih nastavnih metoda
koje će učenicima olakšati usvajanje gradiva.
REZULTAT Uspostava obrazovnog sustava koje će učenicima olakšati usvajanje gradiva te potaknuti kreativno
razmišljanje, a što će u konačnici doprinijeti povećanju njihove konkurentnosti na tržištu rada.
NOSITELJI
Osnovna škola Josipa Lovretića Otok
Osnovna škola Vladimir Nazor Komletinci
Jedinstveni upravni odjel Grada Otoka
Vukovarsko-srijemska županija
PARTNERI Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
KORISNICI nastavnici
sadašnje i buduće generacije školaraca
POKAZATELJI Broj novih nastavnih programa
MJERA 1.6.3. Promoviranje visokog obrazovanja i nadarenih pojedinaca
CILJ MJERE
Kao jedan od većih problema lokalne zajednice, uočena je nepovoljna obrazovna struktura stanovništva
vidljiva kroz maleni udio visokoobrazovanog stanovništva. Kako bi nadareni pojedinci i visokoobrazovano
stanovništvo mogli postati nositelji budućeg socioekonomskog razvoja čitave zajednice, nužno je osmisliti
i provoditi skup aktivnosti kojima će se poboljšati njihov položaj.
SADRŽAJ MJERE
stipendiranje studenata i nadarenih pojedinaca;
stručno usmjeravanje nadarenih pojedinaca;
poticanje individualnog rada s nadarenim učenicima.
REZULTAT Povećanje udjela visokoobrazovanog stanovništva te poboljšanje njihovog i statusa nadarenih pojedinaca u
društvu.
NOSITELJI Jedinstveni upravni odjel Grada Otoka
PARTNERI Osnovna škola Josipa Lovretića Otok
Osnovna škola Vladimir Nazor Komletinci
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 45
Vukovarsko-srijemska županija
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
KORISNICI studenti
nadareni pojedinci
POKAZATELJI Broj dodijeljenih studentskih stipendija
PRIORITET 1.7. Ulaganje u ljudske potencijale
MJERA 1.7.1. Izobrazba djelatnika javnih institucija
CILJ MJERE
Glavna zadaća javnih institucija je osiguranje svekolikog socioekonomskog napretka na području grada
Otoka. Kako bi javne institucije što bolje i učinkovitije obavljale svoju funkciju, bitno je poticati
obrazovanje njihovih djelatnika.
SADRŽAJ MJERE
poboljšanje informatičke pismenosti djelatnika u javnim institucijama;
educiranje djelatnika javnih institucija o strateškom planiranju;
osposobljavanje djelatnika javnih institucija za pripremu i provedbu projekata financiranih
bespovratnim sredstvima iz europskih fondova;
povezivanje s drugim jedinicama lokalne samouprave te međusobna razmjena iskustva;
poticanje daljnje stručne izobrazbe djelatnika javnih institucija.
REZULTAT Učinkovitiji rad javnih institucija zahvaljujući boljoj izobrazbi njihovih djelatnika.
NOSITELJI Jedinstveni upravni odjel Grada Otoka
Otočka razvojna agencija
PARTNERI
Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije
Vukovarsko-srijemska županija
Državna škola za javnu upravu
Ministarstvo uprave
KORISNICI Djelatnici javnih institucija
POKAZATELJI Broj djelatnika javnih institucija koji su prošli neki oblik edukacije ili stručnog usavršavanja.
MJERA 1.7.2. Poticanje prekvalifikacije i dodatnog usavršavanja stanovništva
CILJ MJERE
Visoka stopa nezaposlenosti jedan je od problema, a on je dodatno naglašen činjenicom kako se zbog
stalnih promjena na tržištu rada od radnika očekuje da neprestano usvajaju nova znanja i vještine. Stoga je
bitno da se u lokalnoj zajednici stvori svijest i poticajno okruženje za usvajanje novog znanja i vještina.
SADRŽAJ MJERE
informiranje lokalnog stanovništva o prednostima i mogućnostima cjeloživotnog obrazovanja;
potpomaganje organizacije radionica i stručnih predavanja na kojima lokalno stanovništvo
može usvojiti nova znanja i vještine;
poticanje prekvalifikacije nezaposlenih osoba
REZULTAT Povećanje konkurentnosti lokalnog stanovništva na tržištu rada zahvaljujući usvajanju novog znanja i
vještina.
NOSITELJI Jedinstveni upravni odjel Grada Otoka
PARTNERI
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Vukovarsko-srijemska županija
Ustanove za obrazovanje odraslih
Otočka razvojna agencija
KORISNICI lokalno stanovništvo
nezaposlene osobe
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 46
POKAZATELJI broj održanih edukacija;
broj osoba koje su prošle neki oblik prekvalifikacije.
STRATEŠKI CILJ 1. UČINITI PROMETNU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURU DOSTUPNU SVIMA TE
RAZVITI DRUŠTVENE SADRŽAJE U NASELJIMA
PRIORITET 1.8. Razvoj komunalne, prometne i ICT infrastrukture te unapređenje energetske
infrastrukture
MJERA 1.8.1. Osuvremenjivanjesustava opskrbe energentima
CILJ MJERE
Premda je većina kućanstava na otočkom području opskrbljena električnom energijom, zastarjelost
elektroenergetske mreže predstavlja jedan od čimbenika koji potencijalno mogu usporiti daljnji razvoj
ovog područja. Pored toga, o razvijenosti energetske infrastrukture govori činjenica da je svega trećina
kućanstava priključena na plinski sustav. S ciljem podizanja kvalitete života lokalnog stanovništva te radi
osiguranja preduvjeta za daljnji razvoj, u narednom je razdoblju potrebno pristupiti osuvremenjivanju
elektroenergetske mreže i proširenju plinoopskrbnog sustava.
SADRŽAJ MJERE
rekonstrukcija prijenosne i distribucijske elektroenergetske mreže;
proširenje i osuvremenjivanje javne rasvjete u naseljima;
nastavak izgradnje i priključenje novih korisnika na plinoopskrbnu mrežu.
REZULTAT Zadovoljenje energetskih potreba kućanstava i gospodarstva zahvaljujući suvremenoj elektroenergetskoj
mreži i plinoopskrbnom sustavu.
NOSITELJI
Elektra Vinkovci
Hrvatska elektroprivreda
Plinara istočne Slavonije d.o.o.
PARTNERI Jedinstveni upravni odjel Grada Otoka
KORISNICI lokalno stanovništvo
gospodarski subjekti
POKAZATELJI
pokrivenost naselja elektroenergetskom mrežom
dužina izgrađenog plinoopskrbnog sustava
broj kućanstava s priključkom na plinoopskrbni sustav
MJERA 1.8.2. Modernizacija sustava vodoopskrbe i odvodnje
CILJ MJERE
Neuređenost sustava vodoopskrbe i odvodnje predstavljaju velike problem za lokalnu zajednicu. Naime,
postojeći vodoopskrbni sustav karakteriziraju veliki gubitci i poteškoće u opskrbi svih korisnika, a uređeni
sustav odvodnje postoji samo u dijelu naselja Otoka zbog čega se otpadne vode većinom ispuštaju u
septičke jame. Stoga je važno u narednom razdoblju urediti sustav vodoopskrbe i odvodnje kako bi se
podigla kvaliteta života lokalnog stanovništva i spriječilo zagađenje okoliša.
SADRŽAJ MJERE
održavanje postojećeg lokalnog vodoopskrbnog sustava;
izgradnja i spajanje na regionalnog vodoopskrbnog sustava istočne Slavonije;
nastavak izgradnje sustava za odvodnju u Otoku i Komletincima;
stavljenje u funkciju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda;
uređenje i redovito održavanje sustava za obranu od poplava.
REZULTAT Podizanje kvalitete života lokalnog stanovništva i sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš zahvaljujući
uređenom sustavu vodoopskrbe i odvodnje.
NOSITELJI Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o.
Vranjevo d.o.o.
PARTNERI Jedinstveni upravni odjel Grada Otoka
KORISNICI lokalno stanovništvo
gospodarski subjekti
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 47
POKAZATELJI
broj kućanstava priključenih na regionalni vodoopskrbni sustav istočne Slavonije;
dužina novoizgrađene kanalizacijske mreže;
broj kućanstava s priključkom na kanalizacijsku mrežu.
MJERA 1.8.3. Podizanje kvalitete prometne infrastrukture
CILJ MJERE
Iako je prometna povezanost Otoka i Komletinaca s okolnim područjem zadovoljavajuća, nužna su
dodatna ulaganja u osuvremenjivanje prometne infrastrukture kako bi otočko područje moglo bolje
valorizirati svoj povoljni geoprometni položaj te kako bi se u konačnici povećala i sigurnost sudionika u
prometu.
SADRŽAJ MJERE
proširenje i postavljanje adekvatne prometne signalizacije na postojećim prometnicama;
asfaltiranje i uređenje nerazvrstanih cesta;
dovršetak „Šokačke magistrale“
izgradnja kružnog toka u središtu Otoka
izgradnja nogostupa;
uređenje parkirnih mjesta;
uređenje pružnih prijelaza te željezničkih i autobusnih stajališta.
REZULTAT Bolja protočnost prometa i povećana sigurnost sudionika u prometu zahvaljujući suvremenoj prometnoj
infrastrukturi.
NOSITELJI
Uprava za ceste Vukovarsko-srijemske županije;
Hrvatske ceste;
Hrvatske željeznice;
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture
PARTNERI Jedinstveni upravni odjel Grada Otoka
KORISNICI
lokalno stanovništvo
gospodarski subjekti
putnici koji putuju lokalnim prometnicama
POKAZATELJI dužina novoizgrađenog nogostupa i biciklističkih staza;
dužina asfaltiranih i uređenih nerazvrstanih cesta
MJERA 1.8.4. Modernizacija telekomunikacijske infrastrukture
CILJ MJERE Uvođenjem nove i unapređenjem postojeće telekomunikacijske infrastrukture gospodarstvenicima i
lokalnom stanovništvu želi se olakšati poslovanje i svakodnevni život.
SADRŽAJ MJERE
poboljšanje pokrivenosti prostora Grada mobilnim signalom
zamjena starih telekomunikacijskih vodova
razvoj širokopojasnog pristupa internetu
REZULTAT veća dostupnost i kvaliteta telekomunikacijskih usluga
NOSITELJI Jedinstveni upravni odjel Grada Otoka
Hrvatski telekom
PARTNERI -
KORISNICI lokalno stanovništvo
gospodarstvenici
POKAZATELJI
kvaliteta telekomunikacijskih usluga (digitalna televizija, internetska veze, mobilni signal,...)
broj korisnika širokopojasnog interneta
broj korisnika wi-fi-a informatičke udruge
PRIORITET 1.9. Izgradnja i unapređenje društvene infrastrukture u svim naseljima te potpomaganje
civilnog društva i ranjivih skupina
MJERA 1.9.1. Unapređenje sportske infrastrukture
CILJ MJERE Kako bi se lokalno stanovništvo potaknulo na rekreativno bavljenje sportom, a profesionalnim športašima
osigurali primjereni uvjeti, u narednom razdoblju potrebno je obnoviti postojeću i izgraditi novu športsku
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 48
infrastrukturu.
SADRŽAJ MJERE
obnavljanje i opremanje školskih igrališta;
obnavljanje i opremanje školskih dvorana;
izgradnja i opremanje sportsko-rekreacijskih zona „Virovi“ i „Čistine“ ;
uređenje postojećih sportskih terena (nogometna igrališta, teniska igrališta, atletska staza,…);
uređenje biciklističkih staza.
izgradnja trodjelne nastavno-športske dvorane
REZULTAT Razvoj novih športova, poboljšanje uvjeta za lokalne športaše i športske udruge te podizanje kvalitete
života lokalnog stanovništva zahvaljujući novoizgrađenoj i obnovljenoj športskoj infrastrukturi.
NOSITELJI
Jedinstveni upravni odjel Grada Otoka
Vukovarsko-srijemska županija
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
PARTNERI Športski klubovi
KORISNICI Športaši i sportski klubovi
Lokalno stanovništvo
POKAZATELJI
broj obnovljenih sportskih terena
broj novoizgrađenih športsko-rekreacijskih zona
dužina izgrađenih biciklističkih staza
MJERA 1.9.2. Osiguranje osnovnih sadržaja i usluga u svim naseljima
CILJ MJERE
Dostupnost nekih osnovnih sadržaja poput vatrogasnih i društvenih domova, domova zdravlja, pošte,
banaka, trgovina direktno utječe na kvalitetu života stanovništva. Kako bi lokalno stanovništvo u vlastitoj
sredini moglo zadovoljiti osnovne potrebe te samim time bilo motivirano za ostanak, osnovni sadržaji
moraju biti dostupni u svim naseljima.
SADRŽAJ MJERE
uređenje postojećih i izgradnja novih društvenih domova;
uređenje i dogradnja vatrogasnih domova;
uređenje i opremanje doma zdravlja;
proširenje sadržaja zdravstvenih usluga;
obnova javnih površina;
uređenje groblja.
REZULTAT Veće zadovoljstvo i podizanje kakvoće života lokalnog stanovništva zahvaljujući dostupnosti osnovnih
sadržaja u svim naseljima.
NOSITELJI Jedinstveni upravni odjel Grada Otoka
Vranjevo d.o.o.
PARTNERI Dom zdravlja Vinkovci
Vukovarsko-srijemske županija
KORISNICI Lokalno stanovništvo
POKAZATELJI Broj novoizgrađenih/uređenih društvenih domova
MJERA 1.9.3. Poticanje civilnih udruga
CILJ MJERE
Djelovanje većeg broja raznovrsnih civilnih udruga ukazuje na razvijenost neke zajednice ali također
obogaćuje i društveni život. Zbog činjenice da civilne udruge preko dobrovoljnog okupljanja svojih
članova imaju pozitivan utjecaj na čitavo društvo, lokalna uprava će u narednom razdoblju poticati njihovo
djelovanje.
SADRŽAJ MJERE
nastavak financiranja djelovanja civilnih udruga;
osiguranje adekvatnih prostora za djelovanje civilnih udruga;
promoviranje civilnih udruga;
poticanje volonterskog rada u udrugama
REZULTAT Obogaćivanje društvenog života i razvoj civilnog društva zahvaljujući unapređenju uvjeta u kojima djeluju
civilne udruge.
NOSITELJI Jedinstveni upravni odjel Grada Otoka;
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 49
Vukovarsko-srijemska županija
PARTNERI -
KORISNICI Civilne udruge
Lokalno stanovništvo
POKAZATELJI
broj aktivnih civilnih udruga
broj članova civilnih udruga
proračunski izdaci namijenjeni civilnim udrugama
MJERA 1.9.4. Skrb o ranjivim društvenim skupinama
CILJ MJERE
S obzirom da je s jedne strane došlo do porasta broja socijalno ugroženih slučajeva zbog nepovoljnih
gospodarskih kretanja, dok se s druge strane zbog nepovoljnih gospodarskih kretanja povećava udio
starijeg stanovništva, i u narednom razdoblju biti će važno osigurati učinkoviti sustav koji će skrbiti o
ranjivim društvenim skupinama.
SADRŽAJ MJERE
potpomaganje djelovanja lokalnih udruga koje brinu o ranjivim skupinama;
povećanje osjetljivosti među lokalnim stanovništvom o ranjivim društvenim skupinama;
dodjeljivanje materijalne i financijske pomoći socijalno ugroženim slučajevima;
sufinanciranje troškova režija pojedinaca i obitelji teškog materijalnog položaja;
izgradnja ustanova za smještaj starih i nemoćnih osoba;
nastavak provedbe programa Dnevni boravak za starije i Pomoć u kući
REZULTAT Poboljšanje položaja ranjivih društvenih skupina zahvaljujući učinkovitom sustavu socijalne skrbi.
NOSITELJI
Jedinstveni upravni odjel Grada Otoka
Vukovarsko-srijemska županija
Ministarstvo socijalne politike i mladih
PARTNERI
Gradska udruga umirovljenika
Ostale civilne udruge
Gradski Crveni križ Vinkovci
Lokalno stanovništvo
KORISNICI Ranjive društvene skupine (pojedinci i obitelji teškog materijalnog položaja, stari i nemoćni,…)
POKAZATELJI broj usluga nekog od oblika socijalne pomoći
proračunski izdaci namijenjeni socijalnoj skrbi
STRATEŠKI CILJ 1. ZAŠTITITI I STAVITI U FUNKCIJU PRIRODNU I KULTURNU BAŠTINU
PRIORITET 1.10. Zaštita okoliša i stavljanje u funkciju prirodne baštine
MJERA 1.10.1. Očuvanje prirodnih i krajobraznih vrijednosti
CILJ MJERE
Očuvana su prirodna baština te raznolikost biljnog i životinjskog svijeta velika prirodna bogatstva otočkog
područja. Kako bi nove generacije i u budućnosti mogle uživati u prirodnim i krajobraznim vrijednostima,
neophodno je osmisliti i provoditi aktivnosti usmjerene prema postizanju tog cilja. Također, kako bi
prirodna baština bila stavljena u funkciju razvoja lokalnog gospodarstva potrebno je istraživati i
promovirati jedinstvenost prirodne baštine te promovirati njeno održivo korištenja.
SADRŽAJ MJERE
zaštita prirodnog krajolika velike estetske i biološke vrijednosti;
znanstveno istraživanje i promoviranje prirodne baštine otočkog kraja;
educiranje stanovništva o važnosti očuvanja okoliša;
zaštita rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta;
izrada i redovita revizija prostorno-planske dokumentacije..
REZULTAT Očuvana prirodna baština ostavljena u naslijeđe budućim generacijama.
NOSITELJI Jedinstveni upravni odjel Grada Otoka
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 50
PARTNERI
Lokalno stanovništvo
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Vukovarsko-srijemske
županije
Institut šumarstva
Vukovarsko-srijemska županija
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja
KORISNICI
Lokalno stanovništvo
Turisti
Buduće generacije
POKAZATELJI broj zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta;
površina zaštićenog krajolika.
MJERA 1.10.2. Poticanje i promoviranje primjene obnovljivih izvora energije i energetske
učinkovitosti
CILJ MJERE
Uzimajući u obzir sve veću potrebu za energijom ali i činjenicu da na otočkom području postoji potencijal
za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, među kućanstvima i gospodarskim subjektima promovirati
će se primjena energije iz obnovljivih izvora radi zadovoljenja vlastitih energetskih potreba.
SADRŽAJ MJERE
promicanje korištenja biomase za proizvodnju energije;
poticanje ugradnje solarnih kolektora za dobivanje energije i zagrijavanje vode;
poticanje korištenja i ostalih obnovljivih izvora energije;
promicanje i poticanje energetske učinkovitosti.
REZULTAT Zadovoljenje potreba kućanstava i gospodarskih subjekata za energijom te očuvanje okoliša zahvaljujući
proizvodnji i primjeni energije iz obnovljivih izvora i smanjenoj potrošnji energije.
NOSITELJI Jedinstveni upravni odjel Grada Otoka
PARTNERI Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Otočka razvojna agencija
KORISNICI Kućanstva
Gospodarski subjekti
POKAZATELJI broj kućanstava/gospodarskih subjekata koji koriste obnovljive izvore energije.
MJERA 1.10.3. Modernizacija sustava za gospodarenje otpadom
CILJ MJERE Kako bi se spriječilo onečišćenje okoliša ali i zadržala njegova izvornost za buduće generacije, već sada je
potrebno modernizirati i unaprijediti postojeći sustav gospodarenja otpadom.
SADRŽAJ MJERE
donošenje plana gospodarenja otpadom;
sanacija divljih odlagališta;
poticanje reciklaže i odvojenog prikupljanja otpada;
dodatno opremanje i održavanje eko otoka u naseljima;
dodatno opremanje i održavanje reciklažnog dvorišta;
opremanje lokalnog komunalnog poduzeća suvremenom opremom.
REZULTAT Očuvanje okoliša za buduće naraštaje zahvaljujući učinkovitijem sustavu za gospodarenje otpadom.
NOSITELJI Vranjevo d.o.o.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 51
Jedinstveni upravni odjel Grada Otoka
PARTNERI Lokalno stanovništvo
Gospodarski subjekti
KORISNICI lokalno stanovništvo
buduće generacije
POKAZATELJI
količina recikliranog otpada;
broj postavljenih eko otoka u naseljima;
broj reciklažnih dvorišta;
PRIORITET 1.11. Zaštita kulturnog naslijeđa i poticanje kulturnog stvaralaštva
MJERA 1.11.1. Očuvanje kulturnog naslijeđa i oživljavanje narodnih običaja
CILJ MJERE
Šire područje grada Otoka posjeduje vrlo vrijednu kulturnu baštinu koju je potrebno očuvati i za buduće
naraštaje. S ciljem očuvanja kulturne baštine i narodnih običaja u budućnosti, nužno je potaknuti svijest o
njihovoj važnosti te ih očuvati za budućnost.
SADRŽAJ MJERE
zaštita i obnova materijalne kulturne baštine te njezino stavljanje u funkciju ;
zaštita i njegovanje nematerijalne kulturne baštine te njezino stavljanje u funkciju ;
promicanje djelovanja kulturno-umjetničkih društava;
oživljavanje i uprizorenje starih narodnih običaja;
promicanje i organiziranje kulturno-umjetničkih manifestacija koje promoviraju lokalno
kulturno naslijeđe;
poticanje kulturnog stvaralaštva među mladima.
REZULTAT Očuvana kulturna baština i narodni običaji ostavljeni u naslijeđe budućim generacijama.
NOSITELJI Jedinstveni upravni odjel Grada Otoka
PARTNERI
Lokalna kulturno-umjetnička društva
Vukovarsko-srijemska županija
Ministarstvo kulture
KORISNICI
lokalno stanovništvo
turisti
buduće generacije
POKAZATELJI broj zaštićenih kulturnih dobara
broj kulturno-umjetničkih manifestacija
MJERA 1.11.2. Poticanje kreativnosti i kulturnog stvaralaštva
CILJ MJERE
Otok je tradicionalno jedno od kulturnih središta Vukovarsko-srijemske županije. Kako bi i u budućnosti
Otok bio prepoznatljiv kao jedno od kulturnih središta Vukovarsko-srijemske županije, u narednom
razdoblju poticati će se razvoj kulture.
SADRŽAJ MJERE
opremanje gradske knjižnice;
potpomaganje djelovanja pojedinaca, civilnih udruga koje se bave kulturnim stvaralaštvom;
poticanje razvoja poduzetništva temeljenog na kulturnoj baštini i kulturnom stvaralaštvu;
organizacija kulturnih događanja radi promocije kulturnog stvaralaštva lokalnih umjetnika.
REZULTAT Razvoj kulture i kulturnog stvaralaštva zahvaljujući stvaranju poticajnog okruženja.
NOSITELJI Grad Otok
Gradska knjižnica Otok
PARTNERI Vukovarsko-srijemska županija
Ministrstvo kulture
KORISNICI pojedinci, udruge i ustanove u kulturi
POKAZATELJI proračunski izdatci namijenjeni poticanju kulture
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 5
2
5.4. Usklađenost Strateškog razvojnog programa grada Otoka s Razvojnom strategijom Vukovarsko-srijemske županije
Razdoblje na koje se odnosi strateški razvojni program grada Otoka na razini Europske unije odgovara programskom razdoblju 2014.-2020. Uvažavajući činjenicu da je Strateški razvojni program grada Otoka temelj za povlačenje bespovratnih
sredstava iz europskih fondova, strateški su ciljevi definirani ovim dokumentom usklađeni sa strateškim ciljevima relevantnih dokumenata na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini. Točnije, od europskih je strateških dokumenata Strateški razvojni program grada Otoka usklađen sa strategijom Europa 2020, dok je gledajući nacionalnu razinu usklađen s relevantnim nacionalnim strategijama i operativnim programima.
Naposljetku, gledajući regionalnu razinu, Strateški razvojni program grada Otoka usklađen je s važećom Razvojnom strategijom Vukovarsko-srijemske županije 2011.-2013.
Prikaz međusobne usklađenosti Razvojne strategije Vukovarsko-srijemske županije i Strateškog razvojnog programa grada Otoka dan je u nastavku na Tablici 10.
Strateški ciljevi i prioriteti Vukovarsko-srijemske županije Strateški ciljevi i prioriteti grada Otoka
Strateški cilj 1. Konkurentno gospodarstvo Strateški cilj 1. Razviti učinkovito i konkurentno gospodarstvo
Oznaka Prioritet Oznaka Prioritet
1.1. Razvoj gospodarstva temeljenog na znanju i tehnologiji 1.1. Jačanje malih i srednjih poduzetnika
1.2. Jačanje poduzetništva i privlačenje ulaganja
1.3 Povećanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora 1.2. Razvijanje učinkovite poljoprivredne proizvodnje, šumarstva i drvne industrije
1.4. Razvoj turizma 1.3. Razvoj turizma i jačanje turističke ponude
Strateški cilj 2. Razvoj ljudskih resursa i kapaciteta za upravljanje razvojem Strateški cilj 2. Jačati demografsku stabilnost te povećati konkurentnost lokalnog stanovništva na tržištu rada
Oznaka Prioritet Oznaka Prioritet
2.1. Razvoj sustava obrazovanja i njegova prilagodba potrebama razvoja gospodarstva 2.3. Razvoj i osuvremenjivanje školstva te poticanje obrazovanja
2.2. Razvoj tržišta rada
2.4. Ulaganje u ljudske potencijale 2.3. Unapređenje znanja i vještina za upravljanje razvojem
2.4. Jačanje međunarodne povezanosti i prepoznatljivosti
Strateški cilj 3. Kvalitetno prostorno planiranje, moderna infrastruktura i očuvani okoliš Strateški cilj 3. Učiniti prometnu i komunalnu infrastrukturu dostupnu svima te razviti društvene sadržaje u svim naseljima
Oznaka Prioritet Oznaka Prioritet
3.1. Integracija i modernizacija prometne infrastrukture 3.1. Razvoj komunalne, prometne i ICT infrastrukture te unapređenje energetske infrastrukture
3.2. Cjelovito i učinkovito gospodarenje vodama
3.1. Razvoj komunalne, prometne i ICT infrastrukture te unapređenje energetske infrastrukture
Strateški cilj 1. Razviti učinkovito i konkurentno gospodarstvo
1.2. Razvijanje učinkovite poljoprivredne proizvodnje, šumarstva i drvne industrije
3.3. Poboljšanje kvalitete komunalne opremljenosti 3.1. Razvoj komunalne, prometne i ICT infrastrukture te unapređenje energetske infrastrukture
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 5
3
3.4. Ulaganja u obnovljive izvore energije i učinkovito korištenje energije 4.1. Zaštita okoliša i stavljanje u funkciju prirodne baštine
3.5. Očuvanje okoliša i zaštita prirode 4.1. Zaštita okoliša i stavljanje u funkciju prirodne baštine
Strateški cilj 4. Unapređenje kvalitete življenja Strateški cilj 3. Učiniti prometnu i komunalnu infrastrukturu dostupnu svima te razviti društvene sadržaje u svim naseljima
Oznaka Prioritet Oznaka Prioritet
4.1. Poboljšanje uvjeta za pružanje visoko-kvalitetnih zdravstvenih usluga 3.2. Izgradnja i unapređenje društvene infrastrukture u svim naseljima te potpomaganje civilnog društva i ranjivih skupina
4.2. Poboljšanje kvalitete života i razvoj socijalnih usluga
3.2. Izgradnja i unapređenje društvene infrastrukture u svim naseljima te potpomaganje civilnog društva i ranjivih skupina
Strateški cilj 2. Stimulirati obitelji i znanje te povećati konkurentnost lokalnog stanovništva na tržištu rada
2.1. Razvoj sadržaja namijenjenih djeci i mladima
2.2. Potpomaganje roditelja i poticanje pronatalitetne politike
4.3. Razvoj i unaprjeđenje kulture te očuvanje kulturne baštine 4.2 Zaštita kulturnog naslijeđa i poticanje kulturnog stvaralaštva
4.4. Unapređenje sportske infrastrukture i razvoj sportskih programa 3.2. Izgradnja i unapređenje društvene infrastrukture u svim naseljima te potpomaganje civilnog društva i ranjivih skupina
4.5. Razvoj ruralnog područja
Strateški cilj 1. Razviti učinkovito i konkurentno gospodarstvo
1.3. Razvoj turizma i jačanje turističke ponude
Strateški cilj 4. Zaštititi i staviti u funkciju prirodnu i kulturnu baštinu
4.1. Zaštita okoliša i stavljanje u funkciju prirodne baštine
Strateški cilj 4. Zaštititi i staviti u funkciju prirodnu i kulturnu baštinu
4.2. Zaštita kulturnog naslijeđa i poticanje kulturnog stvaralaštva
Tablica 11 Usklađenost strateških ciljeva i prioriteta Vukovarsko-srijemske županije sa strateškim ciljevima i prioritetima grada Otoka
5.5. Baza projektnih ideja
Bazom projektnih ideja dobiva se uvid u projekte kojima se pridonosi ostvarenju strateških ciljeva zacrtanih u Strateškom razvojnom programu grada Otoka. Ovisno o broju zaprimljenih projektnih ideja, baza ukazuje na interes dionika za određenim područjem te je temelj za izradu Akcijskog plana za provedbu Strateškog razvojnog programa grada Otoka. Zbog same činjenice da su u Strateškom razvojnom programu grada Otoka
definirani strateški ciljevi, prioriteti i mjere ulaganja do 2020. godine, svaka projektna ideja uvrštena u bazu imati će uporište u ovom strateškom dokumentu.
Prije nego li se uvrsti u bazu, svaka projektna ideja mora proći nekoliko faza u postupku rangiranja. Prva faza u postupku rangiranja odnosi se na utvrđivanje u kojoj mjeri projektna ideja doprinosi ostvarenju zacrtanih strateških ciljeva, prioriteta i mjera. Idući korak predstavlja utvrđivanje pripremljenosti
projekta koja ovisi o tome u kolikoj mjeri je pripremljena sva tehnička dokumentacija potrebna za njegovu provedbu. Nakon toga slijedi ocjenjivanje relevantnosti projekta odnosno utvrđivanje u kojoj mjeri pridonosi ostvarenju mjere s kojom je povezan. Naposljetku, ocjenjuju se financijski i provedbeni kapaciteti podnositelja same projektne ideje. Ukoliko se radi o tzv. „soft“ projektima, njihova razina pripremljenosti je veća zbog činjenice da njihova realizacija ne uključuje građevinske radove pa samim time nije potrebno pripremiti tehničku
Bro
j 12
.„SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 5
4
dokumentaciju. Grafički prikaz postupka rangiranja projektnih ideja dan je u nastavku.
Slika 3 Postupak rangiranja projektnih ideja
Izvor: Obrada autora
6. Indikatori učinka Strateškog razvojnog programa grada Otoka
S ciljem ocjene uspješnosti Strateškog razvojnog programa grada Otoka, tj. radi lakšeg praćenja njegove provedbe, potrebno je definirati adekvatne indikatore. Na temelju njih donosi se zaključak o uspješnosti realizacije pojedinog strateškog cilja, a prilikom definiranja indikatora treba se rukovoditi SMART pristupom, odnosno indikatori trebaju biti:
Specific – specifični;
Measurable – mjerljivi;
Achievable – realno dostižni;
Relevant – relevantni u odnosu na postavljeni cilj;
Time bound – vremenski ograničeni.
U nastavku je dan prikaz temeljnih indikatora Strateškog razvojnog programa grada Otoka do 2020. godine te prikaz strateških indikatora po pojedinom strateškom cilju.
Strateški cilj 1. Razviti učinkovito
i konkurentno gospodarstvo
Strateški cilj 2. Jačati
demografsku stabilnost te
povećati konkurentnost
lokalnog stanovništva na
tržištu rada
Strateški cilj 3. Učiniti
prometnu i komunalnu
infrastrukturu dostupnu
svima te razviti društvene
sadržaje u naseljima
Strateški cilj 4. Zaštititi i
staviti u funkciju prirodnu
i kulturnu baštinu
Prioriteti
1.1. Jačanje malih i srednjih
poduzetnika;
1.2. Razvijanje učinkovite
poljoprivredne proizvodnje;
1.3. Razvoj turizma i jačanje
turističke ponude
Prioriteti
2.1. Razvoj sadržaja
namijenjenih djeci i mladima;
2.2. Potpomaganje roditelja i
poticanje pronatalitetne
politike;
2.3. Razvoj i
osuvremenjivanje školstva te
poticanje obrazovanja;
2.4. Ulaganje u ljudske
potencijale
Prioriteti
3.1. Razvoj komunalne,
prometne i ICT infrastrukture
te unapređenje energetske
infrastrukture;
3.2. Izgradnja i unapređenje
društvene infrastrukture u
svim naseljima te
potpomaganje civilnog društva
i ranjivih skupina.
Prioriteti
4.1. Zaštita okoliša i
stavljanje u funkciju prirodne
baštine;
4.2. Zaštita kulturnog
naslijeđa i poticanje
kulturnog stvaralaštva
Prioritet / mjera Pripremljenost Relevantnost
Financijski kapaciteti
Baza projektnih ideja
Bro
j 12
.„SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 5
5
Indikatori učinaka
-Povećanje broja poduzetnika
aktivnih 2 godine nakon pokretanja
poslovanja za 20 do 2020. godine;
-Povećanje broja osoba zaposlenih
kod lokalnih poduzetnika za 10%
do 2020. godine;
-Otvaranje 3 nove tvrtke i
povećanje broja osoba zaposlenih u
poduzetničkoj zoni za 10% do
2020. godine;
-Povećanje broja poljoprivrednika
za 15% do 2020. godine;
-Povećanje površine navodnjavanog
poljoprivrednog zemljišta za 25%
do 2020. godine;
-Povećanje broja poljoprivrednika
koji se bave ekološkim uzgojem
hrane za 30% do 2020. godine;
-Uključivanje pet OPG-ova u
lokalnu turističku ponudu do 2020.
godine;
-Obogaćivanje lokalne turističke
ponude s 5 novih turističkih
atrakcija;
-Izgradnja 3 nova ugostiteljska
objekta do 2020. godine;
-Ostvarenje 500 noćenja godišnje
do 2020. godine.
Indikatori učinaka
-Uređenje 3 dječjih igrališta
do 2020. godine;
-Organizacija 5 radionica
godišnje za djecu i mlade do
2020. godine;
-Udovoljavanje Predškolske
ustanove „Pupoljak“ državnim
pedagoškim standardima do
2020. godine;
-Povećanja broja rođenih
osoba za 10% do 2020.
godine;
-Povećanje proračunskih
izdataka namijenjenih
osnovnoškolskim ustanovama
za 10% do 2020. godine;
-Povećanje broja studentskih
stipendija za 20% do 2020.
godine;
-Stručna izobrazba 3
djelatnika javnih institucija
godišnje do 2020. godine;
-Organizacija 2 radionica
godišnje namijenjenih
prekvalifikaciji nezaposlenih i
teško zapošljivih osoba.
Indikatori učinaka
-Povećanje broja kućanstava s
priključkom na plinoopskrbni
sustav za 20%;
-Priključenje 50% kućanstava
na regionalni vodoopskrbni
sustav istočne Slavonije;
-Izgradnja 5 kilometara
kanalizacijske mreže do 2020.
godine;
-Uređenje 4 kilometara
nogostupa do 2020. godine.
Uređenje 10 kilometara
biciklističkih staza do 2020.
godine;
-Izgradnja sportsko-
rekreacijske zone „Virovi“ i
„Čistine“ do 2020. godine;
-Uređenje društvenog doma u
Komletincima do 2020.
godine;
-Povećanje proračunskih
izdataka namijenjenih civilnim
udrugama za 10% do 2020.
godine;
-Povećanje proračunskih
izdataka namijenjenih
socijalnoj skrbi za 10% do
2020. godine;
Indikatori učinaka
- Povećanje broja
kućanstava/gospodarskih
subjekata koji koriste
obnovljive izvore energije za
20%;
-Povećanje proračunskih
izdataka namijenjenih
poticanju kulture za 10% do
2020. godine.
Izvori za provjeru indikatora
Grad Otok, FINA, Agencija za
plaćanje u poljoprivredi, Turistička
zajednica
Izvori za provjeru
indikatora
Grad Otok, Državni zavod za
statistiku, Hrvatski zavod za
zapošljavanje
Izvori za provjeru
indikatora
Grad Otok, Vranjevo d.o.o.,
Plinara istočne Slavonije
d.o.o., Vinkovački vodovod i
kanalizacija d.o.o.
Izvori za provjeru
indikatora
Grad Otok
Temeljni indikatori
Povećanje broja radnih mjesta na području Otoka za 20% do 2020. godine;
Podizanje popunjenosti poduzetničke zone na 70% do 2020. godine;
Povećanje broja rođenih osoba za 10% do 2020. godine;
Smanjenje broja nezaposlenih osoba za 20% do 2020. godine;
Rješavanje problema u vodoopskrbi i priključenje ½ kućanstava na regionalni vodoopskrbni sustav istočne Slavonije;
Postojanje uređenih društvenih domova u svim naseljima do 2020. godine;
7. Institucionalni okvir i financijski izvori za upravljanje
7.1. Provedba Strateškog razvojnog programa
Provedba je Strateškog razvojnog programa grada Otoka zahtjevan proces za koji je potrebno imenovati provedbeno tijelo unutar lokalne javne uprave, definirati mehanizme provedbe, izraditi financijski plan financiranja predviđenih aktivnosti, definirati postupke praćenja i evaluacije programa i projekata te informirati javnost.
Uspješnost provedbe Strateškog razvojnog programa grada Otoka ne ovisi isključivo o radu lokalne uprave nego je u ovisnosti o ostvarenju razvojnih projekata, suradnji s regionalnom i državnom upravom, ustanovama i institucijama, privatnim inicijativama, aktivnostima poduzetnika, uključenosti udruga civilnog društva i zainteresiranosti građana. Stoga je važna primjena partnerskog pristupa i suradnja relevantnih dionika ne samo u izradi, nego i u provedbi Strateškog razvojnog programa grada Otoka. S ciljem osiguranja uspješne provedbe ovog strateškog dokumenta, definiran je Institucionalni okvir
Bro
j 12
.„SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 5
6
koji obuhvaća sve relevantne dionike koji će pridonijeti ostvarenju zacrtanih strateških ciljeva svojim koordiniranim djelovanjem.
7.2. Tijela provedbe
7.2.1. Partnerstvo i Radni tim
Partnerstvo je dio institucionalnog okvira provedbe Strateškog razvojnog programa grada Otoka. Ono predstavlja lokalne dionike te sugerira smjernice razvoja poštujući načela konsenzusa, jednakosti i transparentnosti. Također, ovom se tijelu podnosi Akcijski plan o provedbi Strateškog razvojnog programa grada Otoka.
Radni je tim sastavljen od predstavnika gradske uprave i Otočke razvojne agencije tijelo sa savjetodavnom i operativnom funkcijom. Ovo tijelo u fazi provedbe koordinira djelovanjem nositelja mjera utvrđenih ovim dokumentom te od njih prikuplja informacije o rezultatima provedbe samih mjera. Također, na temelju analize prikupljenih informacija, Radni tim donosi Izvješće o provedbi Strateškog razvojnog programa.
7.2.2. Grad Otok
Statutom je Grada utvrđeno kako je Grad Otok samostalan u odlučivanju u poslovima iz samoupravnog djelokruga sukladno zakonima i Ustavu Republike Hrvatske. Gradska tijela imaju ključnu ulogu u provedbi ovog strateškog dokumenta. Gradonačelnik, kao tijelo izvršne vlasti, imenuje članove Radnog tima koji je odgovoran za provedbu ovog dokumenta. On također saziva Partnerstvo prilikom razmatranja Akcijskog plana o provedbi Strateškog razvojnog programa,te predsjeda Partnerstvom.
Gradsko vijeće, kao predstavničko tijelo građana, usvaja Strateški razvojni program grada Otoka. Ono odobrava Izvješće o provedbi Strateškog razvojnog programa a Radnom timu upućuje svoje primjedbe i prijedloge.
7.2.3. Upravni odjeli
Radi obavljanja poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Otoka, ustrojena je gradska uprava. Njena uloga također uključuje izvršenje poslova državne uprave koji su zakonom preneseni na grad Otok. Gradska uprava ustrojena je kao jedinstveni upravni odjel kojim upravlja pročelnik.
Uloga se Jedinstvenog upravnog odjela u provedbi ogleda u činjenici da on donosi Akcijski plan o provedbi Strateškog razvojnog programa u kojem je dan popis prioriteta i mjera s indikativnim financijskim alokacijama, rokovi njihove provedbe i pokazatelji izvršenja pojedinih mjera.
7.2.4. Javne službe
S ciljem pružanja usluga kojima se osiguravaju nezamjenjivi uvjeti života i rada građana, gospodarskih i drugih subjekata na području grada, ustrojene su javne službe. One su zadužene za zadovoljenje svakodnevnih potreba građana vezanih za komunalnu, gospodarsku i društvenu djelatnost, a osnivaju se i organiziraju kao trgovačka društva, javne ustanove i vlastiti pogoni.
Od javnih gradskih službi, na području grada Otoka djeluju Gradsko komunalno poduzeće Vranjevo, Predškolska ustanova Pupoljak, Gradska knjižnica Otok i Otočka razvojna agencija.
Komunalno poduzeće Vranjevo osnovano je 1997. godine kao društvo s ograničenom odgovornošću od strane tadašnje Općine Otok. Njegove su primarne djelatnosti komunalne naravi a odnose se na održavanje javnih površina, odvoz komunalnog otpada, održavanje gradskog groblja i pogreba, te drugi građevinski poslovi.
Za organizaciju je predškolskog odgoja na području grada Otoka zadužena Predškolska ustanova Pupoljak. Njezin je osnivač i sufinancijer Grad Otok, a sama ustanova djeluje još od 1982. godine. S druge strane, Gradska knjižnica Otok osnovana je 2010. godine od strane Grada Otoka radi obavljanja knjižnične djelatnosti.
Otočka je razvojna agencija osnovana 2014. godine kao ustanova u vlasništvu Grada Otoka. Ciljevi zbog kojih je osnovana Otočka razvojna agencija odnose se na strateško planiranje i provođenje svih razvojnih projekata Grada Otoka; stvaranje djelotvornog alata za poticanje lokalnog razvoja kroz pripremu i provedbu projekata usmjerenih stvaranju pogodnih uvjeta za privlačenje ulaganja, razvoj turizma i poduzetništva, što aktivnije sudjelovanje u korištenju fondova Europske unije i nacionalnih fondova; jačanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava; razvoj i jačanje obrta i tradicijskih obrta.
Uvažavajući činjenicu da su gradske javne službe nositelji mnogobrojnih mjera definiranih u sklopu ovog strateškog dokumenta, jasno je kako one imaju vrlo važnu ulogu pri samoj provedbi Strateškog razvojnog programa grada Otoka.
7.2.5. Javni sektor
Dionike javnog sektora čine predstavnici javnih ustanova, institucija i poduzeća koji su zaduženi za provedbu razvojnih mjera ili se pojavljuju kao važni partneri u pripremi i provedbi razvojnih projekata. Ovisno o području djelovanja, prikaz najvažnijih javnih institucija dan je u nastavku:
demografska kretanja i ljudski resursi – Ministarstvo socijalne politike i mladih; Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta; Hrvatski zavod za zapošljavanje; regionalne i lokalne odgojno-obrazovne ustanove.
gospodarsko stanje – Ministarstvo gospodarstva; Ministarstvo poljoprivrede; Ministarstvo poduzetništva i obrta; Hrvatska turistička zajednica; Hrvatska gospodarska komora; Hrvatska obrtnička komora; Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije; Obrtnička komora Vukovarsko-srijemske županije.
razvoj infrastrukture i kvaliteta života – Hrvatske ceste;Hrvatske vode; Hrvatske šume; Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Vukovarsko-srijemske županije; Zavod za prostorno uređenje Vukovarsko-srijemske županije.
7.2.6. Civilno društvo
Udruge su civilnog društva bitne za svaku sredinu iz nekoliko razloga. Ponajprije, okupljajući lokalno stanovništvo one svojim djelovanjem promiču specifične ciljeve te tako pridonose promicanju socio-ekonomskog razvoja i podizanju kvalitete života. Međutim, zbog manjka sredstava u lokalnim proračunima one sredstva za vlastito poslovanje nerijetko moraju potražiti u nacionalnim i europskim fondovima. Stoga udruge civilnog društva najčešće posjeduju znanje i veliko iskustvo u pripremi i provedbi projekata.
Bro
j 12
.„SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 5
7
Uzimajući u obzir činjenicu da su udruge civilnog društva nositelji ili partneri na velikom broju mjera koje pridonose ostvarenju zacrtanih strateških ciljeva, jasno je kako će one biti važan dionik prilikom provedbe Strateškog razvojnog programa grada Otoka.
7.2.7. Privatni sektor
Poznato je kako je jak privatni sektor generator rasta svake zajednice budući da se u njemu stvara dodana vrijednost i otvara veliki broj radnih mjesta. Međutim, ova skupina dionika nerijetko se nalazi u nepovoljnom položaju jer ovisi o čimbenicima na koje nemaju utjecaja (makroekonomska kretanja, dostupnost i cijena kapitala, poduzetničko okruženje, zakonske odredbe,…). Budući da predstavnici privatnog sektora predstavljaju jednu od najvažnijih i najranjivijih skupina u svakoj zajednici, bitno je uvažiti njihove prijedloge, znanje i iskustvo prilikom osmišljavanja i provedbe mjera kojima će se pokrenuti lokalno gospodarstvo.
7.3. Financijski okvir
Financijskim je okvirom dana okvirna alokacija raspoloživih financijskih sredstava za realizaciju pojedine mjere zbog čega on predstavlja jedan od najvažnijih koraka u procesu strateškog planiranja. Sama alokacija raspoloživih financijskih sredstava detaljno se prikazuje u godišnjem Akcijskom planu provedbe Strateškog razvojnog programa grada Otoka čime se osigurava optimalno korištenje raspoloživih financijskih sredstava ovisno o potrebama koje se mijenjaju iz godine u godinu.
Uloga se izrađenog financijskog okvira ogleda u činjenici da on služi kao indikator uspješnosti provedbe Strateškog razvojnog programa grada Otoka. Naime, usporedbom uloženih financijskih sredstava i ostvarenih rezultata moguće je utvrditi opravdanost uloženih financijskih sredstava po pojedinom cilju.
Usprkos ograničenosti, gradski proračun predstavlja najvažniji izvor financijskih sredstava za realizaciju mjera predloženih u Strateškom razvojnom programu grada Otoka. Osim gradskog proračuna, financijska sredstva potrebna za provedbu mjera zacrtanih ovim strateškim dokumentnom mogu se pronaći i u drugim izvorima:
županijski proračun – zbog ranije prikazane koherentnosti u sustavu strateškog planiranja, tj. činjenice da realizacija strateških ciljeva na lokalnoj razini pridonosi ostvarenju strateških ciljeva na županijskoj razini, dio potrebnih financijskih sredstava biti će osiguran i u županijskom proračunu;
državni proračun – prethodno navedena koherentnost u sustavu strateškog planiranja i činjenica da grad Otok s obzirom na vrijednost indeksa razvijenosti ima status potpomognutog područja omogućiti će financiranje mjeraiz ovog strateškog dokumenta financijskim sredstvima iz državnog proračuna;
europski fondovi – manjak sredstava u nacionalnom, županijskom i lokalnom proračunu uvjetuje korištenje bespovratnih sredstava iz europskih fondova kao najvažnijeg izvora za financiranje provedbe mjerapredloženih ovim strateškim dokumentom. Zahvaljujući činjenici da su strateški ciljevi ovog dokumenta sukladni sa strateškim ciljevima strategije Europa 2020, omogućiti će kandidiranje lokalnih razvojnih projekata za dobivanje bespovratnih financijskih sredstava iz europskih fondova. Upravo stoga, europski fondovi predstavljaju najvažniji izvor financijskih sredstava za provedbu Strateškog razvojnog programa grada Otoka.
Pregled informacija o najznačajnijim europskim fondovima dan je tablici u nastavku.
Tablica 12 Najznačajniji europski fondovi
Naziv fonda Europski fond za regionalni
razvoj (ERDF)
Europski poljoprivredni fond za
ruralni razvoj (EAFRD) Europski socijalni fond (ESF)
Opis i područja
ulaganja
ERDF namijenjen je jačanju
ekonomske i socijalne kohezije u
Europskoj uniji kroz smanjenje
ekonomskih razlika među regijama
putem ulaganja u infrastrukturu i
fizički kapital.
ERDF namijenjen je ovim
područjima ulaganja:
proizvodne investicije
koje stvaraju i čuvaju
radna mjesta, a putem
izravne pomoći malim i
srednjim poduzetnicima;
investicije u
infrastrukturu koja
osigurava osnovne
usluge za građane u
području energije, zaštite
okoliša, prometa, te
EAFRD je instrument koji podupire
europsku politiku ruralnog razvoja, a
koja čini drugi stup Zajedničke
poljoprivredne politike. Dugoročni cilj
politike ruralnog razvoja je povećanje
konkurentnosti poljoprivrede, održivo
upravljanje prirodnim resursima,
klimatske promjene te uravnotežen
razvoj ruralnih krajeva.
EAFRD namijenjen je ovim područjima
ulaganja:
mala infrastruktura (ceste,
odvodnja, objekti za
podizanje kvalitete
društvenog života);
ruralni turizam;
poljoprivredna proizvodnja;
razvoj i povećanje
konkurentnosti
ESF je instrument Europske unije
usmjeren na poticanje
poduzetništva, pružanje pomoći
posloprimcima u pronalaženju
boljih radnih mjesta i uspostavi
pravednijih za sve građane EU
prilikom njihovog zapošljavanja.
Njegovo djelovanje temelji se na
ulaganju u ljudske resurse, mlade i
one koji tragaju za poslom.
ESF namijenjen je ovim
područjima ulaganja:
osposobljavanje
stanovništva radi veće
konkurentnosti na tržištu
rada;
poticanje društvenog
poduzetništva i
samozapošljavanja;
Bro
j 12
.„SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 5
8
informacijske i
komunikacijske
tehnologije;
investicije u društvenu,
zdravstvenu i obrazovnu
infrastrukturu;
jačanje razvojnih
potencijala kroz pomoć
regionalnog i lokalnog
razvoja, istraživanja i
inovacije
poljoprivrednih
gospodarstava;
ekološki uzgoj;
razvoj šumskih područja i
poboljšanje održivosti šuma;
obnovljivi izvori energije;
edukacijske i obrazovne
aktivnosti za
poljoprivrednike.
poboljšanje sustava
obrazovanja na svim
razinama;
socijalno uključivanje
ugroženih i ranjivih
skupina;
razvoj kapaciteta
organizacija civilnog
društva.
Potencijalni
prijavitelji
jedinice
lokalne/regionalne
samouprave;
mali i srednji
poduzetnici;
znanstveno-istraživački
sektor;
civilni i privatni sektor.
jedinice lokalne/regionalne
samouprave (do 5.000 ili
10.000 stanovnika);
lokalne akcijske grupe i
obiteljska poljoprivredna
gospodarstva;
mladi poljoprivrednici;
šumoposjednici.
jedinice
lokalne/regionalne
samouprave;
javne i obrazovne
ustanove;
poslodavci;
udruge.
Izvor: Obrada autora
7.4. Praćenje i vrednovanje
Budući da će se Strateški razvojni programa grada Otoka provoditi tijekom dužeg vremenskog razdoblja važno je uspostaviti učinkoviti sustav praćenja i nadzora provedbe radi dobivanja informacija koje nositeljima mogu biti od pomoći. Kontinuiranim je praćenjem i vrednovanjem provedbe Strateškog razvojnog programa grada Otoka moguće dobiti informacije o:
uspješnosti postizanja zacrtanih strateških ciljeva u tekućem razdoblju;
uzrocima eventualnog nedostizanja zacrtanih strateškihciljeva;
dostatnosti raspoloživih sredstava za dostizanje zacrtanih strateških ciljeva;
relevantnosti zacrtanih mjera ovisno o promjenama okruženja.
Kako bi se omogućilo učinkovito praćenje i vrednovanje provedbe Strateškog razvojnog programa grada Otoka prethodno su definirani indikatori. Sukladno tome, jasna će se predodžba o ostvarenju zacrtanih strateških ciljeva dobiti periodičnim ocjenjivanjem provedbe Strateškog razvojnog programa grada Otoka, čime će se utvrditi pridonose li predložene mjere ostvarenju zacrtanih strateških ciljeva, dok će se u slučaju njihove nedjelotvornosti provesti ažuriranje Strateškog razvojnog programa grada Otoka.
U sam proces praćenja i vrednovanja Strateškog razvojnog programa grada Otoka uključeno je više dionika čija je uloga prikazana u tablici u nastavku.
Tablica 13 Nadležna tijela i njihova uloga u provedbi i praćenju Strateškog razvojnog programa grada Otoka
TIJELO NADLEŽNOST
Partnerstvo Praćenje provedbe, iznošenje primjedbi i prijedloga, odobrava Akcijski plan provedbe Strateškog razvojnog
programa grada Otoka
Radni tim Koordinacija provedbe, prikupljanje podataka o provedenim aktivnostima i ostvarenim rezultatima od nositelja
aktivnosti, podnošenje Izvješća o provedbi Partnerstvu
Gradonačelnik Sazivanje Partnerstva i predsjedanje njegovim radom
Gradsko vijeće Usvajanje izvješća o provedbi Strateškog razvojnog programa grada Otoka, iznošenje primjedbi i prijedloga
Otočka razvojna
agencija
Uspostava Baze projektnih ideja
Jedinstveni upravni odjel Donošenje Akcijskog plana provedbe Strateškog razvojnog programa grada Otoka
Javne službe
Provođenje aktivnosti iz vlastitog djelokruga, prikupljanje podataka o postignutim rezultatima i njihovo slanje
koordinatoru
Javni sektor
Civilni sektor
Privatni sektor
Izvor: Obrada autora
Bro
j 12
.„SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 5
9
8. Zaključak
Nastanak je Strateškog razvojnog programa grada Otoka rezultat iscrpnih analiza, savjetovanja i dogovora svih strana uključenih u njegovu izradu. Grad Otok pristupio je izradi ovog strateškog dokumenta radi definiranja pravca budućeg razvoja do 2020. godine, a sve zato kako bi se narednim generacijama osigurali bolji životni uvjeti. Međusobnim konsenzusom utvrđeni su glavni ciljevi sadržani u ovom strateškom dokumentu:
razviti učinkovito i konkurentno gospodarstvo;
stimulirati obitelji i znanje te povećati konkurentnost lokalnog stanovništva na tržištu rada;
zaštititi prirodne resurse te učiniti prometnu i komunalnu infrastrukturu dostupnu svima;
osigurati osnovne društvene sadržaje u naseljima te očuvati kulturno naslijeđe.
Pored činjenice što je ovim dokumentom definiran smjer razvoja grada Otoka do 2020. godine, zahvaljujući njegovoj usklađenosti sa sličnim europskim, nacionalnim i županijskim strateškim dokumentima, Strateški razvojni program grada Otoka ujedno predstavlja temelj zahvaljujući kojem će biti omogućeno korištenje bespovratnih sredstava iz europskih fondova. Upravo je mogućnost financiranja provedbe strateških razvojnih projekata bespovratnim sredstvima naročito važna u postojećoj situaciji koju karakterizira svekoliki nedostatak financijskih sredstava na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.
Sama je provedba Strateškog razvojnog programa grada Otoka zahtijevan posao kod kojeg je neophodna uspješna suradnja gradske uprave, kao subjekta najodgovornijeg za implementaciju ovog dokumenta, te nositelja pojedinih razvojnih mjera,ali i čitave lokalne zajednice.
Prema tome, izrada Strateškog razvojnog programa grada Otoka tek je početak te predstavlja svojevrsni kamen temeljac za izgradnju bolje budućnosti na otočkom području.
9. Prilozi
9.1. Popis slika
Slika 1 Geografski smještaj Vukovarsko-srijemske županije i grada Otoka
Slika 2 Otočka suvara
Slika 3 Postupak rangiranja projektnih ideja 1
9.2. Popis tablica
Tablica 1 Zaštićena kulturna dobra na području grada Otoka
Tablica 2 Kretanje broja stanovnika na području grada Otoka, Vukovarsko-srijemske županije i Republike Hrvatske; 1953.-2011. godina
Tablica 3 Usporedba vrijednosti vitalnog indeksa grada Otoka s okruženjem; 2014. godina
Tablica 4 Usporedba vrijednosti pokazatelja koji ukazuju na starenje stanovništva sa županijskim i nacionalnim prosjekom
Tablica 5 Usporedba obrazovne strukture lokalnog stanovništva sa susjednim jedinicama lokalne samouprave te sa županijskim i nacionalnim prosjekom; 2011. godina
Tablica 6 Nezaposleni s područja grada Otoka, Vukovarsko-srijemske županije i Republike Hrvatske prema djelatnosti
prethodnog zaposlenja; prosinac 2015. godine
Tablica 7 Prometnice na području grada Otoka
Tablica 8 Poslovni rezultati poduzetnika s područja grada Otoka; 2014. godina
Tablica 9 Usporedba indeksa razvijenosti grada Otoka; 2010. i 2013. godina
Tablica 10 Usklađenost strateških ciljeva i prioriteta Vukovarsko-srijemske županije sa strateškim ciljevima i prioritetima grada Otoka
Tablica 11 Najznačajniji europski fondovi 1
Tablica 12 Nadležna tijela i njihova uloga u provedbi i praćenju Strateškog razvojnog programa grada Otoka
9.3. Popis grafikona
Grafikon 1 Kretanje broja stanovnika po naseljima u sastavu grada Otoka; 2001.-2011.
Grafikon 2 Kretanje prirodnog prirasta na području grada Otoka; 2000.-2014. godina
Grafikon 3 Dobno-spolna struktura stanovništva grada Otoka; 2011. godina
Grafikon 4 Obrazovna struktura stanovništva grada Otoka; 2011. godina
Grafikon 5 Kretanje broja nezaposlenih osoba na području grada Otoka po mjesecima; siječanj 2013.-prosinac 2015.
Grafikon 6 Kretanje broja nezaposlenih žena i muškaraca na
području grada Otoka; 2006.-2015. godina
Grafikon 7 Usporedba stope nezaposlenosti na području grada Otoka s nacionalnim i županijskim prosjekom te preostalim gradovima u VSŽ; 2012.-2015.
Grafikon 8 Obrazovna struktura nezaposlenih osoba na području grada Otoka; prosinac 2015. godine
Grafikon 9 Dobna struktura nezaposlenih osoba s područja grada Otoka, Vukovarsko-srijemske županije i Republike Hrvatske; prosinac 2015. godine
Grafikon 10 Nezaposlene osobe s područja grada Otoka, Vukovarsko-srijemske županije i Republike Hrvatske s obzirom na trajanje nezaposlenosti; prosinac 2015. godine
Grafikon 11 Zaposleni prema području djelatnosti u gradu Otoku, Vukovarsko-srijemskoj županiji i Republici Hrvatskoj; 2011. godina
Grafikon 12 Tvrtke u Vukovarsko-srijemskoj županiji prema djelatnosti i uspješnosti poslovanja; 2013. godina
Grafikon 13 Obrtnici prema djelatnosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji i Republici Hrvatskoj; prosinac 2015. godine
Grafikon 14 Struktura obrta na području grada Otoka prema gospodarskoj djelatnosti; lipanj 2013. godine
Grafikon 15 Struktura korištenog poljoprivrednog zemljišta na području grada Otoka, Vukovarsko-srijemske županije, preostalih gradova u Vukovarsko-srijemskoj županiji te Republici Hrvatskoj; 2011. godina
Grafikon 16 Kućanstva na području grada Otoka, Vukovarsko-srijemske županije i Republike Hrvatske s obzirom na veličinu korištenog poljoprivrednog zemljišta; 2011. godina
Grafikon 17 Odnos poreznih i neporeznih prihoda u proračunu Grada Otoka; 2010.-2015. godina
Bro
j 12
.„SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 6
0
Grafikon 18 Kretanje prihoda, rashoda te proračunskog suficita/deficita Grada Otoka; 2010.-2015. godina
KLASA: 302-01/16-01/04 URBROJ: 2188/08-01-16-18 Otok, 20. prosinca 2016.
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Stjepan Topalović
Na temeljuPravilnika o provedbi Mjere 07- „Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima“ iz Programa ruralnog razvoja republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. („Narodne novine“ br. 71/16) i članka 35. Statuta grada Otoka („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije broj 14/09 i 04/13) i Gradsko vijeće Grada Otoka na 22. sjednici održanoj dana 20. prosinca 2016. godine, donosi
ODLUKU o davanju suglasnosti na provedbu ulaganja u Izgradnju
prometnice, pješačke i biciklističke staze, Otok, Ulica V. Nazora
Članak 1.
Ovom Odlukom daje se suglasnost za provedbu ulaganja na području Grada Otoka za investiciju „Izgradnju prometnice, pješačke i biciklističke staze, Otok, Ulica V. Nazora“ .
Članak 2.
Ulaganje u projekt iz članka 1. ove Odluke , prijaviti će se na
Natječaj za provedbu podmjere 7.2. „Ulaganje u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije“ – provedba tipa operacije 7.2.2. 2Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta“ (Narodne novine br. 100/16).
Članak 3.
Ova Odluka prilaže se uz Zahtjev za potporu, sukladno čl.16.st.13. Pravilnika, zajedno sa dokumentom „Opis projekta/operacije“, koji je prilog ove Odluke.
Članak 4.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u „Službenom vjesniku Vukovarsko-srijemske županije.
KLASA: 340-03/16-01/06 URBROJ: 2188/08-01-16-1 Otok, 20. prosinca 2016. godine
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Stjepan Topalović
Na temelju članka 21. Statuta Grada Otoka ("Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije broj 14/09 i 4/13) Gradsko vijeće Grada Otoka na 22. sjednici održanoj dana 20. prosinca 2016. godine donosi
O D L U K U o davanju suglasnosti za projekt Poduzetničkog inkubatora
u Otoku
I.
Daje se suglasnost na projekt Poduzetničkog inkubatora u Otoku te prijavu na Poziv na dostavu projektnih prijedloga Razvoj poslovne infrastrukture u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., Prioritetna os 3. Poslovna konkurentnost, Investicijski prioritet 3a „Promicanje poduzetništva, posebno olakšavajući iskorištavanje novih ideja i poticanje stvaranja novih poduzeća uključujući putem poslovnih inkubatora“ Specifični cilj 3a2 „Omogućavanje povoljnog okruženja za osnivanje i razvoj poduzeća“.
II.
Sastavni dio ove Odluke je Prilog koji sadrži opis projekta u kojem su navedeni svi bitni podaci o projektu.
III.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije.
PRILOG uz Odluku o davanju suglasnostiza projekt Poduzetničkog
inkubatora u Otoku
Naziv projekta:
PODUZETNIČKI INKUBATOR OTOK
Poziv na dostavu projektnih prijedloga:
RAZVOJ POSLOVNE INFRASTRUKTURE
Nositelj projekta:
GRAD OTOK
Partneri na projektu:
Otočka razvojna agencija
Poduzetnički inkubator BIOS d.o.o.
Procijenjena vrijednost projekta:
13.567.630,84 Kn
Trajanje projekta:
2 godine
Rok za podnošenje prijave projekta:
31.12. 2016. godine
Ukratko o projektu:
Cilj poziva je razvoj i poboljšanje kvalitete poduzetničko poslovne infrastrukture i povećanje broja proizvoda/usluga koje ona omogućava, poticanjem ulaganja u takvu infrastrukturu u područjima gdje postoji potreba za proširenjem postojeće ili za novom poduzetničkom infrastrukturom. Poboljšanje dostupnosti
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 6
1
PPI MSP-ovima u svrhu njihovog olakšanog rasta i razvoja s ciljem privlačenja investicija i stvaranja mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta u malim i srednjim poduzećima.
Izgradnja i opremanje poduzetničkog inkubatora na području grada Otoka doprinosi se ostvarenju osnovne svrhe Poziva na dostavu projektnih prijedloga jer će njegovom izgradnjom i opremanjem stvoriti osnovni preduvjeti za rast i razvoj MSP-ova na području Grada Otoka što će otvoriti mogućnost za otvaranje novih radnih mjesta i privlačenje investicija te tako doprinijeti razvoju gospodarstva.
Aktivnosti i očekivani rezultati projekta:
1. IZGRADNJA I OPREMANJE PODUZETNIČKOG INKUBATORA
1.1. Građevinski radovi
Izgrađena zgrada poduzetničkog inkubatora ukupne bruto površine 1.184,77 m² koja se sastoji od 16 poslovnih prostora od čega je 6 uredskih prostora namijenjenih raznim uslužnim djelatnostima, 6 poslovnih prostora namijenjeno proizvodno prerađivačkim aktivnostima, 3 hladne komore namijenjene skladištenju proizvoda, 1višenamjenska dvorana namijenjena održavanju raznih edukacija i sastanaka koja pregrađivanjem postaje prostor za coworkingnamijenjen onima koji tek razvijaju svoje poduzetničke ideje; kuhinja, kotlovnica i sanitarni čvorovi, dizalo, nadstrešnica, parkirališni prostor, totem te hortikulturno uređen i ograđen okoliš zgrade. Zgrada će biti priključena na svu komunalnu, informacijsku i prometnu infrastrukturu.
1.2. Opremanje inkubatora
Ova aktivnost rezultirat će potpuno opremljenim prostorima zgrade inkubatora i to sa 6 potpuno opremljenih uredskih prostora, 6 poslovnih prostora opremljenih osnovnom opremom koja zadovoljava osnove za obavljanje bilo koje proizvodno prerađivačkedjelatnosti i aktivnosti, 3 hladne komore opremljene rashladnim sustavom i policama, višenamjenska dvorana opremljena stolovima i stolicama, pametnom pločom, TV-om, zavjesama, čajna kuhinja opremljena osnovnim elementima, separeom, stolovima, kotlovnica i sanitarni čvorovi, dizalo.
2. DODATNE USLUGE STANARIMA INKUBATORA
Za vrijeme provedbe projekta organizirat će se edukacije i savjetovanja poduzetnika sa posebnim naglaskom na poduzetnike početnike i žene poduzetnice. Okupljanje poduzetnika s ciljem razmjene iskustava te predstavljanje primjera dobre prakse. U sklopu projekta uredit će se platforma za povezivanje poduzetnika sa ciljem zajedničkog nastupa na sajmovima odnosno dijeljenja troškova sudjelovanja na sajmovima, a u svrhu promocije poduzetnika.
3. PROMOCIJA I VIDLJIVOST
Svi promotivni materijali i promotivne aktivnosti organizirati će se sa ciljem promocije projekta, pružanja osnovnih informacija o projektu te privlačenja poduzetnika na korištenje novoizgrađenog poduzetničkog inkubatora.
3.1. Organiziranje uvodne i završne konferencije
3.2. Izrada promomatertijala
3.3. Lokalna medijska kampanja
3.4. Izrada web stranice
3.5. Izrada informacijske table o osnovnim informacijama o projektu i izvorima financiranja
Projekt će provoditi : Otočka razvojna agencija i Poduzetnički inkubator BIOS d.o.o. zajedno sa Gradom Otokom.
Odredbe vezane za korištenje poduzetničkog inkubatora i izradu financijske analize
Prema uvjetima natječaja, cijena koja će se naplaćivati za korištenje infrastrukture mora odgovarati tržišnoj cijeni.
Za potrebe izrade financijske analize utvrđuje se cijena zakupa proizvodno prerađivačkih i uslužnih prostora u Poduzetničkom inkubatoru u iznosu 20,00 kn/m², cijena najma konferencijske dvorane u iznosu 700,00 kuna/dante cijena najma hladnjače u iznosu 150,00 kuna/dan.
U svrhu poticanja razvoja poduzetništva na području grada Otoka, Grad Otok će poduzetnicima početnicima omogućiti zakup proizvodno prerađivačkih i uslužnih prostora po subvencioniranim cijenama na vrijeme potrebno za razvoj i osnaživanje poduzetnika do 5 godina.
Subvencioniranje zakupa proizvodnog i uredskog prostora određuje se na sljedeći način:
Ugovorno razdoblje Postotak subvencioniranja
1. godina 100%
2. godina 75%
3. godina 50%
4. godina 25%
5. godina 0%
KLASA: 311-01/15-01/06 URBROJ: 2188/08-01-16-4 Otok, 20. prosinca 2016.
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Stjepan Topalović
Temeljem članka 21. Statuta grada Otoka (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije broj 14/09. i 4/13.) Gradsko vijeće Grada Otoka na 22. sjednici održanoj 20. prosinca 2016. godine, donosi
ODLUKU o davanju suglasnosti DVD Otok
za otpis i darivanje navalnog vozila
Članak 1.
Dobrovoljnom vatrogasnom društvu „Otok“ daje se suglasnost za otpis i darivanje navalnog vozila „MERCEDES“ 1113, godina proizvodnje 1964., registarske oznake VK 729-BA, vatrogascima pokrajine Tirol u Austriji.
Članak 2.
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 6
2
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja a objavit će se u Službenom vjesniku Vukovarsko-srijemske županije.
KLASA: 214-01/16-01/02 URBROJ: 2188/08-01-16-31 Otok, 20. prosinca 2016.
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Stjepan Topalović
Gradsko vijeće Grada Otoka na 21. sjednici održanoj 6. prosinca 2016. godine, temeljem članka 21. Statuta Grada Otoka (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije broj 14/09. i 4/13.) donosi
ODLUKU
Članak 1.
Po Pozivu za dostavu ponuda za privremeno obavljanje dimnjačarskih poslova na dimnjačarskom području II. Otok – Komletinci prihvaća se ponuda Đure Čačić, vlasnika obrta za dimnjačarske usluge „DIMNJAK“ Otok, J. J. Strossmayera 192, OIB: 40161913812.
Članak 2.
Sa ponuditeljem iz članka 1. sklopit će se Ugovor o privremenom obavljanju dimnjačarskih poslova do ustupanja ovih poslova sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.
KLASA: 363-02/16-01/07 URBROJ: 2188/08-01-16-5 Otok, 6. prosinca 2016.
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Stjepan Topalović
Temeljem članka 21. Statuta Grada Otoka (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije broj 14/09. i 4/13.) Gradsko vijeće Grada Otoka na 22. sjednici održanoj 20. prosinca 2016. godine, donosi
Plan upravljanja i raspolaganja nekretninama u vlasništvu Grada Otoka u 2017. godini
Plan upravljanja i raspolaganja imovinom Grada Otoka donosi Gradsko vijeće na prijedlog Gradonačelnika. Plan se donosi za slijedeću fiskalnu godinu i usklađen je sa sadržajem Nacionalnog programa reformi, koji Republika Hrvatska sastavlja za duže razdoblje i dostavlja Europskoj komisiji.
Plan se izrađuje sukladno Strategiji upravljanja i raspolaganja imovinom grada Otoka. Njime se određuju kratkoročni ciljevi i smjernice upravljanja gradskom imovinom te provedbene mjere. Izvješće o provedbi Plana dostavljati će se do 31. prosinca tekuće godine Gradskom vijeću na usvajanje.
Namjera je Plana popisati ciljeve upravljanja i raspolaganja gradskom imovinom, čija je održivost važna za život i rad postojećih i budućih naraštaja. Istodobno, cilj je Plana osigurati da imovina Grada Otoka bude u službi gospodarskog rasta te zaštite nacionalnih interesa.
Upravljanje imovinom podrazumijeva pronalaženje optimalnih rješenja koja će dugoročno čuvati interese Grada i generirati gospodarski rast štiteći javni interes i pravično raspolaganje prirodnim bogatstvima, kulturnom i tradicijskom baštinom, i drugim resursima u vlasništvu Grada, kao i prihode koji se mogu koristiti za opće dobro.
Učinkovito upravljanje gradskom imovinom poticat ćeodrživi razvoj gospodarstva i pridonositi boljoj kvaliteti života svih građana.
Pravni okvir:
- Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12 i 152/14)
- Zakon o zemljišnim knjigama (NN, br. 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07.,152/08., 126/10., 55/13.
i 60/13.)
- Zakon o prostornom uređenju (NN, br. 153/13.)
- Zakon o gradnji (NN, br. 153/13.)
- Zakon o najmu stanova (NN, br. 91/96., 48/98., 66/98. i 22/06.)
- Uredba o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine (NN, br. 40/97. i 117/05.)
- Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (NN, br. 43/92., 69/92., 87/92., 25/93., 26/93., 48/93., 2/94., 44/94., 47/94., 58/95., 103/95., 11/96., 76/96., 111/96., 11/97., 103/97., 119/97., 68/98., 163/98., 22/99., 96/99., 120/00., 94/01. i 78/02.)
- Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05., 41/08. i 125/11.)
- Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN, broj 86/12. i 143/13.)
- Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN, br. 69/99., 151/03., 157/03., 100/04., 87/09., 88/10., 61/11., 25/12. i 136/12., 157/13. i 152/14.)
- Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN, br. 16/07., 124/10., 56/13.)
- Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN, broj 125/11, 64/15.)
- Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina (NN, broj 78/15.)
- Zakon o cestama (NN, broj 84/11., 22/13., 54/13., 148/13. i 92/14.)
- Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade (NN, broj 74/2014)
- Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 36/09, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12)
Akti Grada Otoka:
- Statut Grad Otok (Službeni vjesnik Županije
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 6
3
Vukovarsko-srijemske br. 14/09 i 4/13)
- Odluka o raspolaganju nekretninama u vlasništvu grada Otok (Službeni vjesnik županije Vukovarsko-srijemske br. 12/15)
- Odluka o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora (Službeni vjesnik županije Vukovarsko-srijemske br. 18/11)
- Odluka o kriterijima za utvrđivanje visine zakupnine za zakup poslovnog prostora u vlasništvu Grada Otok (Službeni vjesnik županije Vukovarsko-srijemske br. 6/14)
- Sporazum o preuzimanju nekretnina, pokretnina, financijskih sredstava te prava i obveza bivše općine Vinkovci
- Program razvoja Poduzetničke zone Otok
- Strategija upravljanja i raspolaganja nekretninama u vlasništvu Grada Otoka za razdoblje 2016. - 2021.
Plan investicija:
U 2017. godini iz proračuna Grada Otokaplanira se investirati oko 50 % ukupnih prihoda i primitaka i to: u rekonstrukciju lokalnih cesta i staza, održavanje javnih površina i groblja, održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture , uređenje poljskih putova, te u dugotrajnu imovinu.
Izvor sredstava za investicije:
Investicije će se financirati iz vlastitih namjenskih i nenamjenskih prihoda, potpora, dotacija i sudjelujućih izvora iz sredstava EU.
ZAJEDNIČKO VLASNIŠTVO
- Savudrija, Volparija, nekretnina na k.č. 3/4, 4/1, 4/2, 37/8 1/11udjela u vlasništvu.
Kao manjinski vlasnik, ne možemo utjecati na poslovanje istih, no predstavnik Grada će aktivno sudjelovati na Godišnjim skupštinama društava.
U slučaju pojave interesa za preuzimanjem udjela u navedenim Grad će pokrenuti postupak donošenja adekvatne odluke sukladno interesu Grada artikuliranom po Gradskom vijeću.
PLAN UPRAVLJANJA NEKRETNINAMA U VLASNIŠTVU GRADA OTOKA Ovim aktom definiraju se slijedeći ciljevi upravljanja i raspolaganja poslovnim prostorima u vlasništvu Grada:
1. Gradsko vijećećeputem odluka, a na prijedlog Gradonačelnika na racionalan i učinkovit način upravljati poslovnim prostorima na način da poslovni prostori u funkciji gradske upravesluže racionalnijem i učinkovitijem funkcioniranju uprave. Svi poslovni prostori predviđeni za obavljanje javnih i kulturnih djelatnosti, po prethodno prikupljenom interesu i provođenju natječajnog postupka bit ćetemeljem objavljenih kriterija dodijeljeni na korištenje subjektima sa područja Grada uz uvjete određene natječajem, a preostali će biti ponuđeni na tržištu putem javnog natječaja.
2. Sukladno odlukama Gradskog vijeća neke nekretnine se mogu prodati, uz obaveznu prethodnu procjenu tržišne vrijednosti, pri čemu dio prihoda od realizacije treba uložiti u održavanje nekretnina koje ostaju u portfelju, čime će se zadržati, odnosno povećati njihova vrijednost.
3. U portfelju gradske imovine povećavati učešće aktivne imovine u smislu ostvarenja kulturnih, ekoloških, socijalnih i gospodarskih koristi.
Aktivne nekretnine u vlasništvu Grada Otoka su:
- Objekti od javnog interesa
o Rimokatoličko groblje i mrtvačnica na k .č. 3362 i 3363 k.o. Otok
o Groblje, crkva i mrtvačnica na k. č. 1388, 1667 k.o. Komletinci
- Prometna infrastruktura
o Trg Kralja Tomislava
o Nerazvrstane ceste
o Nogostupi i pješačke staze
o Poljski putevi, mostovi, otresišta
o Autobusna stajališta
o Javna rasvjeta
o Signalizacija
- Komunalna infrastruktura
o Kanalizacijska mreža
o Vodovodna mreža
o Plinoopskrbna mreža
o Kanalska mreža za odvodnju površinskih voda
Pobrojane kategorije objekata predstavljaju javno dobro i u funkciji su zadovoljenja potreba svih građana, te je planirano investicijsko i tekuće održavanje istih kako bi se osigurala njihova maksimalna funkcionalnost i nužan razvoj. Detaljna razrada ulaganja obuhvaćena je Planom nabave za 2017. godinu.
- Sportski objekti
o Nogometno igralište u Otoku s pripadnom infrastrukturom
o Nogometno igralište u Komletincima s pripadnom infrastrukturom
Pobrojani objekti su u funkciji razvoja sportske kulture i amaterskog bavljenja sportom. Detalji ulaganja u održavanje istih predviđena su Planom nabave za 2017. godinu.
- Poslovni prostori
1. Zgrada općine i dvorište k. č. 2031/1 k. o. Otok
2. Zdravstvena stanica Otok k. č. 1751 k. o. Otok
3. Lokal u ul. Vl. Nazora u Otoku k. č. 2031/3
4. Četiri zgrade i ekonomsko dvorište k. č. 289 k. o. Komletinci
5. Poslovna zgrada i dvorište B. Radić k. č. 777/3 k.o. Komletinci 59/100 udjela u vlasništvu
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 6
4
Raspolaganje pobrojanim nekretninama ostvarit će se na slijedeći način:
- Objekti za brigu odjeci predškolskog uzrasta
o Dječji vrtić i igralište k. č. 2334/1 k. o. Otok
o Dječja igrališta
- Poljoprivredno zemljište
Poljoprivredno zemljište u vlasništvu Grada Otoka je je dodijeljeno korisnicima temeljem javnog natječaja u višegodišnji zakup. Sa zakupnicima koji eventualno ne budu uredni u izmirenju obveza sukladno ugovorima isti će biti raskinuti te pokrenuti odgovarajući postupci naplate.
Neaktivnu imovinu čine nekretnine od 23 katastarske čestice opisane kao dvorišta i kuće u selu. Po utvrđivanju stvarnog stanja kod uvođenja istih u katalog nekretnina Gradskom vijeću bit će dostavljen prijedlog raspolaganja sa istim.
Plan tekućeg i investicijskog održavanja objekata u vlasništvu Grada Otoka
U Proračunu Grada otoka osigurana su sredstva za plaćanje svih
režijskih troškova i investicijsko održavanje kako bi se očuvala njihova funkcionalnost.
Također će se, a u skladu s politikom energetske učinkovitosti i održivosti, provesti mjere energetske obnove objekata te izrade energetskih certifikata u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ovim ulaganjima u energetsku obnovu, uštedjet će se i na tekućim troškovima, a sredstva za te aktivnosti predviđena su proračunom.
Plan postupaka vezanih uz savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i pravo na pristup informacijama koje se tiču upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Grada
- Na internetskim stranicama Grada bit će objavljeni slijedeći akti vezani uz upravljanje i raspolaganje nekretninama:
o Poziv na iskazivanje interesa za korištenjem nekretnina ili dijelova nekretnina
o Javni natječaji za davanje nekretnina na korištenje
o Odluke o izabranim ponuđačima
o Plan upravljanja i raspolaganja nekretninama u vlasništvu Grada
o Katalog nekretnina u vlasništvu Grada Otokasukladno donesenoj Strategiji upravljanja i raspolaganja nekretninama u vlasništvu Grada Otoka za razdoblje 2016. - 2021.
Zakonski propisi kojima je uređeno postupanje vezano uz savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i pravo na pristup informacijama koje se tiču upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske:
1. Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 94/2013)
2. Zakon o pravu na pristup informacijama (»Narodne novine«, broj 25/2013)
KLASA: 940-01/16-01/07 URBROJ: 2188/08-01-16-4 Otok, 20. prosinca 2016.
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Stjepan Topalović
Temeljem članka 21. Statuta Grada Otoka (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije broj 14/09. i 4/13.) Gradsko vijeće Grada Otoka na 22. sjednici održanoj 20. prosinca 2016. godine, donosi
ZAKLJUČAK
I.
Daje se suglasnost Otočkoj razvojnoj agenciji na Financijski plan za 2017. godinu i Projekcije za 2018. i 2019. godinu.
KLASA: 302-01/16-01/02 URBROJ: 2188/08-01-16-13 Otok, 20. prosinca 2016.
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Stjepan Topalović
Temeljem članka 21. Statuta Grada Otoka (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije broj 14/09. i 4/13.) Gradsko vijeće Grada Otoka na 22. sjednici održanoj 20. prosinca 2016. godine, donosi
ZAKLJUČAK
I.
Daje se suglasnost Otočkoj razvojnoj agenciji na Godišnji plan rada Otočke razvojne agencije za 2017. godinu.
KLASA: 302-01/16-01/02 URBROJ: 2188/08-01-16-12 Otok, 20. prosinca 2016.
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Stjepan Topalović
Temeljem članka 17. stavak 1. alineje 1. Zakona o sustavu civilne zaštite («NN» broj 82⁄15) i članka 21. Statuta Grada Otok („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije broj 14/09. i 4/13.), Gradsko vijeće Grada Otok na 22. sjednici održanoj dana 20. prosinca 2016. godine, donosi
ZAKLJUČAK
I.
Usvaja se Analiza stanja sustava Civilne zaštite Grada Otoka u 2016. godini.
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 6
5
Klasa: 810-01/16-01/08 Ur. broj: 2188/08-01-16-3 Otok, 20. prosinca 2016.
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Stjepan Topalović
Gradsko vijeće Grada Otoka na 21. sjednici održanoj 6. prosinca 2016. godine, temeljem članka 35.b Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09), članka 21. Statuta Grada Otoka („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije broj 14/9. i 4/13.) te članka 24. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Otoka (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije broj 14/09. i 4/13.), donosi
ZAKLJUČAK
I.
Usvaja se Izvješće o radu Gradonačelnika Grada Otoka za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2016. godine.
KLASA: 023-01/16-01/03 URBROJ: 2188/08-01-16-2 Otok, 6. prosinca 2016.
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Stjepan Topalović
Temeljem članka 17. stavka 1. podstavak 1. Zakona o sustavu civilne zaštite (»Narodne novine« 82/15.) i članka 21. Statuta Grada Otoka (»Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije« broj 14/09. i 4/13.) Gradsko vijeće Grada Otoka na 22. sjednici održanoj 20. prosinca 2016. godine, donosi
ZAKLJUČAK
I.
Usvaja se Plan razvoja sustava Civilne zaštite Grada Otoka u 2017. godini sa Planom vježbi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Otok i Dobrovoljnog vatrogasnog društva Komletinci.
KLASA: 810-01/16-01/08 URBROJ: 2188/08-01-16-4 Otok, 20. prosinca 2016. godine
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Stjepan Topalović
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 6
6
OPĆINA ANDRIJAŠEVCI AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA
Općinsko vijeće Općine Andrijaševci na svojoj 29. sjednici održanoj dana 14.12. 2016. godine, temeljem članka 39. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15), te članka 32. Statuta Općine Andrijaševci (Službeni vjesnik VSŽ ,br. 2/13) donosi:
P R O R A Č U N OPĆINE ANDRIJAŠEVCI ZA 2017. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2018. I 2019. GODINU
Članak 1.
Proračun Općine Andrijaševci za 2017. godinu (u daljnjem tekstu: Proračun) i projekcije za 2018. i 2019. godinu sadrže:
A. RAČUN PRIHODA I RASHODA
O P I S Proračun za 2017. god.
Projekcija za 2018. god.
Projekcija za 2019. god.
1. PRIHODI POSLOVANJA 12.586.100,00 12.086.100,00 11.948.100,00
2. PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 52.000,00 52.000,00 52.000,00
3. UKUPNI PRIHODI (1.+ 2.) 12.638.100,00 12.138.100,00 12.000.100,00
4. RASHODI POSLOVANJA 6.410.100,00 5.729.100,00 5.729.100,00
5. RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 6.228.000,00 6.409.000,00 6.271.000,00
6. UKUPNI RASHODI (4.+ 5.) 12.638.100,00 12.138.100,00 12.000.100,00
7. RAZLIKA - VIŠAK / MANJAK PRIHODA (3. - 6.) 0,00 0,00 0,00
B. RAČUN FINANCIRANJA / ZADUŽIVANJA
O P I S Proračun za 2017. god.
Projekcija za 2018. god.
Projekcija za 2019. god.
1. PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA 600.000,00 300.000,00 300.000,00
2. IZDACI ZA FINANC. IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA 600.000,00 300.000,00 300.000,00
3. NETO FINANCIRANJE / ZADUŽIVANJE (1.- 2.) 0,00 0,00 0,00
C. VIŠAK / MANJAK PRIHODA
O P I S Proračun za 2017. god.
Projekcija za 2018. god.
Projekcija za 2019. god.
1. UKUPNO PRIHODI I PRIMICI 13.238.100,00 12.438.100,00 12.300.100,00
2. UKUPNO RASHODI I IZDACI 13.238.100,00 12.438.100,00 12.300.100,00
3. VIŠAK / MANJAK PRIHODA + NETO FINANCIRANJE / ZADUŽIVANJE 0,00 0,00 0,00
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 6
7
Članak 2.
Prihodi i rashodi, te primici i izdaci po ekonomskoj klasifikaciji utvrđuju se u Računu prihoda i rashoda i Računu financiranja u Općinskom proračunu za 2017. godinu i projekcijama za 2018. i 2019. godinu koji se nalaze u privitku ove odluke.
PRORAČUN ZA 2017. GODINU A. RAČUN PRIHODA I RASHODA – OPĆI DIO
BROJ PLANIRANO
KONTA VRSTA PRIHODA ZA 2017. GOD.
UKUPNO PRIHODI 12.638.100,00
6 Prihodi poslovanja 12.586.100,00
61 Prihodi od poreza 2.630.000,00
611 Porez i prirez na dohodak 2.410.000,00
613 Porezi na imovinu 150.000,00
614 Porezi na robu i usluge 70.000,00
63 Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna 7.123.000,00
632 Pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU 4.000.000,00
633 Pomoći proračunu iz drugih proračuna 2.335.000,00
634 Pomoći od izvanproračunskih korisnika 788.000,00
64 Prihodi od imovine 1.332.100,00
641 Prihodi od financijske imovine 2.000,00
642 Prihodi od nefinancijske imovine 1.330.100,00 65 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknadama 1.411.000,00
651 Upravne i administrativne pristojbe 121.000,00
652 Prihodi po posebnim propisima 680.000,00
653 Komunalni doprinosi i naknade 610.000,00
66 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija 70.000,00
663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan općeg proračuna 70.000,00
68 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 20.000,00
683 Ostali prihodi 20.000,00
7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 52.000,00
72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 52.000,00
721 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 52.000,00
BROJ PLANIRANO
KONTA VRSTA RASHODA ZA 2017. GOD.
UKUPNO RASHODI 12.638.100,00
3 Rashodi poslovanja 6.410.100,00
31 Rashodi za zaposlene 1.090.000,00
311 Plaće (Bruto) 892.600,00
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 6
8
312 Ostali rashodi za zaposlene 30.000,00
313 Doprinosi na plaće 167.400,00
32 Materijalni rashodi 3.210.000,00
321 Naknade troškova zaposlenima 31.900,00
322 Rashodi za materijal i energiju 643.000,00
323 Rashodi za usluge 1.903.500,00
329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 631.600,00
34 Financijski rashodi 28.300,00
343 Ostali financijski rashodi 28.300,00
35 Subvencije 50.000,00
352 Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora 50.000,00
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 280.000,00
372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 280.000,00
38 Ostali rashodi 1.751.800,00
381 Tekuće donacije 1.211.800,00
382 Kapitalne donacije 20.000,00
386 Kapitalne pomoći 520.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 6.228.000,00
41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 280.000,00
411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 40.000,00
412 Nematerijalna imovina 240.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 5.720.000,00
421 Građevinski objekti 5.410.000,00
422 Postrojenja i oprema 165.000,00
426 Nematerijalna proizvedena imovina 145.000,00
45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 228.000,00
451 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 228.000,00
B. RAČUN ZADUŽIVANJA / FINANCIRANJA
BROJ PLANIRANO
KONTA VRSTA PRIMITKA / IZDATKA ZA 2017. GOD.
8 Primici od financijske imovine i zaduživanja 600.000,00
84 Primici od zaduživanja 600.000,00
844 Primljeni krediti i zajmovi od kreditnih i ostalih financijskih institucija izvan javnog sektora 600.000,00
5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 600.000,00
54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova 600.000,00
544 Otplata glavnice primljenih kredita i zajmova od kreditnih i ostalih financijskih institucija izvan javnog sektora 600.000,00
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 6
9
PROJEKCIJA PRORAČUNA A . RAČUN PRIHODA I RASHODA – OPĆI DIO
BROJ 1 2 3 2/1 3/2 3/1
KONTA VRSTA PRIHODA 2017 2018 2019 INDEX
UKUPNO PRIHODI 12.638.100,00 12.138.100,00 12.000.100,00 96,0 % 98,9 % 95,0 %
6 Prihodi poslovanja 12.586.100,00 12.086.100,00 11.948.100,00 96,0 % 98,9 % 94,9 %
61 Prihodi od poreza 2.630.000,00 2.630.000,00 2.630.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
63 Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna 7.123.000,00 6.623.000,00 6.485.000,00 93,0 % 97,9 % 91,0 %
64 Prihodi od imovine 1.332.100,00 1.332.100,00 1.332.100,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
65 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada 1.411.000,00 1.411.000,00 1.411.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
66 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija 70.000,00 70.000,00 70.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
68 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 52.000,00 52.000,00 52.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 52.000,00 52.000,00 52.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
BROJ 1 2 3 2/1 3/2 3/1
KONTA VRSTA RASHODA / IZDATAKA 2017 2018 2019 INDEX
UKUPNO RASHODI / IZDACI 12.638.100,00 12.138.100,00 12.000.100,00 96,0 % 98,9 % 95,0 %
3 Rashodi poslovanja 6.410.100,00 5.729.100,00 5.729.100,00 89,4 % 100,0 % 89,4 %
31 Rashodi za zaposlene 1.090.000,00 1.194.000,00 1.194.000,00 109,5 % 100,0 % 109,5 %
32 Materijalni rashodi 3.210.000,00 2.965.000,00 2.965.000,00 92,4 % 100,0 % 92,4 %
34 Financijski rashodi 28.300,00 28.300,00 28.300,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
35 Subvencije 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 280.000,00 280.000,00 280.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
38 Ostali rashodi 1.751.800,00 1.211.800,00 1.211.800,00 69,2 % 100,0 % 69,2 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 6.228.000,00 6.409.000,00 6.271.000,00 102,9 % 97,8 % 100,7 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 7
0
41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 280.000,00 686.000,00 824.000,00 245,0 % 120,1 % 294,3 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 5.720.000,00 5.535.000,00 5.417.000,00 96,8 % 97,9 % 94,7 %
45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 228.000,00 188.000,00 30.000,00 82,5 % 16,0 % 13,2 %
B. RAČUN FINANCIRANJA/ ZADUŽIVANJA
B. RAČUN FINANCIRANJA / ZADUŽIVANJA
BROJ 1 2 3 2/1 3/2 3/1
KONTA VRSTA PRIMITKA / IZDATKA 2017 2018 2019 INDEX
8 Primici od financijske imovine i zaduživanja 600.000,00 300.000,00 300.000,00 50,0 % 100,0 % 50,0 %
84 Primici od zaduživanja 600.000,00 300.000,00 300.000,00 50,0 % 100,0 % 50,0 %
5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 600.000,00 300.000,00 300.000,00 50,0 % 100,0 % 50,0 %
54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova 600.000,00 300.000,00 300.000,00 50,0 % 100,0 % 50,0 %
Članak 3.
Rashodi poslovanja i rashodi za nabavu nefinancijske imovine u Proračunu za 2017. godinu, u ukupnom iznosu od 12.638.100,00 kn raspoređuju se po korisnicima i programima u Posebnom dijelu Proračuna.
PRORAČUN ZA 2017. GODINU.
A. RAČUN PRIHODA I RASHODA - POSEBNI DIO
BROJ PLANIRANO KONTA VRSTA RASHODA ZA 2017. GOD. UKUPNO RASHODI / IZDACI 12.638.100,00 Razdjel 100 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 12.638.100,00 Glava 10 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 12.638.100,00
Program 1100 PRIPREMA I DONOŠENJE AKATA 260.000,00
Aktivnost A100100 Rad predstavničkih i izvršnih tijela 260.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 71
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 7
1
FUNKC. KLASIF. 01 OPĆE JAVNE USLUGE 260.000,00
3 Rashodi poslovanja 260.000,00
32 Materijalni rashodi 220.000,00
329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 220.000,00
38 Ostali rashodi 40.000,00
381 Tekuće donacije 40.000,00
Program 1110 UPRAVLJANJE JAVNIM FINANCIJAMA 1.916.300,00
Aktivnost A100100 Rashodi za zaposlene 540.000,00
FUNKC. KLASIF. 01 OPĆE JAVNE USLUGE 540.000,00
3 Rashodi poslovanja 540.000,00
31 Rashodi za zaposlene 540.000,00
311 Plaće (Bruto) 425.000,00
312 Ostali rashodi za zaposlene 30.000,00
313 Doprinosi na plaće 85.000,00
Aktivnost A100110 Materijalni i financijski rashodi 1.376.300,00
FUNKC. KLASIF. 01 OPĆE JAVNE USLUGE 1.376.300,00
3 Rashodi poslovanja 1.376.300,00
32 Materijalni rashodi 1.348.000,00
321 Naknade troškova zaposlenima 31.900,00
322 Rashodi za materijal i energiju 204.000,00
323 Rashodi za usluge 721.500,00
329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 390.600,00
34 Financijski rashodi 28.300,00
343 Ostali financijski rashodi 28.300,00
Program 1120 KOMUNALNA DJELATNOST 1.475.500,00
Aktivnost A100100 Održavanje objekata komunalne infrastrukture 502.000,00
FUNKC. KLASIF. 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 502.000,00
3 Rashodi poslovanja 502.000,00
32 Materijalni rashodi 502.000,00
322 Rashodi za materijal i energiju 255.000,00
323 Rashodi za usluge 247.000,00
Aktivnost A100110 Održavanje javnih površina 888.500,00
FUNKC. KLASIF. 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 888.500,00
3 Rashodi poslovanja 888.500,00
31 Rashodi za zaposlene 308.500,00
311 Plaće (Bruto) 261.600,00
313 Doprinosi na plaće 46.900,00
32 Materijalni rashodi 580.000,00
322 Rashodi za materijal i energiju 30.000,00
323 Rashodi za usluge 550.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 72
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 7
2
Aktivnost A100190 Ostali komunalni poslovi 85.000,00
FUNKC. KLASIF. 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 85.000,00
3 Rashodi poslovanja 85.000,00
32 Materijalni rashodi 85.000,00
323 Rashodi za usluge 85.000,00
Program 1125 ZAŠTITA OKOLIŠA 580.000,00
Aktivnost A100100 Aktivnosti u svezi gospodarenja otpadom 60.000,00
FUNKC. KLASIF. 05 ZAŠTITA OKOLIŠA 60.000,00
3 Rashodi poslovanja 60.000,00
32 Materijalni rashodi 55.000,00
323 Rashodi za usluge 55.000,00
38 Ostali rashodi 5.000,00
381 Tekuće donacije 5.000,00
Kapitalni projekt K200100 Kapitalne pomoći za potrebe zaštite okoliša 520.000,00
FUNKC. KLASIF. 05 ZAŠTITA OKOLIŠA 520.000,00
3 Rashodi poslovanja 520.000,00
38 Ostali rashodi 520.000,00
386 Kapitalne pomoći 520.000,00
Program 1130 GOSPODARSTVO 292.000,00
Aktivnost A100100 Poljoprivreda 250.000,00
FUNKC. KLASIF. 04 EKONOMSKI POSLOVI 250.000,00
3 Rashodi poslovanja 250.000,00
32 Materijalni rashodi 200.000,00
322 Rashodi za materijal i energiju 100.000,00
323 Rashodi za usluge 100.000,00
35 Subvencije 50.000,00
352 Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora 50.000,00
Aktivnost A100120 Donacije udrugama iz područja gospodarstva 42.000,00
FUNKC. KLASIF. 04 EKONOMSKI POSLOVI 42.000,00
3 Rashodi poslovanja 42.000,00
38 Ostali rashodi 42.000,00
381 Tekuće donacije 42.000,00
Program 1140 ZAŠTITA OD POŽARA I CIVILNA ZAŠTITA 52.500,00
Aktivnost A100100 Zaštita od požara 50.000,00
FUNKC. KLASIF. 03 JAVNI RED I SIGURNOST 50.000,00
3 Rashodi poslovanja 50.000,00
32 Materijalni rashodi 50.000,00
323 Rashodi za usluge 50.000,00
Aktivnost A100110 Civilna zaštita 2.500,00
FUNKC. KLASIF. 03 JAVNI RED I SIGURNOST 2.500,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 73
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 7
3
3 Rashodi poslovanja 2.500,00
32 Materijalni rashodi 1.000,00
329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 1.000,00
38 Ostali rashodi 1.500,00
381 Tekuće donacije 1.500,00
Program 1150 DRUŠTVENE DJELATNOSTI 1.833.800,00
Aktivnost A100100 Obrazovanje 206.000,00
FUNKC. KLASIF. 09 OBRAZOVANJE 206.000,00
3 Rashodi poslovanja 44.000,00
32 Materijalni rashodi 34.000,00
322 Rashodi za materijal i energiju 4.000,00
323 Rashodi za usluge 30.000,00 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 10.000,00
372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 10.000,00
3 Rashodi poslovanja 162.000,00 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 130.000,00
372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 130.000,00
38 Ostali rashodi 32.000,00
381 Tekuće donacije 32.000,00
Aktivnost A100110 Socijalna skrb 173.000,00
FUNKC. KLASIF. 10 SOCIJALNA ZAŠTITA 173.000,00
3 Rashodi poslovanja 40.000,00 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 40.000,00
372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 40.000,00
3 Rashodi poslovanja 133.000,00 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 100.000,00
372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 100.000,00
38 Ostali rashodi 33.000,00
381 Tekuće donacije 33.000,00
Aktivnost A100120 Kultura 140.000,00
FUNKC. KLASIF. 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 140.000,00
3 Rashodi poslovanja 140.000,00
32 Materijalni rashodi 45.000,00
323 Rashodi za usluge 25.000,00
329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 20.000,00
38 Ostali rashodi 95.000,00
381 Tekuće donacije 95.000,00
Aktivnost A100130 Religija 80.000,00
FUNKC. KLASIF. 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 80.000,00
3 Rashodi poslovanja 80.000,00
38 Ostali rashodi 80.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 74
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 7
4
381 Tekuće donacije 60.000,00
382 Kapitalne donacije 20.000,00
Aktivnost A100140 Sport i rekreacija 600.000,00
FUNKC. KLASIF. 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 600.000,00
3 Rashodi poslovanja 600.000,00
32 Materijalni rashodi 90.000,00
322 Rashodi za materijal i energiju 50.000,00
323 Rashodi za usluge 40.000,00
38 Ostali rashodi 510.000,00
381 Tekuće donacije 510.000,00
Aktivnost A100150 Demografski razvitak Općine 280.000,00
FUNKC. KLASIF. 10 SOCIJALNA ZAŠTITA 280.000,00
3 Rashodi poslovanja 280.000,00
38 Ostali rashodi 280.000,00
381 Tekuće donacije 280.000,00
Aktivnost A100190 Ostale društvene djelatnosti 113.300,00
FUNKC. KLASIF. 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 113.300,00
3 Rashodi poslovanja 113.300,00
38 Ostali rashodi 113.300,00
381 Tekuće donacije 113.300,00
Tekući projekt T100100 Pomoć u kući osobama starije životne dobi 241.500,00
FUNKC. KLASIF. 10 SOCIJALNA ZAŠTITA 241.500,00
3 Rashodi poslovanja 241.500,00
31 Rashodi za zaposlene 241.500,00
311 Plaće (Bruto) 206.000,00
313 Doprinosi na plaće 35.500,00
Program 2110 INVESTICIJE ZA POTREBE OPĆINSKE UPRAVE 190.000,00
Kapitalni projekt K100100 Nabava opreme 50.000,00
FUNKC. KLASIF. 01 OPĆE JAVNE USLUGE 50.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 50.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 50.000,00
422 Postrojenja i oprema 45.000,00
426 Nematerijalna proizvedena imovina 5.000,00
Kapitalni projekt K100300 Planovi i strategija razvoja Općine 140.000,00
FUNKC. KLASIF. 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 140.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 140.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 140.000,00
426 Nematerijalna proizvedena imovina 140.000,00
Program 2120 INVESTICIJE ZA POTREBE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 2.695.000,00
Kapitalni projekt K100100 Ceste i parkirališta 1.040.000,00
FUNKC. KLASIF. 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 1.040.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 75
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 7
5
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1.040.000,00
41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 40.000,00
411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 40.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 1.000.000,00
421 Građevinski objekti 1.000.000,00
Kapitalni projekt K100110 Vodovod 260.000,00
FUNKC. KLASIF. 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 260.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 260.000,00
41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 240.000,00
412 Nematerijalna imovina 240.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 20.000,00
421 Građevinski objekti 20.000,00
Kapitalni projekt K100120 Kanalizacija 250.000,00
FUNKC. KLASIF. 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 250.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 250.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 250.000,00
421 Građevinski objekti 250.000,00
Kapitalni projekt K100130 Javna rasvjeta 50.000,00
FUNKC. KLASIF. 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 50.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 50.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 50.000,00
421 Građevinski objekti 50.000,00
Kapitalni projekt K100140 Autobusna stajališta 50.000,00
FUNKC. KLASIF. 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 50.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 50.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 50.000,00
421 Građevinski objekti 50.000,00
Kapitalni projekt K100150 Tržnica 25.000,00
FUNKC. KLASIF. 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 25.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 25.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 25.000,00
421 Građevinski objekti 25.000,00
Kapitalni projekt K100180 Uređenje centra naselja Rokovci i Andrijaševci 900.000,00
FUNKC. KLASIF. 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 900.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 900.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 900.000,00
421 Građevinski objekti 900.000,00
Kapitalni projekt K100190 Ostali objekti za komunalne potrebe 100.000,00
FUNKC. KLASIF. 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 100.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 100.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 100.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 76
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 7
6
421 Građevinski objekti 100.000,00
Kapitalni projekt K200100 Oprema za komunalne potrebe 20.000,00
FUNKC. KLASIF. 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 20.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 20.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 20.000,00
422 Postrojenja i oprema 20.000,00
Program 2130 INVESTICIJE ZA POTREBE GOSPODARSKOG RAZVITKA 140.000,00
Kapitalni projekt K100100 Rekonstrukcija poljskih puteva 10.000,00
FUNKC. KLASIF. 04 EKONOMSKI POSLOVI 10.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 10.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 10.000,00
421 Građevinski objekti 10.000,00
Kapitalni projekt K100110 Biciklistička staza Rokovci-Vinkovci 50.000,00
FUNKC. KLASIF. 04 EKONOMSKI POSLOVI 50.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 50.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 50.000,00
421 Građevinski objekti 50.000,00
Kapitalni projekt K100120 Viseći mostovi na Bosutu 5.000,00
FUNKC. KLASIF. 04 EKONOMSKI POSLOVI 5.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 5.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 5.000,00
421 Građevinski objekti 5.000,00
Kapitalni projekt K100130 Turistička signalizacija 75.000,00
FUNKC. KLASIF. 04 EKONOMSKI POSLOVI 75.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 75.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 75.000,00
422 Postrojenja i oprema 75.000,00
Program 2150 INVESTICIJE ZA POTREBE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 3.035.000,00
Kapitalni projekt K100100 Dom kulture 2.000,00
FUNKC. KLASIF. 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 2.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 2.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 2.000,00
421 Građevinski objekti 2.000,00
Kapitalni projekt K100110 Sportski centar "Frankopan" 2.850.000,00
FUNKC. KLASIF. 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 2.850.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 2.850.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 2.850.000,00
421 Građevinski objekti 2.850.000,00
Kapitalni projekt K100111 Sportska dvorana 30.000,00
FUNKC. KLASIF. 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 30.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 30.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 77
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 7
7
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 30.000,00
421 Građevinski objekti 30.000,00
Kapitalni projekt K100120 Ostali sportski i rekreacijski objekti i tereni 78.000,00
FUNKC. KLASIF. 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 78.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 78.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 38.000,00
421 Građevinski objekti 38.000,00
45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 40.000,00
451 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 40.000,00
Kapitalni projekt K100130 Objekt stare škole 25.000,00
FUNKC. KLASIF. 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 25.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 25.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 25.000,00
422 Postrojenja i oprema 25.000,00
Kapitalni projekt K100140 Prostorije za društvene namjene 10.000,00
FUNKC. KLASIF. 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 10.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 10.000,00
45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 10.000,00
451 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 10.000,00
Kapitalni projekt K100150 Objekt dječje igraonice 40.000,00
FUNKC. KLASIF. 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 40.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 40.000,00
45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 40.000,00
451 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 40.000,00
Program 2160 INVESTICIJE ZA POTREBE ZAŠTITE OKOLIŠA 168.000,00
Kapitalni projekt K100100 Kapitalna ulaganja u povećanje energetske učinkovitosti 168.000,00
FUNKC. KLASIF. 05 ZAŠTITA OKOLIŠA 168.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 168.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 30.000,00
421 Građevinski objekti 30.000,00
45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 138.000,00
451 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 138.000,00
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 7
8
PROJEKCIJA PRORAČUNA A: RAČUN PRIHODA I RASHODA – POSEBNI DIO
BROJ 1 2 3 2/1 3/2 3/1
KONTA VRSTA RASHODA 2017 2018 2019 INDEX
UKUPNO RASHODI / IZDACI 12.638.100,00 12.138.100,00 12.000.100,00 96,0 % 98,9 % 95,0 %
RAZDJEL 100 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 12.638.100,00 12.138.100,00 12.000.100,00 96,0 % 98,9 % 95,0 %
GLAVA 10 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 12.638.100,00 12.138.100,00 12.000.100,00 96,0 % 98,9 % 95,0 %
Program 1100 PRIPREMA I DONOŠENJE AKATA 260.000,00 110.000,00 110.000,00 42,3 % 100,0 % 42,3 %
Aktivnost A100100 Rad predstavničkih i izvršnih tijela 260.000,00 110.000,00 110.000,00 42,3 % 100,0 % 42,3 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 01 OPĆE JAVNE USLUGE 260.000,00 110.000,00 110.000,00 42,3 % 100,0 % 42,3 %
3 Rashodi poslovanja 260.000,00 110.000,00 110.000,00 42,3 % 100,0 % 42,3 %
32 Materijalni rashodi 220.000,00 110.000,00 110.000,00 50,0 % 100,0 % 50,0 %
38 Ostali rashodi 40.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
Program 1110 UPRAVLJANJE JAVNIM FINANCIJAMA 2.516.300,00 2.185.300,00 2.185.300,00 86,8 % 100,0 % 86,8 %
Aktivnost A100100 Rashodi za zaposlene 540.000,00 644.000,00 644.000,00 119,3 % 100,0 % 119,3 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 01 OPĆE JAVNE USLUGE 540.000,00 644.000,00 644.000,00 119,3 % 100,0 % 119,3 %
3 Rashodi poslovanja 540.000,00 644.000,00 644.000,00 119,3 % 100,0 % 119,3 %
31 Rashodi za zaposlene 540.000,00 644.000,00 644.000,00 119,3 % 100,0 % 119,3 %
Aktivnost A100110 Materijalni i financijski rashodi 1.376.300,00 1.241.300,00 1.241.300,00 90,2 % 100,0 % 90,2 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 01 OPĆE JAVNE USLUGE 1.376.300,00 1.241.300,00 1.241.300,00 90,2 % 100,0 % 90,2 %
3 Rashodi poslovanja 1.376.300,00 1.241.300,00 1.241.300,00 90,2 % 100,0 % 90,2 %
32 Materijalni rashodi 1.348.000,00 1.213.000,00 1.213.000,00 90,0 % 100,0 % 90,0 %
34 Financijski rashodi 28.300,00 28.300,00 28.300,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Program 1120 KOMUNALNA DJELATNOST 1.475.500,00 1.475.500,00 1.475.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100100 Održavanje objekata komunalne infrastrukture 502.000,00 502.000,00 502.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 502.000,00 502.000,00 502.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 7
9
3 Rashodi poslovanja 502.000,00 502.000,00 502.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
32 Materijalni rashodi 502.000,00 502.000,00 502.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100110 Održavanje javnih površina 888.500,00 888.500,00 888.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 888.500,00 888.500,00 888.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 888.500,00 888.500,00 888.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
31 Rashodi za zaposlene 308.500,00 308.500,00 308.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
32 Materijalni rashodi 580.000,00 580.000,00 580.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100190 Ostali komunalni poslovi 85.000,00 85.000,00 85.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 85.000,00 85.000,00 85.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 85.000,00 85.000,00 85.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
32 Materijalni rashodi 85.000,00 85.000,00 85.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Program 1125 ZAŠTITA OKOLIŠA 580.000,00 80.000,00 80.000,00 13,8 % 100,0 % 13,8 %
Aktivnost A100100 Aktivnosti u svezi gospodarenja otpadom 60.000,00 60.000,00 60.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 05 ZAŠTITA OKOLIŠA 60.000,00 60.000,00 60.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 60.000,00 60.000,00 60.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
32 Materijalni rashodi 55.000,00 55.000,00 55.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
38 Ostali rashodi 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Kapitalni projekt K200100 Kapitalne pomoći za potrebe zaštite okoliša 520.000,00 20.000,00 20.000,00 3,8 % 100,0 % 3,8 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 05 ZAŠTITA OKOLIŠA 520.000,00 20.000,00 20.000,00 3,8 % 100,0 % 3,8 %
3 Rashodi poslovanja 520.000,00 20.000,00 20.000,00 3,8 % 100,0 % 3,8 %
38 Ostali rashodi 520.000,00 20.000,00 20.000,00 3,8 % 100,0 % 3,8 %
Program 1130 GOSPODARSTVO 292.000,00 292.000,00 292.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100100 Poljoprivreda 250.000,00 250.000,00 250.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 04 EKONOMSKI POSLOVI 250.000,00 250.000,00 250.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 250.000,00 250.000,00 250.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 8
0
32 Materijalni rashodi 200.000,00 200.000,00 200.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
35 Subvencije 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100120 Donacije udrugama iz područja gospodarstva 42.000,00 42.000,00 42.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 04 EKONOMSKI POSLOVI 42.000,00 42.000,00 42.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 42.000,00 42.000,00 42.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
38 Ostali rashodi 42.000,00 42.000,00 42.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Program 1140 ZAŠTITA OD POŽARA I CIVILNA ZAŠTITA 52.500,00 52.500,00 52.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100100 Zaštita od požara 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 03 JAVNI RED I SIGURNOST 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
32 Materijalni rashodi 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100110 Civilna zaštita 2.500,00 2.500,00 2.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 03 JAVNI RED I SIGURNOST 2.500,00 2.500,00 2.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 2.500,00 2.500,00 2.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
32 Materijalni rashodi 1.000,00 1.000,00 1.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
38 Ostali rashodi 1.500,00 1.500,00 1.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Program 1150 DRUŠTVENE DJELATNOSTI 1.833.800,00 1.833.800,00 1.833.800,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100100 Obrazovanje 206.000,00 206.000,00 206.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 09 OBRAZOVANJE 206.000,00 206.000,00 206.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 206.000,00 206.000,00 206.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
32 Materijalni rashodi 34.000,00 34.000,00 34.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 140.000,00 140.000,00 140.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
38 Ostali rashodi 32.000,00 32.000,00 32.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100110 Socijalna skrb 173.000,00 173.000,00 173.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 10 SOCIJALNA ZAŠTITA 173.000,00 173.000,00 173.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 173.000,00 173.000,00 173.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 8
1
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 140.000,00 140.000,00 140.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
38 Ostali rashodi 33.000,00 33.000,00 33.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100120 Kultura 140.000,00 140.000,00 140.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 140.000,00 140.000,00 140.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 140.000,00 140.000,00 140.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
32 Materijalni rashodi 45.000,00 45.000,00 45.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
38 Ostali rashodi 95.000,00 95.000,00 95.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100130 Religija 80.000,00 80.000,00 80.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 80.000,00 80.000,00 80.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 80.000,00 80.000,00 80.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
38 Ostali rashodi 80.000,00 80.000,00 80.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100140 Sport i rekreacija 600.000,00 600.000,00 600.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 600.000,00 600.000,00 600.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 600.000,00 600.000,00 600.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
32 Materijalni rashodi 90.000,00 90.000,00 90.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
38 Ostali rashodi 510.000,00 510.000,00 510.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100150 Demografski razvitak Općine 280.000,00 280.000,00 280.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 10 SOCIJALNA ZAŠTITA 280.000,00 280.000,00 280.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 280.000,00 280.000,00 280.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
38 Ostali rashodi 280.000,00 280.000,00 280.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100190 Ostale društvene djelatnosti 113.300,00 113.300,00 113.300,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 113.300,00 113.300,00 113.300,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 113.300,00 113.300,00 113.300,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
38 Ostali rashodi 113.300,00 113.300,00 113.300,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Tekući projekt T100100 Pomoć u kući osobama starije životne dobi 241.500,00 241.500,00 241.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 10 SOCIJALNA ZAŠTITA 241.500,00 241.500,00 241.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 8
2
3 Rashodi poslovanja 241.500,00 241.500,00 241.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
31 Rashodi za zaposlene 241.500,00 241.500,00 241.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Program 2110 INVESTICIJE ZA POTREBE OPĆINSKE UPRAVE 190.000,00 80.000,00 80.000,00 42,1 % 100,0 % 42,1 %
Kapitalni projekt K100100 Nabava opreme 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 01 OPĆE JAVNE USLUGE 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Kapitalni projekt K100300 Planovi i strategija razvoja Općine 140.000,00 30.000,00 30.000,00 21,4 % 100,0 % 21,4 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 140.000,00 30.000,00 30.000,00 21,4 % 100,0 % 21,4 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 140.000,00 30.000,00 30.000,00 21,4 % 100,0 % 21,4 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 140.000,00 30.000,00 30.000,00 21,4 % 100,0 % 21,4 %
Program 2120 INVESTICIJE ZA POTREBE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 2.695.000,00 2.876.000,00 2.964.000,00 106,7 % 103,1 % 110,0 %
Kapitalni projekt K100100 Ceste i parkirališta 1.040.000,00 1.446.000,00 1.584.000,00 139,0 % 109,5 % 152,3 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 1.040.000,00 1.446.000,00 1.584.000,00 139,0 % 109,5 % 152,3 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1.040.000,00 1.446.000,00 1.584.000,00 139,0 % 109,5 % 152,3 %
41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 40.000,00 446.000,00 584.000,00 1.115,0 % 130,9 % 1.460,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 1.000.000,00 1.000.000,00 1.000.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Kapitalni projekt K100110 Vodovod 260.000,00 260.000,00 260.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 260.000,00 260.000,00 260.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 260.000,00 260.000,00 260.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 240.000,00 240.000,00 240.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Kapitalni projekt K100120 Kanalizacija 250.000,00 850.000,00 1.000.000,00 340,0 % 117,6 % 400,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 250.000,00 850.000,00 1.000.000,00 340,0 % 117,6 % 400,0 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 8
3
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 250.000,00 850.000,00 1.000.000,00 340,0 % 117,6 % 400,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 250.000,00 850.000,00 1.000.000,00 340,0 % 117,6 % 400,0 %
Kapitalni projekt K100130 Javna rasvjeta 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Kapitalni projekt K100140 Autobusna stajališta 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Kapitalni projekt K100150 Tržnica 25.000,00 100.000,00 0,00 400,0 % 0,0 % 0,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 25.000,00 100.000,00 0,00 400,0 % 0,0 % 0,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 25.000,00 100.000,00 0,00 400,0 % 0,0 % 0,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 25.000,00 100.000,00 0,00 400,0 % 0,0 % 0,0 %
Kapitalni projekt K100180 Uređenje centra naselja Rokovci i Andrijaševci 900.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 900.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 900.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 900.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
Kapitalni projekt K100190 Ostali objekti za komunalne potrebe 100.000,00 100.000,00 0,00 100,0 % 0,0 % 0,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 100.000,00 100.000,00 0,00 100,0 % 0,0 % 0,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 100.000,00 100.000,00 0,00 100,0 % 0,0 % 0,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 100.000,00 100.000,00 0,00 100,0 % 0,0 % 0,0 %
Kapitalni projekt K200100 Oprema za komunalne potrebe 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 8
4
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Program 2130 INVESTICIJE ZA POTREBE GOSPODARSKOG RAZVITKA 140.000,00 140.000,00 135.000,00 100,0 % 96,4 % 96,4 %
Kapitalni projekt K100100 Rekonstrukcija poljskih puteva 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 04 EKONOMSKI POSLOVI 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Kapitalni projekt K100110 Biciklistička staza Rokovci-Vinkovci 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 04 EKONOMSKI POSLOVI 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Kapitalni projekt K100120 Viseći mostovi na Bosutu 5.000,00 5.000,00 0,00 100,0 % 0,0 % 0,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 04 EKONOMSKI POSLOVI 5.000,00 5.000,00 0,00 100,0 % 0,0 % 0,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 5.000,00 5.000,00 0,00 100,0 % 0,0 % 0,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 5.000,00 5.000,00 0,00 100,0 % 0,0 % 0,0 %
Kapitalni projekt K100130 Turistička signalizacija 75.000,00 75.000,00 75.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 04 EKONOMSKI POSLOVI 75.000,00 75.000,00 75.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 75.000,00 75.000,00 75.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 75.000,00 75.000,00 75.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Program 2150 INVESTICIJE ZA POTREBE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 3.035.000,00 3.145.000,00 3.062.000,00 103,6 % 97,4 % 100,9 %
Kapitalni projekt K100100 Dom kulture 2.000,00 2.000,00 2.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 2.000,00 2.000,00 2.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 2.000,00 2.000,00 2.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 2.000,00 2.000,00 2.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Kapitalni projekt K100110 Sportski centar "Frankopan" 2.850.000,00 3.000.000,00 1.000.000,00 105,3 % 33,3 % 35,1 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 8
5
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 2.850.000,00 3.000.000,00 1.000.000,00 105,3 % 33,3 % 35,1 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 2.850.000,00 3.000.000,00 1.000.000,00 105,3 % 33,3 % 35,1 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 2.850.000,00 3.000.000,00 1.000.000,00 105,3 % 33,3 % 35,1 %
Kapitalni projekt K100111 Sportska dvorana 30.000,00 30.000,00 2.000.000,00 100,0 % 6.666,7 % 6.666,7 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 30.000,00 30.000,00 2.000.000,00 100,0 % 6.666,7 % 6.666,7 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 30.000,00 30.000,00 2.000.000,00 100,0 % 6.666,7 % 6.666,7 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 30.000,00 30.000,00 2.000.000,00 100,0 % 6.666,7 % 6.666,7 %
Kapitalni projekt K100120 Ostali sportski i rekreacijski objekti i tereni 78.000,00 38.000,00 30.000,00 48,7 % 78,9 % 38,5 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 78.000,00 38.000,00 30.000,00 48,7 % 78,9 % 38,5 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 78.000,00 38.000,00 30.000,00 48,7 % 78,9 % 38,5 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 38.000,00 38.000,00 30.000,00 100,0 % 78,9 % 78,9 %
45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 40.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
Kapitalni projekt K100130 Objekt stare škole 25.000,00 25.000,00 0,00 100,0 % 0,0 % 0,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 25.000,00 25.000,00 0,00 100,0 % 0,0 % 0,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 25.000,00 25.000,00 0,00 100,0 % 0,0 % 0,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 25.000,00 25.000,00 0,00 100,0 % 0,0 % 0,0 %
Kapitalni projekt K100140 Prostorije za društvene namjene 10.000,00 10.000,00 0,00 100,0 % 0,0 % 0,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 10.000,00 10.000,00 0,00 100,0 % 0,0 % 0,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 10.000,00 10.000,00 0,00 100,0 % 0,0 % 0,0 %
45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 10.000,00 10.000,00 0,00 100,0 % 0,0 % 0,0 %
Kapitalni projekt K100150 Objekt dječje igraonice 40.000,00 40.000,00 30.000,00 100,0 % 75,0 % 75,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 40.000,00 40.000,00 30.000,00 100,0 % 75,0 % 75,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 40.000,00 40.000,00 30.000,00 100,0 % 75,0 % 75,0 %
45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 40.000,00 40.000,00 30.000,00 100,0 % 75,0 % 75,0 %
Program 2160 INVESTICIJE ZA POTREBE ZAŠTITE OKOLIŠA 168.000,00 168.000,00 30.000,00 100,0 % 17,9 % 17,9 %
Kapitalni projekt K100100 Kapitalna ulaganja u povećanje energetske učinkovitosti 168.000,00 168.000,00 30.000,00 100,0 % 17,9 % 17,9 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 8
6
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 05 ZAŠTITA OKOLIŠA 168.000,00 168.000,00 30.000,00 100,0 % 17,9 % 17,9 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 168.000,00 168.000,00 30.000,00 100,0 % 17,9 % 17,9 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 30.000,00 30.000,00 30.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 138.000,00 138.000,00 0,00 100,0 % 0,0 % 0,0 %
PLAN RAZVOJNIH PROGRAMA OPĆINE ANDRIJAŠEVCI ZA RAZDOBLJE OD 2017. DO 2019. GODINE
Naziv cilja
Naziv mjera
Organizacijska klasifikacija
Programska klasifikacija Plan Projekcija Projekcija
Razdjel Glava Kori-snik Program Naziv Programa / Projekta / Aktivnosti 2017. 2018. 2019. Izvori financiranja
Projekt / Aktivnost
UKUPNO KAPITALNI RASHODI : 6.748.000 6.429.000 6.291.000
CIL
J 1.
UČ
INK
OV
ITO
U
PRA
VLJ
AN
JE
RA
ZVO
JEM
O
PĆIN
E
Mje
ra 1
.1.
Raz
vojn
o i
pro
storn
o pl
anira
nje
100 10 2110 Program: Investicije za potrebe općinske uprave 190.000 80.000 80.000
100 10 K100100 Nabava opreme 50.000 50.000 50.000 Opći prihodi i primici
100 10 K100300 Planovi i strategija razvoja Općine 140.000 30.000 30.000 Pomoći + Opći prihodi i primici
CIL
J 2. R
AZV
OJ K
ON
KU
REN
TNO
G I
OD
RŽI
VO
G G
OSP
OD
AR
STV
A
Mje
ra 2
.1. J
ačan
je k
omun
alne
in
frast
rukt
ure
100 10 2120 Program: Investicije za potrebe komunalne infrastrukture 2.695.000 2.876.000 2.964.000
100 10 K100100 Kapitalni projekt: Ceste i parkirališta 1.040.000 1.446.000 1.584.000 Opći prihodi i
primici + Pomoći
100 10 K100110 Kapitalni projekt: Vodovod 260.000 260.000 260.000 Prihodi za posebne
namjene
100 10 K100120 Kapitalni projekt: Kanalizacija 250.000 850.000 1.000.000 Opći prihodi i
primici + Pomoći
100 10 K100130 Kapitalni projekt: Javna rasvjeta 50.000 50.000 50.000 Prihodi za posebne
namjene
100 10 K100140 Kapitalni projekt: Autobusna stajališta 50.000 50.000 50.000 Opći prihodi i
primici
100 10 K100150 Kapitalni projekt: Tržnica 25.000 100.000 0 Opći prihodi i
primici
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 8
7
100 10 K100180 Kapitalni projekt: Uređenje centra naselja Rokovci i Andrijaševci 900.000 0 0 Pomoći
100 10 K100190 Kapitalni projekt: Ostali objekti za komunalne potrebe 100.000 100.000 0 Pomoći
100 10 K200100 Kapitalni projekt: Oprema za komunalne potrebe 20.000 20.000 20.000 Opći prihodi i
primici
Mje
ra 2
.2. K
apita
lna
ulag
anja
u
razv
oj p
oljo
priv
rede
i tu
rizm
a
100 10 2130 Program: Investicije za potrebe gospodarskog razvitka 140.000 140.000 135.000
100 10 K100100 Kapitalni projekt: Rekonstrukcija poljskih puteva 10.000 10.000 10.000 Opći prihodi i
primici
100 10 K100110 Kapitalni projekt: Biciklistička staza Rokovci - Vinkovci 50.000 50.000 50.000
Pomoći + Opći prihodi i primici
100 10 K100120 Kapitalni projekt: Viseći mostovi na Bosutu 5.000 5.000 0 Opći prihodi i
primici
100 10 K100130 Kapitalni projekt: Turistička signalizacija 75.000 75.000 75.000 Opći prihodi i
primici
CIL
J 3. R
AZV
OJ D
RU
ŠTV
ENIH
D
JELA
TNO
STI
I PO
BO
LJŠA
NJE
KV
ALI
TETE
ŽIV
OTA
Mje
ra 3
.1. I
zgra
dnja
i sa
naci
ja o
bjek
ata
kultu
re,
rekr
eaci
je i
špor
ta
100 10 2150 Program: Investicije za potrebe društvenih djelatnosti 3.035.000 3.145.000 3.062.000
100 10 K100100 Kapitalni projekt: Dom kulture 2.000 2.000 2.000 Pomoći + Opći prihodi i primici
100 10 K100110 Kapitalni projekt: Sportski centar "Frankopan" 2.850.000 3.000.000 1.000.000 Pomoći
100 10 K100111 Kapitalni projekt: Sportska dvorana 30.000 30.000 2.000.000 Pomoći + Opći prihodi i primici
100 10 K100120
Kapitalni projekt: Ostali sportski i rekreacijski objekti i tereni 78.000 38.000 30.000
Opći prihodi i primici
100 10 K100130 Kapitalni projekt: Objekt stare škole (oprema) 25.000 25.000 0 Opći prihodi i
primici
100 10 K100140 Kapitalni projekt: Prostorije za društvene namjene 10.000 10.000 0 Opći prihodi i
primici
100 10 K100150 Kapitalni projekt: Objekt dječje igraonice 40.000 40.000 30.000 Opći prihodi i
primici
CIL
J 4. O
ČU
VA
NJE
, O
BN
OV
A I
ZAŠT
ITA
P
RIR
OD
NE
BA
ŠTIN
E
Mje
ra 4
.1. O
drži
vo
upra
vlja
nje
oko
lišem
100 10
1125 Program: Zaštita okoliša 520.000 20.000 20.000
100 10 K200100 Kapitalni projekt: Kapitalne pomoći za potrebe zaštite okoliša 520.000 20.000 20.000
Pomoći + Opći prihodi i primici
100 10 2160 Program: Investicije za potrebe zaštite okoliša 168.000 168.000 30.000
100 10
K100100 Kapitalni projekt: Kapitalna ulaganja u povećanje energetske učinkovitosti 168.000 168.000 30.000 Pomoći + Opći
prihodi i primici
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 88
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 8
8
Članak 4.
Ovaj Proračun stupa na snagu danom objave u "Službenom vjesniku" Vukovarsko-srijemske županije, a primjenjuje se od 1.siječnja 2017. godine.
KLASA: 400-08/16-01/05 URBROJ: 2188/02-03-16-3 Rokovci, 14.12.2016. godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Zlatko Kobašević, bacc. oec.
Na temelju članka 14. Zakona o proračunu (NN, br. br. 87/08, 136/12 i 15/15) i članka 32. Statuta Općine Andrijaševci (Službeni vjesnik VSŽ, br. 2/13) Općinsko vijeće Općine Andrijaševci na svojoj 29. sjednici održanoj 14.12.2016. godine, d o n o s i
O D L U K U o izvršavanju Proračuna Općine Andrijaševci
za 2017. godinu
I – OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom se Odlukom uređuje struktura Proračuna Općine Andrijaševci za 2017. godinu (u daljnjem tekstu: Proračun), njegovo izvršavanje, upravljanje općinskom imovinom i dugovima, te promjena financiranja tijekom godine.
II – STRUKTURA PRORAČUNA
Članak 2.
Proračun Općine Andrijaševci za 2017. godinu sastoji se od slijedećih dijelova:
- Općeg dijela Proračuna;
- Posebnog dijela Proračuna;
- Plana razvojnih programa za razdoblje 2017. - 2019. godine;
- Financijske projekcije za razdoblje 2018. - 2019. godine;
Članak 3.
Opći dio Proračuna sastoji se od Računa prihoda i rashoda te Računa financiranja, a Posebni dio sadrži plan rashoda i izdataka prema organizacijskoj, ekonomskoj, funkcijskoj i programskoj klasifikaciji.
U Računu prihoda i rashoda iskazani su prihodi poslovanja i prihodi od prodaje nefinancijske imovine, te rashodi poslovanja i rashodi za nabavu nefinancijske imovine.
U Računu financiranja iskazani su primici od financijske imovine i zaduživanja, te izdaci za financijsku imovinu i za otplate kredita i zajmova.
Članak 4.
Plan razvojnih programa za razdoblje od 2017. do 2019. godine sadrži planirane rashode za investicije i davanje kapitalnih pomoći i donacija po pojedinim programima, po
godinama u kojima će ti rashodi teretiti proračun i po izvorima financiranja.
Članak 5.
Projekcija prihoda i rashoda za dvogodišnje razdoblje sadrži prihode i rashode za 2018. i 2019. godinu koji su procijenjeni prema smjernicama i uputama Ministarstva financija.
III – IZVRŠAVANJE PRORAČUNA
Članak 6.
Sredstva se u Proračunu osiguravaju proračunskim korisnicima ( u nastavku teksta: korisnici), koji se u njegovu Posebnom odjelu određeni za nositelje sredstva na pojedinim stavkama.
Članak 7.
Za izvršenje Proračuna u cjelini je odgovoran nositelj izvršne vlasti – općinski načelnik.
Članak 8.
Proračunska sredstva koristit će se samo za namjene koje su određene Proračunom i to do visine utvrđene u njegovom Posebnom dijelu, na razdjelima i pozicijama, a u svemu prema načelima štednje i racionalnog korištenja ostvarenih sredstava.
Članak 9.
Korisnici smiju preuzimati obveze najviše do visine sredstava osiguranih u Posebnom dijelu Proračuna.
Dodjela sredstava korisnicima vršit će s sukladno njihovim financijskim planovima, za cijelu godinu po mjesecima, vodeći računa o mogućnostima Proračuna.
Članak 10.
Općinski načelnik sukladno čl. 46. Zakona o proračunu može izvršiti preraspodjelu sredstava na proračunskim stavkama unutar razdjela ili između razdjela najviše do 5% rashoda i izdataka na stavci koja se umanjuje.
Općinski načelnik će o izvršenoj preraspodjeli polugodišnje izvještavati Općinsko vijeće.
Članak 11.
Pogrešno ili više uplaćeni prihodi u Proračunu vraćaju se uplatiteljima na teret tih prihoda.
IV - PRORAČUNSKA ZALIHA
Članak 12.
Hitni i nepredvidivi rashodi koji se pojave tokom proračunske godine podmirivat će se iz sredstava proračunske zalihe, ako je ona planirana proračunom.
O korištenju sredstava proračunske zalihe odlučuje Općinski načelnik.
Načelnik može raspolagati sredstvima proračunske zalihe do pojedinačnog iznosa od 3.000,00 kn.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 89
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 8
9
Sredstva proračunske zalihe mogu se osim za hitne i nepredviđene rashode koristiti i za izvršenje sudskih odluka.
O korištenju sredstava proračunske zalihe načelnik izvješćuje Općinsko vijeće polugodišnje.
Ako se tijekom godine na temelju propisa smanji nadležnost korisnika što zahtjeva smanjenja sredstava ili korisnik bude ukinut, neutrošena sredstva za njegove izdatke se prenose u proračunsku zalihu.
V – OPĆINSKA IMOVINA, ZADUŽIVANJE, JAMSTVA
Članak 13.
Stanje imovine i obveza utvrđuje se jedanput godišnje, prilikom popisa koji je sastavni dio Izvješća na dan 31. prosinca tekuće godine.
Općinski načelnik imenuje Povjerenstvo za popis imovine i obveza.
Povjerenstvo obavlja popis imovine i obveza Općine, sastavlja Izvješće o obavljenom popisu imovine i obveza na dan 31. prosinca tekuće godine te Izvješće predaje Općinskom načelniku koji donosi odluku o usvajanju Izvješća o obavljenom popisu.
Članak 14.
Proračunom Općine Andrijaševci za 2017. godinu predviđeno je kratkoročno zaduživanje kod poslovne banke putem ugovora o dopuštenom minusu na žiro-računu do maksimalno 600.000,00 kuna.
Proračunom Općine Andrijaševci za 2017. godinu nije predviđeno davanje jamstava.
VI – PROMJENA FINANCIRANJA TIJEKOM GODINE
Članak 15.
Proračunska sredstva se koriste samo za namjene koje su predviđene Proračunom i to do visine utvrđene u njegovu Posebnom dijelu, te se ne mogu preraspodijeliti osim pod uvjetima i na način predviđen ovom Odlukom.
Ako tijekom 2017. godine nastanu nove obveze za Proračun, sredstva za njihovu provedbu se mogu osigurati isključivo na temelju Izmjena i dopuna Proračuna koje donosi Općinsko vijeće Općine Andrijaševci.
VII – ZAVRŠNA ODREDBA
Članak 16.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u «Službenom vjesniku» Vukovarsko-srijemske županije, a primjenjuje se od 1. siječnja 2017. godine.
KLASA: 400-08/16-01/05 URBROJ: 2188/02-03-16-4 Rokovci, 14.12. 2016. godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Zlatko Kobašević, bacc. oec.
Na temelju članka 10. stavak 1. i članka 12. stavak 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine", broj 39/13 i 48/15), članka 4. stavak 1. Pravilnika o agrotehničkim mjerama ("Narodne novine" broj 142/13), članka 8. stavak 2. Zakona o zaštiti od požara („Narodne novine“ broj 92/10) i članka 32. Statuta Općina Andrijaševci ("Službeni vjesnik" Vukovarsko-srijemske županije broj 2/13), Općinsko vijeće Općine Andrijaševci na svojoj 29. sjednici održanoj 14. prosinca 2016. godine donijelo je
ODLUKU O AGROTEHNIČKIM MJERAMA, MJERAMA
ZAUREĐENJE I ODRŽAVANJE POLJOPRIVREDNIH RUDINA I MJERAMA ZAŠTITE OD POŽARA NA
POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU NA PODRUČJU OPĆINE ANDRIJAŠEVCI
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom odlukom propisuju se agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju, mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina te mjere zaštite od požara na poljoprivrednom zemljištu na području Općine Andrijaševci
Članak 2.
Poljoprivrednim zemljištem smatraju se poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se uz gospodarski opravdane troškove može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.
II. AGROTEHNIČKE MJERE
Članak 3.
Pod agrotehničkim mjerama u smislu ove odluke smatraju se:
1. minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta,
2. sprečavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem,
3. suzbijanje biljnih bolesti i štetnika,
4. korištenje i uništavanje biljnih ostataka,
5. održavanje organske tvari u tlu,
6. održavanje povoljne strukture tla,
7. zaštita od erozije.
1. Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta
Članak 4.
Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta podrazumijeva provođenje najnužnijih mjera u okviru prikladne tehnologije, a posebno:
- redovito obrađivanje i održavanje poljoprivrednog zemljišta sukladno određenoj biljnoj vrsti, odnosno katastarskoj kulturi poljoprivrednog zemljišta,
- održavanje ili poboljšanje plodnosti tla,
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 90
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 9
0
- održivo gospodarenje trajnim pašnjacima,
- održavanje maslinika, voćnjaka i vinograda u dobrom vegetativnom stanju.
2. Sprečavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem
Članak 5.
Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su primjenjivati odgovarajuće agrotehničke mjere obrade tla i njege usjeva i nasada u cilju sprečavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim korovom poljoprivrednog zemljišta.
Kod sprečavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem i njege usjeva potrebno je dati prednost nekemijskim mjerama zaštite bilja kao što su mehaničke, fizikalne, biotehničke i biološke mjere zaštite, a kod korištenja kemijskim mjera zaštite potrebno je dati prednost herbicidima s povoljnim ekotoksikološkim svojstvima.
3. Suzbijanje biljnih bolesti i štetnika
Članak 6.
Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su suzbijati biljne bolesti i štetnike, a kod suzbijanja obvezni su primjenjivati temeljna načela integrirane zaštite bilja sukladno posebnim propisima koji uređuju održivu uporabu pesticida.
Nakon provedenog postupka iz stavka 1. ovog članka vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su ambalažu od korištenja sredstava za zaštitu bilja odlagati sukladno propisima i uputama proizvođača koje su priložene uz ta sredstva.
4. Korištenje i uništavanje biljnih ostataka
Članak 7.
Vlasnici odnosno posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su ukloniti sa zemljišta sve biljne ostatke koji bi mogli biti uzrokom širenja biljnih bolesti ili štetnika u određenom agrotehničkom roku sukladno biljnoj kulturi.
Članak 8.
Agrotehničke mjere korištenja i uništavanja biljnih ostataka obuhvaćaju:
- obvezu uklanjanja biljnih ostataka nakon žetve na poljoprivrednom zemljištu na kojem se primjenjuje konvencionalna obrada tla,
- primjenu odgovarajućih postupaka sa žetvenim ostacima na površinama na kojima se primjenjuje konzervacijska obrada tla,
- obvezu uklanjanja suhih biljnih ostataka nakon provedenih agrotehničkih mjera u višegodišnjim nasadima,
- obvezu odstranjivanja biljnih ostataka nakon sječe i čišćenja šuma, putova i međa na šumskom zemljištu, koje graniči s poljoprivrednim zemljištem.
Žetveni ostaci ne smiju se spaljivati na poljoprivrednim površinama. Njihovo spaljivanje dopušteno je samo u cilju sprečavanja širenja ili suzbijanja biljnih štetnika.
Uništavanje biljnih ostataka spaljivanjem, kada je to dopušteno, poduzima se uz provođenje mjera zaštite od požara sukladno posebnim propisima.
5. Održavanje organske tvari u tlu
Članak 9.
Organska tvar u tlu održava se provođenjem minimalno trogodišnjeg plodoreda prema pravilima struke.
Trogodišnji plodored podrazumijeva izmjenu: strne žitarice – okopavine – industrijsko bilje ili trave ili djeteline ili njihove smjese.
Trave, djeteline, djetelinsko-travne smjese, travno-djetelinske smjese su dio plodoreda i mogu na istoj površini ostati duže od tri godine.
Podusjevi i međuusjevi i ugar se smatraju kao dio plodoreda.
Članak 10.
Kod planiranja održavanja razine organske tvari u tlu potrebno je unositi žetvene ostatke u tlu primjenom konvencionalne ili konzervacijske obrade tla i uravnoteženo gnojiti organskim gnojem.
6. Održavanje povoljne strukture tla
Članak 11.
Korištenje mehanizacije mora biti primjereno stanju poljoprivrednog zemljišta i njegovim svojstvima.
U uvjetima kada je tlo zasićeno vodom, poplavljeno ili prekriveno snijegom ne smije se koristiti poljoprivredna mehanizacija na poljoprivrednom zemljištu, osim prilikom žetve ili berbe usjeva.
7. Zaštita od erozije
Članak 12.
Zaštita od erozije provodi se održavanjem minimalne pokrovnosti tla sukladno specifičnostima agroekološkog područja.
Tijekom vegetacijskog razdoblja, na područjima na kojima je uočena erozija, poljoprivredne površine bi trebale imati pokrov koji umanjuje eroziju tla.
Tijekom zime u uvjetima kada se na oranicama ne nalaze usjevi, odnosno ukoliko nema pokrova primjenjuje se ograničena obrada tla.
Zaštita od erozije provodi se upravljanjem i pravilnom obradom na poljoprivrednom zemljištu ovisno o specifičnim karakteristikama tla.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 91
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 9
1
III. MJERE ZA UREĐIVANJE I ODRŽAVANJE POLJOPRIVREDNIH RUDINA
Članak 13.
Kao mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih površina propisuju se:
1. održavanje živica i međa,
2.održavanje poljskih putova,
3. uređivanje i održavanje kanala,
4. sprečavanje zasjenjivanja susjednih parcela,
5. sadnja i održavanje vjetrobranskih pojasa.
1. Održavanje živica i međa
Članak 14.
Vlasnici ili posjednici poljoprivrednog zemljišta koji zasade živicu dužni su je redovito održavati i orezivati na način da spriječe njihovo širenje na susjedno obradivo zemljište i putove, zasjenjivanje susjednih parcela, prerastanje živice na visinu iznad 1,2 m, da spriječe njihovu zakorovljenost i da ne ometa promet, vidljivost i preglednost poljskog puta.
Živice uz poljske putove i međe mogu se zasaditi najmanje 0,50 m od ruba poljskog puta odnosno međe i ne mogu biti šire od 0,60 m, te se u svrhu sprečavanja zasjenjivanja susjednih parcela moraju obrezivati tako da njihova visina ne prelazi 1,2 m.
Vlasnici ili posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati međe tako da budu vidljivo označene, očišćene od korova i višegodišnjeg raslinja, te da ne ometaju provedbu agrotehničkih zahvata.
Živica ne može služiti kao međa između poljoprivrednih površina.
Za ograđivanje parcela na međama zabranjuje se korištenje bodljikave žice i armaturnih mreža.
Zabranjeno je izoravanje ili oštećivanje međa.
2. Održavanje poljskih putova
Članak 15.
U svrhu iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta koriste se poljski putovi.
Vlasnici ili posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su zajednički brinuti o održavanju poljskih putova koje koriste.
Pod održavanjem poljskih putova smatra se naročito:
- redovito održavati i uređivati poljske putove tako da ne ometaju provođenje agrotehničkih mjera i prolazak vatrogasnog vozila,
- nasipavati oštećene dionice i udarne rupe odgovarajućim materijalom,
- čistiti poljske putove od korova i vršiti sječu pojedinih stabala, grmlja ili grana koje sprečavaju korištenje poljskog puta,
- čistiti i održavati odvodne kanale i propuste,
- održavati živicu i drugo raslinje uz poljske putove.
Članak 16.
Zabranjuju se sve radnje koje mogu dovesti do uništavanja poljskih putova,a naročito;
- preoravanje poljskih putova,
- sužavanje poljskih putova,
- uništavanje zelenog pojasa uz poljske putove,
- nanošenje zemlje ili raslinja na poljske putove prilikom obrađivanja zemljišta,
- skretanje oborinskih i drugih voda na poljske putove.
3. Uređivanje i održavanje kanala
Članak 17.
U cilju održavanja kanala u funkciji odvodnje suvišne vode vlasnici su dužni održavati i čistiti prirodno stvorene ili izgrađene kanale, tako da se spriječi odronjavanje zemlje, zarastanje korovom, odnosno omogući prirodni tok voda.
4. Sprečavanje zasjenjivanja susjednih parcela
Članak 18.
Radi sprečavanja zasjenjenja susjednih parcela na kojima se vrši poljoprivredna proizvodnja, zabranjena je sadnja visokog raslinja neposredno uz među.
5. Sadnja i održavanje vjetrobranskih pojasa
Članak 19.
Radi uređivanja i održavanja poljoprivrednih rudina, a na području na kojima je zbog izloženosti vjetru većeg intenziteta ili duljeg trajanja otežana ili smanjena poljoprivredna proizvodnja, vlasnik ili posjednik dužan je određeni pojas zemljišta zasaditi stablašicama.
Stablašice koje čine vjetrobranski pojas vlasnici ili posjednici dužni su redovito održavati i obnavljati.
IV. POSEBNE MJERE ZAŠTITE OD POŽARA
Članak 20.
Radi sprečavanja požara na poljoprivrednom zemljištu vlasnici ili posjednici dužni su:
- održavati, uređivati i čistiti međe, živice, kanale te poljske i šumske putove,
- uklanjati bolesne suhe biljke kao i biljne ostatke nakon provedenih agrotehničkih mjera do 1. lipnja tekuće godine,
- uklanjati suhe biljne ostatke nakon žetve u roku od 15 dana,
- uz međe preorati ili očistiti zemljište zatravnjeno suhim biljem i biljnim otpadom.
Članak 21.
Zabranjeno je uništavanje suhe trave, korova, raslinja i strništa
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 92
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 9
2
paljenjem za vrijeme sazrijevanja i žetve strnih žitarica i uljane repice, dok radovi u žetvi i sakupljanju prostirke ne završe.
Zabranjeno je paljenje biljnih ostatak nakon žetve ili berbe dok radovi na susjednoj poljoprivrednoj površini ne završe.
Zabranjeno je paljenje vatre na udaljenosti najmanjoj od 200 metara od ruba šume i 30 metara od ograda i zgrada izvedenih od zapaljivog materijala, te trasama elektroenergetskih vodova.
Zabranjeno je namjerno paljenje trave i korova uz javnu cestu radi zaštite javne ceste i prometa na njoj.
Članak 22.
Uništavanje biljnih ostataka paljenjem kada je to propisano poduzima se uz provođenje mjera zaštite od požara.
Paljenje žetvenih ostataka dopušteno je samo u cilju sprečavanja širenja ili suzbijanja biljnih štetočina na temelju službeno naređene mjere nadležne inspekcije.
Loženje vatre ili spaljivanje na otvorenom prostoru nije dopušteno noću i po vjetrovitom vremenu.
Članak 23.
Vlasnici ili posjednici poljoprivrednog zemljišta mogu obavljati uništavanje biljnih ostataka paljenjem suhe trave, korova, raslinja i granja samo ako su prethodno ispunjeni svi uvjeti propisani člankom 21. i 22. ove Odluke.
O spaljivanju je potrebno obavijestiti nadležnu vatrogasnu postrojbu.
Osobe koje su vršile spaljivanje dužne su pogasiti vatru na otvorenom prostoru i pregledati ostatke vatre prebacivanjem pepela, polijevanjem vodom i primjenom sredstva za gašenje požara, dok se vatra ne ugasi u potpunosti, a tek potom napustiti mjesto paljenja.
V. NADZOR
Članak 24.
Nadzor nad provođenjem ove Odluke obavljat će komunalni redar, poljoprivredni inspektori i inspektori zaštite od požara.
VI. PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 25.
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja ne održava poljoprivredno zemljište pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju i ne obrađuje ga sukladno agrotehničkim mjerama umanjujući njegovu vrijednost (članci 4. do 12. i 14. do 19. ove Odluke).
Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom od 500,00 do 15.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi
Novčanom kaznom od 500,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. ovog članka.
Članak 26.
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba:
- ako obavlja paljenje suhe trave, korova, raslinja i strništa za vrijeme sazrijevanja i žetve strnih žitarica i uljane repice dok radovi u žetvi i sakupljanju prostirke ne završe (članak 21. stavak 1. ove Odluke),
- ako obavlja paljenje biljnih ostataka nakon žetve i berbe dok radovi na susjednoj poljoprivrednoj površini ne završe (članak 21. stavak 2. ove Odluke),
- ako obavlja paljenje vatre na udaljenosti manjoj od 200 metara od ruba šume i 30 metara od ograda i zgrada izvedenih od zapaljivog materijala, te trasama elektroenergetskih vodova (članak 21. stavak 3. ove Odluke),
- ako obavlja paljenje trave i korova uz javnu cestu (članak 21. stavak 4. ove Odluke).
- ako obavlja spaljivanje noću i po vjetrovitom vremenu (članak 22. stavak 3. ove Odluke)
- ako obavlja spaljivanje a nije prethodno obavijestio nadležnu vatrogasnu postrojbu (članak 23. stavak 2. ove Odluke),
- ako osobe koje su vršile spaljivanje nisu pregledali ostatke vatre prebacivanjem pepela, polijevanje vodom i primijenili sredstva za gašenje požara dok se vatra nije u potpunosti ugasila, a tek potom napustili mjesto paljenja (članak 23. stavak 3. ove Odluke)
Za prekršaje iz stavka 1. ovog članka novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
Članak 27
Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba:
- ako obavlja paljenje suhe trave, korova, raslinja i strništa za vrijeme sazrijevanja i žetve strnih žitarica i uljane repice dok radovi u žetvi i sakupljanju prostirke ne završe (članak 21. stavak 1. ove Odluke),
- ako obavlja paljenje biljnih ostataka nakon žetve i berbe dok radovi na susjednoj poljoprivrednoj površini ne završe (članak 21. stavak 2. ove Odluke),
- ako obavlja paljenje vatre na udaljenosti manjoj od 200 metara od ruba šume i 30 metara od ograda i zgrada izvedenih od zapaljivog materijala, te trasama elektroenergetskih vodova (članak 21. stavak 3. ove Odluke),
- ako obavlja paljenje trave i korova uz javnu cestu (članak 21. stavak 4. ove Odluke).
- ako obavlja spaljivanje noću i po vjetrovitom vremenu (članak 22. stavak 3. ove Odluke)
- ako obavlja spaljivanje a nije prethodno obavijestio nadležnu vatrogasnu postrojbu (članak 23. stavak 2. ove Odluke),
- ako osobe koje su vršile spaljivanje nisu pregledali ostatke vatre prebacivanjem pepela, polijevanje vodom i primijenili sredstva za gašenje požara dok se vatra nije u potpunosti ugasila, a tek potom napustili mjesto paljenja (članak 23. stavak 3. ove Odluke)
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 93
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 9
3
VII. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 28.
Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o agrotehničkim mjerama u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta, mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina i o mjerama zaštite od požara na poljoprivrednom zemljištu („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije broj 2/16).
Članak 29.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije, a primjenjuje se od 01. siječnja 2017.godine.
KLASA: 320-02/16-01/04 URBROJ: 2188/02-03-16-2 Rokovci, 14. prosinca 2016. godine
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Zlatko Kobašević, bacc. oec.
Temeljem članka 44. stavak 2. i 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 39/13 i 48/15), a u svezi s člankom 3. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja sredstava ostvarenih od prodaje, zakupa, dugogodišnjeg zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske i koncesije za ribnjake („Narodne novine“ broj 45/09), te članka 32. Statuta Općine Andrijaševci („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije broj 2/13), Općinsko vijeće Općine Andrijaševci na svojoj 29. sjednici održanoj 29. prosinca 2016. godine donijelo je
ODLUKU O KORIŠTENJU SREDSTAVA OD ZAKUPA I
DUGOGODIŠNJEG ZAKUPA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U VLASNIŠTVU REPBULIKE HRVATSKE
ZA 2017. GODINU
I
Ovom se Odlukom određuju uvjeti i način korištenja sredstava od zakupa i dugogodišnjeg zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Andrijaševci u 2017. godinu.
II
Sredstva za ostvarenje ove Odluke ostvarit će se od prihoda zakupa i dugogodišnjeg zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Andrijaševci u 2017. godini i planirana su u Proračunu Općine Andrijaševci za 2017. godinu, pozicija (P024) u iznosu od 1.100.000,00 kuna.
III
Osigurana sredstva od zakupa i dugogodišnjeg zakupa poljoprivrednog zemljišta u
vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Andrijaševci u 2017. godini, sukladno točki II. ove Odluke koristit će se za financiranje programa uređenja zemljišta i ruralne infrastrukture i to u slijedeće svrhe:
- program katastarsko-geodetske izmjere zemljišta,
- sređivanje zemljišnih knjiga,
- za podmirenje dijela stvarnih troškova Općine, u svezi s provedbom Zakona o poljoprivrednom zemljištu,
- program uređenja ruralnog prostora kroz izgradnju i održavanje ruralne infrastrukture koja je u funkciji poljoprivredne proizvodnje i akvakulture, te poboljšavanja komunikacijskih veza sela i zaseoka popravkom i izgradnjom putne i kanalske mreže,
- programom uređenja zemljišta u postupku komasacije i hidromelioracije
- programom očuvanja ugroženih područja i očuvanja biološke raznolikosti i ekoloških sustava
- program sufinanciranja i druge poticajne mjere usmjerene unapređivanju poljoprivredne proizvodnje i akvakulture.
IV
Sredstva iz točke II. ove Odluke izdvajat će se iz Proračuna Općine Andrijaševci za 2017. godinu sukladno dinamici punjenja Proračuna.
Za realizaciju ove Odluke zadužen je općinski načelnik.
Navedena sredstva iz točke II. ove Odluke mogu se, tijekom godine izmjenom Proračuna Općine Andrijaševci za 2017. godinu mijenjati, ovisno o ostvarenju proračunskih prihoda i ukazanim potrebama.
V
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije, a primjenjuje se od 01. siječnja 2017.godine.
KLASA: 320-01/16-01/03 URBROJ: 2188/02-03-16-1 Rokovci, 14. prosinca 2016.godine
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Zlatko Kobašević, bacc. oec.
Temeljem članka 7. stavak 2., a u svezi s člankom 3.,4. i 5. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe („Narodne novine“broj 24/11, 61/11, 27/13, 02/14 i 96/16), te članka 32. Statuta Općine Andrijaševci („Službeni vjesnik“ VSŽ br. 2/13), Općinsko vijeće na svojoj 29. sjednici održanoj dana 14. prosinca 2016. godine donosi
O D L U K U o raspoređivanju sredstava proračuna Općine Andrijaševci namijenjenih godišnjem financiranju političkih stranaka i članova Općinskog vijeća Općine Andrijaševci izabranih s
liste grupe birača za 2017. godinu
Članak 1.
Ovom Odlukom uređuje se način raspoređivanja sredstava osiguranih u Proračunu Općine Andrijaševci za 2017. godinu za redovito godišnje financiranje članova političkih stranaka čiji su kandidati izabrani za članove Općinskog vijeća i članova Općinskog vijeća izabranih s liste grupe birača.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 94
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 9
4
Članak 2.
Sredstva iz članka 1. osiguravaju se u Proračunu Općine Andrijaševci za tekuću godinu u visini od 13.100,00 kuna.
Članak 3.
Pravo na isplatu sredstava prema ovoj Odluci imaju političke stranke koje imaju najmanje jednog člana u Općinskom vijeću i članovi Općinskog vijeća izabrani s liste grupe birača.
Članak 4.
Sredstva za financiranje političkih stranaka čiji su kandidati izabrani za člana Općinskog vijeća i članova Općinskog vijeća izabranih s liste grupe birača osigurana su u Proračunu Općine Andrijaševci i raspoređuju se na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog člana u Općinskom
vijeću razmjerno broju članova u Općinskom vijeću u trenutku konstituiranja Općinskog vijeća.
Članu Općinskog vijeća izabranom s liste grupe birača i političkoj stranci za svakog člana podzastupljenog spola izabranog s njene liste, pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog po svakom članu Općinskog vijeća.
Članak 5.
Sredstva za financiranje članova političkih stranaka i članova izabranih s liste grupe birača u Općinsko vijeće raspoređuju se razmjerno broju članova svake političke stranke zastupljene u Općinskom vijeću kao i članova izabranih s liste grupe birača u Općinsko vijeće u trenutku konstituiranja Općinskog vijeća i to za svakog člana – vijećnika Općinskog vijeća u iznosu od 250,00 kuna tromjesečno, odnosno za svakog člana –vijećnika Općinskog vijeća podzastupljenog spola u iznosu od 275,00 kuna tromjesečno, kako slijedi:
Politička stranka/grupa birača
Broj članova Tromjesečni iznos po stranci u kn Ukupno u kn žene muškarci 1. tromj. 2. tromj. 3. tromj. 4. tromj.
1 12
HDZ, HSS, DC 1 6 1.775,00 1.775,00 1.775,00 1.775,00 7.100,0
SDP,HSU - 3 750,00 750,00 750,00 750,00 3.000,00
HNS - 1 250,00 250,00 250,00 250,00 1.000,00
HDSSB - 1 250,00 250,00 250,00 250,00 1.000,00
HČSP - 1 250,00 250,00 250,00 250,00 1.000,00
UKUPNO 13.100,00
Članak 6.
Sredstva iz članka 1. doznačuju se na žiro-račun političke stranke, odnosno na poseban račun članova izabranih s liste grupe birača, tromjesečno u jednakim iznosima.
Članak 7.
Navedena sredstva osiguravaju se u Proračunu Općine Andrijaševci za 2017. godinu, pozicija R132 – Tekuće donacije političkim strankama.
Članak 8.
Danom donošenja ove Odluke prestaje važiti Odluka o raspoređivanju sredstava proračuna Općine Andrijaševci namijenjenih godišnjem financiranju političkih stranaka i članova Općinskog vijeća Općine Andrijaševci izabranih s liste grupe birača za 2016. godinu (Službeni vjesnik“ VSŽ, br. 15/15).
Članak 9.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije, a primjenjuje se od 01.01.2017. godine.
KLASA: 021-05/16-02/09 URBROJ: 2188/02-03-16-2 Rokovci, 14. prosinca 2016. godine
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Zlatko Kobašević, bacc. oec.
Temeljem članka 117. Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“ broj 157/13, 152/14, 99/15 i 52/16) i članka 32. Statuta Općine Andrijaševci („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije broj 2/13), Općinsko vijeće Općine Andrijaševci na svojoj 29. sjednici održanoj 14. prosinca 2016. godine donijelo je
O D L U K U o socijalnoj skrbi na području Općine Andrijaševci
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom Odlukom utvrđuju se korisnici socijalne skrbi, oblici naknade-pomoći ( u daljnjem tekstu: naknada-pomoći) u sustavu socijalne skrbi u Općini Andrijaševci, uvjeti i način njihova ostvarivanja, nadležnost i postupak.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 95
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 9
5
Članak 2.
Naknada-pomoći iz članka 1. Ove Odluke ne mogu se ostvariti na teret Općine Andrijaševci ako je zakonom ili drugim propisima određeno da se ostvaruju na teret Republike Hrvatske te drugih pravnih ili fizičkih osoba.
Članka 3.
Sredstva za ostvarivanje naknade-pomoći propisanih Zakonom o socijalnoj skrbi (u daljnjem tekstu: Zakon), ostvaruju se u proračunu Općine Andrijaševci, a osiguravaju se sukladno proračunskim mogućnostima Općine Andrijaševci za tekuću godinu.
II. KORISNICI SOCIJALNE SKRBI
Članak 4.
Korisnici socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: korisnik) je:
hrvatski državljanin sa prebivalištem na području Općine Andrijaševci odnosno stranac i osoba bez državljanstva sa stalnim boravkom na području općine Andrijaševci i to:
1. osoba koja ostvaruje pravo na naknadu za troškove stanovanja temeljem odredbi
Zakona i koja ima važeće rješenje nadležnog Centra za socijalnu skrb o ostvarivanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu.
2. ostale osobe koje ostvaruju pravo na naknadu – pomoći utvrđenih ovom Odlukom, a sukladno Zakonu.
3. osoba s invaliditetom koja nije u mogućnosti udovoljiti osnovnim životnim potrebama.
Članak 5.
Naknade - pomoći po ovoj Odluci su:
1. naknada za troškove stanovanja
2. pomoć obiteljima i kućanstvima za ostale potrebe-jednokratna naknada
3. pomoć osobama s posebnim potrebama i invalidnim osobama
4. pravo na pomoć za trošak javnog prijevoza
5. pomoć za besplatni obrok učenika osnovne škole
6. pravo na jednokratnu novčanu pomoć za novorođeno dijete
7. pravo na subvencioniranje troškova boravka djece u dječjim vrtićima
8. pravo na dodjelu darova školskoj djeci
9. pravo na naknadu za redovito studiranje
Naknade-pomoći iz stavka 1. ove Odluke ostvarivat će se sukladno zakonskim odredbama i proračunskim mogućnostima Općine Andrijaševci za tekuću godinu.
1. Naknada za troškove stanovanja
Članak 6.
Pravo na naknadu za troškove stanovanja priznaje se korisniku
zajamčene minimalne naknade koja je propisana Zakonom o socijalnoj skrbi uz uvjet da korisnik zajamčene minimalne naknade podnese Jedinstvenom upravnom odjelu zahtjev za ostvarivanje prava na naknadu za troškove stanovanja i priloži potrebnu dokumentaciju.
Pravo na naknadu za troškove stanovanja priznaje se u visini utvrđenoj sukladno posebnoj odluci načelnika o visini mjesečne naknade za troškove stanovanja, a najviše do polovice mjesečnog iznosa zajamčene minimalne naknade priznate samcu, odnosno kućanstvu utvrđene prema Rješenju Centra za socijalnu skrb.
Naknada za troškove stanovanja može se odobriti u novcu izravno korisniku ili na način da se u cijelosti ili djelomično plati račun izravno ovlaštenoj pravnoj ili fizičkoj osobi koja je izvršila uslugu, obavila rad ili isporučila robu vezanu uz troškove stanovanja korisnika.
2. Pomoć obiteljima i kućanstvima za ostale potrebe-jednokratna naknada
Članak 7.
Pomoć obiteljima i kućanstvima-jednokratna naknada priznaje se samcu ili kućanstvu koje zbog trenutačnih materijalnih teškoća nije u mogućnosti podmiriti životne potrebe nastale zbog rođenja ili školovanja djeteta, bolesti ili smrti člana kućanstva, elementarne nepogode i slično.
Jednokratna naknada iz stavka 1. ovog članka može se priznati korisniku zbog nabave osnovnih predmeta u kućanstvu ili nabave odjeće i obuće ako ne postoji mogućnost da se nabava nužnih predmeta u kućanstvu, odjeće i obuće osigura u suradnji s humanitarnim organizacijama.
Odluku o visini jednokratne naknade korisniku iz stavka 1. ovog članka donosi općinski načelnik.
Ukupan iznos priznatih jednokratnih naknada u jednoj kalendarskoj godini određen je Zakonom.
3. Pomoć osobama s posebnim potrebama i invalidnim osobama
Članak 8.
Pomoć osobama s posebnim potrebama i invalidnim osobama priznaje se osobama koje ostvaruju navedeno pravo na pomoć odnosno osobama s teškim invaliditetom i drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju u svrhu zadovoljavanja njihovih životnih potreba za uključivanje u svakodnevni život zajednice.
Pravo na pomoć osobama s posebnim potrebama može se ostvariti u novcu.
Pravo na pomoć invalidnim osobama može se ostvariti kao pomoć za prilagodbu stambenog prostora invalidne osobe u novcu i u naravi.
Pomoć iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se temeljem pisanog zahtjeva općinskom načelniku uz dostavu odgovarajućeg dokaza kojim navedeni korisnik dokazuje postojanje invalidnosti, tjelesnog oštećenja i slično, a u slučaju dodjele pomoći za prilagodbu stambenog prostora invalidnim osobama, uz dokaz o postojanju invalidnosti, tjelesnog oštećenja i slično, potrebno je
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 96
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 9
6
dostaviti odgovarajući dokaz (fotografija postojećeg stambenog prostora), kao i obaviti očevid predmetnog stambenog prostora iz kojeg je vidljivo da stambeni prostor korisnika nije prilagođen životnim potrebama osoba s invalidnošću, tjelesnim oštećenjem i slično.
Pomoć iz stavka 1. ovoga članka dodjeljuje se temeljem odluke općinskog načelnika o dodjeli pomoći, a sukladno pisanom zahtjevu korisnika.
4. Pravo na pomoć za trošak javnog prijevoza
Članak 9.
Pravo na pomoć za trošak javnog prijevoza ostvaruju učenici srednjih škola koji koriste bilo koji oblik subvencioniranja troškova javnog prijevoza ukoliko nemaju osiguran prijevoz po nekoj drugoj osnovi.
Visina pomoći za svaku kalendarsku godinu odredit će se posebnom odlukom načelnika.
5. Pomoć na besplatni obrok učenika osnovne škole
Članak 10.
Pomoć na besplatni obrok ostvaruju učenici osnovne škole koja se nalazi na području Općine Andrijaševci (u daljnjem tekstu: osnovna škola) čiji roditelji ili skrbnici ispunjavaju jedan od uvjeta iz članka 4. ove Odluke kao i učenici koji žive u težim socijalnim i zdravstvenim prilikama u obitelji čiji roditelji ili skrbnici nisu u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe.
Temeljem popisa učenika koji ostvaruju pravo iz stavka 1. ovog članka, a koji Općini dostavlja osnovna škola, Općina Andrijaševci će uplaćivati mjesečno sredstva na račun osnovne škole za besplatni obrok učenika.
6. Pravo na jednokratnu novčanu pomoć za novorođeno dijete
Članak 11.
Pravo na jednokratnu novčanu pomoć za novorođeno dijete može ostvariti jedan od roditelja djeteta sukladno odredbama posebne odluke Općinskog vijeća.
7. Pravo na subvencioniranje troškova boravka djece u dječjim vrtićima
Članak 12.
Pravo na subvencioniranje troškova boravka djece u dječjim vrtićima izvan područja Općine Andrijaševci ostvaruju roditelji s područja općine Andrijaševci uz uvjet da dijete te jedan od roditelja imaju prebivalište na području općine Andrijaševci te podnesu zahtjev za ostvarivanje prava na subvencioniranje.
Ostale odredbe za ostvarivanje prava na pomoć iz stavka 1. ovog članka utvrđena su posebnom Odlukom Općinskog vijeća.
8. Pravo na dodjelu darova školskoj djeci
Članak 13.
Pravo na dodjelu darova školskoj djeci imaju djeca koja pohađaju osnovnu školu na području općine Andrijaševci (od 1. do 4. razreda) i djeca koja pohađaju Dječju igraonicu „MAKI“, a temeljem posebne odluke Općinskog načelnika.
9. Pravo na naknadu za redovito studiranje
Članak 14.
Pravo na naknadu za redovito studiranje imaju studenti s prebivalištem na području Općine Andrijaševci te da su upisani na preddiplomski i diplomski sveučilišni odnosno integrirani studij, Akademiju ili stručni studij te imaju status redovitog studenta.
Ostvarivanje prava iz stavka 1. ovog članka regulirana su posebnim aktima Općinskog načelnika vezanim uz ostvarivanje prava na dodjelu stipendija.
III. NADLEŽNOST I POSTUPAK
Članak 15.
Postupak za ostvarivanje prava socijalne skrbi utvrđenih ovom Odlukom pokreće se na zahtjev korisnika. Zahtjev se podnosi Jedinstvenom upravnom odjelu.
Uz zahtjev za pokretanje postupka za ostvarivanje prava utvrđenih ovom Odlukom, korisnici prava dužni su priložiti potrebne isprave, odnosno dokaze koji su propisani Zakonom i propisima Centra za socijalnu skrb Vinkovci kao i ostalim posebnim odlukama Općinskog vijeća i Općinskog načelnika, a koji su potrebni radi utvrđivanja postojanja uvjeta za ostvarivanje prava utvrđenih ovom Odlukom.
Članak 16.
Postupak ostvarivanja prava iz ove Odluke provodi Jedinstveni upravni odjel sukladno posebnim aktima koji se odnose na ostvarivanje pojedinih oblika prava.
Rješenje odnosno odluku kojim se odobrava ostvarivanje prava utvrđenih ovom Odlukom donosi Jedinstveni upravni odjel odnosno Općinski načelnik sukladno posebnim aktima koji se odnose na ostvarivanje pojedinih oblika prava.
Članak 17.
Korisnik prava socijalne skrbi utvrđenih ovom Odlukom, dužan je prijaviti Općini Andrijaševci svaku promjenu činjenica i okolnosti koje su bile odlučujuće za donošenje rješenja o ostvarivanju prava utvrđenih ovom Odlukom u roku od 8 dana od dana nastanka promjene.
Prema potrebi Jedinstveni upravni odjel može, radi provjere, od korisnika socijalne skrbi za vrijeme korištenja prava zatražiti nove isprave i dokaze radi utvrđivanja postojanja okolnosti o kojima ovisi ostvarivanje prava iz Ove Odluke.
U slučaju da za vrijeme korištenja prava utvrđenih ovom Odlukom dođe do promjene okolnosti o kojima ovisi ostvarivanje prav socijalne skrbi, Jedinstveni upravni odjel će donijeti novo rješenje kojim će korisniku prava utvrditi prestanak tih prava te odrediti visinu, rok i način povrata protupravno stečene koristi.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 97
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 9
7
Članak 18.
Protiv rješenja kojim se odlučuje o pravu na socijalnu skrb utvrđenu ovom Odlukom odlučuje nadležno upravno tijelo Vukovarsko-srijemske županije.
IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 19.
Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o socijalnoj skrbi na području Općine Andrijaševci („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije broj 15/15 i 5/16)
Članak 20.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije.
KLASA: 551-01/16-01/09 URBROJ: 2188/02-03-16-1 Rokovci, 14. prosinca 2016. godine
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Zlatko Kobašević, bacc. oec.
Temeljem članka 17. stavak 1. Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ broj 82/15), članka 32. Statuta Općine Andrijaševci („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije broj 2/13), a na prijedlog općinskog načelnika, Općinsko vijeće Općine Andrijaševci na svojoj 29. sjednici održanoj dana 14. prosinca 2016. godine, donosi:
ANALIZU STANJA SUSTAVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA PODRUČJU
OPĆINE ANDRIJAŠEVCI U 2016. GODINI
UVOD
Temeljem članka 17. stavak 1. Zakona o sustavu civilne zaštite (»Narodne novine« 82/15.) definirano je da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja proračuna razmatra i usvaja godišnju analizu sustava civilne zaštite.
Učinkovitost sustava se očituje kroz provođenje mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite svih sudionika u slučaju velikih nesreća i katastrofa koje nadilaze mogućnosti djelovanja službi i pravnih osoba kojima je zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara redovna djelatnost. Jedinice lokalne samouprave, u okviru svojih prava i obveza utvrđenih Ustavom i zakonima, uređuju, planiraju, organiziraju, financiraju i provode civilnu zaštitu.
Treba istaknuti kako su svi čimbenici sustava civilne zaštite u 2015. godini učinili pozitivne pomake u organizaciji i provedbi zadaća zaštite i spašavanja i ovom analizom prikazano je stanje sustava civilne zaštite na području Općine kao i poduzete aktivnosti tijekom promatranog razdoblja.
STANJE SUSTAVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA
Općina Andrijaševci je u 2016. godini uradila slijedeće:
svi akti vezani za provedbu posebnih mjera
zaštite od požara u 2016. godini dostavljeni u zadanom roku.
donesen je Financijski plan za provođenje zadaća iz područja zaštite od požara – Proračunom Općine Andrijaševci za 2016. godinu za usluge gašenja požara predviđen je iznos od 50.000,00 kuna.
usklađen je Plan civilne zaštite za općinu Andrijaševci
usklađen je Plan zaštite i spašavanja za Općinu Andrijaševci
donesena je Odluku o određivanju pravnih osoba od interesa za civilnu zaštitu u Općini Andrijaševci.
donesen je Plan rada Stožera civilne zaštite za 2016. godinu.
donesen je Poslovnik o radu stožera civilne zaštite Općine Andrijaševci
ugovorena je pokazno-terenska vježba „Potraga – 2017“-pronalaženje nestale osobe.
Općina Andrijaševci je kroz proteklu godinu uredno i u zakonom propisanom opsegu financirala troškove zaštite i spašavanja.
STANJE PO VAŽNIJIM SASTAVNICAMA SUSTAVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA
1. CIVILNA ZAŠTITA
1.1. Stožer civilne zaštite
Stožer civilne zaštite Općine Andrijaševci tijekom 2016. godine usvojio je:
- plan rada stožera civilne zaštite za 2016. godinu,
- plan operativne provedbe Programa aktivnosti zaštite od požara za Općinu Andrijaševci u 2016. godini, u koji je uključen i Plan motriteljsko dojavne službe za građevine i površine koje su predviđene za čuvanje i zaštitu od požara u 2016. godini s Planom aktivnog uključenja svih sudionika zaštite od požara u 2016. godini.
Stožer civilne zaštite će do konca 2016. godine:
- predložiti mjere zaštite i spašavanja u svezi moguće pojave epidemije nove gripe , svinjske kuge, trihineloze i drugih zaraznih bolesti na području Općine,
- analizirati stanje kapaciteta (ljudskih i materijalno-tehničkih) u svezi priprema za nadolazeće zimsko razdoblje.
- ugovorena je pokazno-terenska vježba „Potraga 2017“-pronalaženje nestale osobe s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje područni ured Vukovar koja će se održati u travnju 2017. godini.
1.2. Postrojba civilne zaštite
Ustroj i broj pripadnika organiziranih snaga civilne zaštite Općine određen je temeljem Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća i Pravilnika o ustroju, popuni i opremanju postrojbi CZ i postrojbi za uzbunjivanje («Narodne novine» br. 111/07).
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 98
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 9
8
Navedenim dokumentima, za područje Općine Andrijaševci, ustrojen je tim CZ opće namjene (42 obveznika).
Ažuriranje Tima CZ, na način da se zamjene članovi koji više ne žive na području Općine, se provodilo kontinuirano tijekom godine.
1.3. PREVENTIVA I PLANOVI CZ
Temeljem Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća za područje Općine Andrijaševci, a sukladno Planu zaštite i spašavanja i civilne zaštite, redovito se provodi ažuriranje tijekom cijele godine.
Edukacije stanovništva o sustavu zaštite i spašavanja i podizanju razine opće kulture ljudi o zaštiti i spašavanju na području Općine, nije provedena u 2016 godini.
1.4. SKLONIŠTA – PROSTORI ZA SKLANJANJE
Prostori za sklanjanje predviđeni Planom zaštite i spašavanja i Planom civilne zaštite redovito su održavani i provjeravani.
S ciljem stvaranja uvjeta za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara u slučaju prirodnih, tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća, nisu poduzete nikakve aktivnosti, a financijska sredstva iz Proračuna za tu namjenu nisu planirana niti izdvojena.
2. VATROGASTVO
Za pružanje usluge gašenja požara u 2016. godini osigurana su planirana sredstva iz proračuna u iznosu od 50.000,00 kn. Budući da Općina nije imala ugovor s nijednom postrojbom za gašenje požara, Javna vatrogasna postrojba Vinkovci izlazila je na dojavu o požaru na požarište (bilo je nekoliko intervencija), uspješno intervenirala i gasila požar.
Sukladno novim zakonskim odredbama Zakona o zaštiti od požara kao i nastojanjima načelnika, Općina Andrijaševci nije uspjela ugovoriti zaštitu od požara na svom području u 2016. godini.
Jedina preostala mogućnost, a na koju smo obvezni sukladno Zakonu o zaštiti od požara, Općina Andrijaševci mora pristupiti osnivanju DVD Rokovci-Andrijaševci.
Temeljem navedenog Općinsko vijeće je 12. lipnja 2012. godine donijelo Odluku o pokretanju postupka osnivanja dobrovoljnog vatrogasnog društva, Rješenje o imenovanju predstavnika Općine Andrijaševci u Nadzorni odbor DVD. Javni poziv za sve zainteresirane s područja Općine Andrijaševci da se prijave za sudjelovanje u osnivanju, organizaciji i radu DVD još uvijek je aktivan na Oglasnoj ploči Općine, no za sada nema zainteresiranih mještana za ovu aktivnost.
U ljetnim mjesecima, posebice u vrijeme zriobe žitarica, Općina je osigurala osobe za čuvanje i motrenje od eventualnog nastanka požara.
Također se može istaknuti da je Javna vatrogasna postrojba Vinkovci u nekoliko navrata efikasno obavila sve zadaće u tekućoj godini, što je rezultiralo uspješnim stanjem protupožarne zaštite na području Općine.
3. UDRUGE GRAĐANA OD ZNAČAJA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE
U 2016. godini načelnik Stožera civilne zaštite Općine Andrijaševci je u izravnim kontaktima s udrugama građana od značaja za zaštitu i spašavanje (ŠRD „Karas“, Lovačka udruga „Jelen“ i Udruga bajkera Rokovci-Andrijaševci), sukladno podnesenim i prihvaćenim razvojnim projektima te podacima koje se odnose na daljnje materijalno tehničko i kadrovsko jačanje udruga, u dijelu od značaja za sustav zaštite i spašavanja, utvrdio aktivnosti.
Proračunom su predviđena sredstva za sufinanciranje djelatnosti navedenih udruga u dijelu koji je namijenjen za njihove redovne djelatnosti a iz tih sredstava udruge će, do konca 2016. godine, ukoliko se ukaže potreba, dio sredstava namijeniti za zaštitu i spašavanje.
4. SLUŽBE I PRAVNE OSOBE KOJE SE ZAŠTITOM I SPAŠAVANJEM BAVE U OKVIRU REDOVNE DJELATNOSTI
U 2016. godini pravne osobe koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti imale su sljedeće aktivnosti:
- ambulanta opće medicine kontinuirano se skrbila za zdravlje stanovništva,
- koncesionar određen za odvoz kućnog i krupnog otpada redovito je obavljao svoju obvezu,
- komunalno društvo redovito je obavljalo svoje zadaće čišćenja i uređenja javnih površina tijekom zimskog i ljetnog perioda.
Sve utvrđene obveze nositelja zadaća u zaštiti i spašavanju su na snazi sukladno Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća i Planovima zaštite i spašavanja i civilne zaštite za područje nadležnosti Općine Andrijaševci.
ZAKLJUČAK
Temeljem ove analize stanja sustava zaštite i spašavanja na području Općine Andrijaševci može se ocijeniti:
1. Općina Andrijaševci je redovito donosila potrebne akte vezane za sustav zaštite i spašavanja i vodila računa o osposobljenosti sustava..
2. Potrebno je što prije urediti sustav zaštite od požara na području Općine, a nastojati to riješiti s Javnom vatrogasnom postrojbom Vinkovci jer je očigledno da za osnivanje DVD-a nema zainteresiranih mještana.
3. U okviru raspoloživih financijskih sredstava Općina Andrijaševci osim zaštitnih prsluka i kapa nije bila u mogućnosti u cijelosti opremiti Postrojbu civilne zaštite potrebnim alatima (lopate, ašovi, krampovi idr.).
4. Smjernicama za razvoj i organizaciju sustava zaštite i spašavanja Općine Andrijaševci, za period od 2016. – 2019. godine, koje je usvojilo Općinsko vijeće 28. prosinca 2015. godine, utvrđene su potrebne aktivnosti, pravci djelovanja i financijska sredstva kojima je cilj što kvalitetniji razvoj istog, a iste se razmatraju i usvajaju svake četiri godine.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 99
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 9
9
KLASA: 810-03/16-01/04 Urbroj: 2188/02-03-16-1 Rokovci,14. prosinca 2016. godine
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Zlatko Kobašević, bacc. oec.
Temeljem članka 17. stavak 1. alineja 1. Zakona o sustavu civilne zaštite (»Narodne novine« 82/15.) i članka 32. Statuta Općine Andrijaševci (»Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije broj 2/13), Općinsko vijeće Općine Andrijaševci na svojoj 29. sjednici održanoj dana 14. prosinca 2016. godine, usvojilo je
GODIŠNJI PLAN RAZVOJA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE na području Općine Andrijaševci za 2017. godinu
UVOD
Ovaj plan razvoja sustava civilne zaštite Općine Andrijaševci za 2017. godinu ima za cilj integriranje političkih, ekonomskih, sigurnosnih, infrastrukturnih, socijalnih, društvenih i drugih procesa radi sprječavanja ili smanjenja ugroza i vjerojatnosti od bilo kojeg rizika. Plan razvoja kreće od postojeće situacije, a da bi ovaj Plan razvoja bio ostvariv, cijeli proces razvoja povezan je sa mogućnostima financijskih sredstava u Proračunu Općine Andrijaševci koji će se odvojiti za sve subjekte u sustavu civilne zaštite a za promatrano razdoblje.
1. PLANSKI DOKUMENTI
Planski dokumenti podliježu obvezi redovitog tekućeg ažuriranja u slučajevima izmjene suštinskog karaktera koje utiču na promjenu rješenja utvrđenih u istima.
Usvojene planske dokumente iz područja civilne zaštite kontinuirano, ili najmanje jednom godišnje ažurirati, sukladno promjenama u Procjeni ili metodološkim promjenama.
2. OPERATIVNE SNAGE CIVILNE ZAŠTITE
Osnovni nositelj izgradnje sustava civilne zaštite je Općina Andrijaševci, a sustav civilne zaštite Općine mora biti na toj razini da može adekvatno odgovoriti u svim slučajevima prirodne, tehničko-tehnološke i druge nesreće.
Operativne snage civilne zaštite na području Općine Andrijaševci treba osposobiti tako da mogu uspješno izvršavati zadatke civilne zaštite u spašavanju stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša i u najtežim uvjetima kroz održavanje i provođenje terenske vježbe u koju će biti uključene sve operativne snage i pravne osobe od interesa za civilnu zaštitu, kako bi se uvježbalo njihovo usklađeno djelovanje, provjerila pripremljenost i osposobljenost istih.
2.1. Stožer civilne zaštite Općine Andrijaševci
Stožer civilne zaštite:
- prikuplja i obrađuje informacija ranog upozoravanja o mogućnosti nastanka katastrofe i velike nesreće,
- razvija plan djelovanja sustava civilne zaštite na području Općine Andrijaševci,
- upravlja reagiranjem sustava civilne zaštite,
- obavlja poslove informiranja javnosti,
- predlaže donošenje odluke o prestanku provođenja mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite.
Stožer civilne zaštite aktivira se kada se proglasi stanje neposredne prijetnje, katastrofe i velike nesreće.
Za Stožer civilne zaštite Općine Andrijaševci potrebno osigurati konstantno usavršavanje i upoznavanje s novim Zakonom o sustavu civilne zaštite, a prije svega o:
- mjerama sustava civilne zaštite
- ustrojavanju sustava civilne zaštite
- djelovanju sustava civilne zaštite i načelima sustava civilne zaštite
- sudionicima u sustavu civilne zaštite
- obvezama Općine u provođenju zakonskih obveza definiranih Zakonom o sustavu civilne zaštite
- pripremi za izradu Procjene rizika
Kontakt podatke (adrese, fiksni i mobilni telefonski brojevi) potrebno je kontinuirano ažurirati u planskim dokumentima
2.2. Postrojbe vatrogastva Općine Andrijaševci
Potrebno je što žurnije riješiti zaštitu od požara na području Općine Andrijaševci. Budući da se od 12. lipnja 2012. godine kada je Općinsko vijeće donijelo Odluku o pokretanju postupka osnivanja dobrovoljnog vatrogasnog društva nije nitko javio na javni poziv, pokušati osigurati zaštitu od požara s Javnom vatrogasnom postrojbom Vinkovci koja i sada na dojavu izlazi na požarište i uspješno gasi požar.
2.3. Postrojbe civilne zaštite Općine Andrijaševci
2.3.1. Tim civilne zaštite opće namjene
Kontinuirano ažurirati podatke o pripadnicima Tima CZ opće namjene u mobilizacijskim dokumentima u svrhu povećanja spremnosti i mogućnosti u provođenju akcija civilne zaštite.
Tim civilne zaštite uz stožer, povjerenike i ostale sudionike koji su neophodni za izvođenje vježbe će u suradnji s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje, Područni ured Vukovar održati vježbu: Pokazno-terenska vježba „Potraga-2017“-pronalaženje nestale osobe, koja je planirana za travanj 2017. godine.
2.3.2. Povjerenici civilne zaštite
Redovito kontaktirati povjerenike CZ i zamjenika povjerenika, a u svrhu povećanja spremnosti u provođenju akcija civilne zaštite provoditi reviziju povjerenika civilne zaštite i njihovih zamjenika i prema potrebi izvršiti izmjene.
2.4. Službe koje se civilnom zaštitom bave u svojoj redovitoj djelatnosti
Na području Općine Andrijaševci djeluju službe i pravne osobe koje se u svojoj redovitoj djelatnosti bave zaštitom i spašavanjem (zdravstvena ambulanta i ljekarna).
U narednom razdoblju potrebito je pojačati suradnju sa službama, koje se civilnom zaštitom bave u okviru svoje redovne djelatnosti kako bi koordiniranim djelovanjem, kako bi svi
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 100
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
00
doprinijeli jačanju sustava civilne zaštite na području Općine Andrijaševci i njenom funkcioniranju kao jedinstvene cjeline.
2.5. Pravne osobe od interesa za civilnu zaštitu
Pravne osobe od interesa za civilnu zaštitu Općine Andrijaševci su one pravne osobe koje su svojim proizvodnim, uslužnim, materijalnim, ljudskim i drugim resursima najznačajniji nositelji tih djelatnosti na području Općine Andrijaševci.
U slučaju prijetnje, nastanka i posljedica katastrofa i velikih nesreća pravne osobe, koje su Odlukom određene da su od interesa za sustav civilne zaštite, dužne su u izraditi plan o načinu organiziranja provedbe mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite, te zaposlenike upoznati s planiranim mjerama pripravnosti i aktivnosti u katastrofama i većim nesrećama i otklanjanju posljedica na području Općine Andrijaševci.
Sukladno zakonskim odredbama pravne osobe iz Općine Andrijaševci će izraditi Operativne planove s popisom tehničko-materijalnih sredstava i ljudskog potencijala na koje se može računati u sustavu civilne zaštite.
2.6. Ostale Udruge
Udruge, koje nemaju javne ovlasti, a od interesa su za sustav civilne zaštite, uključuju se u provođenje mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite sukladno planovima Općine Andrijaševci. Stoga iste trebaju samostalno provoditi osposobljavanje svojih članova i sudjelovati u osposobljavanju i vježbama s drugim operativnim snagama sustava civilne zaštite na području Općine Andrijaševci.
Udruge koje su od interesa za sustav civilne zaštite izradit će Operativne planove za svoje udruge s popisom materijalnih i tehničkih resursa i ljudskog potencijala na koje se može računati u slučaju ugroze.
3. SURADNJA NA PODRUČJU CIVILNE ZAŠTITE
Suradnju ostvariti u cilju radi podizanja razine sigurnosti civilnog stanovništva, imovine, te eko-sustava.
U okviru Općine Andrijaševci potrebno je kontinuirano surađivati (razmjenjivati iskustava, podatke, znanja i vještine) sa odgovarajućim institucijama i dogovarati zajedničko djelovanje i pružanje međusobne pomoći u skladu sa pozitivnim propisima.
Nastaviti suradnju s Područnim uredom za zaštitu i spašavanje Vukovar.
Plan vježbi civilne zaštite za 2017. godinu, nalazi se u prilogu Godišnjeg plana razvoja sustava civilne zaštite i njegov je sastavni dio.
4. FINANCIRANJE SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE
Prema Zakonu o civilnoj zaštiti, izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave, odgovorno je za osnivanje, razvoj i financiranje, opremanje, osposobljavanje i uvježbavanje operativnih snaga. Stoga će u Proračunu Općine Andrijaševci za 2017. godinu biti ugrađene slijedeće stavke u skladu s ostalim posebnim propisima:
Red broj OPIS POZICIJE
IZNOS (u kn *)
2016. 2017. 2018.
1.
STOŽER CIVILNE ZAŠTITE I TIM CZ OPĆE NAMJENE
- Osiguranje uvjeta za evakuaciju, zbrinjavanje, sklanjanje i druge aktivnosti i mjere civilne zaštite (opremanje prostora za sklanjanje i zbrinjavanje ljudi)
- Stožer civilne zaštite
- Tim CZ opće namjene 1.000,00 1.000,00 1.000,00
- Povjerenici CZ
- Vježba/e
UKUPNO: 1.000,00 1.000,00 1.000,00
2.
VATROGASTVO
-Zaštita od požara 50.000,00 50.000,00 50.000,00
UKUPNO: 50.000,00 50.000,00 50.000,00
3
SKLONIŠTA (prostori za sklanjanje)
- Tekuće održavanje
UKUPNO:
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
01
4.
UDRUGE GRAĐANA
Udruge na području Općine Andrijaševci koje su od interesa za civilnu zaštitu
Udruge iz Zajednice športskih udruga Općine,
Ostale udruge iz područja šport. i rekreacije
480.000,00 480.000,00 480.000,00
30.000,00 30.000,00 30.000,00
UKUPNO: 510.000,00 510.000,00 510.000,00
5.
SLUŽBE I PRAVNE OSOBE kojima je zaštita i spašavanje redovna djelatnost
(hitna pomoć, javno zdravstvo, socijalna služba, Crveni križ, veterinarska služba, zaštita bilja, zaštita okoliša, javna poduzeća za održavanje komunalne infrastrukture - vodovod, kanalizacija, čistoća, groblja i dr., kao i pravne osobe koje se bave građevinskim, prijevozničkim, turističkim i drugim djelatnostima od interesa za zaštitu i spašavanje
(Gorska služba spašavanja)
(Hrvatski crveni križ)
(Komunalno društvo, Rok-And. d.o.o.)
1.500,00
18.000,00
520.000,00
1.500,00
18.000,00
520.000,00
1.500,00
18.000,00
520.000,00
UKUPNO: 539.500,00 539.500,00 539.500,00
SVEUKUPNO ZA SUSTAV CIVILNE ZAŠTITE 1.100.500,00 1.100.500,00 1.100.500,00
*planirana sredstva za pojedinu kalendarsku godinu, podložna su promjenama, ovisno o proračunskim sredstvima za tu kalendarsku godinu.
Prilog 1. PLAN VJEŽBI CIVILNE ZAŠTITE ZA 2017. GODINU
R. br.
Vrijeme održavanja (mjesec)
Nositelj (organizator) Naziv Tema
Broj sudionika Financijska sredstva za provedbu Lokacija
održavanja Vrsta/tip Sudionici
Općina Ostali Procijenjeni iznos (nositelj)
1* 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
02
1.* U dogovoru s DUZS Vukovar
Općina Andrijaševci I PUZS Vukovar
Pokazno-terenska vježba „Potraga-2017“
Pronalaženje nestale osobe 3+15 20 1.000,00 kn
Lovački dom i okolna šuma
Simulacijsko- komunikacijska
- Općina (2)
- PUZS Vukovar (2)
- Stožer CZ (9)
- Tim CZ ON (15)
(zapovjedna struktura)
- Povjerenici CZ (3)
- PU Vinkovci (2)
- HGS (3)
- Dom zdravlja (2)
Godišnji Plan razvoja sustava civilne zaštite Općine Andrijaševci za 2017. godinu stupa na snagu 1. siječnja 2017. godine.
KLASA: 810-03/16-01/04 URBROJ: 2188/02-03-16-2 Rokovci, 14. prosinca 2016. godine
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Zlatko Kobašević, bacc. oec.
Temeljem članka 33. Stavak 14. Zakona o održivom
gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 94/13) i članka 32. Statuta Općine Andrijaševci („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije broj 2/13.), Općinsko vijeće Općine Andrijaševci na svojoj 29. sjednici održanoj 14. prosinca 2016. godine donijelo je
PROGRAM GRADNJE GRAĐEVINA ZA GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM ZA
OPĆINU ANDRIJAŠEVCI U 2017. GODINI
Članak 1.
Ovim Programom gradnje građevina za gospodarenje komunalnim otpadom u 2017. godini (u daljnjem tekstu
Program), određuje se gradnja građevina za gospodarenje komunalnim otpadom na području Općine Andrijaševci u 2017. godini.
Ovaj Program sadrži opis poslova s procjenom troškova potrebitih za ostvarivanje projekata gradnje građevina za gospodarenje otpadom, kao i iskaz financijskih sredstava potrebnih za ostvarivanje Programa s naznakom izvora financiranja.
Članak 2.
Ovim Programom određuje se gradnja slijedećih građevina za gospodarenje komunalnim otpadom u 2017. godini:
Red. br.
Pozicija uProračunu
Opis poslova Iznos u kunama
1. R 085 Zbrinjavanje komunalnog otpada 10.000,00
2. R 086 Najam mobilnog reciklažnog dvorišta 25.000,00
3. R 087 Sanacija površina sa nepropisno odbačenim otpadom 5.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 103
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
03
4. R 088 Zbrinjavanje animalnog otpada 15.000,00
5. R 089 Sufinanc.proj.dok. i izgrad. Centra za gospodar.otpadom VSŽ 5.000,00
6. R 149 Izrada plana gospodarenja otpadom 10.000,00
Ukupno: 70.000,00
Financijska sredstva predviđena za izgradnju, osigurat će se iz prihoda-kapitalnih pomoći iz državnog proračuna – pozicija u Proračunu P016 i iz Proračuna Općine Andrijaševci.
Članak 3.
Sukladno članku 33. Stavak 13. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 94/13, ovaj Program čini sastavni dio Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2017. godinu.
Članak 4.
Ovaj Program stupa na snagu danom objave u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije, a primjenjuje se od 01. siječnja 2017.godine.
KLASA: 363-05/16-01/27 URBROJ: 2188/02-03-16-3 Rokovci, 14. prosinca 2016.god.
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Zlatko Kobašević, bacc. oec.
Temeljem članka 30. stavak 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu ( „Narodne novine“ broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14 i 36/15) i članka 32. Statuta Općine Andrijaševci („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije broj 2/13), Općinsko vijeće Općine Andrijaševci na svojoj 29. sjednici održanoj 14. prosinca 2016. godine donijelo je
P R O G R A M GRADNJE OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE ZA 2017. GODINU
Članak 1.
Ovim Programom utvrđuju se poslovi s procjenom troškova za gradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture, te nabavu opreme na području Općine Andrijaševci u 2017. godini, kao i financijska sredstva potrebna za ostvarivanje ovog Programa, s izvorima financiranja pojedinih djelatnosti.
Članak 2.
Općina Andrijaševci u 2017. godini planira gradnju slijedećih objekata i uređaja komunalne infrastrukture:
Tablica 1
Red.
broj
Pozicija u
Proračunu
Naziv Iznos u
kunama
1. R 151 Rekonstrukc. i prošir. kolnika dijela ul.Stjepana Radića 960.000,00
2. R 155 Projekt. dokumnetac. za proš. kanalizacijske mreže 250.000,00
3. R 157 Proširenje i modernizacija javne rasvjete 50.000,00
4. R 158 Izgradnja autobusnog stajališta 50.000,00
5. R 159 Izrada projektne dokumentacije za tržnicu 25.000,00
6. R 161 Parkiralište u centru Andrijaševaca 300.000,00
7. R 162 Rekonstrukcija nogostupa u centru Andrijaševaca 100.000,00
8. R 163 Parkiralište u centru Rokovaca 400.000,00
9. R 164 Rekonstrukcija nogostupa u centru Rokovaca 100.000,00
10. R 165 Spremište strojeva i alata 100.000,00
11. R 168 Rasvjeta uz biciklističku stazu 50.000,00
12. R 169 Projekt. dokument. za izgrad.visećih mostova na Bosutu 5.000,00
13. R 181 Uređenje prostorija za društvene namjene 10.000,00
14. R 182 Projekt. dokument. za rekonstr.objekta dječje igraonice 10.000,00
15. R 183 Rekonstrukcija objekta dječje igraonice 30.000,00
16. R 184 Postavljanje solarnih panela 30.000,00
Ukupno: 2.470.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 104
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
04
Financijska sredstva opisana u tablici 1. osigurat će se iz prihoda općinskog proračuna: kapitalnih pomoći - pozicija (P013, P016,), tekuće pomoći - pozicija (P014, P015), komunalnog
doprinosa - pozicija (P033), prihodi od koncesija - pozicija (P023)
Tablica 2.
Red.
broj
Pozicija u
Proračunu
Naziv
Iznos u
kunama
1. R 152 Sufinanciranje rekonstrukcije vodoopskrbne mreže Rokovci-Andrijaševci 200.000,00
2. R 153 Proširenje vodovodne mreže 40.000,00
3. R 154 Vodoopskrbni pogon za navodnjavanje 20.000,00
Ukupno: 260.000,00
Financijska sredstva opisana u tablici 2. osigurat će se iz drugih prihoda općinskog proračuna
Sveukupno: 2.730.000,00
Članak 3.
Ovaj Program stupa na snagu danom objave u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije, a primjenjuje se od 01. siječnja 2017.godine.
KLASA: 363-05/16-01/27 URBROJ: 2188/02-03-16-1 Rokovci, 14. prosinca 2016.god.
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Zlatko Kobašević, bacc. oec.
Temeljem članka 28. stavak 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu ( „Narodne novine“ broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01,26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14 i 36/15) i članka 32. Statuta Općine Andrijaševci („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije broj 2/13), Općinsko vijeće Općine Andrijaševci na svojoj 29. sjednici održanoj 14. prosinca 2016. godine donijelo je
PROGRAM ODRŽAVANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE U 2017. GODINI
Članak 1.
Ovim Programom utvrđuje se održavanje komunalne infrastrukture u 2017. godini na području Općine Andrijaševci za slijedeće komunalne djelatnosti:
- odvodnja atmosferskih voda
- održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina
- javna rasvjeta
- program povećanja energetske učinkovitosti obiteljskih kuća
Programom se utvrđuje:
- opis poslova održavanja s procjenom pojedinih troškova po djelatnostima,
- iskaz financijskih sredstava potrebitih za ostvarivanje programa, s naznakom izvora financiranja
Članak 2.
Sukladno članku 1. Program obuhvaća slijedeće komunalne djelatnosti:
Red.
br.
Pozicija u
Proračunu
Naziv Iznos u
kunama 1. R 070 Električna energija za javnu rasvjetu 140.000,00
2. R 075 Usluge tekuć. i invest. održavanja javne rasvjete 87.000,00
3. R 081 Materijal za održavanje javnih površina 30.000,00
4. R 082 Usluge drugih na održavanju javnih površina 550.000,00
6. R 185 Povećanja energetske učinkovitosti na zgradi Općine 138.000,00
Ukupno: 945.000,00
Članak 3.
Financiranje Programa održavanja komunalne infrastrukture u
2017. godine iz članka 2. ovog Programa predviđa se iz slijedećih izvora:
- prihod od komunalne naknade - pozicija u Proračunu (P034)
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 105
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
05
- iz drugih prihoda Proračuna Općine za 2017. godinu.
Članak 4.
Ovaj Program stupa na snagu danom objave u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije, a primjenjuje se od 01. siječnja 2017.godine.
KLASA: 363-05/16-01/27 URBROJ: 2188/02-03-16-2 Rokovci, 14. prosinca 2016.godine
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Zlatko Kobašević, bacc. oec.
Temeljem članka 101. stavak 1. i članka 108. stavak 1. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), a u svezi s člankom 28. stavak 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01,26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14 i 36/15), te članka 32. Statuta Općine Andrijaševci („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije broj 2/13), Općinsko vijeće Općine Andrijaševci na svojoj 29. sjednici održanoj 14. prosinca 2016. godine donijelo je
P R O G R A M ODRŽAVANJA NERAZVRSTANIH CESTA U 2017. GODINI
Članak 1.
Ovim Programom utvrđuje se održavanje nerazvrstanih cesta u 2017. godini na području Općine Andrijaševci. Radovi na održavanju nerazvrstanih cesta dijele se na:
1. redovito i
2. izvanredno održavanje.
1/1 Redovito održavanje čini skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom većeg dijela ili cijele godine na nerazvrstanim cestama sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti nerazvrstanih cesta, sigurnosti prometa na istima a obuhvaća slijedeće poslove:
- održavanje asfaltiranih nerazvrstanih cesta,
- održavanje makadamskih nerazvrstanih cesta (poljskih putova),
- ophodnja i redovno praćenje stanja nerazvrstanih cesta,
- zamjena, obnavljanje, popravljanje vertikalne i horizontalne signalizacije,
- zaštita pokosa nasipa, usjeka i zasjeka,
- čišćenje, zamjena i manji popravci otvorenog sustava za oborinsku odvodnju,
- uništenje nepoželjne vegetacije,
- hitni popravci i intervencije u svrhu osiguranja i odvijanja prometa,
- održavanje prohodnosti u zimskim uvjetima (zimska služba),te uklanjanje snijega i leda.
1/2. Održavanje asfaltnih nerazvrstanih cesta obuhvaća redovito održavanje asfaltnih prometnica s potrebnim sanacijama i popravcima kolnika, te izvanredno održavanje kojim se vrši zamjena loše cestovne podloge kao i kolničke konstrukcije, uključujući i izvedbu svih potrebnih pratećih radova.
1/3. Održavanje makadamskih nerazvrstanih cesta (poljskih putova )obuhvaća održavanje poljskih putova kao što su nasipavanje kamenom i slično.
1/4. Ophodnja i redovno praćenje stanja nerazvrstanih cesta, obuhvaća nadzor prohodnosti i osposobljenosti nerazvrstane ceste za siguran promet redovnim pregledima nerazvrstane ceste
1/5. Zamjena, obnavljanje, popravljanje vertikalne i horizontalne signalizacije obuhvaća zamjenu, obnavljanje i popravljanje vertikalne i horizontalne prometne signalizacije na površinama koje se odnose na nerazvrstane ceste ( kolnik, sustav za odvodnju atmosferskih voda s nerazvrstane ceste, nogostup, parkiralište, autobusno stajalište, okretište javnog prijevoza, biciklistička staza, zemljišni pojas s obiju strana ceste i sl.).
održavanje, košnju i uređenje bankina na svim cestama i putovima.
1/6. Zaštita pokosa nasipa, usjeka i zasjeka obuhvaća održavanje i zaštitu trajnosti i stabilnosti konstrukcije pokosa, usjeka i zasjeka te stalnu djelotvornost površinske (vanjske) i unutarnje odvodnje nasipa, usjeka i zasjeka.
1/7. Čišćenje, zamjena i manji popravci otvorenog sustava za oborinsku odvodnju obuhvaća održavanje odvodnje sa svih nerazvrstanih cesta na području općine kao i ostalih javnih površina, iskop i održavanje odvodnih kanala,izgradnja potrebnih cijevnih propusta kao i betonskih kanala.
1/8. Uništenje nepoželjne vegetacije obuhvaća redovno održavanje vegetacije na površini ili uz površinu nerazvrstane ceste kao što su čišćenje i uklanjanje granja, grmlja i sličnog raslinja te košnja i održavanje trave s površine odnosno uz površinu koja pripada nerazvrstanoj cesti.
1/9. Hitni popravci i intervencije u svrhu osiguranja i odvijanja prometa, obuhvaćaju izvedbu hitnih i nepredviđenih radova.
1/10. Održavanje prohodnosti u zimskim uvjetima sukladno Operativnom programu zimskog održavanja nerazvrstanih cesta 2016/2017. na području Općine Andrijaševci.
2/1. Izvanredno održavanje cesta odnosi se na povremene radove koji se obavljaju radi mjestimičnog poboljšanja pojedinih dijelova ceste bez izmjene tehničkih elemenata ceste, osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa,.
Članak 2.
Sukladno članku 1. Program obuhvaća slijedeće komunalne djelatnosti:
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 106
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
06
Red.
br.
Pozicija u
Proračunu
Naziv Iznos u
kunama
1. R 071 Materijal za održavanje kanalske mreže 20.000,00
2. R 072 Materijal za tekuće i invest. održavanje pješačkih staza 80.000,00
3. R 074 Usluge tekućeg i i invest. održavanja pješačkih staza 50.000,00
4. R 076 Usluge tekućeg i invest. održavanja cesta 50.000,00
5. R 077 Usluge čišćenja i održavanja kanalske mreže 60.000,00
6. R 092 Materijal za tekuće i invest. održavanje poljskih putova 100.000,00
7. R 093 Usluge tekućeg i invest. održavanja poljskih putova 100.000,00
8. R 167 Projektna dokumentacija za rekonstrukciju poljskih putova 10.000,00
Ukupno: 470.000,00
Članak 3.
Financiranje Programa održavanja nerazvrstanih cesta u 2017. godini iz članka 1. ovog Programa predviđa se iz slijedećih izvora:
- prihod od komunalne naknade-pozicija u Proračunu (P034)
- prihod o komunalnog doprinosa-pozicija u Proračunu (P033)
- drugih prihoda iz Proračuna Općine Andrijaševci za 2017. godinu.
Članak 4.
Ovaj Program stupa na snagu danom objave u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije, a primjenjuje se od 01. siječnja 2017.godine.
KLASA: 363-05/16-01/27 URBROJ: 2188/02-03-16-4 Rokovci, 14. prosinca 2016.godine
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Zlatko Kobašević, bacc. oec.
Temeljem članka 32. Statuta Općine Andrijaševci ("Službeni vjesnik" Vukovarsko-srijemske županije broj 2/13), Općinsko vijeće Općine Andrijaševci na svojoj 29. sjednici održanoj 14. prosinca 2016. godine donosi
PROGRAM JAVNIH POTREBA ZA GOSPODARSKE, TEHNIČKE, SOCIJALNE I OSTALE DRUŠTVENE
DJELATNOSTI U 2017. GODINI
Članak 1.
Ovim Programom obuhvaćen je utrošak sredstava iz proračuna u 2017. godini za potrebe gospodarske, tehničke, socijalne i društvene djelatnosti na području Općine Andrijaševci.
Članak 2.
Proračunom Općine Andrijaševci za 2017. godinu osigurana su sredstva za financiranje gospodarske, tehničke, socijalne i društvene djelatnosti te su raspoređena na način kako slijedi:
Red.
br.
Pozicija u
Proračunu
Naziv Iznos u
kunama
1. R 112 Donacije udrugama iz područja socijalnih djelatnosti 15.000,00
2. R 131 Tekuće donacije za potrebe igraonice „Maki“ 150.000,00
3. R 132 Tekuće donacije političkim strankama 15.000,00
4. R 133 Donacije udrugama iz područja tehničkih djelatnosti 15.000,00
5. R 134 Donacije udrugama iz pod.djel.udr.Domovinskog rata 32.300,00
6. R 135 Donacije udrugama iz područja okupljanja i zaštite žena 10.000,00
7. R 136 Donacije udrugama iz pod.djel.ljud.prava i zašt.okoliša 1.000,00
8. R 137 Donacije ostalim udrugama i drug.korisnicima-u novcu 30.000,00
9. R 138 Donacije ostalim udrugama i drug.korisnicima-u naravi 10.000,00
Ukupno: 278.300,00
Članak 2.
Ovaj Program stupa na snagu danom objave u „Službenom
vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije, a primjenjuje se od 01. siječnja 2017.godine.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 107
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
07
KLASA: 007-01/16-01/01 URBROJ: 2188/02-01-16-1 Rokovci, 14. prosinca 2016. godine
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Zlatko Kobašević, bacc. oec.
Temeljem članka 9 a. Zakona o financiranju javnih potrreba u kulturi („Narodne novine“, broj 47/90, 27/93 i 38/09.) te članka 32. Statuta Općine Andrijaševci („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije broj 2/13.), Općinsko vijeće Općine Andrijaševci na svojoj 29. sjednici održanoj 14. prosinca 2016. godine donijelo je
PROGRAM JAVNIH POTREBA U KULTURI ZA 2017. GODINU
Članak 1.
Ovim Programom obuhvaćaju se svi oblici poticanja i promicanja kulture i kulturnih djelatnosti koje pridonose razvoju i unapređivanju svekolikog kulturnog života Općine Andrijaševci ovisno o potrebama i postignutom razvoju kulture i kulturnih djelatnosti.
Članak 2.
Javne potrebe u kulturi za koje se sredstva osiguravaju iz Proračuna Općine Andrijaševci za 2017. godinu jesu manifestacije u kulturi koje pridonose razvoju i promicanju tradicionalne seoske baštine ovog kraja, njegovanju narodnih običaja i kulture, te promicanju kulturnog života od interesa za Općinu Andrijaševci.
Članak 3.
Ovim Programom javnih potreba u kulturi, Općina Andrijaševci će sudjelovati u financiranju i sufinanciranju javnih potreba u kulturi financijskim sredstvima iz Proračuna Općine Andrijaševci za 2017. godinu i to na slijedeći način:
Red.
br.
Pozicija u
Proračunu
Naziv Iznos u
kunama
1. R 060 Obilježavanje Dana Općine Andrijaševci 150.000,00
2. R 114 Najam opreme za potrebe kulturnih manifestacija 15.000,00
3. R 115 Izrada monografije Općine Andrijaševci (autorski honorar) 10.000,00
4. R 116 Ostali rashodi održavanja kulturno-zabavnih manifestacija 20.000,00
5. R 117 Donacije udrugama iz područja kulturnih djelatnosti 85.000,00
6. R 118 Sufinanciranje troškova usluga gradske knjižnice 10.000,00
6. R 171 Projektna dokumentacija za Dom kulture 1.000,00
7. R 172 Izgradnja Doma kulture 1.000,00
Ukupno: 292.000,00
Članak 4.
Osigurana i raspoređena sredstva iz članka 2. ovog Programa izdvajat će se iz Proračuna Općine Andrijaševci za 2017. godinu sukladno proračunskim mogućnostima. Za poziciju R 117 na temelju programa i projekata udruga od interesa za opće dobro a sukladno aktima nadležnog tijela vezanim uz financiranje javnih potreba.
Navedena sredstva iz stavka 1. ovog članka mogu se, tijekom godine izmjenom Proračuna Općine Andrijaševci za 2017. godinu, mijenjati ovisno o ostvarenju proračunskih prihoda i ukazanim potrebama.
Članak 5.
Ovaj Program stupa na snagu danom objave u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije, a primjenjuje se od 01. siječnja 2017.godine.
KLASA: 610-01/16-01/03 URBROJ: 2188/02-03-16-1 Rokovci, 14. prosinca 2016.god.
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Zlatko Kobašević, bacc. oec.
Temeljem članka 74. i 76. Zakona o sportu („Narodne novine“ broj 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15 i 19/16), te članka 32. Statuta Općine Andrijaševci („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije broj 2/13), Općinsko vijeće Općine Andrijaševci na svojoj 29. sjednici održanoj 14. prosinca 2016. godine donijelo je
PROGRAM JAVNIH POTREBA U SPORTU ZA 2017. GODINU
Članak 1.
Ovim Programom javnih potreba u sportu za 2017. godinu utvrđuju se poslovi, aktivnosti i djelatnosti u sportu koje su od interesa za Općinu Andrijaševci i to:
- poticanje i promicanje sporta na području Općine,
- provođenje sportskih aktivnosti djece, mladeži i studenata,
- djelovanje sportskih udruga, sportskih zajednica i saveza,
- sportsko-rekreacijske aktivnosti građana,
- planiranje, izgradnja, održavanje i korištenje sportskih građevina značajnih za Općinu.
Članak 2.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 108
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
08
Proračunom Općine Andrijaševci za 2017. godinu osigurana su sredstva za financiranje javnih potreba u sportu, te
su raspoređena na način kako slijedi:
Red.
br.
Pozicija u
Proračunu
Naziv Iznos u
kunama
1. R 123 Materijal za održavanje dječjih igrališta 10.000,00
2. R 124 Materijal za održav. sportskih terena na jav.površinama 40.000,00
3. R 125 Usluge za održav. sportskih terena na jav.površinama 20.000,00
4. R 126 Usluge održavanja dječjih igrališta 20.000,00
5. R 127 Tekuće donacije Zajednici športskih udruga Općine 480.000,00
6. R 128 Tekuće donacije ostal.udrug.iz podr. sporta i rekreacije 30.000,00
7. R 173 Izgradnja Sportskog centra „Frankopan“ 2.850.000,00
8. R 174 Projektna dokumentacija za sportsku dvoranu 30.000,00
9. R 176 Projektna dokumentacija za atletsku stazu 8.000,00
10. R 177 Izgradnja atletske staze 30.000,00
11. R 178 Sanacija prostorija lovačkog doma 40.000,00
Ukupno: 3.558.000,00
Članak 3.
Zajednica športova Općine obvezuje se navedena sredstva rasporediti športskim klubovima i udrugama prema njihovim potrebama sukladno godišnjim programima.
Navedene športske organizacije iz članka 2. ovog Programa obvezuju se za veća izdvajanja i troškove dostaviti potrebna pisana obrazloženja o njihovoj opravdanosti.
Članak 4.
Osigurana i raspoređena sredstva iz članka 2. ovog Programa izdvajat će se iz Proračuna Općine Andrijaševci za 2017. godinu sukladno proračunskim mogućnostima. Za poziciju R 127 i R 128 na temelju programa i projekata udruga od interesa za opće dobro a sukladno aktima nadležnog tijela vezanim uz financiranje javnih potreba.
Navedena sredstva iz stavka 1. ovog članka mogu se, tijekom godine izmjenom Proračuna Općine Andrijaševci za 2017. godinu, mijenjati ovisno o ostvarenju proračunskih prihoda i ukazanim potrebama.
Članak 5.
Ovaj Program stupa na snagu danom objave u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije, a primjenjuje se od 01. siječnja 2017.godine.
KLASA: 620-08/16-01/02 URBROJ: 2188/02-03-16-1 Rokovci, 14. prosinca 2016.godine
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Zlatko Kobašević, bacc. oec.
Na temelju članka 31. stavka 3. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, br. 86/12 i
143/13) i članka 32. Statuta Općine Andrijaševci („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije, br. 2/13), Općinsko vijeće Općine Andrijaševci na svojoj 29. sjednici održanoj dana 14. prosinca 2016. godine, donijelo je slijedeći
PROGRAM utroška sredstava od naknade za zadržavanje nezakonito
izgrađenih zgrada u prostoru za 2017. godinu
Članak 1.
Ovim Programom za 2017. godinu planira se iznos sredstava na temelju ostvarenih prihoda od naknade za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru u ukupnom iznosu od 100.000,00 kuna.
Članak 2.
Sredstva iz članka 1. ovoga Programa planiraju se utrošiti u izradu:
- Izmjene i dopune prostornog plana (pozicija u proračunu R146)........................100.000,00 kn
Iznos navedenih sredstava iz članka 1. može se tijekom godine izmjenom Proračuna Općine Andrijaševci za 2017. godinu mijenjati ovisno o ostvarenim proračunskim prihodima i ukazanim potrebama.
Članak 3.
Ovaj Program stupa na snagu danom objave u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije, a primjenjuje se od 1. siječnja 2017.godine.
KLASA: 361-02/16-01/07 URBROJ: 2188/02-03-16-1 Rokovci, 14. prosinca 2016. godine
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Zlatko Kobašević, bacc. oec.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 109
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
09
Temeljem članka 65. stavak 3. Zakona o šumama („Narodne novine“ broj 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13 i 94/14), te članka 32. Statuta Općine Andrijaševci ("Službeni vjesnik" Vukovarsko-srijemske županije broj 2/13), Općinsko vijeće Općine Andrijaševci na svojoj 29. sjednici održanoj 14. prosinca 2016. godine donosi
PROGRAM UTROŠKA SREDSTAVA ŠUMSKOG DOPRINOSA U
2017. GODINI
Članak 1.
Ovim Programom utroška šumskog doprinosa za 2017. godinu
utvrđuje se namjena korištenja i kontrola utroška sredstava šumskog doprinosa kojeg plaćaju pravne osobe koje obavljaju prodaju proizvoda iskorištavanja šuma (drvni sortimenti) na području Općine Andrijaševci, u visini 3,5% od prodajne cijene proizvoda na panju.
Članak 2.
U Proračunu Općine Andrijaševci za 2017. godinu planirani prihodi šumskog doprinosa iz članka 1. ovog Programa iznose 130.000,00 kuna.
Sredstva iz prethodnog stavka koristit će se za financiranje izgradnje komunalne infrastrukture za slijedeće namjene:
Red.
br.
Pozicija u
Proračunu
Naziv Iznos u
kunama
1. R 073 Prometna signalizacija 15.000,00
2. R 170 Nabava turističke signalizacije 75.000,00
3. R 151 Rekonstr. i proširenje kolnika dijela ulice S. Radića 40.000,00
Sveukupno: 130.000,00
Članak 3.
Ovaj Program stupa na snagu danom objave u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije, a primjenjuje se od 01. siječnja 2017.godine.
KLASA: 321-01/16-01/02 URBROJ: 2188/02-01-16-1 Rokovci, 14. prosinca 2016. godine
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Zlatko Kobašević, bacc. oec.
Na temelju članka 32. Statuta Općine Andrijaševci („Službeni vjesnik“ VSŽ, br. 2/13), Općinsko vijeće Općine Andrijaševci na 29. sjednici održanoj dana 14. prosinca 2016. godine donosi
ZAKLJUČAK
Članak 1.
Usvaja se Rebalans Financijskog plana poslovanja Komunalnog društva Rokovci-Andrijaševci d.o.o. za 2016. godinu od 8. prosinca 2016. godine.
Članak 2.
Rebalans Financijskog plana poslovanja Komunalnog društva Rokovci-Andrijaševci d.o.o. za 2016. od 8. prosinca 2016. godine nalazi se u prilogu ovoga Zaključka i njegov je sastavni dio, ali nije predmet objave.
Članak 3.
Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, te će se objaviti u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije.
KLASA: 021-05/16-02/10 URBROJ: 2188/02-03-16-4 Rokovci, 14. prosinca 2016. godine
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Zlatko Kobašević, bacc. oec.
Na temelju članka 32. Statuta Općine Andrijaševci („Službeni vjesnik“ VSŽ, br. 2/13), Općinsko vijeće Općine Andrijaševci na 29. sjednici održanoj dana 14. prosinca 2016. godine donosi
ZAKLJUČAK
Članak 1.
Usvaja se Financijski plan poslovanja Komunalnog društva Rokovci-Andrijaševci d.o.o. za 2017. godinu od 8. prosinca 2016. godine.
Članak 2.
Financijski plan poslovanja Komunalnog društva Rokovci-Andrijaševci d.o.o. za 2017. od 8. prosinca 2016. godine nalazi se u prilogu ovoga Zaključka i njegov je sastavni dio, ali nije predmet objave.
Članak 3.
Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, te će se objaviti u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije.
KLASA: 021-05/16-02/10 URBROJ: 2188/02-03-16-5 Rokovci, 14. prosinca 2016. godine
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Zlatko Kobašević, bacc. oec.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 110
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
10
Temeljem članka 32. Statuta Općine Andrijaševci („Službeni vjesnik Vukovarsko – srijemske županije br. 2/13), Općinsko vijeće Općine Andrijaševci na svojoj 29. sjednici, održanoj dana 14. prosinca 2016. godine donijelo je slijedeći
ZAKLJUČAK o usvajanju Plana rada Komunalnog društva Rokovci-
Andrijaševci d.o.o. za 2017. godinu
Članak 1.
Usvaja se Plan rada Komunalnog društva Rokovci-Andrijaševci d.o.o. za 2017. godinu.
Članak 2.
Plan rada Komunalnog društva Rokovci-Andrijaševci d.o.o. za 2017. godinu nalazi se u prilogu ovoga Zaključka i njegov je sastavni dio, ali nije predmet objave.
Članak 3.
Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, te će se objaviti u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije.
KLASA: 021-05/16-02/10 URBROJ: 2188/02-03-16-6 Rokovci, 14. prosinca 2016. godine
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Zlatko Kobašević, bacc. oec.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 111
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
11
OPĆINA BABINA GREDA AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA
Na temelju članka 39. Zakona o proračunu (N/N 87/08, 136/12, 15/15) i članka 18. i 53. Statuta Općine Babina Greda ( « Službeni vjesnik « 11/09, 04/13, 03/14) i članka 45. Poslovnika o radu Općinskog vijeća (“Sl. Vjesnik” 16/09) , Općinsko vijeće na sjednici održanoj dana 19. prosinca, 2016.godine, d o n o s i
PRORAČUN OPĆINE BABINA GREDA ZA 2017.GODINU
I OPĆI DIO
Članak 1.
Proračun Općine Babina Greda za 2017.godinu (u daljnjem tekstu: Proračun) , sastoji se od: a) prihodi 14.642.116,00 kuna
b) raspoređeni prihodi (izdaci) 14.642.116,00 kuna
Članak 2.
Prihodi i izdaci po grupama, utvrđuju se u Bilanci prihoda i izdataka za 2017.godinu , utvrđuju se u iznosima kako je iskazano u Bilanci koja je sastavni dio ovog Proračuna.
PLAN PRORAČUNA ZA 2017. godinu OPĆI DIO
A. RAČUN PRIHODA I RASHODA
Prihodi poslovanja 11.192.116,00
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 450.000,00
Rashodi poslovanja 7.092.866,00
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 7.549.250,00
RAZLIKA - MANJAK -3.000.000,00
B. RAČUN ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA
Primici od financijske imovine i zaduživanja 3.000.000,00
NETO ZADUŽIVANJE/FINANCIRANJE 3.000.000,00
VIŠAK/MANJAK + NETO ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA 0,00
BROJ
KONTA VRSTA PRIHODA / RASHODA PLANIRANO
A. RAČUN PRIHODA I RASHODA
6 Prihodi poslovanja 11.192.116,00
61 Prihodi od poreza 1.501.010,00
611 Porez i prirez na dohodak 1.171.010,00
613 Porezi na imovinu 250.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 112
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
12
614 Porezi na robu i usluge 80.000,00
63 Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna 7.694.000,00
633 Pomoći proračunu iz drugih proračuna 2.864.000,00
634 Pomoći od izvanproračunskih korisnika 330.000,00
638 Pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava 4.500.000,00
64 Prihodi od imovine 749.106,00
641 Prihodi od financijske imovine 1.000,00
642 Prihodi od nefinancijske imovine 748.106,00
65 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada 1.173.000,00
651 Upravne i administrativne pristojbe 35.000,00
652 Prihodi po posebnim propisima 488.000,00
653 Komunalni doprinosi i naknade 650.000,00
66 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija 75.000,00
661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga 75.000,00
7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 450.000,00
71 Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine 410.000,00
711 Prihodi od prodaje materijalne imovine - prirodnih bogatstava 410.000,00
72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 40.000,00
721 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 40.000,00
3 Rashodi poslovanja 7.092.866,00
31 Rashodi za zaposlene 1.120.106,00
311 Plaće (Bruto) 913.000,00
312 Ostali rashodi za zaposlene 23.500,00
313 Doprinosi na plaće 183.606,00
32 Materijalni rashodi 1.656.500,00
321 Naknade troškova zaposlenima 47.000,00
322 Rashodi za materijal i energiju 410.000,00
323 Rashodi za usluge 879.500,00
324 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa 13.000,00
329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 307.000,00
34 Financijski rashodi 87.500,00
342 Kamate za primljene kredite i zajmove 23.000,00
343 Ostali financijski rashodi 64.500,00
35 Subvencije 180.000,00
351 Subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru 10.000,00
352 Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora 170.000,00
36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna 3.000.000,00
363 Pomoći unutar općeg proračuna 3.000.000,00
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 315.000,00
372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 315.000,00
38 Ostali rashodi 733.760,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 113
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
13
381 Tekuće donacije 569.010,00
382 Kapitalne donacije 34.750,00
386 Kapitalne pomoći 130.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 7.549.250,00
41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 830.000,00
412 Nematerijalna imovina 830.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 6.719.250,00
421 Građevinski objekti 6.650.000,00
422 Postrojenja i oprema 35.250,00
424 Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti 34.000,00
BROJ
KONTA VRSTA PRIHODA / RASHODA PLANIRANO
B. RAČUN ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA
8 Primici od financijske imovine i zaduživanja 3.000.000,00
84 Primici od zaduživanja 3.000.000,00
842 Primljeni krediti i zajmovi od kreditnih i ostalih financijskih institucija u javnom sektoru 3.000.000,00
PLAN PRORAČUNA ZA 2017.
POSEBNI DIO
BROJ
POZICIJA KONTA VRSTA RASHODA / IZDATAKA PLANIRANO
UKUPNO RASHODI / IZDACI 14.642.116,00
Razdjel 001 OPĆINSKO VIJEĆE I OPĆINSKI NAČELNIK 310.000,00
Aktivnost A100101 Predstavnička i zvršna tijela 260.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0111 IZVRŠNA I ZAKONODAVNA TIJELA 260.000,00
Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 260.000,00
Korisnik 1.1. OPĆINA BABINA GREDA 260.000,00
3 Rashodi poslovanja 260.000,00
32 Materijalni rashodi 260.000,00
R0001 323 Elektronski mediji 20.000,00
R0002 323 Tisak 10.000,00
R0003 323 Ostale usluge promidžbe i informiranja 30.000,00
R0004 329 Naknade za rad članovima predstavničkih i izvršnih tijela 200.000,00
Aktivnost A100201 Osnovne funkcije stranaka 50.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0111 IZVRŠNA I ZAKONODAVNA TIJELA 50.000,00
Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 50.000,00
Korisnik 1.1. OPĆINA BABINA GREDA 50.000,00
3 Rashodi poslovanja 50.000,00
38 Ostali rashodi 50.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 114
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
14
R0005 381 Tekuće donacije udrugama i političkim strankama 50.000,00
Razdjel 002 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 14.332.116,00
Aktivnost A100101 Administrativno,tehničko i stručno osoblje 1.160.181,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0111 IZVRŠNA I ZAKONODAVNA TIJELA 1.160.181,00
Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 1.160.181,00
Korisnik 1.1. OPĆINA BABINA GREDA 1.160.181,00
3 Rashodi poslovanja 1.160.181,00
31 Rashodi za zaposlene 744.181,00
R0006 311 Plaće za zaposlene 593.000,00
R0007 312 Ostali nenavedeni rashodi za zaposlene 22.500,00
R0008 313 Ostali nenavedeni rashodi za zaposlene 88.950,00
R0009 313 Doprinosi za obvezno zdravstveno osigurane zaštite zdravlja na radu 29.650,00
R0010 313 Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu 10.081,00
32 Materijalni rashodi 356.000,00
R0011 321 Naknade za prijevoz na službenom putu u zemlji 15.000,00
R0012 321 Naknade za prijevoz na posao i s posla 8.000,00
R0013 321 Seminari, savjetovanja i simpoziji 5.000,00
R0014 322 Uredski materijal 20.000,00
R0015 322 Materijal i sredstva za čišćenje i održavanje 5.000,00
R0016 322 Ostali materijal za potrebe redovnog poslovanja 3.000,00
R0017 323 Usluge telefona , telefaksa 33.000,00
R0018 323 Poštarina 17.000,00
R0019 323 Usluge tekućeg investicijskog održavanja postrojenja i opreme 10.000,00
R0020 323 Ugovori o djelu 38.000,00
R0021 323 Usluge odvjetnika i pravnog savjetovanja 25.000,00
R0022 323 Ostale intelektualne usluge 15.000,00
R0023 323 Ostale računalne usluge 60.000,00
R0024 324 Naknade ostalih troškova 13.000,00
R0025 329 Ostale slične naknade za rad 17.000,00
R0026 329 Premije osiguranja zaposlenih 12.000,00
R0027 329 Reprezentacija 30.000,00
R0028 329 Tuzemne članarine 15.000,00
R0029 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 15.000,00
34 Financijski rashodi 60.000,00
R0030 343 Usluge platnog prometa 10.000,00
R0031 343 Ostali nespomenuti financijski izdaci 50.000,00
Aktivnost A100102 Održavanje poslovne zgrade, 248.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0111 IZVRŠNA I ZAKONODAVNA TIJELA 248.000,00
Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 248.000,00
Korisnik 1.1. OPĆINA BABINA GREDA 248.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 115
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
15
3 Rashodi poslovanja 248.000,00
32 Materijalni rashodi 248.000,00
R0032 322 Električna energija 70.000,00
R0033 322 Plin 55.000,00
R0034 323 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja građevinskih objekata 15.000,00
R0035 323 Opskrba vodom 15.000,00
R0036 323 Ostale komunalne usluge 80.000,00
R0037 329 Ostale komunalne usluge 13.000,00
Aktivnost A100104 Vijeće za komunalnu prevenciju 3.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0111 IZVRŠNA I ZAKONODAVNA TIJELA 3.000,00
Izvor VLASTITTI PRIHODI 3.000,00
Korisnik 2.1. OPĆINA BABINA GREDA 3.000,00
3 Rashodi poslovanja 3.000,00
34 Financijski rashodi 3.000,00
R0038 343 Ostali nespomenuti financijski rashodi 3.000,00
Aktivnost A100105 Geotermalni izvori d.o.o 10.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0411 OPĆI EKONOMSKI I TRGOVAČKI POSLOVI 10.000,00
Izvor PRIHODI OD NEFINANCIJSKE IMOVINE I NADOKNADE ŠTETE S OSNOVA 10.000,00
Korisnik 6.1. OPĆINA BABINA GREDA 10.000,00
3 Rashodi poslovanja 10.000,00
35 Subvencije 10.000,00
R0039 351 Subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru 10.000,00
Aktivnost A100310 Reciklažno dvorište 30.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0411 OPĆI EKONOMSKI I TRGOVAČKI POSLOVI 30.000,00
Izvor PRIHODI OD NEFINANCIJSKE IMOVINE I NADOKNADE ŠTETE S OSNOVA 30.000,00
Korisnik 6.1. OPĆINA BABINA GREDA 30.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 30.000,00
41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 30.000,00
R0040 412 Kapitalne pomoći općinskim proračunima 30.000,00
Tekući projekt T100103 Nabava dugotrajne imovine 120.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0111 IZVRŠNA I ZAKONODAVNA TIJELA 120.000,00
Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 120.000,00
Korisnik 1.1. OPĆINA BABINA GREDA 120.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 120.000,00
41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 100.000,00
R0041 412 Ostala nematerijalna imovina 100.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 20.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 116
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
16
R0042 422 Računala i računalna oprema 5.000,00
R0043 422 Uredski namještaj 5.000,00
R0044 422 Oprema 10.000,00
Aktivnost A1001 Program javnih radova 300.425,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0111 IZVRŠNA I ZAKONODAVNA TIJELA 300.425,00
Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 25.000,00
Korisnik 1.1. OPĆINA BABINA GREDA 25.000,00
3 Rashodi poslovanja 25.000,00
32 Materijalni rashodi 25.000,00
R0045 322 Motorni benzin i dizel gorivo 10.000,00
R0046 322 Materijal za tekućei investicijsko održavanje 5.000,00
R0047 323 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja postrojenja i opreme 10.000,00
Izvor POMOĆI 275.425,00
Korisnik 4.1. OPĆINA BABINA GREDA 275.425,00
3 Rashodi poslovanja 275.425,00
31 Rashodi za zaposlene 275.425,00
R0048 311 Plaće za zaposlene 235.000,00
R0049 313 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 36.425,00
R0050 313 Doprinos za zapošljavanje 4.000,00
Aktivnost A100201 Osnovna djelatnost DVD 66.010,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0111 IZVRŠNA I ZAKONODAVNA TIJELA 66.010,00
Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 66.010,00
Korisnik 1.1. OPĆINA BABINA GREDA 66.010,00
3 Rashodi poslovanja 66.010,00
38 Ostali rashodi 66.010,00
R0051 381 Tekuće donacije udrugama i političkim strankama 66.010,00
Aktivnost A100202 Civilna zaštita 10.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0320 USLUGE PROTUPOŽARNE ZAŠTITE 10.000,00
Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 10.000,00
Korisnik 1.1. OPĆINA BABINA GREDA 10.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 10.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 10.000,00
R0052 422 Oprema za civilnu zaštitu 10.000,00
Aktivnost A100301 Održavanje cesta ipoljskih puteva 150.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0411 OPĆI EKONOMSKI I TRGOVAČKI POSLOVI 150.000,00
Izvor POMOĆI 150.000,00
Korisnik 4.1. OPĆINA BABINA GREDA 150.000,00
3 Rashodi poslovanja 150.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 117
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
17
32 Materijalni rashodi 150.000,00
R0053 323 Ostale usluge tekućeg i iinvesticijskog održavanja 150.000,00
Aktivnost A100302 Održavanje i uređivanje jav. i zelenih površina 115.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0111 IZVRŠNA I ZAKONODAVNA TIJELA 115.000,00
Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 115.000,00
Korisnik 1.1. OPĆINA BABINA GREDA 115.000,00
3 Rashodi poslovanja 115.000,00
32 Materijalni rashodi 115.000,00
R0054 322 Motorni benzin i dizel gorivo 15.000,00
R0055 323 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja postrojenja i opreme 50.000,00
R0056 323 Ostale usluge tekućeg i investicijskog održavanja 50.000,00
Aktivnost A100303 Izgradnja i održavanje nogostupa i parkirališta 15.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0111 IZVRŠNA I ZAKONODAVNA TIJELA 15.000,00
Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 15.000,00
Korisnik 1.1. OPĆINA BABINA GREDA 15.000,00
3 Rashodi poslovanja 15.000,00
32 Materijalni rashodi 15.000,00
R0057 323 Ostale usluge tekućeg i investicijskog održavanja 15.000,00
Aktivnost A100304 Rashodi za javnu rasvjetu 270.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0411 OPĆI EKONOMSKI I TRGOVAČKI POSLOVI 270.000,00
Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 270.000,00
Korisnik 1.1. OPĆINA BABINA GREDA 270.000,00
3 Rashodi poslovanja 270.000,00
32 Materijalni rashodi 270.000,00
R0058 322 Električna energija 200.000,00
R0059 323 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 70.000,00
Aktivnost A100401 Sufinanciranje izgradnje sport.školske dvorane 3.023.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0411 OPĆI EKONOMSKI I TRGOVAČKI POSLOVI 3.023.000,00
Izvor NAMJENSKI PRIMICI OD ZADUŽIVANJA 3.023.000,00
Korisnik 7.1. OPĆINA BABINA GREDA 3.023.000,00
3 Rashodi poslovanja 3.023.000,00
34 Financijski rashodi 23.000,00
R0060 342 Kamate za primljene kredite od kreditnih institucija u javnom sektoru 23.000,00
36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna 3.000.000,00
R0061 363 Sufinanciranje sportske školske dvorane 3.000.000,00
Kapitalni projekt K100402 Rekonstrukcija poljskog puta - mjera 7.2.2 ruralni razvoj 3.750.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0411 OPĆI EKONOMSKI I TRGOVAČKI POSLOVI 3.750.000,00
Izvor POMOĆI 3.750.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 118
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
18
Korisnik 4.1. OPĆINA BABINA GREDA 3.750.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 3.750.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 3.750.000,00
R0062 421 Ceste 3.750.000,00
Kapitalni projekt K100403 Rekonstrukcija niskonaponske mreže 50.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0411 OPĆI EKONOMSKI I TRGOVAČKI POSLOVI 50.000,00
Izvor PRIHODI OD NEFINANCIJSKE IMOVINE I NADOKNADE ŠTETE S OSNOVA 50.000,00
Korisnik 6.1. OPĆINA BABINA GREDA 50.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 50.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 50.000,00
R0063 421 Javna rasvjeta 50.000,00
Kapitalni projekt K100407 Izgradnja općinske zgrade 1.800.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0411 OPĆI EKONOMSKI I TRGOVAČKI POSLOVI 1.800.000,00
Izvor POMOĆI 1.800.000,00
Korisnik 4.1. OPĆINA BABINA GREDA 1.800.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1.800.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 1.800.000,00
R0064 421 Općinska zgrada 1.800.000,00
Kapitalni projekt K100408 Sportsko -rekreacijskii centar, mjera 7.4. 750.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0411 OPĆI EKONOMSKI I TRGOVAČKI POSLOVI 750.000,00
Izvor POMOĆI 750.000,00
Korisnik 4.1. OPĆINA BABINA GREDA 750.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 750.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 750.000,00
R0065 421 Sportske dvorane i rekreacijski objekti 750.000,00
Kapitalni projekt K100409 Muzej 500.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0411 OPĆI EKONOMSKI I TRGOVAČKI POSLOVI 500.000,00
Izvor POMOĆI 500.000,00
Korisnik 4.1. OPĆINA BABINA GREDA 500.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 500.000,00
41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 500.000,00
R0066 412 Ostala nematerijalna imovina 500.000,00
Kapitalni projekt K100412 Izgradnja kanalizacije 130.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0411 OPĆI EKONOMSKI I TRGOVAČKI POSLOVI 130.000,00
Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 130.000,00
Korisnik 1.1. OPĆINA BABINA GREDA 130.000,00
3 Rashodi poslovanja 130.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 119
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
19
38 Ostali rashodi 130.000,00
R0067 386 Kapitalne pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava 130.000,00
Kapitalni projekt K100414 Plato ispred DVD 300.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0411 OPĆI EKONOMSKI I TRGOVAČKI POSLOVI 300.000,00
Izvor PRIHODI OD NEFINANCIJSKE IMOVINE I NADOKNADE ŠTETE S OSNOVA 300.000,00
Korisnik 6.1. OPĆINA BABINA GREDA 300.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 300.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 300.000,00
R0068 421 Ceste 300.000,00
Aktivnost A100503 Djelatnost udruga građ.u kulturi,čitaoničkih društava 125.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0820 SLUŽBE KULTURE 125.000,00
Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 125.000,00
Korisnik 1.1. OPĆINA BABINA GREDA 125.000,00
3 Rashodi poslovanja 125.000,00
38 Ostali rashodi 125.000,00
R0069 381 Tekuće donacije udrugama i političkim strankama 125.000,00
Aktivnost A100504 Organiziranje rekreacije i sportskih aktivnosti 306.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0820 SLUŽBE KULTURE 306.000,00
Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 306.000,00
Korisnik 1.1. OPĆINA BABINA GREDA 306.000,00
3 Rashodi poslovanja 306.000,00
38 Ostali rashodi 306.000,00
R0070 381 Tekuće donacije udrugama i političkim strankama 306.000,00
Aktivnost A100506 Pomoć vjerskim zajednicama 10.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0840 RELIGIJSKE I DRUGE SLUŽBE ZAJEDNICE 10.000,00
Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 10.000,00
Korisnik 1.1. OPĆINA BABINA GREDA 10.000,00
3 Rashodi poslovanja 10.000,00
38 Ostali rashodi 10.000,00
R0071 381 Tekuće donacije udrugama i političkim strankama 10.000,00
Aktivnost A100601 Deratizacija i dezinsekcija 80.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0760 POSLOVI I USLUGE ZDRAVSTVA KOJI NISU DRUGDJE SVRSTANI 80.000,00
Izvor PRIHODI OD NEFINANCIJSKE IMOVINE I NADOKNADE ŠTETE S OSNOVA 80.000,00
Korisnik 6.1. OPĆINA BABINA GREDA 80.000,00
3 Rashodi poslovanja 80.000,00
32 Materijalni rashodi 80.000,00
R0072 323 Deratizacija i dezinsekcija 80.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 120
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
20
Aktivnost A100602 Veterinarski nadzor nad sajmom i zbrinjavanje pasa lutalica 10.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0760 POSLOVI I USLUGE ZDRAVSTVA KOJI NISU DRUGDJE SVRSTANI 10.000,00
Izvor PRIHODI OD NEFINANCIJSKE IMOVINE I NADOKNADE ŠTETE S OSNOVA 10.000,00
Korisnik 6.1. OPĆINA BABINA GREDA 10.000,00
3 Rashodi poslovanja 10.000,00
32 Materijalni rashodi 10.000,00
R0073 323 Veterinarske stanice 10.000,00
Aktivnost A100701 Poticanje poljoprivrede 170.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0411 OPĆI EKONOMSKI I TRGOVAČKI POSLOVI 170.000,00
Izvor PRIHODI OD NEFINANCIJSKE IMOVINE I NADOKNADE ŠTETE S OSNOVA 170.000,00
Korisnik 6.1. OPĆINA BABINA GREDA 170.000,00
3 Rashodi poslovanja 170.000,00
35 Subvencije 170.000,00
R0074 352 Subvencije poljoprivrednicima 170.000,00
Kapitalni projekt K100703 Poljoprivredni Poduzetnički inkubator 200.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0411 OPĆI EKONOMSKI I TRGOVAČKI POSLOVI 200.000,00
Izvor POMOĆI 200.000,00
Korisnik 4.1. OPĆINA BABINA GREDA 200.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 200.000,00
41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 200.000,00
R0075 412 Ostala nematerijalna imovina 200.000,00
Aktivnost A100801 Socijalni program 115.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 1070
SOCIJALNA POMOĆ STANOVNIŠTVU KOJE NIJE OBUHVAĆENO REDOVNIM SOCIJALNIM PROGRAMIMA 115.000,00
Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 115.000,00
Korisnik 1.1. OPĆINA BABINA GREDA 115.000,00
3 Rashodi poslovanja 115.000,00
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 115.000,00
R0076 372 Socijalni program 115.000,00
Aktivnost A100802 Humanitarna djelatnost Crvenog križa 12.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 1070
SOCIJALNA POMOĆ STANOVNIŠTVU KOJE NIJE OBUHVAĆENO REDOVNIM SOCIJALNIM PROGRAMIMA 12.000,00
Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 12.000,00
Korisnik 1.1. OPĆINA BABINA GREDA 12.000,00
3 Rashodi poslovanja 12.000,00
38 Ostali rashodi 12.000,00
R0077 381 Crveni križ 12.000,00
Aktivnost A100804 Društvena skrb o djeci odraslima 120.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 121
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
21
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0980 USLUGE OBRAZOVANJA KOJE NISU DRUGDJE SVRSTANE 120.000,00
Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 120.000,00
Korisnik 1.1. OPĆINA BABINA GREDA 120.000,00
3 Rashodi poslovanja 120.000,00
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 120.000,00
R0078 372 Stipendije i školarine 90.000,00
R0079 372 Ostale naknade iz proračuna u novcu 30.000,00
Aktivnost A100805 Potpore za novorođeno dijete 40.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 1040 OBITELJ I DJECA 40.000,00
Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 40.000,00
Korisnik 1.1. OPĆINA BABINA GREDA 40.000,00
3 Rashodi poslovanja 40.000,00
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 40.000,00
R0080 372 Potpore za novorođeno dijete 40.000,00
Aktivnost A100806 Pomoć stanovništvu treće životne dobi 40.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 1020 STAROST 40.000,00
Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 40.000,00
Korisnik 1.1. OPĆINA BABINA GREDA 40.000,00
3 Rashodi poslovanja 40.000,00
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 40.000,00
R0081 372 Ostale naknade iz proračuna u novcu 40.000,00
Aktivnost A100901 Program predškolskog odgoja 68.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0980 USLUGE OBRAZOVANJA KOJE NISU DRUGDJE SVRSTANE 68.000,00
Izvor VLASTITTI PRIHODI 68.000,00
Korisnik 2.1. OPĆINA BABINA GREDA 68.000,00
3 Rashodi poslovanja 68.000,00
32 Materijalni rashodi 68.000,00
R0082 322 Uredski materijal 5.000,00
R0083 323 Ugovori o djelu 63.000,00
Glava 01 USTANOVE U KULTURI 235.500,00 Proračunski korisnik 43126 OPĆINSKA NARODNA KNJIŽNICA BABINA GREDA 235.500,00
Aktivnost A100501 Djelatnost knjižnice 235.500,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0820 SLUŽBE KULTURE 235.500,00
Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 183.750,00
Korisnik 1.1. KNJIŽNICA 183.750,00
3 Rashodi poslovanja 183.750,00
31 Rashodi za zaposlene 100.500,00
R0084 311 Plaće za zaposlene 85.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 122
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
22
R0085 312 Ostali nenavedeni rashodi za zaposlene 1.000,00
R0086 313 Doprinos za zdravstveno 13.000,00
R0087 313 Doprinos za zapošljavanje 1.500,00
32 Materijalni rashodi 48.500,00
R0088 321 Službena putovanja 5.000,00
R0089 321 Naknade za prijevoz na posa i s posla 11.000,00
R0090 321 Seminari 3.000,00
R0091 322 Seminari, savjetovanja i simpoziji 3.000,00
R0092 322 Literatura 5.000,00
R0093 322 Materijal i sredstva za čišćenje i održavanje 1.000,00
R0094 322 Električna energija 3.000,00
R0095 322 Plin 10.000,00
R0096 323 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja građevinskih objekata 5.000,00
R0097 323 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja postrojenja i opreme 2.500,00
38 Ostali rashodi 34.750,00
R0098 382 Kapitalne donacije 34.750,00
Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI - PK 5.250,00
Korisnik 1.2. KNJIŽNICA 5.250,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 5.250,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 5.250,00
R0099 422 Kućice knjižnice 5.250,00
Izvor VLASTITI PRIHODI - PK 12.500,00
Korisnik 2.2. KNJIŽNICA 12.500,00
3 Rashodi poslovanja 12.500,00
32 Materijalni rashodi 11.000,00
R0100 323 Usluge telefona, telefaksa 3.000,00
R0101 323 Poštarina 1.000,00
R0102 323 Usluge ažuriranja računalnih baza 2.000,00
R0103 329 Reprezentacija 3.000,00
R0104 329 Ostali nesomenuti rashodi poslovanja 2.000,00
34 Financijski rashodi 1.500,00
R0105 343 Usluge platnog promet 1.500,00
Izvor POMOĆI - PK 34.000,00
Korisnik 4.2. KNJIŽNICA 34.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 34.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 34.000,00
R0106 424 Knjige 34.000,00
Članak 3.
Ovaj Proračun stupa na snagu danom objave u "Službenom vjesniku” Vukovarsko-srijemske županije.
Klasa: 400-06/16-01/15 Urbroj: 2212/02-01/16-01-1 Babina Greda, 19. prosinca, 2016. godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Jakob Verić
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
23
Na temelju članka 33. Zakona o proračunu (N/N 87/08, 136/12, 15/15) , članka 18. i 53. Statuta Općine Babina Greda ( « Službeni vjesnik « 11/09, 04/13, 03/14) i članka 45. Poslovnika o radu Općinskog vijeća (“Sl. Vjesnik” 16/09) , Općinsko vijeće na sjednici održanoj dana 19 . prosinca ,2016.godine, d o n o s i
O D L U K U O DONOŠENJU RAZVOJNIH PROGRAMA OPĆINE
BABINA GREDA ZA RAZDOBLJE 2017-2019. GODINE
I
Donosi se Plan razvojnih programa Općine Babina Greda za razdoblje 2017-2019. godine, kako slijedi:
PLAN RAZVOJNIH PROGRAMA
BROJ
KONTA
INVESTICIJA / KAPITALNA POMOĆ /KAPITALNA DONACIJA 2017 2018 2019 ( od 3 do 5)
Naziv cilja Naziv mjere
CIL
J 1.
KO
NK
UR
EN
TN
O G
OSP
OD
AR
STV
O
Mje
ra 1
.3.2
. Jač
anje
in
fras
truk
ture
u k
ultu
ri,
turi
zmu
i spo
rtu
K100408 Sportsko -rekreacijskii centar, mjera 7.4. 750.000,00 6.250.000,00 1.000.000,00 8.000.000,00
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 750.000,00 6.250.000,00 1.000.000,00 8.000.000,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 750.000,00 6.250.000,00 1.000.000,00 8.000.000,00 K100409 Muzej 500.000,00 500.000,00 1.000.000,00 2.000.000,00
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 500.000,00 500.000,00 1.000.000,00 2.000.000,00 41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 500.000,00 0,00 0,00 500.000,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 0,00 500.000,00 1.000.000,00 1.500.000,00
Mje
ra 3
.1.1
. Izg
rada
nja/
m
oder
niza
cija
kom
unal
ne
infr
astr
uktu
re
K100412 Izgradnja kanalizacije 130.000,00 500.000,00 500.000,00 1.130.000,00
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 130.000,00 500.000,00 500.000,00 1.130.000,00 38 Ostali rashodi 130.000,00 500.000,00 500.000,00 1.130.000,00
K100414 Plato ispred DVD 300.000,00 300.000,00 0,00 600.000,00
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 300.000,00 300.000,00 0,00 600.000,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 300.000,00 300.000,00 0,00 600.000,00
K100407 Izgradnja općinske zgrade 1.800.000,00 500.000,00 0,00 2.300.000,00
CIL
J 3
. K
VA
LIT
ETN
A
INFR
AST
RU
KT
UR
A
I OČ
UV
AN
OK
OL
IŠ
Mje
ra 3
.1.3
. Jač
anje
po
ljopr
ivre
dne
infr
astr
uktu
re
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 1.800.000,00 500.000,00 0,00 2.300.000,00
K100402 Rekonstrukcija poljskog puta - mjera 7.2.2 ruralni razvoj 3.750.000,00 0,00 0,00 3.750.000,00
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 3.750.000,00 0,00 0,00 3.750.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 3.750.000,00 0,00 0,00 3.750.000,00
700 Poticanje razvoja poljoprivrede malog i sred.poduzetništva 200.000,00 100.000,00 1.000.000,00 1.300.000,00
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
24
K100703 Poljoprivredni Poduzetnički inkubator 200.000,00 100.000,00 1.000.000,00 1.300.000,00
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 200.000,00 100.000,00 1.000.000,00 1.300.000,00
41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 200.000,00 100.000,00 1.000.000,00 1.300.000,00
Mje
ra 3
.1.4
. Ja
čanj
e en
erge
tske
in
fras
truk
ture
K100403 Rekonstrukcija niskonaponske mreže 50.000,00 50.000,00 50.000,00 150.000,00
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 50.000,00 50.000,00 50.000,00 150.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 50.000,00 50.000,00 50.000,00 150.000,00
SVEUKUPNO 7.480.000,00 8.200.000,00 3.550.000,00 19.230.000,00
II
Ovaj Plan stupa na snagu danom objave u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije.
Klasa: 306-01/16-01/9 Urbroj: 2212/02-01/16-01-1 Babina Greda, 19. prosinca, 2016. godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Jakob Verić
Na temelju članka 39. Zakona o proračunu (N/N 87/08, 136/12, 15/15) i članka 18. i 53. Statuta Općine Babina Greda ( « Službeni vjesnik « 11/09, 04/13, 03/14) i članka 45. Poslovnika o radu Općinskog vijeća (“Sl. Vjesnik” 16/09) , Općinsko vijeće na sjednici održanoj dana 19. prosinca, 2016. godine, d o n o s i
P R O J E K C I J U P R O R A Č U N A OPĆINE BABINA GREDAZA 2018. i 2019. GODINU
Članak 1.
Projekcija Proračuna Općine Babina Greda za 2018. godinu sastoji se od:
a) prihodi.......................................................14.622.940,00 kuna,
b) raspoređeni prihodi (izdaci).................... 14.622.940,00 kuna.
Članak 2.
Projekcija Proračuna Općine Babina Greda za 2019. godinu sastoji se od:
a) prihodi........................................................10.308.690,00 kuna,
b) raspoređeni prihodi (izdaci).......................10.308.690,00 kuna.
Članak 3.
Prihodi i izdaci po grupama, utvrđuju se u Bilanci prihoda i izdataka za 2018. i 2019. godinu kako slijedi:
PROJEKCIJA PRORAČUNA OPĆI DIO
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
25
1 2 3 2/1 3/2 3/1
2017 2018 2019
INDEX
A. RAČUN PRIHODA I RASHODA
6 Prihodi poslovanja 11.192.116,00 14.172.940,00 9.849.690,00 126,6 % 69,5 % 88,0 %
7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 450.000,00 450.000,00 459.000,00 100,0 % 102,0 % 102,0 %
3 Rashodi poslovanja 7.092.866,00 4.743.940,00 4.779.690,00 66,9 % 100,8 % 67,4 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 7.549.250,00 9.879.000,00 5.229.000,00 130,9 % 52,9 % 69,3 %
RAZLIKA - MANJAK -3.000.000,00 0,00 300.000,00 0,0 % (+Infinity) -10,0 %
B. RAČUN ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA
8 Primici od financijske imovine i zaduživanja 3.000.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 0,00 0,00 300.000,00 0,0 % (+Infinity) (+Infinity)
NETO ZADUŽIVANJE/FINANCIRANJE 3.000.000,00 0,00 -300.000,00 0,0 % (-Infinity) -10,0 %
VIŠAK/MANJAK + NETO ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA 0,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
BROJ 1 2 3 2/1 3/2 3/1
KONTA VRSTA PRIHODA / RASHODA 2017 2018 2019 INDEX
A. RAČUN PRIHODA I RASHODA
6 Prihodi poslovanja 11.192.116,00 14.172.940,00 9.849.690,00 126,6 % 69,5 % 88,0 %
61 Prihodi od poreza 1.501.010,00 1.546.010,00 1.576.930,00 103,0 % 102,0 % 105,1 %
63 Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna 7.694.000,00 10.804.000,00 6.404.622,00 140,4 % 59,3 % 83,2 %
64 Prihodi od imovine 749.106,00 480.500,00 499.100,00 64,1 % 103,9 % 66,6 %
65 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada 1.173.000,00 1.267.430,00 1.292.538,00 108,1 % 102,0 % 110,2 %
66 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija 75.000,00 75.000,00 76.500,00 100,0 % 102,0 % 102,0 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
26
7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 450.000,00 450.000,00 459.000,00 100,0 % 102,0 % 102,0 %
71 Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine 410.000,00 410.000,00 418.200,00 100,0 % 102,0 % 102,0 %
72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 40.000,00 40.000,00 40.800,00 100,0 % 102,0 % 102,0 %
3 Rashodi poslovanja 7.092.866,00 4.743.940,00 4.779.690,00 66,9 % 100,8 % 67,4 %
31 Rashodi za zaposlene 1.120.106,00 1.096.490,00 1.096.490,00 97,9 % 100,0 % 97,9 %
32 Materijalni rashodi 1.656.500,00 1.810.500,00 1.810.500,00 109,3 % 100,0 % 109,3 %
34 Financijski rashodi 87.500,00 195.950,00 191.700,00 223,9 % 97,8 % 219,1 %
35 Subvencije 180.000,00 220.000,00 220.000,00 122,2 % 100,0 % 122,2 %
36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna 3.000.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 315.000,00 325.000,00 365.000,00 103,2 % 112,3 % 115,9 %
38 Ostali rashodi 733.760,00 1.096.000,00 1.096.000,00 149,4 % 100,0 % 149,4 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 7.549.250,00 9.879.000,00 5.229.000,00 130,9 % 52,9 % 69,3 %
41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 830.000,00 200.000,00 1.100.000,00 24,1 % 550,0 % 132,5 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 6.719.250,00 9.679.000,00 4.129.000,00 144,0 % 42,7 % 61,5 %
B. RAČUN ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA
8 Primici od financijske imovine i zaduživanja 3.000.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
84 Primici od zaduživanja 3.000.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 0,00 0,00 300.000,00 0,0 % (+Infinity) (+Infinity)
54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova 0,00 0,00 300.000,00 0,0 % (+Infinity) (+Infinity)
PROJEKCIJA PRORAČUNA POSEBNI DIO
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
27
BROJ 1 2 3 2/1 3/2 3/1
KONTA VRSTA RASHODA / IZDATAKA 2017 2018 2019 INDEX
UKUPNO RASHODI / IZDACI 14.642.116,00 14.622.940,00 10.308.690,00 99,9 % 70,5 % 70,4 %
RAZDJEL 001 OPĆINSKO VIJEĆE I OPĆINSKI NAČELNIK 310.000,00 273.000,00 273.000,00 88,1 % 100,0 % 88,1 %
P01 01 OPĆINSKO VIJEĆE I OPĆINSKI NAČELNIK 310.000,00 273.000,00 273.000,00 88,1 % 100,0 % 88,1 %
Program 0100 Donošenje akata- pred.tijela i izvršna tijela 260.000,00 260.000,00 260.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI 260.000,00 260.000,00 260.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 260.000,00 260.000,00 260.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 260.000,00 260.000,00 260.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
32 Materijalni rashodi 260.000,00 260.000,00 260.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Program 0200 Program političkih stranaka 50.000,00 13.000,00 13.000,00 26,0 % 100,0 % 26,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI 50.000,00 13.000,00 13.000,00 26,0 % 100,0 % 26,0 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 50.000,00 13.000,00 13.000,00 26,0 % 100,0 % 26,0 %
3 Rashodi poslovanja 50.000,00 13.000,00 13.000,00 26,0 % 100,0 % 26,0 %
38 Ostali rashodi 50.000,00 13.000,00 13.000,00 26,0 % 100,0 % 26,0 %
RAZDJEL 002 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 14.332.116,00 14.349.940,00 10.035.690,00 100,1 % 69,9 % 70,0 %
P02 02 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 14.096.616,00 14.091.940,00 9.777.690,00 100,0 % 69,4 % 69,4 %
Program 100 Redovna djelatnost- priprema i donošenje akata iz djelokruga tijela 1.571.181,00 3.682.590,00 3.682.590,00 234,4 % 100,0 % 234,4 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI 1.160.181,00 1.291.390,00 1.291.390,00 111,3 % 100,0 % 111,3 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 1.160.181,00 1.291.390,00 1.291.390,00 111,3 % 100,0 % 111,3 %
3 Rashodi poslovanja 1.160.181,00 1.291.390,00 1.291.390,00 111,3 % 100,0 % 111,3 %
31 Rashodi za zaposlene 744.181,00 781.390,00 781.390,00 105,0 % 100,0 % 105,0 %
32 Materijalni rashodi 356.000,00 410.000,00 410.000,00 115,2 % 100,0 % 115,2 %
34 Financijski rashodi 60.000,00 100.000,00 100.000,00 166,7 % 100,0 % 166,7 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI 248.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 248.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
28
3 Rashodi poslovanja 248.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
32 Materijalni rashodi 248.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
Izvor 3.1. PRIHODI ZA POSEBNE NAMJENE 0,00 248.000,00 248.000,00 (+Infinity) 100,0 % (+Infinity)
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 0,00 248.000,00 248.000,00 (+Infinity) 100,0 % (+Infinity)
3 Rashodi poslovanja 0,00 248.000,00 248.000,00 (+Infinity) 100,0 % (+Infinity)
32 Materijalni rashodi 0,00 248.000,00 248.000,00 (+Infinity) 100,0 % (+Infinity)
Izvor 2.1. VLASTITTI PRIHODI 3.000,00 3.200,00 3.200,00 106,7 % 100,0 % 106,7 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 3.000,00 3.200,00 3.200,00 106,7 % 100,0 % 106,7 %
3 Rashodi poslovanja 3.000,00 3.200,00 3.200,00 106,7 % 100,0 % 106,7 %
34 Financijski rashodi 3.000,00 3.200,00 3.200,00 106,7 % 100,0 % 106,7 %
Izvor 6.1. PRIHODI OD NEFINANCIJSKE IMOVINE I NADOKNADE ŠTETE S OSNOVA 10.000,00 20.000,00 20.000,00 200,0 % 100,0 % 200,0 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 10.000,00 20.000,00 20.000,00 200,0 % 100,0 % 200,0 %
3 Rashodi poslovanja 10.000,00 20.000,00 20.000,00 200,0 % 100,0 % 200,0 %
35 Subvencije 10.000,00 20.000,00 20.000,00 200,0 % 100,0 % 200,0 %
Izvor 6.1. PRIHODI OD NEFINANCIJSKE IMOVINE I NADOKNADE ŠTETE S OSNOVA 30.000,00 2.000.000,00 2.000.000,00 6.666,7 % 100,0 % 6.666,7 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 30.000,00 2.000.000,00 2.000.000,00 6.666,7 % 100,0 % 6.666,7 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 30.000,00 2.000.000,00 2.000.000,00 6.666,7 % 100,0 % 6.666,7 %
41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 30.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 0,00 2.000.000,00 2.000.000,00 (+Infinity) 100,0 % (+Infinity)
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI 120.000,00 120.000,00 120.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 120.000,00 120.000,00 120.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 120.000,00 120.000,00 120.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 100.000,00 100.000,00 100.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Program 1000 Program javnih radova 300.425,00 237.100,00 237.100,00 78,9 % 100,0 % 78,9 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI 25.000,00 25.000,00 25.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
29
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 25.000,00 25.000,00 25.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 25.000,00 25.000,00 25.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
32 Materijalni rashodi 25.000,00 25.000,00 25.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 4.1. POMOĆI 275.425,00 212.100,00 212.100,00 77,0 % 100,0 % 77,0 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 275.425,00 212.100,00 212.100,00 77,0 % 100,0 % 77,0 %
3 Rashodi poslovanja 275.425,00 212.100,00 212.100,00 77,0 % 100,0 % 77,0 %
31 Rashodi za zaposlene 275.425,00 212.100,00 212.100,00 77,0 % 100,0 % 77,0 %
Program 200 Vatrogastvo i civilna zaštita 76.010,00 105.000,00 105.000,00 138,1 % 100,0 % 138,1 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI 66.010,00 80.000,00 80.000,00 121,2 % 100,0 % 121,2 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 66.010,00 80.000,00 80.000,00 121,2 % 100,0 % 121,2 %
3 Rashodi poslovanja 66.010,00 80.000,00 80.000,00 121,2 % 100,0 % 121,2 %
38 Ostali rashodi 66.010,00 80.000,00 80.000,00 121,2 % 100,0 % 121,2 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI 10.000,00 25.000,00 25.000,00 250,0 % 100,0 % 250,0 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 10.000,00 25.000,00 25.000,00 250,0 % 100,0 % 250,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 10.000,00 25.000,00 25.000,00 250,0 % 100,0 % 250,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 10.000,00 25.000,00 25.000,00 250,0 % 100,0 % 250,0 %
Program 300 Održavanje komunalne infrastrukture 550.000,00 630.000,00 630.000,00 114,5 % 100,0 % 114,5 %
Izvor 4.1. POMOĆI 150.000,00 200.000,00 200.000,00 133,3 % 100,0 % 133,3 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 150.000,00 200.000,00 200.000,00 133,3 % 100,0 % 133,3 %
3 Rashodi poslovanja 150.000,00 200.000,00 200.000,00 133,3 % 100,0 % 133,3 %
32 Materijalni rashodi 150.000,00 200.000,00 200.000,00 133,3 % 100,0 % 133,3 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI 115.000,00 115.000,00 115.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 115.000,00 115.000,00 115.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 115.000,00 115.000,00 115.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
32 Materijalni rashodi 115.000,00 115.000,00 115.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI 15.000,00 50.000,00 50.000,00 333,3 % 100,0 % 333,3 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
30
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 15.000,00 50.000,00 50.000,00 333,3 % 100,0 % 333,3 %
3 Rashodi poslovanja 15.000,00 50.000,00 50.000,00 333,3 % 100,0 % 333,3 %
32 Materijalni rashodi 15.000,00 50.000,00 50.000,00 333,3 % 100,0 % 333,3 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI 270.000,00 265.000,00 265.000,00 98,1 % 100,0 % 98,1 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 270.000,00 265.000,00 265.000,00 98,1 % 100,0 % 98,1 %
3 Rashodi poslovanja 270.000,00 265.000,00 265.000,00 98,1 % 100,0 % 98,1 %
32 Materijalni rashodi 270.000,00 265.000,00 265.000,00 98,1 % 100,0 % 98,1 %
Program 400 Izgradnja objekata i uređaja kom.infrastrukture 10.303.000,00 8.191.250,00 2.937.000,00 79,5 % 35,9 % 28,5 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI 0,00 91.250,00 387.000,00 (+Infinity) 424,1 % (+Infinity)
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 0,00 91.250,00 387.000,00 (+Infinity) 424,1 % (+Infinity)
3 Rashodi poslovanja 0,00 91.250,00 87.000,00 (+Infinity) 95,3 % (+Infinity)
34 Financijski rashodi 0,00 91.250,00 87.000,00 (+Infinity) 95,3 % (+Infinity)
5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 0,00 0,00 300.000,00 0,0 % (+Infinity) (+Infinity)
54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova 0,00 0,00 300.000,00 0,0 % (+Infinity) (+Infinity)
Izvor 7.1. NAMJENSKI PRIMICI OD ZADUŽIVANJA 3.023.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 3.023.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
3 Rashodi poslovanja 3.023.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
34 Financijski rashodi 23.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna 3.000.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
Izvor 4.1. POMOĆI 3.750.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 3.750.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 3.750.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 3.750.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
Izvor 6.1. PRIHODI OD NEFINANCIJSKE IMOVINE I NADOKNADE ŠTETE S OSNOVA 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
31
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 4.1. POMOĆI 1.800.000,00 500.000,00 0,00 27,8 % 0,0 % 0,0 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 1.800.000,00 500.000,00 0,00 27,8 % 0,0 % 0,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1.800.000,00 500.000,00 0,00 27,8 % 0,0 % 0,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 1.800.000,00 500.000,00 0,00 27,8 % 0,0 % 0,0 %
Izvor 4.1. POMOĆI 750.000,00 6.250.000,00 1.000.000,00 833,3 % 16,0 % 133,3 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 750.000,00 6.250.000,00 1.000.000,00 833,3 % 16,0 % 133,3 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 750.000,00 6.250.000,00 1.000.000,00 833,3 % 16,0 % 133,3 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 750.000,00 6.250.000,00 1.000.000,00 833,3 % 16,0 % 133,3 %
Izvor 4.1. POMOĆI 500.000,00 500.000,00 1.000.000,00 100,0 % 200,0 % 200,0 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 500.000,00 500.000,00 1.000.000,00 100,0 % 200,0 % 200,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 500.000,00 500.000,00 1.000.000,00 100,0 % 200,0 % 200,0 %
41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 500.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 0,00 500.000,00 1.000.000,00 (+Infinity) 200,0 % (+Infinity)
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI 130.000,00 500.000,00 500.000,00 384,6 % 100,0 % 384,6 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 130.000,00 500.000,00 500.000,00 384,6 % 100,0 % 384,6 %
3 Rashodi poslovanja 130.000,00 500.000,00 500.000,00 384,6 % 100,0 % 384,6 %
38 Ostali rashodi 130.000,00 500.000,00 500.000,00 384,6 % 100,0 % 384,6 %
Izvor 6.1. PRIHODI OD NEFINANCIJSKE IMOVINE I NADOKNADE ŠTETE S OSNOVA 300.000,00 300.000,00 0,00 100,0 % 0,0 % 0,0 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 300.000,00 300.000,00 0,00 100,0 % 0,0 % 0,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 300.000,00 300.000,00 0,00 100,0 % 0,0 % 0,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 300.000,00 300.000,00 0,00 100,0 % 0,0 % 0,0 %
Program 500 Program javnih potreba u kulturi 441.000,00 451.000,00 451.000,00 102,3 % 100,0 % 102,3 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI 125.000,00 125.000,00 125.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 125.000,00 125.000,00 125.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 125.000,00 125.000,00 125.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
32
38 Ostali rashodi 125.000,00 125.000,00 125.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI 306.000,00 306.000,00 306.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 306.000,00 306.000,00 306.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 306.000,00 306.000,00 306.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
38 Ostali rashodi 306.000,00 306.000,00 306.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI 0,00 10.000,00 10.000,00 (+Infinity) 100,0 % (+Infinity)
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 0,00 10.000,00 10.000,00 (+Infinity) 100,0 % (+Infinity)
3 Rashodi poslovanja 0,00 10.000,00 10.000,00 (+Infinity) 100,0 % (+Infinity)
38 Ostali rashodi 0,00 10.000,00 10.000,00 (+Infinity) 100,0 % (+Infinity)
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
38 Ostali rashodi 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Program 600 Javne potrebe i usluge u zdravstvu 90.000,00 90.000,00 90.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 6.1. PRIHODI OD NEFINANCIJSKE IMOVINE I NADOKNADE ŠTETE S OSNOVA 80.000,00 80.000,00 80.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 80.000,00 80.000,00 80.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 80.000,00 80.000,00 80.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
32 Materijalni rashodi 80.000,00 80.000,00 80.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 6.1. PRIHODI OD NEFINANCIJSKE IMOVINE I NADOKNADE ŠTETE S OSNOVA 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
32 Materijalni rashodi 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Program 700 Poticanje razvoja poljoprivrede malog i sred.poduzetništva 370.000,00 300.000,00 1.200.000,00 81,1 % 400,0 % 324,3 %
Izvor 6.1. PRIHODI OD NEFINANCIJSKE IMOVINE I NADOKNADE ŠTETE S OSNOVA 170.000,00 100.000,00 100.000,00 58,8 % 100,0 % 58,8 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 170.000,00 100.000,00 100.000,00 58,8 % 100,0 % 58,8 %
3 Rashodi poslovanja 170.000,00 100.000,00 100.000,00 58,8 % 100,0 % 58,8 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
33
35 Subvencije 170.000,00 100.000,00 100.000,00 58,8 % 100,0 % 58,8 %
Izvor 6.1. PRIHODI OD NEFINANCIJSKE IMOVINE I NADOKNADE ŠTETE S OSNOVA 0,00 100.000,00 100.000,00 (+Infinity) 100,0 % (+Infinity)
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 0,00 100.000,00 100.000,00 (+Infinity) 100,0 % (+Infinity)
3 Rashodi poslovanja 0,00 100.000,00 100.000,00 (+Infinity) 100,0 % (+Infinity)
35 Subvencije 0,00 100.000,00 100.000,00 (+Infinity) 100,0 % (+Infinity)
Izvor 4.1. POMOĆI 200.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 200.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 200.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 200.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
Izvor 6.1. PRIHODI OD NEFINANCIJSKE IMOVINE I NADOKNADE ŠTETE S OSNOVA 0,00 100.000,00 1.000.000,00 (+Infinity) 1.000,0 % (+Infinity)
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 0,00 100.000,00 1.000.000,00 (+Infinity) 1.000,0 % (+Infinity)
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 0,00 100.000,00 1.000.000,00 (+Infinity) 1.000,0 % (+Infinity)
41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 0,00 100.000,00 1.000.000,00 (+Infinity) 1.000,0 % (+Infinity)
Program 800 Program socijalne skrbi i novčanih davanja 327.000,00 337.000,00 377.000,00 103,1 % 111,9 % 115,3 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI 115.000,00 115.000,00 115.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 115.000,00 115.000,00 115.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 115.000,00 115.000,00 115.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 115.000,00 115.000,00 115.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI 12.000,00 12.000,00 12.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 12.000,00 12.000,00 12.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 12.000,00 12.000,00 12.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
38 Ostali rashodi 12.000,00 12.000,00 12.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI 120.000,00 130.000,00 130.000,00 108,3 % 100,0 % 108,3 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 120.000,00 130.000,00 130.000,00 108,3 % 100,0 % 108,3 %
3 Rashodi poslovanja 120.000,00 130.000,00 130.000,00 108,3 % 100,0 % 108,3 %
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 120.000,00 130.000,00 130.000,00 108,3 % 100,0 % 108,3 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
34
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI 40.000,00 40.000,00 80.000,00 100,0 % 200,0 % 200,0 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 40.000,00 40.000,00 80.000,00 100,0 % 200,0 % 200,0 %
3 Rashodi poslovanja 40.000,00 40.000,00 80.000,00 100,0 % 200,0 % 200,0 %
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 40.000,00 40.000,00 80.000,00 100,0 % 200,0 % 200,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI 40.000,00 40.000,00 40.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 40.000,00 40.000,00 40.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 40.000,00 40.000,00 40.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 40.000,00 40.000,00 40.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Program 900 Javne ustanove predškolskog odgoja i obrazovanja 68.000,00 68.000,00 68.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI 0,00 0,00 68.000,00 0,0 % (+Infinity) (+Infinity)
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 0,00 0,00 68.000,00 0,0 % (+Infinity) (+Infinity)
3 Rashodi poslovanja 0,00 0,00 68.000,00 0,0 % (+Infinity) (+Infinity)
32 Materijalni rashodi 0,00 0,00 68.000,00 0,0 % (+Infinity) (+Infinity)
Izvor 2.1. VLASTITTI PRIHODI 68.000,00 68.000,00 0,00 100,0 % 0,0 % 0,0 %
Korisnik OPĆINA BABINA GREDA 68.000,00 68.000,00 0,00 100,0 % 0,0 % 0,0 %
3 Rashodi poslovanja 68.000,00 68.000,00 0,00 100,0 % 0,0 % 0,0 %
32 Materijalni rashodi 68.000,00 68.000,00 0,00 100,0 % 0,0 % 0,0 %
GLAVA 01 USTANOVE U KULTURI 235.500,00 258.000,00 258.000,00 109,6 % 100,0 % 109,6 %
P02 02 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 235.500,00 258.000,00 258.000,00 109,6 % 100,0 % 109,6 %
Program 500 Program javnih potreba u kulturi 235.500,00 258.000,00 258.000,00 109,6 % 100,0 % 109,6 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI 183.750,00 211.500,00 211.500,00 115,1 % 100,0 % 115,1 %
Korisnik KNJIŽNICA 183.750,00 211.500,00 211.500,00 115,1 % 100,0 % 115,1 %
3 Rashodi poslovanja 183.750,00 211.500,00 211.500,00 115,1 % 100,0 % 115,1 %
31 Rashodi za zaposlene 100.500,00 103.000,00 103.000,00 102,5 % 100,0 % 102,5 %
32 Materijalni rashodi 48.500,00 68.500,00 68.500,00 141,2 % 100,0 % 141,2 %
38 Ostali rashodi 34.750,00 40.000,00 40.000,00 115,1 % 100,0 % 115,1 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
35
Izvor 1.2. OPĆI PRIHODI I PRIMICI - PK 5.250,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
Korisnik KNJIŽNICA 5.250,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 5.250,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 5.250,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
Izvor 2.2. VLASTITI PRIHODI - PK 12.500,00 12.500,00 12.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Korisnik KNJIŽNICA 12.500,00 12.500,00 12.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 12.500,00 12.500,00 12.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
32 Materijalni rashodi 11.000,00 11.000,00 11.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
34 Financijski rashodi 1.500,00 1.500,00 1.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 4.2. POMOĆI - PK 34.000,00 34.000,00 34.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Korisnik KNJIŽNICA 34.000,00 34.000,00 34.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 34.000,00 34.000,00 34.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 34.000,00 34.000,00 34.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Članak 4.
Projekcija Proračuna objavljuje se u Službenom glasilu Vukovarsko-srijemske županije.
KLASA: 400-06/16-01/16 URBROJ: 2212/02-01/16-01-1 Babina Greda, 19. prosinca, 2016. godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Jakob Verić
Na temelju članka 14. Zakona o proračunu (N/N 87/08, 136/12, 15/15) i članka 18. i 53. Statuta Općine Babina Greda ( « Službeni vjesnik « 11/09, 04/13, 03/14) i članka 45. Poslovnika o radu Općinskog vijeća (“Sl. Vjesnik” 16/09) , Općinsko vijeće na sjednici održanoj dana 19. prosinca ,2016.godine, d o n o s i
O D L U K U O IZVRŠAVANJU PRORAČUNA OPĆINE BABINA
GREDA ZA 2017. GODINU
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom se Odlukom uređuje struktura Proračuna Općine Babina Greda za 2017.godinu ( u daljnjem tekstu: Proračun), njegovo izvršavanje, upravljanje općinskom imovinom i dugovima, promjena financiranja tokom godine.
II STRUKTURA PRORAČUNA
Članak 2.
Proračun Općine Babina Greda za 2017. godinu sastoji se od slijedećih dijelova:
Općeg dijela Proračuna
Posebnog dijela Proračuna
Članak 3.
Opći dio Proračuna sastoji se od Računa prihoda i rashoda te Računa financiranja, Posebni dio sadrži raspored prema organizacijskoj, ekonomskoj, funkcijskoj i programskoj klasifikaciji.
U Računu prihoda i rashoda iskazani su prihodi poslovanja i prihodi od prodaje nefinancijske imovine.
U Računu financiranja iskazani su primici od financijske imovine te izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova.
Članak 4.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 136
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
36
Projekcija prihoda i rashoda za dvogodišnje razdoblje sadrži prihode i rashode za 2018. i 2019. godinu koji su procijenjeni prema smjernicama i uputama Ministarstva financija.
Članak 5.
Na temelju financijskih planova proračunskih korisnika izrađuje se konsolidirani proračun koji sadrži prihode i primitke, te rashode i izdatke proračuna i njegovih proračunskih korisnika.
III. IZVRŠAVANJE PRORAČUNA
Članak 6.
Sredstva se u proračunu osiguravaju proračunskim korisnicima (u nastavku teksta korisnici), koji su u njegovu Posebnom dijelu određeni za nositelje sredstava na pojedinim stavkama.
Članak 7.
Za izvršavanje Proračuna u cjelini je odgovoran nositelj izvršne vlasti – Općinski načelnik.
Članak 8.
Proračunska sredstva koristit će se za namjene koje su određene Proračunom i do visine utvrđene u njegovom Posebnom dijelu, na razdjelima i pozicijama, a u svemu prema načelima štednje i racionalnog korištenja ostvarenih sredstava.
Članak 9.
Korisnici smiju preuzimati obveze najviše do visine sredstava osiguranih u Posebnom dijelu Proračuna.
Dodjela sredstava korisnicima vršit će se sukladno njihovim financijskim planovima, za cijelu godina po mjesecima, vodeći računa o mogućnostima Proračuna.
Članak 10.
Plaćanje preuzetih obveza po ugovorima, koje dospijevaju u slijedećim godinama mora se kao obveza uključiti u godinu u kojoj dospijeva.
Članak 11.
Općinski načelnik odobrava preraspodjelu na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika ili između proračunskih korisnika najviše do 5 % rashoda i izdataka na stavci koja se umanjuje.
Načelnik je dužan izvijestiti Općinsko vijeće o preraspodjelama iz st.1. ovog članka na prvoj narednoj sjednici Općinskog vijeća.
Članak 12.
Proračunski korisnici odgovorni su za naplatu vlastitih prihoda i primitaka kao i za izvršavanje svih rashoda i izdataka u skladu s namjenama.
UPRAVLJANJE FINANCIJSKOM I NEFINANCIJSKOM IMOVINOM
Članak 13.
Raspoloživim novčanim sredstvima na računu Proračuna upravlja Općinski načelnik.
Novčana sredstva iz stavka 1. ovog članka mogu se polagati u poslovnu banku, poštujući načela sigurnosti i likvidnosti. Odluku o izboru banke donosi Općinski načelnik.
Članak 14.
Općinski načelnik može otpisati ili djelomično otpisati potraživanja ukoliko bi troškovi postupka naplate potraživanja bili u nesrazmjeru s visinom potraživanja.
Članak 15.
Nefinancijska dugotrajna imovina mora se osigurati ako postoji zakonska obveza ili o drugim okolnostima odlučuje sam korisnik poštujući načela učinkovitosti i ekonomičnosti raspolaganja proračunskim sredstvima, jer se u protivnom nadoknada za štetu nastala na neosiguranoj nefinancijskoj imovini isplaćuje iz Proračuna.
ZADUŽIVANJE I JAMSTVA
Članak 16.
Općina se može u 2017. Godini zadužiti radi sufinanciranja izgradnje građevine sportske dvorane osnovne škole „Mijat Stojanović“ Babina Greda uzimanjem kredita u iznosu od 3.000.000,00 kuna (slovima: trimilijuna kuna), uz prethodnu Suglasnost Ministarstva financija, uz očekivani iznos ukupnog duga na kraju proračunske godine u iznosu od 3.600.000,00 kuna.
Ukupna godišnja obveza općine može iznositi najviše do 20 % ostvarenih prihoda u
godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje, a u iznos ukupne godišnje obveze uključena su i dana jamstva kao i neplaćene obveze iz prethodnih godina.
Članak 17.
Ustanova čiji je osnivač Općina može se zaduživati samo uz suglasnost Općinskog načelnika.
Ugovore o jamstvu sklapa Općinski načelnik.
VI. PRAVA I OBVEZE PRORAČUNSKIH KORISNIKA
Članak 18.
Čelnik proračunskog korisnika odgovoran je za planiranje i izvršavanje dijela Proračuna (razdjela). Odgovoran je za zakonitost, svrhovitost, učinkovitost i za ekonomično raspolaganje proračunskim sredstvima. Također je odgovoran za preuzimanje obveza, izdavanje naloga za naplatu u korist proračunskih sredstava. Čelnik proračunskog korisnika može određena prava unutarnjim propisima u skladu sa Zakonom prenijeti na druge osobe.
Članak 19.
Proračunski korisnici dostavljaju polugodišnje izvještaje koji zajedno sa polugodišnjim
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
37
izvještajem Proračuna čine konsolidirani financijski izvještaj koji se zajedno sa polugodišnjim obračunom Proračuna dostavlja Općinskom načelniku do kraja srpnja mjeseca tekuće godine. Općinski načelnik polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna upućuje na usvajanje Općinskom vijeću do 5. kolovoza tekuće proračunske godine.
VII. NADZOR PRORAČUNSKIH KORISNIKA
Članak 20.
Unutarnja revizija proračunskog korisnika tijelo je koje je neovisno i objektivno utvrđuje ostvarivanje cjelovitih zadaća i funkcija proračunskih korisnika, upozorava na nepravilnosti i neusklađenost sa zakonskim i drugim propisima kojima je utvrđeno njihovo poslovanje te predlaže mjere za njihovo otklanjanje i mjere za unapređenje poslovanja proračunskog korisnika.
VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 21.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u «Službenom vjesniku» Vukovarsko-srijemske županije.
KLASA: 400-06/16-01/17 URBROJ: 2212/02-01/16-01-1 Babina Greda, 19. prosinca , 2016. godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Jakob Verić
Temeljem članka 20. Zakona o javnoj nabavi (''Narodne novine'' br. 90/11,83/13,143/13,13/14), članka 18. Statuta Općine Babina
Greda (''Službeni vjesnik'' Vukovarsko- srijemske županije br. 11/09.), općinsko vijeće Općine Babina Greda dana 19. prosinca, 2016. godine donosi sljedeći
PLAN NABAVE za proračunsku 2017. godinu
I
U skladu s Proračunom Općine Babina Greda za 2017. godinu, Klasa: 400-06/16-01/15 , Urbroj:2212/02-01/16-01-1 , utvrđuje se Plan nabave za proračunsku 2017.godinu.
II
Tijekom 2017.godine provesti će se nabava slijedećih roba, radova i usluga:
r.br.
predmet nabave
pozicija iz Proračuna
evidencijski broj nabave
procijenjena vrijednost
vrsta postupka javne nabave
ugovor ili okvirni sporazum
planirani početak postupka
planirano trajanje ugovora ili okvirnog sporazuma
1. Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 14,15,16 1-BG/2017 28.000,00 bagatelna vrijednost
okvirni sporazum
01/2017 1 godina
2. Usluge telefona, pošte 17,18 2-BG/2017 50.000,00 bagatelna vrijednost okvirni sporazum 01/2017 n/p
3. Usluge promidžbe informiranja 1,2,3 3-BG/2017 60.000,00 bagatelna vrijednost okvirni sporazum 01/2017 1 godina
4. Računalne usluge 23 4-BG/2017 60.000,00 bagatelna vrijednost okvirni sporazum 01/2017 n/p
5. Ostala nematerijalna imovina - projekti 41, 75 5-BG/2017 300.000,00 bagatelna vrijednost ugovor 01/2017 1 godina
6. Računala i računalna oprema 42 6-BG/2017 5.000,00 bagatelna vrijednost okvirni sporazum 01/2017 n/p
7. Održavanje javne rasvjete 63 7-BG/2017 50.000,00
bagatelna vrijednost okvirni sporazum 01/2017 31.12.2019.
8. Uredski namještaj 43 8-BG/2017 5.000,00 bagatelnavrijednost okvirni sporazum 01/2017 n/p
9. Oprema 44 9-BG/2017 10.000,00 bagatelna vrijednost okvirni sporazum 01/2017 n/p
10. Ulaganje u računalne programe 23 10-BG/2017 60.000,00 bagatelna vrijednost okvirni sporazum 01/2017 n/p
11. Oprema za civilnu zaštitu 52 11-BG/2017 10.000,00 bagatelna vrijednost ugovor 01/2017 n/p
12. Električna energija 32 12-BG/2017 70.000,00 bagatelna vrijednost ugovor 01/2017 31.07.2017.
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
38
13. Komunalne usluge – zeleni otoci 36 13-BG/2017 80.000,00 bagatelna vrijednost okvirni sporazum 01/2017 31.08.2017.
14. Deratizacija i dezinsekcija 72 14-BG/2017 80.000,00 bagatelna vrijednost ugovor 01/2017 31.12.2017.
15. Sportsko-rekreacijski centar 65 1-MV/2017 750.000,00 mala vrijednost ugovor 01/2017 n/p
16. Zgrada općine - opremanje 44 15-BG/2017 10.000,00
bagatelna vrijednost ugovor 01/2017 do isporuke opreme
17. Plato ispred Vatrogasnog doma u B.Gredi 68 2-MV/2017 300.000,00 mala vrijednost ugovor 01/2017 n/p
18. Projekt „Muzej“ 66 3-MV/2017 500.000,00 mala vrijednost ugovor 01/2017 1 godina
tumač:
ZKG- Zakon o komunalnom gospodarstvu
ugovor u izvršenju- sklopljen ugovor o javnoj nabavi iz prethodnog proračunskog razdoblja
III
Utvrđeni plan nabave mijenjat će se tijekom godine u skladu s mogućnostima i potrebama Općine Babina Greda i osiguranim sredstvima u Proračunu Općine.
IV
Ovaj Plan stupa na snagu danom donošenja.
KLASA: 402-08/16-01/8 UR.BROJ : 2212/02-02/16-01-1
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Jakob Verić
Na temelju članka 18. Statuta Općine Babina Greda („Službeni vjesnik“ 11/09, 04/13, 03/14) i članka 45. Poslovnika o radu Općinskog vijeća („Službeni vjesnik“ 16/09), Općinsko vijeće na sjednici održanoj dana 19. prosinca, 2016.g. donosi
ODLUKU
Članak 1.
Ovom Odlukom se usvaja Strategija razvoja Općine Babina Greda 2016.g. – 2020.g.
Članak 2.
Odluka stupa na snagu danom donošenja
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE BABINA GREDA
2016 – 2020.
UVODNA RIJEČ OPĆINSKOG NAČELNIKA, Josipa Krnića
Općina Babina Greda poduzima značajne mjere za poboljšanje uvjeta života i rada svojih stanovnika.
To se prvenstveno odnosi na provedbu aktivnosti od općeg značaja poput uvođenja i uređenja komunalne infrastrukture, plinske i vodovodne mreže, struje, uređenje cesta, mrtvačnice, uvođenje plinske mreže, nogostupa, čišćenje divljih deponija i organizacija primjerenog načina prikupljanja i odvoza te recikliranja otpada.
U sve ove projekte bila su uključena sredstva Fonda za regionalni razvoj, sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost, sredstva Hrvatskih voda i ostalih resornih tijela te sredstva općine.
Proračunska sredstva, kojima se ispunjavaju zakonske obveze (a koja se pretežno svode na financiranje socijalno ugroženog i staračkog, nezbrinutog stanovništva i pomoć udrugama koje se bave športskim i drugim aktivnostima te dio financiranja DVD-a i Crvenog križa), su nedostatna za ulaganje u daljnji razvoj.
S tim u svezi, a u cilju pokretanja svekolikog razvoja, Općina Babina Greda je provela već IV izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine te pristupila izradi Strategija razvoja za razdoblje 2016-2020.
Strategija razvoja, kao sveobuhvatni razvojni dokument, ima za cilj dati sliku trenutne situacije u kojoj se općina nalazi te odrediti smjernice budućeg razvoja, uključujući široki spektar dionika s područja općine kao i izvora financiranja strateških projekata.
Za naglasiti je da su zajednički napori svih nas ključ uspjeha i boljitka općine, a ova strategija je alat koji nam u tome može pomoći. Provedbom strategije, a uz pomoć regionalne i državne vlasti te korištenjem EU fondova, možemo učiniti našu općinu boljim mjestom za življenje.
Stoga pozivam sve da se u svom djelokrugu aktivno uključe u pripremu projekata i provedbu aktivnosti te da zajednički doprinesemo boljoj budućnosti za sve nas.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 139
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
39
UVODNA RIJEČ PREDSJEDNIKA OPĆINSKOG VIJEĆA, Jakoba Verića
Općina Babina Greda ima svoje specifičnosti, prirodne resurse, ljudski potencijal, gospodarske mogućnosti, eko, etno i gastro vrijednosti koje treba analizirati i na osnovu analize dobiti što je moguće kvalitetniji uvid u specifičnosti našeg mjesta i probleme koji otežavaju napredak.
Na osnovu spoznaje o mogućnostima koje ima Općina Babina Greda, potrebna su povezivanja i udruživanje, stvaranje poljoprivredno-poduzetničkog inkubatora, preorijentacija s uzgoja klasičnih kultura u isplativije primarne proizvodnje, prerada poljoprivrednih proizvoda i podržavanje potencijalnih investitora i novih proizvodnih i uslužnih aktivnosti.
To bi bio put za ostvarivanje razvoja, zapošljavanje stanovništva i konačno, dobivanje na kvaliteti življenja ljudi.
SADRŽAJ
METODOLOGIJA IZRADE
STRUKTURA STRATEGIJE RAZVOJA
1. OPĆENITO O BABINOJ GREDI
1.1. Povijest Babine Grede
1.2. Geoprometni položaj
1.3. Stanovništvo
1.4. Reljef 6
1.5. Pogodnost tla za obradu
1.6. Šumske površine
1.7. Hidrografija
1.8. Klima
1.9. Grb Babine Grede
1.10 Poznati babogredci
1.10.1 Stjepan Baurlein
1.10.2 Mijat Stojanović
1.10.3 Franjo Babić
1.10.4 Ana Verić
1.10.5 Marijan Vuković
1.10.6. Andrija Knežević
1.10.7 Franjo Delić
1.10.8 Vlč. Josip Blažeković
2. POLJOPRIVREDA I GOSPODARSTVO
2.1.Poljoprivreda i šumarstvo
2.2. Gospodarstvo
2.2.1. Zaposlenost i nezaposlenost
2.3. Turizam
3. INFRASTRUKTURA
3.1. Razvoj infrastrukturnih sustava
3.1.1.Prometni sustav
3.2.1. Energetski sustav
4. PROSVJETA I KULTURA
4.1. Osnovna škola Mijat Stojanović
4.2. Čitaonice u Babinoj Gredi
4.2.1. Povijest čitaonica
4.3. Kulturne ustanove
4.4. Kulturne manifestacije
4.4.1. Konji bijelci
4.4.2. Stanarski susreti
4.4.3. Bećarfest
4.4.4. Večeri Matije Bačića
5. CIVILNO DRUŠTVO
5.1. Udruge
5.1.1. Kulturne udruge
SWOT analiza
STRATEŠKI OKVIR
AKCIJSKI PLAN 2016 – 2020.
IZVORI FINANCIRANJA
PRAĆENJE PROVEDBE STRATEGIJE
ZAKLJUČAK
RIJEČ ZAHVALE
METODOLOGIJA IZRADE
Strateški razvojni plan općine Babina Greda predstavlja razvojni okvir za razdoblje do 2020. godine. Prilikom izrade ovog dokumenta korišteni su najmoderniji alati i općeprihvaćeni principi izrade ovakvih dokumenata koji uključuju sve zahtjeve i smjernice koji se primjenjuju na području Europske Unije. Također, proces izrade ovog dokumenta slijedio je potrebne procedure kako bi isti bio prihvatljiv razvojni okvir koji će omogućiti korištenje svih raspoloživih izvora financiranja, a u svrhu bržeg gospodarskog i društvenog razvoja općine. U izradi Strateškog razvojnog plana općine Babina Greda sudjelovali su predstavnici svih segmenata društva na tom području – od same Općine kao jedinice lokalne samouprave, predstavnici poslovne zajednice (trgovačka društva, zadruge i OPG-i koji djeluju na tom području) te predstavnici civilnog društva (udruge i institucije koje svojim aktivnostima uvelike pridonose kvaliteti života stanovništva općine). Ovakav inkluzivni pristup izradi dokumenta omogućio je sveobuhvatnost definiranih ciljeva i prioriteta. Za potrebe provedbe Strateškog plana razvoja, osnovat će se Partnersko vijeće kojeg će sačinjavati predstavnici dionika koji su sudjelovali u njegovom stvaranju. Isto tako, primijenjena je kombinacija pristupa top-down („odozgo-prema-dolje“) i bottom-up („odozdo-prema-gore“) kako bi se na najbolji mogući način integrirali ciljevi i zastupili interesi svih dionika zainteresiranih za razvoj općine. Sve navedeno provodilo se uz puno poštivanje horizontalnih principa Europske Unije.
STRUKTURA STRATEGIJE RAZVOJA
Ovaj dokument se sastoji od više dijelova/poglavlja povezanih u logičnu cjelinu. Prvi dio, osnovna analiza, predstavlja prikaz trenutnog stanja relevantnih sektora na području općine Babina Greda (gospodarstvo, poljoprivreda, infrastruktura (uključujući promet, energetiku, komunikacije, vodoopskrbu i odvodnju, društvene djelatnosti i sl.).
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 140
Bro
j 12
.„SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
40
Drugi dio, temeljen na Osnovnoj analizi, je Analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji (SWOT analiza). Primjenom tog alata utvrđuju se trenutne pozicije na kojima se nalazi Općina, uzimajući u obzir vanjske (prilike, prijetnje) i unutarnje (snage, slabosti) čimbenike utjecaja.
Ova dva dijela daju jasnu sliku o trenutnoj poziciji Općine te mogućnostima i problemima budućeg razvoja.
Treći dio, strateški okvir, temeljen na prethodna dva dijela, kroz definiranje vizije, ciljeva, prioriteta i mjera, predstavlja smjer u kojem se želi ići do 2020. godine i načine ostvarivanja postavljenih ciljeva.
Četvrti dio predstavlja akcijski plan i planirani financijski okvir tj. moguće izvore financiranja za provedbu definiranih mjera i prioritetnih projekata za razdoblje do 2020.
Peti dio čini opis načina praćenja i vrednovanja učinaka i provedbe samog Strateškog plana razvoja.
I DIO
OSNOVNA ANALIZA
1. OPĆENITO O BABINOJ GREDI
1.1. Povijest Babine Grede
Naselje Gerenda, kasnije Babina Greda, spominje se već oko 1200.godine, ali samo kao "Greda". Ovo naselje je bilo posjed u vlasništvu mađarske plemićke obitelji Botoš. Kasnije se spominje u posjedu kaštela Kostroman 1506.god. kao "Babagerenda". Staro naselje (selište) nastalo na lijevoj obali Save oko potočića Saonica i Dubočica, kasnije oko 1691.god. nakon oslobođenja od Turaka preseljeno je na visoke "grede" pored potoka Berava ("Garava"). Položaj današnjeg naselja Babina Greda je položaj naselja koja su nastajala u neprekinutom nizu kroz prapovijest, antiku i srednji vijek do današnjih dana tijekom gotovo 8.000 godina. 1
1.2. Geoprometni položaj
Općina Babina Greda nalazi se na jugozapadnom dijelu Vukovarsko-srijemske županije, na granici s Bosnom i Hercegovinom, uz autocestu A3 Zagreb-Lipovac, odnosno paneuropski koridor X. Zbog svoje lokacijske važnosti na autocesti izgrađena je ulazna i izlazna petlja za Babinu Gredu.
Tablica 1: Udaljenost Babine Grede od metropola u okruženju
Udaljenost u km (cestovna)
Babina Greda Zagreb 237
Babina Greda Beograd 161
Babina Greda Sarajevo 223
Babina Greda Budimpešta 345
Isto tako, u neposrednoj blizini Babine Grede prolazi i trasa odvojka „c“ paneuropskog koridora V (Budimpešta-Ploče).
1 Web stranica Općine Babina Greda, 2016. god.
Budući višenamjenski kanal „Dunav – Sava“ (za sada Melioracijski kanal) također prolazi područjem općine Babina Greda.
Sve navedeno, uz buduću plovnost Save i izgradnju pristaništa/luke u Babinoj Gredi, daje Babinoj Gredi izvanredan geoprometni položaj koji zasigurno predstavlja značajan razvojni potencijal.
Općina Babina Greda obuhvaća površinu od 80,17 km² i jedna je od većih katastarskih općina u županiji, ali i državi. Babina Greda graniči sa slijedećim lokalnim samoupravama: na zapadu s Gundincima, Sikirevcima i Slavonskim Šamcem, na istoku s Cernom i Ivankovom, jugoistoku sa Štitarom i na jugu na rijeci Savi ima granicu sa Bosnom i Hercegovinom.
Položaj Babine Grede u odnosu na Hrvatsku
Izvor: Google Earth, Babina Greda na karti Hrvatske, 2016. god.
Položaj Babine Grede u odnosu na županiju
Izvor: Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije 2016. god
1.3. Stanovništvo
Prema zadnjem popisu stanovništva provedenog 2011. godine Babina Greda je imala 3572 stanovnika, od toga 1 792 žena i 1 780 muškarca. Popisi stanovništva od 1857. godine pokazuju da
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 141
Bro
j 12
.„SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
41
Babina Greda ima oscilacije u kretanju stanovništva. Zabilježen je porast stanovništva između ratova, ali i pad broja stanovnika koji je nadomješten useljavanjem iz drugih krajeva. Danas je trend smanjenja stanovnika u cijeloj Hrvatskoj pa je tako i u Babinoj Gredi zabilježen pad broja stanovnika između zadnja dva popisa za 16% odnosno 690 stanovnika je manje u odnosu na popis stanovništva iz 2001. godine. Prema popisu stanovništva mjesto je nacionalno homogeno 98,78% odnosno 3 546 mještana izjasnilo se kao Hrvati, 4 osobe kao Srbi, 4 osobe kao Albanci, 7 osoba kao Bošnjaci, 2 osobe kao Crnogorci, i po jedna osoba kao Bugar, Čeh i Mađar. Babina Greda je i vjerski homogena, preko 98% stanovništva se izjasnilo kao katolici.
Dobnospolna struktura stanovništva je zadovoljavajuća, mlado stanovništvo prevladava u odnosu na zrelo i staro, no primjećuje se trend blagog porasta starog stanovništva. U ranim godinama života veći je broj muškaraca u odnosu na žene, ali situacija je obrnuta u kasnijoj životnoj fazi gdje prevladavaju žene. Od ukupnog broja stanovnika Babine Grede 2 972 osobe su od svog rođenja nastanjene u Babinoj Gredi, a 1 284 su se doselile u Babinu Gredu, i to iz Bosne i Hercegovine se doselilo 799 osoba, iz drugih županija 305 , a sa područja Vukovarsko srijemske županije u Babinoj Gredi se nastanilo 137 stanovnika. Obrazovna struktura stanovništva je loša, manje od polovice stanovnika (1 094) ima završenu osnovnu školu, srednju školu ima završeno 1 078, stručne studije je završilo 42, dok je sveučilišne studije završilo 44, a 143 stanovnika nema završenu nikakvu školu.2
1.4. Reljef
Općina Babina Greda smještena je u jugozapadnom dijelu Vukovarsko-srijemske županije uz rijeku Savu. Prosječna nadmorska visina područja iznosi 78 m. Nizine zauzimaju čitavu površinu Općine Babina Greda. Reljef općine Babina Greda vezan je za konačno oblikovanje u diluviju i aluviju. Fina sitna prašina nasipala je močvare. Pored toga nastajale su i praporne stepenice relativno male visine zvane u Panonskoj nizini »grede« koje se pružaju u srpastim oblicima u pravcu istok-zapad. Akumulirani prapor odnosili su vodotoci svojim tokovima i smanjivali već nasute praporne površine. Tri kilometra sjeverno od Save pruža se od istoka prema zapadu praporna stepenica u srpastom-konveksnom obliku zvana »Beravačka greda«. Prosječna nadmorska joj je visina 87 m, a duljina 7,5 km. Ona je ujedno kralježnica naselja i razvodnica područja. Od Beravačke grede prema sjeveru do granice područja tj. šume Merolino, smjenjuju se u reljefu grede s barama. U selu se sjeverno od Beravačke grede prostiru bare: Čevatovo, Jelas i Jelaska-Mlaka. U polju prema sjeveru su bare: Dorovo, Klasno, Zmijno, Krusovica, Crna-Mlaka, Medveđa i Ceršina-Mala. (Mlaka je u ovim krajevima naziv za baru). Od Beravačke grede prema sjeveru nadmorska visina opada prelazeći u vodoplavno područje Bickog polja. Ove su bare uglavnom isušene podizanjem nasipa na Savi, regulacijom i melioracijom Bickog polja. Isušena područja bara pretvaraju se u obradivo tlo. Tada nazivi bara kao hidronimi postaju toponimi tj. nazivi poteza.
Jugozapadno od Beravačke grede zemljište je niže za jedan metar relativne visine. To nam dokazuju i toponimi u čijim je nazivima sadržan biljni pokrivač kao npr. Rit, Ritić te Velike livade. Isto zemljište je djelomično podvodno. Jugoistočno od Beravačke grede smjenjuju se više s nižim zemljištima, no uglavnom prevladava više zemljišni prostor zvan »Blata«. Kad ima više zemlje nego vode, onda nastaju Blata. Kada nije bilo
2DZS, 2011.
nasipa, Blata su se hranila za visokog vodostaja iz Save. Od kada je podignut nasip Blata se hrane podzemnim vodama Save, koja je u neposrednoj blizini. Jugoistočno od toga prostora bila je i bara »Bebrina«. Toponim poteza Jasinjice dokazuje da tu uspijeva jasen kojemu pogoduje podvodno zemljište. Isti je slučaj i na zapadnom dijelu područja gdje je potez Jasinje na 84 m nadmorske visine. Istočni dio područja ima zemljište u meandru zvanom »Laz«, također na 84 m nadmorske visine. Toponim Laz dokazuje da je tu prvobitno bila šuma, koja je davno iskrčena. Najistočniji dio područja je potez »Lučica«, koji leži relativno više. Toponimom Lučica označava se uzvišica između nekih voda. Lučica leži u meandru Istočne Berave, te je poluotok spojen s kopnom prema sjeveru.3
1.5. Pogodnost tla za obradu
Babina Greda ima površinu od 80,17 km2, odnosno 8.017 ha od čega najviše otpada na poljoprivredne i šumske površine od čega je obradivo 5476 ha. Na prostoru Babina Greda prema pogodnosti za obradu izdvojene su tri skupine tla. Prva, najpogodnija skupina obuhvaća osobito vrijedno obradivo tlo koje zauzima samo južni dio područja općine i čini mali dio od ukupno obradivih površina. To je tipični seniglejni černozen na praporu, eutrično smeđe tlo,aluvijalno (fluvisol) tlo obranjeno od poplava. Karakterizira ih slaba osjetljivost prema kemijskim polutantima. Poljoprivredno zemljište je osnovni prirodni resurs koji ima i poseban status i posebnu zaštitu. Od ukupnih poljoprivrednih površina, obradive površine čine veliku većinu što jasno ukazuje na mogućnosti korištenja ovih površina za osnovnu namjenu – poljoprivrednu proizvodnju, premda se uglavnom radi o glinovitom zemljištu. Struktura poljoprivrednih površina prema kategorijama ukazuje na velik udio oraničnih površina, što je u vezi s bonitetnom strukturom zemljišta. Prema bonitetnoj vrijednosti zemljišta određena je i njegova namjena za posebne poljoprivredne kulture. U skladu s takvom strukturom je i koncentracija zemljišta pogodnog za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju u sjeverozapadnom i jugoistočnom dijelu općinskog prostora. Najveći dio zemljišta nalazi se u kategoriji vrijednog poljoprivrednog zemljišta (I-V bonitetna klasa). U strukturi poljoprivrednog zemljišta također je bitna podjela na individualno i društveno vlasništvo. U okviru ove strukture poljoprivrednog zemljišta, prevladava individualno zemljište.
1.6. Šumske površine
Na području Babine Grede u njenom sjevernom dijelu nalaze se šume gospodarske namijene. Šumsko zemljište i šumske površine su vrlo različite, a što je u vezi sa vlažnosti staništa. Tako se na ovom području izmjenjuju šume hrasta lužnjaka, graba, johe, topole i vrbe. Značajne šumske površine sa aspekta svog vegetacijskog i prirodnog značaja su zaštićene ili evidentirane kao značajni objekti zaštite prirode. Šumsko zemljište kao, uostalom i poljoprivredno zemljište predstavlja važan prirodni resurs iz čega proizlazi njegov poseban status i namjena. Šumsko zemljište samo u izuzetnim okolnostima može promijeniti svoju osnovnu namjenu. Prema namjeni šume su šume gospodarske namjene (11,96 km2) ili zaštitne šume (0,62 km2). Šumama gospodarske namjene gospodare šumarije na osnovu šumsko-gospodarskih osnova dok zaštitne šume imaju poseban režim zaštite i čije gospodarenje je propisano posebnim planom ili proizlazi iz Zakona o zaštiti prirode.
1.7. Hidrografija
3 Web stranica Općine Babina Greda, 2016. god.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 142
Bro
j 12
.„SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
42
Rijeka Sava teče južno od Babine Grede na udaljenosti od 2,4 km. Rijeka Bosna utječe u Savu kod Šamca. Zbog malog pada struja vode ne može odnositi toliko šljunka i pijeska koliko ga Bosna nanese, pa se suvišni riječni nanos taloži u koritu Save ispod ušća na slavonskoj obali. Od tih nanosa nastao je sprud, Šljunčara. Njega je za vrijeme Vojne granice koristila i Babina Greda za nasipavanje cesta, pločnika i vojnih vježbališta. Pijesak, mulj i sitniji šljunak odnosi Sava nizvodno. To je uz mehaničku snagu vode, pojačanu Bosnom i kemijskim sastavom zemljišta najjača komponenta u stvaranju velikih meandara Save između Šamca i Županje. Meandar »Burum« pruža se 4,5 km prema Babinoj Gredi do Dubočice. Tu je Sava konveksno izbočena prema slavonskoj obali, a zemljište je Buruma na bosansko-hercegovačkoj strani. Slijedeći meandar zvan je »Brezovica«. Taj je zemljišni prostor na slavonskoj strani i pripada području Babine Grede. Poluotok Brezovica nije zaštićen nasipom te je često plavljen za visokih vodostaja Save. Na zapadnoj strani poluotoka oko kote 78 m bilo je naselje za koje postoje dokazi da je pripadalo utvrđenom gradu Kostromanu 1506. godine. Kroz Babinu Gredu pruža se vodotok Istočna Berava. Njena lijeva obala je u Babinoj Gredi ujedno i Beravačka greda, koja je prema Beravi dobila i naziv. Istočna Berava je u sastavu porječja Bosuta i nema izvora. Ona se pruža od Babine Grede na zapad i sjever. Sjeverno od Gundinaca spajaju se Sjeverna i Zapadna Berava. Sjeverna Berava se konačno spaja sa Biđom, a Zapadna sa Savom između Jaruga i Sikirevaca. Istočna Berava čini na kraju Beravačke grede meandar Laz. Prestankom povišenog zemljišta Beravačke grede i vodotocima koji su se nekada pružali od sjevera, odbijen je tok istočne Berave prema jugu čineći meandar Laz. Na njega se nastavlja meandar Lučica. Na stvaranje Lučice utjecao je vodotok Struga, koji je odbio Istočnu Beravu prema istoku. Struga je bila odlivni vodotok Save kod kote Struga 88 m, i početnog dijela poluotoka Brezovice. Ona se pružila od juga prema sjeveru. Ušće Struge u Istočnu Beravu je prošireno i zove se »Zaton«. Podizanjem nasipa na Savi postepeno nestaje Struge kao vodotoka. Gornji tok Struge prema Savi najviše je poravnan utjecajem čovjeka tj. komasacijama. Srednji i donji tok su danas vidljivi, ali samo kao kanal. Istočna Berava spaja se sa Vodotokom Biđ u šumi Banov dol i Orljak. Dio kanala Berava u k.o. Babina Greda, pritoka je također kanala Istočna Berava, a dio ovog kanala u k. o. Štitar ima pad prema Bosutu kod šume Zapadna Husara. Područje Općine Babina Greda nalazi se na slivnom području Biđ-Bosutskog polja koje je dio savske doline na lijevoj obali rijeke Save između Slavonskog Broda i Sremske Mitrovice u Vojvodini. Polje je s juga omeđeno rijekom Savom, a sa sjevera obroncima Dilj gore i Fruške gore. Polje je dobilo naziv po glavnim recipijentima koji prolaze područjem: rijeci Bosut i vodotoku Biđu koji imaju izrazito mali pad.
1.8. Klima
U klimatskom pogledu prostor Općine Babina Greda ima osobine umjerenih klima kontinentalnog tipa. Prosječna godišnja količina padalina iznosi 750-800 mm. Ovo je prijelazno područje umjereno semihumidne u stepskoaridnu panonsku klimatsku zonu gdje se osim utjecaja opće cirkulacije karakteristične za ove geografske širine osjeća jak modifikatorski utjecaj niske Panonske ravnice i velikog planinskog sustava Alpa i Dinarida. Do izražaja dolazi svježa umjereno kontinentalna klima s dosta izraženim ekstremnim vrijednostima pojedinih klimatskih elemenata. Padaline se kontinuirano javljaju kroz cijelu godinu, a mjesec s najmanje padalina je veljača. Područje je blago vjetrovito, a najčešće puše sjeverozapadnjak, jugozapadnjak i sjevernjak. Zimi prevladava sjevernjak, a istočnjak je jači u proljetnim
mjesecima. Ovaj prostor u vegetacijskom pogledu pripada prijelaznom prostoru između vlažnijih i sušnih klimazonalnih vegetacijskih oblika. U okviru takvih zajednica specifične ekološke prilike su utjecale na razvoj i veliko rasprostranjenje nizinskih šuma hrasta lužnjaka.
1.9. Grb Babine Grede
Grb Babine Grede je na plavom štitu zlatna greda, iznad zlatna šesterokraka zvijezda, a ispod srebrna tanka greda. Zlatna greda predstavlja ime općine, odnosno legendarnu gredu – povišeno tlo na kojem je mjesto nastalo, zvijezda je simbol boga Marsa, a srebrna greda rijeke Savu i Beravu. Zastava je žuta s grbom u sredini.
Izvor: Web stranica Općine Babina Greda, 2016. god.
1.10 Poznati babogredci
1.10.1 Stjepan Baurlein
Jedan od značajnijih đakovačko-srijemskih biskupa 20. Stoljeća, rođen je 3. kolovoza 1905. godine u Babinoj Gredi. Osnovnu školu pohađa u rodnom mjestu, a gimnaziju u Đakovu i Travniku. Bogoslovne nauke studira u Đakovu gdje je zaređen za svećenika 1929. godine. Za biskupa je zaređen 29. lipnja 1957. zamijenivši dotadašnjeg biskupa Antuna Akšamović. Isticao se kao veliki pastoralni radnik i ljubitelj umjetnosti. Obnovio je biskupski dvor, sjemenište, katedralu, te uredio dijacezanski muzej i učinio ga pristupačnim puku. Zalagao se za rad i promicanje načela Drugog Vatikanskog koncila. Umro je 1973. i sahranjen je u biskupskoj kripti đakovačke katedrale.
1.10.2 Mijat Stojanović
Rođen je 26.rujna, 1818. u Babinoj Gredi. Ubraja se u najvažnije osobe hrvatske pedagogije 19.st. Čitavog se života sustavno bavio književnim i etnografskim radom. Djelovao je u Velikoj Kopanici, Otoku, Županji, Srijemskim Karlovcima i Zagrebu. Upoznao je sve uglednije ličnosti tadašnjeg hrvatskog kulturnog i političkog života (Gaja, Demetra, Vraza, Užarevića..) Svoje je radove najviše objavljivao u časopisu “Neven”, a radi i u suradnji s Bogoslavom Šulekom. Najpoznatija djela su mu Slike iz domaćeg života slavonskog naroda i iz prirode, Cvjetići s polja pobožnoga razmišljanja i njekoje poslovice za mladež, Zmaj sedmoglavi, Spisi za puk I,II, Zbirka narodnih poslovica, rieči i izrazah, Pučke pripovietke i pjesme, Narodne pripoviedke…Osim prosvjetiteljskih i pedagoških članaka te putopisa, pisao je i pripovijetke za puk. Radio je i kao knjižničar u Hrvatsko-pedagoškom književnom zboru, bio je i predsjednik Zbora. Umro je u Zagrebu 18.rujna 1881.god. Njegov opus ima oko 8000 pisanih i tiskanih stranica.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 143
Bro
j 12
.„SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
43
1.10.3 Franjo Babić
Rođen je 19.prosinca 1908. god. u Babinoj Gredi, a umro 13.travnja 1945. god. Pisao je pjesme, novele i izvješća u Hrvatskom listu. Istraživao je o Čarugi i o njemu je napisao zanimljivu knjižicu koja je zatim prerasla u roman od 167 svezaka. U nedjeljnim brojevima Hrvatskoga lista izlazila su njegova Grgina pisma. Pisao je i popularni Narodni kalendar Čiče Grge Grgina koji je imao prosvjetnu, etičku, religioznu i zabavnu zadaću. Roman Vjerna zemlja bavi se problemom raslojavanja slavonskoga sela. Općinski načelnik prvo je njegovo kazališno djelo, a najpoznatija njegova drama je Graničarska ljubav ili Ivka.
1.10.4 Ana Verić
Ana Verić rođena je 9. ožujka 1928. god. u Babinoj Gredi. Ana Verić je raritetna izvorna slikarica, autentična etnografkinja i pučka pjesnikinja. Kao slikarica i prva i vodeća predstavnica slavonskog izvornog – naivnog slikarstva osebujnog je stila i pristupa etno-dokumentarnih obilježja. Član je udruženja naivnih umjetnika Hrvatske. Kao žena, u slikarstvu je popularno prepoznata kao prva dama hrvatske naive. Iako ljubav prema likovnom izrazu njeguje od djetinjstva, slikati intenzivnije počinje 1957. godine Od 1961. godine do danas izlagala je samostalno više od 40 puta, a na skupnim izložbama preko 100 puta. Pored slikanja u svojem originalnom pristupu bavi se i pisanjem, također inspirirana životom slavonskog zavičaja.
Lakoćom, jednostavnošću i spontanošću izričaja s malo riječi dotiče univerzalne istine i vrijednosti, rezultat čega su dvije knjige poezije i proze originalno ilustrirane. Kao specifičan autohtoni istraživač i čuvar pučke drevne kulture u zalog nam ostavlja u hrvatskim okvirima značajan likovni opus, koji će biti temelj stalnog postava galerije umjetnina koju utemeljuje. Ana Verić dugogodišnjim radom i odricanjem prikuplja i u svojem domu čuva i izlaže zbirku etnografskih predmeta, evidentiranu kao spomenik kulturne baštine.
Izvor: Web stranica Općina Babina Greda, 2016. god.
1.10.5 Marijan Vuković
Marijan Vuković je rođen 10. listopada 1841.g. u Babinoj Gredi. Autor je šest knjiga, niza članaka u onodobnoj periodici, urednik je i autor brojnih priloga u Školi, glasilu koje je on i utemeljio. Marijan Vuković je istaknuti učitelj u Babinoj Gredi, Gundincima i Vukovaru, županijski školski nadzornik u Bjelovaru, školski organizator, javni i pedagoški djelatnik, kulturni pregalac, pedagoški pisac, pokretač, urednik i izdavač „Škole“ u Osijeku, pedagoškog lista za učitelje i prijatelje škole. Postao je počasni član uglednog Hrvatskog pedagogijsko-književnog zbora 1875.g. Koliko je Marijan Vuković živio s hrvatskim učiteljstvom i njegovim djelovanjem za dobrobit hrvatskog naroda, školstva i učiteljstva pokazuje njegova opsežna knjiga :“Hrvatske učiteljske skupštine“, što se pojavila u Bjelovaru 1886.g. U njoj je na 480 stranica sabrao važnije rasprave, odluke i rezolucije svih hrvatskih učiteljskih skupština 1870.g. – 1886.g.
1.10.6. Andrija Knežević
Andrija Knežević je rođen 20. studenog 1840.g. u Babinoj Gredi. Posebice se istaknuo svojim zalaganjem za pučko učiteljstvo i njihova materijalna prava. U svojim zapisima ostavio je svoje viđenje škole, nužnosti sustavnog rada, potrebi čitanja knjiga, važnosti domoljublja i narodne svijesti kojemu škola mora pridonositi. Uzimajući u obzir prostor i vrijeme, kao i područje djelovanja, njegov doprinos pedagoškoj struci i praksi ima svoje vidno i zapaženo mjesto.
1.10.7 Franjo Delić
Franjo Delić rođen je 1900.g. u Babinoj Gredi. Inicijator je otvaranja mljekarske zadruge, izgradnje mljekare u Babinoj Gredi 1929.g. u kojoj je napravljen najkvalitetniji maslac i prvi sir trapist. Nositelj je svih poslova pri udruživanju seljačkih obitelji u Seljačku radnu zadrugu poslije drugog svjetskog rata i njen upravitelj do raspuštanja 1954.g. Poslije toga sa skupinom naprednih babogredaca osniva Poljoprivrednu zadrugu u koju se udružuje i mljekara i klaonica „Slavonka“ koja postaje mala tvornica mesnih prerađevina. U svojoj ulici sa sumještanima organizira Čitaoničko društvo „Seljačka sloga“ i s njima gradi veliku čitaonicu. Tu je osnovao i tamburaški orkestar.
1.10.8 Vlč. Josip Blažeković
Vlč. Josip Blažević rođen je 1908. godine u Širokom Polju, a 1936. preuzima babogredsku župu. Kao vrsni zborovođa uključuje se u rad Pjevačko-tamburaškog društva „Zvonimir“ sve do početka Drugog svjetskog rata, nakon čega nastavlja rad u KUD-u „Mijat Stojanović“ sve do 1971. Značajno je njegovo odgojno djelovanje na mladež i vjernike, očuvanje tradicijskih vrijednosti i suradnja s tadašnjim učiteljskim kadrom. Od posebne važnosti je njegova uloga u spašavanju od pogubljenja 1.700 djece, žena i staraca 1945. godine prilikom povlačenja neprijateljske vojske. Dobitnik je najviše tadašnje republičke nagrade za humanost, a umro je u Babinoj Gredi 1986.
2. POLJOPRIVREDA I GOSPODARSTVO
2.1.Poljoprivreda i šumarstvo
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 144
Bro
j 12
.„SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
44
Poljoprivreda predstavlja najznačajniju gospodarsku granu Općine. Od ukupne površine Općine Babina Greda (80,17 km2) poljoprivredne površine zauzimaju 54,76 km2 što iznosi 68,3% površine Općine. U razvoju poljodjelske proizvodnje očekuje se prijelaz s ekstenzivnog na intenzivni način proizvodnje, a u okvirima koncepta održivog razvoja.
Također, na području općine je, više nego drugdje u okruženju, razvijena stočarska proizvodnja te proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda. Nadalje, dugu tradiciju ima i stočarski sajam („vašar“) koji se održava u Babinoj Gredi koji omogućuje izravan susret proizvođača sa zainteresiranim kupcima (spajanje
ponude i potražnje unutar poljoprivrednog sektora).
Šume obuhvaćaju 14,28 km2 odnosno 17,81% površine općine, a dijele se na šume gospodarske namjene i zaštitne šume. Šume gospodarske namjene nalaze se u sjevernom dijelu Općine na području Orljak. Ukupna površina iznosi 11,96 km2 ili 14,91% površine Općine. Veće šumske površine su u državnom vlasništvu i njima gospodari Javno poduzeće Hrvatske šume tako da lokalna uprava nema izravan utjecaj na njihovo gospodarenje. Šume predstavljaju, zbog svojih ekoloških vrijednosti, značajan potencijal za razvitak lovnog, izletničkog i rekreacijskog turizma koji tu postoji već nekoliko desetljeća, ali nije u dovoljnoj mjeri valoriziran.
Tablica 2 Pregled površina prema katastarskim kulturama u općini Babina Greda
Red br.
Općina (1) Ukupna površina
Ha (2)
Površina po katastarskim kulturama u ha
Oranice ha (3)
Voćnjaciha (4)
vino-gradi ha (5)
Livade ha (6)
Pašnjaci ha (7)
Ukupno polj. ze-mljište ha (8)
Šumeha (9)
Trsticiha (10)
Neplo- dno ha (11)
1. BABINA GREDA 8.017 4.832 128 0 165 351 5.476 1.428 0 1.113
Izvor: DGU, Područni ured za katastar Vukovar, 2015. godine
2.2. Gospodarstvo
Gospodarstvo Babine Grede svojom strukturom prati gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije i Republike Hrvatske u cjelini. Naime, preko 95% registriranih gospodarskih subjekata pripada kategoriji mikro, malih i srednjih poduzetnika. Na području općine registrirana su 23 trgovačka društva4, 39 obrta5 te 498 OPG-a6.
U strukturi djelatnosti prednjače poljoprivreda i uslužne djelatnosti te manjim dijelom proizvodno-prerađivačke djelatnosti.
Uloženi veliki napori u privlačenje ulagača na područje općine rezultirali su izgradnjom energane na šumsku bio-masu snage 9,9 MW u Gospodarskoj zoni Tečine. Osim proizvodnje električne energije, energana, budući da proizvodi i velike količine topline, otvara velike mogućnosti za daljnja ulaganja u stakleničku proizvodnju, sušare, silose i hladnjače za čega već postoji iskazan interes investitora.
Isto tako, indicirani geotermalni potencijal (preliminarna istraživanja koja je provela INA d.d. tijekom 2002. godine na bušotini izgrađenoj 1984. i 1985. godine, a koja se nalazi na području općine Babina Greda, ukazuju na velik potencijal geotermalne energije) na području općine predstavlja dodatne mogućnosti za proizvodnju električne energije, stakleničku proizvodnju, ribogojstvo te razvoj sportsko-rekreacijskih djelatnosti (geotermalne rivijere). U tu svrhu, općina je u suradnji s Vukovarsko-srijemskom županijom osnovala poduzeće „Geotermalni izvori“ d.o.o. kako bi se navedeni potencijal stavio u funkciju gospodarskog razvoja općine. Spomenute aktivnosti bi se trebale provoditi na području Gospodarske zone „Krčevine“.
4 Izvor: www.Poslovna.hr, 2016. god.5 Izvor: Ministarstvo poduzetništva i obrta, 2016. god. 6 Agencija za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju, 2016. god.
S ciljem daljnjeg privlačenja ulagača u Babinu Gredu, općina u svom programu razvoja, sukladno proračunskim mogućnostima, ima poticajne mjere koje uključuju atraktivne cijene građevinskog zemljišta, 50%-tno oslobođenje plaćanja komunalnog doprinosa za poslovno-proizvodne djelatnosti i 30%-tno za trgovačko-ugostiteljske djelatnosti.
Najznačajniji proizvodi iz Babine Grede su tradicionalni domaći suhomesnati proizvodi (kulin, kulinova seka, kobasica), proizvodi od mlijeka te domaći kolači.
Izvor: Web stranica Babina Greda, 2016. god.
U cilju jačanja gospodarstva, svakako treba težiti organiziranju, povezivanju i udruživanju lokalnih proizvođača kako bi se osigurale dostatne količine proizvoda za tržište, ujednačila njihova kvaliteta, omogućio zajednički nastup na tržištu i,
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 145
Bro
j 12
.„SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
45
općenito, osigurala stabilnost poslovanja proizvođača. Dobar primjer za to je Poljoprivredno-prerađivačka braniteljska zadruga „Babogredski Feniks“ koja, u suradnji s općinom, osim distribucije proizvoda s gospodarstava, aktivno potiče svoje članove na proizvodnju ciljanih proizvoda, provodi edukaciju članova te radi na brendiranju „Babogredskog kulina“.
2.2.1. Zaposlenost i nezaposlenost
Razvijeno gospodarstvo i kvalitetna radna mjesta su ključ ostanka ljudi na području općine. U nastavku se daje prikaz kretanja broja nezaposlenih osoba kao i broja novozaposlenih osoba u promatranom razdoblju.
Tablica 3: Registrirane nezaposlene osobe u općini Babina Greda 2011.- travanj 2015.
Godina Prosječan broj registriranih nezaposlenih osoba
2011. 464
2012. 486
2013. 521
2014. 504
2015. 406
2016. 369
Izvor: HZZ, 2016. god.
Tablica 4: Izlasci iz evidencije HZZ-a- zapošljavanjem temeljem radnog odnosa u općini Babina Greda 2011.- travanj 2015.
Godina Ukupan broj izlazaka iz evidencije HZZ-a
2011. 216
2012. 221
2013. 221
2014. 248
2015. 215
2016. 87
Izvor: HZZ, 2016. god.
2.2.2.Rudarstvo
Na području Općine Babina Greda postoji značajan potencijal za eksploataciju šljunka i pijeska uz rijeku Savu. Eksploatacija šljunka i pijeska zahtjeva i sanaciju istog područja po prestanku aktivnosti.
2.3. Turizam
Turizam Babine Grede
Prirodno i kulturno bogatstvo Babine Grede ističe se svojom raznolikošću. U bogatim šumama stanište su pronašle mnoge
divlje životinje, a u poplavnim prostorima Save močvarne biljke i životinje. Najveća kulturna zanimljivost su stanovi - posjedi sa svim gospodarskim zgradama izvan sela gdje je boravila stoka, djeca koja su je čuvala i stariji ukućani, dok su mlađi bili u selu. Nekadašnji život na stanovima moguće je vidjeti na manifestaciji „Stanarski susreti“. Od sakralne baštine treba istaknuti crkvu sv. Lovre (19. stoljeće, zaštićeni spomenik kulture), crkvu Uzašašća Kristovog na mjesnom groblju te mnoge kapelice u selu i izvan njega. Tu je i vrijedna galerija slika i etno zbirka u domu slikarice Ane Verić te kulturna manifestacija Konji bijelci kao temelj razvoja konjičkog turizma.
Geotermalni potencijal, kad bude stavljen u funkciju, pružit će mogućnost za razvoj lječilišnog turizma (izgradnjom toplica) te sportsko-rekreacijskih aktivnosti (vodeni park).
Novoizgrađeni interpretacijski centar će na jednom mjestu pružiti turistima audio-vizualni i gastronomski doživljaj Babine Grede kroz povijest.
Hrvatska turistička zajednica je pokrenula projekt PPS destinacija s ciljem razvoja i promocije atraktivne i konkurentne destinacijske ponude s dodanom vrijednošću u razdoblju pred i posezone. Oznaku PPS destinacije imaju 22 lokacije, 14 na moru i 8 na kontinentalnom području. Jedna od tih kontinentalnih je i PPS destinacija „Moja lijepa Slavonija kraj Save“ koja obuhvaća gradove i općine od Nove Gradiške do Drenovaca.
Najveća vrijednost i posebnost ove destinacije je rijeka Sava te mogući kvalitetni turistički sadržaji koje Sava može ponuditi. PPS koncept podrazumijeva razvoj atraktivne i konkurentne destinacijske ponude s dodanom vrijednošću u razdoblju pred i posezone koja bi Hrvatsku trebala pozicionirati kao zemlju koja i izvan glavne turističke sezone nudi posebne, autentične i privlačne turističke proizvode dostupne svim vrstama prijevoza, kreirati nove motive dolaska i proizvode za različite potrošačke segmente i tržište posebnih interesa, prilagođene preferencijama kupaca u PPS razdoblju.
Izvor: Web stranica Babina Greda, 2016. god.
Stanarski susreti - najznačajnija turistička manifestacija
Stanarski susreti su najznačajnija turistička manifestacija te vrste koja je u turističkoj ponudi na području Općine Babina Greda i Vukovarsko-srijemske županije jer stanovi jedino postoje još na babogredskom području.
Stanovi su ostaci prastarih seljačkih naseobina u kojima su ljudi živjeli prije nego su započeli živjeti u selima s današnjim izgledom. Dva su osnovna razloga za nestanak stanova: izgradnja sela i intenziviranje ratarske proizvodnje. Stan je naziv za kuću koja se nalazila u polju blizu šume u kojoj se više obitavalo ljeti i predstavljala je drugi dom starijih stanovnika. Uz stan postojale su i druge zgrade gdje se držala
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 146
Bro
j 12
.„SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
46
stoka, kao i žitni štagljevi te guvna za vršidbu žita konjima. Stan je bio temelj zadružnog i obiteljskog gospodarstva, a izvan naseljenog mjesta znao je biti udaljen i nekoliko kilometara. Prvi stanovi datiraju iz druge polovice 18. stoljeća, a danas se najviše koriste u turističke svrhe, odmor i obilježavanja različitih događaja.
Izvor: Web stranica Stanarski susreti Babina Greda, 2016. god.
3. INFRASTRUKTURA
3.1. Razvoj infrastrukturnih sustava
3.1.1.Prometni sustav
Novi geopolitčki odnosi nastali stvaranjem suvremene i samostalne RH značajno utječu i na planirani razvoj prometnog sustava promatranog prostora. Promatrani prostor karakterizira ravničarski pejzaž u okviru kojeg dominira kompleks Spačvanske šume i tok rijeke Save, koja je ujedno i južna granica. Koncepcija prometnog sustava Općine Babina Greda temelji se na izučavanju postojećih prometnih tokova, na njihovu sagledavanju u budućnosti i potrebi da se troškovi odvijanja prometa u cjelini bitno smanjuju i budu sa što manje nepovoljnim utjecajem na okoliš i sigurnost prometa. Za napomenuti je da se prometna problematika ovog prostora mora sagledavati ne ograničavajući se isključivo na prostor obuhvaćen Prostornim planom, obzirom da taj prostor nije zaokružena geoprometna cjelina. Planiranje integralnog prometa i energetskog sustava uspostavlja se ključnim elementima na razini države kao cjelovite mreže. Planiranje ovih sustava temelji se na gospodarskoj valorizaciji i programima s prostorom i ekološkom komponentom koja mora osigurati prihvatljivost lokacije i utjecaj na okoliš. Te elemente preuzima Prostorni plan uređenja Općine Babina Greda i definira ih kao plansku obvezu u projektima.
3.1.1.1.Cestovni promet
Županijska uprava za ceste upravlja i održava županijske ceste
4221 Cerna (Ž4170)-Babina Greda (Ž4218) 4218 Gundinci-Babina Greda-Štitar (Ž4170) i županijsku cestu 46017 Prkovci (Ž4167)-Babina Greda-D520. Županijska cesta 4218 je rekonstruirana tako da je sada kompletno asfaltirana. Lokalna cesta 46017 je asfaltirana kroz Babinu Gredu dok je van sela makadam. Državnom cestom D520 koja prolazi kroz naselje upravljaju Hrvatske ceste d.o.o. dok su sve ostale ceste nerazvrstani putovi kojima upravlja lokalna uprava. Svakako najznačajniji prometni pravac je autocesta A3 koja prolazi južno od Babine Grede u smjeru zapad-istok. Niže regionalne ceste potrebno je rekonstruirati i modernizirati kako bi se postigli bolji prometno tehnički uvjeti. Lokalnu cestovnu mrežu treba dopuniti novim pravcima kako bi se podigao prometni standard i osigurao kvalitetan cestovni pristup svim građevinskim područjima, a u budućnosti i izdvojenim poljoprivrednim gospodarstvima. U koridorima javnih cesta (kategoriziranih i nekategoriziranih) mogu se graditi objekt za pružanje usluga sudionicima u prometu (benzinske postaje, moteli, servisi) uz suglasnost i uvjete nadležnih službi za održavanje cesta. Kvalitetnijim razvojem cestovnog sustava koji je dominantan način prometovanja u Općini Babina Greda stvorit će se bolji uvjeti za gospodarski i demografski razvoj tog prostora.
Izvor: Karta cestovnog prometa, Prostorni plan Općina Babina Greda, 2016.god.
3.1.1.2. Željeznički promet
Na području Babine Grede nema željezničke pruge, tako da bi se u prometni sustav trebala uvrstiti veza sa željezničkim prometom na nivou Županije kvalitetnijom cestovnom mrežom i javnim prijevozom.
3.1.1.3. Plovni putovi
Za Općinu Babina Greda značajni plovni put je tok rijeke Save i planirani Višenamjenski kanal Dunav-Sava. Plovni put na rijeci Savi imat će parametre IV klase plovnosti prema kategorizaciji Europske komisije. Planirana plovidbena dubina na Savi i njezini planiranim kanaliziranim dijelovima je 2.80 m, a svi planirani radovi ovise o međudržavnom dogovoru s Bosnom i Hercegovinom.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 147
Bro
j 12
.„SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
47
Višenamjenski kanal Dunav-Sava
Višestruki značaj budućeg kanala sadržan je u njegove tri glavne funkcije: navodnjavanje, plovidba i odvodnja, te nizu sporednih funkcija. Strateški je cilj navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta ne toliko u povećanju tradicionalnog ratarstva, nego u promjeni strukture sjetve biljnim kulturama atraktivnima za tržište kao što su povrće, voće, industrijsko bilje, ljekovito bilje i sjemenske žitarice. To bi se ostvarilo promjenom plodoreda u kontroliranim uvjetima proizvodnje s pomoću navodnjavanja. Plovidbu kanalom u strateškoj prometnoj politici Hrvatske treba razmatrati jedino preko ostvarenja 560 km dugog prometnog koridora Podunavlje-Jadran. Realna je kombinirana riječno-željeznička veza koja bi se sastojala od: 61,5 km kanala Dunav-Sava (od Vukovara do Šamca), 340 km kanalizirane Save s tri vodne stepenice (Županja, Jasenovac, Strelečko-Sisak) i 160 km dvokolosječne željezničke pruge Rijeka-Zagreb. Cilj odvodnje sliva kanala daljnje je uređenje površinske odvodnje na 173.000 ha i osiguranje uvjeta dogradnje podzemne odvodnje na 62.000 ha poljoprivednih površina.
Drugi je cilj eliminacija povremenih dugotrajnih poplava Spačvansko-studvanskog bazena i reguliranje vodnog režima u njemu prema zahtjevima šumske vegetacije. Oplemenjivanje malih voda vezano je za navodnjavanje i ekologiju naselja uz kanal. Kanal osigurava i korištenje tehnološke vode.
3.1.1.4. Pošta i telekomunikacije
U Babinoj Gredi postoji jedinica poštanske mreže i mjesna telefonska centrala. Poštanske usluge treba poboljšati tako da bude primjerena i usklađena s potrebama stanovništva. Telefonska centrala priključena je na TKC Vinkovci kombiniranom vezom PR i kabelski. U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža prema planiranom povećanju broja korisnika i uvođenje novih usluga. Planira se uvođenje novih mreža i sustava pokretnih komunikacija sljedeće generacije (UMTS i sustavi slijedećih generacija).
3.2.1. Energetski sustav
3.2.1.1.Plinoopskrba
Područje Babine Grede uključeno je u plinoopskrbni sustav Vukovarsko-srijemske županije i sustav Republike Hrvatske. Osnovu plinoopskrbnog sustava čine magistralni visokotlačni vodovi P=0,5 MPa kao i visokotlačni ogranci P= 1,2 MPa. Za područje Općine Babina Greda značajno je da je izgrađen je dobavni visokotlačni plinovod Županja-Babina Greda te da je srednjetlačna plinska mreža u Općini Babina Greda djelomično izgrađena
3.2.1.2.Elektroopskrba
Za ostvarivanje gospodarskog i društvenog razvoja neophodno je osigurati bitne preduvjete. Jedan od preduvjeta je osiguranje dovoljnih količina energije, a potreba za njom stalno raste. Na području Općine svi korišteni energenti se uvoze s drugih regija te su gospodarstvo i domaćinstva ovisna o uvezenoj energiji. Elektroenergija se na području Općine dovodi prijenosnom mrežom koja je u sastavu jedinstvene prijenosne mreže Hrvatske. Postojeća TS 35 kV Babina Greda u potpunosti zadovoljava sadašnje stanje i normalni budući razvoj ukoliko se ne bi u budućnosti pojavili zahtjevi za iznimno povećanje snage (nekoliko MVA). Održavanje i razvoj mreže provode se
sukladno potrebama i pravilima struke.
3.2.1.3.Vodoopskrba i odvodnja
Opskrba vodom stanovništva općine je kvalitetno riješena priključenjem na Regionalni vodovod istočne Slavonije. Problem predstavlja sustav odvodnje otpadnih voda koji nije na zadovoljavajućoj razini i treba ulagati dodatne napore za njegovu potpunu izgradnju kako bi se stvorile kvalitetnije infrastrukturne pretpostavke za razvoj poljoprivrede i gospodarstva kao i pozitivno utjecanje na zaštitu okoliša. Nužno je da komunalno poduzeće koje upravlja vodoopskrbnim sustavom bude osposobljeno za pogon i održavanje sustava te da je spremno dalje razvijati taj sustav.7
4. PROSVJETA I KULTURA
Nositelj obrazovanja na području Babine Grede je današnja Osnovna škola „Mijat Stojanović“ koja je kroz svoju povijest imala različite oblike ustrojstva, ali je cijelo vrijeme obnašala svoju glavnu zadaću tj. pružanje osnovne naobrazbe stanovništvu.
Kulturne i sportske aktivnosti uglavnom su organizirane kroz rad udruga čiji članovi aktivno doprinose obogaćenju društvenog života općine.
4.1. Osnovna škola Mijat Stojanović
Početak školstva u Babinoj Gredi vežemo za godinu 1775. kada je Babina Greda postala sjedište kompanije. Budući u mjestu nije postojala škola, tadašnja vlast seli školu iz današnjeg Slavonskog Šamca u Babinu Gredu jer po nalogu carske vlasti sjedište svake kompanije mora imati školu. Prve godine škola je imala 45 učenika. Godine 1793. zbog financijskih razloga škola u Babinoj Gredi se zatvara, a učenici su upućeni u okolna mjesta koja su imala škole. Potreba za školom u mjestu je bila velika, no tek 1816. godine donesena je odluka o obnovi rada škole u Babinoj Gredi i vlast dopušta gradnju nove školske zgrade. Carska vlast 1829. godine donosi dvorski reskript po kojemu ustrojava elementarne – početne škole i njemačke općinske škole. U Babinoj Gredi 1838. godine se otvara elementarna škola, te je ona bila priprema za njemačku školu. Od 1844. do 1850. godine u Babinoj Gredi učiteljsku službu izvršava Mijat Stojanović, prvi babogredski učitelj po kome današnja škola nosi i ime. Elementarna i njemačka škola djelovale su do 1871. godine kada je elementarna pretvorena u dvorazrednu djevojačku, a njemačka u trorazrednu dječačku. Dvadeset godina kasnije ove dvije škole spojene su u nižu pučku školu. Broj učenika s vremenom raste pa dolazi do potrebe za većem zgradom koja počinje s izgradnjom 1897. godine, a puštena je u uporabu 1899. godine. Glavni problem školstva prve polovice 20. stoljeća bilo je nepohađanje škole i jak otpor roditelja, koji kao glavni razlog navode puno posla u domaćinstvu i nedostatak radne snage. Nakon II. svjetskog rata Osnovna škola u Babinoj Gredi ima dvije područne škole na Kladavcu i Lučici, a obje su zatvorene 1980. godine zbog nedostatka učenika. Do školske godine 1954./55. škola u Babinoj Gredi je radila kao škola B tipa, a 1955. Prerasta u Osnovnu školu A tipa iz koje učenici imaju pravo upisa u srednje škole. 30. svibnja škola uzima ime Vladimir Nazor , a 1971. ime škole je promijenjeno u Mijat Stojanović. Broj učenika koji pohađaju osnovnu školu je 341, od toga razredna nastava 152, a predmetna nastava 189. Nastava se odvija u dvije smjene.8
7 Prostorni plan Općine Babina Greda, 2016. god. 8 Web stranica osnove škole Mijat Stojanović, Babina Greda, 2016. god.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 148
Bro
j 12
.„SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
48
Izvor: Google Earth osnovna škola Mijat Stojanović, Babina Greda, 2016. god.
4.2. Čitaonice u Babinoj Gredi9
4.2.1. Povijest čitaonica
Posebnost kulturnog života u Babinoj Gredi nalazi se u očuvanosti i brojnosti čitaonica. Vojna krajina se ukida 1873. godine, i u Babinoj Gredi, kao i ostalim dijelovima Hrvatske, počinje se raditi na kulturnom uzdizanju njezinih mještana. Prva čitaonica pod nazivom „Sloga“ utemeljena je 1883. godine i uspostavlja određena pravila koja se i dan danas čuvaju u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu: „Družtvu je smjer, pospiešiti udružen život svojih članova. Ovo se postignuti može: a. čitanjem javnih, po oblasti za tisak dozvoljenih časopisa, b. dopuštenim kartanjem i ostalim sličnimiigrami. c. glasbenimi, krasoslovnimi i drugimi sastanci (tombolom i posielom).“ No, čitaonica prestaje s radom zbog sitnih razmirica članova.
Nakon pada Khuena Hedervarya 1903. godine, Društvo hrvatskih književnika potiče osnivanje čitaonica koje se mogu osnovati ako u svom knjižnom fondu posjeduju stotinu knjiga. To je potaknulo osnivanja niza čitaonica koje i danas djeluju kao središta društvenih okupljanja mještana. Prva među njima, Hrvatska čitaonica Čevatovo, osnovana je 1903. godine i prvotno su primali kao članove samo seosku inteligenciju: župnika, kapelana, liječnika, ljekarnika, učitelja, trgovca i istaknute obrtnike, a seljake su počeli primati u članstvo čitaonice tek 1910. godine. Nakon osnivanja čitaonice u Čevatovu, počinju se osnivati i druge čitaonice koje djeluju i danas.
Hrvatska seljačka čitaonica (Jelas) osnovana je 1912. godine. Zgrada je obnovljena 1987./1988. godine. U čitaonici se okupljaju mještani tog dijela Babine Grede. Organiziraju se riblje večeri, društvena okupljanja, igraju se društvene igre i šah.
9Usp.Nema sela nad Babine Grede: 100 godina KUD-a „Mijat Stojanović“ Babina Greda. Babina Greda; Ilača: KUD „Mijat Stojanović“; Pauk, 2009.
Čitaoničko društvo „Seljačka sloga“ (Berava) se osniva 1935. godine. U svojim prošlim aktivnostima imali su šahovsku, pjevačku i tamburašku sekciju s vlastitom opremom, a i stotinjak književnih naslova. Ovo društvo je iznimno aktivno i danas. Organiziraju izložbe, promocije književnih djela o lokalnoj povijesti i običajima, riblje i pokladne večere. Sama zgrada je obnovljena 2009. godine, o trošku Općine i samih mještana.
Čitaonica „Ritić“je osnovana 1976. godine i u potpunosti je izgrađena osobnim sredstvima mještana i prva je čitaonica koja ima dječje igralište na svom zemljištu. Što se tiče aktivnosti same čitaonice, čitaonica pomaže udrugama s korištenjem inventara u čitaonici. Čitaonica ima i dugu tradiciju održavanja manifestacije „Konji bijelci“ na svom prostoru, u suradnji s Konjogojstvenom udrugom Babina Greda, organizirala je i nekoliko izložbi slikarice Ane Verić.To je prepoznalo i Ministarstvo turizma RH koje je namijenilo ovom prostoru nepovratna sredstva za izradu projektne dokumentacije i kapitalna ulaganja (izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju ili adaptaciju i opremanje) centra za posjetitelje. Time je ova čitaonica dobila novu namjenu – interpretacijski centar „Konji bijelci“ koji se otvara u proljeće 2017. godine.
Poljodjelska čitaonica „Donja mala“ je osnovana 1938. godine. U obnovu same čitaonice uloženo je 500.000,00 kuna, u
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 149
Bro
j 12
.„SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
49
financijskom trošku sudjelovalo je i Ministarstvo kulture RH. Čitaonica je otvorena 2015. godine i danas se čitaonicom služe mještani za društvena okupljanja – organiziraju se večeri društvenih igara, organizirano je i učenje sviranja glazbala za djecu, radionice vezenja za djevojke i žene.
U 2016.-oj godini u čitaonici će biti upriličene radionice izrade sira za zainteresirane mještane.
Čitaoničko društvo „Sava“jeizgrađena 1979./1980. godine, a njezin idejni začetnik bio je Ilija Koturić, prosvjetni djelatnik. Gradnja i djelovanje ove čitaonice je nastavljeno i nakon Domovinskog rata.
Danas je također pogodno mjesto za druženje mještana, iako prostor čitaonice u budućnosti bi trebao biti preuređen.
Čitalačko društvo „Kladavac“, osnovano 2001. godine, nalazi sena najudaljenijem prostoru Babine Grede. Zbog toga se na Kladavcu često organiziraju i misna slavlja za mještane kojima je matična crkva udaljena. Budući da prostorno odgovara sportskim manifestacijama, često se organiziraju nogometni turniri na kojima prisustvuje i mladež iz okolnih sela.
Čitaonice su dale i daju svoj doprinos u izgradnji kulturnog života, ali i u podizanju kvalitete života. Čitaonice su prethodile i
osnivanju Općinske narodne knjižnice Babina Greda.
4.2. Kulturne ustanove
Općinska narodna knjižnica Babina Greda10 je jedina kulturna ustanova u općini. Osnovana je 2007. godine, od strane Općine Babina Greda. Položaj same knjižnice je iznimno zahvalan, budući da se nalazi u samom centru sela, između općinske zgrade i školske zgrade. Knjižnica je smještena u prostoru stare škole, adaptirane za potrebe narodne knjižnice. Prostor je opremljen suvremenom knjižničnom građom i sastoji se od Posudbenog odjela – Odjela za odrasle i Odjela za djecu i mlade, Čitaonice s periodikom, a na katu knjižnice se nalazi igraonica, depo i višenamjenska dvorana s projektorom u kojoj se održavaju sastanci, književni susreti i radionice.
Knjižnica trenutno posjeduje fond s oko 11000 knjiga, pristup Internetu putem 5 računala, AV-građu i referentnu građu. Kroz cijelu godinu knjižnica organizira radionice, književne
susrete, pričaonice, sastanke čitateljskog kluba, sudjeluje u manifestacijama kao što su Noć knjige i Mjesec hrvatske knjige.
U knjižnici je zaposlena jedna osoba u svojstvu ravnateljice, a osim kulturno-afirmacijskih i odgojno-obrazovnih aktivnosti ravnateljica provodi i stručnu obradu knjižnične građe, nabavu i organizaciju fonda, informacijsku djelatnost, suradnju s udrugama, ustanovama i drugim subjektima i održava internetsku stranicu knjižnice.
Knjižnica nastavlja tradiciju čitaoničke djelatnosti u Babinoj Gredi – središte je i mjesto okupljanja mnogih mještana. Od 2007. godine do danas bilježi 1060 članova knjižnice, što je gotovo trećina stanovništva same općine.
4.2. Kulturne manifestacije
Brojne kulturne manifestacije koje se održavaju u općini imaju za cilj prije svega očuvanje tradicijske baštine kao odrednice identiteta ovoga kraja te promociju i popularizaciju običaja i etno-gastronomske ponude.
4.4.1. Konji bijelci
Daleke 1942. godine osnovana je Konjogojstvena udruga u Babinoj Gredi prijedlogom dr. Marka Kadića i sedamnaest babogredskih konjogojaca. No, ljubav i tradicija uzgoja lijepih i gizdavih lipicanskih konja seže još u 1939. godinu, kada je u Babinu Gredu doveden prvi pastuh Favory Montenegra 599.
10Usp. Godišnje izvješće o radu 2014. http://knjiznice.nsk.hr/babina-greda/wp-content/uploads/sites/72/2016/01/Izvje%C5%A1%C4%87e-o-radu-Op%C4%87inske-narodne-knji%C5%BEnice-Babina-Greda.pdf (Datum posjeta: 2016-11-30)
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 150
Bro
j 12
.„SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
50
Tada je u selu bilo 1324 konja. Nakon toga, započeo je stručni nadzor uzgoja konja lipicanske pasmine.
U nastojanju da se kod mladih Babogredaca razvije ljubav prema konjima te se očuvaju drevni običaji u radu s konjima i oko njih,
1981. godine donesena je odluka da se organizira kulturno-športska manifestacija „KONJI BIJELCI“.
Po dolasku povorke na Hipodrom Ritić, članovi udruga natječu se u tradicionalnim disciplinama: vezanje repa, sklapanje kola, uprezanje konja i vožnja na paliji.
Izvor: Web stranica Konji bijelci, 2016. god.
4.4.2. Stanarski susreti
Cilj održavanja manifestacije je očuvanje stanova, starih običaja, načina života, čobanskih igara, narodnih jela i govora. Stanarski susreti su najznačajnija manifestacija koja je u turističkoj ponudi na području Općine Babina Greda i Vukovarsko-srijemske županije jer stanovi (u svom punom značenju) postoje još jedino na babogredskom području. Upravo zbog toga je riječ o specifičnoj manifestaciji koja svojim održavanjem obnavlja zaboravljeni život na stanovima. Stanarice se natječu u pripremanju starinskih jela te drugim aktivnostima kojima su se kroz povijest bavile (predenje i namakanje vune, pletenje i sl.). Stanari prezentiraju vještine pri
postavljanju šiba na kosu, djelanja kolaca, građe, dubljenju dubi, pravljenje ražnjeva, obaraju stabala sjekirom, prerezivanje drveta vučnom starom pilom, otkivanju kose i slično. Čuvajući stoku na stanu, djeca su se igrala raznim „priručnim“ igračkama (štap, svinjarska kandžija, nož, škloca , torbica, kapa i druge osobne stvari). Djeca se natječu u disciplini za čobane, a naziv čobani je turcizam koji je označavao čuvare stoke (krava i svinja) na paši. Stanarski susreti održavaju se od 2002.godine. U sklopu manifestacije prezentira se tridesetak natjecateljskih disciplina u kategorijama: kuharica, čobanica, čobana i stanara. U programu sudjeluju ženske i muške pjevačke skupine te tamburaški sastavi s područja Slavonije.
Izvor: Web stranica Stanarski susreti, 2016. god.
4.4.3. Bećarfest
Bećarfest “Alaj ću se kerit i bećarit” objedinjuje značajke festivala i smotre. Izvedbe bećarca prati ocjenjivački sud i nagrađuje najuspješnije izvedbe s više nagrada. Bećari i bećaruše dolaze na smotru da bi pokazali tradicijsku i suvremenu odjeću na javnoj medijskoj sceni.
Festival se povezao sa županijskim zajednicama KUD-ova i amaterskih skupina iz Slavonije i Baranje koje su preuzele organizaciju županijskih smotri bećarfesta na kojima se biraju izvođači koji će nastupiti na festivalu u Babinoj Gredi. Osim nastupom na županijskim smotrama, sudionici se biraju prijavom na natječaj koji snimke šalju muzikologu Mihaelu Ferić koji je najzaslužniji za uvrštenje bećarca na UNESCO-vu listu kulturne baštine.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 151
Bro
j 12
.„SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
51
Izvor: Web stranica Bećarfest, 2016. god.
4.4.4. Večeri Matije Bačića
Godine 1979. KUD „Mijat Stojanović“ je organizirao prve večeri Matije Bačića. Tada su večeri trajale osam dana, a prva večer je krenula 22.12.Svaku večer bila je po jedna folklorna skupina iz drugog mjesta. U sklopu Večeri Matije Bačića, KUD „Mijat Stojanović“ organizira smotru pjevačkih skupina Vukovarsko-srijemske županije „Kad zapjevam tijo, pa veselo“. Večeri su se prvo održavale po jednu večer. Na toj prvoj večeri gostovalo tj. nastupalo je devet pjevačkih skupina, da bi se svake godine broj skupina povećavao. Na desetoj smotri „Kad zapjevam tijo, pa veselo“, tj. Večerima Matije Bačića 2007. godine gostovalo je dvadeset i osam pjevačkih skupina. Danas na „Večerima Matija Bačića“ gostuje tj. nastupa četrdeset pjevačkih skupina. Od 2013. godine „Večeri Matije Bačića“ traju dvije večeri, i to 27.12. – 28.12.
5. CIVILNO DRUŠTVO
5.1. Udruge
5.1.1. Kulturne udruge
5.1.1.1. KUD „Mijat Stojanović“
Kulturno umjetničko društvo Mijat Stojanović svoje korijene vuče još iz davne 1909. godine, kada ga osniva Matija Bačić pod nazivom Pjevačko-tamburaško društvo Zvonimir. Dvije godine kasnije, 1911. Šima Stojanović sa župnikom Mijatom Sencom osniva pri župnom uredu društvo Stojanović. Oba društva uspješno djeluju do kraja II. svjetskog rata. Od 1945. do 1958. godine njihov rad se odvija u čitaonici Seljačka sloga. Godine 1958. društvo dobiva naziv Mijat Stojanović, te pod tim nazivom djeluje i danas. Društvo djeluje na očuvanju tradicije Babine Grede te je promiče na županijskim, državnim i međunarodnim smotrama folklora. Društvo se ističe velikim brojem članova koji djeluju u nekoliko sekcija. Kulturno umjetničko društvo domaćin je i organizator Pokladnih večeri i kulturne manifestacije Večeri dr. Matije Bačića na kojoj se održava županijska smotra pjevačkih skupina.
Izvor: Web stranica KUD Babina Greda, 2016. god.
5.1.1.2. Udruga „Šokadija“
Udruga je osnovana 2002. godine s ciljem očuvanja tradicionalnog, šokačkog načina života. Udruga organizira literarni natječaj „Duša moja hrvatski je kraj“ za učenike osnovnih škola, u lipnju manifestaciju Bećarfest, a u kolovozu Stanarske susrete, kako bi se pokazao nekadašnji način života. Posjetitelji mogu vidjeti vještine nekadašnjih stanara te degustirati starinska jela. Pri udruzi djeluju muška i ženska pjevačka skupina.
5.1.1.3. Udruga žena Babina Greda
Udruga je snovana je 2007. godine s ciljem očuvanja narodnih rukotvorina izrađenih različitim tehnikama (šlinganjem, heklanjem, necom, toledom, vezenjem i tehnikom zlatoveza). Putem izložbi rukotvorine se prezentiraju javnosti. Udruga ima i humanitarni karakter u smislu pomaganja starim i nemoćnim osobama Babine Grede te organizira humanitarne koncerte za pomoć svojim sumještanima. Udruga broji 70 članova.
5.2.1. Sportske udruge
5.2.1.1. Nogometni klub „Šokadija“
Franjo Babić 1923. osniva nogometni klub «Viktorija», koji će poslije rata prerasti u Sportsko društvo Šokadija. Pri nogometnom klubu 1932. osnovan je Šahovski klub koji se kasnije gasi. Nogometni klub Šokadija Babina Greda danas se natječe u IV. međužupanijskoj hrvatskoj ligi, a u svojim redovima broji sve uzraste. Prije nekoliko godina uselio je u nove prostorije i dobio novi stadion čime su značajno poboljšani uvjeti rada nogometnog kluba.
Izvor: Web stranica Šokadija Babina Greda, 2016. god.
5.2.1.2. Športsko ribolovna udruga „Berava“
Udruga je osnovana 1975. godine, a naziv je dobila po rijeci koja protječe kroz mjesto. Članovi udruge su ljubitelji prirode i pecanja, koji svojim radom aktivno sudjeluju u očuvanju riječne bioraznolikosti.. Najveći problem udruge je nedostatak prostora za sastanke, pa je u planu izgradnja ribičkog doma. Članovi udruge sudjeluju na raznim natjecanjima na kojima ostvaruju zapažene rezultate.
5.2.1.3. Lovačka udruga „Jastreb“
Udruga je osnovana je 1946. godine, a članovi udruge ističu se u uzgoju, zaštiti, lovu i korištenju divljači. Veličina lovišta iznosi oko 7 000 ha, od toga su 100 ha šume. Cilj udruge je smanjiti predatore koji uništavaju nisku divljač, sprečavati krivolov i razvijati lovni turizam na prostoru općine. Članovi udruge izgradili su novi Lovački dom vlastitim radom i sredstvima.
5.2.1.4. Šahovski klub „Šokadija“
Klub je, nakon 10 godina prekida, ponovo aktiviran 2011. godine i danas broji 40-ak članova. Sastoji se od kadetske, juniorske i seniorske muške ekipe, a s ciljem popularizacije ovog sporta i općine, teži i osnivanju ženske ekipe. Klub organizira, osim ligaških natjecanja, i internacionalne turnire na kojima
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 152
Bro
j 12
.„SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
52
sudjeluju velemajstori, internacionalni majstori, majstorski kandidati i početnici, a u 6 dosadašnjih turnira ukupno je sudjelovalo oko 600 sudionika te je odigrano 4.700 partija. Također, s ciljem uređenja parka, klub planira napraviti i vrtni šah.
5.3.1. Ostale udruge
5.3.1.1. DVD Babina Greda
Udruga je osnovana 8. rujna, 1923. godine, a 1924. godine pri DVD Babina Greda osnovana je vatrogasna glazba. Glavne aktivnosti udruge su humanitarne i preventivne prirode (spašavanje ljudi i imovine u situacijama poplava, požara i drugih kriznih situacija.
Tijekom Drugog svjetskog rata obustavljeno je djelovanje dobrovoljnog vatrogasnog društva u Babinoj Gredi. DVD je obnovljen 1946. godine. Od tada do danas kroz vatrogasnu organizaciju prošle su mnoge generacije. Velikim zajedničkim naporima godine 1981. na mjestu starog i tijesnog spremišta izgrađen je Vatrogasni dom i nabavljena nova, suvremena oprema. 23. travnja 2015. godine otvorene su nove prostorije DVD-a u vrijednosti milijun i pol kuna koje je financirala Općina Babina Greda. Zgrada je preseljena u centar sela na adresu Berava 3.
Izvor: Web stranica DVD Babina Greda, 2016. god.
5.3.1.2. Ekološka udruga „Uokolo“
Udruga je osnovana 2013. godine s ciljem zaštite ekoloških oaza, posebice područja Brezovica, Ajdakovo te mrijestilišta riba u šumi Ornjak (stara Bitulja).
Dugoročni cilj udruge je jačanje opće svijesti o važnosti očuvanja okoliša i poticanja mladih na očuvanje okolišnih vrijednosti u sadržajima veće potražnje zdrave hrane odnosno voće „sa sela“ – bez kemijskih sredstava.
Udruga svoje aktivnosti usmjerava na rješavanje problema ekocidnih lokacija tj odvodnih kanala ispred stambenih objekata, zaštitu rijetkih, skoro izumrlih biljaka (stepska orhideja, stepski karanfilić i šiškavac), mapiranje starih sorti voćaka (jabuke, kruške i ostalo) te kontinuirano ukazivanje na ekološke probleme i potencijalna ekocidna mjesta.
Također, udruga planira izgradnju pješačke staze Gradište – Cerna – Šiškovci - Babina Greda – Gradište čime bi se široj populaciji omogućilo upoznavanje bioraznolikosti kraja.
5.3.1.3. Eko-etno-gastro udruga „Babogredski krug“
Udruga je osnovana je 2016. godine s ciljem njegovanja i promicanja svih kulturnih vrijednosti Babine Grede, a posebice etnoloških, etnografskih i kulinarskih te poticanju i organiziranju kulturnih, zabavnih, umjetničkih, sportskih i drugih manifestacija koje pridonose obogaćivanju turističke ponude,
Udruga je iznjedrila manifestaciju „Dani kulina i sira“ koja se održava svake godine, druge nedjelje u mjesecu lipnju.
II DIO
SWOT analiza
SNAGE
- Geoprometni položaj
- Tradicija stočarske proizvodnje
- Bogata kulturna baština
- Očuvan okoliš uz bogatstvo flore i faune
- Povoljni uvjeti poslovanja (trošak radne snage, cijena građevinskog zemljišta, poticajne mjere Općine)
- Razvijeno civilno društvo
SLABOSTI
- Nedovoljno razvijeno gospodarstvo
- Nezadovoljavajuća obrazovna struktura stanovništva
- Demografska kretanja
- Prevladavajuća tradicionalna poljoprivreda
- Nedovoljno valoriziran turistički potencijal
- Nedovoljna kvaliteta sustava odvodnje
- Slaba povezanost i organizacija poljoprivrednih proizvođača
PRILIKE
- Korištenje geotermalnog potencijala i drugih mineralnih sirovina
- Razvoj stakleničke i plasteničke proizvodnje
- Povećanje plovnosti Save i izgradnja luke/pristaništa
- Navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta
- Izgradnja aukcijske dvorane
- Izgradnja poduzetničkog centra
- Dostupnost EU fondova
PRIJETNJE
- Nedovoljna potpora središnje države razvoju općine
- Nefunkcioniranje politike regionalnog razvoja
- Odljev obrazovanog kadra i stanovništva općenito
- Politička situacija u regiji
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 153
Bro
j 12
.„SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
53
III DIO
STRATEŠKI OKVIR
Strateški okvir je dio Strategije razvoja proizašao iz Osnovne analize i SWOT analize kojima su utvrđene trenutne pozicije i situacija u općini. Sastoji se od vizije (kakvu općinu želimo), ciljeva (što želimo postići), prioriteta (koja su nam najvažnija područja djelovanja kako bi ostvarili ciljeve) i mjera (skupova aktivnosti kojima će se to ostvariti).
VIZIJA
Babina Greda – mjesto ugodnog življenja
STRATEŠKI CILJ 1. KONKURENTNO GOSPODARSTVO
PRIORITET 1.1. Održivi razvoj gospodarstva
MJERA 1.1.1. Stvaranje poticajnih prostornih i financijskih preduvjeta za razvoj
MJERA 1.1.2. Promocija i privlačenje ulaganja
MJERA 1.1.4. Jačanje institucionalnih kapaciteta za potporu gospodarstvu
MJERA 1.1.5. Jačanje međuregionalne i međunarodne suradnje
PRIORITET 1.2. Održivi razvoj poljoprivrede
MJERA 1.2.1. Poticanje poljoprivredne proizvodnje više dodane vrijednosti
MJERA 1.2.2. Poticanje udruživanja poljoprivrednih proizvođača
MJERA 1.2.3. Poticanje primjene novih znanja i tehnologija
MJERA 1.2.4. Jačanje institucionalnih kapaciteta za potporu poljoprivredi
RRIORITET 1.3. Očuvanje kulturne baštine i razvoj turizma
MJERA 1.3.1. Promocija tradicijskih i turističkih vrijednosti područja
MJERA 1.3.2. Jačanje infrastrukture u kulturi, turizmu i sportu
MJERA 1.3.3. Obnova tradicijske baštine
MJERA 1.3.4. Razvoj selektivnih oblika turizma
MJERA 1.3.5. Jačanje prepoznatljivosti turističke destinacije
STRATEŠKI CILJ 2. RAZVIJENE TEMELJNE USLUGE
PRIORITET 2.1. Razvoj predškolskog odgoja, osnovnoškolskog obrazovanja i cjeloživotnog učenja te jačanje civilnog društva
MJERA 2.1.1. Stvaranje uvjeta za kvalitetan predškolski odgoj
MJERA 2.1.2. Poboljšanje uvjeta osnovnoškolskog obrazovanja
MJERA 2.1.3. Jačanje ljudskih resursa
MJERA 2.1.4. Potpora organizacijama civilnog društva
PRIORITET 2.2. Poboljšanje kvalitete zdravstvenih usluga i skrb o starijim osobama
MJERA 2.2.1. Stvaranje uvjeta za pružanje kvalitetne primarne zdravstvene zaštite
MJERA 2.2.2. Jačanje kapaciteta za terapeutsko jahanje
MJERA 2.2.3. Stvaranje/jačanje kapaciteta za poboljšanje skrbi o starijim osobama
PRIORITET 2.3. Promocija zdravog načina života
MJERA 2.3.1. Jačanje/stvaranje uvjeta za bavljenje sportom
MJERA 2.3.2. Potpora razvoju ekološke proizvodnje
MJERA 2.3.3. Suzbijanje svih oblika ovisnosti
STRATEŠKI CILJ 3. KVALITETNA INFRASTRUKTURA I OČUVAN OKOLIŠ
PRIORITET 3.1. Razvoj infrastrukture
MJERA 3.1.1. Izgradnja/modernizacija komunalne infrastrukture
MJERA 3.1.2. Jačanje poduzetničke infrastrukture
MJERA 3.1.3. Jačanje poljoprivredne infrastrukture
MJERA 3.1.4. Jačanje energetske infrastrukture
MJERA 3.1.5. Jačanje IKT infrastrukture
MJERA 3.1.6. Jačanje prometne infrastrukture
MJERA 3.1.7. Jačanje prometne povezanosti poljoprivrednih gospodarstava i drugih gospodarskih subjekata
PRIORITET 3.2. Zaštita okoliša
MJERA 3.2.1. Održivo gospodarenje vodama, tlima i zrakom
MJERA 3.2.2. Učinkovito gospodarenje otpadom
MJERA 3.2.3. Potpora korištenju OIE
MJERA 3.2.4. Održivo istraživanje i korištenje prirodnih resursa
IV ČETVRTI DIO
AKCIJSKI PLAN 2016 – 2020.
Akcijski plan podrazumijeva popis i plan provedbe onih strateških projekata koji su od najvećeg interesa za općinu, koje će (su)provoditi općina i koji će biti (su)financirani iz općinskog proračuna.
To ne znači da neki drugi projekt nije ili ne može biti od strateškog interesa za općinu (npr. neka velika „greenfield“ investicija koja će otvoriti veći broj radnih mjesta to svakako jeste), radi se samo o tome jesu li sredstva za projekt planirana u
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 154
Bro
j 12
.„SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
54
općinskom proračunu ili se radi o ulaganju privatnog kapitala (sa ili bez potpora od strane EU fondova).
Plan se sastoji od dva dijela; prvi dio čine projekti o čijem financiranju i terminu provedbe odlučuje izravno općina, a drugi dio čine projekti koji jesu od strateške važnosti za općinu, ali na njihovu realizaciju utječu i druga tijela (resorna ministarstva, javna poduzeća i sl.)
Pregled strateških projekata općine Babina Greda za razdoblje 2016-2020. o kojima općina odlučuje samostalno:
1. Naziv projekta: Izgradnja Sportsko – rekreacijskogcentra
Opis projekta: Svojom realizacijom projekt Sportsko – rekreacijski centar uvelike će poboljšati kvalitetu temeljnih usluga i dat će Općini Babina Greda multifunkcionalni objekt koji će imati utjecaj na šire okruženje. Projektom će se omogućiti rekreativno bavljenje sportom stanovništva Babine Grede, razvoj sporta i zdravlja općenito te će značajno poboljšati turistički potencijal općine kao i razvoj etno-gastronomske ponude što posljedično vodi ka otvaranju novih radnih mjesta.
Gotovost projekta: Izrađena projektna dokumentacija.
Vrijednost projekta: približno 7.500.000,00 kuna
Vremenski plan provedbe projekta: 2017 – 2020.
2. Naziv projekta: Zavičajni muzej-galerija Općine Babina Greda,
Opis projekta: Osnivanje Zavičajnog muzeja Općine Babina Greda gdje bi se šira javnost, na interaktivan način te putem tradicionalne etno-gastronomske ponude upoznala sa „Babogredskom kompanijom 1823-1824.godine i njenim utjecajem na tadašnju Babinu Gredu, kao i na zemljopisni ustroj sadašnje Babine Grede,
Gotovost projekta: Idejno razrađen projekt, donesena Odluka o osnivanju Zavičajnog muzeja Općine Babina Greda.
Vrijednost projekta: 10.000.000,00 kuna,
Vremenski plan provedbe projekta: 2017 - 2021.
3. Naziv projekta: Izgradnja i opremanje poljoprivredno – poduzetničkog inkubatora
Opis projekta: Osnivanjem poljoprivredno – poduzetničkog inkubatora poticao bi se razvoj i rast OPG-ova. Na ovaj način bi im se omogućio razvoj novih proizvoda, udruživanje, skladištenje i zajednički nastup na tržištu.
Gotovost projekta: Idejno razrađen projekt te određena lokacija za isti
Vrijednost projekta:18.000.000,00 kuna,
Vremenski plan provedbe projekta: 2017-2021.
4. Naziv projekta: Izgradnja dječjeg vrtića,
Opis projekta: Otvaranjem dječjeg vrtića povećala bi se kvaliteta života, stvorile pretpostavke za ostanak mladih obitelji na selu i riješio problem kod zapošljavanja osoba s djecom
Gotovost projekta: Idejno razrađen projekt,
Vrijednost projekta: 5.000.000,00 kuna
Vremenski plan provedbe projekta: 2018 – 2020.
5. Naziv projekta: Uređenje trga
Opis projekta: Realizacijom ovog projekta općina bi dobila multifunkcionalan prostor za odmor i opuštanje u samom centru mjesta
Gotovost projekta: Izrađen idejni projekt, 2017. glavni projekt
Vrijednost projekta: 3.000.000,00 kuna,
Vremenski plan provedbe projekta: 2018. – 2020.
6. Naziv projekta: Uređenje mjesnog groblja ,
Opis projekta: Ovim projektom bi se na mjesnom groblju uredilo: nogostup, cesta, hortikultura i rasvjeta
Gotovost projekta: Izrađen glavni projekt, ,
Vrijednost projekta: 2.500.000,00 kuna,
Vremenski plan provedbe projekta: 2017 – 2020.
Projekti čija provedba ovisi i o drugim subjektima:
1. Naziv projekta: Geotermalni izvori,
Opis projekta: Projekt od izuzetne važnosti za općinu B. Greda kao i za Vukovarsko – srijemsku županiju, (geotermalna elektrana, staklenička proizvodnja, akvakultura, vodeni park i sl).
Gotovost projekta: Idejno razrađen projekt, određena lokacija
Vrijednost projekta: 200.000.000,00 kuna,
Vremenski plan provedbe projekta: 2017. – 2022.
2. Naziv projekta: Izgradnja školske sportske dvorane,
Opis projekta: Multifunkcionalna školska sportska dvorana od iznimne je važnosti za općinu Babina Greda. Zadovoljit će u potpunosti potrebe djece koja pohađaju O.Š. „Mijat Stojanović“ u Babinoj Gredi, potrebe sportskih klubova i stanovništva općenito te će se u istoj moći i održavati veća sportska natjecanja i razni kulturni događaji.
Gotovost projekta: Projekt se provodi od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Vrijednost projekta: približno 20.000.000,00 kuna
Vremenski plan provedbe projekta: ovisi o Ministarstvu znanosti i obrazovanja
3. Naziv projekta: Izgradnja kanalizacijske mreže
Opis projekta: Obnova i izgradnja kanalizacije na području Općine Babina Greda,
Gotovost projekta: Provodi se od strane Hrvatskih voda
Vrijednost projekta: približno 70.000.000,00 kuna,
Vremenski plan provedbe projekta: 2017 – 2020
IZVORI FINANCIRANJA
Poradi ograničenih mogućnosti općinskog proračuna, financiranje provedbe strateških projekata će se osigurati kombinacijom više izvora financiranja: općinskog proračuna,
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 155
Bro
j 12
.„SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
55
županijskog proračuna, proračunima tijela središnje države, sredstvima javnih poduzeća, sredstvima iz EU fondova te kombinacijom javnog i privatnog kapitala (javno-privatno partnerstvo).
Kako bi se izbjeglo preopterećenje proračuna, financiranje će se planirati u općinskom proračunu sukladno planiranoj dinamici provedbe svakog projekta (ili svake faze pojedinog projekta).
Projekti koje provode javna poduzeća (kanalizacija, elektroenergetska mreža i sl.) financiraju se iz njihovih sredstava (u slučaju potrebe, općina će osigurati u svom proračunu određeni, manji iznos za sufinanciranje, sukladno mogućnostima).
Projekti koje će provoditi privatni ulagači financirat će se iz njihovih vlastitih sredstava, sredstvima iz odobrenih kredita te sredstvima iz EU fondova uz eventualnu potporu općine u smislu osiguravanja prostornih i infrastrukturnih preduvjeta te davanja olakšica sukladno zakonskim propisima, a sve sukladno mogućnostima općine.
V DIO
PRAĆENJE PROVEDBE STRATEGIJE
Za potrebe praćenja provedbe Strategije formirat će se Partnersko vijeće općine. Partnersko vijeće će imati savjetodavnu ulogu općinskom Vijeću, a sačinjavat će ga predstavnici tijela javne uprave, poslovne zajednice i civilnog društva.
Glavna zadaća Partnerskog vijeća bit će praćenje provedbe, prije svega, akcijskog plana, ali i Strategije ukupno. Putem provedbe različitih projekata unutar strateškog okvira, osigurat će se primjena definiranih mjera sukladno utvrđenim prioritetima što će dovesti do realizacije zacrtanih ciljeva do 2020. godine i ostvarenja vizije.
Partnersko vijeće će, sukladno provedenim strateškim projektima, predlagati općinskom Vijeću nove strateške projekte. Također, aktivno će biti uključeno u sve izmjene i dopune Strategije tijekom njene provedbe.
ZAKLJUČAK
Strateško promišljanje budućeg razvoja, koje objedinjuje sve dostupne snage i resurse, korištenje svih prilika koje se otvaraju te aktivno djelovanje na smanjenje utjecaja mogućih prijetnji, je ključno u ostvarivanju postavljenih ciljeva čija realizacija će dovesti do svekolikog boljitka općine u cjelini i podizanju životnog standarda stanovnika.
Izradom ovog dokumenta i njegovim usvajanjem, učinjen je prvi korak. Međutim, najvažnije tek slijedi, a to je primjena dokumenta u praksi. Tek će se stvarnom primjenom Strategije razvoja moći očekivati pozitivni pomaci u svim segmentima društvenog života.
Zajedničkim naporima Općine i svih dionika s područja općine, moguće je ostvarenje glavnog cilja, a to je bolji i kvalitetniji život stanovnika, čime bi se ostvarila i vizija Babine Grede kao „mjesta ugodnog življenja“.
RIJEČ ZAHVALE
U izradi Strategije razvoja općine Babina Greda sudjelovao je veliki broj dionika iz svih sfera društvenog života.
Ovim putem bih se želio zahvaliti svima koji su na bilo koji način (prikupljanjem i obradom podataka, dostavom svojih prijedloga, komentara i kritika, organizacijom i sudjelovanjem na radionicama i sl.) doprinijeli procesu izrade Strategije razvoja kao ključnog razvojnog dokumenta za razdoblje do 2020. godine.
Od velikog je značaja uključenost dionika u izradu ovog dokumenta jer je jedino na taj način on naš, zajednički u punom smislu te riječi i predstavlja ideje i promišljanja vlastite budućnosti stanovnika općine.
I zato još jednom zahvaljujem svima na doprinosu te pozivam na daljnju suradnju u provedbi Strategije i još aktivnije uključivanje u njene buduće revizije i usklađivanja.
koordinator izrade Strategije Josip Krnić
Popis Tablica
Tablica 1: Udaljenost Babine Grede od metropola u okruženju
Tablica 2: Pregled površina prema katastarskim kulturama u općini Babina Greda
Tablica 3: Registrirane nezaposlene osobe u općini Babina Greda 2011.- travanj 2015.
Tablica 4: Izlasci iz evidencije HZZ-a- zapošljavanjem temeljem radnog odnosa u općini Babina Greda 2011.- travanj 2016.
KLASA: 300-01/16-01/6 UR.BROJ: 2212/02-01/16-01-1 BABINA GREDA, 19. prosinca, 2016.g.
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Jakob Verić
Na temelju članka 18. Statuta Općine Babina Greda („Sl. vjesnik“ 11/09,04/13, 03/14) i članka 45. Poslovnika o radu Općinskog vijeća Općine Babina Greda („Sl. vjesnik“ 16/09) , Općinsko vijeće na sjednici održanoj dana 19 . prosinca , 2016. godine d o n o s i
O D L U K U
I
Usvaja se Izvješće o radu općinskog načelnika za prethodno polugodišnje razdoblje kojim je obuhvaćeno stanje tekućih obaveza, donošenje akata iz nadležnosti načelnika, upravljanje općinskim prostorima, aktivnostima po donesenim odlukama, izradi projekata i ostalih važnijih aktivnosti.
II
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.
KLASA: 022-01/16-01/8 URBROJ: 2212/02-01/16-01-1 Babina Greda, 19 . prosinca , 2016. godine
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 156
Bro
j 12
.„SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
56
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Jakob Verić
Na temelju članka 10. Stavka 1. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (N/N 28/10), članka 18. Statuta Općine Babina Greda („Sl. vjesnik“11/09, 04/13, 03/14) Općinsko vijeće Općine Babina Greda na prijedlog Općinskog načelnika, na sjednici održanoj dana 19. prosinca, 2016 . godine, donijelo je
O D L U K U O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O KOEFICIJENTIMA ZA OBRAČUN PLAĆE
SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA OPĆINE BABINA GREDA
Članak 1.
U članku 2. Odluke o koeficijentima za obračun plaće službenika i namještenika Općine Babina Greda („Sl. vjesnik“ 23/10,13/15), pod RADNA MJESTA II KATEGORIJE , umjesto riječi „stručni suradnik u Uredu Općine-pravnik“, treba stajati „viši stručni suradnik“.
Članak 2.
U članku 2. Odluke pod RADNA MJESTA III KATEGORIJE ispred riječi „komunalno-poljoprivredni redar“dodaje se riječ „referent“.
Članak 3.
Sve ostale odredbe osnovne Odluke ostaju na snazi ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama ove Odluke.
Članak 4.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u Službenom vjesniku.
Članak 5.
Obvezuje se općinski načelnik uskladiti Pravilnik o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Babina Greda , u roku od 8 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke.
KLASA: 120-01/16-01/1 URBROJ: 2212/02-01/16-01-1
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Jakob Verić
Temeljem članka 17. stavak 1. Zakona o sustavu civilne zaštite (N.N. br. 82/15), članka 18. Statuta Općine Babina Greda «Službeni vjesnik» 11/09, 04/13, 03/14), članka 45. Poslovnika o radu Općinskog vijeća («Sl. vjesnik» 16/09), a na prijedlog Općinskog načelnika Općine Babina Greda, Općinsko vijeće Općine Babina Greda na sjednici održanoj dana 19 . prosinca, 2016. godine, donosi
ANALIZU STANJA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE NA PODRUČJU OPĆINE BABINA GREDA U 2016. GODINI
STANJE SUSTAVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA
U Općini Babina Greda u 2016. godini donesen je Poslovnik o radu Stožera civilne zaštite Općine Babina Greda.
Općinski načelnik je donio Odluku o određivanju pravnih osoba od interesa za civilnu zaštitu u Općini Babina Greda .
Tijekom godine vršen je raspored i poništenje rasporeda u Timu Civilne zaštite opće namjene.
1. VATROGASTVO
Vatrogasna postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva Babina Greda raspolaže s 5 vatrogasnih vozila ( 2 navalna vozila, 1 voziloza tehničke intervencije , 1 kombi vozilo kao potpora vozilu za gašenje požara i 1 kombi vozilo za prijevoz ljudi).
Općina Babina Greda je za 2016. godinu za rad Dobrovoljnog vatrogasnog društva Babina Greda doznačila sredstva za obavljanje redovne djelatnosti u iznosu od 65.000,00 kuna.
Također se može istaknuti da je vatrogasna postrojba (dobrovoljna) efikasno obavila do sada sve zadaće, što je rezultiralo uspješnim stanjem protupožarne zaštite na području Općine Babina Greda.
ZAKLJUČAK
Temeljem ove analize stanja sustava civilne zaštite na području Općine Babina Greda daje se zaključak:
1. Potrebno je daljnje usklađivanje akata iz područja civilne zaštite sa novim Zakonom o sustavu civilne zaštite (N/N 82/15) i ostalim Pravilnicima.
2. Smjernicama za razvoj i organizaciju sustava civilne zaštite Općine Babina Greda u 2017, godini treba utvrditi posebne aktivnosti , pravce djelovanja i financijska sredstva sa ciljem što kvalitetnijeg razvoja istog, sa financijskim učincima za trogodišnje razdoblje.
KLASA: 810-01/16-01/25 UR.BROJ: 2212/02-01/16-01-1
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Jakob Verić
Temeljem članka 17. stavak 1. alineja 1. Zakona o sustavu civilne zaštite («Narodne novine» br. 82/15), članka 18. Statuta Općine Babina Greda («Sl. vjesnik» 11/09, 04/13, 03/14) i članka 45. Poslovnika o radu Općinskog («Sl. vjesnik» 16/09) a na prijedlog Općinskog načelnika Općine Babina Greda Općinsko vijeće Općine Babina Greda na sjednici održanoj dana 19. prosinca, 2016. godine donosi
S M J E R N I C E ZA ORGANIZACIJU I RAZVOJ SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE NA PODRUČJU OPĆINE
BABINA GREDA U 2017. GODINI
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 157
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
57
Članak 1.
Donose se smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite u 2017. godini., a odnose na slijedeće subjekte:
1. CIVILNA ZAŠTITA: (Stožer civilne zaštite, općinska postrojba CZ opće namjene)
Sukladno procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških nesreća i katastrofa, te ratnih djelovanja i terorizma, Planu zaštite i spašavanja, Planu civilne zaštite, Stožer civilne zaštite i postrojbe civilne zaštite će izvršiti
- Osposobljavanje Tima civilne zaštite
- Potrebno je i dalje usklađivanje akata sa novim Zakonom o sustavu civilne zaštite (N/N 82/15) i novim Pravilnicima
- Ažuriranje evidencije pripadnika operativnih snaga sustava Civilne zaštite Općine Babina Greda.
Iz Proračuna Općine Babina Greda za 2017. godinu osigurana su sredstva u iznosu od 10.000,00 kuna za djelovanje sustava civilne zaštite za nabavku opreme.
2. VATROGASTVO
Za dobrovoljnu vatrogasnu postrojbu (DVD Babina Greda) , sukladno njihovim vlastitim programima i razvojnim projektima, u Proračunu osigurati sredstva u iznosu od 66.010,00 kuna.
Članak 2.
Ove Smjernice stupaju na snagu danom objave u «Službenom vjesniku» Vukovarsko-srijemske županije.
KLASA: 810-01/16-01/26 URBROJ: 2212/02-01/16-01 Babina Greda, 19 . prosinca, 2016. godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Jakob Verić
Na temelju članka 107. Zakona o cestama („Narodne novine“, broj 84/11., 22/13., 54/13., 148/13. i 92/14.), članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 150/11., 144/12. i 19/13.) i članka 18. Statuta Općine Babina Greda („Službeni vjesnik“ 11/09, 04/13, 03/14)¸ sukladno članku 2. i 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“, broj 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 26/03., 82/04., 110/04., 178/04., 38/09., 79/09., 153/09., 49/11., 84/11., 90/11., 144/12., 94/13., 153/13. i 147/14.) Općinsko vijeće Općine Babina Greda na 22. sjednici održanoj dana 19. prosinca, 2016. godine donijelo je sljedeću
JEDINSTVENU BAZU PODATAKA O NERAZVRSTANIM CESTAMA NA PODRUČJU OPĆINE
BABINA GREDA
Članak 1.
Donosi se Jedinstvena baza podataka o nerazvrstanim cestama na području Općine Babina Greda, kako slijedi:
Broj Naziv ceste/ulice K.č.br. Dužina (m) Širina (prosj.m) Stanje izgradnje
1 Cesta u Ulici Braće Radić 1980 1928 5 asfaltirana
2 Matije Gupca 1976 1400 4 asfaltirana
Petrov sokak 1984 95 5 asfaltirana
M.A.Reljkovića 1975 380 5 asfaltirana
Ulin sokak 1981 65 3 asfaltirana
Sajmište 1961 1000 5 asfaltirana
Sajmišre-odvojak i park. 554,1959,1961 140 m park. 80 5 asfaltirana
Bana J. Jelačića 1946,1947 1000 4 asfaltirana
Bana I. Mažuranića 1952 650 5 asfaltirana
Glišin sokak 1953 105 3,5 asfaltirana
Berava 1989 261,14 4 asfaltirana
Klasno 1967 474,30 4 asfaltirana
1967 330 4 makadam
Hrvatskih dragovoljaca 1990 173,74 5 asfaltirana
Čevatovo II 1950 757,04 4 asfaltirana
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 158
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
58
Josipa Kozarca 1971 202,43 4 asfaltirana
J. Blažekovića 1939 446,46 5 asfaltirana
J. Blažekovića-odvojak 1937 68,02 5 asfaltirana
Matije Bačića 1991,6082 941,29 5 asfaltirana
Saonica 6079 404,80 5 asfaltirana
J.J. Strossmayera 1969 560 4 asfaltirana
1970 300 3,5 asfaltirana
Gornja Rastevica 1927 283,23 3,5 asfaltirana
Tečine 6083 590 5 asfaltirana
Mijaljev sokak 1966 120 5 asfaltirana
1966 100 4 makadam
Nožice 1911 521,28 4 asfaltirana
Dorovački put 6042, 5645, 5970, 5664, 5904/1, 5904/2, 5551, 5901, 5873, 5524, 5872, 5866, 5674, 5662, 5525
7195 5
makadam
Članak 2.
Ova Jedinstvena baza podataka o nerazvrstanim cestama na području Općine Babina Greda čini sastavni dio Odluke o nerazvrstanim cestama („Sl. vjesnik“ 3/12) i objavljuje se u „Službenom vjesniku“.
KLASA: 363-01/16-01/65 URBROJ: 2212/02-01/16-01-1 Babina Greda, 19. prosinca, 2016. godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Jakob Verić
Temeljem članka 44. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13, 48/15) i članka 18. Statuta Općine Babina Greda („Sl. vjesnik“ 11/09, 04/13, 03/14) , Općinsko vijeće Općine Babina Greda, na svojoj sjednici, održanoj dana 19. prosinca, 2016. godine, donijelo je
P R O G R A M Korištenja sredstava ostvarenih od zakupa, prodaje i
davanje na korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u 2017.godini na području Općine
Babina Greda
Članak 1.
Sredstva ostvarena od zakupa, prodaje i davanje na korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske prihod su Općine Babina Greda u dijelu od 65 % ukupno naplaćenih sredstava na području Općine Babina Greda.
Članak 2.
Sredstva iz prethodnog članka namijenjena su isključivo za podmirenje dijela stvarnih troškova u vezi s provedbom Zakona o poljoprivrednom zemljišta, program uređenja ruralnog prostora izgradnjom i održavanjem ruralne infrastrukture vezane za poljoprivredu, program uređenja zemljišta u postupku komasacije i hidromelioracije, program očuvanja ugroženih područja i očuvanja biološke raznolikosti i program sufinanciranja i druge poticajne mjere za unapređenje poljoprivrede .
Članak 3.
Proračunom Općine Babina Greda u 2017.godini planiran je prihod od zakupa i prodaje poljoprivrednog zemljišta u iznosu od:
- 400.000,00 kuna od prodaje;
- 155.000,00 kuna od zakupa.
Članak 4.
Sredstvima iz članka 3. ovog Programa u 2017.godini planira se sufinanciranje provedbe:
1. Programa razvoja i poticanje gospodarstva u iznosu od 332.000,00 kuna, a koji uključuje:
- subvencije poljoprivrednicima, malim i srednjim poduzetnicima i trgovačkim društvima;
- veterinarski nadzor nad sajmom;
- deratizacija i dezinsekcija ,
- dezinfekcija sajma,
- izgradnju gospodarske zone (Geotermalni izvori d.o.o.)
- donacije udrugama u poljoprivredi;
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 159
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
59
- članarina u LAG-u „Bosutski niz“.
2. Programa održavanja komunalne infrastrukture u iznosu od 150.000,00 kn, a koji uključuje:
- odvodnju atmosferskih voda;
- održavanje nerazvrstanih cesta i javnih prometnih površina;
- nabavku opreme;
- geodetske i projektantske troškove;
- uređenje javnih površina uz nerazvrstane ceste;
3. Programa redovnog funkcioniranja općinskih tijela u iznosu od 22.000,00 kuna, koji uključuje:
- pokrivanje dijela troškova rada djelatnika JUO koji rade na provedbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu;
- pokrivanje dijela troškova usluga i opreme u JUO (poštanske troškove, troškove uredskog materijala, opreme i sl.), a koji služe provedbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu i koordinaciji sa Agencijom za poljoprivredno zemljište,
- pokrivanje troškova za rad povjerenstava i ostalih imenovanih osoba na provedbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
Članak 5.
Sredstva pomoći i subvencija realizirat će se na temelju općih akata Općinskog vijeća i načelnika.
Članak 6.
Općinski načelnik Općine Babina Greda i Jedinstveni upravni odjel Općine Babina Greda pratit će tijekom godine realizaciju ovog Programa.
Članak 7.
Ovaj Program stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom vjesniku” Općine Babina Greda.
KLASA: 320-01/16-01/1 URBROJ: 2212/02-01/16-01-1 Babina Greda, 19. prosinca, 2016. godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Jakob Verić
Na temelju članka 4. i 5. Zakona o socijalnoj skrbi (N/N 157/13, 152/14, 99/15) , članka 18. Statuta Općine Babina Greda („Sl. Vjesnik“ 11 /09, 04/13, 03/14) i članka 45. Poslovnika o radu Općinskog vijeća Općine Babina Greda („Sl. Vjesnik“ 16/11), Općinsko vijeće općine Babina Greda, na sjednici održanoj dana 19 . prosinca, 2016. godine, donijelo je
SOCIJALNI PROGRAM OPĆINE BABINA GREDA ZA 2017. GODINU
Prava iz sustava socijalne skrbi od Općine Babina Greda koja se mogu ostvariti temeljem Zakona o socijalnoj skrbi ("Narodne novine", br. 157/13) su:
Novčane naknade su:
1. pomoć za stanovanje,
2. jednokratna novčana pomoć,
3. društvena skrb za djecu i odrasle,
4. ostali oblici pružanja pomoći pojedincu ili udrugama
5. Sufinanciranje Crvenog križa
II-PRAVA I OBLICI SOCIJALNE SKRBI OPĆINE BABINA GREDA
1. POMOĆ ZA STANOVANJE
(1) Pravo na pomoć za stanovanje ima samac ili članovi kućanstva pod uvjetima propisanim Zakonom o socijalnoj skrbi, ako plaćanje troškova stanovanja ne ostvaruju po drugoj osnovi.
Pomoć za stanovanje se podrazumijeva pomoć za:
- pomoć za stanarinu – 3.600,00 kuna
- ogrjev- 53.400,00 kuna.
-sufinanciranje troškova potrošnje vode (40%) i dimnj. usluge 4.400,00 kuna
Za ovu namjenu je potrebno predvidjeti u Proračunu Općine za 2017. god ukupan. iznos od................ …… 61.400,00 kn
2. JEDNOKRATNA NOVČANA POMOĆ
Pravo na jednokratnu novčanu pomoć ostvaruju korisnici putem Zavoda. Izuzetno pravo na jednokratnu novčanu pomoć mogu ostvariti obitelji koje ispunjavaju socijalni uvjet ili uvjet imovine i prihoda u slučajevima teže bolesti i neophodnog liječenja i drugih nepredviđenih okolnosti.
U slučaju posebno nepovoljnih okolnosti, kao što su elementarna nepogoda, vanredni ili nesretni slučaj, iznos pomoći može se odobriti svim članovima obitelji.
Za ovu namjenu je potrebno predvidjeti u Proračunu Općine za 2017. god. iznos od........................... 23.600,00 kn
3. DRUŠTVENA SKRB ZA DJECU I ODRASLE
a) STIPENDIJE UČENICIMA I STUDENTIMA
Ostvaruje se sukladno Pravilniku o dodjeli stipendija u Općini Babina Greda, a isplaćuje se u svoti od 900,00 kn za 10 studenata prema odluci Općinskog Vijeća.
Za ovu namjenu je potrebno predvidjeti u Proračunu Općine za 2017. god. iznos od.............. …………………90.000,00 kn
b)POMOĆ ZA OPREMU NOVOROĐENOG DJETETA
Utvrđuje se iznos od 1.000,00 kuna po novorođenom djetetu.
Za ovu namjenu potrebno je predvidjeti u Proračunu Općine za 2017. Godinu iznos od……………………40.000,00 kn
c) POMOĆ STANOVNIŠTVU TREĆE ŽIVOTNE DOBI
Utvrđuje se iznos od 100,00 kuna osobama treće životne dobi koje nemaju mirovinu ili je imaju u iznosu manjem od 2.500,00 kuna.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 160
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
60
Za ovu namjenu potrebno je predvidjeti u Proračunu Općine za 2017. Godinu iznos od…………………..40.000,00 kn
d) OSTALI MATERIJALNI OBLICI POMOĆI (dar za djecu i ostalo)
- Dar za predškolsku i školsku djecu za božićne blagdane i ostalo
Za ovu namjenu potrebno je predvidjeti u Proračunu Općine za 2017. Godinu iznos od……… …30.000,00 kn
4. OSTALI OBLICI PRUŽANJA POMOĆI POJEDINCU ILI UDRUGAMA
a) PRAVO NA POMOĆ DJECI I ODRASLIMA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
Ovo pravo se ostvaruje na temelju medicinski indiciranog i neophodnog liječenja, a odnosi se na povećane izdatke koje roditelji ili staratelj imaju u svezi sa školovanjem ili liječenja djeteta sa teškoćama u psihofizičkom razvoju. Socijalno vijeće Općinskog vijeća će utvrditi pojedinačni iznos po korisniku za pojedine namjene na osnovu zahtjeva i priložene liječničke dokumentacije korisnika.
Za ovu namjenu je potrebno predvidjeti u Proračunu Općine za 2017. iznos od.........….............. ………………5.000,00 kn
b) POMOĆ OSOBAMA OBOLJELIM OD KARCINOMA
Općina Babina Greda će bolesnicima na intenzivnom liječenju od karcinoma (kemoterapiji) pomoći u plaćanju dijela izdataka troškova liječenja.
Za ovu namjenu je potrebno predvidjeti u proračunu Općine za 2017. godinu.......................................................10.000,00 kn
c) POMOĆ U KUĆI – sufinanciranje usluga 15.000,00 kn
5. SUFINANCIRANJE CRVENOG KRIŽA
Sufinanciranje djelatnosti Gradskog Hrvatskog crvenog križa, Županja sukladno Zakonskim odredbama 12.000,00 kn
III- POSTUPAK OSTVARIVANJA PRAVA
U rješavanju o pravima i oblicima socijalne skrbi iz ovog Programa primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku i Zakona o socijalnoj skrbi, te se u pravilu donosi odgovarajuće Rješenje za tekuću proračunsku godinu, a za korisnike koji ispunjavaju socijalni uvjet do promjene uvjeta (prestanka prava na socijalnu pomoć, koju utvrđuje nadležni CZSS Županja).
Zahtjevu (zamolbi) za ostvarivanje prava treba priložiti potrebnu dokumentaciju.
U postupku ostvarivanja prava iz ovog programa, konzultirati će se Centar za socijalnu skrb Županja, a po potrebi i druga državna tijela i ustanove.
Postupak utvrđivanja činjenica provodi Socijalno Vijeće Općine Babina Greda.
O ostvarenim pravima iz Socijalnog programa Općine Babina Greda nadležni službenik Odjela je dužan voditi odgovarajuće evidencije, propisane Zakonom o socijalnoj skrbi.
KLASA: 550-01/16-01/96 URBROJ: 2212/02-01/16-01-1 Babina Greda, 19. prosinca, 2016. godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Jakob Verić
Na temelju Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (N/N 79/07, 113/08), članka 18. Statuta Općine Babina Greda („Sl. vjesnik“ 11/09, 04/13, 03/14) i članka 45. Poslovnika Općinskog vijeća Općine Babina Greda („Sl. vjesnik“ 16/11) , Općinsko vijeće općine Babina Greda na sjednici održanoj dana 19. prosinca, 2016. godine, d o n o s i
PROGRAM MJERA ZAŠTITE PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI - DEZINFEKCIJA,
DEZINSEKCIJA I DERATIZACIJA NA PODRUČJU OPĆINE BABINA GREDA ZA 2017. GODINU
I UVOD
Zaštita pučanstva od zaraznih bolesti u Republici Hrvatskoj propisana je Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (Narodne novine br.79/07 113/08) i ostvaruje se obveznim mjerama za sprječavanje i suzbijane zaraznih bolesti.
II DEZINFEKCIJA
Planirana sredstva za 2017. godinu - 20.000.000,00 kuna
U tom smislu dezinfekciji se podvrgavaju na području Općine Babina Greda
prostori za održavanje sajmova i izložbi životinja.
Dezinfekciju javnih površina u vlasništvu općine obavljaju za to ovlaštene pravne ili fizičke osobe.
Za provođenje tretmana, obveznici provođenja moraju imati odgovarajući pribor i opremu, te povremeno kontrolirati uspješnost provedbe (brisevi čistoće).
III DEZINSEKCIJA
Planirana sredstva za 2017. godinu u iznosu od 33.000,00 kuna.
Najčešći štetni insekti na području Općine Babina Greda koje treba suzbijati radi zaštite zdravlja stanovništva su komarci.
Za suzbijanje komaraca na području Općine Babina Greda mogu se koristiti samo larvicidna i adulticidna sredstva koja su propisno registrirana i dopuštena za primjenu u Republici Hrvatskoj rješenjem Ministarstva zdravstva.
Za 2017. Godinu planira se po jedan tretman suzbijanja komaraca.
IV DERATIZACIJA
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 161
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
61
Planirana sredstva za 2017. godinu u iznosu od 27.000,00 kuna.
Deratizacija se provodi i na javnim mjestima, ustanovama, u prometnim sredstvima i drugim objektima od javnozdravstvenog značaja u općini te u svim domaćinstvima.
U tom smislu deratizacija na području Općine Babina Greda provodit će se na slijedećim otvorenim i zatvorenim površinama:
1. sajmovima,
2. objektima za javnu vodoopskrbu pitkom vodom,
3. objektima za proizvodnju i promet namirnica, predmeta opće uporabe, sirovina za njihovu proizvodnju, kao i prijevoznim sredstvima namjenjenim za njihov prijevoz
4. objektima ili prostorima za uklanjanje otpadnih voda i drugih otpadnih tvari (kanalizacijskom sustavu)
5. svim objektima zdravstva
6. objektima odgojno-obrazovne namjene
7. objektima javnog prometa
8. stambenim objektima i dvorištima te njihovom neposrednom okolišu
9. na javno-prometnim površinama, trgovima, parkovima, uz riječnu obalu te bilo kakvim vodenim pritocima
10. rekreacijskim zonama te objektima te namjene
11. općinskim deponijama ili divljim deponijama (nastalim nekontroliranim odlaganjem) krute otpadne tvari
U načelu, provodi se dvije godišnje akcije obveznih mjera Deratizacije
-proljetna akcija od 01. ožujka do 31. svibnja
-jesenska akcija: od 01. rujna do 30. studenog
V NAČIN FINANCIRANJA OBVEZNIH DDD MJERA
Provedbu obveznih DDD mjera na površinama, u prostorima i objektima pod sanitarnim nadzorom koji su u vlasništvu općine te stručni nadzor nad njihovom provedbom financira se iz sredstava općine.
Jednu akciju provođenja deratizacije u domaćinstvima sufinancira Općina Babina Greda u cijelosti, dok drugu akciju financiraju domaćinstva.
VI NADZOR NAD PROVEDBOM DDD MJERA
Upravni nadzor nad provedbom obveznih DDD mjera provodi nadležna Sanitarna inspekcija.
Osim upravnog nadzora predlaže se i stručni nadzor koji provodi Zavod za javno zdravstvo po osnovu ugovora sklopljenog sa općinom .
Klasa: 541-01/16-01/3 Ur.broj: 2212/02-01/16-01-1
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Jakob Verić
Temeljem članka 76. Članak 4. Zakona o sportu (N/N br. 71/06, 150/08, 124/10, 124/11,86/12, 94/13, 85/15), Proračuna Općine Babina Greda za 2016. godinu i članka 18. Statuta Općine Babina Greda (“Sl. Vjesnik” 11 /09,04/13, 03/14), članka 45. Poslovnika o radu Općinskog vijeća („Sl. vjesnik“ 16/09) Općinsko vijeće Općine Babina Greda na sjednici održanoj dana 19 . prosinca , 2016. godine d o n o s i
P R O G R A M javnih potreba sportskih udruga za 2017. godinu
I
Programom javnih potreba u sportu na području Općine Babina Greda za 2017. godinu kojom se utvrđuju aktivnosti, poslovi i djelatnost od značaja za Općinu Babina Greda:
-poticanje i promicanje sporta, osobito djece i mladeži,
-djelovanje sportskih udruga i sportsko rekreacijske aktivnosti građana,
- financiranje osnovnih uvjeta rada sportskih udruga (tekuće aktivnosti i sportska natjecanja),
-potpore sportašima za postignute značajne rezultate.
II
Za javne potrebe u sportu osiguravaju se sredstva u proračunu Općine Babina Greda za sportske aktivnosti, poslove i djelatnosti od značaja za Općinu Babina Greda kako slijedi:
1. Za financiranje rada sportskih udruga (nogometa, šaha, lova, ribolova i borilačkih vještina)
PLAN: 291.000,00 kuna
2. Potpora Općine Babina Greda sportašima za postignute značajne rezultate
PLAN: 15.000,00 KUNA
III
Sredstva osigurana Proračunom Općine Babina Greda u ukupnom iznosu od 15.000,00 kuna dodjeljuju se Zaključkom općinskog načelnika, a na temelju zahtjeva, uz dokaz o postignutim značajnim rezultatima u sportu
IV
Planirana sredstva iz točke II ove odluke rasporedit će se po podnesenom zahtjevu Udruge, odnosno, nakon provedenog javnog natječaja, ukoliko postoji više udruga sa istim djelokrugom rada i planiranim aktivnostima na području Općine Babina Greda.
V
Program stupa na snagu danom objave u "Službenom vjesniku" Vukovarsko-srijemske županije.
KLASA: 402-03/16-01/2 URBROJ: 2212/02-01/16-1
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Jakob Verić
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 162
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
62
Temeljem članka 30. stavak 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("N/N" br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00 , 129/00 i 59/01, 26/03-pročišćeni tekst, 82/04, 110/04,, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14, 36/15), članka 18. Statuta Općine Babina Greda (“Sl. Vjesnik” 11/09, 04/13, 03/14), članka 45. Poslovnika Općinskog vijeća Općine Babina Greda, (“Sl.vjesnik” 16/09) Općinsko vijeće Općine Babina Greda na sjednici održanoj dana 19 . prosinca, 2016. godine donosi
P R O G R A M GRADNJE OBJEKATA I UREĐAJAKOMUNALNE
INFRASTRUKTURE ZA 2017. GODINU
I
Ovim Programom se na području Općine Babina Greda planira gradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2017. godinu.
II
1. Dogradnja niskonaponske mreže LED rasvjeta
- procjena troškova
50.000,00 kuna
- financirat će se iz: - sredstava općinskog proračuna,
- sredstava Fonda za energetsku učinkovitost.
2.Izgradnja nove općinske zgrade
-procjena troškova
1.800.000,00 kuna
- financirat će se iz: - sredstava općinskog proračuna,
- sredstava Fonda za energetsku učinkovitost.
3. Plato ispred DVD-a
-procjena troškova
300.000,00 kuna
-financirat će se - iz sredstava općinskog proračuna
- sredstava Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU
4.Sportsko –rekreacijski centar
- procjena troškova
750.000,00 kuna
-financirat će se - iz sredstava općinskog proračuna
- sredstava Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU
5. Rekonstrukcija Dorovačkog puta
- procjena troškova
3.750.000,00 kuna
-financirat će se - iz sredstava općinskog proračuna
- sredstva EU fondova – mjera 7.2.2. ruralni razvoj
III
Program stupa na snagu danom objave u Službenom vjesniku Vukovarsko-srijemske županije.
Klasa: 363-02/16-01/3 Urbroj: 2212/02-01/16-01-1 Babina Greda, 19. prosinca, 2016. godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Jakob Verić
Na temelju članka 21. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("N/N" br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00 , 129/00 i 59/01, 26/03-pročišćeni tekst, 82/04, 110/04,, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14, 36/15) , članka 18. Statuta Općine Babina Greda (“Sl. Vjesnik 11/09, 04/13, 03/14) , članka 45. Poslovnika o radu Općinskog vijeća (“Sl. Vjesnik” 16/09) Općinsko vijeće Općine Babina Greda na sjednici održanoj dana 19 . prosinca, 2016. godine d o n o s i
P R O G R A M održavanja komunalne infrastrukture za 2017. godinu
I
Ovaj Program propisuje održavanje komunalne infrastrukture u 2017. godini na području Općine Babina Greda i to za slijedeće komunalne djelatnosti:
1. održavanje čistoće javnih površina , sajmišta i groblja,
2. održavanje nerazvrstanih cesta , nogostupa, parkirališta i poljskih putova
3. održavanje javne rasvjete.
Programom se utvrđuje opis i opseg poslova održavanja s procjenom troškova po pojedinim komunalnim djelatnostima.
II
Sukladno točki I Programa održavanje komunalne infrastrukture obuhvaća slijedeće komunalne djelatnosti
I. Redovito čišćenje javnih površina (trgova, otvorenih odvodnih kanala,igrališta), održavanje sajmišta i održavanje groblja
- ručno čišćenje javne prometne površine kod zgrade općinske uprave - svakodnevno,
- redovito čišćenje zelenih javnih površina,
- košenje trave na javnim površinama ispred zgrade općinske uprave, oko spomenika, vodocrpilišta, parkirališta i sajmišta
-održavanje sajmišta,
-održavanje kanalske mreže,
-hortikulturno uređenje javnih površina.
- košenje groblja ,
- košenje i krčenje kanala oko groblja,
- sanacija divlje deponije na groblju,
- održavanje kapelice i ograde na groblju,
- uređivanje i popravak staza.
Ukupno planirana sredstva: 115.000,00 kuna.
II Održavanje nerazvrstanih cesta , nogostupa, parkirališta i poljskih puteva
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 163
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
63
saniranje svih nerazvrstanih cesta u granicama građevinskog područja , a koji posao obuhvaća nabavku i ugradnju kamene sitneži prema potrebi, zimsko održavanje nerazvrstanih cesta, te održavanje poljskih puteva
Planirana financijska sredstva – 165.000,00 kuna.
III Održavanje javne rasvjete
Planirana financijska sredstva – 70.000,00 kuna.
III
Ovaj Program stupa na snagu danom objave u "Službenom vjesniku" Vukovarsko-srijemske županije. Klasa: 363-02/16-01/4 Urbroj: 2212/02-01/16-01-1
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Jakob Verić
Temeljem članka 9a. stavka 4. Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi (N/N broj 47/90 i 27/93, 38/09), članka 18. Statuta Općine Babina Greda (“Sl. Vjesnik” 11/09, 04/13, 03/14), Općinsko vijeće Općine Babina Greda na sjednici održanoj dana 19. prosinca, 2016. godine, donosi
PROGRAM javnih potreba udruga u kulturi za 2017. godinu
I
Ovim Programom javnih potreba u kulturi na području Općine Babina Greda za 2017.g. financirati će se programi i projekti od interesa za opće dobro koje provode udruge u kulturi na području Općine Babina Greda za 2017.g.
II
Ukupno sredstava financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge u kulturi na području Općine Babina Greda za 2017.g. planirana su u proračunu Općine Babina Greda u iznosu od 125.000,00 kn.
III
Planirana sredstva iz točke II ove odluke rasporedit će se nakon provedenog javnog natječaja
IV
Program stupa na snagu danom objave u "Službenom vjesniku" Vukovarsko-srijemske županije.
KLASA: 612-01/16-01/10 URBROJ: 2212/02-01/16-01-1
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Jakob Verić
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 164
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
64
OPĆINA CERNA AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA
Na temelju članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 66/01 i 129/05), članka 29. Statuta općine Cerna (Službeni vjesnik VSŽ 13/09) i članka 84. Poslovnika Općinskog vijeća (Službeni vjesnik VSŽ 13/09), na 20. sjednici Općinskog vijeća, održanoj 06. 12. 2016., donijeta je
O D L U K A O USVAJANJU STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE
CERNA ZA RAZDOBLJE 2016.-2020.
Članak 1.
Usvaja se Strategija razvoja Općine Cerna za razdoblje 2016. – 2020. godina.
Članak 2.
Tekst Strategije nalazi se u prilogu ove Odluke i čini njezin sastavni dio.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE CERNA 2016. – 2020.
Sadržaj
PREDGOVOR NAČELNIKA
1. UVOD
Osnovni strateški razvojni dokumenti kao polazište Strategije
Strategija EU 2020 - strateški ciljevi
Nacionalni operativni program
Strategija pametne specijalizacije RH
Županijska razvojna strategija
Lokalna razvojna strategija LAG-a Bosutski niz 2015.-2020.
Prostorni plan Županije
Prostorni plan Općine Cerna
3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
Osnovni podaci
Položaj općine Cerna u Županiji 15
Stanovništvo
Osnovne značajke prostora i prirodna obilježja
Struktura zemljišta
Klimatske karakteristike
Komunalna infrastruktura
Cestovni promet
Zračni promet
Željeznički promet
Pošta i telekomunikacije
Vodoopskrba
Odvodnja
Zbrinjavanje otpada
Energetika
Društvena infrastruktura
Lokana samouprava
Proračun
Obrazovanje i socijalna infrastruktura
Obrazovanje
Civilno društvo
Socijalna skrb i zdravstvo
Kultura
Zaštita prirode i okoliša
Gospodarstvo
Poljoprivreda
Ratarska proizvodnja
Stočarska proizvodnja
Voćarstvo
Povrćarstvo
SWOT analiza poljoprivrede
Turizam
Turistička ponuda
4. SWOT ANALIZA OPĆINE CERNA
5. STRATEGIJA RAZVOJA
Misija i vizija
6. GLAVNI RAZVOJNI CILJEVI 76
Strateški ciljevi
Strateški prioriteti
7. CILJEVI, PRIORITETI, MJERE I AKTIVNOSTI
Temeljna polazišta
SC 1. Razvoj i unaprjeđenje stabilnosti i sigurnosti u zajednici s naglaskom na povećanje kvalitete življenja na području Općine Cerna
Prioriteti i mjere
Razrada aktivnosti prema prioritetima
SC2. Zaštita okoliša, prirodne i kulturne baštine
Prioriteti i mjere
Razrada aktivnosti prema prioritetima
SC3. Razvoj gospodarstva, poljoprivrede i ruralni razvoj
Prioriteti i mjere
Razrada aktivnosti prema prioritetima
SC4. Razvoj i podizanje kvalitete turizma uz kreiranje i implementaciju novih sadržaja i usluga s ciljem stvaranja prepoznatljivog identiteta Općine Cerna
Prioriteti i mjere
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 165
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
65
Razrada aktivnosti prema prioritetima
SC5. Razvoj administrativnih kapaciteta općinske uprave Cerne
Prioriteti i mjere
Razrada aktivnosti prema prioritetima
Ciljani ekonomski pokazatelji
9. PROVEDBA, EVALUACIJA I IZVORI FINANCIRANJA
10. ZAKLJUČAK
LITERATURA
Popis tablica i slika
PREDGOVOR NAČELNIKA
Punopravnim članstvom Republike Hrvatske u Europskoj uniji prihvatili smo brojne standarde koji su bitno unaprijedili upravljanje gradovima i općinama, pa tako i našom Općinom. Jedan od tih standarda je strateško planiranje kao sastavnica strateškog, odnosno razvojnog upravljanja. Svima je jasno kako su raspoložive mogućnosti uvijek ograničene, i to najčešće financijskim kapacitetima, ali isto tako i svim drugim resursima, osobito kompetentnim i kreativnim ljudima koji uz svoju profesiju mogu pronaći vremena da se uključe u život i rad Općine.
Složena ekonomska situacija još je bitno utjecala na brzinu promjena koje bi trebala utjecati na razvoj gospodarstva, a time i na kvalitetu života stanovnika naše Općine. U takvim uvjetima pristupili smo izradi Strategiji razvoja Općine Cerna u želji da definiramo kako bi naša Općina trebala izgledati za deset godina i na koji način trebamo djelovati kako bismo živjeli bolje i kvalitetnije gospodarili sa raspoloživim resursima. U ovom dokumentu utvrdili smo ciljeve razvoja koje želimo ostvariti postupno, ali koji će sigurno u narednom razdoblju osigurati dobrobit stanovnika Općine.
Izrada ove Strategije nije bila lak zadatak, te je stoga povjerena timu stručnjaka tvrtke Hadrian
d.o.o. iz Zagreba koji su kroz brojne konzultacije s ciljanim grupama snimili našu gospodarsku i kulturnu realnost , postignutu kvalitetu života, te nam savjetovali moguće smjernice razvoja koje su utemeljene na našim mogućnostima. U tim smjernicama prisutni su brojni aspekti života u našoj Općini, od udruga civilnog društva preko gospodarskih subjekata, do umjetnika i stručnjaka koji svojim specifičnim doprinosom stvaraju nove vrijednosti i tako ostvaruju veću prepoznatljivost naše Općine. Stoga se ovom prigodom želim zahvaliti svima koji su sudjelovali u izradi ove strategije te tako dali svoj doprinosi. Time su pomogli da isplaniramo naš razvoj na dobrobit svih mještana , a osobito naših najmlađih.
I na kraju ovog predgovora, ali nikako manje važno, želim vas sve pozvati da se udružimo u provedbi Strategije razvoja i time unaprijedimo kvalitetu života u našoj Općini.
Načelnik Općine Cerna Goran Begović
1. UVOD
Svaka društvena sredina želi se razvijati , što je prirodna želja i potreba. Pri tome su mogućnosti uvijek na neki način ograničene i određene brojnim okolnostima: ljudskim potencijalima,
prirodnim okruženjem, ekonomskim stupnjem razvoja, te brojnim drugim društvenim i ekonomskim čimbenicima. Upravljanje, koje te želje i potrebe planira ostvariti i zajednici ostvariti kvalitetniji život, mora osmisliti razvojnu strategiju.
Strategije razvoja preduvjet je za maksimalno racionalno upravljanje promjenama. Ovaj dokument ima cilj, na temelju vrednovanja svih relevantnih čimbenika, kako onih društvenih tako i ekonomskih, utvrditi strateške ciljeve i način njihove realizacije u narednom više godišnjem razdoblju. Na taj način će se osigurati znatno veću povezanost i usuglašenost sa strateškim/programskim dokumentima viših administrativnih razina.
Dakle, Strategija razvoja ima za cilj pronaći odgovore na razvojna pitanja kako bi se osigurao razvoj jedinice lokalne samouprave. Činjenica je, da se neko područje može razvijati i spontano bez prethodnog planiranja i analize načina njegova razvoja, ali se na taj način ne može ostvariti optimalan i brz razvoj karakterističan za razvijene sredine. Bez strategije razvoj se najčešće svodi na realizaciju kratkoročnih i nasumičnih ciljeva. Jedan od zadataka Strategije razvoja općine Cerna svakako je i povezivanje lokalnih razvojnih potreba s europskim, nacionalnim i regionalnim razvojnim prioritetima, kao i s dostupnim europskim i nacionalnim financijskim sredstvima u skladu s propisima koji reguliraju njihovo korištenje.
S obzirom na preuzete obveze iz nadređenih strateških dokumenata, a s ciljem osiguranja razvoja potrebno je pored uloženih financijskih sredstava te potreba i interesa imati i jasno definirane ciljeve i strategiju kao i razrađene metode njihove realizacije. Razvoj koji se temelji na dugoročnim ciljevima i strategijama manifestira se ekonomskom razvijenošću, dobrom gospodarskom koordinacijom, kompatibilnošću gospodarskih subjekata, dobrom socijalnom politikom, te očuvanjem i zaštitom prostora kao najvrjednijeg resursa. Ovaj strateški dokument, artikulira viziju razvoja općine Cerna. Svakako treba naglasiti da je nakon provedbe strategije , potrebno evaluirati postignute rezultate i započeti novi proces planiranja razvoja.
2. METODOLOŠKI OKVIR
Izrada ovog dokumenta temelji se na osnovnim načelima strateškog menadžmenta. Takav pristup planiranju po načelima strateškog menadžmenta primjenjuje se i u javnom sektoru. Strateški menadžment omogućava visoki stupanj efikasnosti, efektivnosti i održivog razvoja. Stoga, izrada strategije razvoja jedinice lokalne samouprave predstavlja iznimno kompleksan proces koji podrazumijeva uključivanje svih relevantnih i referentnih dionika u proces izrade i provedbe strategije. To je kvalitativna pretpostavka rada koja dovodi do boljeg ukupnog rezultata, jer se kroz uključenost svih interesnih skupina i šire javnosti osigurava cjelovito sagledavanje problematike viši stupanj zainteresiranosti, te potiče uključivanje u realizaciju postavljenih ciljeva. U procesu rada koristit će se «bottom up» načelo (poticat će se davanje prijedloga, sugestija i kritika od najniže do najviše razine), kako bi se testirala ranija polazišta temeljena na «top down» koncepciji (da li je u skladu sa strateškim i institucionalnim odrednicama definiranim na razini Vukovarsko-srijemske županije, Vlade Republike Hrvatske i Europske unije).
Strategija razvoja općine Cerna rezultat je suradnje predstavnika općine Cerna te vanjskog tima konzultanata. U partnerstvo za izradu Strategije bili su uključeni i predstavnici gospodarskog, javnog, privatnog i civilnog sektora općine. Pri izradi Strategije
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 166
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
66
primijenjena je moderna participativna razvojna metodologija, te su shodno tome institucije i stanovnici općine Cerna imali priliku aktivno se uključiti i sudjelovati u planiranju razvoja svoje općine. Za potrebe izrade Strategije, osnovana je radna skupina i to u sljedećem sastavu:
1. Goran Begović
2. Krešimir Majstorović
3. Branko Stojčić
4. Josip Kuterovac
5. Krešimir Jukić
6. Ilija Grgić
7. Ilija Salić
8. Pavo Blažević
9. Željko Krešić
10. Božo Mišić
11. Jurica Katić
12. Kristina Štimac
13. Ivan Jemrić
14. Igor Begović
15. Ivica Čop
16. Alen Magdić
17. Milenko Martić
18. Marinko Vincetić
19. IvicaStepić
20. Mirko Bošković
21. Marko Peičić
22. Josip Bošković
23. Biljana Pavlović
24. Vladimir Baličević
25. Jozo Tesla
26. Mario Berač
27. Franjo Grgić
28. Zdenko Jurković
29. Marija Mišić
30. Ilija Rimac
31. Manda Đurić
32. Ružica Baletić
33. Franjo Leinveber
34. Ivica Jurčević
35. Stjepan Marić
36. Šimo Anušić
37. Irena Jelić
Metodologija izrade i provedbe, te način vrednovanja Strategije razvoja općine Cerna usklađena je s metodologijom izrade, sadržaju, i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija. Svrha prilagodbe jest postizanje jedinstvenog pristupa planiranju, povezanosti sa županijskom razvojnom strategijom te
usklađenosti s ciljevima i prioritetima u drugim strateškim dokumentima i programima (županijskim, nacionalnim, sektorskim kao i EU programima). Za vrijeme izrade Strategije razvoja općine Cerna korištena je Županijska razvojna strategija 2011.- 2013., koja je u vrijeme izrade ove Strategije je bila na snazi, kao prvi nadređeni strateški dokument. Važno je napomenuti da je u tijeku izrada nove Županijske razvojne strategije Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje 2015.-2020. te se očekuje da će biti usvojena tijekom 2016. godine, s kojom će se Strategija razvoja općine Cerna, ukoliko bude znatnijih odstupanja među dokumentima, naknadno uskladiti.
Za ocjenu stanja razvoja korišteni su relevantni pokazatelji prikupljeni od mjerodavnih institucija i ustanova. Na temelju SWOT analize, odnosno pregleda stanja, identificirani su trendovi i razvojni problemi općine Cerna. Aktivnim sudjelovanjem dionika temeljenim na partnerskom pristupu, postupno su se izdvajale unutarnje snage i slabosti, te vanjske prilike i prijetnje koje imaju značajan utjecaj na razvoj općine Cerna.
Nakon prikupljanja podataka o stanju na području te izradi nacrta analize stanja, a kako bi se poštovale razvojne smjernice participacijske metodologije izrade strateških dokumenata, sukladno napravljenoj analizi, te mogućnostima financiranja razvojnih programa, radna skupina je definirala ključne probleme koji se pojavljuju na području općine. Svi članovi radne skupine iznosili su mišljenja i stavove, koji su se definirali konsenzusom, a u svrhu izrade hipoteza SWOT analize. Nakon što su se definirali prioritetni problemi u svakom od sektora, pristupilo se izradi nacrta, te su se odredili strateški ciljevi razvoja. Za sve ciljeve definirana su prioritetna područja te mjere, odnosno, aktivnosti/programi/projekti koje treba poduzeti kako bi se Strategija realizirala.
Posebna pažnja posvećena je analizi razvojnih projekata, prije svega njihovim mogućnostima financiranja, čime se ispunjava i jedan od osnovnih ciljeva izrade, a to je da Strategija razvoja općine Cerna postane transparentan i učinkovit okvir za financiranje razvojnih projekata, odnosno da se dostupna sredstva odnose na one projekte koji jasno doprinose realizaciji postavljenih strateških ciljeva i razvojnih prioriteta. Primjenom ove metodološke osnovice moguće je na transparentan način osigurati vrednovanje onih aktivnosti definiranih u strateškim opredjeljenjima, viziji i ciljevima. Očekivani rezultati se stoga mogu sagledati u kontekstu polazišnih vrijednosti, ali i svih daljnjih faza razvoja. Naglasak se stavlja na izbor indikatora razvoja značajnih za realizaciju ciljeva, a što se definira u procesu evaluacije i monitoringa, pri čemu se ne sagledavaju samo ekonomske već i društvene koristi prioritetnih razvojnih projekata.
Ovaj dokument ima zadaću objediniti dva osnovna cilja :
a) Prvi je izrada ključnog strateškog dokumenta kojim se analizira postojeće stanje, definiraju potrebe, ciljevi i prioriteti, predlažu konkretne mjere i modeli kontrole i evaluacije.
b) Drugi je jačanje apsorpcijskog kapaciteta općine Cerna u korištenju bespovratnih sredstava, kroz usklađivanje razvojnih ciljeva i procesa sa županijskom razvojnom strategijom, nacionalnim sektorskim strategijama, operativnim programima i strategijom Europa 2020
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 167
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
67
Osnovni strateški razvojni dokumenti kao polazište Strategije
Na temelju toga kao polazište pri izradi Strategije razvoja općine Cerna uključeni su odnosno uvaženi su sljedeći strateški dokumenti:
● Strategija EU 2020 - strateški ciljevi
● Nacionalni operativni program
● Strategija pametne specijalizacije RH
● Strategija razvoja Vukovarsko srijemske županije (2011.-2013.)
● Lokalna razvojna strategija LAG-a Bosutski niz 2015.-2020.
● Prostorni plan Vukovarsko srijemske županije
● Prostorni plan Općine Cerna Strategija EU 2020 - strateški ciljevi
Strategija Europa 2020 je temeljni strateški dokument predložen od Europske komisije 2010. godine kako bi se unaprijedila ekonomija Europske unije. U okviru strategije EU 2020 posebnu ulogu imaju regionalne vlasti te jedinice lokalne samouprave (lokalne vlasti). Europa 2020 naslijedila je Lisabonsku strategiju za razdoblje 2000.-2010. Budući da EU strategija ne predstavlja samo formalnost, nego dokument prema kojemu se cjelokupni razvoj EU-a usmjerava (financira), Za Hrvatsku kao novu članicu pa tako i općinu Cerna bitno je stalno imati na umu temeljne odrednice razvoja EU te u njihovim okvirima realizirati potrebe i interes lokalne zajednice. Glavni prioritet strategije EU 2020 je pokretanje ekonomskog rasta. Ekonomski rast mora biti:
● pametan (učinkovite investicije u obrazovanje i inovacije),
● dugoročno održiv,
● uključiv, sa snažnim naglaskom na stvaranje novih radnih mjesta i smanjivanju siromaštva
Projekti s tako definiranim i razrađenim ciljevima imati će prednost u financiranju iz strukturnih fondova EU, te u tom pogledu valja imati na umu kako će općina Cerna sa svojim razvojnim projektima kandidirati za sufinanciranje strateških projekata iz Europskog fonda ruralnog razvoja, Europskog fonda regionalnog razvoja te Europskog socijalnog fonda. Ključni izazov bit če priprema projekata jer ulaskom Republike Hrvatske u punopravno članstvo EU, položaj i odgovornost za vlastiti razvoj jedinica lokalne samouprave se radikalno mijenja. Pored zajedničke agrarne politike (CAP), politike regionalnog i ruralnog razvoja su najvažnije zajedničke ekonomske politike u EU.
Prema Strategije Europa 2020 sektori u koje će se usmjeravati sredstva iz Kohezijskih fondova su:
● “čista” i energetski učinkovita vozila,
● sektor zdravstvenih usluga i farmaceutika,
● održivo graditeljstvo - energetski učinkovito zgradarstvo, inovativni građevinski materijali
● bio-utemeljena industrija i tržišta
● kulturne i kreativne djelatnosti Nacionalni operativni program
Na temelju Partnerskog sporazuma između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske,
razvijena su tri glavna operativna programa koji su prihvaćeni i usuglašeni s EK: Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., Operativni program ruralnoga razvoja 2014. – 2020. te Operativni program Učinkovitost i ljudski potencijali.
Europska komisija je u svibnju 2015. odobrila 24 programa ruralnog razvoja (Bugarska, Češka, Hrvatska, Irska, Italija, Njemačka, Rumunjska, Španjolska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina) koji su usmjereni na poboljšanje konkurentnosti sektora poljoprivrede EU, brigu o seoskim krajevima i klimi te na jačanje gospodarske i društvene strukture ruralnih zajednica u razdoblju do 2020. Očekuje se da će se tim programima otvoriti više od 40 000 radnih mjesta u ruralnim područjima i oko 700 000 mjesta za osposobljavanje i tako potaknuti inovacije, prijenos znanja, održivija poljoprivredna praksa i jačanje ruralnih poduzeća (područja). Za programe su na raspolaganju sredstva iz proračuna EU-a u vrijednosti od 27 milijardi EUR, a sufinancirat će se javnim sredstvima na nacionalnoj i regionalnoj razini i/ili privatnim sredstvima.
Operativni program ruralnoga razvoja Republike Hrvatske 2014 – 2020 vrijedan 2.4 milijarde eura sufinancira se iz Europskog fonda ruralnog razvoja koji ima glavni cilj jačanje europske politike ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe. Fond za ruralni razvoj poboljšava upravljanje i kontrolu nad politikom ruralnog razvoja za razdoblje 2007. - 2013. Fond se financira sredstvima zajedničke poljoprivredne politike (CAP) i pridonosi ostvarivanju ciljeva Strategije Europa 2020 promicanjem održivog ruralnog razvoja u cijeloj Europskoj uniji. Pridonosi ekološkoj i teritorijalnoj ravnoteži, zaštiti klimatskih uvjeta i uvođenju inovacija u poljoprivredni sektor. Programom ruralnoga razvoja 2014. -2020. definiraju se tri dugoročna strateška cilja:
Cilj 1. Poticati konkurentnost poljoprivrede
Cilj 2. Osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim promjenama Cilj 3. Postići uravnotežen teritorijalni razvoj ruralnih područja
Operativni program Konkurentnost i kohezija se sufinancira iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda (KF), a njegova se strategija temelji na koncentraciji ulaganja kroz deset tematskih ciljeva:
Cilj 1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija Cilj 2. Korištenje informacijsko – komunikacijske tehnologije Cilj 3. Poticanje poslovne konkurentnosti
Cilj 4. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije Cilj 5. Klimatske promjene i upravljanje rizicima
Cilj 6. Zaštita okoliša i održivost resursa Cilj 7. Povezanosti i mobilnost
Cilj 8. Socijalno uključivanje i mobilnost Cilj 9. Obrazovanje i cjeloživotno učenje Cilj 10. Tehnička pomoć
Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali ima za cilj pridonijeti rastu zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj. Njegova je ukupna vrijednost 1,85 milijardi eura, od čega se 1,58 milijardi financira iz proračuna Europske unije, uključujući 66 milijuna eura iz Inicijative za zapošljavanje mladih. Temelji se na pet glavnih ciljeva1:
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 168
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
68
Cilj 1. Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage Cilj 2. Socijalno uključivanje
Cilj 3. Obrazovanje i cjeloživotno učenje Cilj 4. Pametna administracija
Cilj 5. Tehnička pomoć
Strategija pametne specijalizacije RH
Europska unija pokrenula je inicijativu izrade strategija pametne specijalizacije kao novi pristup gospodarskom razvoju koji je baziran na ciljanoj podršci istraživačko razvojnim aktivnostima i inovacijama. Države članice fokusirale su se na stvaranje novog modela gospodarskog rasta koji će povećati ukupnu konkurentnost EU-a i smanjiti razlike u razvoju između gospodarstava svojih 28 članica. Vlada Republike Hrvatske donijela je na sjednici održanoj 30. ožujka 2016. godine Odluku o donošenju Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2020. godine. Cilj Strategije jest omogućiti učinkovitije korištenje ESI fondova i povećati sinergiju između sredstava EU-a i sredstava nacionalnih i regionalnih politika. Strategija pametne specijalizacije (u daljnjem tekstu: S3) trebala bi se temeljiti na dostupnim resursima i potencijalu za njihovo korištenje, identifikaciji konkurentnih prednosti, te tehnološkoj specijalizaciji kao temelju budućih inovacija. S3 će zemljama članicama pomoći potaknuti javne i privatne investicije u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije. Umjesto da se prati pristup „odozgo prema dolje“, primarno uključujući javni sektor, procesu izrade S3 treba se pristupiti „odozdo prema gore“ i kroz suradnju i zajednički napor javnog, znanstvenoistraživačkog i poslovnog sektora te i kroz proces poduzetničkog angažmana utvrditi vlastite snage i konkurentne prednosti. Glavni cilj S3 je transformirati hrvatsko gospodarstvo i povećati njegovu konkurentnost, koncentrirajući resurse znanja te povezujući ih s ograničenim brojem prioriteta. Identifikacijom ključnih prioriteta u S3 omogućit će se koncentracija istraživačkih kapaciteta i infrastrukture. To će koristiti i javnom i privatnom sektoru, koji će na taj način okupiti kritičnu masu istraživača koji će zajednički raditi na strateškim projektima istraživanja i razvoja (fundamentalnim i primjenjivim) s ciljem realizacije istraživačke izvrsnosti te komercijalizacije inovacija.
S3 definira kao prioritetna područja:
● zdravlje i kvaliteta života,
● energija i održivi okoliš,
● promet i mobilnost,
● sigurnost,
● hrana i bioekonomija.
S3 će biti vodeći princip koji okuplja poslovnu zajednicu, znanstveno-istraživačke i javne institucije kao i građane, s primarnim ciljem razvoja i korištenja inovacija za poticanje gospodarskog rasta i konkurentnosti. To će se postići provedbom S3, ne samo kroz aktivnosti predviđene Europskim fondom za regionalni razvoj, već i kroz aktivnosti predviđene kroz druge oblike financiranja istraživanja i razvoja kao i , tehnološkog razvoja te inovacija na nacionalnoj i EU razini.
Županijska razvojna strategija
Županijska razvojna strategija (ŽRS) Vukovarsko-srijemske županije (VSŽ) za razdoblje 2011.- 2013. godine ključni je planski dokument politike regionalnog razvoja za županije definiran unutar Strategije regionalnog razvoja RH s ciljem dugoročnog društveno-gospodarskog razvoja županije.
Vizija Vukovarsko-srijemske županije je:
Vukovarsko-srijemska županija je razvijena županija s konkurentnim gospodarstvom temeljenim na kvalitetnim ljudskim resursima i održivom korištenju prirodne i kulturne baštine, privlačna za ulaganja u proizvode i usluge veće dodane vrijednosti te s visokom razinom socijalne uključenosti.
Županijska razvojna strategija (ŽRS) temeljni je planski dokument za održivi društveno- gospodarski razvoj svake županije. Razvojna strategija identificirala je 4 strateška cilja koji se sastoje od 18 prioriteta i 65 mjera. Strateški razvojni ciljevi Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje 2011.- 2013.g. definirani su kao:
1. Konkurentno gospodarstvo
2. Razvoj ljudskih resursa i kapaciteta za upravljanje razvojem
3. Kvalitetno prostorno planiranje, moderna infrastruktura i očuvani okoliš
4. Unapređenje kvalitete života
Lokalna razvojna strategija LAG-a Bosutski niz 2015.-2020.
U lokalnu razvojnu strategiju LAG-a Bosutski niz uključeni su grad Otok i općine: Andrijaševci, Babina Greda, Cerna, Gradište, Vođinci, Jarmina, Ivankovo, Nijemci, Privlaka i Stari Mikanovci. LAG Bosutski niz obuhvaća prostor veličine 850,50 km2 na kojem živi 44.403 stanovnika.
Vizija razvoja LAG-a glasi:
„LAG Bosutski niz je prostor s konkurentnom poljoprivredom i malim gospodarstvom, kvalitetnim ljudskim resursima i očuvanom prirodnom i kulturnom baštinom, ugodan za rad i življenje.”
Tablica 1 - Prikaz strateških ciljeva, mjera i tipova operacija iz Strategije LAG-a
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 169
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
69
Prostorni plan Županije
Prostorni plan županije je temeljni dokument prostornog uređenja jedinice regionalne samouprave. Njime se razrađuju ciljevi prostornog uređenja i određuje racionalno korištenje prostora u skladu i u najvećoj mogućoj mjeri sa susjednim županijama, prostornim razvojem i zaštitom prostora. Temeljni ciljevi razvoja u prostoru Vukovarsko-srijemske županije su sljedeći:
1. Organizacija, uređenje i zaštita prostora na načelima održivog razvitka prioritetni su razvojni ciljevi Županije.
2. Poticati progresivni demografski razvitak.
3. Razvoj gradova i drugih naselja s pripadajućom infrastrukturom koji su nositelji središnjih funkcija
državnog i županijskog značaja kao i cjelokupnog prostora.
Prostorni plan Općine Cerna
Prostorni plan uređenja općine Cerna donesen je 2007. a čine ga knjiga 1. “I Tekstualni dio” i knjiga 2. “II. Grafički dio”. Izmjene i dopune prostornog plana uređenja općine Cerna usvojene su i donesene u travnju 2011. Prostorni plan uređenja općine Cerna je dugoročni i koordinirajući planski dokument, koji utvrđuje uvjete uređenja područja općine Cerna, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog, poljoprivrednog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša, zaštitu kulturne baštine i osobito vrijednih dijelova prirode za razdoblje do 2020. godine.
3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
Osnovni podaci
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 170
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
70
Položaj općine Cerna u Županiji
Prostor Općine Cerna dio je istočnog prostora Republike Hrvatske, odnosno jugoistočnog dijela geografske cjeline Istočne Hrvatske, kao najistočnije geografske cjeline Republike Hrvatske. Općina Cerna smještena je na obalama Biđa, Bosuta, Bitulje , Berave i Krajc kanala. Ove rijeke su po svojoj karakteristici praktično stajačice, te iste obiluju bogatom florom i faunom. Korita tih rijeka utkana su u mjesto, a ljepota vodotokova prelila se u duše i živote ljudi, koji su povezani kao i obale sa devet mostova. Zbog vodenih tokova i mostova dobila je nadimak «Mala Venecija».
Prema podacima Državne geodetske uprave - Područnog ureda za katastar - Ispostava Županja, Općina Cerna ima površinu 6.925,99 ha ili 69,26 km2. Njen udio u površini Županije iznosi 2,8%.
Za Općinu je karakteristična veća urbanizacija od ostalih sela. Svoj razvoj može zahvaliti svome prirodnom položaju, prirodnim ljepotama, podneblju, ali prije svega stanovnicima koji su marljivo kroz stoljeća živjeli u suglasju s prirodom.
Prema teritorijalnom ustroju lokalne samouprave, Općina Cerna pripada prostoru Vukovarsko- srijemske županije, koja zauzima jugoistočni dio geografske cjeline Istočne Hrvatske, odnosno
Republike Hrvatske. Kao dio prostora Vukovarsko-srijemske županije, Općina Cerna pripada zapadnom području Županije.IOpćina Cerna je na sjeveru u okruženju općina: Andrijaševci (sjeveroistok) i Ivankovo (sjeverozapad), Babina Greda na jugozapadu, Grada Županja, na jugu, općine Gradište na jugoistoku i općine Privlaka na istoku.
U Općini Cerna danas se nalaze dva samostalna naselja: Cerna i Šiškovci. Sjedište Općine je u Cerni. Prostornim planom Vukovarsko-srijemske županije utvrđen je sustav središnjih naselja kojim su naselja u Općini svrstana u dvije kategorije:
- područno i lokalno (malo razvojno) središte – Cerna,
- manje lokalno (poticajno razvojno) središte – Šiškovci.
Stanovništvo
Stanovništvo sa svojim obilježjima i aktivnostima čini jednu od okosnica razvoja svakog prostora te je prilikom odabira strateških pravaca razvoja neophodno analizirati postojeća obilježja stanovništva kako bi se odabralo realno utemeljeno strateško opredjeljenje. Na obilježja i razvoj demografske strukture djeluju biološki, društveno ekonomski, kulturni, obrazovni, zdravstveni i drugi čimbenici te se stoga poduzimanjem odgovarajućih aktivnosti usmjerenih na upravljanje određenim čimbenicima posredno može utjecati i na kretanje broja i strukture stanovništva.
Općina Cerna je prema posljednjem popisu po Popisu stanovništva 2011. godine na površini od 69,26 km2 imala 4.595stanovnika,što predstavlja 2,55% od ukupnog broja stanovnika Vukovarsko-srijemska županije, odnosno 0,12 % od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gustoća naseljenosti u Cerni je 65 stanovnika/km2.
U odnosu na Županiju, stanovništvo Općine je u promatranom razdoblju je u padu, posebice u razdoblju 2001. - 2011. godine. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine općina Cerna ima
4.595 stanovnika, pa se bilježi smanjenje broja stanovnika od 7,50% u odnosu na 2001. godinu. Stoga se i udio u stanovništvu Županije postepeni smanjivao.
Tablica 2. - Odnos ukupne površine, broja stanovnika, te gustoće u Županiji I Općini
Površina Stanovnici Gustoća stanovništva
Popis 2001. Popis 2011. Gnst 2011
km2 % broj st. % broj st. % broj st./km2
UKUPNO ŽUPANIJA
2.454 100 204.768 100 180.117 100 73,40
OPĆINA 71,14 2,90 4.990 2,44 4.595 2,55 64,59
Cerna 55,49 2,26 4.149 2,03 3.791 2,10 68,32
Šiškovci 15,65 0,64 841 0,31 804 0,45 51,37
Izvor: Popis stanovništva 2001. i 2011.
U općinskom središtu Cerni stanovništvo se smanjilo u posljednjem među popisnom razdoblju, kao i u Šiškovcima gdje je isto tako primijećen pad što je utjecalo na ukupno smanjenje broja stanovnika Općine.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 171
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
71
Tablica 3. - Podaci o kretanju broja stanovnika
GODINA
BROJ STANOVNIKA
Udio Općine % Cerna Šiškovci Općina Cerna Vukovarsko-srijemska županija
1981. 3.762 630 4.392 224.111 1,96%
1991. 4.117 625 4.742 231.187 2,05%
2001. 4.149 841 4.990 204.768 2,44%
2011. 3.791 804 4.595 180.117 2,55%
Izvor: Popis stanovništva
Dobna struktura stanovništva pokazuje vitalnost, biodinamiku i ekonomski potencijal populacije, te je preduvjet za označavanje nekog stanovništva mladim zrelim ili starim. U mlado stanovništvo ubraja se dobna skupina 0-19 godina, u zrelo 20-59 godina, te staro 60 i više godina. Dobna struktura općine Cerna ukazuje na zrelo stanovništvo (51,22% stanovništva), dok je
razlika u broju starije (17,23% stanovništva) i mlađe populacije (31,00% stanovništva) gotovo dvostruka. Prosječna starost stanovništva u 2001. godini bila je 35,0 godina (za RH 39,3 godina), indeks starenja1 iznosio je 55,6 (za RH 90,7) te koeficijent starosti2 17,30% (za RH 21,6%).
Tablica 4. - Dobna i spolna struktura stanovništva Općine
Popis stanovništva 2011.
Spol
Ukupno
Godine starosti
0-9 0-19 20-29 30-39 40-49 50-59 60-69 70 i više
Op. Cerna Svi 4.595 545 762 615 553 717 539 397 467
Muškarci 2.311 276 398 318 295 371 292 190 171
Žene 2.284 269 364 297 258 346 247 207 296
Cerna Svi 3.791 434 597 515 465 571 479 335 395
Muškarci 1.904 226 313 265 246 296 257 160 141
žene 1.887 208 284 250 219 275 222 175 254
Šiškovci Svi 804 111 165 100 88 146 60 62 72
Muškarci 407 50 85 53 49 75 35 30 30
Žene 397 61 80 47 39 71 25 32 42
Vukovarsko Srijemska županija
Svi 179.521 19.015 23.078 23.213 22.417 24.889 25.538 18.878 22.493
Muškarci 86.682 9.740 11.720 12.043 11.486 12.593 12.699 8.477 7.924
Žene 92.839 9.275 11.358 11.170 10.931 12.296 12.839 10.401 14.569
Izvor: Popis stanovništva 2011.
Pod radno sposobnim stanovništvom3 podrazumijevaju se osobe određene životne dobi, tj. žensko stanovništvo staro od 15 do uključivo 59 godina i muško stanovništvo od 15 do uključivo 64 godine života, koje se s obzirom na teoretsku fiziološku sposobnost smatra radno sposobnim stanovništvom. Na području općine Cerna 60,29% stanovnika čini radno sposobno stanovništvo, dok je 35,47% stanovništva aktivno.
1 Indeks starenja je odnos broja stanovnika starijih od 60 godina i mladih do 19 godina. 2 Koeficijent starosti je udjel staračkog kontinenta u ukupnom stanovništvu. 3 Prema Državnom zavodu za statistiku
Prema popisu stanovništva iz 2011. na području općine Cerna imamo 1383 kućanstva, dok je 2001. bilo 1460 kućanstava. Pad broja kućanstava u navedenom razdoblju karakterističan je za područje cijele Županije, a osobito je prisutan na području općina koje čine LAG Bosutski niz.
Tablica 5. - Zaposleno stanovništvo prema zanimanju i starosti na području općine Cerna
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 172
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
72
Popis stanovništva 2011.
Zanimanje
UKUPNO
Godine starosti
15-19 20-29 30-39 40-49 50-59 60-64 65 i više
UKUPNO OPĆINA CERNA 1168 10 268 304 348 187 20 13
Zakonodavci, dužnosnici i direktori 24 0 0 4 11 9 0 0
Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci 55 0 14 10 17 9 4 1
Tehničari i stručni suradnici 123 0 31 31 35 24 2 0
Administrativni službenici 95 0 66 27 26 15 2 0
Uslužna i trgovačka zanimanja 203 4 26 55 63 14 1 0
Poljoprivrednici, šumari, ribari i lovci 103 2 11 15 32 26 6 11
Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 253 3 76 66 65 40 3 0
Rukovoditelji postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači i sastavljači proizvoda
133 0 17 41 46 26 2 1
Jednostavna zanimanja 143 1 32 40 45 24 1 0
Vojna zanimanja 33 0 12 14 7 0 0 0
Nepoznato 3 0 1 1 1 0 0 0
Izvor: Popis stanovništva 2011.
Obrazovna struktura stanovništva
Prema podacima iz Popisa stanovništva 2011. godine o obrazovnoj spremi stanovništva starijeg od 15 godina pokazuje
kako je skoro polovica stanovništva sa završenom srednjom
školom.
Slika 1. - Stanovništvo prema stručnoj spremi
Svega nešto više od 4% stanovnika ima visoko obrazovanje, što ukazuje na potrebu poticanja mladih na školovanje kako bi se
bitnije unaprijedila znanja, a time i kompetencije stanovništva, osobito za potrebe gospodarskog razvoja.
Tablica 6. - Obrazovna struktura stanovništva
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 173
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
73
Spol Ukupno Bez škole Nezavršena škola
Osnovna škola
Srednja škola
Preddiplomski studij
Diplomski studij
Magisterij znanosti
Svi 3680 171 166 1386 1790 78 88 1
Muškarci
1840 31 68 622 1022 46 50 1
Žene 1840 140 98 764 768 32 38 0
% 100% 4,65% 4,51% 37,66% 48,64% 2,12% 2,39% 0,03%
Izvor: Popis stanovništva 2011.
Informatička pismenost stanovništva
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine 48,4% stanovnika Općine Cerna koristi se Internetom, dok njih 42,3% koristi
elektroničku poštu. Važno je primijetiti kako je 58% korisnika Interneta u rasponu od 10 do 29 godina starosti, 35% korisnika je između 30 do 49 godina, a svega 7% su korisnici iznad 50 godine života.
Tablica 7. - Stanovništvo staro 10 i više godina prema informatičkoj pismenosti i starosti
Starost Ukupno Korištenje elektroničkom poštom Korištenje Internetom
da ne nepoznato da ne nepoznato
Ukupno 4.050 1.942 2.103 5 2.222 1.818 10
10 - 19 762 693 64 5 736 21 5
20 - 29 615 523 92 - 557 58 -
30 - 39 553 323 230 - 390 161 2
40 - 49 717 278 439 - 371 345 -
50 - 59 539 104 435 - 138 401 -
60 - 69 397 18 379 - 27 369 1
70 i više 467 3 464 - 3 463 1
Izvor: Popis stanovništva 2011. godine
Osnovne značajke prostora i prirodna obilježja
U geomorfološkom smislu prostor Općine Cerna pripada prostoru Istočno-hrvatske nizine, kao dijelu makromorfološke regije Panonske nizine (A. Bognar), odnosno mikroregiji Vinkovačko- vukovarske lesne zaravni Istočno-hrvatske ravnice.U širem prostoru mogu se izdvojiti tri osnovna tipa reljefa: nizinski, zaravanski i brdski, nastalih pod utjecajem složenih endogenih i egzogenih procesa. Nizinski reljef u morfogenetskom smislu pripada fluvijalnom i fluvijalno- močvarnom reljefu, dok je zaravanski reljef rezultat djelovanja eolskih i sufozijskih procesa. U morfostrukturnom pogledu nizine su akumulacijsko-tektonski tip reljefa, dok lesne zaravni pripadaju tipu akumulacijsko-denudacijskog reljefa.
Na prostoru Općine Cerna, ali i na širem prostoru, osnovne reljefne karakteristike su određene odnosom viših lesnih zona i aluvijalnih ravni. Ovakav reljef karakterizira jednoličan geološki sastav i neznatne visinske razlike.
U geološkoj građi reljefa prevladavaju mladi kvartarni sedimenti, pleistocenske i holocenske starosti. Na geološki mladoj osnovi izmodeliran je tipični nizinski reljef, u okviru kojega se mogu izdvojiti cjeline lesnog ravnjaka, te niže lesne zone, koja zauzima područje vučanske i biđ- bosutske nizine.
Područje Općine Cerna, koje se nalazi južnije od prostora lesne zaravni je u području niže lesne zone koja pripada prostoru bosutske nizine. U građi reljefa najrasprostranjenije su naslage močvarnog i pretaloženog prapora, dosta glinovite, a ponekad pjeskovite, dok su močvarne naslage zastupljene u uskom pojasu bosutske nizine.
Nadmorske visine reljefa na području Općine kreću se od 80,8 do 86,2 m, te visine rastu od juga prema sjeveru i sjeveroistoku, odnosno prema području lesnog ravnjaka. Prosječne nadmorske visine naseljana području Općine Cerna: Cerna 86 m i Šiškovci 85 m. Područje Općine Cerna, s obzirom na prirodno-geografske osobine i pripadnost prostoru tipične panonske ravnice ima odlike umjereno kontinentalne klime, kao i širi prostor u okruženju.
Struktura zemljišta
Prema podacima iz 2015. godine od 6.925 hektara na području Općine Cerna prema katastarskim kulturama imali smo sljedeće stanje4:
4Izvor: Informacija o ostvarenju biljne proizvodnje u 2015. godini Vukovarsko-srijemske županije
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 174
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
74
● poljoprivrednog zemljišta 3.741 ha od čega je bilo: 3.567 ha oranica, 29 ha voćnjaka, 98 ha livada i 47 ha pašnjaka;
● šuma 2.495 ha, te
● neplodnog zemljišta 689 ha.
Klimatske karakteristike
Kako je klima ukupnost svih vremenskih prilika na nekom području u dugogodišnjem razdoblju, analiziran je višegodišnji niz osnovnih meteoroloških elemenata razdoblja 1981. – 2015. klimatološke postaje Gradište. Gradište je udaljeno od Cerne samo 5 km. Upravo zato, slobodni smo zaključiti kako meteorološki podaci Gradišta dovoljno dobro prezentiraju i klimu Cerne.
Nadmorska visina Cerne je 81 m i koordinate su 45 ̊11 ̀22" N, 18 ̊41 ̀15" E.
Temperatura zraka
1. Srednja mjesečna i godišnja temperatura zraka
Najhladniji mjesec u godini je siječanj (0.8̊ C). Tijekom višegodišnjeg razdoblja (1981. – 2015.) srednja mjesečna temperatura zraka spomenutog mjeseca kretala se od -5.6 ̊ C ( 1985. g.) do 6.6 ̊C (2007. g.). Dakle, na analiziranom lokalitetu u najhladnijem mjesecu može biti tek neznatno hladnije u odnosu
na ožujak (7.2̊ C). I upravo zato, uzgoj nekih povrtlarskih kultura te vegetacija voćaka može početi ranije nego što smo na to navikli. Najtopliji mjesec u 2015. godini bio je srpanj (22.1̊ C). No, u 11 godina promatranog vremenskog niza najtopliji mjesec bio je i kolovoz. Ako je k tome spomenuti mjesec još i suh, povrtlarske kulture, a i voće mogu stradati. Prosječna temperatura zime (1.7̊ C) ukazuje na činjenicu kako su zime relativno blage. To nam potvrđuje podatak kako u samo 6 godina srednja temperatura ovog godišnjeg doba ima negativan predznak. Za voće zbog akumulacije inaktivnih temperatura zraka to katkada i nije dobro.
Proljeće je toplije od zime za 10.5 ̊ C. Samo je 1987. godine temperatura proljeća bila niža od 10.0̊ C. I zato, slobodno zaključujemo kako će rast posijanih i posađenih povrtlarskih kultura biti vrlo intenzivan. Međutim, ako kolanje sokova u voćkama krene ranije postoji mogućnost stradanja od mraza. Ljeto je toplo, jer je u samo 4 godine analiziranog vremenskog niza prosječna temperatura zraka bila niža od 20.0̊ C. Jesen u proteklih 35 godina samo u 2 godine imala temperaturu zraka nižu od 10.0̊ C. Navedeno nam govori da tijekom jeseni povrtlarske kulture mogu dugo zoriti. Tome u prilog ide i činjenica kako se ponekih godina događalo da je jesen toplija od proljeća. Razdoblje vegetacije s prosječnom temperaturom zraka od 18.4̊ C povoljno je za uzgoj povrtlarskih kultura na otvorenom, ali i voća. Prosječna temperatura zraka u svim promatranim godinama analiziranog vremenskog niza veća je od 15.0 ̊C.
Tablica 8. - Srednje mjesečne i godišnje temperature zraka
2. Apsolutne maksimalne temperature zraka
Apsolutne maksimalne temperature zraka imaju katkada negativan utjecaj na uzgoj poljoprivrednih kultura. Naime, pri
temperaturi zraka jednakoj ili većoj 30.0 ̊ C biljke doživljavaju takozvani temperaturni stres. One zaostaju u rastu i razvoju. Vrijedno je istaknuti kako na analiziranom lokalitetu pojave maksimalnih temperatura zraka većih ili jednakih 30.0̊ C ima od
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 175
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
75
travnja do rujna. I zato, nije isključeno da povrtlarske kulture u svojoj najranijoj fazi rasta i razvoja počinju odjednom zaostajati u rastu. Posebnu pozornost treba obratiti na maksimalnu temperaturu zraka izmjerenu 6. kolovoza 2012. godine, jer je tada u hladu izmjereno 40.8̊ C. Prisjetimo se kako i voćke kod ekstremno visokih temperatura zraka stradavaju na način da se plodovi suše pa opadaju. Vjerujemo kako je mnogim povrtlarima još uvijek svježe sjećanje na 18. rujan 2015. godine kad je apsolutna maksimalna temperatura zraka bila 37.7̊ C. Naime, zrioba povrtlarskih kultura je stala, a plodovi su bili spaljeni i deformirani. Isto se dogodilo i na voćkama. Eto, i to se u godinama koje dolaze može dogoditi u široj okolici analiziranog lokaliteta.
3. Broj vrućih dana (Tmaks >= 30.0̊ C)
Posljednjih 10 godina prosječni broj vrućih dana tijekom srpnja i kolovoza kod povrtlara izaziva strah, jer je broj spomenutih dana vrlo često veći od 20. U analiziranom vremenskom razdoblju broj vrućih dana tijekom godine kreće se od 13 (1984. godine) do 72 (2012. godine). No, prosječan broj od 33 vruća dana mora svakom povrtlaru i voćaru biti u mislima prilikom odabira vrste i sorte uzgajanih kultura. Naime, navedene su kulture različito otporne na temperaturni stres. Njihova tolerancija prema ekstremno visokim temperaturama zraka u pojedinim fazama njihovog rasta i razvoja vrlo je različita.
4. Apsolutne minimalne temperature zraka
Apsolutne minimalne temperature zraka imaju najveći negativni učinak na povrtlarske kulture tijekom nicanja i zametanja plodova. Voćke u fazi pupanja, te cvatnje stradavaju već pri temperaturi zraka od -0.6̊ C. Minimalne temperature zraka na 200 cm od tla, a niže od točke smrzavanja pojavljuju se od listopada do travnja. Vrijedno je istaknuti minimalnu temperaturu zraka 31. siječnja 1987. godine ( -25.0̊ C ) kad je staklenike u kojima su se uzgajale neke od povrtlarskih kultura trebalo dobro zagrijati.
5. Broj hladnih dana (T min < 0.0̊ C)
Prosječno je na promatranom lokalitetu tijekom godine 77 dana s temperaturom zraka nižom od točke smrzavanja, ali na 200 cm od tla. No, posljednjih je godina taj broj u opadanju. Najviše hladnih dana bilo je 1993. godine (114 dana), a najmanje 2014. godine ( samo 30 dana). Unutar godine dana ističe se siječanj s prosječno 21 hladnim danom. Pojava 6 hladnih dana u travnju (2003. godine) ne smije nas ostaviti ravnodušnim, jer se to može dogoditi i u godinama koje dolaze.
6. Najniža minimalna temperatura zraka na 5 cm od tla
Negativne vrijednosti temperature zraka na 5 cm od tla povrtlarima su interesantne tijekom proljetnih mjeseci. Naime, nastale štete katkada su katastrofalne. Pojava spomenutih temperatura zraka na analiziranom lokalitetu pa i u široj okolici moguća je od 29. listopada do 9. svibnja. Najniža temperatura zraka na spomenutoj visini je -29.0 ̊C, a izmjerena je 31. siječnja 1987. godine. Dakle, pri tlu je u odnosu na temperaturu mjerenu na 200 cm bilo hladnije za 4.0 ̊C. Vrijedno je istaknuti -8.1 ̊C u travnju, a posebno -2.1̊ C izmjeren u prvoj dekadi svibnja 2005. godine.
7. Broj dana s minimalnom temperaturom zraka na 5 cm od tla manjom od 0.0 ̊C
Prosječno 14 dana s minimalnom temperaturom zraka na 5 cm od tla manjom od 0.0 ̊ C u ožujku, pokazatelj je kako sjetva povrtlarskih kultura na otvorenom može biti rizična. Eventualno niknute ili posađene povrtlarske kulture u travnju mogu stradati, jer je u Gradištu prosječno 4 dana s navedenom temperaturom zraka. No, stradati mogu i neke od voćaka.
Oborine
1. Mjesečne i godišnje količine oborine
Tijekom godine prosječno padne 676 mm oborine. Godišnje količine kreću se od 371 mm (2000. g.) do 991 mm (2010. g.). U analiziranom vremenskom nizu prisutno je 11 vlažnih (više od 750 mm oborine), 12 sušnih (manje od 600 mm oborine) i 12 umjerenih godina (600-750 mm oborine). Vrijedno je istaknuti kako je tijekom posljednjih 10 godina bilo podjednako vlažnih i umjerenih ( 3 godine), te 4 sušne godine. U razdoblju od 2010. – 2015. godine pojavile su se uzastopce dvije suhe godine ( 2011. i 2012. g.). I zato, prilikom planiranja povrtlarske proizvodnje treba na vrijeme osigurati dovoljno vode za eventualno navodnjavanje. U odnosu na godišnju količinu oborine, tijekom zime padne 20%, proljeća 25%, ljeta 28%, jeseni 27%, a razdoblja vegetacije 56%. Iz navedenog nije teško zaključiti kako u prosjeku tijekom proljeća, pa i ljeta padne dovoljno oborine. No, oscilacije količina oborine iz godine u godinu su velike. Tijekom proljeća količine oborine se kreću od 48 mm do 303 mm, a ljeta od 59 mm do 367 mm. I zato, uzgoj povrtlarskih kultura može biti vrlo nesiguran ako nema uspostavljenog sustava za navodnjavanje. Najmanje oborine padne u veljači (38 mm), a najviše u lipnju (79 mm). Da je manjak vode u tlu prisutan već u ožujku, potvrđuje nam mjesečna količina oborine od samo 2.5 mm izmjerena 2003. godine.
2. Broj dana s količinom oborine jednakom ili većom od 1.0 mm
Najviše dana s količinom oborine jednakom ili većom od 1.0 mm ima u travnju, svibnju i lipnju, a što je donekle i dobro za uzgoj povrtlarskih kultura, ali i nepovoljno s obzirom na vrlo često vlaženje lisne mase kada su uvjeti za širenje biljnih bolesti i štetnika na voćkama vrlo povoljni. Neosporna je činjenica da u ponekim godinama povrtlarske kulture mogu trpjeti od nedostatka vode u tlu. Naime, već u ožujku 2003. godine nije bilo niti jednog dana, a u travnju 2007. godine samo 2 dana s oborinom naprijed navedene količine. Velik broj dana s oborinom pojavljuje se u lipnju (17 dana) čime povrtlarske kulture trpe od viška vode u tlu. Velik broj dana u kolovozu (16) usporava zriobu, te ubrzava propadanje plodova u polju, ali i u voćnjacima.
3. Dani sa snježnim pokrivačem jednakim ili većim od 1 cm
Snijega na tlu navedene visine ima od studenog do travnja. Upravo 4 dana u travnju 1997. godine za neke već niknule povrtlarske kulture bilo je pogubno. To je i razlog da sa sjetvom i sadnjom ipak ne treba žuriti. Vrijedno je istaknuti kako je tijekom proteklih 35 godina bilo i godina kad je snijega na tlu navedene visine bilo 4 dana i to samo u prosincu 1989. godine. No, to nije ni malo dobro, ako se prisjetimo da se topljenjem snijega u tlu tijekom zime akumulira voda u dubljim slojevima tla, a što predstavlja zalihu vode biljkama potrebne tijekom proljetnih mjeseci. Posljednjih 10 godina prosječno ima 28 dana sa snijegom na tlu. No, tijekom tih godina bilo je snijega na tlu samo 12 (2014. godina), ali i 52 dana (2010. godine).
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 176
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
76
Relativna vlažnost zraka
Poznato nam je kako u zraku uvijek ima vodene pare. No, kolika je njena količina ovisi o uvjetima za isparavanje vode sa zemljine površine. Vlažnost zraka se iskazuje na više načina. Međutim, u svakodnevnom životu najčešće se iskazuje pomoću relativne vlažnosti zraka. To je omjer između stvarnog i ravnotežnog tlaka vodene pare iskazan u postocima. Kad je postotak vlage u zraku velik dolazi je do zasićenja, nastaje rosa, magla i oblaci, a čovjek osjeća sparinu.
Prosječna godišnja relativna vlažnost zraka na analiziranom lokalitetu iznosi 74%. Najviše vlage u zraku ima tijekom prosinca (85%), a najmanje tijekom travnja (66%). I zato, tijekom travnja količine vode izgubljene evapotranspiracijom rastu. No, kolovoz 2012. godine sa samo 45% vlažnosti treba pamtiti, jer biljke s kratkim a ponegdje i dubljim korijenovim sustavom više nisu imale na raspolaganju lako pristupačnu vodu u tlu.
Ljeto je godišnje doba s najmanjom, a proljeće s najvećom relativnom vlažnošću zraka. Dakle, isparavanje je ljeti pojačano pa povrtlarske kulture treba navodnjavati. Tijekom vegetacije prosječna relativna vlažnost zraka manja je od 80%.
1. Broj dana s relativnom vlagom zraka u 14:00 sati većom ili jednakom 80%
Broj dana s relativnom vlagom zraka u 14:00 sati većom ili jednakom 80% upozorenje je povrtlarima i voćarima, jer su kod takvih dana uvjeti za razvoj biljnih bolesti i štetnika vrlo povoljni. No, u vrijeme cvatnje i formiranja plodova manje spomenutih dana traži veće količine vode za navodnjavanje. Spomenutih dana najmanje je u srpnju i kolovozu a najviše u prosincu.
Osunčavanje
Trajanje sijanja sunca nazivamo osunčavanjem i izražava se u satima. Na temelju mjerenja heliografom (instrument koji bilježi trajanje sijanja sunca u satima) proizlazi kako sunce u prosjeku na analiziranom lokalitetu sije prosječno 2125 sati u godini dana.
U odnosu na prosječno godišnje trajanje sijanja sunca, tijekom zime sunce sije 10%, proljeća 29%, ljeta 41%, a jeseni 20%. Kako tijekom razdoblja vegetacije sije 71% od ukupnog godišnjeg trajanja, zaključujemo da povrtlarske kulture, te voćke imaju na raspolaganju dovoljan broj sati sijanja sunca. No,
posebno tijekom proljeća pa i ljeta broj sati sijanja sunca garantira povoljne uvjete za rast i razvoj navedenih kultura.
Tijekom kolovoza kad je dozrijevanje navedenih kultura vrlo intenzivno, ukupan broj sati sijanja sunca se kreće od 183 (1991. godina) do 366 sati (2012. godina) što nas upućuje na veliku varijabilnost analiziranog meteorološkog elementa.
Vjetar
Poznato je da vjetar nastaje kao posljedica horizontalne razlike atmosferskoga tlaka. Gdje te razlike ima, one nastaju uslijed različitih temperatura zraka.
Prosječna godišnja jačina vjetra je 1.8 bofora (povjetarac), a to je vjetar koji se osjeća na licu. Najveća jačina vjetra je tijekom ožujka i travnja, a najmanja tijekom kolovoza, rujna i listopada.
Ljeto je godišnje doba s prosječnom najmanjom jačinom vjetra. I zato, mala je vjerojatnost da će povrtlarske kulture tijekom zriobe stradati od navedenog meteorološkog elementa.
U okolici Cerne vrijeme nije jednolično, jer se izmjenjuju toplija i sunčanija razdoblja sa svježim i kišovitijim danima. No, višegodišnji nizovi analiziranih meteoroloških elemenata otkrivaju specifičnosti klime koja je prisutna kako u Gradištu, tako i u Cerni.
Komunalna infrastruktura
U okviru komunalne infrastrukture Općine analizirali smo područje prometa (cestovnog, zračnog, željezničkog), telekomunikacija, vodoopskrbe i odvodnje, zbrinjavanja otpada i energetike.
Kako je zaštita od požara obvezna sastavnica uređene komunalne infrastrukture u ovom djelu analizirali smo i postojeći sustav zaštite od požara na području Općine kojeg čini Dobrovoljna vatrogasna postrojba.
Cestovni promet
Prometnu prohodnost prostora Općine Cerna osigurava mreža koju tvore državne ceste, županijske ceste, lokalne i nerazvrstane ceste, te šumski i poljski putovi. U zoni naselja Cerna spajaju se tri prometna pravca županijskih cesta, čime je osigurana daljnja prometna povezanost Općine s okruženjem.
Tablica 9. - Karakteristike postojeće cestovne mreže na području općine Cerna
Redni broj
Kategori ja i broj ceste
Opis ceste
Širina kolnika (m)
Duljina ceste na području Općine (km)
Vrsta zastora
1. D55 Borovo (D2)-Vinkovci-GP Županja (gr. BiH) 7,0 0,6 asfaltbeton
2. Ž 4167 Ivankovo (D46) - Retkovci - Prkovci- Šiškovci- Cerna 5,0-6,0 6,0 asfaltbeton
3. Ž 4170 Vinkovci (D46) -Cerna -Gradište -Županja (D55) 6,0 4,9 asfaltbeton
4. Ž 4221 Cerna (Ž 4170) - Babina Greda (Ž 4218) 5,0-6,0 9,2 asfaltbeton
5. L 46017 Prkovci (Ž 4167) - Babina Greda (D520) 4,0-6,0 3,2 asfaltbeton
6. L 46018 Cerna (Ž 4170) - željeznički kolodvor 6,0 1,0 asfaltbeton
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 177
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
77
Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Cerna
Što se tiče stanja kolnika najlošija situacija je na mreži županijskih cesta, gdje je veći dio kolnika u kategoriji loše do srednje. Dio kolnika županijskih cesta ima širinu manju od 5,50 m što bi trebala biti minimalna širina županijskih cesta za dvosmjeran promet. Stanje kolnika lokalnih cesta je u kategoriji srednje, što je bolje nego na dijelu županijskih cesta.
Cestovni promet putnika obavljaju ovlašteni koncesionari autobusnog prometa. Najvažnije autobusne linije na području te broj dnevnih linija (odnose se na radne dane) navedene su u sljedećoj tablici.
Tablica 10. - Autobusni promet na području općine Cerna
Redni broj
Stanica Dolasci
Odlasci
1. Cerna 22 17
2. Šiškovci 16 12
Izvor: Polet d.o.o., obrada AR VSŽ HRAST d.o.o.
Zračni promet
Najbliža zračna luka nalazi se u susjednoj Osječko-baranjskoj županiji, a udaljena je 44 km od općine Cerna. Radi se o Zračnoj luci Osijek koja ima status međunarodne regionalne zračne luke. Međunarodna zračna luka Zagreb-Pleso udaljena je 251 km, a do nje se najbrže stiže autocestom A3.
Željeznički promet
Prostorom Općine prolazi jedno kolosječna željeznička pruga Vinkovci-Županja. Navedena pruga u mreži željezničkih pruga Republike Hrvatske svrstana je u sporedne pruge drugog reda. Ukupna duljina pruge je 33,65 km, od toga je na području Općine Cerna 3,8 km. Pruga je izgrađena i otvorena za promet 1901. godine. Karakteristike pruge su ravničarske.. Prijem i otprema putnika s područja općine obavlja se iz kolodvora ''Cerna'' u kojem prodaju prijevoznih karata obavlja putnička blagajna za unutarnji promet. U kolodvoru nema perona, nego se za ulazak i izlazak putnika koriste nasute uređene površine.
Dozvoljeno opterećenje je 200 kN po osovini, a brzina je ograničena na 50 km/h. Na području Općine postoji jedno službeno mjesto: kolodvor Cerna.
Tablica 11. - Broj dnevnih linija
Redni broj
Stanica Dolasci Odlasci
1. Cerna 7 7
Izvor: HŽ d.d., vozni red, obrada AR VSŽ HRAST d.o.o.
Pošta i telekomunikacije
Poštanski promet na području općine Cerna organiziran je putem kurirskih službi i poštanskih ureda, koji se nalaze u sastavu Hrvatske pošte d.d. Zagreb i to kroz poštanski ured Cerna (32272) koji obavlja usluge za naselja: Cerna i Šiškovci.
Područje općine Cerna ima dobru pokrivenost fiksnom telefonskom mrežom što dokazuje veliki broj mjesnih centrala priključeni na UPS Cerna i UPS Šiškovci. Telekomunikacijska infrastruktura sastoji se od fiksne i mobilne telekomunikacijske opreme koja pokriva cijelo područje Općine Cerna. Nepokretna mreža u Vukovarsko-srijemskoj županiji organizirana je unutar područja Županije kao dva pristupna područja: PP Vukovar i PP Vinkovci.
Pristupno područje obuhvaća pristupnu centralu s njenom pristupnom mrežom i pripadne udaljene pretplatničke stupnjeve (UPS) i udaljene pretplatničke multipleksere (UPM) s njihovim pristupnim mrežama.
U svakom pristupnom području smještena je pripadajuća pristupna centrala na koju su korisnici priključeni izravno: posredovanjem UPS-a ili UPM-a, a na području Općine preko UPS lociranih u naseljima Cerna i Šiškovci. Na komutacijske čvorove pretplatnici se priključuju korisničkim vodovima koji povezuju svakog pojedinog pretplatnika na komutacijski čvor koji omogućava pružanje traženih telekomunikacijskih usluga.
Područje Općine Cerna telekomunikacijski je na visokoj razini razvoja, a planovima razvoja predviđa se i povećanje razine razvoja. Stvaranjem preduvjeta za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa ostvaruje se kvalitetna usluga Internetu i uslugama za koje su potrebne velike brzine pristupa, kao temelja koji omogućavaju daljnji razvoj informacijskog društva i društva znanja.
Vodoopskrba
Vodoopskrbni sustav se opskrbljuje vodom iz Regionalnog vodoopskrbnog sustava Istočne Slavonije. Ukupna izgrađenost postojeće vodovodne mreže iznosi 27.141,00 m sa ukupno 1.548 vodovodna priključka. Postojeći cjevovodi izvedeni su iz PVC cijevi nazivnog tlaka 6 bara u presjecima DN 50, 80, 100, 150, 200 mm.
Tablica 12. - Duljina vodoopskrbne mreže u Općini Cerna
Naselja Duljina (m)
Cerna 19.843
Šiškovci 7.298
UKUPNO 27.141
Izvor: Općina Cerna
Postotak priključenosti stanovništva na vodoopskrbnu mrežu (2015.g):
Cerna: 94 % (dužina izgrađene mreže iznosi 19.843 m) 3.598 stanovnika priključeno je na vodovod Broj vodovodnih priključaka u naselju je 1.313 Broj uličnih hidranta je 164
Šiškovci: 87 % (dužina izgrađene mreže iznosi 7.298 m) 717 stanovnika priključeno je na vodovod Broj vodovodnih priključaka u naselju je 235 Broj uličnih hidranta je 26
Ukupno: 93,6 % (dužina izgrađene mreže iznosi 27.141 m)
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 178
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
78
4.315 stanovnika priključeno je na vodovod Broj vodovodnih priključaka u Općini je 1.548 Broj uličnih hidranta je 190 Crpne stanice
Tablica 13. - Preuzeta i distribuirana voda u javnom vodovodu tisuće m3
Naselja zahvaćena/preuzeta voda iz sustava
Količina prodane vode
Ukupni gubici vode u vodovodnoj mreži
Cerna 176 151 25
Šiškovci 47 27 20
UKUPNO 223 178 45
Izvor: Općina Cerna
Stanje sustava vodoopskrbe naselja Cerna
Ukupna izgrađenost postojeće vodovodne mreže u naselju Cerna iznosi 19.843,00 m sa ukupno vodovodna priključka. Postojeći cjevovodi izvedeni su iz PVC cijevi nazivnog tlaka 6 bara u presjecima DN 50, 80, 100, 150, 200 mm.
Tablica 14. - Duljina vodoopskrbne mreže i profili cijevi u naselju Cerna
Ulica Ø 100/l(m)
Ø 150/l(m)
Ø 200/l(m)
Antuna Mihanovića 608
Ante Starčevića 1.375
Braće Radića 795 1.016
Ivana Meštrovića 601
J.J.Strossmayera 2339
Josipa Kozarca 1.022
Jurišićeva 904
Kneza Domagoja 315
Kolodvorska 520 536 132
Kralja Tomislava 1007
Kralja Zvonimira 1.050
Ljudevita Gaja 1.140
Ljudevita Posavskog 181
Mala Cerna 757 627
Matije Gupca 971
Milana Matkovića 183
Nikole Jurišića 540
Put k. č. 2735 99
Šetalište dr.F. Tuđmana
397
Velika Cerna 1324 1404
UKUPNO 12.385 7.326 132
Izrađen je „EU projekt na području RVSIS, podsustav Vinkovci, Vodovodna mreža Cerna – rekonstrukcija, Glavni projekt, 11/2011, Zagreb“ koji prikazuje planiranu vodovodnu mreža
Cerna - rekonstrukcija, koja obuhvaća dio glavnih vodoopskrbnih cjevovoda, koji je u najlošijem stanju. Opseg rekonstrukcije dijela postojećih cjevovoda iznosi cca 8.277,06 m cjevovoda, uz prespajanje postojećih vodovodnih priključaka na dijelu od novog cjevovoda do vodomjera – ukupno 499 priključka. Za ovaj dio vodoopskrbnih cjevovoda ishođena je lokacijska dozvola i dokazana legalnost postojećih vodoopskrbnih cjevovoda.
Stanje sustava vodoopskrbe naselja Šiškovci
Ukupna izgrađenost postojeće vodovodne mreže sustava naselja Šiškovci iznosi 7.298,00m. Postojeći cjevovodi izvedeni su iz materijala PE-HD u presjecima 200, 150, 100, 90, 63 mm. Sustav je nov, te nije izražena potreba za njegovom rekonstrukcijom, niti dogradnjom.
Tablica 15. - Duljina vodoopskrbne mreže i profili cijevi u naselju Šiškovci
Ulica Ø 63/l(m) Ø 90/l(m) Ø 100/l(m) Ø 150/l(m) Ø 200/l(m)
Dola 102
Drage Majstorovića 177
Franje Jurišića 312
J.J.Strossmayera 984 1.309 566
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 179
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
79
Josipa Kozarca 413
Kralja Tomislava 229 89
Marinka Šimunac 265
Matije Gupca 367
Martina Martića 411
Most 109
Put 218
Ribarska 503
Stjepana Radića 536
T. Jemrića 442
Željka Jurčevića 266
UKUPNO 1.262 1.221 2.940 1.309 566
Odvodnja
Potrebni sustav kanalizacije općine Cerna sastoji se od ukupno 38.419,23 m' mreže (od toga je izgrađeno 25.421 m), te uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
Postotak priključenosti na kanalizacijsku mrežu u Općini Cerna: 0 % (dužina izgrađene mreže iznosi 25.421 m). Postotak
priključenosti na sabirne jame u Općini Cerna: 100% Stanje sustava kanalizacije naselja Cerna
Izgrađen je dio gravitacijske kanalizacije koji iznosi 23.945,00 m, dio tlačne kanalizacije koji iznosi 1.476 m, te uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (6 000 ES). U tijeku izgradnje je V. faza gradnje (ostalo 550 m za izvesti).
Tablica 16. - Podjela projekta sustava odvodnje na faze
Faza Gravitacijski kanali (m) Tlačni cjevovodi (m) UKUPNO (m) Crpne stanice (broj)
Faza I 5300 450 5750 3
Faza II 6000 230 6230 2
Faza III 5021 620 5641 1
Faza IV 5126 178 5302 2
Faza V 3084 - 3084 -
UKUPNO 24495 1476 25971 8
Izvor: Općina Cerna
Usvojen je:
● razdjelni sustav odvodnje, minimalnih profila DN 250 mm, na perifernim dijelovima naselja s rijetkom izgradnjom i s mogućnosti jednostavnog rješenja odvodnje oborinskih voda cestovnim jarcima neposredno u vodotok.
● mješoviti sustav odvodnje u središnjim dijelovima naselja Cerna, s rasterećivanjem uz primjenu kolektorskog retenciranja, kojim se uz otpadne odvode i oborinske vode.
Godine 2013 završen je uređaj za pročišćavanje otpadnih voda ES 6000. On se kao cjelina sastoji od:
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 180
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
80
● mehaničkog prethodnog stupnja pročišćavanja ( I stupanj ) i
● biološkog stupnja pročišćavanja ( I + II stupanj ).
U izradi je:
● Studija izvedivosti " Poboljšanje vodno – komunalne infrastrukture na području Vinkovaca, Otoka, Ivankova i Cerne za prijavu izgradnje vodno – komunalne infrastrukture" kojom je definirana aglomeracija Cerna s naseljima Cerna, Šiškovci.
● Idejni projekt "Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda naselja Cerna i Šiškovci" kojim je planirana dogradnja mreže odvodnje u naselju Cerna i izgradnja mreže odvodnje u naselju Šiškovci u duljini od cca 9,3 km uz zadržavanje postojećeg kapaciteta UPOV-a „Cerna“ koji je 6.000 ES –a i dovoljan je za planirana opterećenja. Postojeći UPOV Cerna je II stupnja pročišćavanja i u skladu je s Direktivom 91/271/EEZ.
Vodotoci i kanali na području Općine Cerna regulirani su u cijelosti u proteklom periodu.
Biđ-Bosutsko polje ugroženo je od velikih voda rijeke Save i
brdskih voda s obronaka Dilj gore i ''vlastitih'' velikih voda nakon velikih oborina.
Veliki dio površine Biđ-Bosutskog polja je ispod velikih poplavnih voda rijeke Save (cca 76% površine). Izgradnjom savskog obrambenog nasipa i ustave sa crpnom stanicom ''Bosut'' na ušću Bosuta u rijeku Savu kod naselja Bosut u Vojvodini (Srbija), polje se štiti od velikih poplavnih voda rijeke Save. Izgradnjom Zapadnog lateralnog kanala ispod obronaka Dilj gore, Biđ-Bosutsko polje je zaštićeno od velikih brdskih voda s Dilj gore, a Istočnim lateralnim kanalom od velikih voda s obronaka Fruške gore u Vojvodini. Iskopom i održavanjem kanalske mreže, polje se štiti od ''vlastitih'' poplavnih voda. Na području ovih katastarskih općina u sastavu Općine Cerna, površine nisu ugrožene poplavama od vanjskih voda. Pojedini dijelovi ugroženi su od unutrašnjih voda koje su pale oborinama. Na pojedinim površinama u kojima su iskopani kanali, a teren je uz kanale viši od terena u poljoprivrednim i ostalim površinama, voda ne može gravitacijom otići s površina jer je materijal glinovit, te voda sporo podzemnim putem procijedi se s površine. Područje Općine Cerna nalazi se u slivu Bosuta, Biđa, Kaluđera, Berave i Istočne Berave i melioracijskih kanala III reda: Bitulja i Vezovac. Podaci o recipijentima i njihovim pritokama koji odvode palu oborinu s područja Općine Cerna, vidljivi su u tablicama koje slijede.
Tablica 17. - Vodotoci i kanali u Općini Cerna
Vodotok ili kanal Dužina (km) Dužina kanala po katastarskim općinama (km)
ukupna u Općini k.o. Cerna k.o. Šiškovci
Kanali I. reda
Kaluđer 30,05 7,55 2,45 5,1
Berava 6,48 1,48 1,48 -
Istočna Berava 11,62 2,74 2,74 -
Ukupna dužina 11,77 6,67 5,1
Kanali III. Reda
Bitulja 3,5 3,5 - 3,5
Vezovac 5,47 2,25 2,25 -
Ukupna dužina 5,75 2,25 3,5
Izvor: Prostorni plan uređenja općine Cerna
Podaci o ukupnim dužinama kanala i vodotoka na području katastarskih općina koje su u sastavu Općine Cerna, vidljivi su u tablici koja slijedi:
Tablica 18. - Kanali u Općini Cerna
Katastarska
dužina kanala (km)
općina
IV. Red
III. Red
II. red
I. red
Ukupno:
k.o. Cerna
178,27
2,25
0
6,67
187,19
k.o. Šiškovci
41,96
3,5
0
5,1
50,56
Sveukupno u Općini
220,23
5,75
0
11,77
237,75
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 181
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
81
Izvor: Prostorni plan uređenja općine Cerna
Prosječna dubina, širina dna kanala, pokos stranica kanala i zaštitni pojas uz rub kanala prikazana je u narednoj tablici:
ELEMENTI KANALA
KANALI dubina širina dna Pokos zaštitni pojas
kanali I. reda 3,00 m 3,00 m 1:1,5 5,0 m +5,0 m
kanali II. reda 2,80 m 2,00 m 1:1,5 5,0 m +5,0 m
kanali III. reda 2,20 m 1,00 m 1:1,5 1,0 m + 1,0 m
kanali IV. Reda 1,50 m 0,60 m 1:1,5 1,0 m + 1,0 m
Zadržana voda u koritu Bosuta, Biđa, Kaluđera i Bitulje može se koristiti za navodnjavanje manjih površina. U ljetnim periodima dobivaju u korito samo mali dio nove vode nakon oborina. Izvršena je rekonstrukcija cca 2,5 km kanala Bitulja (2005. godine) za potrebe navodnjavanja.
Zbrinjavanje otpada
Zbrinjavanje komunalnog otpada ustrojava se na županijskoj, odnosno općinskoj razini uz obveznu primjenu prevencijskih i sanacijskih mjera. Komunalna usluga skupljanja i odvoza otpada na području Općine Cerna je obuhvaćena organiziranim sustavom prikupljanja i odvoza otpada. Koncesionar otpada prikupljeni otpad odvozi van područja Općine i odlaže na odlagalište ''Bazjaš'' koje se nalazi na području općine Privlaka. Otpad se ne razvrstava na mjestu nastanka. Mjesečno se prikupi cca 35 t otpada (godišnje ukupno 420 t). Trenutno na prostoru Općine nije organizirano razdvojeno prikupljanje sekundarnih sirovina (papir, staklo, plastika, metali) ili opasnog otpada (baterije, akumulatori, stari lijekovi).
Zbrinjavanje elektroničkog otpada riješeno je na razini županije i to obavljaju tri koncesionara.
Općina Cerna i poduzeće Nevkoš d.o.o. iz Vinkovaca potpisali su Sporazum o najmu mobilne reciklažne jedinice za odvojeno prikupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike.
Mobilne reciklažne jedinice, odnosno dvorišta su specijalni kontejneri sa tankvanom i specijalnim posudama za sakupljanje opasnog i neopasnog otpada, u koji je moguće sakupiti 26 različitih vrsta otpada: papir, plastika, staklo, metal, el. otpad, lijekovi, boje i lakovi, žarulje, otpadna ulja, jestiva ulja, pesticide, gume, kiseline, lužine, itd.
Zbrinjavanje ovih vrsta otpada je organizirano za Cernu svake treće srijede u mjesecu na prostoru tržnice i za Šiškovce svaki treći četvrtak u mjesecu na parkiralištu u ulici Franje Jurčića od 7,00 - 15,00 sati.
Energetika
Elektroenergetika
Opskrba električnom energijom potrošača na području Općine Cerna ostvaruje se isključivo iz elektroenergetske mreže Republike Hrvatske, pošto na području ove Općine ne postoje postrojenja za proizvodnju električne energije. Prijenosni sustav općine Cerna čine nadzemni dalekovodi na naponskim razinama od 400 kV i 110 kV. Kroz općinu prolaze dva dalekovoda i oni
nemaju izravnog utjecaja na elektroopskrbu potrošača na području općine. Postojeća distribucijska mreža na području općine sadrži građevine na svim distribucijskim naponskim razinama, dakle 35 kV, 10(20) kV i 0,4 kV, te javnu rasvjetu. Trenutačno stanje elektroenergetske mreže lošije je od hrvatskog prosjeka i zahtjeva dodatna ulaganja i rekonstrukciju prijenosne i distribucijske mreže.
Obnovljivi izvori energije sve se više prepoznaju kao mogućnost razvoja. Općina Cerna ima 10,g4% udjela u vlasništvu nad projektom kogeneracijske energane na bioplin od 1 MW/h koja je planirana u okviru tvrtke Energana Cerna d.o.o. Za energanu su izrađeni projekti te je temeljem istih dobivena građevinska dozvola još 2014. godine, ali nije pronađen investitor koji je spreman uložiti u realizaciju projekta.
Plinofikacija
Područje Županije uključeno je u plinoopskrbni sustav Republike Hrvatske. Na području Općine Cerna je izgrađen jedan plinovod šireg društvenog značaja i to magistralni plinovod Ivankovo- Županja. Prostornim i drugim razvojnim planovima se ne predviđaju naftovodi i plinovodi šireg društvenog značaja (međunarodni i magistralni). Na području Općine izgrađena je i distribucijska plinoopskrbna mreža u oba naselja Općine. Sustav za cijevni transport prirodnog plina područja Općine Cerna sadrži samo jedan plinovod i to: magistralni plinovod Ivankovo-Županja DN 300. Ovaj magistralni plinovod nema izravnog utjecaja na plinoopskrbu potrošača na području Općine već samo prolazi prostorom Općine Cerna.
Društvena infrastruktura
Lokana samouprava
Općina Cerna je ustrojena 14. travnja 1993, godine, a u sastavu općine, osim Cerne nalazi se i naselje Šiškovci. Sukladno propisima Općina ima sljedeći samoupravni djelokrug u obavljaju poslova lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:
● uređenje naselja i stanovanje u skladu sa županijskim planom,
● prostorno i urbanističko planiranje u skladu sa županijskim planom,
● komunalno gospodarstvo,
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 182
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
82
● skrb o djeci,
● socijalnu skrb,
● primarnu zdravstvenu zaštitu,
● odgoj i osnovno obrazovanje,
● kulturu, tjelesnu kulturu i šport,
● zaštitu potrošača,
● zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,
● protupožarnu i civilnu zaštitu,
● lokalni promet na svom području ne ubrajajući državne i županijske prometnice,
● poslove koji su im zakonom stavljeni u djelokrug.
Općinom upravlja načelnik i Općinsko vijeće koje broji 13 članova. Općinski Načelnik zastupa Općinu i nositelj je izvršne vlasti Općine. U obavljanu izvršne vlasti Načelnik: priprema prijedloge općih akata, izvršava i osigurava izvršenje akata Općinskog vijeća, utvrđuje prijedlog proračuna Općine i provodi izvršenje proračuna itd. Načelnik je odgovoran za ustavnost i
zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom djelokrugu i za ustavnosti i zakonitost akata upravnih tijela Općine.
Trenutno je u okviru Općine ustrojen Jedinstveni upravni odjel koji zapošljava 3 službenika (financijski knjigovođa, administrativni referent i komunalni redar) i 1 namještenika (komunalni radnik na groblju).
Općina Cerna nema ustanova niti komunalnih poduzeća u vlasništvu općine. Na području općine radi jedan dječji vrtić Kosjenka koji je u privatnom vlasništvu općina sufinancira rad dječjeg vrtića
Općina ima vlasničke udjele u Energana Cerna i u Hrvatskom radu Županja.
Proračun
Analizom proračunskih prihoda i rashoda tijekom proteklih pet godina vrlo jasno je stvorna slika o proračunskim mogućnostima same Općine za ulaganja u vlastiti razvoj. Tijekom nalaiziranog razdoblja Općina Cerna je u proračunima planirala sredstva za realizaciju investicijskih ulaganja, međutim, rijetko su se realizirala zbog nedostatka financijskih sredstava.
Tablica 19. - Ukupni prihodi i rashodi 2010.-2015.godine
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
UKUPNI PRIHODI 6.706.876 4.474.050 4.639.690 4.432.530 4.976.828 7.367.914
UKUPNI RASHODI 4.773.101 4.668.715 4.270.189 4.049.763 4.548.179 6.638.088
Tablica 20. - Rashoda poslovanja u Općini Cerna 2010.-2015. godine
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
UKUPNO RASHODI 4.773.101 4.668.715 4.270.189 4.049.763 4.548.179 6.638.088
Rashodi poslovanja 3.913.532 4.517.011 3.811.313 3.914.618 3.880.773 4.970.832
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
859.569 151.704 458.876 135.145 259.647 1.285.420
Izdaci za otplatu zajmova 0 365.348 368.923 340.691 407.759 381.836
U 2010. godini podignut je kredit u iznosu od 2.500.00 kuna pa se stvara privid da su te godine prihodi bili znatno viši. Prateći daljnje godine bilježi se pad prihoda. Godina 2014. bilježi porast prihoda od 12,27 %, međutim kad se izuzme donacija od 500.000 kuna za poplavom ugrožena područja, koja je bila izdvojena na posebnom računu i pripada strogo namjenskim sredstvima porast prihoda je jedva 0,99%
Ako usporedimo 2010. – 2014. prihoda i rashoda vidljivo je da su samo 2011. godine izdaci bili za 4,35% veći od ostvarenih prihoda, sve ostale godine izdaci nisu premašili ostvarene prihode tj. bili su 2010. 28,84%, 2012. 7,79%, 2013 8,64% a 2014. 8,62% niži od prihoda.
Iz svega navedenog da se zaključiti kako je proračun vođen načelima dobrog gospodara iako nema razvojnu snagu, jer izostaje poticanje poduzetništva kako bi se povećale mogućnosti zapošljavanja.
U navedenom petogodišnjem razdoblju Općina Cerna puno je postigla izgrađena je trodimenzionalna športska dvorana financirana sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja, završena je 3. i 4. faza kanalizacije čime su okončani radovi na izgradnji kanalizacije na cijelom području Cerne, ostaje za izgradnju 5. faza čime bi se izgradila kanalizacija i u Šiškovcima. Ugovorom o supsidijarnom financiranju regionalnog sustava odvodnje Istočne Slavonije izgrađen je pročistač otpadnih voda, u općini Cerna asfaltirane su sve regionalne i lokalne ceste, općina je 1994. izgradila plinsku mrežu vlastitim sredstvima i sredstvima mještana. Općina Cerna ima Gospodarsku zonu od 62,24 ha, međutim neiskorišteno je 93,9%.
Iz svega navedenog za daljnji gospodarski razvoj Općine Cerna nužno je kreirati projekte kojima će se kandidirati na sredstva EU fondova kako bi se ubrzao gospodarski i društveni razvoj.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 183
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
83
Usporedna analiza Općine Cerna i izabranih općina u susjedstvu EU
Usporedna analiza počiva na ideji da je moguće istraživati najbolje postupke drugih subjekata i zatim primijeniti promjene formirane na osnovu tih opažanja. Ključ uspjeha je:
posjedovanju značajnih mjernih pokazatelja o poslovanju
osviještenost o tome koliko možemo bolje obavljati iste aktivnosti
razumijevanje zašto drugi posluju bolje nego mi
identificiraju svake razlike između nas i drugih subjekata i poduzimanju brzih i i djelotvornih akcija za njihovo prevladavanje.
Stoga je u prvoj fazi rada na izradi strategije razvoja općine Cerna za razdoblje 2016.-2020. izvršena usporedna analiza sličnih jedinica lokalne samouprave u neposrednom europskom okruženju te interna analiza potencijala s kojima općina raspolaže a koji će se aktivirati u narednim godinama uz podršku EU politika regionalnog razvoja.
Tablica 21. - Usporedna analiza prihoda i rashoda Općine Cerna sa sličnim općinama u Sloveniji (iznosi u eurima)
Ova analiza ima za cilj predstaviti pozicioniranje općine u kontekstu kohezijskih politika i politika regionalnog razvoja EU, te početno razumijevanje konteksta u kojem se proces strateškog planiranja odvija. Vidljive su osjetne razlike u ekonomskoj razvijenosti općine Cerna i usporedivih jedinica lokalne samouprave u državama koje su 2004.g. pristupile u punopravno članstvo. Proces oblikovanja strategije razvoja zahtijeva potpuno poznavanje tržišta, moguća kretanja konkurenata i financijske zahtjeve za realizaciju projektnih aktivnosti. Na temelju ovog dokumenta i uspoređivanja s drugim sličnim jedinicama lokalne samouprave u EU, predložene su dugoročne razvojne vizije kao i pravci razvoja općine Cerna.
Slika 2. - Struktura poreznih prihoda
Slika 3. - Struktura poreznih rashoda
RANG OPĆINA PREMA VRSTI RASHODA
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 184
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
84
Slika 4. - Rang općina prema vrsti rashoda
Obrazovanje i socijalna infrastruktura
Obrazovanje
Društveno-gospodarski razvoj temelji se na ulaganju u obrazovanje i stručnost stanovništva, a ulaganja u ljudski kapital postaju sva važnija jer su ključni za stvaranje nove dodane vrijednosti. Upravo je to područje koje pokazuje razvijenost društva i stupanj razvoja određene jedinice lokalne samouprave, koja u većem ili manjem stupnju osigurava blagostanje lokalnog stanovništva. Društvene djelatnosti djeluju po načelu komplementarnosti, koja sinergijskim procesom utječe na ukupni ekonomski i društveni razvoj.
Predškolski odgoj
Predškolski odgoj i obrazovanje djelatnosti su od ključnog značaja za realizaciju budućih razvojnih pravaca te njihove organizacije i financiranja kao i ukupne kvalitete života. One trebaju biti u nadležnosti jedinica lokalne samouprave i nadležnog ministarstva. U Cerni trenutno ne postoji javni već samo privatni vrtić (PO “Kosjenka” Cerna) čiji rad općina sufinancira
Osnovno obrazovanje
U Cerni se nalazi Osnovna škola Matija Antun Reljković, s područnom skolom u Šiškovcima. Pretpostavlja se kako je 1764. godina mogla biti godina osnivanja škole, dok se zasigurno zna kako je već 1774. prvi učitelj bio podčasnik Martin Vrančić.
U školskoj godini 2015./2016. ukupan broj učenika, zajedno sa područnom školom iznosio je
430. Od toga broj učenika koji polaze razrednu nastavu iznosio je 215 učenika(u matičnoj školi 172 učenika i u područnoj školi 43 učenika). Učenika. Broj učenika koji su pohađali predmetnu nastavu iznosio je 215 učenika.
Funkcionalnost školskog prostora (broj klasičnih učionica, specijaliziranih učionica, knjižnice, informatičke učionice) i
opće opreme danas u školi bitno nedostaje u odnosu na normative u Pedagoškom standardu osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja. U sklopu škole nalazi se športska dvorana koja se sastoji od velike (1288m2) i male (199m2) športske dvorane te pripajajućih svlačionica i ostalih prostora (1365m2). Školski okoliš čine sportsko igralište (1000m2) i zelene površine (15368m2).
Civilno društvo
U svakoj društvenoj zajednici najveće bogatstvo su njezini članovi, tako živost društvenog života u Općini Cerna stvaraju udruge građana koje su okupljene oko različitih ciljeva pa time upražnjavaju različite aktivnosti.
U nastavku ćemo prezentirati rad i značaj udruga, od kojih ćemo izdvojiti Dobrovoljnu vatrogasnu postrojbu koja je od svog osnivanja pa sve do danas sastavnica protupožarnog sustava, te ju zbog toga trebamo smatrati sastavnim dijelom općinske infrastrukture.
Dobrovljna vatrogasna zajednica
Doborovoljnu vatrogasnu zajednicu Općine Cerna čine dva dobrovoljna društva i to Cerna i Šiškovci.
Dobrovoljno vatrogasno društvo Cerna osnovano je daleke 1893. godine. Cijelo stoljeće, pa sve do današnjih dana, članovi DVD-a nesebično spašavaju ljude i imovinu svojih sumještana. Treba istaknuti i to da je DVD dugo godina bio nositelj društvenih aktivnosti u mjestu, jer su u sklopu njega djelovali čitaonica i kinematograf, a često su organizirali priredbe i zabave.
Dobrovoljci vatrogasnog društva Cerna redovito sudjeluju na općinskim i županijskim natjecanjima te su nosioci mnogi medalja s raznih natjecanja. Društvo trenutno broji oko pedesetak članova, te je sve je više mladih koji se uključuju u rad društva.
Daljnji rad i razvoj DVD Cerna uvjetovan je potrebom uređenja postojećeg prostora dogradnjom dva garažna prostora, sanacijom
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 185
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
85
krovišta. Potrebna je i nadopuna opreme još jednim navalnim vozilom, jer je zakonom propisano kako je minimalna razina opremljenosti dva navalna vozila i zapovjedno vozilo. Isto tako potrebno je u dogledno vrijeme izgraditi vatrogasni dom na drugoj lokaciji.
Slika 5. - Dobrovoljna vatrogasna postrojba Cerna
Slika 5. - Dobrovoljna vatrogasna postrojba Cerna
DVD dugo godina bio nositelj društvenih aktivnosti u mjestu, jer su u sklopu njega djelovali čitaonica i kinematograf, a često su organizirali priredbe i zabave.
Dobrovoljci vatrogasnog društva Cerna redovito sudjeluju na općinskim i županijskim natjecanjima te su nosioci mnogi medalja s raznih natjecanja. Društvo trenutno broji oko pedesetak članova, te je sve je više mladih koji se uključuju u rad društva.
Daljnji rad i razvoj DVD Cerna uvjetovan je potrebom uređenja postojećeg prostora dogradnjom dva garažna prostora, sanacijom krovišta. Potrebna je i nadopuna opreme još jednim navalnim vozilom, jer je zakonom propisano kako je minimalna razina opremljenosti dva navalna vozila i zapovjedno vozilo. Isto tako potrebno je u dogledno vrijeme izgraditi vatrogasni dom na drugoj lokaciji.
Udruge na prostoru Općine
Od 36 aktivnih udruga koje djeluju na području Općine Cerna, prema evidenciji iz Ureda državne uprave koja vodi Registar udruga 18 udruga djeluje u području sporta, 9 u području kulture, po dvije udruge u područjima socijalnog djelovanja, ljudskih prava i tehničke kulture, te po jedna usmjerena na unapređenja položaja manjina, zdravlja i zaštite prirode.
Sport i rekreacija
Tjelesna aktivnost pozitivno utječe na usvajanje zdravog načina života, unaprjeđuje zdravlje i kvalitetu života. Nemoguće je nabrojati sve pozitivne aspekte tjelesne aktivnosti, no bez sumnje neke od njih su pored navedenih primjerice : produženje trajanja života i smanjivanje rizika obolijevanja od kroničnih bolesti kao što su bolesti srca i krvnih žila, šećerna bolest, pretilost i sl. Sportske aktivnosti stanovnika Općine Cerna realiziraju se kroz sportske udruge u okviru kojih je omogućeno bavljenje nizom različitih sportova, a koje uključuju otprilike 700 aktivnih sportaša svih dobnih uzrasta.
Udruge u području sporta i rekreacije:
● Nogometni klub "Tomislav" Cerna, Kolodvorska 8
● Škola nogometa "Tomislav" Cerna, Kolodvorska 4
● Nogometni klub "Budućnost" Šiškovci, K.Tomislava
● Rukometni klub "Tomislav" Cerna, Tomislavova 22
● Rukometni klub "Multinorm" Cerna, Šetalište dr. F.Tuđmana 2
● Veteranke rukometnog kluba "Cerna" Cerna, Šetalište dr.Franje Tuđmana 1
● Kuglački klub "Veteran" Vinkovci, Šiškovci, Martina Martića 1
● Udruga Bronxi Cerna, Kolodvorska 8
● Udruga za sport i rekreaciju Capoeira klub Senzala Cerna, Dr. Franje Tuđmana 2
● Hrvatsko planinarsko društvo "Grac" Cerna, Josipa Jurja Strossmayera 122
● Tae-kwon-do klub "Sokol" Cerna, dr. Franje Tuđmana 2
● Plesna udruga Zumba fitness Marina, Cerna, Miroslava Tišljara 12
● Lovačka udruga "Jelen" Cerna, Blata 1A
● Lovačka udruga "Zec" Šiškovci, A.T.Jemrića, Šiškovci
● Športsko ribolovno društvo "Šaran" Cerna, Kolodvorska 10
● Športsko ribolovno društvo "Šaran" Cerna – Šiškovci, Martina Martića 1
● Konjogojska udruga za uzgoj konja "Galop" Cerna, Velika Cerna 19
Kultura i tehnička kultura
Stvaranje okruženja poticajnog za razvoj civilnog društva jedna je od pretpostavki i mjerila demokracije i stabilnosti političkoga sustava svake sredine. Civilno društvo doprinosi transparentnosti i kontroli rada državnih ali i lokalnih organa vlasti. Koncept zajedništva i suradnje lokalne vlasti s civilnim društvom u stvaranju, provedbi i nadzoru politika koje su od neposredna interesa za opće dobro, među temeljnim je obilježjima Općine Cerna. Organizacije civilnog društva stoga imaju važnu ulogu u povezivanju zajednice i javnih institucija, te imaju snažan utjecaj na oblikovanje i provođenje potreba i aktivnosti korisnih za svoje zajednice. Civilno društvo podrazumijeva da građanke i građani, u različitim skupinama, inicijativama i organizacijama, ali i individualno, uključivanjem u javni politički proces zastupaju u javnom prostoru različite interese i vrijednosti. Udruge u području kulture sljedeće su po brojnosti i to ne samo kao udruge već i po svom članstvu koje okupljaju. Udruge tehničke kulture koje smo ovdje ubrojili izuzetno su važan čimbenik jer mogu poticati kreativno rješavanje različitih izazova.
Udruge u području kulture:
● Kulturno umjetničko društvo "Tomislav" Cerna, Šetalište dr. Franje Tuđmana 0, Cerna
● Kulturno umjetničko društvo "Šiška" Šiškovci, J.J.Štrossmayera 32, Šiškovci
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 186
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
86
● Kulturno umjetničko društvo "Slavko Janković" Šiškovci, Josipa Kozarca 1, Šiškovci
● Glazbeni sastav "Amadeus band", Josipa Kozarca 93, Cerna
● Muška pjevačka skupina "Poljari" Šiškovci, J.J.Strossmayera 46b, Šiškovci
● Udruga za glazbenu umjetnost Begović family, Ante Starčevića 5, Cerna
● Etno udruga "Divan" Cerna, Šetalište dr. Franje Tuđmana 2, Cerna
● Društvo pisaca i pjesnika "Žubor slavonske riječi" Cerna, Mala Cerna 154a, Cerna
● Plesna udruga "Zumba centar Ivana", J.J.Strossmayera 104c, Cerna
Udruge u području tehničke kulture:
● Udruga tehničke kulture "Eureka" Cerna, Kralja Tomislava 22, Cerna
● Udruga inovatora Kiky-inova Cerna, Kralja Tomislava 12, Cerna
Udruge za ljudska prava, manjine, unapređenje zdravlja i kvalitete življenja
Postojanje udruga koje djeluju na područjima ljudskih prava, unapređenju zdravlja i kvalitete življenja potvrđuje zainteresiranost stanovnika Općine za unapređenja najvažnijih sastavnica koje bitno utječu na kvalitetu života i okoliša. Udruge “Kordun” i udruga Mađara pokazuju svijest o kulturnim različitostima čije očuvanje pridonosi bogatstvu ukupne zajednice, te bi se te udruge jednako tako mogle svrstati u područje kulture.
Udruge u području području ljudskih prava i manjina:
● Udruga "Pleter" Cerna – Šiškovci, Šetalište dr. Franje Tuđmana 2, Cerna
● Udruga građana "Kordun" Cerna, Jurišićeva 81a, Cerna
● Udruga Mađara Općine Cerna, J.J.Strossmayera 9, Cerna
Udruge u području unapređenja zdravlja i kvalitete života:
● Udruga kardiovaskularnih, pulmoloških i malignih bolesnika Općine Cerna i Šiškovci, Šetalište dr.Franje Tuđmana 7, Cerna
● Eko-Cerna udruga za civilne inicijative i unapređenje kvalitete življenja, Kralja Tomislava 22, Cerna
● Udruga blagajna uzajamne pomoći zaposlenika Osnovne škole Matija Antun Reljković Cerna, Šetališe dr.Franje Tuđmana 3, Cerna
● Udruga umirovljenika Općine Cerna-Šiškovci, Šetalište dr. Franje Tuđmana 7, Cerna
Socijalna skrb i zdravstvo
Sustav socijalne skrbi ublažava problem siromaštva i ekonomske nesigurnosti. To je od izuzetnog značenja za svako društvo pa su neophodni programi, projekti ili akcijski planovi koji jedinicu lokalne samouprave usmjeravaju na sustavno djelovanje u pravcu poboljšanja ekonomskog i socijalnog položaja svih, a posebno siromašnih građana i građana u riziku od siromaštva. To se prvenstveno odnosi na izbor i provođenje sustavnih mjera u rasponu od nacionalne do lokalne razine, kojima se osigurava poboljšanje kvalitete života. Socijalnim programom se određuje što, kada, tko i kako može koristiti sredstva proračuna namijenjena određenim socijalnim programima. Program socijalne skrbi obuhvaća i obrađuje djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku kojim se osigurava i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba koje samostalno ili uz pomoć drugih ne mogu zadovoljiti svoje životne potrebe.
Sredstva za ostvarivanje prava iz socijalne skrbi osiguravaju Republika Hrvatska, županije, gradovi i općine. Prema odredbama Zakona o socijalnoj skrbi (NN,broj157/13) socijalna skrb definirana je kao djelatnost kojom se osigurava i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih osoba i osoba nemoćnih koje ne mogu same ili uz pomoć obitelji osigurati zadovoljenje istih. Socijalna skrb financira se iz državnog, županijskog i općinskog proračuna, u pretežitom dijelu je u nadležnosti države i ostvaruje se putem Centra za socijalnu skrb Županja.
Zdravstvena zaštita obuhvaća institucije primarne zdravstvene zaštite, odnosno ambulante opće medicine, zdravstvene zaštite dojenčadi i male djece, školske djece i mladeži, medicine rada, žena, hitne medicinske pomoći, zdravstvenu zaštitu i liječenje usta i zubi, patronažnu djelatnost i kućnu njegu, polikliničko – konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, specijalističke bolničke usluge i ljekarničke usluge, kao i veterinarske usluge.
Zdravstvena zaštita u općini Cerna provodi se u Ambulanti Cerna. U ambulanti djeluju dva tima opće/obiteljske medicine i dva tima stomatološke zdravstvene zaštite. U naselju Cerna djeluje privatna ljekarna „Ljekarna Štrkalj“.
Kultura
Tradicija je usmena predaja običaja (s generacije na generaciju), znanja i vještina unutar jedne homogene zajednice. Pod tradicijom se podrazumijeva kontinuirani dugotrajan način ponašanja koji se držao obaveznim, a oblikovana je na neki način determinirana mjestom (geografsko klimatskim uvjetima), poviješću, vjerom i kontekstom. Tradicijska kultura se nadograđivala protekom vremena, ali su pri tom zadržane sve bitne temeljne značajke duhovnosti ljudi. Tradicijska kultura predstavlja usmenu predaju kulturno vrijednog stvaralaštva koje se dijeli na materijalnu i nematerijalnu kulturu. U materijalnu kulturu spada sve što čovjek stvara i oblikuje svojim rukama od materijala iz njegovog životnog okruženja, dok u nematerijalnu kulturu ubrajamo: ples, glazbu, pjesmu, dječje igre te razne druge vještine, umijeća i znanja. Tu valja naglasiti, u cilju boljeg razumijevanja, jer npr. narodna nošnja ili čipka spadaju u materijalnu baštinu dok umijeće izrade navedenog spada u nematerijalnu tradicijsku kulturu.
Temeljena na svijesti o baštinskim vrijednostima i kulturnome identitetu kroz povijest Cerne, aktivnosti na ovom području, potaknute od strane samostalnih umjetnika i civilnog sektora, inspirirane su naslijeđenim lokalnim vrijednostima, u kojima je
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 187
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
87
integrirana tradicija obogaćena koloritima europskih kultura, ali i perspektivama kulturne klime 21. stoljeća.
Otvorenost za utjecaje drugih i drugačijih ojačala je svijest lokalne zajednice o vrijednosti vlastite autohtone baštine i tradicijske kulture o čemu svjedoči niz udruga s područja Općine Cerna gdje stanovnici svih uzrasta zajednički kreiraju, unapređuju ali i čuvaju vlastiti identitet kao umjetnici i kulturni radnici ili kao zainteresirana publika.
Žetvene svečanosti
Žetvene svečanosti su najvažnija kulturno-umjetnička manifestacija koja se u Cerni održava od 1977. godine. Posvećene su završetku žetvenih radova, i u nju su uključeni svi društveni subjekti mjesta odnosno mještani dok na samoj manifestaciji gostuju KUD-ovi iz raznih mjesta Slavonije, ali i šire. Godine 1987. Žetvene svečanosti dobile su i zastavu, kojoj je kumovao Mato Kesegić zvani “Mata Brnat”.
Danas, žetvene svečanosti se održavaju u organizaciji Općine Cerna i KUD-a “Tomislav” Cerna. Uz bogat kulturno-umjetnički program koji se sastoji od izložbi, predstava, etno sajma, koncerata, folklornih i tamburaških nastupa brojnih sudionika, posebna pažnja posvećena je i demonstraciji starinske žetve-kosidbe žita na polju. Programska odrednica žetvenih svečanosti je prikaz tradicionalnog načina života kroz bogat kulturno-umjetnički program i nastup povorki u svečanim nošnjama kroz selo. No, u Žetvenim svečanostima sudjeluju i svi društveni subjekti sela pa se u programu mogu naći sportski turniri (nogomet, rukomet, boćanje, šah, pikado), izložbe (fotografije, slike, narodne nošnje, stari alati), predstavljanja i natjecanja (biciklijada, ribičijada, fišijada, utrka čamcima).
Važno je istaknuti kako je nadolazeća 2018. godina jubilarna za Žetvene svečanosti koje će tada obilježiti četrdeset godina održavanja odnosno tradicije. Upravo ova obljetnica predstavlja ozbiljan poticaj za unapređenje programa i organizacije u cilju povećanja javne promocije i značaja ove manifestacije.
Ceranski umjetnici
Dosta se Ceranaca, a neki od njih su već u zreloj dobi, bavi svim oblicima stvaralaštva. Neki to rade samozatajno, za svoju dušu, a neki su to i javno prezentirali. Navest ćemo ove druge jer nam je njihov rad poznat. Svi su oni dijelom života vezani uz Cernu, neovisno gdje danas žive i djeluju.
Likovna umjetnost
● Begović, Željko – akademski slikar. živi u Cemi. Do sada je imao 9 samostalnih i 16 skupnih izložbi. U inozemstvu je izlagao u Mađarskoj, Švicarskoj, Bosni i Hercegovini. Nesebično radi na promidžbi umjetničkih sadržaja i svojim radom oplemenjuje sredinu u kojoj živi i radi. Koordinira već godinama organizaciju skupnih izložbi likovnih umjetnika koje se održava u okviru žetvenih svečanosti. Dizajnira plakate i likovno osmišljava pozornicu. Aktivan je i u školskim događanjima.
● Crnjac, Goran – živi u Zagrebu. Razvojni put umjetnika ga je preko slikarstva odveo do tattoo arta. U Zagrebu je otvorio svoj tattooshop.
● Jemrić, Josip-Bumbi – živi u Zagrebu. Imao je tridesetak samostalnih i više skupnih izložbi. Izlagao je i u
inozemstvu: Nizozemskoj, Švicarskoj, Njemačkoj i Engleskoj.
● Kalić, Goran – živi u Cerni. Profesor na srednjoj poljoprivrednoj školi u Vinkovcima. Izlagao na više skupnih i samostalnih izložbi.
● Mrkonjić, Anđelko – živi u Osijeku. Imao je pet samostalnih i 28 skupnih izložbi. Osim u Hrvatskoj, izlagao je u Njemačkoj, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj i Nizozemskoj.
Pjesništvo i proza
● Bošković, Marinko – Radove je objavio u tri knjige: “Ceranska bajka”, 1999. “U potrazi”, 2001. “Katolički blues”, 2003. Živi u Vinkovcima.
● Godanj, Mato – Također je objavio tri knjige: “Vrijeme brzo teče”, 1998. “Samson i Dalila”, 2002. “Posljednje vrijeme”, 2002. Živi u Cerni.
● Jozić, Janja – Vrlo je čest gost žetvenih svečanosti. živi u Cerni. Objavila je zbirku pjesama “Sve ove godine”, 2003.
● Čičković, Ivica Čiči – Pjesnik, živi i radi u Cerni. Objavio zbirku poezije “Poezija, Erotika i Rock’n'Roll”
Kulturna dobra
U Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisana su tri kulturna dobra s područja Općine Cerna, to su:
● arheološko nalazište Gradac u Cerni kao arheološki lokalitet;
● crkva sv. Mihovila u Cerni, kao pojedinačna sakralna građevina; te
● pjevanje starogradskih pjesama u Šiškovcima kao nematerijalno kulturno dobro.
Arheološko nalazište Gradac, Cerna
Arheološko nalazište “Gradac“ smješteno je u središtu naselja Cerna. Topografski je riječ o trokutastom brježuljku koji s istoka i zapada okružuju rijeke Biđ i Bosut, a sa juga je u prošlosti bio opasan umjetnim kanalom koji je zatrpan 60-tih godina 20. stoljeća. Arheološkim nalazima na nalazištu “Gradac“ potvrđeno je postojanje prapovijesnog arheološkog nalazišta koje je postojalo tokom neolitika – sopotske kultura, zatim u kontinuitetu kroz brončano, starije i mlađe željezno doba te tijekom srednjeg vijeka.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 188
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
88
Slika 6. - Arheološko nalazište Gradac
Crkva sv. Mihovila, Cerna
Jednobrodna je gotička crkva, u 18.st.barokizirana. Poligonalna apsida je izdužena, uža i niža od broda, poduprta potpornjacima. Uz sjeverni i južni zid apside prigrađena je sakristija i kapela. Uz glavno zapadno pročelje je zvonik koji prekriva kapa u obliku piramide. Glavno pročelje jednostavno je obrađeno, naglašeno ugaonim lezenama. Portal je smješten u blago istaknut rizalit, a iznad je prozor polukružno završen, naglašen timpanonom u obliku trokuta. Jednostavno oblikovan zabat ukrašen je nizom slijepih arkada u vidu zubaca. Unutrašnjost crkve potpuno je barokizirana, a iz gotičke faze ostalo je sačuvano samo ziđe i potpornjaci na apsidi.
Slika 7. - Crkva sv. Mihovila
Pjevanje starogradskih pjesama, Šiškovci
Starogradskim pjesmama naziva se vrsta pjesama koje su nastale i još se izvode u gradovima, gradićima i selima Slavonije, Baranje i Srijema, te na širem panonskom prostoru. Nazivalo ih se i varoškim pjesmama, kasnije i folklornim gradskim pjesmama, a od 80-tih god. 20. st. u uporabi je naziv starogradske pjesme. Pod starogradskom pjesmom danas se najčešće podrazumijevaju ljubavne pjesme. Međutim, povijesna građa sadrži i napitnice, zdravice i domoljubne pjesme, a oblikovane su na način varoških pjesama. Starogradske pjesme srodne su i crkvenim pučkim pjesmama kontinentalne Hrvatske,
dalmatinskim gradskim pjesmama, zabavnoj glazbi i dijelom novim tamburaškim pjesmama.
Zaštita prirode i okoliša
Iako na prostoru Općine nema pojedinačno zaštićenih područja prirode potrebno je uvažavati činjenicu kako je cijelo područje obuhvaćeno Nacionalnom ekološkom mrežom NATURA 2000, te da na prostoru Općine obitavaju neke zaštićene vrste; kako biljne tako i životinjske. Isto tako dio močvarnih područja važan je zbog očuvanja staništa kako bi se očuvala biološka raznolikost.
Slika 8. - Područje Spačvanskog bazena uključenog u Nacionalnu mrežu NATURA 2000
Gospodarstvo
Prema Registru poslovnih subjekata na području Općine Cerna registrirano je 50 poslovnih subjekta, i to 18 društava sa
ograničenom odgovornošću, 8 jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću i 7 zadruga.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 189
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
89
Tablica 22. - Osnovni podaci o poslovanju tvrtki (u kunama)
Općina Općina Cerna Udio u VSŽ VSŽ
Broj tvrtki 21 1,39% 1.510
Zaposleni u 2015. 364 2,23% 16.292
Ukupni prihod 2014. 139.449.477 1,21% 11.511.055.420
Ukupni prihod 2015. 160.856.762 1,22% 13.140.194.981
Rashodi 2014. 129.247.712 1,13% 11.476.528.568
Rashodi 2015. 151.545.146 1,20% 12.677.652.595
Dobit nakon poreza 2014. 9.382.968 -73,05% -12.844.905
Dobit nakon poreza 2015. 8.999.166 2,39% 376.169.834
Investicije 2014. 6.539.961 3,72% 175.701.232
Investicije 2015. 14.771.656 2,74% 539.874.566
Izvoz 2014. 55.744.993 3,78% 1.474.396.213
Izvoz 2015. 67.147.994 2,81% 2.391.587.644
Uvoz 2014. 12.325.660 1,88% 654.218.575
Uvoz 2015. 20.205.208 3,00% 673.335.732
Izvor: FINA - Obrada HGK - ŽK Vukovar
Prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Općina Cerna je imala sljedeće razvojne pokazatelje koje je ostvarila u razdoblju 2010.-2012., a to su:
● prosječni dohodak po stanovniku 11.662,00 kune
● prosječni izvorni prihodi Općine po stanovniku 764,00 kune
● kretanje stanovništva 101,2
● prosječna stopa nezaposlenosti 27,6%
● udio obrazovanog stanovništva u radno aktivnoj populaciji 62,78%
● index razvijenosti 60,84%
Tablica 23. - Osnovni podaci o poslovanju tvrtki u Općini Cerna po djelatnostima (iznosi u kunama)
Djelatnost
A. P
oljo
priv
reda
, šum
arstv
o i
ribar
stvo
C. P
rera
điva
čka
indu
strija
D.O
pskr
ba e
lekt
rično
m
ener
gijo
m, p
linom
, par
om i
klim
atiz
acija
F. G
rađe
vina
rstv
o
G. T
rgov
ina
na v
elik
o i m
alo;
po
prav
ak m
otor
nih
vozi
la i
mot
ocik
ala
I. D
jela
tnos
ti pr
užan
ja sm
ješta
ja te
pr
ipre
me
iuslu
živa
nja
hran
e
S. O
stal
e us
lužn
e dj
elat
nosti
UK
UPN
O
Broj tvrtki 2 6 1 2 8 1 1 21
Zaposleni 2015. 8 218 0 1 135 1 1 364
Ukupni prihod 2014.
2.989.624 75.356.800 74 30.070 60.801.063 153.558 118.288 139.449.477
Ukupni prihod 2015.
3.452.340 89.737.199 4 59.646 67.407.839 107.253 92.481 160.856.762
Rashodi 2014. 2.897.328 67.086.712 87.373 30.070 58.879.706 148.796 117.727 129.247.712
Rashodi 2015. 3.421.474 82.862.136 21.278 109.222 64.934.898 106.076 90.062 151.545.146
Dobit nakon poreza 2014.
79.985 7.704.573 0 0 1.681.457 3.803 449 9.382.968
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 190
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
90
Investicije 2014. 0 6.539.961 0 0 0 0 0 6.539.961
Dobit nakon poreza 2015.
24.571 6.821.708 -21.274 -49.576 2.220.860 942 1.935 8.999.166
Investicije 2015. 0 14.771.656 0 0 0 0 0 14.771.656
Izvoz 2014. 0 55.738.393 0 0 6.600 0 0 55.744.993
Izvoz 2015. 0 67.147.994 0 0 0 0 0 67..147.994
Uvoz 2014. 0 11.960.296 0 0 365.364 0 0 12.325.660
Uvoz 2015. 0 19.625.536 0 0 579.672 0 0 20.205.208
Izvor: FINA - Obrada HGK - ŽK Vukovar
Općina Cerna ima potpuno infrastrukturno opremljenu gospodarsku zonu “Zagrađe” veličine 71 hektar u kojoj djeluju dva poduzetnika.
Strategiju razvoja potrebno je temeljiti na mikro, malim i srednjim poduzećima. Temeljna pretpostavka dinamičnog razvoja Općine Cerna je u prvom redu promjena postojeće i stvaranja nove, dinamične ekonomske strukture koja će se temeljiti na malim i srednjim poduzećima u sektorima odnosno u međusektorskom povezivanju a koji imaju perspektivu samo održivog razvoja.
Poljoprivreda
Raspoloživi resursi i tradicija materijalni su temelji koji poljoprivredi i šumarstvu Vukovarsko- srijemske županije a time
i općine Cerna daju mogućnosti da budu strateške gospodarske grane. Prema podacima Financijske agencije za 2009. i 2010. godinu djelatnost poljoprivrede, lova, šumarstva i ribarstva Vukovarsko-srijemske županije u ukupnom prihodu Županije sudjelovala je s 13,3 % u 2009. te 18, 3 % u 2010. godini. Više od 20 % bruto dodane vrijednosti Županije dolazi iz poljoprivrede 5.
Kvalitetno poljoprivredno zemljište i potencijalne površine za navodnjavanje daju mogućnost uzgoja raznolikih poljoprivrednih kultura. Tako i na području općine Cerna postoje značajne površine visoko kvalitetne zemlje - 3.706 ha oranica, livada i pašnjaka te 2.495 ha šuma. U šumama prevladavaju očuvane sastojine hrasta lužnjaka s manjom zastupljenošću: jasena, graba i klena.
Tablica 24.- Stanje površina u Općini Cerna u 2010. godinu po katastarskim kulturama
PODJELA PO KULTURAMA
UKUPNA POVRŠINA (ha)
ORANICE
VOĆNJACI
VINOGRADI
LIVADE
PAŠNJACI
ŠUME
TRSTICI
NEPLODNO
6.924 3.561 29 0 98 47 2.495 0 694
Izvor: Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Vukovar
Spomenuta dva resursa, uz zemljopisni položaj, predstavljaju i glavne razvojne potencijale općine Cerna. Najveći dio poljoprivrednog zemljišta zauzimaju oranice. Pašnjaci i livade zauzimaju samo 145 ha te su dobar pokazatelj kako je glavna poljoprivredna grana u Općini ratarstvo dok je stočarstvo gotovo potpuno zapušteno. Uočljivo je i da se intenzivnom proizvodnjom bavi sve manji broj domaćinstava. Od 1.412 kućanstva (Popis stanovništva RH 2011. godine) prema podacima iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju od 1. listopada 2016. godine samo 152 poljoprivredna gospodarstva imaju sjedište u općini Cerna, od toga 144 OPG-a.
Zakon o poljoprivredi (NN 30/15) obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo definira da je OPG fizička osoba ili skupina fizičkih osoba članova zajedničkog kućanstva, koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost na poljoprivrednom gospodarstvu
5 Izvor: Razvojna strategija Vukovarsko-srijemske županije 2011.-2013.
koristeći se vlastitim ili unajmljenim proizvodnim jedinicama. Poljoprivredno gospodarstvo čine sve proizvodne jedinice na kojima se obavlja poljoprivredna djelatnost i kojima upravlja poljoprivrednik, a koje se nalaze na području Republike Hrvatske.
Tablica 25. - Struktura PG u Cerni
Cerna BROJ PG
OBITELJSKO GOSPODARSTVO 144
OBRT 5
TRGOVAČKO DRUŠTVO 1
ZADRUGA 2
UKUPNO 152
Izvor: APPRRR; ARKOD, 1.10.2016.
Prema Eurostatu (Agriculture, forestry and fishery statistics, 2014 edition) od 12,2 milijuna gospodarstava u 28 europskih
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 191
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
91
država njih 94,8 % definirana su kao obiteljska gospodarstva. Prema FAO definiciji to su ona gospodarstva na kojima više od 50 % poslova obavljaju članovi obitelji.
Takva gospodarstva u EU obrađuju 56,5 % poljoprivrednih površina i uzgajaju 55,4 % grla stoke. Prosječna veličina takvih gospodarstava u EU-28 je 8,6 ha a ona su u 2010. posjedovala 6,4 uvjetnih grla (UG) stoke. Od ukupnog broja takvih gospodarstava u EU-u više od 60 % nalazi se u Rumunjskoj, Poljskoj i Italiji, a među države s tako malim obiteljskim gospodarstvima ubrajaju se i Hrvatska.
Najveća obiteljska gospodarstva, ona koja obrađuju velike poljoprivredne površine, imaju Francuska, Španjolska i Velika
Britanija, u kojoj je prosječna veličina gospodarstava 70,3 ha.
Naime, prema Eurostat-u, od 2000. do 2010. ukupan broj poljoprivrednih gospodarstava u EU- 15 smanjen je za više od petine (22,8 %) dok su površine obradive zemlje ostale gotovo iste (-0,5%). Rezultat toga je da je prosječna veličina gospodarstava povećana s 5,4 na 24,1 ha.
Jedan od temeljnih problema poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj su mali posjedi i usitnjene parcele.
Prema podacima iz ARKODA na dan 1. listopada 2016. godine vidljivo je da je u Općini Cerna 3.292,54 ha upisanih poljoprivrednih površina na 1.380 parcela.
Tablica 26. - PG prema veličini posjeda i broju parcela u Općini Cerna i Vukovarsko-srijemskoj županiji
Vukovarsko-srijemska županija Općina Cerna Udio Općine u Županiji u %
veličina PG u ha
Broj PG Broj parcela
Površina (ha) Broj PG
Broj parcela
Površina (ha)
Broj PG
Broj parcela
Površina (ha)
0-1ha 1.031 1.587 398,96 24 40 9,05 2,33 2,52 2,27
1-3ha 1.268 3.468 2.385,70 18 47 36,72 1,42 1,36 1,54
3-5ha 900 3.795 3.514,44 18 66 70,40 2,00 1,74 2,00
5-10ha 1.237 7.594 8.867,69 24 140 184,95 1,94 1,84 2,09
10-20ha 867 8.444 12.045,64 19 164 277,11 2,19 1,94 2,30
20-50ha 799 12.334 25.776,11 29 400 986,24 3,63 3,24 3,83
>50ha 585 24.13 75.210,08 20 523 1.728,07 3,42 2,17 2,30
Ukupno 6.687 61.352 128.198,62 152 1,380 3.292,54 2,27 2,25 2,57
Izvor: APPRRR; ARKOD, 1.10.2016.
Tablica 27. - Korištenje poljoprivrednog zemljišta i uzgoj stoke prema veličini gospodarstva u EU 28 2010.
Klasifikacija prema ha Veličina PG u Hrvatskoj u % prema evidentiranih 1.316.000 ha
% od ukupnog broja PG-a 12.248.000
Iskorišteno poljoprivrednih površina u % od 175.815.000 ha
0 0 2,1 0
do 2 7,7 47,0 2,4
2 do 5 29,4 20,2 4,4
5 do 10 10,9 5,3
10 do 20 32,2 7,5 7,3
20 do 50 6,4 14,1
50 i više 30,8 5,9 66,3
Izvor: Eurostat (on line dana code:ef_kvaareg); obrada autora
Usporedbom veličine posjeda u Hrvatskoj i EU vidljivo je da je veličinu posjeda do 10 hektara ima 37% PG-ova u Hrvatskoj, dok je u EU-28 takvih 80,2 % PG-ova. Posjede iznad 50 ha ima
30,8 PG u Hrvatskoj i 5,9 % PG-ova u EU-28. No, tih 5,9 % PG-ova obrađuje čak 66,3 % poljoprivrednih površina. Takva distribucija obradivih površina prisutna je i u Općini Cerna.
Slika 9. - Udjel PG prema veličini posjeda
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 192
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
92
Izvor: APPRRR; ARKOD, 1.10.2016., obrada autora
Analiza veličine posjeda u Općini Cerna pokazuje da je u skupini gospodarstava s površinom obradive zemlje do 10 ha 55 % PG-ova, što je znatno bolje od državnog prosjeka. Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječno
poljoprivredno gospodarstvo u Republici Hrvatskoj u 2010. godini koristi 5,7 ha. U Cerni je takvih više od 60 %. Ipak podrobnija analiza dokazuje da je temeljni problem većine gospodarstava i u Općini Cerna veličina posjeda.
Slika 10. - Odnos veličine PG i obradivih površina
Izvor: APPRRR; ARKOD, 1.10.2016., obrada autora
Tablica 28. - Osnovni financijski rezultati poduzetnika Općine Cerna za 2014. i 2015. poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
Za sve veličine i sve oznake vlasništva; Iznosi u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama
Opis
Ukupno svi poduzetnici
2014. 2015. indeks
Broj poduzetnika 4,00 4,00 100,00
Broj dobitaša 3,00 4,00 133,30
Broj gubitaša 1,00 0,00 0,00
Broj zaposlenih 10,00 10,00 100,00
Ukupni prihodi 6163,00 8858,00 143,70
Ukupni rashodi 5807,00 8168,00 140,70
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 193
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
93
Dobit prije oporezivanja 357,00 690,00 193,30
Gubitak prije oporezivanja 1,00 0,00 0,00
Porez na dobit 72,00 139,00 194,10
Dobit razdoblja 285,00 551,00 193,10
Gubitak razdoblja 1,00 0,00 0,00
Dobit razdoblja (+) ili gubitak razdoblja (-) 284,00 551,00 193,80
Neto plaće i nadnice 297,00 430,00 144,80
Prosječna neto plaća po zaposlenom 2473,00 3580,00 144,80
A. Potraživanja za upisani a ne uplaćeni kapital 0,00 0,00 -
B. Dugotrajna imovina 18174,00 17602,00 96,90
C. Kratkotrajan imovina 3252,00 3252,00 100,00
D. Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunati prihodi 0,00 0,00 -
F. UKUPNA AKTIVA=UKUPNA PASIVA 21425,00 21213,00 99,00
A. Kapital i rezerve 10314,00 10865,00 105,30
B. Rezerviranja 0,00 0,00 -
C. Dugoročne obveze 4778,00 5473,00 95,70
D. kratkoročne obveze 6333,00 5776,00 91,20
E. Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja 0,00 0,00 -
Broj poduzetnika tekuća godina 4,00 4,00 -
Broj izvoznika 0,00 0,00 -
Broj uvoznika 0,00 1,00 -
Izvoz 0,00 0,00 -
Uvoz 0,00 1,00 -
Trgovinski saldo 0,00 -1,00 -
Broj poduzetnika tekuća godina 4,00 4,00 -
Broj investitora 2,00 1,00 50,00
Broj poduzetnika bez investicija 2,00 3,00 150,00
Investicije u novu dugotrajnu imovinu 712,00 111,00 15,60
Izvor: FINA listopad 2016.
Naime 40 % gospodarstava posjeduje manje od 5 ha, a čak više od dvije trećine manje od 20 ha, dok tek jedna trećina PG-ova posjeduje više od 20 hektara. Istodobno ta jedna trećina obrađuje više od 82 % poljoprivrednih površina na području Općine.
Zbog takvog stanja gotovo je nemoguće ostvariti ekonomičnu i konkurentnu proizvodnju. Navedeni problem posebice je izražen kod najvećeg broja gospodarstava, onih koji posjeduju do
20 ha jer je kod njih prosječna veličina parcela 1,26 ha dok je
kod malobrojnog broja gospodarstava koja obrađuju više od 20 hektara stanje znatno bolje. Prosječna veličina njihovih parcela je 2,94 ha.
Druga karakteristika OPG-ova u Hrvatskoj jest starenje nositelja gospodarstva. Identično stanje je u cijeloj EU. Prema Eurostatovim podacima za 2010. nosioci 30 % obiteljskih gospodarstava stariji su od 65 godina, 23 % ih je u dobi od 55 do 64 godine, samo 6 % je u dobi od 25 od 34 godine dok je mlađih od 25 godina tek 0,8 %.
Tablica 29. - Pregled prijavljenih kultura u AGRONETU
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 194
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
94
Izvor: APPRRR, Agronet 2015. i 2016.
Uspoređujući podatke Državne geodetske uprave i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju zamjetno je da u ARKOD-u na području Općine Cerna nije upisano više od 440 hektara iz kategorije oranica, livada, pašnjaka i voćnjaka. Dodatno treba naglasiti da svi vlasnici površina manjih od 1 ha, sukladno Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a, ne ostvaruju pravo na potporu. To znači da na oko 450 ha nije registrirana intenzivna poljoprivredna proizvodnja.
Od 32 poduzetnika u Općini Cerna samo 4 su iz djelatnosti poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo. Zamjetno je da im je u 2015. prihod rastao po višoj stopi od rashoda, da u 2015. nema gubitaša te da im je dobit gotovo udvostručena.
Analizirajući podatke iz AGRONET-a za 2015. i 2016. godini vidljivo je da u općini Cerna najveći broj proizvođača uzgaja soju i kukuruz, nešto manji broj ozimu pšenicu, povrće tek 2 %, a pašnjak u proizvodne svrhe i to površine manje od 1 ha koristi samo jedan.
Ovi podaci pokazuju da u sjetvi PG-ova prevladavaju tri kulture: soja, ozima pšenica i kukuruz. One zauzimaju najmanje tri četvrtine površina.
Visoko dohodovne kulture kao što su voće i povrće zauzimaju tek nešto više od 2 % površina prijavljenih u AGRONET-u. Još poraznije stanje je s površinama prijavljenim kao pašnjaci i livade.
Slika 11. – Zastupljenost pojedinih kultura
Izvor: APPRRR, Agronet 2015. i 2016.; obrada autora
Uz usitnjene posjede poljoprivredu općine Cerna karakterizira pretežito ratarska proizvodnja koja služi kao sirovinska baza za prerađivače izvan općine pa i županije.
Tako je od ukupno prijavljenih površina iz općine Cerna u
Agenciji za plaćanja u poljoprivredi u 2015. i 2016. godini 32 do 39 % bilo zasijano sojom, 22 do 23 % pšenicom te 16 do 17 % kukuruzom. Čak se i šećerna repa, koja ima visoke državne potpore, sije na tek 2 % površina.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 195
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
95
Povrće, kao visoko dohodovna kultura, zauzimalo je također tek 2 % poljoprivrednog zemljišta, a ekološko održiva praksa uvodi se na tek 1 % obradivog poljoprivrednog zemljišta u općini.
Rascjepkanost poljoprivrednog zemljišta te orijentiranost na proizvodnju žitarica, uljarica i industrijskog bilja posljedično rezultira slabim financijskim rezultatima.
Tablica 30. - Financijski rezultati poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj
Izvor: FADN - standardni rezultati 2014 i 2015., Savjetodavna služba (listopad 2016.)
Tablica 31. - Definicije varijabli standardnih rezultata
Analizirajući podatke iz FADN-a (Sustava poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka kojeg provode države članice EU) prikupljene za proizvodne 2014. i 2015. godinu na reprezentativnom uzorku za Republiku Hrvatsku uočava se slijedeće:
a) Ukupna vrijednost biljne proizvodnje na poljoprivrednim gospodarstvima u ratarstvu, (koja inače prevladavaju i u općini Cerna) manja je od vrijednosti proizvodnje:
- od gospodarstava koje se bave proizvodnjom povrća i cvijeća za 36% u 2014. godini i za 40% u 2015.;
- od gospodarstava koja se bave mliječnim govedarstvom
za 6 % u 2014. i 21 % u 2015. te
- od gospodarstva koja se bave svinjogojstvom i peradarstvom za 70% u 2014. i čak 94% u 2015.
b) Ukupni troškovi ratarskih poljoprivrednih gospodarstava neznatno su manji od ukupne vrijednosti proizvodnje.
U tablici u nastavku dan je prikaz koliki je bruto i neto dohodak po uloženom satu rada u ratarstvu, povrćarstvu, mliječnom govedarstvu, govedarstvu i ovčarstvu te u mješovitim gospodarstvima u Hrvatskoj na reprezentativnom uzorku (napomena: podaci FADN – standardni rezultati 2015. u bruto prihodima nemaju uključene potpore i izravna plaćanja)
Tablica 32. - Bruto i neto prihod po jedinici uloženog sata rada u Hrvatskoj
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 196
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
96
Izvor: FADN - standardni rezultati 2015., Savjetodavna služba (listopad 2016.), obrada autor
Vidljivo je da je ratarska proizvodnja nije radno intenzivna te da je broj uloženih sati znatno manji u odnosu druge poljoprivredne proizvodnje. Međutim, analizom bruto i neto prihoda po uloženom satu rada daje se zaključiti da je bruto i neto prihod po
uloženom satu u ratarstvu zadovoljavajući rada te da je isti: 15% manji u odnosu na neto prihod kod povrćarstva; 66% veći u odnosu na neto prihod mliječno gospodarstvo i 136% veći u odnosu na neto prihod govedarstva.
Tablica 33. - Proizvodni i financijski pokazatelji PG-a u Hrvatskoj i nekoliko zemalja EU-a
Izvor: FADN - standardni rezultati 2013, DG AGRI E 3, siječanj 2016.; obrada autora
Uspoređujući podatke i vrijednosti proizvodnje u Hrvatskoj sa Slovenijom, Mađarskom, Poljskom i Njemačkom uočljivo je slijedeće:
a) Ekonomska veličina gospodarstava u Hrvatskoj jednaka je veličini gospodarstava u površinski gotovo tri puta manjoj Sloveniji, 10 % je slabija od poljskih, iznosi tek 48 % ekonomske veličine gospodarstava u susjednoj Mađarskoj i samo 10 % gospodarstava u Njemačkoj.
b) Sve nabrojane zemlje imaju daleko veći broj uvjetnih grla stoke po hektaru. U Hrvatskoj je to nešto više od 10 %, Sloveniji i Poljskoj oko 13 %, u Mađarskoj više od 17 % a u Njemačkoj više od 88 %.
c) Po prinosu pšenice proizvođači u Sloveniji i Mađarskoj minimalno zaostaju za hrvatskim ratarima, dok Poljaci po hektaru proizvedu 10 % više a u Njemačkoj za čak 60 %.
d) Po prinosima kukuruza samo su Mađari slabiji od proizvođača u navedenim državama. Prosječni prinosi u Sloveniji su po hektaru veći 5 %, u Poljskoj 15 %, a u Njemačkoj oko 17 %.
e) Vrijednost proizvodnje u svim je državama veća nego u Hrvatskoj, od 8 % u Sloveniji pa do 11,5 puta u
Njemačkoj!
Ratarska proizvodnja
Dodatni problem u sektoru poljoprivrede predstavlja i pitanje slabe povezanosti poljoprivrednih proizvođača međusobno i s tržištem. Ovo je dvostrani problem: postojeća horizontalna nepovezanost samih proizvođača koji koriste usitnjeno zemljište kao bazu svoje proizvodnje, te nedostatak vertikalnog povezivanja između proizvođača, prerađivača i tržišta što rezultira nedovoljnim prepoznavanjem tržišnih potreba i manjkavosti u lancu vrijednosti.
U cilju unaprjeđenja poljoprivredne proizvodnje kraja i njezine konkurentnosti treba intenzivno raditi na unaprjeđenju poduzetničkih i menadžerskih znanja i vještina poljoprivrednika. Ovo će u konačnici rezultirati i neophodnim interesnim povezivanjem proizvođača u vertikalnom i horizontalnom smislu.
Područje općine Cerna raspolaže tlima čija kvaliteta zadovoljava kriterije za uspješno bavljenje ratarskom proizvodnjom, međutim proizvodnja ratarskog, industrijskog i krmnog bilja, osim u funkciji stočarstva, nije opcija koju bi trebalo podržati.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 197
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
97
Razlog ovoj konstataciji leži u nekonkurentnoj proizvodnji na usitnjenim poljoprivrednim česticama – nisko-dohodovna poljoprivredna proizvodnja. Uzgojem ratarskih kultura trebaju se baviti proizvođači sa većim poljoprivrednim površinama, te oni koji se bave stočarstvom.
Stočarska proizvodnja
Analiza podataka Hrvatske poljoprivredne agencije o brojnom stanju domaćih životinja od 2011. do 2015. godine pokazuje da u Općini Cerna goveda ima samo četrdesetak poljoprivrednih gospodarstava a ovce još manji broj.
Broj svinja pokazuje da je u prosjeku svako kućanstvo ima tek po jednu životinju.
Tablica 34. - Brojno stanje domaćih životinja od 2011. – 2015. godine u općini Cerna
Izvor: Hrvatska poljoprivredna agencija, Jedinstveni registar domaćih životinja, stanje 31. prosinca
Nakon ulaska Hrvatske u EU te ruske blokade dodatno je ugrožena dohodovnost posebice stočarskog sektora. Nastavljen je trend zatvaranja farmi i gašenja pojedinih gospodarstava što posljedično uzrokuje i ukupni pad broja grla. Što se tiče tova junadi i svinja na prostoru županije, tako i na prostoru općine Cerna, isti je značajno ispod mogućnosti, a proizvođači opravdanja pronalaze u stalnom kolebanju cijena hrane tako i žive stoke.
U pogledu usmjeravanja ovčarske proizvodnje nužno je uspostaviti ekonomsko isplative veličine stada, na kojima će obiteljska poljoprivredna gospodarstva ostvarivati svoje prihode.
Peradarstvo i konjogojstvo nije značajnije zastupljeno na području općine Cerna. Sadašnje stanje ne zadovoljava potrebe tržišta.
Voćarstvo
Iako je voćarstvo grana poljoprivredne proizvodnje u kojoj se može ostvariti veći bruto proizvod, veća dobit i zapošljavanje više radne snage u općini Cerna nema intenzivnih voćnjaka već se proizvodnja pojedinih vrsta voća odvija u mješovitim nasadima s tradicionalnim, ekstenzivnim, uzgojem.
Povrćarstvo
Ova visoko dohodovna proizvodnja u općini je u začecima, tek na dva PG-a i nekoliko desetaka hektara.
Završetak višenamjenskog kanala Dunav-Sava i radova na sustavu za navodnjavanje Blato omogućit će navodnjavanje više od 550 hektara poljoprivrednih površina. Uz sve veće potrebe za raznolikim povrćem koje imaju u PIK-u Vinkovci to će omogućiti širenje ove proizvodnje i na području općine Cerna. Povrćarstvo je najintenzivnija grana biljne proizvodnje u pogledu ostvarivanja prihoda po jedinici površine.
SWOT analiza poljoprivrede
SNAGE SLABOSTI
· Kvalitetno zemljište
· Povoljni klimatski uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju
· Položaj uz vodotoke, vodni resursi, kanalska mreža u razvoju
· Prometna povezanost (cestovna, željeznička)
· Zadovoljavajući broj poljoprivrednog stanovništva
· Registracija PG u skladu s regulativom
· Tradicija bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom
· Gospodarski objekti (različite namjene)
· Razvijene grane poljoprivrede (ratarstvo, stočarstvo)
· Motiviranost stanovništva za razvoj i napredak
· Ruralni turizam kao dopuna gospodarskoj djelatnosti
· Usitnjenost gospodarstva i nepovezanost između PG
· Nedostatak vlastitih obrtnih sredstava
· Visoki ulazni troškovi i niske cijene poljoprivrednih proizvoda
· Tradicionalni pristup proizvodnji (pšenica, kukuruz)
· Nepostojanje strojnog prstena i optimalnog korištenja kvalitetne mehanizacije
· Nedostatak odgovarajućih skladišnih i preradbenih kapaciteta
· Nedostatak udruga i kooperantskih odnosa
· Pojedinačni nastupi prema sustavu i suradnji s državnim institucijama
· Gospodarstva vode osobe starije dobi
· Migracija obrazovnog kadra i nezadovoljavajuća obrazovna struktura
· Neprepoznavanje vlastitih vrijednosti
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 198
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
98
PRILIKE PRIJETNJE
· Usklađivanje i provođenje zakonskih mjera EU, pristup sredstvima EU fondova
· Usvajanje novih tehnologija i znanja
· LAG kao pokretač ruralnog razvoja
· Ekološka proizvodnja
· Korištenje obnovljivih izvora energije
· Osnivanje i organiziranje udruga u poljoprivrednoj proizvodnji i zajednički tržišni nastup
· Proizvodnja tradicijskih i brendiranih poljoprivrednih proizvoda
· Završetak gradnje sustava navodnjavanja i povećanje površina pod sustavima navodnjavanja
· Očuvanje okoliša i održiv razvoj
· Visoka reguliranost normi i zakona u EU i nejasni propisi (nedovoljna educiranost o politici poticaja)
· Trgovački sporazumi CETA (Sporazum o slobodnoj trgovini EU i Kanade) TTIP (Sporazum o slobodnoj trgovini EU i SAD)
· Nejasna lokalni propisi, složenost regulative i politike poticaja, sporost administracije
· Potreba prilagodbe u proizvodnji zahtjevima EU tržišta
· Teža dostupnost kreditnih linija za mlade i male poljoprivrednike i nepovoljni uvjeti kreditiranja
· Nepredvidivost i odgode plaćanja, nemogućnost naplate
· Monopol velikih proizvođača
· Ograničeni zemljišni resursi
· Nezadovoljavajuća suradnja sa savjetodavnom službom
· Neadekvatno korištenje repromaterijala i zaštitnih sredstava
· Klimatski utjecaj i promjene klime
Identificirani razvojni problemi i potrebe u području poljoprivrede na temelju Razvojne strategije Vukovarsko -
srijemske županije 2011.- 2013., u cilju planiranja strategije Županije do 2020., koja je u pripremi.
RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE
· Nedostatan broj radnih sati po poljoprivrednom gospodarstvu
· Nedovoljna primjena stručnih znanja i tehnologija u proizvodnji
· Nedovoljan udjel dohodovnijih poljoprivrednih kultura u ukupnoj proizvodnji
· Slab marketing poljoprivrednih proizvoda (nepostojeće robne marke, neprepoznatljivost proizvoda i proizvođača na tržištu…)
· Prisutan manji broj malih poljoprivrednih proizvođača
· Nedovoljan stupanj finalizacije poljoprivrednih proizvoda
· Nedostatak međusobne povezanosti poljoprivrednih proizvođača (nedostatak snažnijih i učinkovitih organizacijskih oblika)
· Slaba povezanost poljoprivrednih proizvođača s drugim sektorima poput drugim sektorima poput turizma.
· Nedovoljno održavana infrastruktura u poljoprivredi (pristupne ceste, sustavi odvodnje, itd.).
· Nedovoljno izgrađeni sustavi navodnjavanja
· Nedovoljna količina vode za navodnjavanje
· Nerazvijeno i neorganizirano tržište, te slaba logistička infrastruktura (hladnjače)
· Slabi kapaciteti za korištenje sredstava iz EU fondova u poljoprivredi
· Problem osiguranja sezonske radne snage
· Velik broj neusklađenih poljoprivredno gospodarskih objekata s nacionalnim i EU standardima
· Povećati broj radnih sati, povećati radne aktivnosti poljoprivrednoga gospodarstva
· Povećati razinu prinosa primjenom suvremenih tehnologija. Edukacija poljoprivrednika radi stjecanja novih znanja i vještina.
· Diversificirati poljoprivrednu proizvodnju kroz poticanje proizvodnje dohodovnijih kultura.
· Poticati primjenu novih organizacijskih oblika u proizvodnji (modernih zadruga i klastera), a posebno onih koji su usmjereni prema većemu stupnju obrade poljoprivrednih proizvoda te proizvodnji dohodovnijih kultura.
· Poticati jaču povezanost s turizmom i prehrambenom industrijom. Revitalizirati, obnoviti i unaprijediti proizvodnju tradicijskih proizvoda (legaliziranje proizvodnje tradicijskih prehrambenih proizvoda, usluga OPG-a, agroturizma)
· Povećati ulaganja u razvoj županijskih, odnosno regionalnih brendova.
· Unaprijediti programe ulaganja u razvoj poljoprivredne infrastrukture te sustavno pripremati adekvatne projekte.
· Nastavak projektiranja i izgradnje sustava navodnjavanja
· Nastavak aktivnosti vezano za osiguranjem dostatnih i kvalitetnih količina voda za navodnjavanje. (izgradnja melioracijskih kanala, višenamjenskih akumulacija, crpnih stanica na Dunavu i Savi, izgradnja kanala Dunav-Sava)
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 199
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 1
99
Izvor: Agencija za razvoj Vukovarsko – srijemske županije, Hrast d.o.o.
Razvojne mogućnosti poljoprivrede u općini Cerna potrebno je posebice sagledati kroz mjere iz Programa ruralnog razvoja RH do 2020.
Tablica 35. - Okvirna raspodjela sredstava po mjerama
MJERA Ukupno (€)
M1 - Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja 13.333.333,33
M2 - Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima
21.176.470,59
M3 - Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu 7.058.823,53
M4 - Ulaganja u fizičku imovinu 667.058.823,53
M5 - Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepo- godama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti
118.117.647,06
M6 - Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja 262.928.104,58
M7 - Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima 265.882.352,94
M8 - Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma 92.941.176,47
M9 - Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija 8.888.888,89
M10 - Poljoprivreda, okoliš̌ i klimatske promjene 138.830.280,00
M11 - Ekološki uzgoj 128.309.623,50
M13 - Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima 321.600.000,00
M16 - Suradnja 8.333.333,33
M17 - Upravljanje rizicima 56.673.373,50
M18 - Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaćanja za Hrvatsku 139.875.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 200
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
00
M19 - LEADER (CLLD) 67.540.725,00
M20 - Tehnička pomoć́ 64.746.543,59
UKUPNO 2014 - 2020 2.383.294.499,84
Izvor: Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.
Turizam
Prostor općine Cerna, kao dio prostora Vukovarsko-srijemske županije, je samostalna općina ruralnih obilježja, koja u svom dosadašnjem razvoju nije zabilježila razvoj ugostiteljstva i turizma. Općina Cerna u ovom trenutku još ne raspolaže u cijelosti sa popisom svojih temeljnih turističkih resursa . Razlog je dijelom u tome što se prostor općine nalazi između gradova Vinkovaca i Županje, a koji su ujedno i značajni turistički centri, s brojnim i raznovrsnim sadržajima turističke ponude. U takvim uvjetima, na području općine se razvila tek skromna ugostiteljska ponuda, koju čini ukupno osam (8) objekata.
Međutim, i unatoč nerazvijenosti djelatnosti ugostiteljstva i turizma, na području općine postoje prirodni potencijali koje je moguće valorizirati kroz turizam, kako za potrebe turističko- rekreacijskih sadržaja za stanovništvo općine, tako i za buduće potrebe turista. Ukupan prostor općine je vrijedan prirodni resurs u kojemu se izdvajaju šumska područja, te vodotoci Biđ, Bosut i Bitulja, koji zajedno čine i potencijalne turističke resurse. Ono čime se općina može podičiti je veliki broj parkovnih površina koji su nekada služili kao odlagalište otpada i smeća. Proširivanjem obale i nasipavanjem humusa, te zasađivanjem novih površina, općina Cerna danas ima prekrasan pejsaž.
U centralnom dijelu Cerne, nalazi se uzvisina Grac, gdje je izgrađena crkva, te župni ured. Pretpostavlja se da je Grac naseljen od davnih vremena, što su nedavna arheološka istraživanja i potvrdila, te je stoga i preventivno zaštićeno kulturno dobro.
Na području općine su registrirana i poljoprivredna-obiteljska gospodarstva koja su nositelji razvoja ruralnog turizma. Kao jedno o takvih je i ZOO vrt „MIŠKO“ koji okuplja egzotične i zaštićene vrste na jednom mjestu, te čini ovaj kraj prepoznatljivim.
Prostor općine, s obzirom na prirodne resurse, je i potencijalno lovno područje, (zajedničko lovište na 962 ha), u okviru kojega djeluju dvije lovne udruge, a s obzirom na bogatstvo vodnih resursa, na području općine djeluju i dvije ribolovne udruge, što zajedno čine potencijalne mogućnosti i stvaranje uvjeta za razvoj rekreacijskog odnosno lovnog i ribolovnog turizma.
Kao dodatni motivi i posebnosti određenog prostora koji mogu utjecati na razvoj turizma su i određene tradicionalne manifestacije koje se održavaju, a na području općine Cerna poznate su ''Žetvene svečanosti'', kao smotra tradicije i folklora, koje se održavaju 15. srpnja, od 1977. godine. Manifestacija je započela kao proslava žetve, da bi do danas prerasla u kulturno- umjetničku manifestaciju s brojnim sadržajima: smotra folklornih skupina, razne izložbe, sportska natjecanja, gastronomske izložbe i natjecanja koja privuku veliki broj sudionika, ali i posjetitelja, s područja općine, ali i sa šireg prostora.
Turistička ponuda
Zoološki vrt «Miško» Cerna
Zoološki vrt «MIŠKO» osnovan je 1994. godine i postao je prava obiteljska tradicija. O životinjama se brine pet članova obitelji, a u ZOO su uključeni i volonteri i različiti simpatizeri vrta. ZOO radi na tome da djecu što više približi životinjama jer od samog postanka svijeta uz čovjeka, Bog je stvorio i životinje kako bi mu uljepšale život i učinile ga zanimljivijim.
Mislimo da to treba cijeniti i djecu učiti da životinje i prirodu poštuju kako bi ih očuvali jer su bili sastavni dio života naše zajednice u prošlosti a tako mora ostati i u budućnosti. Naš ZOO je već puno napravio za ovu našu malu sredinu. Promovira nas svojim radom na brojne načine od kojih se naročito ističu posjeti iz cijele zemlje pa i šire.
Mislimo da ima još puno prostora za angažman i drugih udruga kao i pojedinaca koji bi svojim radom učinili našu općinu još posjećenijom. Rezultati u vrtu su veliki, npr. od uspješnog razmnožavanja jaguara i majmuna kao i ostalih egzotičnih i zaštićenih vrsta. Uz ZOO uskoro bi trebao početi s radom i sportsko-rekreativni centar s različitom ponudom (sportski ribolov, škola jahanja, etnološki muzej, kamp centar…)
Braniteljska zadruga Perun
Povodom predstavljanja avanturističkog turizma kao sadržaja rada braniteljskih zadruga na inicijativu Ministarstva branitelja 19.09.2014.godine održana je prezentacija avanturističkog turizma u VSŽ putem programa koji provode voditelji poligona za avanturistički turizam „PERUN“ u Cerni. Program je sadržavao 5 radnih točaka u kojima su sudjelovale i neke udruge građana koje se bave promicanjem avanturističkih aktivnosti ali i etno kulturnih sadržaja kao Udruga etno „DIVAN“ koja se bavi rukotvorinama, udruga reeneakting „REGIMENTE“ koju su predstavili neki od stranaca ratnih veterana iz Domovinskog rata ali i drugih ratova iz cijeloga svijeta, udruga uzgajivača konjskih grla „Galop“ koji se bave pored uzgoja konja i njegovanjem tradicija i običaja Slavonskog kraja, te jedna spisateljica koja piše o zavičaju i izdaje vrijednih zbirki u kojima se bilježe običaji i tradicije popraćene tekstom.
Voditelji poligona „Perun“ koji su inače najvećim dijelom pored ratnih vojnih veterana iz Domovinskog rata i bivši pripadnici elitnih postrojbi HV-a predstavili su svoj program turističke ponude koja obuhvaća airsoft, aktivnosti na vodi dril veslanje (nautik) alpinističko penjanje i spuštanje koristeći se umjetnim tornjem namijenjenim za početnike u istom, kamping sadržaj i program tečaja (osnove preživljavanja u prirodi) te streljaštvo iz airsoft replika te, luka i strijele.
Misija voditelja poligona B.Z „Perun“ kao ratnih vojnih veterana iz Domovinskog rata je promocija tog specifičnog i profitabilnog turističkog sadržaja ali i predstavljanje pozitivne slike o hrvatskim veteranima DR-a kao i izgradnja poveznica i mostova sa drugim državama iz EU i šire. Uz navedeno neizostavno je educiranje i ukazivanje na korisnost boravka u prirodi odvraćanje pažnje mlađim generacijama od računalnih video igara kao i afirmacija kulture zdrave ishrane..
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 201
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
01
4. SWOT ANALIZA OPĆINE CERNA
SNAGE SLABOSTI
● Očuvani prirodni resursi - vodotoci i rijeke, šume
● Reljefna raznolikost pogodna za razvoj različitih poljoprivrednih i gospodarskih aktivnosti-Tradicija poljoprivredne proizvodnje i vrijedno poljoprivredno tlo
● Položaj Općine s dobrom prometnom povezanosti cestom i željeznicom
● Stanovništvo - osobito mladi i obrazovani (vrijedni ljudi)
● Raznolikost zanimanja (obrta) među stanovnicima
● Razvijeno zajedništvo i aktivnosti sportskih i kulturnih udruga
● Interes lokalne samouprave za izradom strategije, programa i projekata
● Opskrba električnom i plinom zadovoljava potrebe kućanstava i gospodarstva
● Dobro razvijena društvena infrastruktura (školstvo, zdravstvo, sport)
● Komunalna infrastruktura
● Izgrađena poduzetnička zona
● Šumarija - kvalitetno iskorištavanje šuma
● Odlazak obrazovanog stanovništva, posebice mladih
● Slaba komunikacija među stanovnicima - razjedinjenost
● Slabija educiranost o poduzetničkim mogućnostima - Premalo se ulažu u obrazovanje
● Neriješena (neaktivna) poduzetnička zona
● Neiskorištenost prirodnih resursa u svrhu razvoja turizma
● Nerazvijena turistička ponuda - nedovoljna smještajna ponuda
● Nema prerađivačkih kapaciteta
● Lokacija sanitarnog odlagališta bez osnovne strukture
● Nedovoljna iskorištenost kapaciteta u poljoprivredi - zapuštenost vodotoka i neobrađeno zemljište
● Nedovoljno iskorišten geoprometni položaj
● Velik broj udruga - slaba aktivnost pojedinih udruga
● Financijska ovisnost o proračunu Općine
● Nema korištenja obnovljivih izvora energije
● Nedostatna briga za starije stanovništvo
● Neriješeno pitanje kanalske mreže - navodnjavanje
PRILIKE PRIJETNJE
● Razvoj poljoprivredne proizvodnje (povrtlarstvo, voćarstvo, eko proizvodnja)
● Uspostava sustava navodnjavanja ● Korištenje EU fondova kao izvora financiranja za
gospodarski razvoj ● Razvoj turizma, na temelju lova i ribolova kao i porast
potražnje za različitim oblicima ruralne turističke ponude
● Izgradnja infrastruktura za korištenje novih tehnologija
● Razvoj prerađivačke industrije i Razvoj poduzetništva (finalna proizvodnja)
● Partnerski projekti ● Edukacije stanovnika (ekologija, poduzetništvo) ● Primjena novih organizacijskih oblika (zadruge,
klasteri) ● Poticaji za ulaganje u održivu proizvodnju i
energetsku učinkovitost ● Omogućiti doseljavanje u Cernu ● Povećanje socijalne uključenosti osoba s invaliditetom ● Edukacija i cjeloživotni program osposobljavanja i
usavršavanja ● Izgradnja kanala Dunav - Sava ● Razvoj drvne industrije - šumarstvo
● Rastuća konkurencija proizvođača iz EU
● Usporena i neučinkovita administracija
● Zatvaranje OPG i obrta
● Nemotiviranost za strukovno obrazovanje
● Strah od promjena i nerazvijena svijest o potrebi cjeloživotnog obrazovanja
● Nedostatno međusektorsko povezivanje gospodarstvenika
● Konkurencija sa okolnim mjestima u gospodarskom razvoju
● Klimatske promjene, poplave i veće oborine - suše
● Odlazak i starenje stanovništva
● Zagađivanje okoliša
● Useljavanje stanovništva iz drugih kulturnih sredina
● Veća nesloga među stanovnicima
● Rast siromaštva
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 202
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
02
5. STRATEGIJA RAZVOJA
Misija i vizija Misija:
Osigurati kvalitetan život svim stanovnicima Općine Cerna kroz gospodarski i kulturni razvoj poštujući sve ekološke standarde te postati ugodna i poželjna za investiranje, život i rad.
Vizija:
Općina Cerna kao predvodnik suvremenih razvojnih trendova uz očuvanje vlastite autohtonosti bit će ekonomski razvijena i prostorno uređena cjelina s visokom stopom zaposlenosti, europskim ekološkim standardima i efikasnom lokalnom administracijom, razvijenom poduzetničkom kulturom koja će biti primjer dinamične razvojne lokalne zajednice u svim važnijim aspektima življenja, što će njenim stanovnicima osigurati kvalitetan i perspektivan život.
Razvojni koncept obuhvatio je nekoliko ključnih značajki koje su dovele do definiranja vizije i strateških (razvojnih) ciljeva kao i razvojnih prioriteta i aktivnosti (mjera) kojima se dostiže:
a. Daljnji razvoj infrastrukture, prostorno uređena zajednica s naglaskom na zaštitu životne sredine očuvanost područja, krajobrazna raznolikost, priroda, zdrav život
Ubrzani razvoj, prepoznatljive i jedinstvene gospodarske ponude
b. Razvoj kulturno-povijesne i tradicijske baštine, razvoj selektivnih oblika turizma
c. Efikasnost lokalne administracije, uvođenje novih tehnologija, energetska samoodrživost, nova znanja, razvoj i privlačenje ljudskih resursa, jednake mogućnosti.
6. GLAVNI RAZVOJNI CILJEVI
Strateški ciljevi
Za dugoročno ostvarenje razvojne vizije Općine Cerna potrebno je:
a. Unaprijediti kulturni i društveni život Općine, razvijati i provoditi koncept održivog razvoja i očuvanja prirodne baštine,
b. Povećati prepoznatljivost Općine kao atraktivnog mjesta za
život,
c. Organizirati učinkovit sustav osposobljavanja za ciljane skupine korisnika u skladu sa strateškim potrebama,
d. Pripremiti i provesti razvojne programe i projekate Općine za razvoj postojećih i stvaranje novih profitabilnih odnosno konkurentnih proizvoda i usluga,
e. Povezivati proizvođače i pružatelje usluga u kreiranju robnih marki i stvaranju atraktivnog imidža odnosno brenda Općine u cjelini.
f. Razvoj i potpora revitalizaciji i izgradnji potrebne infrastrukture za razvoj poslovanja i ukupnu kvalitetu života zajednice.
Kako bi promovirali i ostvarili zadanu viziju, zadaća radne skupine bila je osmisliti strateške ciljeve koji će odrediti razvojne prioritete u razdoblju 2016.-2020. Definirani strateški ciljevi čije će ostvarenje doprinijeti željenim dugoročnim ciljevima razvoja Općine Cerna su:
SC1. Razvoj i unapređenje stabilnosti i sigurnosti u zajednici s naglaskom na kvaliteti življenja na području Općine Cerna
SC2. Zaštita okoliša, prirodne i kulturne baštine
SC3. Razvoj gospodarstva , poljoprivrede i ruralnog razvoja
SC4. Razvoj turizma, kreiranje i implementacija novih sadržaja i usluga s ciljem stvaranja novog i prepoznatljivog identiteta Općine Cerna
SC5. Razvoj administrativnih kapaciteta općinske uprave Općine Cerna
Strateški prioriteti
Strateški prioriteti su povezani uz svaki dugoročni strateški cilj i oni predstavljaju segmentirane ciljeve, tj. strateške pravce djelovanja : Jačanje konkurentnosti sektora poljoprivrede i šumarstva, poboljšanje kvalitete života i poboljšanje okoliša i krajolika. U praksi se strateški prioriteti pojavljuju kao programski prioriteti ili kao provedbeni programi. Razrada strateških prioriteta temelji se s jedne strane na viziji i dugoročnim ciljevima i s druge strane na ključnim strateškim problemima.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 203
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
03
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 204
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
04
7. CILJEVI, PRIORITETI, MJERE I AKTIVNOSTI
Temeljna polazišta
Strategija razvoja Općine Cerna usmjerava se na nekoliko glavnih područja djelovanja koja su prepoznata već u fazi analize stanja u općini, a treba se temeljiti na razradi osnovnih razvojnih mjera i indikatora. Mjera je razvojna kategorija koja predstavlja operativnu razradu svakog strateškog prioriteta i sagledava njegov utjecaj na specifična područja djelovanja. Stoga mjere treba kategorizirati i primijeniti uz sagledavanje realnih uvjeta u kojima se one moraju provoditi. Cilj svake mjere je razvoj načelima održivosti, što mora biti sadržano i u pojedinim programima razvoja. Strateški ciljevi razvoja ostvaruju se kroz različite prioritetne aktivnosti. Mjere razvoja sadržane su u svim pojedinim ciljevima i prioritetima razvoja Općine. Strateški prioriteti razvoja su usmjereni na nekoliko glavnih područja djelovanja, uz uvažavanje razvojnih mogućnosti, na temelju sagledavanju trendova razvoja u svijetu, analize stanja Općine Cerna, koja uključuje uz uvažavanje prijedloge prikupljene na raspravama sa sudionicima radnih skupina i radionica. U nastavku će se elaborirati svaki strateški prioritet, a predložit će se i elaborirati mjere, njihovi nositelji i očekivani rezultati.
SC 1. Razvoj i unaprjeđenje stabilnosti i sigurnosti u zajednici s naglaskom na povećanje kvalitete življenja na području Općine Cerna
Prioriteti i mjere
P 1.1 Usklađivanje i provedba aktivnosti izgradnje vizualnog identiteta
M 1.1.1 Analiza postojećih resursa Općine Cerna i izgradnje vizualnog identiteta Općine Cerne tj. njezinih aspekata prepoznatljivosti
M 1.1.2 Oblikovanje i analiza prijedloga izgradnje identiteta Općine
M 1.1.3 Usklađivanje oblikovanog identiteta sa komunalnom, društvenom i socijalnom infrastrukturom
M 1.1.4 Primjena vizualnog identiteta
M 1.1.5 Osmišljavanje i izrada suvenira i prepoznatljivosti proizvoda koji odražavaju definirani identitet Općine
M 1.1.6 Provedba marketinških aktivnosti koje imaju za cilj promoviranje prepoznatljivog identiteta Općine Cerna
P 1.2 Razvoj i izgradnja komunalne infrastrukture
M 1.2.1 Provedba aktivnosti za izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje vodoopskrbne mreže
M 1.2.2 Provedba aktivnosti za izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje kanalizacijske mreže te sustava oborinske kanalizacije
M 1.2.3 Unaprjeđenje kvalitete sustava prometne infrastrukture kroz asfaltiranje, uređenje i opremanje prometnica
M 1.2.4 Izgradnja/opremanje/uređenje parkirališnih zona, pješačkih i pješačko - biciklističkih zona
M 1.2.5 Razvoj i unaprjeđenje elektroenergetske i telekomunikacijske mreže
M 1.2.6 Osmišljavanje i provedba projekta održive mobilnosti na području Općine Cerna M 1.2.7 Unaprjeđenje sustava komunalnih usluga Općine
M 1.2.8 Izgradnja benzinske postaje
P 1.3 Izgradnja, obnova i unapređenje društvene i socijalne infrastrukture
M 1.3.1 Izgradnja/rekonstrukcija/opremanje prostornih kapaciteta društvene i socijalne infrastrukture
M 1.3.2 Obnova i revitalizacija zapuštenih prostora i objekata društvene namjene M 1.3.4 Opremanje prostornih kapaciteta društvene i socijalne infrastrukture kroz primjenu načela energetske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvora energije
M 1.3.5 Uređenje prostornih kapaciteta predškolske i obrazovne infrastrukture kroz promoviranje inovativnih rješenja učinkovitog korištenja prostora
M 1.3.6 Uređenje i opremanje zdravstvene infrastrukture na području Općine Cerna naglaskom na povećanje usluge i osiguravanje pristupa svim skupinama u zajednici M 1.3.7 Izgradnja/rekonstrukcija/opremanje kapaciteta sportske infrastrukture
M 1.3.8 Osiguravanje fizičke dostupnosti društvenoj i socijalnoj infrastrukturi svim skupinama u društvu kroz izgradnju prilaza i/ili uspostavljanje novih/inovativnih rješenja dostupnosti
P 1.4 Provedba aktivnosti društvene i socijalne djelatnosti
M 1.4.1 Osmišljavanje i provedba aktivnosti u predškolskim i obrazovnim institucijama sa ciljem promoviranja znanja i jačanja vještina i kompetencija kod djece i mladih
M 1.4.2 Provedba aktivnosti osiguravanja preventive u zdravstvu za postizanje većeg stupnja kvalitete življenja
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 205
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
05
M 1.4.3 Unapređenje kvalitete infrastrukture u kulturi, kulturnih programa i poboljšanje koordinacije između dionika u kulturi
M 1.4.4 Osmišljavanje i provedba sportskih aktivnosti s posebnim naglaskom na prilagođenost svim dobnim skupinama
M 1.4.5 Unapređenje skrbi o osobama s invaliditetom i osobama treće životne dobi
M 1.4.6 Unapređenje izvan institucionalnih oblika pomoći/usluga za starije osobe/osobe s invaliditetom/mlade obitelji
P 1.5 Pružanje podrške i provedbe daljnjem jačanju organizacija civilnog društva (OCD)
M 1.5.1 Analiza razvojnih programa i obuhvata postojećih OCD- ova
M 1.5.2 Poticanje umrežavanja i razvoj partnerstva unutar sektora OCD-a
M 1.5.3 Osmišljavanje i provedba aktivnosti potpore djelovanju, osposobljavanju i transparentnosti rada lokalnih udruga
M 1.5.4 Poticanje udruga na stvaranje promotivnih aktivnosti koje će doprinijeti promociji i prepoznatljivosti Općine Cerna
P 1.6 Postizanje visokog stupnja znanja i vještina dionika uključenih u društvene i socijalne aktivnosti Općine Cerna
M 1.6.1 Analiza kompetencija dionika uključenih u društvenu i socijalnu infrastrukturu M 1.6.2 Osmišljavanje i provedba aktivnosti povećanja kompetencija i znanja dionika u socijalnoj i društvenoj infrastrukturi
M 1.6.3 Poticanje umrežavanja dionika u društvenoj i socijalnoj infrastrukturi
M 1.6.4 Poticanje provedbe aktivnosti transfera znanja za jačanje ljudskih kapaciteta te za osmišljavanje aktivnosti
P 1.7 Primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija u društvenoj i socijalnoj infrastrukturi
M 1.7.1 Opremljenost predškolske i obrazovne infrastrukture informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te primjena iste kroz osmišljene aktivnosti prilagođene djeci i mladima
M 1.7.2 Opremljenost i primjena zdravstvene infrastrukture
M 1.7.3 Osmišljavanje i provedba aktivnosti digitalizacije infrastrukture u kulturi M 1.7.4 Uspostava wi-fi zone sa slobodnim pristupom na određenim pozicijama
P 1.8 Jačanje stupnja sigurnosti stanovnika i posjetitelja kroz kvalitetno opremljenu infrastrukturu u sektoru zaštite i educiranje dionika
M 1.8.1 Analiza stanja svih aspekata infrastrukture na području Općine na temu sigurnosti
M 1.8.2 Oblikovanje i provedba aktivnosti povećanja sigurnosti
Razrada aktivnosti prema prioritetima
stanovnika i njihovih posjetitelja
M 1.8.3 Analiza mogućnosti primjene novih/inovativnih tehnologija za zaštitu stanovnika, posjetitelja, ali i pročelja od daljnje devastacije
M 1.8.4 Primjena inovativnih tehnologija za povećanje sigurnosti
M 1.8.5 Sanacija i definiranje koncepta uređenja obalnog dijela Općine Cerna
M 1.8.6 Analiza stanja civilne zaštite i vatrogasne postrojbe na području Općine Cerna M 1.8.7 Opremanje infrastrukture civilne zaštite i vatrogasne postrojbe s ciljem kvalitetnijeg provođenja aktivnosti - izgradnja vatrogasnog doma na novoj lokaciji
M 1.8.8 Opremanje i primjena novih tehnologija
M 1.8.9 Edukacija dionika direktno uključenih u osiguravanje zaštite stanovnicima i njihovim posjetiteljima
P 1.9 Oblikovanje i razvoj kulturnog identiteta Općine Cerna
M 1.9.1 Izrada stručne procjene razine izgrađenosti kulturnog identiteta Općine M 1.9.2 Isticanje tradicionalnih obilježja i uređivanja zona tradicijskog karaktera
M 1.9.3 Analiza i mogućnost izgradnje prepoznatljivog identiteta kulturnih sadržaja, proizvoda i usluga sa područja Općine Cerna
M 1.9.4 Osmišljavanje ujednačenih marketinških aktivnosti proizvoda i usluga u kulturi,
M 1.9.5 Edukacija stanovnika sa područja Općine Cerna o aktivnostima za promociju kulturnog identiteta Općine
P 1.10 Unapređenje kulturnog potencijala Općine Cerna
M 1.10.1 Analiza kulturnog potencijala Općine Cerna
M 1.10.2 Osmišljavanje i provedba aktivnosti za povećanje kapacitete menadžmenta u kulturi M 1.10.3 Izgradnja doma kulture ili drugih odgovarajučih prostora namijenjenih dionicima u kulturi
M 1.10.4 Primjena novih tehnologija za jačanje aktivnosti u kulturi i pratećeg održivog korištenja M 1.10.5 Edukacija svih uključenih dionika o mogućnosti raznovrsnog i održivog korištenja i jačanja kulturnog potencijala Općine Cerna
P 1.11 Unapređenje programa poduzetništva u kulturi na području Općine Cerna
M 1.11.1 Analiza postojećih i potencijalnih poduzetničkih aktivnosti u kulturi na području Općine M 1.11.2 Umrežavanje dionika u kulturnom poduzetništvu za kreiranje aktivnosti i postizanje jačeg učinka u primjeni potencijala kulture
M 1.11.3 Edukacija dionika poduzetništva u kulturi sa ciljem jačanja kapaciteta i mogućnostima primjene različitih inovativnih tehnika i alata
P 1.1 Usklađivanje i provedba aktivnosti izgradnje vizualnog identiteta Općine Cerna
Aktivnosti Poboljšanje pješačkih zona
Poticati integraciju zelenih površina sa dječjim igralištima
Preciznije definiranje zona stambene namjene
P 1.2 Razvoj i izgradnja komunalne infrastrukture
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 206
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
06
Aktivnosti Analizirati stanje površina, nerazvrstanih cesta i komunalne opreme te predlagati mjere za njihovo unaprjeđenje i za podizanje standarda komunalne opremljenosti Općine
Posebno poticati komunalno unaprjeđenje postojećih javnih zelenih površina , te izgradnju i održavanje dječjih igrališta
Poticanje korištenja sunčeve energije naročito u objektima poslovne i društvene namjene
Izgradnja javnog kanalizacijskog sustava te sustava za pročišćavanje otpadnih i oborinskih voda na području Općine
Izgradnja biciklističkih staza
Priprema dokumentacije za apliciranje projekata za EU fondove
P 1.3 Izgradnja, obnova i unapređenje društvene i socijalne infrastrukture
Aktivnosti Izgradnja novog objekta za predškolski odgoj
Izgradnja i/ili proširenje osnovnoškolske infrastrukture
Proširenje postojećih objekata za dodatne sadržaje u školi (laboratoriji, sport, raznorazne aktivnosti povezane sa razvojem vještina kod djece i mladih) Izgradnja sportskih objekata i/ili rekonstrukcija postojećih (nogometno, rukometno igralište, atletski poligon , teniski teren, )
Opremanja i modernizacija objekata socijalne infrastrukture
Obnova objekata društvene namjene
Nadogradnja ili nova izgradnja prostornih kapaciteta za smještaj osoba starije životne dobi - dom
Rekonstrukcija i opremanje infrastrukture u zdravstvu
Modernizacija Doma zdravlja
Nositelji Općina Cerna, zdravstvene ustanove, ustanove socijalne skrbi, organizacije civilnog društva – udruge, javno-privatno partnerstvo
Korisnici Djeca, mladi, osobe s teškoćama, osobe treće životne dobi, stanovništvo Općine Cerna, turisti
Indikatori broj obnovljenih zdravstvenih ustanova i prateće infrastrukture
površina izgrađene infrastrukture za predškolski odgoj u Cerni
površina izgrađene infrastrukture u osnovnoj školi
broj obnovljenih ili novih objekata socijalne infrastrukture
m2 izgrađenih objekata za dodatne sadržaje u školama
m2 uređenih prostorija društveno-kulturne namjene - muzeji, knjižnica, galerije, sale, KIC…
uređena i aktivna sportsko-rekreacijska zona
broj izgrađenih ili rekonstruiranih sportskih objekata
broj kapitalnih ulaganja u nove objekte i opremu (broj i rezultati) i nove programske sadržaje (udruge, centri…) usmjereni na poboljšanje socijalne slike Općine Cerna
površina sportskih građevina
površina novih ili nadograđenih prostornih kapaciteta za smještaj osoba starije životne dobi
P 1.4 Provedba aktivnosti društvene i socijalne djelatnosti
Aktivnosti Stvaranje uvjeta za jedno smjenski rad sukladno pedagoškim standardima
Informatizacija škole; provođenje projekta e-škole
Proširenje vannastavnih aktivnosti na učenje o zavičaju i bogatstvu ceranske baštine te unaprjeđenje mogućnosti daljnjeg provođenja zavičajne nastave
Osiguravanje pomoćnika u nastavi za djecu s poteškoćama u redovnoj osnovnoj školi, te u svim ustanovama u sferi odgoja i obrazovanja
Dodatna edukacija odgojnog i nastavnog osoblja za stručno usavršavanje
Poticanje izvaninstitucionalnih oblika skrbi
Osmišljavanje i provedba projekata prevencije i preventivnih aktivnosti namijenjene djeci i mladima
Poticanje volonterstva kroz aktivne mjere i uključivanje svih skupina u društvu (potencijalni programi prevencije, programa njege u kući i sl.)
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 207
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
07
Osmišljavanje i provedba projekata na temu brige i skrbi o siromašnim skupinama stanovnika u društvu
Poboljšanje sustava socijalne skrbi sukladno mogućnostima Općine Priprema i provedba sadržaja za starije i nemoćne osobe
Statistički pratiti kretanja socijalno ugroženih kategorija, kako bi se ukazalo na potrebe i istaknula postignuća
Strukturiranje tečaja stručnog usavršavanja za odgajatelje (učitelje i roditelje) oko tematike svjesnog roditeljstva, umijeća odgoja, izgradnje pozitivnih odnosa.
Kreiranje i strukturno podržavanje preventivnih programa koji se odnose na djecu i mladež i na njihove roditelje
Povećanje broja aktivnih sudionika u sportu, te priprema dodatnih sportskih sadržaja za djecu i mlade
Poboljšanje uvjeta za pripreme sportaša, te priprema i provedba razvojnih programa za podršku perspektivnim sportašima
Nositelji Općina Cerna, Hrast VUSZ razvojna agencija, zdravstvene ustanove, ustanove socijalne skrbi, organizacije civilnog društva – udruge
Korisnici Djeca, mladi, osobe s teškoćama, osobe treće životne dobi, stanovništvo Općine Cerna, turisti
Indikatori uveden jednosmjenski rad u osnovnim školama
broj škola uključenih u projekt e-škole
broj vannastavnih aktivnosti posvećenih učenju o zavičaju i baštini
broj educiranog odgojnog i nastavnog osoblja
broj pomoćnika u nastavi za djecu s poteškoćama, uključujući predškolski odgoj
broj liječnika i zdravstvenih djelatnika
broj programa prevencije na području Općine
broj pripremljenih i provedenih projekata i programa iz područja socijalne skrbi
broj korisnika usluga socijalne skrbi
broj stručnih djelatnika u ustanovama socijalne skrbi
sustavno praćenje i ocjenjivanje postignuća u području unapređenja brige o osobama s invaliditetom, za djecu s teškoćama u razvoju i stanja u strukturi ranjivih skupina, primjenom «socijalnih indikatora» (inicirane nove mogućnosti, rezultati rehabilitacija, nova zapošljavanja, nova zbrinjavanja…)
broj preventivnih programa koji se odnose na djecu i mladež i na njihove roditelje broj aktivnih sportaša
broj opreme zdravstvene skrbi na ključnim točkama broj rekreativaca
P 1.5 Pružanje podrške provedbi daljnjem jačanju organizacija civilnog društva
Aktivnosti Izraditi analizu stanja i učinkovitosti rada organizacija civilnog društva te definirati ključne smjernice za unaprjeđenje njihovog djelovanja
Poticanje osnivanje i djelovanja udruga, posebno u sektorima koji su identificirani kao deficitarni
Unaprijediti sustav financiranja i mjerenja učinaka programa i projekata civilnog društva financiranih proračunskim sredstvima
Jačati upravljačke i stručne kapacitete organizacija civilnog sektora za pripremu i provedbu projekata financiranih nacionalnim, EU i međunarodnim sredstvima
Jačati svijest građana o važnosti i mogućnostima djelovanja organizacija civilnog društva u pripremi, donošenju i provođenju javnih politika kroz organizaciju tribina, skupova i sl.
Poticanje volonterstva i ostalih aktivnosti od opće dobrobiti za zajednicu
Promovirati perspektive rada i života izvan okvira industrije, turizma, ugostiteljstva i javne uprave
Nositelji Općina Cerna, LAG, organizacije civilnog društva - udruge, potporne organizacije, edukacijske ustanove
Korisnici Djeca, mladi, osobe s teškoćama, osobe treće životne dobi, stanovništvo Općine Cerna, turisti
Indikatori broj građanskih inicijativa
broj udruga civilnog društva
broj manifestacija i okupljanja
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 208
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
08
broj pripadnika udruga civilnog društva
broj volontera
broj potpisanih sporazuma o suradnji i partnerstava između organizacija civilnog društva na lokalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini
broj apliciranih i provedenih projekata financiranih iz nacionalnih, EU i međunarodnih sredstava u partnerstvu javnog i civilnog sektora
P 1.6 Postizanje visokog stupnja znanja i vještina dionika uključenih u društvene i socijalne aktivnosti Općine Cerna
Aktivnosti Osmišljavanje i provedba edukativnih aktivnosti u sklopu neformalnog obrazovanja stanovništva te usklađivanje neformalnog obrazovanja s tržištem rada
Proširenje obrazovnih aktivnosti u partnerstvu sa obrazovnim ustanovama i kroz programe koje odgovaraju na potrebe tržišta rada i zajednice
Povećanje fundusa općinske/župne knjižnice
Osmišljavanje i provedba aktivnosti primjene informacijskih i komunikacijskih tehnologija za unaprjeđenje znanja i vještina dionika
Osmišljavanje i provedba aktivnosti mentoriranja za mlađe generacije o uspješnijem provođenju aktivnosti u društvenoj i socijalnoj sferi
Nositelji Općina Cerna, LAG, organizacije civilnog društva - udruge, potporne organizacije, edukacijske ustanove
Korisnici Djeca, mladi, osobe s teškoćama, osobe treće životne dobi, nezaposleni, stanovništvo Općine Cerne
Indikatori broj osmišljenih i provedenih edukativnih aktivnosti
broj educiranih osoba
broj aktivnosti kroz primjenu IKT, namijenjenih jačanju kompetencija dionika u socijalnoj i društvenoj infrastrukturi
% porasta korištenja novih mogućnosti za jačanje znanja i vještina (mentoriranje kroz društvene mreže)
broj knjižnica na području Općine
broj provedenih aktivnosti namijenjenih djeci i mladima u svrhu preventivnih aktivnosti
P 1.7 Primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija u društvenoj i socijalnoj infrastrukturi
Aktivnosti Primjena multimedije u kulturi; provedba projekata unaprjeđenja informiranosti (glasnik i sl.)
Osmišljavanje i uvođenje novih tehnologija za procese unutar društvene i/ili socijalne infrastrukture
Osmišljavanje i provedba aktivnosti preventive, namijenjene djeci i mladima, korištenjem IKT
Nositelji Općina Cerna, LAG, organizacije civilnog društva - udruge, potporne organizacije, edukacijske ustanove, dionici u socijalnoj i društvenoj infrastrukturi
Korisnici Djeca, mladi, osobe s teškoćama, osobe treće životne dobi, nezaposleni, stanovništvo Općine Cerne
Indikatori % korištenja IKT u društvenoj infrastrukturi
% korištenja IKT u socijalnoj infrastrukturi
broj aktivnosti u društvenoj infrastrukturi u kojima se koriste nove tehnologije
broj aktivnosti u socijalnoj infrastrukturi u kojima se koriste nove tehnologije
broj korisnika novih tehnologija
broj umreženih dionika kroz primjenu novih tehnologija
broj provedenih aktivnosti preventive korištenjem IKT
P 1.8 Jačanje stupnja sigurnosti stanovnika i posjetitelja kroz kvalitetno opremljenu infrastrukturu u sektoru zaštite i educirane dionike
Aktivnosti Modernizacija signalne i sigurnosne opreme i uređaja
Izrada planova zaštite i intervencija u slučajevima požara i nepogoda
Informiranje i edukacija građana za postupanje u incidentnim situacijama te ostale slične aktivnosti
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 209
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
09
Obnova općinske park šume kroz pošumljavanje, razvoj rekreativnih sadržaja i ostale aktivnosti; uređenje prilaza za osobe s invaliditetom
Periodički preleti cijelog područja Općine, sa izradom podloga za izradu kartografskih prikaza planova
Pokrenuti korake klasifikacije, uređenja i sadržajnog osmišljavanja nove tržnice i javnih zelenih površina
Nositelji Općina Cernaj, LAG, organizacije civilnog društva - udruge, potporne organizacije, komunalno poduzeće
Korisnici Djeca, mladi, osobe s teškoćama, nezaposleni, osobe treće životne dobi, stanovništvo Općine, turisti i posjetitelji
Indikatori broj modernizirane signalne i sigurnosne opreme i uređaja
Broj izgrađenih prilaza za osobe s teškoćama
broj korisnika tržnice
broj/m2 uređenih postojećih javnih površina u zoni Centar (po vrsti: okupljališta, pješačke ulice, zone, šetnice, zelene javne površine, autobusna stajališta, dječja igrališta, sportsko-rekreativne površine i dr.)
broj osposobljenih stručnjaka u području civilne zaštite i spašavanja
broj osposobljenih jedinica za djelovanje u slučaju elementarne nepogode
P 1.9 Oblikovanje i razvoj kulturnog identiteta Općine Cerna
Aktivnosti Razvoj autohtonih, tradicijskih suvenira
Razvijanje novih i/ili inovativnih programa promocije kulture
Postavljanje tabela i informativnih ploča koje upućuju na važne sadržaje kulturne baštine
Oblikovanje marketinške strategije za prezentaciju kulturnog identiteta Općine Cerna
Osmišljavanje i primjena inovativnih modela i/ili aplikacija koje će promovirati razvoj kulturnog identiteta Općine Cerna
Izgradnja i/ili uređenje te opremanje ateljea za umjetnika na području Općine Cerna
Nositelji Općina Cerna,, udruge, poduzetnici, PG Korisnici Stranovništvo, djeca i mladi, posjetitelji
Indikatori broj proizvođača autohtonih, tradicijskih suvenira
broj aplikacija koje promoviraju kulturni identitet Općine Cerna
broj posjetitelja kulturo povijesne baštine
broj postavljenih tabela i informativnih ploča
P 1.10 Unaprjeđenje kulturnog potencijala Općine Cerna
Aktivnosti Razvijanje novih, inovativnih programa promocije kulture
Unapređenje i obogaćivanje kulturne ponude u svrhu zadovoljenja potreba građana i posjetitelja Općine Cerne
Izgradnja Doma kulture
Povezivanje Općine Cerne i Ceranaca s prebivalištem u ostalim predjelima zemlje i svijeta
Primjena multimedije u kulturi
Edukacija stanovništva o mogućnostima jačanja kulturnog potencijala
Nositelji Općine Cerna, udruge, poduzetnici
Korisnici Stanovništvo, posjetitelji, turisti
Indikatori broj novih programa kulturne ponude
broj novih programa u promociji kulturne ponude Općine
broj programa i aktivnosti povezivanja Općine Cerna i Ceranaca s prebivalištem u ostalim predjelima zemlje i svijeta
broj održanih edukativnih radionica broj polaznika
P 1.11 Unapređenje programa poduzetništva u kulturi na području Općine Cerna
Aktivnosti Edukacija lokalnih poduzetnika o mogućnostima poduzetništva u kulturi
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 210
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
10
Izgradnja objekata za potrebe poduzetništva u kluturi
Opremanje objekata za daljnji razvoj poduzetništva u kulturi
Umrežavanje poduzetnika u kulturi
Provođenje aktivnosti za umrežavanje poduzetnika u kulturi i udruga
Nositelji Općina Cerna, LAG, udruge, poduzetnici
Korisnici Stanovništvo, poduzetnici, obrtnici, udruge, posjetitelji, turisti
Indikatori broj poduzetnika koji se bave aktivnostima u djelatnosti kulture
Broj opremljenih objekata namijenjenih poduzetništvu u kulturi
Broj provedenih edukativnih aktivnosti na temu poduzetništva u kulturi
Broj proizvoda i/ili usluga u sektoru poduzetništva u kulturi
SC2. Zaštita okoliša, prirodne i kulturne baštine
Prioriteti i mjere
P 2.1 Unapređenje procesa zaštite okoliša i uspostavljanje okvira za poticanje i provođenje projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije na području Općine Cerna
M 2.1.1 Analiza i prateća izgradnja/nadopuna cjelovitog sustava gospodarenja otpadom M 2.1.2 Sanacija divljih odlagališta te provedba aktivnosti ponovnih korištenja prikupljenog otpada
M 2.1.3 Provedba mjera za zaštitu, povećanje kvalitete i unaprjeđenje sustava praćenja kakvoće okoliša (voda, tlo, zrak,)
M 2.1.4 Provedba aktivnosti podizanja svijesti o zaštiti okoliša i očuvanju prirode M 2.1.5 Analiza mogućnosti i stvarnog korištenja i primjene energetske učinkovitosti M 2.1.6 Osmišljavanje i provedba aktivnosti održive mobilnosti kroz energetsku učinkovitost u prometnoj infrastrukturi
P 2.2. Unapređenje zaštite okoliša s aspekta zaštite prirode
M 2.2.1 Analiza stanja prirodne baštine i biološke raznolikosti na području Općine Cerna M 2.2.2 Osmišljavanje i provedba aktivnosti održivog razvoja prirodne baštine i njezine valorizacije
M 2.2.3 Edukacija stanovništva o aktivnostima zaštite okoliša i prirode
M 2.2.4 Provedba potpornih aktivnosti za stanovnike za pozitivno iskorištavanje ograničavajućih kapaciteta u sferi zaštite okoliša
P 2.3 Postizanje visokog stupnja održavanja i održivog korištenja kulturne baštine
M 2.3.1 Izrada i analiza stručne procjene stanja vrednovanja/potencijala kulturne baštine M 2.3.2 Izrada planova i projektne dokumentacije za očuvanje i valorizaciju kulturne baštine
M 2.3.3 Edukacija lokalnog stanovništva o vrijednosti kulturne baštine i procesa turističke valorizacije
Razrada aktivnosti prema prioritetima
P2.1 Unapređenje procesa zaštite okoliša i uspostavljanje okvira za poticanje i provođenje projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije na području Općine Cerna
Aktivnosti Sanacija odlagališta građevinskog otpada Izgradnja novog odlagališta za građevinski otpad
Provođenje akcija vezanih uz zaštitu okoliša
Postavljanje tabli i informativnih natpisa za zabranu odlaganja smeća
Organiziranje promotivnih kampanja za podizanje razine svijesti o problemima okoliša te o mjerama za očuvanje okoliša
Provođenje različitih edukativnih aktivnosti, lokalnih kampanja i volonterskih akcija kako bi se stanovništvo Općine učinkovito upoznalo sa sljedećom problematikom zaštite okoliša:
- potrebom razvrstavanja otpada
- pravilnim postupanjem s otpadom
- štetnosti divljih odlagališta po okoliš
- pravilnim korištenjem energije i mogućom uštedom energije u domaćinstvima
- energetski učinkovitim građenjem
- - eko-poljoprivredom
Formiranje tima (povjerenstva) za energetsku učinkovitost sukladno i inzistiranje na suradnji sa županijskim agencijama –
Poboljšanje energetskih svojstava fasade, stolarije te drugih relevantnih elemenata na javnim i obiteljskim kućama kako bi se primarno osigurala racionalizacija troškova grijanja i hlađenja u kućanstvima
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 211
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
11
Edukacija stanovništva o energetskoj učinkovitosti i prednostima OIE
Nositelji Općina Cerna, HRAST razvojna agencija, poduzetnici i obrtnici, poljoprivrednici, udruge
Korisnici Stanovništvo Općine Cerna
Indikatori sanirano odlagalište
površina novog odlagališta za građevinski otpad
broj održanih prezentacija, seminara, radionica
broj sudionika na prezentacijama, seminarima, radionicama
broj okruglih stolova, tribina i drugih informativnih događanja
broj sudionika na okruglim stolovima, tribinama i drugim informativnim događanjima
broj postavljenih tabli (npr. za zabranu odlaganja smeća) i informativnih panoa
% smanjenja izdataka stanovnika Općine za energiju broj zamijenjenih rasvjetnih tijela
broj postavljenih novih rasvjetnih tijela
% smanjenja rasvjetnog onečišćenja u sustavu javne rasvjete
P 2.2 Unapređenje zaštite okoliša s aspekta zaštite prirode
Aktivnosti Očuvanje prirodne baštine i bioraznolikosti na području Općine
Edukacija stanovništva o potrebi i mogućnostima zaštite prirodne baštine
Osmišljavanje i provedba edukativnih aktivnosti namijenjenih djeci za prevenciju i sprečavanja uništenja prirodne baštine
Valorizacija prirodne baštine i osiguravanje dodane vrijednosti kroz aktivnosti povezivanja sa ostalim sektorima u zajednici
Nositelji Općina Cerna, HRAST razvojna agencija, LAG, udruge
Korisnici Stanovništvo, djeca i mladi, osobe s posebnim potrebama, turisti, posjetitelji
Indikatori veličina prostora uključenog u NATURA 2000
broj aktivnosti osmišljenih i provedenih studija koje rezultiraju većim stupnjem valorizacije prirodne baštine
broj aktivnosti koje su osmislili i proveli nositelji za valorizaciju prirodne baštine
broj edukativnih aktivnosti na temu prirodne baštine usmjerene djeci i mladima, a koji će rezultirati prepoznavanjem i većim stupnjem očuvanja prirodne baštine
broj brošura na temu zaštite prirode i okoliša namijenjenih djeci i mladima
broj aplikacija za mobilne uređaje namijenjene djeci i mladima, s temom prirodne baštine i načina i mogućnosti njezina održavanja, očuvanja, korištenja i/ili učenju o bogatstvu baštine
P 2.3 Postizanje visokog stupnja održavanja i održivog korištenja kulturne baštine
Aktivnosti Očuvanje kulturne baštine upisane u Registar kulturnih dobara RH
Edukacija stanovništva o potrebi i mogućnostima zaštite kulturne baštine
Poticanje udruga i stanovnika na očuvanje etno vrijednosti te uspostava etno- zbirki i etno kuća (kordunska, šokačka)
Osmišljavanje i provedba edukativnih aktivnosti namijenjenih djeci za prevenciju i sprečavanja uništenja kulturne baštine zbog grafita i sl.
Valorizacija kulturne baštine i osiguravanje dodane vrijednosti kroz aktivnosti povezivanja sa ostalim sektorima u zajednici
Postavljanje smeđe signalizacije i interpretacijskih ploča
Nositelji Općina Cerna, HRAST razvojna agencija, LAG, udruge
Korisnici Stanovništvo, djeca i mladi, osobe s posebnim potrebama, turisti, posjetitelji
Indikatori broj obnovljenih kulturnih dobara (pokretnih i nepokretnih)
broj djece i mladih uključenih u aktivnosti prevencije devastacije kulturne baštine
broj posjetitelja kulturnih dobara
broj objekata valorizirane kulturne baštine
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 212
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
12
broj izgrađenih prilaza kulturno povijesnoj baštini za osobe s posebnim potrebama
broj aktivnosti osmišljenih i provedenih studija koje rezultiraju većim stupnjem valorizacije kulturne baštine
broj aktivnosti koje su osmislili i proveli nositelji za valorizaciju kulturne baštine
broj edukativnih aktivnosti na temu kulturne baštine usmjerene djeci i mladima, a koji će rezultirati prepoznavanjem i većim stupnjem održavanja kulturne baštine
broj brošura na temu kulturne baštine namijenjenih djeci i mladima
broj aplikacija za mobilne uređaje namijenjene djeci i mladima, s temom kulturne baštine i načina i mogućnosti njezina održavanja, očuvanja, korištenja i/ili učenju o bogatstvu povijesne baštine
SC3. Razvoj gospodarstva, poljoprivrede i ruralni razvoj
Prioriteti i mjere
P 3.1 Poticanje uspostave i unapređenje poduzetničkih-potpornih aktivnosti prilagođenih potrebama na području Općine Cerna
M 3.1.1 Analiza postojećeg stanja u poduzetništvu te izrada aktivnosti za stvaranje pozitivnog poduzetničkog okruženja
M 3.1.2 Stvaranje programa razvoja potpornih institucija
M 3.1.3 Izgradnja infrastrukture potpornih institucija, te oblikovanje programa stručne potpore za poduzetnike
M 3.1.4 Izgradnja, razvoj i unaprjeđenje poslovne i tehnološke infrastrukture
M 3.1.5 Edukacija dionika u potpornim institucijama za što kvalitetniji zamašnjak razvoju M 3.1.6 Izrada cjelovitog programa za poboljšanje postojećih i pokretanje novih aktivnosti za razvoj poduzetništva
M 3.1.7 Izgradnja infrastrukture i osmišljavanje potpore za nove i inovativne oblike poduzetništva
M 3.1.8 Analiziranje, stvaranje i provođenje potrebne edukacije i savjetovanja za poduzetnike
M 3.1.9 Razvoj poslovne – savjetničke infrastrukture s ciljem poboljšanja transfera znanja i vještina, te intenzivnije uključivanje u korištenje nacionalnih programa, EU fondova i dr.
M 3.1.10 Poticanje izvozne orijentacije gospodarstva i stvaranje pozitivnog investicijskog okruženja
P 3.2 Pokretanje i jačanje inovativnog poduzetništva kroz ulaganje u istraživanje i razvoj (R&D) te primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija
M 3.2.1 Analiza korištenja i primjene IKT u poduzetničkim aktivnostima
M 3.2.2 Podrška izgradnji i stvaranju napredne poslovne infrastrukture i povezanih naprednih poslovnih usluga koje se nude poduzetnicima
M 3.2.3 Unapređenje kvalitete naprednih poslovnih usluga namijenjenih postojećim i potencijalnim poduzetnicima
M 3.2.4 Edukacija zainteresiranih dionika u poduzetništvu o povećanju stupnja kvalitete primjene IKT s ciljem jačanja vlastitih poduzetničkih pothvata
M 3.2.5 Podizanje svijesti među postojećim i potencijalnim poduzetnicima o potrebama za ulaganjem u R&D
M 3.2.6 Analiza potreba i mogućnosti među MSP za suradnjom sa znanstvenim institucijama, centrima izvrsnosti i kompetencija
M 3.2.7 Edukacija poduzetnika, te poticanje umrežavanja te primjene inovativnih načina poslovanja poduzetnika
M 3.2.8 Izgradnja/rekonstrukcija/opremanje prostorne infrastrukture za daljnje jačanje R&D sektora na području Općine Cerna
M 3.2.9 Jačanje suradnje istraživačkog, poslovnog i javnog sektora te razvojnih institucija s ciljem jačanja inovativnosti i poduzetništva kako bi se jačala inovativnost u poslovanju i tehnologije temeljene na pametnoj specijalizaciji
M 3.2.10 Podrška aktivnostima vezanim za razvoj inovativnih proizvoda i usluga (patenti, industrijski dizajn, trgovačka marka, inovacije)
P 3.3 Pružanje dodatne potpore i unaprjeđenje razvoja proizvodno-prerađivačke djelatnosti M 3.3.1 Analiza stanja prerađivačke, proizvodne te proizvodno-prerađivačke djelatnosti na području Općine Cerna
M 3.3.2 Stvaranje povoljnog okruženja za razvoj prerađivačke industrije visokih tehnologija s integriranom brigom za okoliš
M 3.3.3 Izgradnja/rekonstrukcija/opremanje prostorne infrastrukture kao odgovor na potrebe predmetne djelatnosti
M 3.3.4 Edukacija dionika za primjenu novih znanja i tehnologija s ciljem povećanja kvalitete
M 3.3.5 Osiguravanje potpore za marketinške aktivnosti uključenih dionika
M 3.3.6 Osmišljavanje i provedba aktivnosti podrške postojećim i novim poduzećima u područjima standardizacije, zaštite proizvoda, marketinga i razvoja tržišta
P 3.4 Osiguravanje uvjeta potpore za jačanje kreativne industrije i postizanje jačeg sinergijskog učinka s ostalim djelatnostima na području Općine Cerna
M 3.4.1 Analiza stanja i mogućnosti razvoja kreativne industrije na području Općine Cerna
M 3.4.2 Izgradnja/rekonstrukcija/opremanje infrastrukture za daljnje jačanje razvoja kreativne industrije te osiguravanje uvjeta za umrežavanje uključenih dionika
M 3.4.3 Edukacija zainteresiranih dionika o mogućnostima uključivanja i pokretanja poduzetništva u sektoru kreativne industrije
M 3.4.4 Provedba marketinških aktivnosti za doprinos kreativne industrije prepoznatljivom identitetu Općine Cerna
P 3.5 Razvoj novih aktivnosti u djelatnosti poljoprivrede sukladno prirodnim karakteristikama zemljišnih i klimatskih uvjeta i projekcijama tržišnih potreba
M 3.5.1 Analiza učinaka dosadašnjih programa i mjera poticaja unaprjeđenje postojećih M 3.5.2 Izrada strategijskog programa razvoja poljoprivredne proizvodnje
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 213
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
13
M 3.5.3 Poticanje ruralnog razvoja, Izgradnja, obnova i opremanje poljoprivrednih objekata - ekološka i konvencionalna poljoprivreda
M 3.5.4 Izgradnja, opremanje, poticanje uspostavljanja prehrambenih, skladišnih, rashladnih kapaciteta namijenjene djelatnosti poljoprivrede
M 3.5.5 Poticanje i osiguravanje potrebne infrastrukture za prodaju poljoprivrednih i drugih proizvoda kroz različite organizacije (zadruge, udruge, novi modeli opskrbnih lanaca i lanaca vrijednosti, i ostalo), uslijed lakšeg plasmana proizvoda i smanjenih troškova nabave i transporta
M 3.5.6 Poticanje i razvoj uzgoja tradicionalnih/autohtonih sorti i pasmina
M 3.5.7 Poticanje uvođenja novih tehnologija radi povećanja kvalitete finalnih i povezivanje dionika u poljoprivrednoj proizvodnji i preradi
P 3.6 Povećanje kompetencija dionika u gospodarstvu s poduzetništva naglaskom na povećanje aktivnosti zapošljavanja i samozapošljavanja
M 3.6.1 Revitalizacija, organizacija i poticanje razvoja obrta i mikro i malog poduzetništva M 3.6.2 Revitalizacija tradicijskih
obrta na području Općine Cerna
M 3.6.3 Izgradnja I/ili opremanje kapaciteta za pružanje usluga i/ili prodaju proizvoda M 3.6.4 Edukacija dionika o mogućnostima pretvaranja potreba u aktivnosti u sektoru nepoljoprivredne djelatnosti
M 3.6.5 Analiza stanja postojećih i potrebe za kompetencijama u sektoru razvoja gospodarstva na području Općine Cerna
M 3.6.6 Osmišljavanje i provedba aktivnosti jačanja kompetencija za potencijalne poduzetnike s mogućnošću primjene novih i inovativnih oblika poduzetništva
P 3.7 Poticanje aktivnosti cjeloživotnog obrazovanja s programa cjeloživotnog obrazovanja i osposobljavanja prilagođenim ciljem postizanja održivih različitim skupinama stanovništva razvojnih procesa na području
M 3.7.1 Razvoj cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja sa ciljem razvoja zaposlenja i konkurentnosti na tržištu rada Općine Cerna
M 3.7.2 Opremanje infrastrukture za provedbu aktivnosti cjeloživotnog obrazovanja M 3.7.3 Osmišljavanje i provedba aktivnosti za podizanje svijesti o važnosti cjeloživotnog obrazovanja
Razrada aktivnosti prema prioritetima
P 3.1 Poticanje uspostave i unaprjeđenje poduzetničkih-potpornih aktivnosti prilagođenih potrebama na području Općine Cerne
Aktivnosti Razvoj koncepta zone u skladu sa suvremenim dosezima najrazvijenijih poslovnih zona, te od početka imati na umu specijalizaciju zone u gospodarskim područjima koja su identificirana kao prioritetna razvojna područja Općine
Izgradnja i opremanje poslovne infrastrukture kao što su inkubatori, centri kompetencija, tehnološki parkovi i drugi oblici suvremene poslovne infrastrukture u skladu sa smjernicama specijalizacije
Uključiti partnere u realizaciju ovakvih projekata, prije svega obrazovne i istraživačke institucije, ali i druge partnere (HGK, HOK, Udruženje obrtnika, udruga poslodavaca, LAG, i dr...)
Kreiranje programa edukacija putem poduzetničkih potpornih institucija
Poticanje pohađanja certificiranih edukacija za poduzetnike.-EBCL
Poticati umrežavanje poduzetnika na lokalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini, putem raznih projekata suradnje, razmjene ljudi i transfera znanja te uz pomoć osnivanja klastera
Osigurati prostor i potaknuti uspostavu „coworking centra“ za poduzetnike i obrtnike
Provedba potpore MSP, obrtnicima za izradu projektne dokumentacije za apliciranje
Povećati dostupnost specijaliziranim edukacijama za poduzetnike, te potaknuti umrežavanje poduzetnika i uvođenje inovativnih načina poslovanja sa svrhom osiguravanja više konkurentnosti poduzetnika
Analiza tehnoloških profila tvrtki i njihovih razvojnih potreba
Izrada akcijskog plana razvoja razvojno istraživačke infrastrukture i usluga (tehnološki park, poslovno-inovacijski centri i dr.)
Povezivanje i razmjena iskustava sa sličnim institucijama u RH i inozemstvu Definiranje edukativnih aktivnosti za jačanje poduzetništva na području Općine
Podrška poduzetničkim potpornim institucijama u uspostavi i pružanju podrške postojećim i novim poduzećima u područjima standardizacije, zaštite proizvoda, marketinga i razvoja prekograničnog tržišta
Poboljšanje komunikacije i suradnje između malih i srednjih poduzeća i institucija za podršku poslovanju
Podrška poduzetničkim potpornim institucijama u jačanju kapaciteta poduzetnika (uključujući mikro poduzeća kao što su obiteljska gospodarstva) vezano za marketing, brandiranje, istraživanje tržišta, e-poslovanje, konkurentnost, obrazovanje za poduzetništvo
Aktivnosti vezane za privlačenje izravnih ulaganja u programskom području Jačanje suradnje istraživačkog, poslovnog i javnog sektora te razvojnih institucija s ciljem jačanja inovativnosti i poduzetništva kako bi se jačala inovativnost u poslovanju i tehnologije temeljene na pametnoj specijalizaciji
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 214
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
14
Podrška aktivnostima vezanim za razvoj inovativnih proizvoda i usluga (patenti, industrijski dizajn, trgovačka marka, inovacije)
Promoviranje i uvođenje certifikata i standarda za nove i postojeće proizvode i usluge
Zajedničke istraživačke i razvojne aktivnosti koje uključuju istraživačke i obrazovne centre-centre kompetenicija u programskom području s ciljem jačanja konkurentnosti nacionalne i EU financijske fondove
Nositelji Općina Cerna, LAG, potporne organizacije, edukacijske ustanove, istraživačko razvojne institucije HOK, HGK, poduzetnici, obrtnici, udruge
Korisnici Poduzetnici i obrtnici, znanstvenici mladi poduzetnici ,studenti ,stanovništvo
Indikatori opremljena i stavljena u funkciju poduzetnička zona;
uspostavljena i stavljena u funkciju poduzetničko potporna infrastruktura;
planirani i realizirani novi projekti poslovne infrastrukture;
poboljšani uvjeti za razvoj tvrtki usmjerenih razvoju novih tehnologija i proizvoda temeljenih na visokoj dodanoj vrijednosti
broj tvrtki u poduzetničkoj zoni broj zaposlenih u poduzetničkoj zoni
broj održanih edukacija
broj poduzetnika polaznika edukacija
broj novih poduzetnika
podaci o formiranim poduzetničkim mrežama
osnovan Coworking centar i/ili osnovana i stavljena u funkciju infrastruktura potporne institucije (poduzetnički inkubator i sl.
uspostavljen sustav tehnološke podrške razvoju poduzetništva
broj istraživačko razvojnih projekata
broj ostvarenih suradnji znanstveno-istraživačkog sektora i poduzetništva
broj poduzeća i institucija za podršku poslovanju koji surađuju s istraživačkim institucijama
broj pripremljenih/ apliciranih projekata za sufinanciranje iz EU fondova povećan
broj zajednički stvorenih ili primijenjenih novih proizvoda i/ili usluga
broj podržanih institucija za podršku poslovanju
broj laboratorija i centara kompetencija koje poduzetnici zajednički koriste
P 3.2 Pokretanje i jačanje inovativnog poduzetništva kroz ulaganje u istraživanje i razvoj (R&D)te primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija
Aktivnosti Stručna pomoć poduzetnicima u razvoju proizvoda i usluga, komercijalizaciji proizvoda i projekata, realizaciji poduzetničkih ideja, zasnovanih na znanju, istraživanjima i inovacijama
Analiza tehnoloških profila tvrtki i njihovih razvojnih potreba
Izrada akcijskog plana razvoja razvojno istraživačke infrastrukture i usluga (tehnološki park, poslovno-inovacijskog centri i dr.) te sustavna potpora startup tvrtkama
Povezivanje poslovnog, znanstveno-istraživačkog i/ili javnog sektora u svrhu transfera znanja, uvođenja novih tehnologija i komercijalizacije inovacija i razvoj klastera kao i drugih inovativnih organizacijskih oblika.
Proširiti postojeći portfolio potpora te povećati broj kreditnih i jamstveno kreditnih shema dostupnih poduzetnicima; osigurati raznovrsnost financijskih potpora (darovnice, tehničke potpore za razradu projekata, jamstveno-kreditne sheme, sufinanciranje troškova, i dr. )
Programe potpora usmjeriti prema poduzetnicima koji se bave ili se planiraju baviti djelatnostima koje su označene kao razvojni prioritet (proizvodnja i prerada, ICT, i dr.)
Pružiti tehničku potporu poduzetnicima u pripremi i razradi njihovih projekata za druge izvore financiranja
Provesti analizu i identificirati ključne elemente razvoja poslovnih i stručnih usluga
Izraditi plan s konkretnim i provedivim mjerama poticanja razvoja poslovnih i stručnih usluga.
Osigurati prostor i lokaciju za djelovanje usluga iz ovog sektora (IT inkubator i dr.)
Osmisliti, planirati i provoditi sustavne potpore sektoru poslovnih i stručnih usluga
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 215
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
15
Poticati „gospodarstvo znanja“odnosno inovativnu ekonomiju kao temelj izvozne orijentacije gospodarstva koje uključuje poticanje primjene znanja i povezivanje gospodarskih subjekata sa znanstvenim sektorom radi povećanja konkurentnosti i izvoznih kapaciteta poduzetnika
Osmišljavanje i provođenje podrške za informatizaciju poslovnih procesa poduzetnika na području Općine Cerna
Nositelji Općina Cerna, LAG, HOK, HGK, potporne institucije
Korisnici Poduzetnici, obrtnici, nezaposleni, mladi, udruženja
Indikatori broj projekata koji promovira upotrebu znanja, inovacija i novih tehnologija u gospodarstvu
broj ostvarenih suradnji između poslovnog, znanstveno-istraživačkog i javnog sektora
broj patenata i/ili provedenih inovativnih procesa površina "pametnih" poslovnih prostora
broj poduzetnika koji su unaprijedili poslovne procese koristeći IKT
broj poduzetničkih aktivnosti
broj novih poduzetnika
P 3.3 Pružanje dodatne potpore i unaprjeđenje razvoja proizvodno-prerađivačke djelatnosti
Aktivnosti Identificirati ključne elemente industrijskog razvoja i prepoznati ključne faktore razvoja proizvodne, prerađivačke te proizvodno-prerađivačke djelatnosti
Definirati plan održivog razvoja proizvodne, prerađivačke te proizvodno- prerađivačke djelatnosti
Planirati i koordinirati ostalim aktivnostima i projektima od važnosti za industrijski razvoj (planirati privlačenje upravo prerađivačkih tvrtki u poslovne zone,
osigurati povoljne uvjete kojima će se privući prerađivačke kompanije)
Poticati osnivanje novih proizvodnih i prerađivačkih tvrtki specijalizacijom zona, inkubatora te raznim oblicima potpora (jamstveno kreditne sheme, tehničke potpore, darovnice, i dr)
Rješavanje imovinsko pravnih odnosa vezanih za proizvođače prerađivače, donošenje odgovarajućih planova prostornog uređenja zone, infrastrukturno opremanje zone sukladno potrebama proizvodne i/ili prerađivačke djelatnosti
Osmišljavanje i provedba edukativnih aktivnosti za daljnje jačanje proizvodnih i prerađivačkih djelatnosti te njihovo sustavno promoviranje na domaćem i stranim tržištima
Nositelji Općina Cerna, LAG, HOK, HGK, potporne institucije
Korisnici Poduzetnici i obrtnici, nezaposleni
Indikatori broj novonastalih udruženja poduzetnika
% povećanja broja zaposlenih i/ili samozaposlenih u proizvodno-prerađivačkoj djelatnosti
povećanje udjela proizvodne, prerađivačke i/ili proizvodno-prerađivačke djelatnosti u strukturi lokalnog gospodarstva (prema prihodima, u BDP-u ili broju zaposlenih)
povećanje broja proizvodnih i prerađivačkih poduzeća
povećanje prihoda proizvodno-prerađivačke djelatnosti
broj educiranih dionika u proizvodnoj i prerađivačkoj djelatnosti
P 3.4 Osiguravanje uvjeta potpore za jačanje kreativne industrije i postizanje jačeg sinergijskog učinka s ostalim djelatnostima na području Općine Cerna
Aktivnosti Provesti analizu i identificirati ključne elemente kreativne industrije Identificiranja djelatnosti, tvrtki, udruga, obrta i istaknutih pojedinaca Izraditi plan s konkretnim i provedivim mjerama poticanja razvoja industrija (istraživanje mogućnosti osiguravanja poslovnog prostora za kreativne industrije koje doprinose identitetskom sustavu Općine Cerna, zapošljavanju visokoobrazovanih kadrova iz kreativnog sektora, mogućnosti uspostavljanja godišnje nagrade za kreativne industrije čiji je rad prepoznat u međunarodnim okvirima i nagrađen relevantnim međunarodnim priznanjima i dr.)
Osigurati prostor i lokaciju za djelovanje kreativne industrije
Osmišljavanje i provođenje aktivnosti podizanja pozitivne percepcije o ulozi i definiciji sektora kulturnih/ kreativnih industrija
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 216
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
16
Poticanje umrežavanja dionika u kreativnoj industriji kroz provođenje zajedničkih aktivnosti i osiguranje prostorne opremljenosti s temeljnim ciljem privlačenja što većeg broja kreativaca
Povezivanje dionika kreativne industrije sa dionicima u sektoru turizma kako bi se unaprijedila kvaliteta proizvoda i usluga
Osigurati prostor i potaknuti uspostavu „coworking centra“ za poduzetnike i samostalne umjetnike(„freelanceri“)
Nositelji Općina Cerna, LAG, poduzetnici, udruge i klasteri kreativnih industrija
Korisnici Poduzetnici i fizičke osobe (obrtnici, samostalni umjetnici i istaknuti pojedinci) koji su prepoznate kao dio kreativne industrije, stanovništvo, turisti i posjetitelji
Indikatori % povećanja broja zaposlenih u prepoznatim djelatnostima kreativne industrije
% povećanja broja poslovnih subjekata kao dijela kreativne industrije broj umreženih dionika kreativne industrije i sektora turizma
broj novih proizvoda i usluga iz sektora kreativne industrije uspostavljen "coworking centar"
broj korisnika "coworking centra"
% povećanja broja zaposlenih i/ili samozaposlenih u sektoru kreativne industrije
P 3.5 Razvoj novih i unaprjeđenje postojećih aktivnosti u djelatnosti poljoprivrede
Aktivnosti Pomoć pri pripremi dokumentacije za pokretanje poljoprivrednih gospodarstava
Poticanje izrade projektne dokumentacije za izgradnju proizvođačkih objekata Potpore izgradnji i uređenju objekata za preradu i prodaju proizvoda, nabavka opreme za preradu i prodaju proizvoda, razvitak inovativnih načina prodaje, dizajn i izrada promotivnog materijala, oglašavanje
Poticanje trženja autohtonih i ekoloških proizvoda putem manifestacija, organizacije prodajnih prostora i pomoći u distribuciji proizvoda
Umrežavanje proizvođača i prerađivača i formiranje infrastrukture za pružanje dostatne podrške
Opremanje potporne infrastrukture i fizičke infrastrukture za udruživanje
Osmišljavanje i provođenje marketinških aktivnosti za promociju umreženih subjekata
Osiguravanje podrške umreženim subjektima kroz osmišljavanje i provođenje edukativnih aktivnosti
Omogućiti građenje objekata u funkciji poljoprivredne proizvodnje (građevine za čuvanje voćnjaka, građevine za pohranu i veleprodaju poljoprivrednih proizvoda, građevina za uzgoj stoke i peradi, građevine za preradu poljoprivrednih i mesnih proizvoda, staklenici i plastenici, i dr.)
Pružanje ciljane edukacije (prezentacije, seminari, radionice, mini konferencije, tribine) poljoprivrednicima u područjima kao što su:
•-edukacija za mlade poljoprivrednike i poljoprivrednike početnike
• ekološka poljoprivreda
• očuvanje autohtonih vrsta voća, povrća, sjemena, sadnica
• modernizacija poljoprivrednog poslovanja.
Osmišljavanje aktivnosti i približavanje inovativnih tehnologija poljoprivrednim gospodarstvima
Predstavljanje i podrška i pružanje infrastrukture za aktivnosti OIE i energetske. učinkovitosti
Nositelji Općina Cerna, HRAST razvojna agencija, LAG, Vukovarsko srijemska županija, potporne organizacije, HOK, HGK, agencije i organizacije vezane uz poljoprivredu i poljoprivrednu proizvodnju, zadruge, nadležna ministarstva, MSP, PG
Korisnici Poduzetnici, poljoprivrednici, OPG, ribari
Indikatori broj novih poljoprivrednih gospodarstava
broj provedenih edukacija namijenjenih poljoprivrednicima
broj polaznika edukacija
broj umreženih poljoprivrednih gospodarstava
broj novih proizvoda
programi zajedničke promocije udruženih poljoprivrednih gospodarstava
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 217
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
17
prostori za djelovanje i organiziranu suradnju poljoprivrednih gospodarstava
broj proizvođača koji uvode novu tehnologiju u proizvodnju
broj korisnika programa potpora ruralnom razvoju
provedene edukativne aktivnosti o prednostima i načinima rada u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji
broj poljoprivrednika koji imaju ekološki način proizvodnje
broj eko proizvoda ponuđenih na tržištu
broj poljoprivrednih gospodarstava koja su se dijelom ili potpuno preorijentirala (po vrsti eko uzgoja i poljoprivredne proizvodnje: na stočarstvo, uzgoj ljekovitoga bilja, povrća i voća, pčelarstvo i dr.)
broj poljoprivrednih gospodarstava (nositelja i/ili članova) koji koriste nove tehnologije u vlastitoj proizvodnji
broj aktivnosti koje otpatke iz poljoprivredne djelatnosti koriste u energetskoj učinkovitosti i OIE (biomasa)
P 3.6 Povećanje kompetencija dionika u gospodarstvu s naglaskom na povećanje aktivnosti zapošljavanja i samozapošljavanja
Aktivnosti Kreiranje programa edukacija putem poduzetničkih potpornih institucija
Povezivanje sa sveučilištem i školama na razvoju novih edukativnih programa za poduzetnike
Poticati umrežavanje poduzetnika na lokalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini, putem raznih projekata suradnje, razmjene ljudi i transfera znanja (uz primjenu IKT inovativnih rješenja)
Informiranja mladih o tržištu rada u sklopu redovitih nastavnih i izvannastavnih aktivnosti
Provođenje aktivnosti za podizanje samopouzdanja i jačanje komunikacijskih vještina potrebnih na tržištu rada u sklopu redovitih nastavnih i izvannastavnih aktivnosti
Poticati organiziranje različitih seminara, radionica, tečajeva i ostalih aktivnosti s ciljem unaprjeđenja znanja, vještina i kompetencija stanovnika
Kreiranje programa edukacija putem poduzetničkih potpornih institucija
Unaprijediti postojeću ponudu tradicijskih obrta te potaknuti stvaranje novih
Posebno poticati stvaranje novih prepoznatljivih obrtničkih proizvoda te njihovo brandiranje i prodaju
Revitalizacija izumrlih tradicijskih obrta
Informiranje, marketinške aktivnosti i edukacija postojećih i budućih ponuđača i proizvođača tradicijskih obrtničkih proizvoda
Poticanje standardiziranja proizvodnje i kontrolu kvalitete; izrada, uspostava i provedba programa umrežene tradicijske obrtničke ponude
Ponuditi tržištu diferencirani asortiman ponude, usklađen sa suvremenim trendovima i zahtjevima ciljnih slobodnih tržišnih niša
Dizajn, proizvodnja, prodaja i promocija suvenira, korištenje tradicijskih zanata u turističke svrhe, tečajevi za tradicijske zanate
Nositelji Općina Cerna , LAG,, obrazovne institucije, HGK, HOK, strukovne organizacije/potporne institucije
Korisnici učenici, studenti, zaposleni i nezaposleni građani, djelatnici odgojno-obrazovnih institucija, poslodavci
Indikatori broj polaznika edukacijskih programa
% aktivnosti provedene u sklopu obrazovnih institucija
povećan broj novoosnovanih proizvodnih poduzeća i poduzeća sa proizvodima visoke dodane vrijednosti
povećan broj tradicijskih obrta na području Općine
povećan broj i raznolikost tradicijskih proizvoda visoke dodane vrijednosti razina gospodarske aktivnosti na području Općine
P 3.7 Poticanje aktivnosti cjeloživotnog obrazovanja s ciljem postizanja održivih razvojnih procesa na području Općine Cerna
Aktivnosti Edukacijom stanovništva postiže se veća informiranost i uključenost poduzetnika u trendove u gospodarstvu.
Potiče se umrežavanje poduzetnika i brži protok informacija što povećava konkurentnost.
Potiču se inovativne ideje koje donose potrebne promjene u gospodarstvu i stvara se klima uspješnija za daljnji razvoj gospodarstva
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 218
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
18
Analiza stvarnih potreba na tržištu rada i suradnja među lokalnim dionicima radi promicanja važnosti cjeloživotnog učenja
Poticanje uvođenja novih programa cjeloživotnog učenja prilagođenih tržištu rada
Osmišljavanje i provedba promotivnih aktivnosti radi motiviranja stanovnika na cjeloživotno učenje
Nositelji Općina Cerna, LAG, obrazovne institucije, HGK, HOK, strukovne organizacije/potporne institucije
Korisnici učenici, studenti, zaposleni i nezaposleni građani, djelatnici odgojno-obrazovnih institucija, poslodavci
Indikatori broj održanih radionica i predavanja broj sudionika na tim predavanjima
broj obrazovnih institucija uključenih u edukaciju
broj zaposlenih na temelju provedenih programa cjeloživotnog učenja i prekvalifikacije
broj novonastalih udruženja poduzetnika
SC4. Razvoj i podizanje kvalitete turizma uz kreiranje i implementaciju novih sadržaja i usluga s ciljem stvaranja prepoznatljivog identiteta Općine Cerna
Prioriteti i mjere
P 4.1 Razvoj, unaprjeđenje, i nadogradnja postojeće te uspostavljanje nove turističke infrastrukture
M 4.1.1 Analiza stanja i unaprjeđenje postojeće turističke infrastrukture: sportsko - turističke, kulturno - turističke sl.
M 4.1.2 Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje turističke infrastrukture na području Općine Cerna
M 4.1.3 Potpora proizvođačima suvenira koji su u cijelosti domaće izrade/proizvodnje te druge slične aktivnosti
P 4.2 Oblikovanje i provođenje cjelogodišnje turističke ponude sa osnovnim aspektom prepoznatljivog identiteta Općine Cerna
M 4.2.1 Analiza i procjena turističkog kapaciteta Općine Cerna, te definiranje mogućnosti povezivanja sa komplementarnim djelatnostima
M 4.2.2 Uključivanje lokalnog stanovništva u razvojne turističke programe
M 4.2.3 Koordinacija svih subjekata u turističkom sektoru radi kreiranja jedinstvene turističke ponude
M 4.2.4 Oblikovanje i provedba aktivnosti jedinstvenog načina primjene karakteristika prepoznatljivog identiteta Općine Cerna
M 4.2.5 Valorizacija postojećih resursa putem kreiranja dodatnih atrakcija i stvaranja sustava novih doživljaja
M 4.2.6 Specijalizacija gastronomske ponude destinacije - primjena načela destinacijskog menadžmenta
M 4.2.7 Povezivanje svih aktera uključenih u turizam i stvaranje
platforme za kvalitetnije djelovanje
P 4.3 Kreiranje visokokvalitetne ponude usluge i proizvoda Općine Cerne prilagođenih sektorima ugostiteljstva, kulture i zabave
M 4.3.1 Analiza zahtjeva i promjena u turističkoj ponudi i kapaciteta Općine Cerna da odgovori na prohtjeve dinamičnog tržišta
M 4.3.2 Potpora ulaganjima u stručni dizajn suvenira te proizvoda i usluga specifičnih za područje Općine Cerna
M 4.3.4 Identifikacija i definiranje karakteristika proizvoda i usluga koji će predstavljati visoki stupanj kvalitete u ponudi Općine Cerna
P 4.4 Razvoj i unapređenje selektivnih oblika turizma kao nadgradnju turističkom identitetu M 4.4.1 Definiranje i razvoj programa za, kulturni turizam, rekreativni turizam(lovni i ribolovni..) i gastro turizam Općine Cerna
M 4.4.2 Potpora promotivnim aktivnostima
P 4.5 Jačanje ljudskih kapaciteta i unaprjeđenje potencijala dionika u djelatnosti turizm
M 4.5.1 Osmišljavanje i provedba edukativnih aktivnosti u skladu sa zahtjevima turizma M 4.5.2 Unaprjeđenje ljudskih potencijala kroz jačanje kompetencija, kroz prilagođene programe pojedinim skupinama u društvu
P 4.6 Primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija u turističkoj ponudi Općine Cerna M 4.6.1 Analiza postojeće primjene i mogućnosti za daljnje jačanje korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija u sektoru turizma
M 4.6.2 Osmišljavanje i provedba primjene novih tehnologija u turizmu, u dijelu marketinških aktivnosti
M 4.6.3 Osmišljavanje i prilagodba IKT dobnim skupinama dionika u turizmu, sa ciljem jače prepoznatljivosti Općine Cerna
Razrada aktivnosti prema prioritetima
P 4.1 Razvoj, unaprjeđenje, nadogradnja postojeće te uspostavljanje nove turističke infrastrukture
Aktivnosti Podizanje kvalitete postojećih smještajnih kapaciteta unutar turističke infrastrukture
Izgradnja, rekonstrukcija i/ili opremanje novih smještajnih kapaciteta u turističkoj infrastrukturi
Razvoj privatnog tradicijskog smještaja
Izgradnja i opremanje sportsko-rekreacijskog sadržaja
Osiguravanje podrške radu sportskih centara i klubova u cilju organizacija sportskih događanja i natjecanja
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 219
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
19
Izgradnja biciklističkih staza, dodatnih sportskih terena sa pripadajućim komplementarnim sadržajima(nogometnih, rukometnih, teniski terena i atletskih poligona), trim sadržaja na otvorenom i sl
Organiziranje i provođenje edukativnih aktivnosti namijenjenih jačanju kompetencija u sklopu jačanja turističke infrastrukture
Izgradnja, uređenje i/ili opremanje turističko-informativnog punkta
Nositelji Općina Cerna, , LAG, ugostitelji, iznajmljivači, poduzetnici, udruge
Korisnici Stanovništvo, turisti, posjetitelji
Indikatori površina novih smještajnih kapaciteta
površina izgrađene/opremljene sportsko-rekreacijske infrastrukture
broj korisnika sportsko-rekreacijske infrastrukture
broj sadržaja sportsko-rekreacijskih terena prilagođenih osobama s posebnim potrebama
duljina izgrađenih i/ili opremljenih biciklističkih staza duljina izgrađenih i/ili opremljenih pješačkih staza
% porasta dolazaka turista na području Općine Cerna
% porasta noćenja turista na području Općine Cerna
% porasta prihoda od boravišne pristojbe
broj izgrađenih turističko-informativnih punktova
broj korisnika turističko-informativnih punktova
P 4.2 Oblikovanje i provođenje cjelogodišnje turističke ponude sa osnovnim aspektom prepoznatljivog identiteta Općine Cerna
Aktivnosti Repozicioniranje, brandiranje i promoviranje Cerne kao destinacije te korištenje metoda menadžmenta destinacije
Poticanje udruživanja/umrežavanja dionika u sektoru turizma - privatnih iznajmljivača, ugostitelja, pružatelja raznih usluga i proizvođača
Osmišljavanje i izgradnja novih atrakcija veće prepoznatljivosti te komercijalizacija već postojećih lokalnih posebnosti, kulturne i prirodne baštine i sl.
Unaprjeđenje kvalitete postojećih manifestacija na području Općine Cerna
Osmišljavanje novih manifestacija na području Općine Cerna i povezivanje sudionika
Rekonstruirati nekadašnje vodenice i mlinove, te ih staviti u funkciju i time proširiti turističku ponudu
Razvoj autohtone eno i gastro ponude
Organizacija gastronomskih događanja s naglaskom na tradicionalnu slavonsku kuhinju
Unapređenje trgovačke ponude
Veći stupanj valorizacije prirodnih i kulturnih atrakcija te prostora vodeći računa o uravnoteženom razvoju i zaštiti okoliša
Nositelji Općina Cerna, LAG, ugostitelji, iznajmljivači, poduzetnici, udruge
Korisnici Stanovništvo, turisti, posjetitelji
Indikatori broj marketinških aktivnosti koje za posljedicu imaju oblikovanje prepoznatljivosti Cerne u okruženju
broj novih manifestacija na području Općine Cerna
broj dodatnih sadržaja i pratećih aktivnosti u sklopu manifestacija na području Općine Cerna
osmišljen vizualni identitet ugostiteljiskih objekata - logo, reklamni materijali i sl
broj atrakcija na temu korištenja i/ili prepoznatljivosti lokalnih posebnosti Općine Cerna
broj korisnika autohtone eno i gastro ponude
broj ugostitelja specijaliziranih za slavonsku kuhinju
broj aktivnosti/atrakcija u kojima se zainteresiranim dionicima prenositi znanje o pripremi tradicionalne kuhinje
broj osmišljenih trgovačkih proizvoda i usluga broj korisnika trgovačkih proizvoda i usluga
P 4.3 Kreiranje visokokvalitetne ponude usluge i proizvoda Općine Cerna prilagođenih sektorima ugostiteljstva, umjetnosti i zabave
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 220
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
20
Aktivnosti Educiranje dionika u ugostiteljstvu i cjelokupnom sektoru turizma
Poticanje umrežavanja dionika u turizmu i osiguravanje potrebne infrastrukture za umrežavanje
Primjena novih tehnologija u sektoru turizma
Opremanje turističko-informativne signalizacije sa novim tehnologijama
Uspostavljanje turističko-informativnog centra ( s posebnim naglaskom na olakšanje pristupa osobama s teškoćama)
Izgradnja i uređenje pješačkih i biciklističkih staza, poticanje korištenja bicikla (električnih i običnih)
Nositelji Općina Cerna, , LAG, ugostitelji, iznajmljivači, poduzetnici, udruge
Korisnici Stanovništvo, turisti, posjetitelji
Indikatori broj edukativnih aktivnosti za unaprjeđenje usluge u turizmu
broj educiranih dionika koji unaprjeđuju postojeću uslugu u turizmu
broj umreženih dionika u turizmu
broj aplikativnih rješenja koji čine sastavni dio, osnovu i/ili nadogradnju turističke ponude
uspostavljen turističko-informativni centar sa omogućenim prilazom za osobe s teškoćama
broj korisnika turističko-informativnog centra
broj korisnika aplikativnih rješenja u sektoru turizma
broj turističko-informativne signalizacije sa opremljenom novom tehnologijom duljina izgrađenih i/ili opremljenih biciklističkih staza
duljina izgrađenih i/ili opremljenih pješačkih staza
P 4.4 Razvoj i unaprjeđenje selektivnih oblika turizma kao nadgradnju turističkom identitetu Općine Cerna
Aktivnosti Razvoj dodatnih turističkih sadržaja poput, kulturno zabavnih sadržaja, suvremenih sportskih centra i sportsko rekreacijskih sadržaja
Izgradnja i opremanje tematskih parkova ZOV
Kvalitetnije osmišljavanje manifestacija na području Općine Cerna i povezivanje sudionika, osobito Žetvenih svečanosti
Osmišljavanje i unaprjeđenje mogućnosti u sklopu kulturnog i lovnog turizma
Izgradnja i/ili opremanje dodatnih sadržaja u sklopu selektivnih oblika turizma
Nositelji Općina Cerna, LAG, poduzetnici, udruge
Korisnici Stanovništvo, turisti, posjetitelji
Indikatori broj organiziranih događanja u sklopu kulturnog i lovnog turizma
broj novih manifestacija na području Općine Cerna
broj novih selektivnih oblika turizma
broj dodatnih sadržaja u sklopu selektivnih oblika turizma
% porasta posjetitelja manifestacija na području Općine Cerna
% porasta dolazaka turista na području Općine Cerna
% porasta noćenja turista na području Općine Cerna
% porasta prihoda od boravišne pristojbe
P 4.5 Jačanje ljudskih kapaciteta i unaprjeđenje potencijala dionika u djelatnosti turizma
Aktivnosti Educiranje dionika u ugostiteljstvu i cjelokupnom sektoru turizma
Umrežavanje dionika sa ciljem unaprjeđenja kvalitete usluge
Osmišljavanje i provedba edukativnih aktivnosti s temom održivog razvoja turizma i novih trendova u turizmu namijenjenih različitim dobnim skupinama
Nositelji Općine Cerna, LAG, poduzetnici, ugostitelji, udruge
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 221
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
21
Korisnici Stanovništvo, turisti, posjetitelji
Indikatori broj edukativnih radionica
broj polaznika
% umreženih dionika u sektoru turizma brojedukativnih radionica namijenjenih djeci i mladima
P 4.6 Primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija u turističkoj ponudi Općine Cerna
Aktivnosti Turističko-informativna signalizacija povezana sa novim tehnologijama
Aplikativna rješenja za povećanje kvalitete usluge u turizmu
Umrežavanje dionika kroz korištenje tehnoloških rješenja – aplikacija
Korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija za unapređenje znanja i kompetencija dionika uključenih u turizmu
Primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija u dijelu oglašavanja i promocije turističke ponude Općine Cerna
Nositelji Općine Cerna, LAG, udruge, poduzetnici
Korisnici Stanovništvo, turisti, posjetitelji
Indikatori broj aplikacija u sektoru turizma
Broj korisnika aplikativnih rješenja
% dionika u turizmu koji koriste IKT
broj osmišljenih marketinških aktivnosti kroz IKT
broj korisnika novih marketinških aktivnosti
% porasta dolazaka turista na području Općine Cerna
% porasta noćenja turista na području Općine Cerna
SC5. Razvoj administrativnih kapaciteta općinske uprave Cerne
Prioriteti i mjere
P 5.1 Povećanje kompetencija dionika u upravi Općine Cerne
M 5.1.1 Analiza postojećih i potrebnih kompetencija i definiranje prostora daljnjeg osnaživanja dionika u upravi Općini Cerna
M 5.1.2 Kontinuirano osposobljavanje i obrazovanje u skladu s potrebama javnog upravljanja
M 5.1.3 Provedba aktivnosti transfera znanja u daljnjem jačanju kompetencija za povlačenje sredstava i osiguravanje administrativne i organizacijske podrške u provedbi projekata (s naglaskom na razvojne)
P 5.2 Unapređenje sustava za upravljanje razvojem Općine Cerna kroz poseban naglasak na primjenu informatizacijskih i komunikacijskih tehnologija
M 5.2.1 Provedba aktivnosti poticanja širenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija u javnom upravljanju i poboljšanju javnih usluga
M 5.2.2 Informatizacija administrativnih i organizacijskih procesa u radu općinske uprave te stvaranje pretpostavki za uspostavom digitalne zajednice , e-građanin
P 5.3 Unapređenje komunikacije stanovnika i posjetitelja s upravom Općine Cerna
M 5.3.1 Identifikacija stanja procesa komunikacije zainteresiranih dionika i općinske uprave
M 5.3.2 Unapređenje upravljanja, protoka informacija i komunikacije
M 5.3.3 Poboljšanje sustav mjerenja učinka i transparentnosti javnih programa
P 5.4 Učinkovito upravljanje prostorom i imovinom u vlasništvu Općine Cerna s naglaskom na funkcionalnost i održivost
M 5.4.1 Unaprjeđenje sustava upravljanja prostorom i zemljištem
M 5.4.2 Cjelovito planiranje prostornog razvoja sukladno sa razvojnim potrebama Općine
M 5.4.3 Poticanje modernizacije i racionalnog upravljanja općinskom imovinom
M 5.4.4 Primjena elemenata energentske efikasnosti i OIE u korištenju prostora i imovine u vlasništvu Općine Cerna
M 5.4.5 Unapređenje postojećih i uređenje novih javni prostora te poticanje obnove pročelja
M 5.4.6 Osiguravanje funkcionalnosti u upravljanju imovinom sa ciljem bolje iskorištenosti i većeg broja korisnika
M 5.4.7 Učinkovitije upravljanje javnim površinama (parkovi, i sl.),a u korist prepoznatljivog identiteta Općine Cerna
M 5.4.8 Primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija s ciljem održavanja i zaštite javnih prostora i površina
M 5.4.9 Jačanje ljudskih kapaciteta zaduženih za upravljanje prostorom i imovinom
P 5.5 Jačanje međuopćinske, međužupanijske, prekogranične i međunarodne suradnje
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 222
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
22
M 5.5.1 Jačanje uloge Općine u postojećim organizacijama i udruženjima i uključivanje u nove organizacije
M 5.5.2 Unapređenje suradnje i razvoj zajedničkih projekata sa partnerskim općinama i institucijama iz drugih županija i
prekograničnog prostora
M 5.5.3 Informiranje javnosti o aktivnostima Općine Cerna u dijelu međuopćinske, međužupanijske i međunarodne suradnje
Razrada aktivnosti prema prioritetima
P 5.1 Povećanje kompetencija dionika u upravi Općine Cerna
Aktivnosti Omogućiti djelatnicima javne uprave pohađanje edukacija, informativnih radionica i prezentacija važnih za korištenje sredstava EU (javna nabava, pisanje i provedba projekata, praćenje procedura vezanih uz EU Strukturne fondove i dr.).
Organizacija timova s područja Općine čija će glavna aktivnost biti priprema razvojnih projekata Općine
Poticanje sudjelovanja na predavanjima, radionicama i tečajevima kojima su predmet nove informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT)
Organiziranje posjete stručnim i znanstvenim institucijama, oglednim primjerima, udruženjima i institucijama u zemljama EU-a, a vezano uz lokalni razvoj (ili opći ili kroz specifičnosti)
Osnažiti kapacitete uprave (edukacija zaposlenika, rukovođenje, organizacija) za strateško planiranje razvoja i provedbu strateških odluka i planova
Standardizirati i razvijati postupke i procedure strateškog planiranja u skladu s najboljom praksom drugih europskih gradova
Nositelji Općina Cerna
Korisnici Općinska uprava, ustanove, tvrtke u vlasništvu Općine
Indikatori broj polaznika edukacija/prezentacija/radionica
broj odobrenih EU projekata
broj razvojnih projekata u provedbi
broj polaznika edukacija/tečajeva
broj održanih tematskih radnih sastanaka
P 5.2 Unaprjeđenje sustava za upravljanje razvojem Općine Cerna kroz poseban naglasak na primjenu informatizacijskih i komunikacijskih tehnologija
Aktivnosti Poticanje digitalne interakcije između javne uprave i stanovništva u svim segmentima javnoga upravljanja implementacijom novih ICT rješenja (npr. izdavanje raznih potvrda, dozvola i odobrenja putem Interneta, prezentacija
Poticanje sudjelovanja na predavanjima, radionicama i tečajevima kojima su predmet nove informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT)
Razviti mehanizme za unapređivanje komunikacije i protoka informacija između općinske uprave, institucija i javnih poduzeća, te unaprijediti suradnju i koordinaciju sa institucijama koje nisu u vlasništvu Općine ali čije djelovanje je od interesa za građane
Upravljanje uredskim poslovanjem,
Upravljanje proračunom,
Upravljanje projektom,
Upravljanje nabavom,
Upravljanje okvirnim sporazumima,
Upravljanje ugovorima,
Upravljanje narudžbenicama,
Upravljanje bagatelnom nabavom,
Upravljanje ulaznim računima,
Upravljanje pravnim sporovima;
Upravljanje imovinom,
Upravljanje konzumacijom prava i obveza zaposlenih,
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 223
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
23
Analiza i optimizacija upravnih postupanja.
Nositelji Općina Cerna
Korisnici Zaposlenici općinske uprave, pravne osobe i stanovništvo Općine
Indikatori broj edukativnih aktivnosti o mogućnosti primjene IKT u uredima uprave, broj procesa informatizacije implementiranih u rad uprave
% uštede vremena provedenom informatizacijom rada uprave
% uštede troškova provedenom informatizacijom rada uprave
% interesa stanovnika za rad uprave
P 5.3 Unaprjeđenje procesa komunikacije stanovnika i posjetitelja Općine Cerna sa općinskom upravom
Aktivnosti Razviti mehanizme za unapređivanje komunikacije i protoka informacija Uvesti procedure evaluacije učinaka realiziranih javnih programa
Sustav objavljivanja javnih informacija poboljšati na način da se informacije javnosti lako dostupne, razumljive i prilagođene korisniku
Analiza mogućnosti unaprjeđenja komunikacijskog procesa općinske uprave i stanovnika Općine
Osmišljavanje i provedba alata u komunikacijskom procesu (glasnik, brošure, aplikacije i sl)
Uspostavljanje kontakt info-točke općinske uprave namijenjene informiranju stanovnika i posjetitelja
Prilagodba dostupnosti osobama s teškoćama prostorima općinske uprave
Nositelji Općina Cerna
Korisnici Općinska uprava, osobe s teškoćama, stanovnici Općine, posjetitelji
Indikatori uspostavljen sustav mjerljivi podaci o učincima pojedinih javnih programa
broj uspostavljenih oblika dostupnosti javnim informacijama (bilteni, Internet objave, i dr.)
broj mehanizama za kvalitetniji protok informacija uspostavljena info-točka; info-centar Općine Cerna
broj uređenih prilaza za osobe s teškoćama uredu općinske uprave
P 5.4 Učinkovito upravljanje prostorom i imovinom u vlasništvu Općine Cerna s naglaskom na funkcionalnost i održivost
Aktivnosti Uskladiti stanje u zemljišnim evidencijama sa stanjem na terenu provesti katastarske izmjere i sve potrebne korake u sređivanju imovinsko pravnih odnosa
Planski izrađivati i donositi dokumente prostornog uređenja na način da se osigura racionalno korištenje i zaštita prostora, skladan demografski razvoj, te unaprjeđenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture
Uskladiti stanje u katastru i zemljišnim knjigama;
Razvijati modele suradnje i projekte otklanjanja barijera pri izdavanju dozvola partnerstvom između ureda, drugih upravnih, županijskih i državnih odjela, suda, državne geodetske službe, i dr
Poticati osmišljavanja posebnih programa savjetovanja, praćenja i vođenja potencijalnih investitora u suradnji sa partnerskim institucijama;
Osmisliti i definirati vizualni identitet Općine Cerna kroz mjere usklađivanja razvoja prostora
Izraditi višegodišnje planove načina upravljanja imovinom, te sukladno strateškim smjernicama razvoja Općine odrediti prioritetne namjene prostora, te sustav poticanja gospodarstva (npr. smanjiti rentu tradicijskim obrtima, proizvođačima autohtonih suvenira, smanjiti cijene najma udrugama koje djeluju u deficitarnim područjima i sl.).
Poticati višu kvalitetu izrađenih prostornih planova, te bolje provođenje planova
Poticati očuvanje i preoblikovanje postojećeg urbanog prostora Općine kako bi se postigla maksimalna urednost i organiziranost
Klasificirati, urediti i sadržajno osmisliti javne prostore: pješačke staze, ulice i trgove, šetnice te okupljališta
Nositelji Općina Cerna
Korisnici udruge, stanovnici koji ostvaraju propisana prava i svi ostali korisnici javnih prostora, zaposlenici odjela i drugih povezanih službi/institucija, poduzetnici i investitori trgovačka društva i ustanove, javna poduzeća
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 224
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
24
Indikatori broj realiziranih planova, prostorno analitičkih podloga, studija, i dr. pokrivenost Općine detaljnom prostornom dokumentacijom
broj uređenih postojećih javnih površina
% povećanja potražnje komercijalnih i drugih poslovnih subjekata za prostorima
broj educiranih dionika zaduženih za prostorno planiranje
% obnovljenih pročelja prostora u vlasništvu Općine
P 5.5 Jačanje međuopćinske, međužupanijske, prekogranične i međunarodne suradnje
Aktivnosti Jačati prepoznatljivost Općine Cerna kroz aktivnije sudjelovanje u zajedničkim projektima sa postojećim općinama, gradovima prijateljima i članovima međunarodnih udruženja
Širiti mrežu međunarodnih partnerstva, kroz članstva u međunarodnim udruženjima, bratimljenje sa drugim općinama, regijama i institucijama
Odrediti strateške smjernice i prioritete u međunarodnoj suradnji, te stvoriti bazu projekata međunarodne suradnje
Unaprijediti koordinaciju i suradnju sa svim dionicima pri pripremi i provedbi projekata međunarodne suradnje
Unaprijediti razinu osposobljenosti djelatnika za pripremu i provedbu projekata međuregionalne i međunarodne suradnje
Osigurati efikasnu strukturu (projektni radni timovi) za kontinuirano praćenje, pripremu i provedbu projekata međunarodne suradnje
Osmišljavanje i provođenje aktivnosti u suradnji sa državama/gradovima - partnerima
Nositelji Općina Cerna, LAG, udruge
Korisnici Udruge, djeca i mladi, poduzetnici, stanovništvo Općine
Indikatori broj kandidiranih i provedenih projekata međunarodne suradnje
broj projekata koji su osmišljeni i provedeni u suradnji sa općinama, gradovima-prijateljima
broj manifestacija sa tematikom zemalja partnera
broj edukacija timova zaduženih za međunarodnu suradnju Općine
broj dionika Općine uključenih u međunarodnu suradnju Općine
Ciljani ekonomski pokazatelji
Uspješno praćenje i vrednovanje ostvarenih rezultata i učinaka zahtijeva jasno prikazivanje rezultata i učinaka u skladu s postavljenim ciljevima. Dobri su pokazatelji rezultata i učinaka oni koji su pravovremeno dostupni, koji su važni i koji se mogu potkrijepiti kvantitativnim podacima, ali i kvalitativnim ocjenama uz razumne troškove. Oni moraju biti i razumljivi svim dionicima koji sudjeluju u procesu pružanja javne usluge i koji se koriste javnim uslugama. Pokazatelji uspješnosti iznimno su dinamičan sustav koji je potrebno neprestano razvijati odnosno nadopunjavati.
Cilj je suvremenoga integriranoga planiranja koje objedinjuje strateško i proračunsko planiranje uspostaviti sustav praćenja, izvještavanja i vrednovanja provedbe mjera utvrđivanjem konkretnih rezultata i učinaka poduzetih (provedenih) mjera.
Ostvarenjem Strategije razvoja Općine Cerna očekuje se useljavanje stanovništva, privlačenje investitora povećanje zaposlenosti, rast općinskog proračuna do 2020.godine a sve kao rezultat kreiranja strateškog plana razvoja koji će pored ostalog rezultirati otvaranjem novih radnih mjesta. Kao rezultat navedenih promjena porast će i BDP po glavi stanovnika po stopi od 4%. Općina planira značajni rast svih ostalih pokazatelja koji označavaju ekonomski prosperitet i kvalitetu života. Proces praćenja napretka u ostvarivanju ciljeva realizirat će se u okviru općinske uprave. Također proces praćenja napretka bit će
podržan sveobuhvatnom analizom ekonomije Općine i tržišta rada. Analiza će se provoditi na polugodišnjoj i godišnjoj razini.
8. KRITERIJI ODABIRA PROJEKATA ZA REALIZACIJU STRATEGIJE RAZVOJA
Prijedlog kriterija za vrednovanje i izbor razvojnih projekata:
1. Kandidirani projekt je suglasan strateškim ciljevima Strategije razvoja
Faktor: 5
• Nije suglasan 1
• Djelomično je suglasan 3
• Potpuno je suglasan 5
2. Spremnost stanovništva na ulaganje vlastitih sredstava u realizaciju projekta
Faktor: 4
• Učešće stanovništva preko 80% vrijednosti projekta 5
• Učešće stanovništva 60-80% vrijednosti projekta 4
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 225
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
25
• Učešće stanovništva 40-60% vrijednosti projekta 3
• Učešće stanovništva 20-40% vrijednosti projekta 2
• Učešće stanovništva samo u radnoj snazi 1
• Stanovništvo ne učestvuje u financiranju projekta 0
3. Postotak stanovnika općine koji će osjetiti efekte ulaganja
Faktor: 4
• Efekte ulaganja osjetit će preko 70% stanovnika 5
• Efekte ulaganja osjetit će 40-70% stanovnika 4
• Efekte ulaganja osjetit će 10-40% stanovnika 3
• Efekte ulaganja osjetit će do 10% stanovnika 2
4. Utjecaj projekta na zapošljavanje
Faktor: 4
• Projekt zapošljava više od 10 radnika 5
• Projekt zapošljava 4-10 radnika 4
• Projekt zapošljava 1-3 radnika 3
• Projekt ne zapošljava radnike 0
5. Stupanj ulaganja u projekte od strane općine
Faktor: 3
• Nije bilo ulaganja u posljednjih 5 godina 5
• Nije bilo ulaganja u posljednje 4 godine 4
• Nije bilo ulaganja u posljednje 3 godine 3
• Nije bilo ulaganja u posljednjoj godini 1
6. Dugoročnost projekta
Faktor: 4
• Efekat projekta je dugoročan 5
• Efekat projekta je kratkooročan 3
7. Značaj projekta za mlade
Faktor: 3
• Projekt ima značaj za mladu populaciju 3
• Projekt nema značaj za mladu populaciju 0
8. Teritorijalna širina i korist od projekta
Faktor: 5
• Projekt obuhvaća cijelu općinu 5
• Projekt obuhvaća više od osam naselja 4
• Projekt obuhvaća više od pet naselja 3
• Projekt obuhvaća više od dva naselja 1
9. Mogućnost dobivanja financijske podrške projektu izvan općinskog proračuna
Faktor: 5
• Učešće drugih izvora u financiranju projekta preko 80% 5
• Učešće drugih izvora u financiranju projekta 60-80% 4
• Učešće drugih izvora u financiranju projekta 40-60% 3
• Učešće drugih izvora u financiranju projekta 20-40% 2
• Učešće drugih izvora u financiranju projekta do 20% 1
• Bez učešća drugih izvora u financiranju projekta 0
10. Ekološki aspekt projekta
Faktor: 5
• Projekt značajno smanjuje zagađenje okoliša 5
• Projekt djelom smanjuje zagađenje okoliša 3
• Projekt nema utjecaja na zagađenje okoliša 1
• Projekt povećava zagađenje okoliša 0
Na bazi utvrđenih kriterija provodi se vrednovanje razvojnih projekata. Vrijednost pojedinog projekta dobiva se tako što se kod svakog od 10 kriterija faktor pomnoži s odgovarajućim brojem bodova, nakon čega se zbrajaju bodovi dobiveni po svakom kriteriju. Projekt s najviše bodova je prvi je na rang listi.
9. PROVEDBA, EVALUACIJA I IZVORI FINANCIRANJA
Provedba Strategije razvoja vrlo je složen i zahtjevan proces te iziskuje potrebu imenovanja provedbenog tijela unutar lokalne javne uprave, definiranje mehanizma provedbe, izradu financijskog plana financiranja predviđenih aktivnosti, definiranje postupka praćenja i evaluacije programa i projekata, te osiguranje informiranje javnosti.
Načelo same provedbe podrazumijeva da najvažniju ulogu u provedbi Strategije imaju načelnik i Radni tim za provedbu Strategije razvoja, a njegovu osnovu čine ključni članovi Radnog tima koji je sudjelovao u izradi Strategije.
Za uspješnost provedbe Strategije razvoja važno je da se u provedbu Strategije (prema društvenoj ulozi pojedinca i/ili udruge) uključe svi društveni dionici. Zbog ovisnosti ostvarenja brojnih razvojnih projekata o suradnji sa regionalnom i državnom upravom, ustanovama i institucijama, privatnim inicijativama, poduzetnicima, uključenosti udruga civilnog društva i zainteresiranosti građana, ta planirana realizacija ne ovisi samo o radu lokalne javne uprave ili predanosti Radnog tima.
To podrazumijeva da treba pristupiti izradi Akcijskog plana provedbe Strategije razvoja, dokumenta operativnog karaktera.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 226
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
26
Akcijski plan sadrži jasno rangirane projekte i programe po kriterijima prihvatljivosti, izvedivosti i spremnosti za provedbu, podjelu odgovornosti i aktivnosti, financijski plan i vremensku rokova realizacije pojedinih aktivnosti.
Akcijski plan provedbe Strategije razvoja garancija je efikasne i efektivne operacionalizacije razvojnih projekata i programa, kao i ostvarenju vizije razvoja Općine Cerna.
Institucionalni okvir
Premda je najveći broj razvojnih projekata i programa u nadležnosti lokalne javne uprave za ostvarenje vizije razvoja potrebno je uključenje svih društvenih dionika.
Općina Cerna
Općinsko vijeće usvaja Strategiju, a temeljem redovitih izvješća prati njenu provedbu i po potrebi predlaže izmjene ili dopune. Uloga načelnika je u imenovanju članova Radnog tima koji je zadužen za provedbu Strategije, donošenje potrebnih odluka, redovno praćenje ostvarenja razvojnih mjera i izvještavanje Općinskog vijeća o provedbi projekata i programa.
Radni tim
Radni tim sastavljen je od zaposlenika lokalne javne uprave i vanjskih suradnika. Njegova uloga u ovoj fazi je savjetodavna i operativna. Radni tim u okviru svog djelokruga i nadležnosti odgovoran je za praćenje promjena u okolini, pripremu, implementaciju, nadzor i evaluaciju projekata te izvještavanje načelnika Općine o stanju i rezultatima provedbe projekata.
Javni sektor
Javni sektor čine predstavnici javnih ustanova, institucija i poduzeća koji su zaduženi za provedbu dijela razvojnih mjera ili se pojavljuju kao važni partneri u pripremi i/ili provedbi razvojnih projekata.
Financiranje provedbe
Financiranje provedbe definiranih strateških prioriteta, mjera i aktivnosti planira se kroz kombinaciju više dostupnih izvora sredstava: - vlastita sredstva - krediti - državna proračunska sredstva - natječaji (nacionalni te EU i drugi međunarodni donatori). Sustavno i odgovorno pratiti će se dostupnost najpovoljnijih načina financiranja, uz umrežavanje sa svim relevantnim dionicima s kojima se može osigurati sinergija u realizaciji ovog strateškog dokumenta.
Ciljevi/mjere
Mogući izvori financiranja
Pror
ačun
Opć
ine
Pror
ačun
Žup
anije
Pror
ačun
RH
Vla
snic
i nek
retn
ina
Podu
zetn
ička
ula
ganj
a
Međ
unar
odni
i
EU
fo
ndov
i
Javn
o-pr
ivat
no
part
ners
tvo
Ost
ali i
zvor
i
SC1.
Usklađivanje i provedba aktivnosti izgradnje vizualnog identiteta
+
Razvoj i izgradnja komunalne infrastrukture + +
Izgradnja, obnova i unaprjeđenje društvene i socijalne infrastrukture
+ + + + + +
Provedba aktivnosti društvene i socijalne djelatnosti + + +
Pružanje podrške i provedbe daljnjem jačanju organizacija civilnog društva
+ + + +
Postizanje visokog stupnja znanja i vještina dionika uključenih u društvene i socijalne aktivnosti Općine
+ + + +
Primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija u društvenoj i socijalnoj infrastrukturi
+ + + +
Jačanje stupnja sigurnosti stanovnika i posjetitelja kroz kvalitetno opremljenu infrastrukturu u sektoru zaštite i educirane dionike
+
+
+
Oblikovanje i razvoj kulturnog identiteta Općine +
Unaprjeđenje kulturnog potencijala Općine + + + +
Unaprjeđenje programa poduzetništva u kulturi na području Općine
+ + + + + +
SC2.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 227
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
27
Unapređenje procesa zaštite okoliša i uspostavljanje okvira za poticanje i provođenje projekata energetske učinkovitosti i obnovih izvora energije na području Općine
+
+
+
+
+
+
Unapređenje zaštite okoliša s aspekta zaštite prirode + + + + + +
Postizanje visokog stupnja održavanja i održivog korištenja kulturne baštine
+ + + + + +
SC3. Poticanje uspostave i unapređenje poduzetničkih-potpornih aktivnosti prilagođenih potrebama na području Općine
+
+
+
+
+
+
Pokretanje i jačanje inovativnog poduzetništva kroz ulaganje u istraživanje i razvoj (R&D) te primjenu
+ + + + + +
informacijskih i komunikacijskih tehnologija
Pružanje dodatne potpore i unaprjeđenje razvoja proizvodno- prerađivačke djelatnosti
+ + + + + +
Osiguravanje uvjeta potpore za jačanje kreativne industrije i postizanje jačeg sinergijskog učinka s ostalim djelatnostima na području Općine
+
+
+
+
+
+
Razvoj novih i unaprjeđenje postojećih aktivnosti u djelatnosti poljoprivrede
+ + + + + +
Poticanje svih oblika ruralnog razvoja + + + + + + + +
Povećanje kompetencija dionika u gospodarstvu s naglaskom na povećanje aktivnosti zapošljavanja i samozapošljavanja
+ + + + + + +
Poticanje aktivnosti cjeloživotnog obrazovanja s ciljem postizanja održivih razvojnih procesa na području Općine
+ + + + + + +
SC4. Razvoj, unapređenje i nadogradnja turističke infrastrukture
+ + + + + + + +
Oblikovanje i provođenje cjelogodišnje turističke ponude s osnovnim aspektom prepoznatljivog identiteta Općine
+
+
+
+
+
+
Kreiranje visokokvalitetne ponude usluga i proizvoda prilagođenih sektorima ugostiteljstva, kulture i zabave
+
+
+
+
+
+
+
+
Razvoj i unapređenje selektivnih oblika turizma kao nadogradnje turističkom identitetu + + +
+ + +
Jačanje ljudskih kapaciteta i unapređenje potencijala dionika u djelatnosti turizma + + +
+ + +
Primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija u turističkoj ponudi Općine + + +
+ + +
SC5. Povećanje kompetencija dionika u upravi Općine + + + +
Unapređenje sustava za upravljanje razvojem Općine kroz poseban naglasak na primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija
+
+
+
+
Unapređenje komunikacije stanovnika i posjetitelja s upravom Općine
+ + + +
Učinkovito upravljanje imovinom i prostorom u vlasništvu Općine s naglaskom na funkcionalnost i održivost +
Jačanje međuopćinske, međužupanijske, prekogranične i međunarodne suradnje + + +
+
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 228
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
28
10. ZAKLJUČAK
Vrlo često smatramo kako razvoj isključivo ovisi o raspoloživosti financijskih sredstava i spremnosti investitora na ulaganja u određene aktivnosti. Točno je kako je kapital bitan i ponekad ograničavajući čimbenik. Međutim, ključni i odlučujući čimbenik razvoja su ljudi i njihova spremnost na promjene koja uključuje predanost stalnom poboljšavanju vlastite kompetentnosti i ustrajni poduzetnički angažman uz kontinuiranu prilagodbu. Živimo u svijetu koji se neprestano razvija, tehnološki unapređuje, i u kojem se znanja sve brže generiraju a dobar dio zastarijeva. Dovoljno je istaći kako je prema izračunu UNESCO-a svjetsko znanje tijekom proteklih 25 godina učetverostručeno, dok će u narednih 25 godina biti u šezedeset četverostručeno. Ta prognoza ozbiljno upozorava na važnost cjeloživotnog obrazovanja kako bismo bili spremni učinkovito odgovoriti na nove izazove te ukazuje na značaj ulaganja u istraživanje i razvoj ukoliko želimo pratiti svjetske trendove.
Stoga jedini puta razvoja treba biti integracija svih dionika, osobito stanovnika naše Općine i gospodarstvenika te njihovo umrežavanje na široj osnovi kako bi uspješno djelovali i ostvarivali svoje ciljeve. Ti ciljevi se znatnim djelom ostvaruju kroz ekonomske aktivnosti, kako bi se unaprijedila kvalitetu života u svim aspektima. Udruživanje i povezivanje ima sinergetski efekt koji omogućava zadržavanje naših običaja i kulture, kao i našeg načina života, ali ujedno omogućava suvremene gospodarske iskorake poput razvoja turizma i daljnjeg intenziviranja poljoprivredne proizvodnje. Stvaranje novih vrijednosti i pokretača gospodarskog razvoja Općine u narednih deset godina pretpostavka je za bolji život svih njezinih stanovnika.
Poseban naglasak u planiranom razvoju stavljen je na ciljeve, prioritete, mjere i aktivnosti koje možemo financirati iz raspoloživih EU fondova kako bismo ubrzali razvoj Općine. Isto tako moramo pripremiti projekte koji su podobni za javno-privatno partnerstvo i poduzetnička ulaganja jer ćemo time ne samo otvoriti nova radna mjesta i zadržati mlade i školovane ljude na području Općine, već ćemo omogućiti brži razvoj i bolji život svim stanovnicima Općine. Osobito će se to odraziti na društveni život, jer će otvoriti više slobodnog vremena za odmor i razonodu. Naime, istraživanja koja se danas provode u brojnim sredinama pokazuju kako je upravo kvaliteta života najvažniji motiv koji pokreće kreativnost kao najvažniju sastavnicu razvoja. Na sreću za razliku od financijskih kapaciteta, kreativnost imamo gotovo svi i samo je treba osloboditi kroz aktivnosti na provedbi Strategije što je na dobrobit svih nas.
Pri tome znamo kako neće biti lako provesti ovako kompleksno zacrtanu Strategiju i kako ćemo morati biti uporni, što znači kako ćemo u provedbi djelovati kroz Akcijske planove kontinuirano prateći i mjereći naše rezultate kako bismo ostvarili zacrtani razvoj. Stoga svaki stanovnik Općine može i treba doprinijeti u ostvarivanju zacrtanih strateških ciljeva kako bismo što lakše prevladali mnoge poteškoće i izazove te ostvarili viziju boljeg života za stanovnike Općine Cerna.
LITERATURA
Mašek, A. (2007) Projekt ukupnog razvoja mikroregije: Andrijaševci, Babina Greda, Cerna, Ekonomski fakultet; Cerna, Pauk
Dokumenti:
Strategija EU 2020 za rast i zapošljavanje, Europska unija, 2015.
Strategija pametne specijalizacije RH za razdoblje od 2016.-2020. i Akcijskog plana za provedbu Strategije pametne specijalizacije RH za razdoblje 2016.-2017., Narodne novine broj 32, 2016.
Operativni program ruralnog razvoja RH 2014.-2020.
Operativni program konkurentnost i kohezija 2014.-2020.
Operativni program učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.
Razvojna strategija Vukovarsko-srijemske županije 2011.-2013., Institut za međunarodne odnose i Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast, 2011.
Lokalna razvojna strategije 2015.-2020. – Lokalna akcijska grupa Bosutski niz, 2016.
Državni zavod za zaštitu prirode, Ekološka mreža RH (natura 2000)
ARKOD – Nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela
Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije
Prostorni plan uređenja Općine Cerna, knjiga 1., Zavod za prostorno planiranje Osijek, 2007.
Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Cerna, knjiga 2., Zavod za prostorno planiranje Osijek, 2011.
Registar poslovnih subjekata, Državni zavod za statistiku RH
Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku RH
Informacija o ostvarivanju biljne proizvodnje u 2015. Vukovarsko-srijemske županije
Registar udruga Republike Hrvatske
Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, Ministarstvo culture
Agronet 2015. I 2016.
Jedinstveni registar domaćih životinja, Hrvatska poljoprivredna agencija
Popis tablica i slika
Popis tablica
Tablica 1 - Prikaz strateških ciljeva, mjera i tipova operacija iz Strategije LAG-a
Tablica 2. - Odnos ukupne površine, broja stanovnika, te gustoće u Županiji I Općini
Tablica 3. - Podaci o kretanju broja stanovnik
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 229
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
29
Tablica 4. - Dobna i spolna struktura stanovništva Općine
Tablica 5. - Zaposleno stanovništvo prema zanimanju i starosti na području općine Cerna
Tablica 6. - Obrazovna struktura stanovništva
Tablica 7. - Stanovništvo staro 10 i više godina prema informatičkoj pismenosti i starosti
Tablica 8. - Srednje mjesečne i godišnje temperature zraka
Tablica 9. - Karakteristike postojeće cestovne mreže na području općine Cerna
Tablica 10. - Autobusni promet na području općine Cerna
Tablica 11. - Broj dnevnih linija
Tablica 12. - Duljina vodoopskrbne mreže u Općini Cerna
Tablica 13. - Preuzeta i distribuirana voda u javnom vodovodu tisuće m3
Tablica 14. - Duljina vodoopskrbne mreže i profili cijevi u naselju Cerna
Tablica 15. - Duljina vodoopskrbne mreže i profili cijevi u naselju Šiškovci
Tablica 16. - Podjela projekta sustava odvodnje na faze
Tablica 17. - Vodotoci i kanali u Općini Cerna
Tablica 18. - Kanali u Općini Cerna
Tablica 19. - Ukupni prihodi i rashodi 2010.-2015.godine
Tablica 20. - Rashoda poslovanja u Općini Cerna 2010.-2015. godine
Tablica 21. - Usporedna analiza prihoda i rashoda Općine Cerna sa sličnim općinama u Sloveniji (iznosi u eurima)
Tablica 22. - Osnovni podaci o poslovanju tvrtki (u kunama)
Tablica 23. - Osnovni podaci o poslovanju tvrtki u Općini Cerna po djelatnostima (iznosi u kunama)
Tablica 24.- Stanje površina u Općini Cerna u 2010. godinu po katastarskim kulturama
Tablica 25. - Struktura PG u Cerni
Tablica 26. - PG prema veličini posjeda i broju parcela u Općini Cerna i Vukovarsko-srijemskoj županiji
Tablica 27. - Korištenje poljoprivrednog zemljišta i uzgoj stoke prema veličini gospodarstva u EU 28 2010.
Tablica 28. - Osnovni financijski rezultati poduzetnika Općine Cerna za 2014. i 2015. poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
Tablica 29. - Pregled prijavljenih kultura u AGRONETU
Tablica 30. - Financijski rezultati poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj
Tablica 31. - Definicije varijabli standardnih rezultata
Tablica 32. - Bruto i neto prihod po jedinici uloženog sata rada u Hrvatskoj
Tablica 33. - Proizvodni i financijski pokazatelji PG-a u Hrvatskoj i nekoliko zemalja EU-a
Tablica 34. - Brojno stanje domaćih životinja od 2011. – 2015. godine u općini Cerna
Tablica 35. - Okvirna raspodjela sredstava po mjerama
Popis slika
Slika 1. - Stanovništvo prema stručnoj spremi
Slika 2. - Struktura poreznih prihoda
Slika 3. - Struktura poreznih rashoda
Slika 4. - Rang općina prema vrsti rashoda
Slika 5. - Dobrovoljna vatrogasna postrojba Cerna
Slika 6. - Arheološko nalazište Gradac
Slika 7. - Crkva sv. Mihovila
Slika 8. - Područje Spačvanskog bazena uključenog u Nacionalnu mrežu NATURA 2000
Slika 9. - Udjel PG prema veličini posjeda
Slika 10. - Odnos veličine PG i obradivih površina
Slika 11. – Zastupljenost pojedinih kultura
Članak 3.
Odluka stupa na snagu danom objave u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije.
Klasa: 381-02/16-01/1 Urbroj: 2212/04-02-16/1 U Cerni, 06. 12. 2016.
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Branko Stojčić, ing.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 230
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
30
OPĆINA STARI MIKANOVCI AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA
Općinsko vijeće Općine Stari Mikanovci na svojoj sjednici održanoj dana 13.12. 2016. godine, temeljem članka 39. Zakona o proračunu (N.N. 87/08, 136/12 i 15/15), te članka 31. Statuta Općine Stari Mikanovci (Službeni vjesnik VSŽ br. 15/13) donosi:
P R O R A Č U N OPĆINE STARI MIKANOVCI ZA 2017. GODINUI
PROJEKCIJE ZA 2018. I 2019. GODINU
Članak 1.
Proračun Općine Stari Mikanovci za 2017. godinu (u daljnjem tekstu: Proračun) i projekcije za 2018. i 2019. godinu sadrže:
A. RAČUN PRIHODA I RASHODA
O P I S Proračun za
2017. god. Projekcija za 2018. god.
Projekcija za 2019. god.
1. PRIHODI POSLOVANJA 5.293.600,00 4.673.600,00 4.434.600,00 2. PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 895.000,00 835.000,00 835.000,00 3. UKUPNI PRIHODI (1.+ 2.) 6.188.600,00 5.508.600,00 5.269.600,00 4. RASHODI POSLOVANJA 5.018.600,00 4.415.600,00 4.320.600,00 5. RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 1.109.000,00 579.000,00 409.000,00 6. UKUPNI RASHODI (4.+ 5.) 6.127.600,00 4.994.600,00 4.729.600,00
7. RAZLIKA - VIŠAK / MANJAK PRIHODA (3. - 6.) 61.000,00 514.000,00 540.000,00
B. RAČUN FINANCIRANJA / ZADUŽIVANJA
O P I S Proračun za
2017. god. Projekcija za 2018. god.
Projekcija za 2019. god.
1. PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA 150.000,00 0,00 0,00
2. IZDACI ZA FINANC. IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA 150.000,00 0,00 0,00
3. NETO FINANCIRANJE / ZADUŽIVANJE (1.- 2.) 0,00 0,00 0,00
C. VIŠAK / MANJAK PRIHODA
O P I S Proračun za
2017. god. Projekcija za 2018. god.
Projekcija za 2019. god.
1. VIŠAK / MANJAK PRIHODA + / - NETO FINANCIRANJE / ZADUŽIVANJE 61.000,00 514.000,00 540.000,00
2. PRENESENI MANJAK PRIHODA IZ RANIJIH GODINA -61.000,00 -514.000,00 -540.000,00
3. VIŠAK / MANJAK PRIHODA + / - NETO FINANCIRANJE / ZADUŽIVANJE - PRENESENI MANJAK PRIHODA IZ RANIJIH GODINA (1. - 2.) 0,00 0,00 0,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 231
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
31
Članak 2.
Prihodi i rashodi, te primici i izdaci po ekonomskoj klasifikaciji utvrđuju se u Računu prihoda i rashoda i Računu financiranja u Općinskom proračunu za 2017. godinu i projekcijama za 2018. i 2019. godinu koji se nalaze u privitku ove odluke.
PRORAČUN ZA 2017. GODINU A. RAČUN PRIHODA I RASHODA - OPĆI DIO
BROJ PLANIRANO
KONTA VRSTA PRIHODA ZA 2017. GOD.
UKUPNO PRIHODI 6.188.600,00
6 Prihodi poslovanja 5.293.600,00
61 Prihodi od poreza 1.542.000,00
611 Porez i prirez na dohodak 1.237.000,00
613 Porezi na imovinu 250.000,00
614 Porezi na robu i usluge 55.000,00
63 Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna 1.905.000,00
633 Pomoći proračunu iz drugih proračuna 1.750.000,00
634 Pomoći od izvanproračunskih korisnika 150.000,00
636 Pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan 5.000,00
64 Prihodi od imovine 488.100,00
641 Prihodi od financijske imovine 12.100,00
642 Prihodi od nefinancijske imovine 476.000,00 65 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknadama 1.329.500,00
651 Upravne i administrativne pristojbe 86.000,00
652 Prihodi po posebnim propisima 908.500,00
653 Komunalni doprinosi i naknade 335.000,00
68 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 29.000,00
683 Ostali prihodi 29.000,00
7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 895.000,00
71 Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine 850.000,00
711 Prihodi od prodaje materijalne imovine - prirodnih bogatstava 850.000,00
72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 45.000,00
721 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 25.000,00
722 Prihodi od prodaje postrojenja i opreme 20.000,00
BROJ PLANIRANO
KONTA VRSTA RASHODA ZA 2017. GOD.
UKUPNO RASHODI 6.127.600,00
3 Rashodi poslovanja 5.018.600,00
31 Rashodi za zaposlene 1.572.000,00
311 Plaće (Bruto) 1.315.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 232
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
32
312 Ostali rashodi za zaposlene 33.000,00
313 Doprinosi na plaće 224.000,00
32 Materijalni rashodi 1.991.100,00
321 Naknade troškova zaposlenima 120.500,00
322 Rashodi za materijal i energiju 649.100,00
323 Rashodi za usluge 857.000,00
329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 364.500,00
34 Financijski rashodi 32.500,00
342 Kamate za primljene kredite i zajmove 10.000,00
343 Ostali financijski rashodi 22.500,00
35 Subvencije 30.000,00 352 Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora 30.000,00
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 260.000,00
372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 260.000,00
38 Ostali rashodi 1.133.000,00
381 Tekuće donacije 743.000,00
382 Kapitalne donacije 270.000,00
383 Kazne, penali i naknade štete 15.000,00
386 Kapitalne pomoći 105.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1.109.000,00
41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 20.000,00
411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 20.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 939.000,00
421 Građevinski objekti 805.000,00
422 Postrojenja i oprema 124.000,00
426 Nematerijalna proizvedena imovina 10.000,00
45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 150.000,00
451 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 150.000,00
B. RAČUN FINANCIRANJA / ZADUŽIVANJA
BROJ PLANIRANO
KONTA VRSTA PRIMITKA / IZDATKA ZA 2017. GOD.
8 Primici od financijske imovine i zaduživanja 150.000,00
84 Primici od zaduživanja 150.000,00 844 Primljeni krediti i zajmovi od kreditnih i ostalih financijskih institucija izvan javnog sektora 150.000,00
5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 150.000,00
54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova 150.000,00 544 Otplata glavnice primljenih kredita i zajmova od kreditnih i ostalih financijskih institucija izvan
javnog sektora 150.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 233
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
33
Članak 3.
Rashodi poslovanja i rashodi za nabavu nefinancijske imovine u proračunu, u ukupno iskazanim svotama raspoređuju se po nositeljima, korisnicima, programima i aktivnostima u Posebnom dijelu proračuna.
PRORAČUN ZA 2017. GODINU A. RAČUN PRIHODA I RASHODA - POSEBNI DIO
BROJ PLANIRANO
KONTA VRSTA RASHODA ZA 2017. GOD.
UKUPNO RASHODI 6.127.600,00
Razdjel 100 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 6.127.600,00
Glava 10 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 5.345.000,00
Program 1100 PRIPREMA I DONOŠENJE AKATA 220.000,00
Aktivnost A100100 Predstavnička i izvršna tijela 220.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKAC. 01 OPĆE JAVNE USLUGE 220.000,00
3 Rashodi poslovanja 220.000,00
32 Materijalni rashodi 185.000,00
322 Rashodi za materijal i energiju 5.000,00
329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 180.000,00
38 Ostali rashodi 35.000,00
381 Tekuće donacije 35.000,00
Program 1110 UPRAVLJANJE JAVNIM FINANCIJAMA 1.477.000,00
Aktivnost A100100 Rashodi za zaposlene 576.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKAC. 01 OPĆE JAVNE USLUGE 576.000,00
3 Rashodi poslovanja 576.000,00
31 Rashodi za zaposlene 576.000,00
311 Plaće (Bruto) 475.000,00
312 Ostali rashodi za zaposlene 23.000,00
313 Doprinosi na plaće 78.000,00
Aktivnost A100110 Materijalni i financijski rashodi 901.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKAC. 01 OPĆE JAVNE USLUGE 901.000,00
3 Rashodi poslovanja 901.000,00
32 Materijalni rashodi 856.000,00
321 Naknade troškova zaposlenima 97.000,00
322 Rashodi za materijal i energiju 225.000,00
323 Rashodi za usluge 369.000,00
329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 165.000,00
34 Financijski rashodi 30.000,00
342 Kamate za primljene kredite i zajmove 10.000,00
343 Ostali financijski rashodi 20.000,00
38 Ostali rashodi 15.000,00
383 Kazne, penali i naknade štete 15.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 234
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
34
Program 1120 KOMUNALNA DJELATNOST 1.010.000,00
Aktivnost A100100 Održavanje objekata komunalne infrastrukture 400.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKAC. 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 400.000,00
3 Rashodi poslovanja 400.000,00
32 Materijalni rashodi 400.000,00
322 Rashodi za materijal i energiju 190.000,00
323 Rashodi za usluge 210.000,00
Aktivnost A100110 Održavanje javnih površina 85.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKAC. 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 85.000,00
3 Rashodi poslovanja 85.000,00
32 Materijalni rashodi 85.000,00
322 Rashodi za materijal i energiju 40.000,00
323 Rashodi za usluge 45.000,00
BROJ PLANIRANO
KONTA VRSTA RASHODA ZA 2017. GOD.
Aktivnost A100120 Zaštita okoliša 125.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKAC. 05 ZAŠTITA OKOLIŠA 125.000,00
3 Rashodi poslovanja 125.000,00
32 Materijalni rashodi 125.000,00
323 Rashodi za usluge 125.000,00
Tekući projekt T100100 Javni radovi 400.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKAC. 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 400.000,00
3 Rashodi poslovanja 400.000,00
31 Rashodi za zaposlene 400.000,00
311 Plaće (Bruto) 340.000,00
313 Doprinosi na plaće 60.000,00
Program 1130 GOSPODARSTVO 125.000,00
Aktivnost A100100 Poljoprivreda 125.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKAC. 04 EKONOMSKI POSLOVI 125.000,00
3 Rashodi poslovanja 125.000,00
32 Materijalni rashodi 95.000,00
322 Rashodi za materijal i energiju 25.000,00
323 Rashodi za usluge 70.000,00
35 Subvencije 30.000,00 352 Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima
izvan javnog sektora 30.000,00
Program 1140 ZAŠTITA OD POŽARA I CIVILNA ZAŠTITA 113.000,00
Aktivnost A100100 Zaštita od požara 95.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKAC. 03 JAVNI RED I SIGURNOST 95.000,00
3 Rashodi poslovanja 95.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 235
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
35
38 Ostali rashodi 95.000,00
381 Tekuće donacije 95.000,00
Aktivnost A100110 Civilna zaštita 18.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKAC. 02 OBRANA 18.000,00
3 Rashodi poslovanja 18.000,00
32 Materijalni rashodi 15.000,00
329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 15.000,00
38 Ostali rashodi 3.000,00
381 Tekuće donacije 3.000,00
Program 1150 DRUŠTVENE DJELATNOSTI 1.070.000,00
Aktivnost A100105 Obrazovanje 185.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKAC. 09 OBRAZOVANJE 185.000,00
3 Rashodi poslovanja 185.000,00
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 100.000,00
372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 100.000,00
38 Ostali rashodi 85.000,00
381 Tekuće donacije 85.000,00
Aktivnost A100110 Socijalna skrb 114.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKAC. 10 SOCIJALNA ZAŠTITA 114.000,00
3 Rashodi poslovanja 114.000,00 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge
naknade 100.000,00
372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 100.000,00
38 Ostali rashodi 14.000,00
381 Tekuće donacije 14.000,00
Aktivnost A100120 Kultura 106.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKAC. 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 106.000,00
3 Rashodi poslovanja 106.000,00
38 Ostali rashodi 106.000,00
381 Tekuće donacije 106.000,00
Aktivnost A100130 Religija 20.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKAC. 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 20.000,00
3 Rashodi poslovanja 20.000,00
38 Ostali rashodi 20.000,00
381 Tekuće donacije 20.000,00
Aktivnost A100140 Šport i rekreacija 306.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKAC. 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 306.000,00
3 Rashodi poslovanja 306.000,00
32 Materijalni rashodi 50.000,00
322 Rashodi za materijal i energiju 50.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 236
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
36
38 Ostali rashodi 256.000,00
381 Tekuće donacije 256.000,00
Aktivnost A100150 Ostale društvene djelatnosti 129.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKAC. 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 129.000,00
3 Rashodi poslovanja 129.000,00
38 Ostali rashodi 129.000,00
381 Tekuće donacije 129.000,00
Tekući projekt T100100 Demografski razvitak Općine 210.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKAC. 10 SOCIJALNA ZAŠTITA 210.000,00
3 Rashodi poslovanja 210.000,00
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 60.000,00
372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 60.000,00
38 Ostali rashodi 150.000,00
382 Kapitalne donacije 150.000,00
Program 2110 INVESTICIJE ZA POTREBE OPĆINSKE UPRAVE 60.000,00
Kapitalni projekt K100100 Nabava opreme 60.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKAC. 01 OPĆE JAVNE USLUGE 60.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 60.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 60.000,00
422 Postrojenja i oprema 50.000,00
426 Nematerijalna proizvedena imovina 10.000,00
Program 2120 INVESTICIJE ZA POTREBE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 800.000,00
Kapitalni projekt K100100 Ceste, ugibališta i parkirališta 240.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKAC. 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 240.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 240.000,00
41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 20.000,00
411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 20.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 220.000,00
421 Građevinski objekti 220.000,00
Kapitalni projekt K100110 Vodovod i kanalizacija 105.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKAC. 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 105.000,00
3 Rashodi poslovanja 105.000,00
38 Ostali rashodi 105.000,00
386 Kapitalne pomoći 105.000,00
Kapitalni projekt K100120 Javna rasvjeta 60.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKAC. 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 60.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 60.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 60.000,00
421 Građevinski objekti 60.000,00
Kapitalni projekt K100130 Nogostupi i biciklističke staze 270.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 237
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
37
FUNKCIJSKA KLASIFIKAC. 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 270.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 270.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 270.000,00
421 Građevinski objekti 270.000,00
Kapitalni projekt K100190 Ostali objekti komunalne infrastrukture 125.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKAC. 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 125.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 125.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 125.000,00
421 Građevinski objekti 125.000,00
Program 2150 INVESTICIJE ZA POTREBE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 270.000,00
Kapitalni projekt K100110 Prostorije KUD-a 20.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKAC. 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 20.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 20.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 20.000,00
422 Postrojenja i oprema 20.000,00
Kapitalni projekt K100120 Športski i rekreacijski objekti 70.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKAC. 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 70.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 70.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 70.000,00
421 Građevinski objekti 70.000,00
Kapitalni projekt K100140 Spomenici 60.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKAC. 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 60.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 60.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 60.000,00
421 Građevinski objekti 60.000,00
Tekući projekt T100100 Kapitalne donacije 120.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKAC. 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 120.000,00
3 Rashodi poslovanja 60.000,00
38 Ostali rashodi 60.000,00
382 Kapitalne donacije 60.000,00
3 Rashodi poslovanja 60.000,00
38 Ostali rashodi 60.000,00
382 Kapitalne donacije 60.000,00
Program 2160 INVEST. ZA POTREBE ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGET. UČINKOVITOST 200.000,00
Kapitalni projekt K100100 Ulaganja za potrebe povećanja energetske učinkovitosti 150.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKAC. 05 ZAŠTITA OKOLIŠA 150.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 150.000,00
45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 150.000,00
451 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 150.000,00
Kapitalni projekt K100110 Ulaganja u opremu i objekte za potrebe zaštite okoliša 50.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACI. 05 ZAŠTITA OKOLIŠA 50.000,00
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
38
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 50.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 50.000,00
422 Postrojenja i oprema 50.000,00
Glava 20 PRORAČUNSKI KORISNICI 782.600,00
Proračunski korisnik 37025 Predškolska ustanova "Vedri dani" 782.600,00
Program 1151 REDOVNA DJELATNOST PREDŠKOLSKE USTANOVE 778.600,00
Aktivnost A100100 Rashodi za zaposlene 596.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKAC. 09 OBRAZOVANJE 596.000,00
3 Rashodi poslovanja 596.000,00
31 Rashodi za zaposlene 596.000,00
311 Plaće (Bruto) 500.000,00
312 Ostali rashodi za zaposlene 10.000,00
313 Doprinosi na plaće 86.000,00
Aktivnost A100200 Materijalni i financijski rashodi 182.600,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKAC. 09 OBRAZOVANJE 182.600,00
3 Rashodi poslovanja 182.600,00
32 Materijalni rashodi 180.100,00
321 Naknade troškova zaposlenima 23.500,00
322 Rashodi za materijal i energiju 114.100,00
323 Rashodi za usluge 38.000,00
329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 4.500,00
34 Financijski rashodi 2.500,00
343 Ostali financijski rashodi 2.500,00
Program 2151 INVESTICIJE ZA POTREBE PREDŠKOLSKE USTANOVE 4.000,00
Kapitalni projekt K100100 Oprema za potrebe dječjeg vrtića 4.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKAC. 09 OBRAZOVANJE 4.000,00
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
39
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 4.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 4.000,00
422 Postrojenja i oprema 4.000,00
PROJEKCIJA PRORAČUNA A. RAČUN PRIHODA I RASHODA - OPĆI DIO
BROJ 1 2 3 2/1 3/2 3/1
KONTA VRSTA PRIHODA 2017 2018 2019 INDEX
UKUPNO PRIHODI 6.188.600,00 5.508.600,00 5.269.600,00 89,0 % 95,7 % 85,2 %
6 Prihodi poslovanja 5.293.600,00 4.673.600,00 4.434.600,00 88,3 % 94,9 % 83,8 %
61 Prihodi od poreza 1.542.000,00 1.277.000,00 1.303.000,00 82,8 % 102,0 % 84,5 %
63 Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna 1.905.000,00 1.655.000,00 1.455.000,00 86,9 % 87,9 % 76,4 %
64 Prihodi od imovine 488.100,00 433.100,00 433.100,00 88,7 % 100,0 % 88,7 %
65 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada 1.329.500,00 1.279.500,00 1.214.500,00 96,2 % 94,9 % 91,4 %
68 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 29.000,00 29.000,00 29.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 895.000,00 835.000,00 835.000,00 93,3 % 100,0 % 93,3 %
71 Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine 850.000,00 800.000,00 800.000,00 94,1 % 100,0 % 94,1 %
72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 45.000,00 35.000,00 35.000,00 77,8 % 100,0 % 77,8 %
BROJ 1 2 3 2/1 3/2 3/1
KONTA VRSTA RASHODA 2017 2018 2019 INDEX
UKUPNO RASHODI 6.127.600,00 4.994.600,00 4.729.600,00 81,5 % 94,7 % 77,2 %
3 Rashodi poslovanja 5.018.600,00 4.415.600,00 4.320.600,00 88,0 % 97,8 % 86,1 %
31 Rashodi za zaposlene 1.572.000,00 1.472.000,00 1.417.000,00 93,6 % 96,3 % 90,1 %
32 Materijalni rashodi 1.991.100,00 1.658.100,00 1.628.100,00 83,3 % 98,2 % 81,8 %
34 Financijski rashodi 32.500,00 32.500,00 32.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
40
35 Subvencije 30.000,00 20.000,00 20.000,00 66,7 % 100,0 % 66,7 %
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 260.000,00 240.000,00 240.000,00 92,3 % 100,0 % 92,3 %
38 Ostali rashodi 1.133.000,00 993.000,00 983.000,00 87,6 % 99,0 % 86,8 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1.109.000,00 579.000,00 409.000,00 52,2 % 70,6 % 36,9 %
41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 20.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 939.000,00 529.000,00 359.000,00 56,3 % 67,9 % 38,2 %
45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 150.000,00 50.000,00 50.000,00 33,3 % 100,0 % 33,3 %
B. RAČUN FINANCIRANJA / ZADUŽIVANJA
BROJ 1 2 3 2/1 3/2 3/1
KONTA VRSTA PRIMITAKA / IZDATAKA 2017 2018 2019 INDEX
8 Primici od financijske imovine i zaduživanja 150.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
84 Primici od zaduživanja 150.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 150.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova 150.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
PROJEKCIJA PRORAČUNA A. RAČUN PRIHODA I RASHODA - POSEBNI DIO
BROJ 1 2 3 2/1 3/2 3/1
KONTA VRSTA RASHODA 2017 2018 2019 INDEX
UKUPNO RASHODI 6.127.600,00 4.994.600,00 4.729.600,00 81,5 % 94,7 % 77,2 %
RAZDJEL 100 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 6.127.600,00 4.994.600,00 4.729.600,00 81,5 % 94,7 % 77,2 %
GLAVA 10 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 5.345.000,00 4.212.000,00 3.947.000,00 78,8 % 93,7 % 73,8 %
Program 1100 PRIPREMA I DONOŠENJE AKATA 220.000,00 60.000,00 60.000,00 27,3 % 100,0 % 27,3 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
41
Aktivnost A100100 Predstavnička i izvršna tijela 220.000,00 60.000,00 60.000,00 27,3 % 100,0 % 27,3 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 01 OPĆE JAVNE USLUGE 220.000,00 60.000,00 60.000,00 27,3 % 100,0 % 27,3 %
3 Rashodi poslovanja 220.000,00 60.000,00 60.000,00 27,3 % 100,0 % 27,3 %
32 Materijalni rashodi 185.000,00 60.000,00 60.000,00 32,4 % 100,0 % 32,4 %
38 Ostali rashodi 35.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
Program 1110 UPRAVLJANJE JAVNIM FINANCIJAMA 1.477.000,00 1.309.000,00 1.294.000,00 88,6 % 98,9 % 87,6 %
Aktivnost A100100 Rashodi za zaposlene 576.000,00 526.000,00 521.000,00 91,3 % 99,0 % 90,5 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 01 OPĆE JAVNE USLUGE 576.000,00 526.000,00 521.000,00 91,3 % 99,0 % 90,5 %
3 Rashodi poslovanja 576.000,00 526.000,00 521.000,00 91,3 % 99,0 % 90,5 %
31 Rashodi za zaposlene 576.000,00 526.000,00 521.000,00 91,3 % 99,0 % 90,5 %
Aktivnost A100110 Materijalni i financijski rashodi 901.000,00 783.000,00 773.000,00 86,9 % 98,7 % 85,8 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 01 OPĆE JAVNE USLUGE 901.000,00 783.000,00 773.000,00 86,9 % 98,7 % 85,8 %
3 Rashodi poslovanja 901.000,00 783.000,00 773.000,00 86,9 % 98,7 % 85,8 %
32 Materijalni rashodi 856.000,00 738.000,00 728.000,00 86,2 % 98,6 % 85,0 %
34 Financijski rashodi 30.000,00 30.000,00 30.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
38 Ostali rashodi 15.000,00 15.000,00 15.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Program 1120 KOMUNALNA DJELATNOST 1.010.000,00 895.000,00 825.000,00 88,6 % 92,2 % 81,7 %
Aktivnost A100100 Održavanje objekata komunalne infrastrukture 400.000,00 360.000,00 340.000,00 90,0 % 94,4 % 85,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 400.000,00 360.000,00 340.000,00 90,0 % 94,4 % 85,0 %
3 Rashodi poslovanja 400.000,00 360.000,00 340.000,00 90,0 % 94,4 % 85,0 %
32 Materijalni rashodi 400.000,00 360.000,00 340.000,00 90,0 % 94,4 % 85,0 %
Aktivnost A100110 Održavanje javnih površina 85.000,00 75.000,00 75.000,00 88,2 % 100,0 % 88,2 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 85.000,00 75.000,00 75.000,00 88,2 % 100,0 % 88,2 %
BROJ 1 2 3 2/1 3/2 3/1
KONTA VRSTA RASHODA 2017 2018 2019 INDEX
3 Rashodi poslovanja 85.000,00 75.000,00 75.000,00 88,2 % 100,0 % 88,2 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
42
32 Materijalni rashodi 85.000,00 75.000,00 75.000,00 88,2 % 100,0 % 88,2 %
Aktivnost A100120 Zaštita okoliša 125.000,00 110.000,00 110.000,00 88,0 % 100,0 % 88,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 05 ZAŠTITA OKOLIŠA 125.000,00 110.000,00 110.000,00 88,0 % 100,0 % 88,0 %
3 Rashodi poslovanja 125.000,00 110.000,00 110.000,00 88,0 % 100,0 % 88,0 %
32 Materijalni rashodi 125.000,00 110.000,00 110.000,00 88,0 % 100,0 % 88,0 %
Tekući projekt T100100 Javni radovi 400.000,00 350.000,00 300.000,00 87,5 % 85,7 % 75,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 400.000,00 350.000,00 300.000,00 87,5 % 85,7 % 75,0 %
3 Rashodi poslovanja 400.000,00 350.000,00 300.000,00 87,5 % 85,7 % 75,0 %
31 Rashodi za zaposlene 400.000,00 350.000,00 300.000,00 87,5 % 85,7 % 75,0 %
Program 1130 GOSPODARSTVO 125.000,00 115.000,00 115.000,00 92,0 % 100,0 % 92,0 %
Aktivnost A100100 Poljoprivreda 125.000,00 115.000,00 115.000,00 92,0 % 100,0 % 92,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 04 EKONOMSKI POSLOVI 125.000,00 115.000,00 115.000,00 92,0 % 100,0 % 92,0 %
3 Rashodi poslovanja 125.000,00 115.000,00 115.000,00 92,0 % 100,0 % 92,0 %
32 Materijalni rashodi 95.000,00 95.000,00 95.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
35 Subvencije 30.000,00 20.000,00 20.000,00 66,7 % 100,0 % 66,7 %
Program 1140 ZAŠTITA OD POŽARA I CIVILNA ZAŠTITA 113.000,00 108.000,00 108.000,00 95,6 % 100,0 % 95,6 %
Aktivnost A100100 Zaštita od požara 95.000,00 95.000,00 95.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 03 JAVNI RED I SIGURNOST 95.000,00 95.000,00 95.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 95.000,00 95.000,00 95.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
38 Ostali rashodi 95.000,00 95.000,00 95.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100110 Civilna zaštita 18.000,00 13.000,00 13.000,00 72,2 % 100,0 % 72,2 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 02 OBRANA 18.000,00 13.000,00 13.000,00 72,2 % 100,0 % 72,2 %
3 Rashodi poslovanja 18.000,00 13.000,00 13.000,00 72,2 % 100,0 % 72,2 %
32 Materijalni rashodi 15.000,00 10.000,00 10.000,00 66,7 % 100,0 % 66,7 %
38 Ostali rashodi 3.000,00 3.000,00 3.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Program 1150 DRUŠTVENE DJELATNOSTI 1.070.000,00 985.000,00 975.000,00 92,1 % 99,0 % 91,1 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
43
Aktivnost A100105 Obrazovanje 185.000,00 160.000,00 160.000,00 86,5 % 100,0 % 86,5 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 09 OBRAZOVANJE 185.000,00 160.000,00 160.000,00 86,5 % 100,0 % 86,5 %
3 Rashodi poslovanja 185.000,00 160.000,00 160.000,00 86,5 % 100,0 % 86,5 %
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 100.000,00 80.000,00 80.000,00 80,0 % 100,0 % 80,0 %
38 Ostali rashodi 85.000,00 80.000,00 80.000,00 94,1 % 100,0 % 94,1 %
Aktivnost A100110 Socijalna skrb 114.000,00 114.000,00 114.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 10 SOCIJALNA ZAŠTITA 114.000,00 114.000,00 114.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 114.000,00 114.000,00 114.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 100.000,00 100.000,00 100.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
38 Ostali rashodi 14.000,00 14.000,00 14.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100120 Kultura 106.000,00 91.000,00 91.000,00 85,8 % 100,0 % 85,8 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 106.000,00 91.000,00 91.000,00 85,8 % 100,0 % 85,8 %
3 Rashodi poslovanja 106.000,00 91.000,00 91.000,00 85,8 % 100,0 % 85,8 %
38 Ostali rashodi 106.000,00 91.000,00 91.000,00 85,8 % 100,0 % 85,8 %
Aktivnost A100130 Religija 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
38 Ostali rashodi 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100140 Šport i rekreacija 306.000,00 271.000,00 261.000,00 88,6 % 96,3 % 85,3 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 306.000,00 271.000,00 261.000,00 88,6 % 96,3 % 85,3 %
3 Rashodi poslovanja 306.000,00 271.000,00 261.000,00 88,6 % 96,3 % 85,3 %
32 Materijalni rashodi 50.000,00 30.000,00 30.000,00 60,0 % 100,0 % 60,0 %
38 Ostali rashodi 256.000,00 241.000,00 231.000,00 94,1 % 95,9 % 90,2 %
Aktivnost A100150 Ostale društvene djelatnosti 129.000,00 119.000,00 119.000,00 92,2 % 100,0 % 92,2 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 129.000,00 119.000,00 119.000,00 92,2 % 100,0 % 92,2 %
3 Rashodi poslovanja 129.000,00 119.000,00 119.000,00 92,2 % 100,0 % 92,2 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
44
38 Ostali rashodi 129.000,00 119.000,00 119.000,00 92,2 % 100,0 % 92,2 %
Tekući projekt T100100 Demografski razvitak Općine 210.000,00 210.000,00 210.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 10 SOCIJALNA ZAŠTITA 210.000,00 210.000,00 210.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 210.000,00 210.000,00 210.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 60.000,00 60.000,00 60.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
38 Ostali rashodi 150.000,00 150.000,00 150.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Program 2110 INVESTICIJE ZA POTREBE OPĆINSKE UPRAVE 60.000,00 55.000,00 55.000,00 91,7 % 100,0 % 91,7 %
Kapitalni projekt K100100 Nabava opreme 60.000,00 55.000,00 55.000,00 91,7 % 100,0 % 91,7 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 01 OPĆE JAVNE USLUGE 60.000,00 55.000,00 55.000,00 91,7 % 100,0 % 91,7 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 60.000,00 55.000,00 55.000,00 91,7 % 100,0 % 91,7 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 60.000,00 55.000,00 55.000,00 91,7 % 100,0 % 91,7 %
Program 2120 INVESTICIJE ZA POTREBE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 800.000,00 455.000,00 305.000,00 56,9 % 67,0 % 38,1 %
Kapitalni projekt K100100 Ceste, ugibališta i parkirališta 240.000,00 70.000,00 70.000,00 29,2 % 100,0 % 29,2 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 240.000,00 70.000,00 70.000,00 29,2 % 100,0 % 29,2 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 240.000,00 70.000,00 70.000,00 29,2 % 100,0 % 29,2 %
41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 20.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 220.000,00 70.000,00 70.000,00 31,8 % 100,0 % 31,8 %
Kapitalni projekt K100110 Vodovod i kanalizacija 105.000,00 105.000,00 105.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 105.000,00 105.000,00 105.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 105.000,00 105.000,00 105.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
38 Ostali rashodi 105.000,00 105.000,00 105.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Kapitalni projekt K100120 Javna rasvjeta 60.000,00 60.000,00 60.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 60.000,00 60.000,00 60.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 60.000,00 60.000,00 60.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 60.000,00 60.000,00 60.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Kapitalni projekt K100130 Nogostupi i biciklističke staze 270.000,00 220.000,00 70.000,00 81,5 % 31,8 % 25,9 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
45
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 270.000,00 220.000,00 70.000,00 81,5 % 31,8 % 25,9 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 270.000,00 220.000,00 70.000,00 81,5 % 31,8 % 25,9 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 270.000,00 220.000,00 70.000,00 81,5 % 31,8 % 25,9 %
Kapitalni projekt K100190 Ostali objekti komunalne infrastrukture 125.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 125.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 125.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 125.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
Program 2150 INVESTICIJE ZA POTREBE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 270.000,00 130.000,00 110.000,00 48,1 % 84,6 % 40,7 %
Kapitalni projekt K100110 Prostorije KUD-a 20.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 20.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 20.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 20.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
Kapitalni projekt K100120 Športski i rekreacijski objekti 70.000,00 70.000,00 50.000,00 100,0 % 71,4 % 71,4 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 70.000,00 70.000,00 50.000,00 100,0 % 71,4 % 71,4 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 70.000,00 70.000,00 50.000,00 100,0 % 71,4 % 71,4 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 70.000,00 70.000,00 50.000,00 100,0 % 71,4 % 71,4 %
Kapitalni projekt K100140 Spomenici 60.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 60.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 60.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 60.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
Tekući projekt T100100 Kapitalne donacije 120.000,00 60.000,00 60.000,00 50,0 % 100,0 % 50,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 120.000,00 60.000,00 60.000,00 50,0 % 100,0 % 50,0 %
3 Rashodi poslovanja 120.000,00 60.000,00 60.000,00 50,0 % 100,0 % 50,0 %
38 Ostali rashodi 120.000,00 60.000,00 60.000,00 50,0 % 100,0 % 50,0 %
Program 2160 INVESTICIJE ZA POTREBE ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST 200.000,00 100.000,00 100.000,00 50,0 % 100,0 % 50,0 %
Kapitalni projekt K100100 Ulaganja za potrebe povećanja energetske učinkovitosti 150.000,00 50.000,00 50.000,00 33,3 % 100,0 % 33,3 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
46
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 05 ZAŠTITA OKOLIŠA 150.000,00 50.000,00 50.000,00 33,3 % 100,0 % 33,3 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 150.000,00 50.000,00 50.000,00 33,3 % 100,0 % 33,3 %
45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 150.000,00 50.000,00 50.000,00 33,3 % 100,0 % 33,3 %
Kapitalni projekt K100110 Ulaganja u opremu i objekte za potrebe zaštite okoliša 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 05 ZAŠTITA OKOLIŠA 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
GLAVA 20 PRORAČUNSKI KORISNICI 782.600,00 782.600,00 782.600,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
PRORAČUNSKI KORISNIK 37025 PREDŠKOLSKA USTANOVA "VEDRI DANI" 782.600,00 782.600,00 782.600,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Program 1151 REDOVNA DJELATNOST PREDŠKOLSKE USTANOVE 778.600,00 778.600,00 778.600,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100100 Rashodi za zaposlene 596.000,00 596.000,00 596.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 09 OBRAZOVANJE 596.000,00 596.000,00 596.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 596.000,00 596.000,00 596.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
31 Rashodi za zaposlene 596.000,00 596.000,00 596.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100200 Materijalni i financijski rashodi 182.600,00 182.600,00 182.600,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 09 OBRAZOVANJE 182.600,00 182.600,00 182.600,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 182.600,00 182.600,00 182.600,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
32 Materijalni rashodi 180.100,00 180.100,00 180.100,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
34 Financijski rashodi 2.500,00 2.500,00 2.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Program 2151 INVESTICIJE ZA POTREBE PREDŠKOLSKE USTANOVE 4.000,00 4.000,00 4.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Kapitalni projekt K100100 Oprema za potrebe dječjeg vrtića 4.000,00 4.000,00 4.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 09 OBRAZOVANJE 4.000,00 4.000,00 4.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 4.000,00 4.000,00 4.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 4.000,00 4.000,00 4.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
47
PLAN RAZVOJNIH PROGRAMA OPĆINE STARI MIKANOVCI ZA RAZDOBLJE OD 2017. DO 2019. GODINE
I. DIO (Stupci A, B, C, D, E, F, G, H i I)
Naziv cilja
Naziv mjera
Organizacijska klasifikacija
Programska klasifikacija Plan Projekcija
Razdjel Glava Korisnik Program Naziv Programa / Projekta / Aktivnosti 2017. 2018.
Projekt / Aktivnost
UKUPNO KAPITALNI RASHODI : 1.334.000 744.000
CIL
J 1.
UČ
INK
OV
ITO
U
PRA
VLJ
AN
JE
RA
ZVO
JEM
O
PĆIN
E
Mje
ra 1
.1.
Osi
gura
nje
uvje
ta z
a ra
d op
ćins
ke u
prav
e
100 10 2110 Program: Investicije za potrebe općinske uprave 60.000 55.000
100 10 K100100 Nabava opreme 60.000 55.000
CIL
J 2. R
AZV
OJ K
ON
KU
REN
TNO
G I
OD
RŽI
VO
G G
OSP
OD
AR
STV
A
Mje
ra 2
.1. J
ačan
je k
omun
alne
in
frast
rukt
ure
100 10 2120 Program: Investicije za potrebe komunalne infrastrukture 800.000 455.000
100 10 K100100 Kapitalni projekt: Ceste, ugibališta i parkirališta 240.000 70.000
100 10 K100110 Kapitalni projekt: Vodovod i kanalizacija 105.000 105.000
100 10 K100120 Kapitalni projekt: Javna rasvjeta 60.000 60.000
100 10 K100130 Kapitalni projekt: Nogostupi i biciklističke staze 270.000 220.000
100 10 K100190 Kapitalni projekt: Ostali objekti komunalne infrastrukture (ograda oko groblja i proj.dokum.za nadstrešnice na grobljima) 125.000 0
CIL
J 3. R
AZV
OJ
DR
UŠT
VEN
IH
DJE
LATN
OST
I I
POB
OLJ
ŠAN
JE
KV
ALI
TETE
ŽI
VO
TA
Mje
ra 3
.1. K
apita
lna
ulag
anja
za
potre
be
kultu
re, s
porta
i re
ligije
100 10 2150 Program: Investicije za potrebe društvenih djelatnosti 270.000 130.000
100 10 K100110 Kapitalni projekt: Prostorije KUD-a (oprema) 20.000 0
100 10 K100120 Kapitalni projekt: Sportski i rekreacijski objekti (dječje igralište) 70.000 70.000
100 10 K100140 Kapitalni projekt: Spomenici (spomenik poginulim braniteljima) 60.000 0
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
48
100 10 T100100 Tekući projekt: Kapitalne donacije 120.000 60.000 C
ILJ 4
. OČ
UV
AN
JE,
OB
NO
VA
I ZA
ŠTIT
A
PRIR
OD
NE
BA
ŠTIN
E
Mje
ra 4
.1. U
laga
nja
u od
rživ
o up
ravl
janj
e ok
oliš
em
100 10 2160 Program: Investicije za potrebe zaštite okoliša i energetsku učinkovitost 200.000 100.000
100 10
K100100 Kapitalni projekt: Ulaganja za potrebe povećanja energetske učinkovitosti 150.000 50.000
100 10
K100110 Kapitalni projekt: Ulaganja u opremu i objekte za potrebe zaštite okoliša (nabava komunalne opreme) 50.000 50.000
CIL
J 5. R
AZV
OJ
LJU
DSK
IH
POTE
NC
IJA
LA
Mje
ra 5
.1.
Una
pređ
enje
po
stoje
ćeg
obra
zovn
og su
stava
100 20 37025 2151 Program: Investicije za potrebe predškolske ustanove 4.000 4.000
100 20 37025 K100100 Kapitalni projekt: Oprema za potrebe dječjeg vrtića 4.000 4.000
II. DIO (Stupci A, B, C, D, E, F, G, J i K)
Naziv cilja
Naziv mjera
Organizacijska klasifikacija
Programska klasifikacija Projekcija
Razdjel Glava Korisnik Program Naziv Programa / Projekta / Aktivnosti 2019. Izvori financiranja
Projekt / Aktivnost
UKUPNO KAPITALNI RASHODI : 574.000
CIL
J 1.
UČ
INK
OV
ITO
U
PRA
VLJ
AN
JE
RA
ZVO
JEM
O
PĆIN
E
Mje
ra 1
.1.
Osi
gura
nje
uvje
ta z
a ra
d op
ćins
ke u
prav
e
100 10 2110 Program: Investicije za potrebe općinske uprave 55.000
100 10 K100100 Nabava opreme 55.000 Prihodi od prodaje ili zamjene nefinanc.imovine
CIL
J 2.
RA
ZVO
J K
ON
KU
RE
NTN
OG
I O
DR
ŽIV
OG
G
OSP
OD
AR
STV
A
Mje
ra 2
.1.
Jača
nje
kom
unal
ne
in
frastr
uktu
re
100 10 2120 Program: Investicije za potrebe komunalne infrastrukture 305.000
100 10 K100100 Kapitalni projekt: Ceste, ugibališta i parkirališta 70.000 Prihodi za posebne namjene
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
49
100 10 K100110 Kapitalni projekt: Vodovod i kanalizacija 105.000
Prihodi od prodaje ili zamjene nefinanc.imovine
+ Prihodi za posebne namjene
100 10 K100120 Kapitalni projekt: Javna rasvjeta 60.000 Prihodi od prodaje ili zamjene nefinanc.imovine
100 10 K100130 Kapitalni projekt: Nogostupi i biciklističke staze 70.000 Pomoći + Prihodi od prodaje
ili zamjene nefinancijske imovine
100 10 K100190 Kapitalni projekt: Ostali objekti komunalne infrastrukture (ograda oko groblja i proj.dokum.za nadstrešnice na grobljima) 0 Prihodi od prodaje ili
zamjene nefinanc.imovine
CIL
J 3. R
AZV
OJ
DR
UŠT
VEN
IH
DJE
LATN
OST
I I
POB
OLJ
ŠAN
JE
KV
ALI
TETE
ŽIV
OTA
Mje
ra 3
.1. K
apita
lna
ulag
anja
za
pot
rebe
kul
ture
, spo
rta i
relig
ije
100 10 2150 Program: Investicije za potrebe društvenih djelatnosti 110.000
100 10 K100110 Kapitalni projekt: Prostorije KUD-a (oprema) 0 Prihodi od prodaje ili
zamjene nefinanc.imovine
100 10 K100120 Kapitalni projekt: Sportski i rekreacijski objekti (dječje igralište) 50.000 Prihodi od prodaje ili
zamjene nefinanc.imovine
100 10 K100140 Kapitalni projekt: Spomenici (spomenik poginulim braniteljima) 0 Opći prihodi i primici
100 10 T100100 Tekući projekt: Kapitalne donacije 60.000 Opći prihodi i primici +
Pomoći
CIL
J 4. O
ČU
VA
NJE
, O
BN
OV
A I
ZAŠT
ITA
PR
IRO
DN
E B
AŠT
INE
Mje
ra 4
.1. U
laga
nja
u od
rživ
o up
ravl
janj
e ok
oliš
em
100 10 2160 Program: Investicije za potrebe zaštite okoliša i energetsku učinkovitost 100.000
100 10
K100100 Kapitalni projekt: Ulaganja za potrebe povećanja energetske učinkovitosti 50.000 Pomoći
100 10
K100110 Kapitalni projekt: Ulaganja u opremu i objekte za potrebe zaštite okoliša (nabava komunalne opreme) 50.000 Pomoći
CIL
J 5. R
AZV
OJ
LJU
DSK
IH
POTE
NC
IJA
LA
Mje
ra 5
.1.
Una
pređ
enje
po
stoje
ćeg
obra
zovn
og su
stava
100 20 37025 2151 Program: Investicije za potrebe predškolske ustanove 4.000
100 20 37025 K100100 Kapitalni projekt: Oprema za potrebe dječjeg vrtića 4.000 Vlastiti prihodi dječjeg vrtića
Članak 4.
Ovaj Proračun objavit će se u "Službenom vjesniku" Vukovarsko-srijemske županije, a stupa na snagu 01.siječnja 2017. godine.
Klasa: 400-08/16-01/14 Ur.broj: 2188/11-01-16-01 Stari Mikanovci, 13. prosinca 2016. god.
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA
Ivan Konjarević, dipl. ing. šum.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 250
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
50
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
50
Na temelju čl.14. Zakona o proračunu («NN» br. 87/08, 136/12 i 15/15) i članka 31. Statuta Općine Stari Mikanovci („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije broj 15/13) Općinsko vijeće Općine Stari Mikanovci na sjednici održanoj 13. prosinca 2016. godine, d o n o s i
O D L U K U o izvršavanju Proračuna Općine Stari Mikanovci za 2017.
godinu
I – OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom se Odlukom uređuje struktura Proračuna Općine Stari Mikanovci za 2017. godinu (u daljnjem tekstu: Proračun), njegovo izvršenje, upravljanje općinskom imovinom i dugovima, te promjena financiranja tokom godine.
II – STRUKTURA PRORAČUNA
Članak 2.
Proračun Općine Stari Mikanovci za 2017. godinu sastoji se od sljedećih dijelova:
- Općeg dijela Proračuna;
- Posebnog dijela Proračuna;
- Plana razvojnih programa za razdoblje 2017. - 2019. godine;
- Financijske projekcije za razdoblje 2018. - 2019. godine;
Članak 3.
Opći dio Proračuna sastoji se od Računa prihoda i rashoda te Računa financiranja, a Posebni dio sadrži raspored rashoda prema organizacijskoj, ekonomskoj, funkcijskoj i programskoj klasifikaciji.
U Računu prihoda i rashoda iskazani su prihodi poslovanja i prihodi od prodaje nefinancijske imovine, te rashodi poslovanja i rashodi za nabavu nefinancijske imovine.
U Računu financiranja iskazani su primici od financijske imovine i zaduživanja , te izdaci za financijsku imovinu i za otplate kredita i zajmova.
Članak 4.
Plan razvojnih programa za razdoblje 2017. - 2019. godine sadrži planirane rashode za investicije i davanje kapitalnih pomoći i donacija po pojedinim programima, po godinama u kojima će rashodi teretiti proračun i po izvorima financiranja.
Članak 5.
Projekcija prihoda i rashoda za dvogodišnje razdoblje sadrži prihode i rashode za 2018.-2019. godinu koji su procijenjeni prema smjernicama i uputama Ministarstva financija
III – IZVRŠENJE PRORAČUNA
Članak 6.
Prihodi Proračuna ubiru se i uplaćuju u skladu sa zakonom ili drugim propisima, neovisno o visini prihoda planiranih u Proračunu.
Članak 7.
Za izvršenje Proračuna u cjelini je odgovoran nositelj izvršne vlasti – Općinski načelnik.
Članak 8.
Proračunska sredstva koristit će se samo za namjene koje su određene Proračunom i to do visine utvrđene u njegovom posebnom dijelu, na razdjelima i pozicijama, a u svemu prema načelima štednje i racionalnog korištenja ostvarenih sredstava.
Članak 9.
Korisnici smiju preuzimati obveze najviše do visine sredstava osiguranih u Posebnom dijelu Proračuna.
Dodjela sredstava korisnicima vršit će se sukladno njihovim financijskim planovima, za cijelu godinu po mjesecima, vodeći računa o mogućnostima Proračuna.
Proračunski korisnici nemaju obvezu u 2017. godini sredstva iz vlastitog poslovanja uplaćivati u Proračun Općine.
Članak 10.
Općinski načelnik sukladno čl. 46. Zakona o proračunu može izvršiti preraspodjelu sredstava na proračunskim stavkama unutar razdjela ili između razdjela najviše do 5% rashoda i izdataka na stavci koja se umanjuje.
Općinski načelnik će o izvršenoj preraspodjeli polugodišnje izvještavati Općinsko vijeće.
Članak 11.
Pogrešno ili više uplaćeni prihodi u Proračunu vraćaju se uplatiteljima na teret tih prihoda.
IV – OPĆINSKA IMOVINA, ZADUŽIVANJE, JAMSTVA
Članak 12
Stanje imovine utvrđuje se jedanput godišnje, prilikom popisa koji je sastavni dio Izvješća na dan 31. prosinca tekuće godine.
Općinski načelnik imenuje Komisiju za popis općinske imovine i donosi Odluku o prihvaćanju Izvješća o obavljenom popisu.
Članak 13.
Proračunom Općine Stari Mikanovci za 2017. godinu predviđeno je da Općina može u 2017. godini koristiti kreditiranje putem dopuštenog minusa na žiro računu u „Raiffeisen banci“ do maksimalnog iznosa od 150.000,00 kuna.
Proračunom Općine Stari Mikanovci za 2017 . godinu nije predviđeno davanje jamstava drugima.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 251
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
51
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
51
V – PROMJENA FINANCIRANJA TIJEKOM GODINE
Članak 14.
Proračunska sredstva se koriste samo za namjene koje su predviđene Proračunom i to do visine utvrđene u njegovu Posebnom dijelu, te se ne mogu preraspodijeliti osim pod uvjetima i na način predviđen ovom Odlukom.
Ako tijekom 2017. godine nastanu nove obveze za Proračun, sredstva za njihovu provedbu se mogu osigurati isključivo na temelju Izmjena i dopuna Proračuna koje donosi Općinsko vijeće Općine Stari Mikanovci.
VI – ZAVRŠNA ODREDBA
Članak 15.
Ova Odluka stupa na snagu osam dana od dana objave u «Službenom vjesniku» Vukovarsko-srijemske županije, a primjenjuje se od 1. siječnja 2017. godine.
Klasa: 400-08/16-01/14 Ur.broj: 2188/11-01-16-02 Stari Mikanovci, 13. prosinca 2016. god.
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Ivan Konjarević, dipl. ing. šum.
Temeljem čl. 117. Zakona o socijalnoj skrbi (“Narodne novine” Republike Hrvatske, broj 157/13, 152/14, 99/15 i 52/16) i čl. 31. Statuta Općine Stari Mikanovci (“Službeni vjesnik” Vukovarsko-srijemske županije, broj 15/13), Općinsko vijeće Općine Stari Mikanovci na sjednici održanoj 13. prosinca 2016. godine, donosi
O D L U K U o izmjenama Odluke o socijalnoj skrbi
Članak 1.
U Odluci o socijalnoj skrbi („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije broj 12/15.) u članku 13. stavku 1. iznos „2.000,00 kn“ zamjenjuje se iznosom „3.000,00 kn“.
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu osam dana od dana objave u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije.
KLASA: 340-02/16-11/01 URBROJ: 2188/11-01-16-01 Stari Mikanovci, 13. prosinca 2016.
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Ivan Konjarević, dipl. ing. šum.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 252
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
52
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
52
OPĆINA ŠTITAR AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA
Temeljem članka 68. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 117/99, 132/06, 26/07 do 150/02 ),članka 39 st. 2. Zakona o proračunu (NN 87/08, 136/12 i 15/15), te članka 35. Statuta Općine Štitar, (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br. 03/13) Općinsko vijeće Općine Štitar na 32. sjednici održanoj 19. prosinca 2016. godine, donosi
IZMJENE I DOPUNE PRORAČUNA OPĆINE ŠTITAR ZA 2016. GODINU
Članak 1. U Proračunu Općine Štitar za 2016. godinu članak 1. mijenja se i glasi :
Proračun Općine Štitar za 2016. godinu (u daljnjem tekstu Proračun ) sastoji se od:
I. OPĆI DIO
A RAČUN PRIHODA I RASHODA
BROJ RAČUNA
OPIS 1
Plan za 2016.g.
2
Povećanje/ Smanjenje
3
Novi plan Za 2016. g.
Indeks
3/1
6 Prihodi poslovanja 3.796.000 -867.000 2.929.000 78
7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 0 0 0 0
6+7 UKUPNO PRIHODI 3.796.000 -867.000 2.929.000 78
3 Rashodi poslovanja 1.796.000 -132.000 1.664.000 93
4 Rashodi za nabavku nefinancijske imovine 2.000.000 -735.000 1.265.000 64
3+4 UKUPNO RASHODI 3.796.000 -867.000 2.929.000 78
(6+7)-(3+4)
VIŠAK(+)/MANJAK(-)
B UKUPNO PRORAČUN OPĆINE 3.796.000 -867.000 2.929.000 78
1.=(6+7) UKUPNI PRIHODI I PRIMICI 3.796.000 -867.000 2.929.000 78
2.=(3+4+5) UKUPNI RASHODI I IZDACI 3.796.000 -867.000 2.929.000 78
Članak 2.
Prihodi i rashodi po grupama utvrđuju se u računu prihoda i rashoda za 2016. godinu kako slijedi.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 253
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
53
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
53
PRIHODI
Vrste izvora financiranja
Broj računa
NAZIV 1
Plan za 2016.g.
2
Povećanje/ Smanjenje
3
Novi plan za 2016. g.
Indeks
3/1
UKUPNO PRIHODA/PRIMITAKA 3.796.000 -867.000 2.929.000 78
6 Prihodi poslovanja 3.796.000 -867.000 2.929.000 78
61 Prihodi poreza 750.000 -150.000 600.000 80
01 611 Porez i prirez na dohodak 650.000 -150.000 500.000 77
01 613 Porez na imovinu 50.000 0 50.000 100
01 614 Porezi na robu i usluge 50.000 0 50.000 100
63 Potpore 2.180.385 -430.000 1.750.385 81
04 633 Tekuće pomoći iz proračuna 100.000 -60.000 40.000 40
04 633 Državna sredstva potpomognuta područja 1.080.385 0 1.080.385 100
04 634 Kapitalne pomoći 1.000.000 -370.000 630.000 63
64 Prihod od imovine 155.000 -50.000 105.000 68
01 641 Prihod od financijske imovine 5.000 0 5.000 100
02 03 642 Prihod od nefinancijske imovine 150.000 -50.000 100.000 67
65 Prihodi po posebnim propisima 710.615 -237.000 473.615 67
03 651 Administrativne pristojbe 5.000 -5.000 0 0
03 652 Prihodi po posebnim propisima 400.000 -160.000 240.000 60
03 653 Komunalni doprinos i naknade 305.615 -72.000 233.615 77
7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 0 0 0 0
71 Prihod od prodaje nefinancijske imovine 0 0 0 0
06 711 Prihod od prodaje materijalne imovine-prirod. bogatstva
0 0 0 0
RASHODI
Broj računa
NAZIV 1
Plan 2016.g.
2
Povećanje Smanjenje
3
Novi plan za 2016.g.
Indeks
3/1
UKUPNO RASHODI/IZDACI 3.796.000 -867.000 2.929.000 78
3 Rashodi poslovanja 1.796.000 -132.000 1.664.000 93
31 Rashodi za zaposlene 508.000 0 508.000 100
311 Plaće 417.000 0 417.000 100
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 254
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
54
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
54
312 Ostali rashodi za zaposlene 12.000 0 12.000 100
313 Doprinosi na plaće 79.000 0 79.000 100
32 Materijalni rashodi 872.000 -90.000 782.000 90
321 Naknada troškova zaposlenima 9.000 0 9.000 100
322 Rashodi za materijal i energiju 295.000 -50.000 245.000 83
323 Rashodi za usluge 488.000 -40.000 448.000 92
329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 80.000 0 80.000 100
34 Financijski rashodi 10.000 0 10.000 100
343 Ostali financijski rashodi 10.000 0 10.000 100
37 Naknada građanima i kućanstvima 125.000 -30.000 95.000 76
372 Ostale naknade građanima i kućans. iz proračuna 125.000 -30.000 95.000 76
38 Donacije i ostali rashodi 281.000 -12.000 269.000 96
381 Tekuće donacije 266.000 -12.000 254.000 96
383 Ostale naknade šteta pravnim i fizičkim osobama 5.000 0 5.000 100
385 Izvanredni rashodi 10.000 0 10.000 100
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 2.000.000 -735.000 1.265.000 64
42 Rashodi za proizvedenu dugotrajnu imovinu 2.000.000 -735.000 1.265.000 64
421 Građevinski objekti 1.900.000 -675.000 1.225.000 64
422 Postrojenja i oprema 100.000 -60.000 40.000 40
Članak 3.
Rashodi poslovanja i rashodi za nabavu nefinancijske imovine u ukupnom iznosu od 2. 929.000,00 kuna raspoređuju se po nositeljima,programima korisnicima i posebnim namjenama, kako slijedi:
II. POSEBAN DIO
Vrsta izvora financiranja
Broj računa
NAZIV 1
Plan 2016.g.
2
Povećanje Smanjenje
3
Novi plan za 2016.g.
Indeks
3/1
001
001 01
P1001
RAZDJEL 001: OPĆINSKO VIJEĆE
GLAVA 001 01: Općinsko vijeće
PROGRAM 01:PRIPREMA I DONOŠENJE AKATA IZ DJELOKRUGA PREDST. I IZVRŠNIH TIJELA
5.000
5.000
0
0
5.000
5.000
100
100
01 A1001 01 AKTIVNOST: Sredstva za rad Općinskog vijeća 0 0 0 0
01 Funkcijska klasifikacija:01-Opće javne usluge 0 0 0 0
01 3 Rashodi poslovanja 0 0 0 0
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 255
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
55
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
55
01 32 Materijalni rashodi 0 0 0 0
01 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja naknada vijećnicima 0 0 0 0
01 A1001 02 AKTIVNOST: Potpora radu političkih stranaka 5.000 0 5.000 100
01 Funkcijska klasifikacija:01-Opće javne usluge 5.000 0 5.000 100
01 3 Rashodi poslovanja 5.000 0 5.000 100
01 38 Donacije i ostali rashodi 5.000 0 5.000 100
01 381 Tekuće donacije-političkim strankama 5.000 0 5.000 100
002
002 01
P1002
Razdjel 002:OPĆINSKA UPRAVA-Izvršna tijela Općine
GLAVA 002 01: Ured načelnika
PROGRAM 02:PRIPREMA, DONOŠENJE I PROVEDBA AKATA I MJERA IZ DJELOKRUGA IZVRŠNOG TIJELA
3.791.000
191.000
747.000
-867.000
0
-40.000
2.924.000
191.000
707.000
78
100
95
01 A1002 01 AKTIVNOST:Rad ureda načelnika 191.000 0 191.000 100
01 Funkcijska klasifikacija:01-Opće javne usluge 191.000 0 191.000 100
01 3 Rashodi poslovanja 191.000 0 191.000 100
01 31 Rashodi za zaposlene 141.000 0 141.000 100
01 311 Plaće 117.000 0 117.000 100
01 312 Ostali rashodi za zaposlene 5.000 0 5.000 100
01 313 Doprinosi na plaće 19.000 0 19.000 100
01 32 Materijalni rashodi 40.000 0 40.000 100
01 321 Naknada troškova zaposlenim- službena putovanja 5.000 0 5.000 100
01 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja-reprezentacija 30.000 0 30.000 100
01 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 5.000 0 5.000 100
01 A1002 02 AKTIVNOST: Tekuća zaliha proračuna 10.000 0 10.000 100
01 Funkcijska klasifikacija:01-Opće javne usluge 10.000 0 10.000 100
01 3 Rashodi poslovanja 10.000 0 10.000 100
01 38 Donacije i ostali rashodi 10.000 0 10.000 100
01 385 Izvanredni rashodi - pričuva 10.000 0 10.000 100
002 02 GLAVA002 02Jedinstveni upravni odjel 3.600.000 -867.000 2.733.000 72
01 03 A 1002 03
AKTIVNOST:Administrat., tehničko i stručno osoblje 556.000 -40.000 516.000 93
01
01
01
3
31
Funkcijska klasifikacija: 01 – Opće javne usluge
Rashodi poslovanja
Rashodi za zaposlene
556.000
556.000
192.000
-40.000
-40.000
0
516.000
516.000
192.000
93
93
100
01 311 Plaća 150.000 0 150.000 100
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 256
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
56
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
56
01 312 Ostali rashodi za zaposlene 7.000 0 7.000 100
01 313 Doprinosi na plaće 28.000 0 28.000 100
01 313 Doprinosi - pripravnici 7.000 0 7.000 100
01 32 Materijalni rashodi 314.000 -40.000 274.000 88
01 321 Naknada troškova zaposlenim 4.000 0 4.000 100
01 322 Rashodi za materijal i energiju 80.000 -20.000 60.000 75
01 323 Rashodi za usluge 180.000 -20.000 160.000 89
01 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 30.000 0 30.000 100
01 329 PPS-destinacija 5.000 0 5.000 100
01 329 Lag - Šumanovci 10.000 0 10.000 100
01 383 Ostale naknade šteta pravnim i fizičkim osobama 5.000 0 5.000 100
01 34 FINANCIJSKI RASHODI 10.000 0 10.000 100
01 343 Ostali financijski rashodi – bankarske usluge 10.000 0 10.000 100
06 K1002 01 KAPITALNI PROJEKT: Nabava dugotrajne imovine za potrebe općine
40.000 0 40.000 100
06
06
06
4
42
Funkcijska klasifikacija: 01 – Opće javne usluge
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
40.000
40.000
40.000
0
0
0
40.000
40.000
40.000
100
100
100
06 422 Računala i računalna opreme 10.000 0 10.000 100
06 422 Strojevi uređaji i oprema 30.000 0 30.000 100
P1003 PROGRAM 03: ODRŽAVANJA OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRA. I ZAŠTITE OKOL.
698.000 -90.000 608.000 88
03 A1003 01 AKTIVNOST: Javni radovi 175.000 0 175.000 100
03
03
03
3
31
Funkcijska klasifikacija: 01 – Opće javne usluge
Rashodi poslovanja
Rashodi za zaposlene
175.000
175.000
175.000
0
0
0
175.000
175.000
175.000
100
100
100
03 311 Plaće 150.000 0 150.000 100
03 312 Ostali rashodi za zaposlene 0 0 0 100
03 313 Doprinosi na plaće 25.000 0 25.000 100
03 A1003 02 AKTIVNOST: Javna rasvjeta 120.000 0 120.000 100
03
03
03
3
32
Funkcijska klasifi.: 06 – Usluge unapređ. stanov. i zajed.
Rashodi poslovanja
Materijalni rashodi
120.000
120.000
120.000
0
0
0
120.000
120.000
120.000
100
100
100
03 322 Rashodi za energiju 90.000 0 90.000 100
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 257
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
57
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
57
03 322 Održavanje javne rasvjete 30.000 0 30.000 100
03 A1003 03 AKTIVNOST: Održavanje javnih površina 70.000 -10.000 60.000 86
03
03
03
3
32
Funkcijska klasifi.: 06 – Usluge unapređ. stanov. i zajed.
Rashodi poslovanja
Materijalni rashodi
70.000
70.000
70.000
-10.000
-10.000
-10.000
60.000
60.000
60.000
86
86
86
03 323 Uređenje javnih površina 50.000 -10.000 40.000 80
03 323 Komunalne usluge 20.000 0 20.000 100
03 A1003 04 AKTIVNOST:Održavanje groblja 80.000 0 80.000 100
03
03
03
3
32
Funkcijska klasifi.: 06 – Usluge unapređ. stanov. i zajed.
Rashodi poslovanja
Materijalni rashodi
80.000
80.000
80.000
0
0
0
80.000
80.000
80.000
100
100
100
03 323 Održavanje i uređenje groblja 80.000 0 80.000 100
03 AKTIVNOST:Odrežavanje građevinskih objekata 8.000 0 8.000 100
03
03
03
3
32
Funkcijska klasifi.: 06 – Usluge unapređ. stanov. i zajed.
Rashodi poslovanja
Materijalni rashodi
8.000
8.000
8.000
0
0
0
8.000
8.000
8.000
100
100
100
03 323 Ostalo tekuće inv. održavanje općinske zgrade 8.000 0 8.000 100
K1003 01 KAPITALNI PROJEKT:Reciklažno dvorište 60.000 -60.000 0 0
04
04
04
4
42
Funkcijska klasifi.: 06 – Usluge unapređ. stanov. i zajed.
Rashodi za nabavu nefinacijske imovine
Rashodi za nabavu nefinacijske imovine
60.000
60.000
60.000
-60.000
-60.000
-60.000
0
0
0
0
0
0
04 422 Urbana komunalna oprema 10.000 -10.000 0 0
04 422 Zeleni otoci 10.000 -10.000 0 0
04 422 Reciklažno dvorište 40.000 -40.000 0 0
03 A1003 05 AKTIVNOST:Održavanje nerazvrstanih cesta 100.000 0 100.000 0
03
03
03
3
32
Funkcijska klasifi.: 06 – Usluge unapređ. stanov. i zajed.
Rashodi poslovanja
Materijalni rashodi
100.000
100.000
100.000
0
0
0
100.000
100.000
100.000
0
0
0
03 323 Održavanje nerazvrstanih cesta 100.000 0 100.000 0
02 A1003 06 AKTIVNOST: Zaštita okoliša-veterinarske usluge 65.000 -20.000 45.000 70
02
02
02
3
32
Funkcijska klasifikacija: 05 – Zaštita okoliša
Rashodi poslovanja
Materijalni rashodi
65.000
65.000
65.000
-20.000
-20.000
-20.000
45.000
45.000
45.000
70
70
70
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 258
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
58
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
58
02 323 Veterinarske usluge 30.000 -10.000 20.000 70
02 322 Umjetno osjemenjivanje 35.000 -10.000 25.000 70
03 A1003 07 AKTIVNOST:Zaštita okoliša 20.000 0 20.000 0
03
03
03
3
32
Funkcijska klasifikacija: 05 – Zaštita okoliša
Rashodi poslovanja
Materijalni rashodi
20.000
20.000
20.000
0
0
0
20.000
20.000
20.000
0
0
0
03 323 Rashodi za usluge 20.000 0 20.000 0
P1004 PROGRAM 04: RAZVOJ POLJOPRIVREDE I GOSP. 60.000 -20.000 40.000 67
03 A1004 01 AKTIVNOST: Gospodarenje polj. zemljištem 60.000 -20.000 40.000 67
03
03
03
3
32
Funkcijska klasifikacija: 04 – Ekonomski poslovi
Rashodi poslovanja
Materijalni rashodi
60.000
60.000
60.000
-20.000
-20.000
-20.000
40.000
40.000
40.000
67
67
67
03 322 Ulaganje u poljoprivredu, stočarst, održavanje polj. puteva 40.000 0 40.000 100
03 322 Troškovi natječaja za zakup poljop. zemljišta 20.000 -20.000 0 0
P1005 PROGRAM 05: IZGRADNJA OBJEKATA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE
1.900.000 -675.000 1.225.000 64
04 K1005 01 KAPITALNI PROJEKT:Uređenje parka, izgradnja inf. 400.000 0 400.000 100
04
04
04
4
42
Funkcijska klasifikacija:06-Usluge unapr. stanov.i zajed.
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
400.000
400.000
400.000
0
0
0
400.000
400.000
400.000
100
100
100
04 421 Izgradnja infrastrukture i uređenje parka 400.000 0 400.000 100
04 K1005 02 KAPITALNI PROJEKT: Rekonstrukcija i opremanje Doma kulture
700.000 0 700.000 100
04
04
04
4
41
Funkcijska klasifikacija:06-Usluge unapr. stanov.i zajed.
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
700.000
700.000
700.000
0
0
0
700.000
700.000
700.000
100
100
100
04 421 Rekonstrukcija i opremanje Doma kulture 700.000 0 700.000 100
04 K1005 03 KAPITALNI PROJEKT: Izgradnja nogostupa 100.000 -100.000 0 0
04
04
04
4
41
Funkcijska klasifikacija:06-Usluge unapr. stanov.i zajed.
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
100.000
100.000
100.000
-100.000
-100.000
-100.000
0
0
0
0
0
0
04 421 Izgradnja nogostupa 100.000 -100.000 0 0
04 K1005 04 KAPITALNI PROJEKT: Izgradnja javne zgrade –knjižnice i drugih javnih sadržaja
500.000 -500.000 5.000 1
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 259
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
59
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
59
04
04
04
4
41
Funkcijska klasifikacija:06-Usluge unapr. stanov.i zajed.
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
500.000
500.000
500.000
-495.000
-495.000
-495.000
5.000
5.000
5.000
1
1
1
04 421 Izgradnja javne zgrade-knjižnice i drugih javnih sadržaja 500.000 -495.000 5.000 1
04 K1005 05 KAPITALNI PROJEKT: Izgradnja sustava vodo. i odvo. 100.000 0 100.000 100
04
04
04
4
41
Funkcijska klasifikacija:06-Usluge unapr. stanov.i zajed.
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
100.000
100.000
100.000
0
0
0
100.000
100.000
100.000
100
100
100
04 421 Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje 100.000 0 100.000 100
04 K1005 06 KAPITALNI PROJEKT:Asfaltiranje dva autob. stajališta u ulici Matije Gupca
80.000 -80.000 0 0
04
04
04
4
41
Funkcijska klasifikacija:06-Usluge unapr. stanov.i zajed.
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
80.000
80.000
80.000
-80.000
-80.000
-80.000
0
0
0
0
0
0
04 421 Asfaltiranje dva autob. stajališta u ulici Matije Gupca 80.000 -80.000 0 0
04 K1005 07 KAPITALNI PROJEKT:Parkiralište groblje 20.000 -20.000 0 0
04
04
04
4
41
Funkcijska klasifikacija:06-Usluge unapr. stanov.i zajed.
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
20.000
20.000
20.000
-20.000
-20.000
-20.000
0
0
0
0
0
0
04 421 Parkiralište - groblje 20.000 -20.000 0 0
04 K1005 08 KAPITALNI PROJEKT:Izgradnja javne rasvjete 0 20.000 20.000 0
04
04
04
4
41
Funkcijska klasifikacija:06-Usluge unapr. stanov.i zajed.
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine
0
0
0
20.000
20.000
20.000
20.000
20.000
20.000
0
0
0
04 421 Izgradnja javne rasvjete 0 20.000 20.000 0
P1006 PROGRAM 06: JAVNIH POTREBA U KULTURI 127.000 -5.000 122.000 96
01 A1006 01 AKTIVNOST: Dan općine 50.000 0 50.000 100
01
01
01
3
38
Funkcijska klasifikacija:08-Rekreacija,kultura i religija
Rashodi poslovanja
Donacije i ostali rashodi
50.000
50.000
50.000
0
0
0
50.000
50.000
50.000
100
100
100
01 381 Dan općine 50.000 0 50.000 100
01 A1006 02 AKTIVNOST:Manifestacija „Odavno smo granič. stari“ 20.000 0 20.000 100
01
01
3
Funkcijska klasifikacija:08-Rekreacija,kultura i religija
Rashodi poslovanja
20.000
20.000
0
0
20.000
20.000
100
100
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 260
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
60
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
60
01 38 Donacije i ostali rashodi 20.000 0 20.000 100
01 381 Manifestacija „Odavno smo graničari stari“ 20.000 0 20.000 100
01 A1006 03 AKTIVNOST: Ostale općinske manifestacije 10.000 0 10.000 100
01
01
01
3
38
Funkcijska klasifikacija:08-Rekreacija,kultura i religija
Rashodi poslovanja
Donacije i ostali rashodi
10.000
10.000
10.000
0
0
0
10.000
10.000
10.000
100
100
100
01 381 Ostale općinske manifestacije 10.000 0 10.000 100
01 A1006 04 AKTIVNOST: Ostale tekuće dotacije u novcu 10.000 0 10.000 100
01
01
01
3
38
Funkcijska klasifikacija:08-Rekreacija,kultura i religija
Rashodi poslovanja
Donacije i ostali rashodi
10.000
10.000
10.000
0
0
0
10.000
10.000
10.000
100
100
100
01 381 Ostale tekuće dotacije u novcu i zaštita potrošača 10.000 0 10.000 100
01 A1006 05 AKTIVNOST: Ostale tekuće dotacije u novcu 5.000 -5.000 0 0
01
01
01
3
38
Funkcijska klasifikacija:08-Rekreacija,kultura i religija
Rashodi poslovanja
Donacije i ostali rashodi
5.000
5.000
5.000
-5.000
-5.000
-5.000
0
0
0
0
0
0
01 381 Tekuće donacije – Savjet mladih 5.000 -5.000 0 0
01 A1006 06 AKTIVNOST:Ostale tekuće dotacije u novcu 32.000 0 32.000 100
01
01
01
3
38
Funkcijska klasifikacija:08-Rekreacija,kultura i religija
Rashodi poslovanja
Donacije i ostali rashodi
32.000
32.000
32.000
0
0
0
32.000
32.000
32.000
100
100
100
01 381 Dotacija udrugama u kulturi 32.000 0 32.000 100
01 P1007 PROGRAM 07: JAVNIH POTREBA U ŠPORTU 68.000 0 68.000 100
02 A1007 01 AKTIVNOST: Dotacija športskim udrugama 68.000 0 68.000 100
02
02
02
3
38
Funkcijska klasifikacija:08-Rekreacija,kultura i religija
Rashodi poslovanja
Donacije i ostali rashodi
68.000
68.000
68.000
0
0
0
68.000
68.000
68.000
100
100
100
02 381 Tekuće donacije športskim udrugama 68.000 0 68.000 100
P1008
PROGRAM 08: RELIGIJSKIH JAVNIH POTREBA 10.000 0 10.000 100
01 A1008 01 AKTIVNOST: Rimokatolička crkva 10.000 0 10.000 100
01
01
3
Funkcijska klasifikacija:08-Rekreacija,kultura i religija
Rashodi poslovanja
10.000
10.000
0
0
10.000
10.000
100
100
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 261
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
61
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
61
01 38 Donacije i ostali rashodi 10.000 0 10.000 100
01 381 Tekuće donacije vjerskim zajednicama 10.000 0 10.000 100
P1009 PROGRAM 09: JAVNIH POTREBA SOCIJ. SKRBI 80.000 -2.000 78.000 98
01 A1009 01 AKTIVNOST: Pomoć obiteljima socijalni program 50.000 0 50.000 100
01
01
01
3
37
Funkcijska klasifikacija:10- Socijalna zaštita
Rashodi poslovanja
Naknada građanima i kućanstvima
50.000
50.000
50.000
0
0
0
50.000
50.000
50.000
100
100
100
01 372 Pomoć obiteljima socijalni program 50.000 0 50.000 100
01 A1009 02 AKTIVNOST: Pomoć za opremanje novorođenčeta 24.000 0 24.000 100
01
01
01
3
37
Funkcijska klasifikacija:10- Socijalna zaštita
Rashodi poslovanja
Naknada građanima i kućanstvima
24.000
24.000
24.000
0
0
0
24.000
24.000
24.000
100
100
100
01 372 Pomoć za opremanje novorođenčeta 24.000 0 24.000 100
01 A1009 03 AKTIVNOST: Humanitarna skrb – Crveni križ 6.000 -2.000 4.000 67
01
01
01
3
38
Funkcijska klasifikacija:10- Socijalna zaštita
Rashodi poslovanja
Naknada građanima i kućanstvima
6.000
6.000
6.000
-2.000
-2.000
-2.000
4.000
4.000
4.000
67
67
67
01 381 Crveni križ 6.000 -2.000 4.000 67
P1010 PROGRAM 10:ZAŠTITE OD POŽARA 50.000 -5.000 45.000 90
01 A1010 01 AKTIVNOST: Osnovna djelatnost Vatrogasne zajednice 40.000 -5.000 35.000 88
01
01
01
3
38
Funkcijska klasifikacija:03- Javni red i sigurnost
Rashodi poslovanja
Naknada građanima i kućanstvima
40.000
40.000
40.000
-5.000
-5.000
-5.000
35.000
35.000
35.000
88
88
88
01 381 Tekuće donacije vatrogasnoj zajednici 40.000 -5.000 35.000 88
01 A1010 02 AKTIVNOST: Civilna zaštita – zaštita i spašavanje 10.000 0 10.000 100
01
01
01
3
38
Funkcijska klasifikacija:03- Javni red i sigurnost
Rashodi poslovanja
Naknada građanima i kućanstvima
10.000
10.000
10.000
0
0
0
10.000
10.000
10.000
100
100
100
381 Tekuća dotacija Civilnoj zaštiti – zaštita i spašavanje 10.000 0 10.000 100
P1011 PROGRAM 11: JAVNIH POTREBA U OBRAZOV. 51.000 -30.000 21.000
04 A1011 01 AKTIVNOST: Rad predškole 21.000 0 21.000 100
04
04
3
Funkcijska klasifikacija:09- Obrazovanje
Rashodi poslovanja
21.000
21.000
0
0
21.000
21.000
100
100
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 262
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
62
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
62
04 37 Naknada građanima i kućanstvima 21.000 0 21.000 100
04 372 Rad predškolskog obrazovanja i školstva 21.000 0 21.000 100
04 A1011 02 AKTIVNOST: Sufinanciranje cijene prijevoza učenicima srednjih škola
30.000 -30.000 0 0
04
04
04
3
37
Funkcijska klasifikacija:09- Obrazovanje
Rashodi poslovanja
Naknada građanima i kućanstvima
30.000
30.000
30.000
-30.000
-30.000
-30.000
0
0
0
0
0
0
04 372 Sufinanciranje cijene prijevoza učenicima srednj. škola 30.000 -30.000 0 0
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 4.
Proračun stupa na snagu danom objave u Službenom vjesniku Vukovarsko-srijemske županije, a primjenjuje se od 1. siječnja 2016. godine.
KLASA: 400-08/15-01/03 UR.BROJ:2212/09-01-16/10 Štitar, 19. prosinca 2016. godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Zoran Dominković, dr. vet. med.
Temeljem članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine br. 33/01., 60/01, 129/05, 109/07., 125/08., 36/09., 150/11., 144/12., 19/13. i 137/15. ), članka 35. Statuta Općine Štitar (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br. 03/13.), Općinsko vijeće Općine Štitar na 32. redovnoj sjednici održanoj 19. prosinca 2016. godine, donijelo je
O D L U K U O USVAJANJU STRATEŠKOG RAZVOJNOG
PROGRAMA OPĆINE ŠTITAR ZA RAZDOBLJE OD 2015. DO 2020. GODINE
Članak 1.
Usvaja se Strateški razvojni program Općine Štitar za razdoblje od 2015. do 2020. godine.
Članak 2.
Tekst Strateškog razvojnog programa nalazi se u prilogu ove Odluke i čini njezin sastavni dio.
STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE ŠTITAR za razdoblje od 2015. do 2020. godine
Poštovani,
Pred Vama se nalazi Strateški razvojni program Općine Štitar za razdoblje od 2015. - 2020. godine koji obuhvaća opis područja, analizu razvojnih potreba i potencijala, opis ciljeva Strategije,
opis uključenosti lokalnih dionika u izradu Strategije, akcijski plan provedbe Strategije, način praćenja i procjenu provedbe Strategije, opis sposobnosti provedbe te financijski plan provedbe Strategije Općine Štitar.
Integralni pristup razvojnom planiranju ključan je za donošenje ovakvog razvojnog dokumenta usklađenog s trenutnim gospodarskim i društvenim kretanjima.
Strateški razvojni program Općine Štitar za razdoblje od 2015. - 2020. godine predstavlja značajan pomak u promišljanju lokalnog razvoja Općine Štitar. Naši su ciljevi postići integralni razvoj zajedničkog gospodarskog prostora temeljenog na razvoju konkurentne poljoprivrede i poduzetništva, čime bi se revitalizirao ruralni prostor i podigla razina kvalitete života ovdašnjih stanovnika, imajući na umu zaštitu jedinstvene, netaknute prirode i kulturno - povijesne baštine.
Ovaj dokument rezultat je iznimno zahtjevnog zadatka, ali i polazna točka u pripremi novih aktivnosti usmjerenih ka realizaciji konkretnih razvojnih projekata koji će pridonijeti ostvarenju postavljenih ciljeva.
Pri samoj izradi Strategije, ideja je bila ujedno i angažirati sve raspoložive resurse koji jesu ili mogu postati nositelji ruralnog razvoja područja te sukladno svojim mogućnostima pridonijeti ostvarenju ciljeva Strateškog razvojnog programa Općine Štitar.
Za Općinu Štitar Marko Bikić, načelnik
SADRŽAJ
I. POPIS TABLICA
II. POPIS SLIKA
UVOD
1. OPIS PODRUČJA OPĆINE ŠTITAR
1.1. OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE
1.1.1. POVRŠINA I GRANICE PODRUČJA
1.1.2. RELJEFNE I KLIMATSKE ZNAČAJKE
1.1.2.1. KLIMA
1.1.2.2. TLO
1.1.3. PRIRODNA BAŠTINA I NATURA 2000
1.1.4. KULTURNA I POVJESNA BAŠTINA
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 263
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
63
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
63
1.1.5. STANJE DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE
1.1.6. STANJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE
1.2. GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA OPĆINE ŠTITAR
1.2.1. GLAVNE GOSPODARSKE DJELATNOSTI
1.2.2. STANJE GOSPODARSTVA
1.2.3. TRŽIŠTE RADNE SNAGE
1.3. DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA
BROJ I GUSTOĆA STANOVNIŠTVA
DEMOGRAFSKA KRETANJA
1.3.3 OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA
2. RAZVOJNE POTREBE I POTENCIJALI PODRUČJA
2.1. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA
2.2. SWOT ANALIZA
3. RAZVOJNA VIZIJA I CILJEVI OPĆINE ŠTITAR
VIZIJA I MISIJA
RAZVOJNI CILJEVI
IZLAZNI POKAZATELJI CILJEVA (REZULTATI I USPJEŠNOST)
RIZICI PROVEDBE CILJEVA
4. PROVEDBENI AKCIJSKI PLAN (mjere, aktivnosti, nositelji, dionici i rokovi)
5. NAČIN PRAĆENJA I PROCJENA PROVEDBE STRATEGIJE
HODOGRAM AKTIVNOSTI PRAĆENJA I VREDNOVANJA
6. OPIS SPOSOBNOSTI PROVEDBE STRATEGIJE
INSTITUCIONALNI OKVIR
FINANCIJSKI OKVIR
FINANCIJSKI PLAN PROVEDBE STRATEGIJE
POPIS TABLICA
Tablica 1. Struktura Općine Štitar prema udjelima površina
Tablica 2. Predškolski odgoj, broj djece i zaposlenih na području Općine Štitar
Tablica 3. Osnovna škola, razredni odjeli, učenici i učitelji na području Općine Štitar
Tablica 4. Broj udruga po vrstama u Općini Štitar
Tablica 5. Vrijednosti pokazatelja indeksa razvijenosti
Tablica 6. Poljoprivredne površine po katastarskim kulturama u ha na području Općine Štitar
Tablica 7. Broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava prema starosti nositelja
Tablica 8. Školska sprema nositelja/odgovorne osobe
Tablica 9. Broj poljoprivrednih gospodarstava prema tipu
Tablica 10. Broj aktivnih osiguranih osoba u Općini Štitar
Tablica 11. Opće kretanje stanovništva na području Općine Štitar (1991., 2001., 2011.)
Tablica 12. Gustoća naseljenosti na području općine Štitar (st/km²), 2001-2011.
Tablica 13. Dobna struktura stanovništva Općine Štitar
Tablica 14. Obrazovna struktura nezaposlenih na području Općine Štitar
POPIS SLIKA
Slika 1. Grafički prikaz područja Općine Štitar
Slika 2. Područje Natura 2000
UVOD
Općina Štitar jedinica je lokalne samouprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji koja je s južne strane obgrljena rijekom Savom što predstavlja prirodnu granicu sa susjednom Bosnom i Hercegovinom
Strateški razvojni program Općine Štitar za razdoblje 2015. do 2020. godine je strateški plansko - razvojni dokument za utvrđivanje i provedbu gospodarskog i društvenog razvoja. Navedeni dokument je izrađen u skladu s Programom ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. do 2020. godine; Operativnim programom konkurentnost i kohezija 2014 - 2020; Operativnim programom učinkoviti ljudski potencijali 2014 – 2020, Strategijom pametne specijalizacije RH 2016-2020; Strategijom razvoja poduzetništva u RH 2013-2020; Strategijom razvoja turizma RH do 2020; te je usklađen s važećom Razvojnom strategijom Vukovarsko - srijemske županije, Strategijom razvoja turizma Vukovarsko- srijemske županije 2015-2020 te Lokalnom razvojnom strategijom LAG-a Šumanovci 2014-2020., kao i s prostorno-planskom dokumentacijom Općine Štitar.
Pri izradi Strateškog razvojnog programa Općine Štitar za razdoblje od 2015. do 2020. godine s velikom pažnjom su promatrane trenutne vrlo teške socio-ekonomske prilike te u skladu s potrebama su utvrđeni ciljevi, prioriteti i mjere, čijom provedbom će se pridonijeti općem razvoju cijelog područja.
Autori angažirani u izradi Strateškog razvojnog programa su moderirali proces definiranja politika lokalnog razvoja od strane radnog tima za izradu dokumenta kojeg je Općina Štitar imenovala te u čijem su sastavu sudjelovali predstavnici javnog, privatnog i civilnog sektora. Također tijekom izrade ovog dokumenta održana je radionica s predstavnicima svih dionika s područja Općine Štitar te je prije usvajanja ovog dokumenta isti bio objavljen na službenoj Internet stranici Općini uz istovremene medijske objave da je nacrt predmetnog dokumenta u javnoj raspravi kako bi bio svima dostupan za komentiranje te davanje svojim prijedloga i primjedbi.
Prilikom izrade Strategije uvaženi su zajednički interesi stanovništva kroz prikupljanje projektnih prijedloga, ideja i sugestija o planiranim ulaganjima, aktivnostima i mogućnostima ostvarivanja financijskih potpora kroz europske i nacionalne fondove u navedenom programskom razdoblju koji se tiču sveukupnog razvoja Općine Štitar.
1. OPIS PODRUČJA OPĆINE ŠTITAR
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 264
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
64
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
64
1.1. OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE PODRUČJA
Prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina Štitar pripada županjskoj Posavini. Općina Štitar nalazi se na istočnom dijelu Vukovarsko - srijemske županije i ima izrazito povoljan geoprometni položaj.
S južne strane obgrljena je rijekom Savom što predstavlja
prirodnu granicu sa susjednom Bosnom i Hercegovinom (BiH), a sa sjeverne strane prolazi autocesta Zagreb - Lipovac, prometnica važna za državni i međunarodni tranzitni promet.
Teren je po svojim karakteristikama ravničarski, ušorenog tipa s površinama koje su po namjeni poljoprivredno zemljište ili šume. Od visokih voda rijeke Save prostor je zaštićen obrambenim nasipom.
Slika 1: Grafički prikaz područja Općine Štitar
Izvor: https://google.hr
1.1.1. Površina i granice područja
Općina Štitar prostire se na površini 1012 ha (40,12 km2). Područje općine participira u ukupnoj površini Vukovarsko - srijemske županije s 25,15 %, a u ukupnoj kopnenoj površini Republike Hrvatske s 1,07 %. (vidi tablica 1.).
Na sjeveru općina Štitar graniči s općinom Cerna, na istoku s općinom Gradište i općinom Županja te na zapadu s općinom Babina Greda. Jug općine čini rijeka Sava, čiji je tok granica sa BIH.
Tablica 1. Struktura Općine Štitar prema udjelima površina
NAZIV NASELJA POVRŠI-NAU KM2
UDJEL U %
Štitar 40,12 6,61
Ukupno LAG Šumanovci 607,19 100
Površina Vukovarsko-srijemske županije
2.413 25,15
Površina (kopnena) Republike Hrvatske
56.542 1,07
Izvor: Informacija o stanju gospodarstva Vukovarsko-srijemske županije, Vukovarsko- srijemska županija, Vukovar, 2014. http://www.vusz.hr
1.1.2. Reljefne i klimatske karakteristike
Općina Štitar nalazi se na 83 metra nadmorske visine, na području koje karakterizira jednoličnost nizinkog reljefa. Općina Štitar smjestila se u zapadnom ravničarskom dijelu Županije. Teren je po svojim obilježjima ravničarski, s površinama koje su najvećim dijelom pod šumom i kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu.
1.1.2.1.Klima
Klimatske prilike prostora općine odraz su klimatskih karakteristika šireg prostora i položaj prema panonskom, ravničarskom dijelu šireg područja te otvorenost prema području Županje i šire. Klimatske prilike ovog prostora, uglavnom se odlikuju kontinentalnim karakteristikama, što se prvenstveno ogleda u prosječnom godišnjoj količini i sezonskom rasporedu oborina. Budući da je područje općine uglavnom poljoprivredno područje, to su značajne pojave snijega, mraza i tuče. Srednji godišnji broj dana sa snijegom za Savu-Štitar iznosi 32,6 dana. Također je značajna pojava mraza, osobito ranih jesenskih i kasnih proljetnih. Najčešće se mrazevi javljaju u prosincu, a najopasniji su ako se jave u vegetacijskom periodu.
Srednje godišnje temperature zraka u Općini iznosi 11.3 C, a u Savi-Štitaru 10.4 C. Maksimalna temperatura zraka javlja se u periodu od V-IX mjeseca, dok je minimum temperatura zraka od
.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 265
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
65
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
65
XI-IV mjeseca. Temperatura zraka na području Save - Štitara imaju određena odstupanja od šireg prostora, budući da je to zatvoreno područje, veće vlažnosti zraka, te manje izrazitih kontinentalnih obilježja. Pojave magle vezane su za razdoblje od x-II mjeseca, što znači da su česte u jesenskom i zimskom razdoblju. Godišnje se u prosjeku javlja magla oko 44 dana.
U godišnjoj ruži vjetrova na ovom prostoru najučestaliji su vjetrovi iz sjeverozapadnog kvadrata na koje otpada više od jedne petine strujanja godišnjoj raspodijeli struja zraka, a prema izvršenim mjerenjima, rijetki su jaki vjetrovi, prosječno godišnje 4,9 dana s jakim vjetrom jačine 6 bofora, a svega 0,4 dana godišnje s olujnim vjetrom jačine 8 bofora.
1.1.2.2.Tlo
Poljodjelsko zemljište južnog dijela općine je pretežito meliorirano. Južni dio općine u hidroekološkom smislu sačinjava aluvijalni nanos šljunka, pijeska, glinovitog pijeska, praha i gline, koji je uglavnom prekriven glinovito pjeskovitim barskim sedimentom i resedimiranim lesom. Izdašnost je vrlo dobra kao i provodnost. Na širem području dominiraju hidromorena tla u
kojima prevladavaju pjeskovito šljunkoviti sedimenti pokriveni površinskim slojem glinovitog karaktera. U dubljim dijelovima nalazimo pomiješan šljunak i pijesak, a neposredno uz vodotok postoji zona pjeskovito muljevitih nanosa.
1.1.3.Prirodna baština i NATURA 2000
Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) prema članku 6. Uredbe o ekološkoj mreži (NN 124/2013) čine područja očuvanja značajna za ptice - POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti) i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju).1
Južni dio Općine Štitar, područje uz rijeku Savu (HR200043), nalazi se unutar područja NATURA 2000 (Sava nizvodno od Hrušćice HR2001311).
Slika 2: Područje Natura 2000
Izvor: http://www.dzzp.hr/ekoloska-mreza/natura-2000/ekoloska-mreza-rh-natura-2000-1300.html
1.1.4. Kulturna i povijesna baština
Nematerijalnu kulturnu baštinu prvenstveno čini šokačka tradicija s bogatom folklorno-tradicijskom i etnološkom vrijednošću koju njeguje i promovira kulturno umjetničko društvo. Manifestacije koje se održavaju u Općini Štitar - Odavno smo graničari stari i Vrtičeva srida, tamburaški maraton.
"Odavno smo Graničari stari" povezuje prošlost i sadašnjost, isprepliće vojni i civilni život te prikazuje utjecaj Granice na tadašnji život običnog čovjeka. Manifestacija je preuzela ime od pjesme poznatog pučkog pjesnika Đuke Galovića, „Odavno smo graničari stari“. Njome se želi očuvati i pokazati naša kulturna baština, tradicijsko ruho, običaji i sve ostalo vezano uz
graničarsku tradiciju kojom se Štitar uistinu može ponositi. Manifestacija se održava krajem svibnja i početkom lipnja u Štitaru još tamo od 2005. godine. Uz postavljenu visoku promatračnicu kao simbol nekadašnjeg života uz rijeku Savu, manifestacijom se oživljava tradicijska baština Graničara na čardacima i konjanika u odorama. Uz nastupe folklornih skupina, ona okuplja sve one koji vole folklor, pjesmu i običaje našega kraja. Na taj način Graničar nastavlja živjeti u našim srcima, pjesmama i pričama.2
1 Državni zavod za zaštitu prirode. http://www.dzzp.hr/ekoloska-mreza/natura-2000/ekoloska-mreza-rh-natura- 2000-1300.html
2OpćinaŠtitar. http://www.opcina-stitar.hr/index.php?stranica=22
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 266
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
66
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
66
"Vrtičev a srida" je srijeda prije "čiste sride", prvog dana Korizme. Njome počinje zadnji tjedan poklada kada je zabava i ludovanje u svojem vrhuncu. Dani poklada u Štitaru su imali svoja imena i značenja. Nijednog pokladnog dana nije bilo dobro raditi, a onoga tko to prekrši mogle su stići razne zdravstvene tegobe ili bi rad bio uzaludan. Zapravo su mještani sami smišljali razloge zašto ne raditi, iako je posla bilo malo zbog zime:
"mišji ponediljak"- nije se radio ručni rad, jer se vjerovalo kako će miševi pojesti sve što je napravljeno
"bolni utorak"- nije se radilo kako se tijekom godine ne bi bolovalo
"vrtičeva srida" - nije se radilo kako se tijekom godine ne bi javile vrtoglavice. Na taj dan u Štitaru mladići su se spremaju u Turke, na glavi su nosili fesove (kape od čohe, crvene boje) i jahali konjima kroz selo te uz topot konja i galamu plašili mještane - željeli su prikazati kako Turci provaljuju iz Bosne.
"trudovski četvrtak"- nije se radilo kako se tijekom godine na šakama ne bi stvarali "trudovi" (teški žuljevi poput kurjih očiju)
"gluvi petak"- tko radi petkom boljet će ga uši, a može ostati i gluh
"zaklopita subota"- zatvarala je, zaklapala ovaj pokladni tjedan
Na "Vrtičevu sridu" stvarnost se okrene, zavrti, odatle vjerojatno i potječe naziv za ovaj dan, jer tada monotonija i stroga pravila koja su postojala prestaju važiti, barem na tjedan dana.3
Upisom u Registar nepokretnih kulturnih dobara zaštićena je župna crkva sv. Mateja apostola i evanđeliste i Arheološko nalazište „Berava-Crna greda“, a kao pokretno dobro je Inventar crkve sv. Mateja.4
Crkva sv. Mateja apostola i evanđeliste - sagrađena 1818. g. u središtu naselja, na križanju prometnice. Ima elemente baroknog klasicizma. Jednobrodna građevina je longitudinalnog tlocrta s poligonalnom apsidom i sakristijom uz sjeverno pročelje. Pročelja su simetrična. Glavno pročelje raščlanjeno je trostrukim pilastrima koji dodatno ističu rizalitni središnji dio sa segmentnim portalom i prozorom. Iznad profiliranog vijenca nalazi se timpan. Visoko na bočnim poljima postavljene su niše u kojima stoje kipovi sv. Bartola i sv. Andrije. Zvonik je iznad glavnog pročelja, ukrašen lezenama, ovulusom, vijencima,
polukružno završenim prozorima i pokriven baroknom lukovicom s križem na vrhu. Unutrašnjost je bogato dekorirana.
Arheološko nalazište “Berava – Crna greda“ smješteno je sjeverno od naselja Štitar. Ima oblik nekoliko brježuljaka u nizu istočno uz rijeku Berava. Terenski pregled i arheološko sondiranje proveo je Zavičajni Muzej Stjepana Grubera Županja. Arhitektura nije otkrivena, ali prikupljena je veća količina pokretnih arheoloških nalaza iz razdoblja antike. Nalazište se ističe zbog blizine rimskog cestovnog pravca Siscia – Sirmium, moguće je da je riječ o dosada neotkrivenoj putnoj stanici Ad Basante. Nalazište ima znanstveni, kulturni i odgojno – obrazovni značaj jer dosadašnji nalazi govore u prilog postojanju znatnog potencijala za buduće izučavanje, prezentaciju i korištenje.
Neogotički inventar crkve nastao je krajem 19. i poč. 20.st. Propovjedaonica s likovima evanđelista, krstionica, pet tirolskih oltara s kipovima i reljefima te zidne reljefne slike izrađeni su u radionicama F.Stuflessera u Italiji. Jedan oltar, klupe i postaje križnog puta djelo su domaćih majstora od kojih se spominje Josip Pellarini iz Vinkovaca i majstor Kovačić. Inventar se sastoji od šest oltara s kipovima i reljefima, propovjedaonice, krstionice, četrnaest slika križnog puta, šest zidnih slika i deset klupa za vjernike.
1.1.5. Stanje društvene infrastrukture
Društvenu infrastrukturu Općine Štitar čine obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb te kulturne i športske djelatnosti.
Obrazovanje
U odgoju i obrazovanju na području Općine Štitar djeluje osnovna škola Ivan Goran Kovačić, i dječja igraonica. Raspored djece u odgojno - obrazovnim ustanovama u Općini prikazan je u tablicama 2 i 3 .).
Tablica 2. Predškolski odgoj, broj djece i zaposlenih na području Općine Štitar
Općina Štitar
ŠKOLSKA GODINA
BR. igra-onica
BR DJECE
BR. ZAPOSLENIH
2014/2015 1 21 1
Izvor: osnovna škola I.G.Kovačić ŠtitarTablica br. 3.: Osnovna škola, razredni odjeli, učenici i učitelji na području Općine Štitar
Općina Štitar ŠKOLSKA GODINA
ŠKOLE RAZREDNI ODJELI
UČENICI UČITELJI
2012/2013 1 9 194 20
2013/2014 1 8 185 20
2014/2015 1 8 177 20
Izvor: osnovna škola I.G.Kovačić Štitar
Zdravstvo
3OpćinaŠtitar. http://www.opcina-stitar.hr/index.php?stranica=22 4 Registar kulturnih dobara .http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212
Primarna zdravstvena zaštita je organizirana u okviru Doma zdravlja Županja u svim jedinicama lokalne samouprave. Zdravstvene ustanove na području Općine Štitar obuhvaćaju ordinaciju opće/obiteljske medicine i stomatološku ordinaciju.
Socijalna djelatnost
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 267
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
67
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
67
Infrastruktura socijalne skrbi obuhvaća Centar za socijalnu skrb u Županji, Dom za starije i nemoćne osobe Županja.
Organizacije civilnog društva
Udruge kao najbrojnije organizacije civilnog društva imaju
višestruku ulogu u svakom društvu. One svojim aktivnostima nadopunjuju rad ustanova i institucija u brojnim sferama društvenog života. Udruge potiču građane, privatni i javni sektor na suradnju u provedbi inicijativa od interesa za opće dobro. Na području Općine Štitar početkom 2016 godine je aktivno 10 udruga (vidi: Tablica 4.).
Tablica 4: Broj udruga po vrstama u Općini Štitar
Naziv JLS-a
Ekološka Gospodarska Kulturna Okupljanje i zaštita djece, mladeži i obitelji
Športska Tehnička, informatička
Zaštita i spašavanje
Štitar 1 2 2 1 2 1 1
Izvor: Registar udruga Republike Hrvatske, siječanj 2016.
1.1.6. Stanje komunalne infrastrukture
Komunalna infrastruktura obuhvaća prometnu infrastrukturu, energetsku i telekomunikacijsku infrastrukturu, vodoopskrbu, odvodnju i vodno gospodarstvo te postupanje s otpadom.
Prometna infrastruktura obuhvaća:
Cestovnu infrastrukturu - državna autocesta A3 (GP Bregana-Zagreb-GP Bajakovo) i županijska cesta Ž4218. Postojeća cestovna infrastruktura, posebice lokalne nerazvrstane ceste nisu u zadovoljavajućem stanju te ih je potrebno modernizirati, rekonstruirati i proširiti. Cestovna infrastruktura važna je i sa stajališta razvoja turizma jer su postojeće ceste sastavni dio Europske biciklističke rute Dunav (dio rute EuroVelo6), iako biciklističke staze u fizičkom smislu zapravo ne postoje. Osim lošeg stanja cestovne infrastrukture, dodatni problem predstavlja i slaba povezanost Općine, što je naročito vidljivo kod povezanosti javnim prijevozom.
Riječni prom et na području Općine Štitar ima dobre preduvjete budući je područje smješteno uz rijeku Savu s predviđenim riječnim graničnim prijelazima, ali uz trenutno velika ograničenja radi neuređenog plovnog puta. Izgradnjom kanala Dunav - Sava dovelo bi do značajnog razvoja riječnog, ali i cestovnog i željezničkog prijevoza, a što je od značajnog interesa za razvoj područja Štitara. Izgradnja kanala Dunav - Sava predviđena je u županijskoj strategijom s ciljem oplemenjivanja vodom malih vodotoka Vuka, Bosut i Spačva i osiguralo navodnjavanje 33.000 ha poljoprivrednih površina. Također postoji riječna luka kod Županje s velikim potencijalom rasta ako se uredi plovni režim.
Telekomunikacijska mreža - Na području Općine TK mreža sastoji se od uređaja za komunikaciju (mjesna telefonska centrala u Štitaru), prijenosnog puta (magistralno vodovi i kanali te korisnički i spojni vodovi i kanali) i krajnjih korisnika u smislu telefonskih priključaka. Telekomunikacijska mreža na području Općine je kvalitetno izvedena i u potpunosti zadovoljava sadašnji stupanj razvijenosti.
Elektroenergetika - Elektroenergetske potrebe općine podmiruju se u cijelosti iz elektroenergetske mreže HEP, jer na području Općine nema proizvodnje električne energije. Elektroenergetska mreža unutar prostora općine sadržava 110 Kv. Postojeći sustav trafostanica u potpunosti zadovoljava sadašnje stanje potreba općine, ali kod planiranja novih građevnih područja za stanovanje i gospodarske sadržaje svakako treba prethodno ispitati mogućnosti njihove dogradnje pa čak i izgradnje potpuno novih trafostanica.
Plinoopskrba - Prirodni plin kao ekološki najjeftiniji agregat zastupljen je sve više kao glavni energent u kućanstvu i industriji u istočnom dijelu Hrvatske. Na području Općine, gotovo sva domaćinstva i ostali potencijalni potrošači priključeni su na plinoopskrbni sustav. Sjevernim dijelom područja Općine, u smjeru istok - zapad prolazi magistralni plinovod za međunarodni transport plina.
Vodoopsrkrba - Cjelokupni prostor općine aluvijalna je naplavina rijeke Save i njenih pritoka pa je u hidrogeološkom smislu vrlo pogodan za vodoopskrbu. Rezultat toga je da je sav nastanjeni prostor Općine obuhvaćen vodoopskrbnim sustavom.
Vodno gospodarstvo - područje Općine Štitar dio je Biđ - Bosutskog melioracijskog areala. Glavni recipijent i odvodnik sliva je rijeka Save u koju se voda slijeva gravitacijom ukoliko to vodostaji Save dozvoljavaju. Osim poplavnim vanjskim vodama, područje Općine ugroženo je i od unutarnjih voda. Stanje regularnosti vodotoka nije u potpunosti zadovoljavajuće. Vodotoci II. reda regulirani su za određeni potencijalni profil i određenu niveletu korita. Cijelom duljinom južne granice Općine Štitar koja se u potpunosti podudara sa središnjom linijom korita rijeke Save izveden je zemljani nasip za obranu od povremenih visokih voda rijeke Save. Udaljenost nasipa od ruba korita Save varira tako da se npr. cijeli prostor tzv. Buzum Štitara i Savice u jugozapadnom dijelu područja Općine nalazi izvan zaštite tj. nalazi se unutar plovnog područja.
Zbrinjavanje otpada - na cjelokupnom području Općine Štitar zbrinjavanje otpada provodi se organizirano putem komunalnog poduzeća Čistoća d.o.o. Prema Planu gospodarenja otpadom Vukovarsko - srijemske županije, uspostavom regionalnog odlagališta, lokalna odlagališta će se zatvoriti te će se uspostaviti sustav reciklažnih dvorišta na kojem će se razvrstavati i pripremati za odvoz i otpad s područja Općine Štitar.
1.2. GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA
U skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 147/14), područje Općine Štitar uvršteno je u I. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50% prosjeka Republike Hrvatske.
Uzroci navedenim niskim indeksima razvijenosti nalaze se kretanju svih osnovnih pokazatelja koji su niži od vrijednosti na razini Republike Hrvatske, Vukovarsko - srijemske županije i LAG-a Šumanovci (vidi: Tablica 5.).
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 268
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
68
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
68
Tablica 5: Vrijednosti pokazatelja indeksa razvijenosti
Prosječni dohodak p. c.
Prosječni izvorni prihodi p. c.
Prosječna stopa nezaposlenosti
Kretanje stanovništva
Udio obrazovanog stanovništva
RH 28.759 2.969 16,00 % 100,0 100,00 %
VSŽ 20.368 1.441 25,40 % 95,1 69,31 %
LAG 15.467 1.048 33,60 % 95,86 58,44 %
Štitar 12,015 485 36,40 % 100,0 55,51 %
Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske Unije https://razvoj.gov.hr/oministarstvu/regionalni- razvoj/indeks-razvijenosti/112
Posebice su zabrinjavajući podaci od prosječno 36,40% stope nezaposlenosti na području Općine Štitar u odnosu na nacionalnu prosječnu stopu nezaposlenosti od 16 %. Također je i prosječni dohodak Općine Štitar od 12.015 ispod prosjeka Republike Hrvatske koji je 28.759.
1.2.1. Glavne gospodarske djelatnosti
Područje Općine Štitar ima izuzetna ruralna obilježja. Poljoprivreda se ističe kao glavna gospodarska djelatnost.
Kvalitetne poljoprivredne površine najvećim dijelom se eksploatiraju u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji koja predstavlja sirovinsku osnovu za poljoprivredno-prehrambenu industriju.
Poljoprivreda je najvažnija i najdinamičnija gospodarska grana budući da područje Općine Štitar raspolaže s izuzetno kvalitetnom prirodnom osnovom za razvoj poljoprivrede jer ima 2.153 ha poljoprivrednog zemljišta koje je pogodno za raznovrsnu poljoprivrednu proizvodnju (vidi: Tablica 6.).
Tablica 6: Poljoprivredne površine po katastarskim kulturama u ha na području Općine Štitar
Oranice (ha) Voćnjaci (ha) Livade (ha) Pašnjaci (ha) Ukupno poljoprivredne površine (ha)
Štitar 1.851 51 74 177 2.153
LAG 27.443 295 216 711 28.665
VSŽ 139.858 2.558 934 4.299 147.649
Izvor: Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj, VSŽ, 2014.
Iz sljedeće tablice evidentno je da najviše poljoprivrednih površina na području općine Štitar čine oranice na kojima se uglavnom uzgajaju nisko profitne kulture, zatim slijede pašnjaci te livade i voćnjaci. Navedenu strukturu kultura na poljoprivrednim površinama Općine Štitar i Vukovarsko srijemske županije čine oranice, zatim slijede pašnjaci, voćnjaci i livade.
Na području općine Štitar aktivno je 175 poljoprivrednih gospodarstava koji su prijavljeni u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava Republike Hrvatske.5
Prema podacima o starosti nositelja OPG-a razvidno je nizak udjel mladih poljoprivrednika do 40 godina, dok je najveći udjel nositelja starih 60 i više godina što govori o slaboj generacijskoj vitalnosti OPG-a. (vidi tablica: 7.).
Tablica 7. Broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava prema starosti nositelja
NASELJE <40 40-45 46-50 51-55 56-60 61-65 > 65 Broj OPG-a ukupno
Štitar 26 18 29 22 10 14 60 175
LAG Šumanovci 224 175 198 193 178 146 484 1598
Izvor: Upisnik poljoprivrednih gospodarstava RH. http://www.apprrr.hr/statistika-2015-1743.aspx
5 Podaci Upisnika poljoprivrednih gospodarstava RH su javno dostupni na stranicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju (APPRR), http://www.apprrr.hr/
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 269
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
69
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
69
Tablica 8. Školska sprema nositelja/odgovorne osobe
Nema podataka Nezavršena osn.škola
Osnovna škola Srednja škola Viša škola Fakultet
Štitar 74 22 49 29 1 0
LAG 612 140 470 98 24 43
Izvor: Upisnik poljoprivrednih gospodarstava RH. http://www.apprrr.hr/statistika-2015-1743.aspx
Na poljoprivrednim gospodarstvima najviše nositelja/odgovornih osoba je s nezavršenom ili završenom osnovnom školom, dok je samo jedna osoba sa završenom višom školom.
U ukupnom broju poljoprivrednih gospodarstava Općine Štitar
prevladavaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG), i ostali oblici, trgovačka društva i zadruge (vidi: Tablica 9.). Prema spolu nositelja OPG-a žene su nositelji 40 poljoprivrednih gospodarstva, a dok su muškarci nositelji njih čak 135.
Tablica 9. Broj poljoprivrednih gospodarstava prema tipu
OPG Obrt Ostalo Trgovačka društva
Zadruge Ukupno
Štitar 175 2 0 2 0 179
LAG 1598 56 4 25 4 1687
Izvor: Upisnik poljoprivrednih gospodarstava RH. http://www.apprrr.hr/
1.2.2. Stanje gospodarstva
Poslovno okruženje na području Općine Štitar karakterizira dobra geostrateška pozicija, posebice blizina tržišta BiH i Srbije, relativno dobra prometna povezanost, solidna učinkovitost sudstva i ažurnost zemljišnih knjiga. Pored toga, prednosti okruženja su niži troškovi zemljišta, poslovnog prostora i rada.
S druge strane, kao što je vidljivo iz navedenih podataka, područje Općine Štitar karakteriziraju obilježja uvjeta poslovanja Vukovarsko - srijemske županije, koja se nalazi na 19 mjestu u RH prema indeksu konkurentnosti6. Tako nizak prag je posljedica slabe razvijenosti poduzetništva, niske razine ulaganja, niske tehnološke razvijenosti, male orijentiranosti na izvoz te vrlo niske inovativnosti, ali i loše obrazovne strukture te velikih migracija stanovništva.
Prema ostvarenom bruto domaćem proizvodu Vukovarsko-srijemska županija je na drugom mjestu u usporedbi s ostalim županija prema ostvarenoj vrijednosti BDP-a po stanovniku. On
iznosi 5.996 EUR-a po stanovniku, što je 58,2% od nacionalnog prosjeka.
1.2.3. Tržište radne snage
Problemi u gospodarstvu, koji su bili prisutni i prije, dodatno su se povećali u posljednjim godinama dugotrajne gospodarske recesije u RH, a to je pored povećanja broja nezaposlenih, rezultiralo i smanjenjem potražnje za radnom snagom, što upućuje na stagnaciju tržišta rada.
Na području Općine Štitar je broj zaposlenih, odnosno broj aktivnih osiguranih osoba na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje na dan 31.12.2015. iznosio ukupno 107 osobe Od toga su 74 bili zaposleni kod pravnih osoba, 3 obrtnici, 22 poljoprivrednici, 1 samostalne profesionalne djelatnosti, 7 radnici kod fizičkih osoba.
U ukupnom broju od 107 osiguranih osoba, učešće žena iznosilo je 32 odnosno 29,90%, što možemo interpretirati na način da se žene teže zapošljavaju od muškarci (vidi: Tablica br. 10.).
Tablica br. 10.: Broj aktivnih osiguranih osoba u Općini Štitar
Radnici kod pravnih osoba Obrtnici Poljoprivrednici Samostalne profesionalne
djelatnosti
Muški Žene Ukupno Muški Žene Ukupno Muški Žene Ukupno Muški Žene Ukupno
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
51 23 74 3 3 17 5 22 0 1 1
Radnici kod fizičkih osoba Osig. zaposleni kod međ.
organizacija Osiguranici - U K U P N O
i u inozemstvu produženo osiguranje
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 270
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
70
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
70
Muški Žene Ukupno Muški Žene Ukupno Muški Žene Ukupno Muški Žene Ukupno
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
4 3 7 0 0 0 0 0 0 75 32 107
Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Sektor za ekonomske poslove, Odjel plana i analize, stanje na dan 30.12.2015.
Broj nezaposlenih u periodu 2012. - 2015. po JLS na području Općine Štitar pokazuje nestabilne trendove. Tako je broj nezaposlenih na području Općine Štitar u prosincu 2015. iznosio 194 i bio je za 130 manji nego u prosincu 2012., kada je iznosio 324, a u godinama između se povećavao i smanjivao.
Međutim u zadnje dvije godine iskazan je pozitivan trend smanjenja broja nezaposlenih te je u 2015.g. gotovo 50% manje
nezaposlenih nego 2013.g.
1.3. DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA
Demografsku i socijalnu sliku područja Općine Štitar u posljednjih dvadeset godina obilježavaju negativna demografska kretanja, negativni migracijski saldo, ispodprosječna gustoća naseljenosti u odnosu na republički prosjek. (vidi: tablica 11.).
Tablica 11. Opće kretanje stanovništva na području Općine Štitar (1991., 2001., 2011.)
PODRUČJE POPIS 1991. POPIS 2001. INDEKS 01/91 POPIS 2011. INDEKS 11/01
Štitar (do 2006. u sastavu Županje)
2.488 2.608 104,82 2.129 81,6
LAG Šumanovci 36.782 38.667 105,1 30.966 80,1
Vukovarsko-Srijemska županija 231.241 204.768 88,6 179.521 87,7
Izvor: Popis stanovništva 2011. Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2012.
1.3.1. Broj i gustoća stanovnika
Na području Općine Štitar, prema popisu 2011. godine živjelo je 2.129 stanovnika na 40.12 km². Gustoća naseljenosti je 53,1
st/km² što je ispod prosjeka Republike Hrvatske koji iznosi 75,8 st/km². To je posljedica kontinuiranog pada stanovništva u posljednjih 20 godina izazvanog negativnim prirodnim kretanjem i iseljavanjem stanovništva (Vidi : Tablica 12.).
Tablica 12. Gustoća naseljenosti na području općine Štitar (st/km²), 2001-2011.
PODRUČJE GUSTOĆA NASELJENOSTI
2001. godine 2011. godine
POVRŠINA/
km²
BR. STANOVNIKA/1km² POVRŠINA/km² BR. STANOVNIKA/1k
m²
Štitar 40,12 65,0 40,12 53,1
LAG Šumanovci 607,19 63,7 607,19 51,0
VSŽ 2.447,72 83,6 2.447,72 73,3
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2001. i 2011.
1.3.2. Demografska kretanja
Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine područje Općine Štitar ima 2.129 stanovnika, a što je za 22,5% manje u odnosu na Popisu stanovništva iz 2001. godine.
Prema strukturi stanovništva područje Općine Štitar je isključivo ruralnog karaktera. Demografska kretanja na području Općine Štitar i obilježavaju kontinuirani negativni saldo migracije, što znači da se više stanovništva iseljava nego doseljava, a glavni čimbenik su migracije u druge županije. Posebno zabrinjava veliki udio u iseljavanju radno aktivnog stanovništva, posebice mlade i obrazovane populacije.
Prema podacima DZS „Popis stanovništva 2011“ u Općini Štitar živi ukupno 2.129 stanovnika, a 1.383 stanovnika, odnosno 65 %, je u dobi od 15 do 64 godina starosti, što predstavlja značajan udio raspoložive radne snage u ukupnom broju stanovnika (vidi: Tablica br. 13.).
6 Izvor: Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske, 2013. godina
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 271
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
71
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
71
Tablica br. 13.: Dobna struktura stanovništva Općine Štitar
Dobna skupina 0-14 15-29 30-44 45-64 65+ Ukupno
Broj stanovnika
400 477 422 484 346 2.129
Udio % 18,79 22,4 19,83 22,73 16,25 100
Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. godine
Pokazatelji dobne strukture ukazuju na trend postupnog starenja stanovništva, a što je u skladu s županijskim, nacionalnim, ali i europskim trendom. Intenzivno starenje populacije ima za posljedicu smanjenje broja stanovništva, a posljedično tome i povećanja staračkih domaćinstava.
Kao što je prethodno navedeno, područje Općine Štitar karakteriziraju negativna demografska kretanja te, ukoliko se ne zaustave navedeni negativni trendovi, demografska struktura bi mogla postati ozbiljna prijetnja, ne samo budućem razvoju, već i opstanku.
1.3.3. Obrazovna struktura stanovništva
Područje Općine Štitar obilježava loša obrazovna struktura stanovništva, odnosno ispodprosječni udio obrazovanog stanovništva, odnosno stanovništva s formalnim obrazovanjem koje je starije od 15 godina te znatno niži udio više i visoko obrazovanog stanovništva u odnosu na nacionalnu strukturu, a što je, između ostalog, i posljedica slabe infrastrukture za studiranje i izvannastavnih programa za studente.
Sukladno Strategiji razvoja ljudskih potencijala Vukovarsko - srijemske županije za razdoblje od 2011. do 2013. godine „u Vukovarsko - srijemskoj županiji je 5.676 stanovnika starijih od 10 godina bilo nepismeno, što je 3,2% stanovništva od 10 i više godina (RH=1,8%). Nepismenost je posebno naglašena kod starijih dobnih skupina od 60 i više godina starosti. Gledano
prema stupnju obrazovanja, od 165.409 stanovnika starijih od 15 godina, 50,9% ima završenu osnovnu ili uopće nema završenu školu, 41,3% ima završenu srednju školu, dok 6,6% ukupnog stanovništva (starijeg od 15 godina starosti) ima višu ili visoku stručnu spremu (za 1,1% stanovništva podaci o obrazovanju su nepoznati).“
Budući da su demografske i socijalne značajke područja Općine Štitar kompatibilne s podacima za Vukovarsko - srijemsku županiju, prethodno navedeni podaci o obrazovnoj strukturi stanovništva su karakteristični i za područje Općine Štitar.
Struktura gospodarstva na području Općine Štitar pretežito se temelji na poljoprivredi te trgovini za koju je potrebna niža razina obrazovanja pa tako postojeće gospodarstvo ne potiče visoko obrazovanje stanovništva. S druge strane, visokoobrazovane osobe, čija struka nije zastupljena u lokalnom gospodarstvu, teško pronalaze zaposlenje čime nastaje vrlo snažan poticaj za njihovu emigraciju.
Pored gospodarskih kretanja, obrazovna struktura nezaposlenih osoba predstavlja dodatan otežavajući element za aktiviranje pozitivnih procesa na tržištu rada. Stoga daljnje aktivnosti na području Općine Štitar treba prvenstveno usmjeriti na obrazovanje i obučavanje po svim tematskim segmentima i to ukupne radne populacije, radi aktiviranja pozitivnih gospodarskih procesa u cilju zadržavanja postojećih i otvaranja novih radnih mjesta (vidi: Tablica br. 14.).
Tablica br. 14.: Obrazovna struktura nezaposlenih na području Općine Štitar
Izvor: statistika.hzz.hr, prosinac 2015.
Nužno je zaustaviti trenutno spiralno nepoticanje obrazovanja stanovništva koje onemogućava ekonomski razvoj i otvaranje novih radnih mjesta, a time ponovno potiče emigraciju stanovništva. Stoga je jedna od prioritetnih aktivnosti na području Općine Štitar provedba cjeloživotnog obrazovanja na svim razinama kako bi lokalno stanovništvo usvojilo potrebna znanja i vještine koje će doprinijeti njihovom gospodarskom, ali i društvenom razvoju.
2. RAZVOJNE POTREBE I POTENCIJALI OPĆINE ŠTITAR
2.1. Analiza razvojnih potreba
Razvojni iskorak započinje od ljudi s idejom, voljom i ustrajnošću. Kako bi postavili razvojne preduvjete na načelima trostruke bilance (ekonomske, ekološke i socijalne koristi), potrebna je kvalitetna analiza stanja i potreba, ali i ciljeva i očekivanja. Upravo s tom svrhom je i osnovana radna skupina za izradu Strateškog razvojnog programa Općine Štitar za razdoblje 2015. do 2020. godine kako bi svi relevantni društveni dionici Općine Štitar, odnosno predstavnici javnog, privatnog i civilnog sektora dali svoje viđenje razvojnih potreba i potencijala razvoja Općine Štitar.
U prethodnom tekstu ove Strategije (opis područja Općine Štitar) prikazano je aktualno stanje, ali su i naznačene razvojne potrebe
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 272
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
72
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
72
i to:
PRIORITETNA PODRUČJA DJELOVANJA – društvene djelatnosti i javna infrastruktura:
o Poticanje lokalnog razvoja kroz osiguravanje kvalitetne opskrbe vodom i sustava odvodnje otpadnih voda te usmjerenje na projekte u području infrastrukture, zaštite okoliša i energetske učinkovitosti; poticanje cjeloživotnog učenja te kvalitete obrazovanja; stavljanje kulturne i prirodne baštine u gospodarsku funkciju, aktivnije djelovanje JLS-a u pokretanju projektnih inicijativa te značajnije korištenje financijskih sredstava EU i drugih fondova;
o Rekonstrukcija nerazvrstanih cesta na području Općine zajedno s nogostupima i parkiralištima te uređenje poljskih puteva;
o Izgradnja nove zgrade općine;
o Zaobilaznica na Županijskoj cesti Ž4218
o Biciklistička staza
o Šetnica po nasipu
o Športsko rekreacijski centar zajedno s hipodromom koji bi djelovao kao izletište
o Sportska dvorana
o Izgradnja reciklažnog dvorišta te nabava mobilnog reciklažnog dvorišta kao i preostale kante za odvojeno prikupljanje otpada;
PRIORITETNA PODRUČJA DJELOVANJA- poljoprivreda/ šumarstvo:
o Poticanje cjeloživotnog učenja i stručne izobrazbe, unapređenje protoka informacija, mapiranje poljoprivrednih proizvođača po vrstama poslovnih aktivnosti i udruživanje;
o Obnova, očuvanje i povećanje bioraznolikosti, uključujući u područjima NATURA 2000 i u područjima s prirodnim ograničenjima;
o Poboljšanje gospodarskih rezultata kroz poticanje restrukturiranja i modernizacije, tržišne usmjerenosti i poljoprivredne diversifikacije;
o Olakšavanje ulaska poljoprivrednika s odgovarajućom izobrazbom i mladih u sektor poljoprivrede;
o Poboljšanje konkurentnosti primarnih proizvođača njihovom boljom integracijom u poljoprivredno-prehrambeni lanac putem programa kvalitete, dodajući vrijednost poljoprivrednim proizvodima, promicanjem istih na lokalnim tržištima i u kratkim krugovima opskrbe, skupina proizvođača i međusektorskih organizacija
o Očuvanje okoliša (bolje upravljanje vodama, uključujući upravljanje gnojivom i pesticidima; sprječavanje erozije tla i bolje upravljanje tlom; smanjenje emisije stakleničkih plinova i amonijaka; poticanje pohrane i sekvestracije ugljika; povećanje učinkovitosti u korištenju energije)
o Potpora sprječavanju rizika i upravljanju rizikom u poljoprivrednom gospodarstvu
o Jačanje poveznica između poljoprivrede, proizvodnje hrane i šumarstva te istraživanja i inovacija
o Povećanje održivosti i kompetentnosti šumskih gospodarstava i promocija održivog gospodarenja šumama
o poticanje eko-poljoprivredne proizvodnje, proizvodnja tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda i ulaganje u uže specijaliziranu poljoprivrednu proizvodnju;
PRIORITETNA PODRUČJA DJELOVANJA- gospodarstvo:
o Olakšavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih i srednjih poduzeća kao i otvaranje radnih mjesta
o Poticanje inovacija, suradnje i razvoja baze znanja u ruralnim područjima
o Olakšavanje opskrbe i korištenja OIE
o Izgradnja infrastrukture u poduzetničkoj zoni
o Sportski centar- karting staza
2.2. SWOT ANALIZA
Snage Slabosti
Odličan geostrateški položaj i prometna povezanost Neadekvatno stanje cestovne mreže i lokalna prometna povezanost javnim prijevozom
Kvalitetni prirodni resursi (tlo, šume, voda, geotermalni izvori, biomasa, broj sunčanih sati …)
Nedovoljna izgrađenost sustava odvodnje
Relativno zadovoljavajuća komunalna i društvena infrastruktura Nepostojanje sustava navodnjavanja
Niži troškovi poslovanja i uređene zemljišne knjige i katastar Nedovoljan udio industrije i nepostojanje visoko tehnološke proizvodnje i usluga
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 273
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
73
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
73
Bogata kulturna i tradicijska baština te aktivni proizvođači autohtonih proizvoda
Nepovoljna struktura stanovnika u radnom, stručnom i dobnom smislu uz velike emigracije radne snage
Aktivan sektor malog poduzetništva i obrta Slaba razvijenost poduzetništva (nedostatak poduzetničke inicijative);
NATURA 2000 područje Niska razina konkurentnosti proizvođača kao posljedica malenih jedinica proizvodnje; Neadekvatna razina specijaliziranosti; Neadekvatna razina obrazovanja i obučenosti poljoprivrednika; Nedovoljna tehnološka opremljenost; Neorganiziranost poljoprivredne proizvodnje (nedovoljno gospodarsko interesno povezivanje - umrežavanje); Nedovoljna razina usklađenosti sa standardima zaštite okoliša i higijenskim standardima; Neadekvatna struktura gospodarstva (mehanizacija, oprema, skladišta i kapaciteti za sušenje i preradu);
Članstvo u EU Nepostojanje poduzetničke potporne infrastrukture
Nepostojanje cjelovitog turističkog proizvoda;
Prilike Prijetnje
Dostupnost nacionalnih i EU fondova te EU tržištu Daljnje tehnološko zaostajanje i povećanje nekonkurentnosti
Potencijal za poboljšanje konkurentnosti Iseljavanje stanovništva, naročito mladih i obrazovanih
Zainteresiranost mladih za učenje i usavršavanje kroz rad Sporost i/ili nemogućnost realizacije razvojnih i drugih planova
Niži troškovi ulaganja za investitore Konkurencija jeftinih proizvoda
Unapređenje krajolika (zamjena zračnih dalekovoda kabelskim, sanacija divljih deponija otpada, zaštita prirodnih cjelina,
Nedovoljna decentralizacija
Daljnji razvoj prometne i komunalne infrastrukture te vodnog i plovnog potencijala Save;
Učinci klimatskih promjena i elementarnih nepogoda te degradacija okoliša
Mogućnost stvaranja dodane vrijednosti iz udruženih aktivnosti poput izravne prodaje i ruralnog turizma
Uspostavljanje sustava navodnjavanja; zaštite od tuče i mraza;
Velike mogućnosti za razvoj obnovljivih izvora energije;
Lakši pristup informacijama o najnovijoj tehnologiji i rješenjima uz veće prilike za suradnju
3. RAZVOJNA VIZIJA I CILJEVI OPĆINE ŠTITAR
3.1. Vizija i misija
VIZIJA Općine Štitar je:
Štitar je općina visokog životnog standarda, konkurentnog
gospodarstva, čistog i očuvanog okoliša te prepoznatljive prirodne i kulturne baštine s turističkom ponudom koja pruža autentičan doživljaj tradicionalnog ruralnog prostora.
MISIJA Općine Štitar se očituje kroz sljedeće karakteristike Općine:
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 274
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
74
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
74
dobro organizirano malo i srednje poduzetništvo kroz razvijanje proizvodnje dohodovnijih ratarskih kultura, stočarstvo, povrćarstvo, voćarstvo, sektor prerade i usluga;
dobro razvijena prerada poljoprivrednih proizvoda s usmjerenjem na tradicionalne proizvode ovog kraja, slavonski kulen i druge mesne proizvode te šljivovicu; na ovu proizvodnju nadovezuje se kvalitetna turistička ponuda kao dio ukupne ponude šireg spačvanskog područja; Štitar u toj ponudi sudjeluju s bogatim tradicijskim nasljeđem ( napjevi, šlingeraji;), prirodnom baštinom, ponudom u lovnom i ribolovnom turizmu kao i direktnom ponudom tradicionalnih proizvoda na obiteljskim gospodarstvima (kulen i drugi suhomesnati proizvodi, šljivovica i druge voćne rakije, med; kušaonice)
razvijena komunalna infrastruktura koja je dobra osnova za razvoj svih oblika poduzetništva; poduzetnička zona u Štitaru preduvjet su većih direktnih ulaganja te osiguravaju stanovništvu zaposlenje, kvalitetniji i ugodniji život;
poželjno mjesto za življenje gdje gospodarski prosperitet stanovnika omogućuje primjerenu kakvoću života, zadovoljenje kulturnih i društvenih potreba stanovnika uz očuvanje prirodne i kulturne baštine za sljedeće naraštaje;
aktivni sudionik europskih procesa s kvalitetnim partnerskim odnosima s okruženjem, razvijanjem prekogranične i međunarodne suradnje te korištenjem raspoloživih fondova za financiranje projekata.
3.2. Razvojni ciljevi
Strateški razvojni program Općine Štitar za petogodišnje razdoblje od 2015. - 2020. određen je s 3 temeljna cilja tj. razvojna pravca, a koji su definirani temeljem provedene osnovne analize stanja područja, SWOT analize te konzultacija na lokalnoj razini svih društvenih dionika (javni, civilni i gospodarski sektor) na području Općine Štitar.
Strateški razvojni program Općine Štitar čine sljedeća tri razvojna cilja:
1. Razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva uz zaštitu okoliša
Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva i stvaranje preduvjeta za razvoj gospodarstva
Razvoj ruralnog prostora i održive poljoprivredne proizvodnje
Zaštita okoliša i poštivanje postulata održivog razvoja
Razvoj ljudskih potencijala
2. Unapređenje kvalitete života, očuvanje prirodne i kulturne baštine, zdravlja i socijalne uključenosti
Unapređenje življenja i poticanje zdravijeg načina života
Zaštita, obnova i razvoj kulturne baštine
Unapređenje kvalitete socijalne i civilne zaštite
3. Stvaranje partnerskih odnosa s okruženjem i aktivnije sudjelovanje u europskim procesima
Jačanje prekogranične i međuopćinske suradnje
Aktivno sudjelovanje u europskim procesima
HORIZONTALNA POLITIKA RAZVOJA: demografski oporavak
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
75
C.1. RAZVOJ KONKURENTNOG I ODRŽIVOG GOSPODARSTVA UZ ZAŠTITU OKOLIŠA
P.1.1. POTICANJE RAZVOJA MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA I STVARANJE PREDUVJETA ZA RAZVOJ GOSPODARSTVA
razvoj prerađivačke proizvodnje
razvoj turizma
P.1.2. RAZVOJ RURALNOG PROSTORA I ODRŽIVE POLJOPRIVREDE PROIZVODNJE
lokalno upravljanje ruralnim razvojem
jačanje lokalnih kapaciteta za ruralni razvoj
razvoj društvene djelatnosti
izgradnja i održavanje komunalne infrastrukture
poticanje razvoja poljoprivrede
Poticanje ulaganja u infrastrukturu vezano za razvoj, modernizaciju ili prilagodbu poljoprivrede I šumarstva7
P.1.3. ZAŠTITA OKOLIŠA I POŠTIVANJE POSTULATA ODRŽIVOG RAZVOJA
Razvoj sustava zbrinjavanja otpada
razvijanje svijesti o ekologiji
poticanje i podupiranje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora te korištenje OIE za razvoj gospodarstva
ostale mjere vezane uz postizanje agro-okolišnih i klimatskih ciljeva
P.1.4. RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA
1.4.1. razvoj ljudskih kapaciteta ostalih institucija od značaja za lokalni razvoj
1.4.2.
unapređenje poduzetničkih znanja i vještina
C.2. UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVOTA, OČUVANJE PRIRODNE I KULTURNE BAŠTINE, ZDRAVLJA I SOCIJALNE UKLJUČENOSTI
P.2.1. UNAPREĐENJE ŽIVLJENJA I POTICANJE ZDRAVIJEG NAČINA ŽIVOTA
stvaranje preduvjeta za masovnije bavljenje sportom
promocija zdravog načina života
unapređenje kvalitete života lokalne zajednice
P.2.2. ZAŠTITA, OBNOVA I RAZVOJ KULTURNE BAŠTINE
2.2.1. razvoj i unapređenje vrijednosti kulturne baštine i ruralnog ambijenta
P.2.3. UNAPREĐENJE KVALITETE SOCIJALNE I CIVILNE ZAŠTITE
unapređenje socijalne zaštite i socijalnih usluga te skrbi za skupine sa socijalnim i drugim specifičnim potrebama
unapređenje protupožarne i civilne zaštite
C.3. STVARANJE PARTNERSKIH ODNOSA S OKRUŽENJEM I AKTIVNIJE SUDJELOVANJE U EUROPSKIM PROCESIMA
P.3.1. JAČANJE PREKOGRANIČNE I MEĐUOPĆINSKE SURADNJE
3.1.1. razvoj partnerskih odnosa Općine Štitar i okruženja
P.3.2. AKTIVNO SUDJELOVANJE U EUROPSKIM PROCESIMA
3.2.1. promocija europskih procesa na području Općine Štitar
7 Podmjera 4.3. Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
76
3.3. Izlazni pokazatelji ciljeva (rezultati i uspješnost)
Ključna područja strategije predstavljena su preko 5 temeljnih indikatora učinaka Općine Štitar. Tri su osnovna cilja putem kojih se trebaju ostvariti indikatori učinka (ciljne vrijednosti) do 2020. godine, kako bi se ostvario napredak definiran Strategijom razvoja Općine Štitar.
Jasan i strukturiran skup ključnih indikatora učinaka omogućuju
mjerenje napretka i utvrđivanje stupnja uspješnosti programa. Oni nas informiraju o tome kako ćemo prepoznati uspjeh programa. Indikatori trebaju biti SMART:
Specifični (Specific),
Mjerljivi (Measurable),
Dostižni (Achievable),
Relevantni (Relevant) i
Vremenski određeni (Time - bound)
Dobar pokazatelj treba biti sveobuhvatan, jasno definiran, ponovljiv, razumljiv i praktičan donositeljima odluka, ali utemeljen na znanstvenim uvidima.
Pokazatelji rezultata za posebne ciljeve 1.1. – 1.4.
TABLICA POKAZATELJA REZULTATA
1. RAZVOJ KONKURENTNOG I ODRŽIVOG GOSPODARSTVA UZ ZAŠTITU OKOLIŠA
1.1. Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva i stvaranje preduvjeta za razvoj gospodarstva
Način ostvarenja Pokazatelj rezultata Definicija Jedinica Polazna vrijednost
Izvor Ciljana vrijednost do 2020.
1.1.1. Razvoj prerađivačke proizvodnje
1.1.1.1. Potpore razvoju prerađivačkog sektora8
Osiguranjem potpore kroz sufinanciranje programa razvoja poljoprivrede i razvojnih programa omogućit će se iniciranje i razvoj prerađivačkog sektora
Broj aktivnosti
1
Izvješća Općine Štitar
5
1.1.2. Razvoj turizma
1.1.3.1. Razvoj I promocija objedinjene turističke ponude i Poticanje pokretanja nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području u svrhu razvoja turizma9
Razvojem te daljnjom promocijom objedinjene turističke ponude uspostaviti će se turistička destinacija Općine Štitar i povećati lokalni prihodi kroz turistički sektor
broj aktivnosti
1
Izviješća Općine / turističkog ureda
/ LAG Šumanovci
6
1.2. Razvoj ruralnog prostora i održive poljoprivredne proizvodnje
1.2.1. Lokalno upravljanje ruralnim razvojem
1.2.1.1. Redovno upravljanje ruralnim razvojem na lokalnoj razini
Osiguranjem kontinuirane kvalitete upravljanja ruralnim razvojem kroz redovne djelatnosti općinske uprave osigurat će se logistička potpora, kao preduvjet ruralnog razvoja
Broj zaposlenih na razini godine
2
Izvješća Općine Štitar
3
1.2.2. Jačanje lokalnih kapaciteta za ruralni razvoj
1.2.2.1. Aktivno sudjelovanje u radu LAG Šumanovci10
Aktivnim djelovanjem LAG Šumanovci jačaju se lokalni kapaciteti za ruralni razvoj
Broj projekata 0 Izvješće LAG Šumanovci
4
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
77
1.2.3. Razvoj društvene djelatnosti
1.2.3.1. Iniciranje i potpora odgoju i obrazovanju
Osiguranje rada O.Š., male škole i podrškom u radu dječjeg vrtića i obrazovanju osigurat će se infrastruktura odgoja i obrazovanja (PŠOO)
Broj djece u sustavu PŠOO
53
Evidencija OŠ /
55
1.2.3.2. Iniciranje i potpora obrazovnom i kulturnom stvaralaštvu
Iniciranjem i potporom kroz prvenstveno aktivnosti knjižnice I čitaonice te izložbe tradicijskih proizvoda promiču se i unaprjeđuju obrazovne i kulturne vrijednosti lokalne zajednice
Broj aktivnosti
1
Izvješće Općine Štitar /udruga
7
1.2.3.3. Iniciranje i potpora osnivanju udruga iz područja društvenog, kulturnog i javnog života uopće
Iniciranjem i potporom osnivanju udruga osnažuje se lokalni civilni sektor kao nositelj društvenog razvoja lokalne zajednice
Broj udruga
11
Izviješće udruga
15
1.2.4. Izgradnja i održavanje komunalne infrastrukture
1.2.4.1. Održavanje i izgradnja energetskih te prometnih sustava i nogostupa11
Održavanjem i izgradnjom energetskih te prometnih sustava i nogostupa doprinosi se razvoju ruralnog prostora i održive poljoprivredne proizvodnje
Broj akcija
1
Izvješća Općine Štitar
8
1.2.4.2. Izgradnja i održavanje javnih površina i javne rasvjete
Izgradnjom i održavanjem javnih površina i javne rasvjete doprinosi se razvoju ruralnog prostora i održive poljoprivredne proizvodnje
Broj akcija
2
Izvješća Općine Štitar
13
1.2.4.3. Izgradnja, uređenje i održavanje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda12
Izgradnjom, uređenjem i održavanjem javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda doprinosi se razvoju ruralnog prostora i održive poljoprivredne proizvodnje
Postotak izgrađenosti
17,60%
Izvješća Općine Štitar/komunalno poduzeće
82,40%
1.2.5. Poticanje razvoja poljoprivrede
1.2.5.1. Projekti proizvodnje i trženja specifičnih poljoprivrednih prehrambenih proizvoda te poticanja razvoja novih proizvoda, postupaka, procesa i tehnologije13
Izradom projekata proizvodnje i trženja specifičnih poljoprivrednih proizvoda doprinijet će se poticanju poljoprivredne proizvodnje veće dodane vrijednosti
Broj akcija
2
Izvješća Općine Štitar
15
1.2.5.2. Projekti promicanja i realizacija određenih razina zaštite specifičnih poljoprivredno prehrambenih proizvoda14
Izradom projekata promicanja i realizacije određenih razina zaštite doprinijet će se poticanju poljoprivredne proizvodnje veće dodane vrijednosti
Broj akcija
0
Izvješća Općine Štitar
2
1.2.5.3. Poticanje mladih i malih poljoprivrednika15 s naglaskom na poljoprivredu veće dodane vrijednosti; uspostave proizvođačkih grupa i organizacija te kraćih lanaca opskrbe
Poticanjem mladih i malih poljoprivrednika16 s naglaskom na poljoprivredu veće dodane vrijednosti; uspostave proizvođačkih grupa i organizacija te kraćih lanaca opskrbe osigurati će prihod a time i ostanak lokalnog stanovništva
Broj akcija
0
Izvješća Općine Štitar
7
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
78
1.2.6. Poticanje ulaganja u
infrastrukturu vezano za razvoj, modernizaciju ili
prilagodbu poljoprivrede i
šumarstva17
1.2.6.1.. Poticanje razvoja infrastrukture navodnjavanja18
Poticanjem razvoja infrastrukture navodnjavanja osigurati će se preduvjeti za veće prihode u poljoprivredi
Broj akcija
0
Izvješća Općine Štitar
3
1.2.6.2.. Poticanje razvoja šumske infrastrukture19
Poticanjem razvoja šumske infrastrukture osigurati će se preduvjeti za veće prihode u šumarstvu
Broj akcija
0
Izvješća Općine Štitar
2
1.3. Zaštita okoliša i poštivanje postulata održivog razvoja
1.3.1. Razvoj sustava zbrinjavanja otpada
1.3.1.1. Implementacija sustava razvrstavanja otpada I reciklaže
Provedbom razvrstavanja otpada doprinosi se očuvanju okoliša ruralnog prostora, unapređenju kvalitete životne sredine i primjeni obveznih zakonskih normi
Broj akcija
1
Izvješće Općine
Štitar /komunalno poduzeće
5
1.3.2. Razvijanje svijesti o ekologiji
1.3.2.1. Potpora radu udruga za zaštitu okoliša
Podupiranjem rada udruga za zaštitu okoliša doprinosi se očuvanju okoliša ruralnog prostora, unapređenju kvalitete životne sredine i primjeni postulata održivog razvoja
Broj akcija
2
Izvješće Općine Štitar /Izviješće
udruga
12
1.3.2.2. Promocija ekološke svijesti stanovništva
Promocijom ekološke svijesti stanovništva potiče se aktivno sudjelovanje lokalnog stanovništva u očuvanju okoliša ruralnog prostora i unapređenju kvalitete životne sredine
Broj akcija
2
Izvješće Općine Štitar
12
1.3.3. Poticanje i podupiranje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora te korištenje OIE za razvoj gospodarstva
1.3.3.1. Poticanje i implementacija projekata
energije iz obnovljivih izvora20
te korištenje OIE za potrebe gospodarske djelatnosti
Poticanjem i implementacijom projekata energije iz obnovljivih izvora doprinosi se očuvanju okoliša, unapređenju kvalitete životne sredine te lokalnom ruralnom razvoju
Broj akcija
0
Izvješće Općine Štitar
5
1.3.4. Ostale mjere vezane uz postizanje agro - okolišnih i klimatskih ciljeva
1.3.4.1. Poticanje neproizvodnih
ulaganja vezanih uz očuvanje okoliša21
Poticanjem neproizvodnih ulaganja doprinosi se očuvanju okoliša
Broj akcija
0
Izvješće Općine
Štitar.
5
1.3.4.2. Poticanje obnove poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama I
katastrofalnim događajima22
Poticanjem obnove poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala osigurava se obnova gospodarske aktivnosti I lokalnog dohotka
Broj akcija
0
Izvješće Općine Štitar
5
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
79
1.4. Razvoj ljudskih
potencijala23
1.4.1. Razvoj ljudskih kapaciteta ostalih institucija od značaja za lokalni razvoj
1.4.1.1. Unaprijeđena stručna i
strukovna znanja i vještine24
Unapređenjem stručnih znanja i vještina doprinosi se konkurentnijem, kvalitetnijem i dohodovnijem razvoju lokalnog gospodarstva
Broj polaznika
3
Izvješća Općine
Štitar /LAG Šumanovci
4
1.4.2. Unapređenje poduzetničkih znanja i vještina
1.4.2.1. Unaprijeđena poduzetnička znanja i vještine
Unapređenjem poduzetničkih znanja i vještina doprinosi se konkurentnijem, kvalitetnijem i dohodovnijem razvoju lokalnog gospodarstva
Broj polaznika
5
Izvješća Općine
Štitar /LAG Šumanovci
15
Pokazatelji učinka (za posebne ciljeve 1.1. – 1.4.):
TABLICA POKAZATELJA UČINKA
Opći cilj Redni broj i naziv: 1. Razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva uz zaštitu okoliša
Posebni cilj Pokazatelj učinka Definicija Jedinica Polazna vrijednost
Izvor Ciljana vrijednost 2020.
1.1. Poticanje MSP i stvaranje preduvjeta za razvoj gospodarstva
Povećanje broja MSP za 10 % Zaustavljanje trenda smanjenja MSP i dugoročno povećanje broja MSP za 10 % koje djeluju na području Općine Štitar
Broj MSP Evidencija Općine Štitar
1.2. Razvoj ruralnog prostora i održive poljoprivredne proizvodnje
Osiguranje stabilnih prihoda Općine na osnovi poljoprivrede
Osiguranje stabilnih prihoda Općine Štitar na osnovi poljoprivrede odražava i stabilnost poljoprivrednog sektora u uvjetima ekonomske krize
Visina prihoda
/ kn
Proračun Općine Štitar
1.3. Zaštita okoliša i poštivanje postulata održivog razvoja
Provedeno 49 akcija / projekata u cilju zaštite okoliša i održivog razvoja
U cilju poticanja aktivnosti zaštite okoliša i postulata održivog razvoja provest će se najmanje 49 akcija / projekata
Broj akcija
5
Izvješće Općine Štitar / komunalna poduzeća./ udruge
49
1.4. Razvoj ljudskih potencijala
Unaprijeđena znanja i vještine 19 osoba
U cilju poticanja ruralnog razvoja i poduzetništva unaprijedit će se znanja i vještine najmanje 19 osoba
Broj polaznika 8 Potpisne liste/ Izvješća Općine
19
Pokazatelji rezultata (za načine ostvarenja 2.1. – 2.3.):
TABLICA POKAZATELJA REZULTATA
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
80
Redni broj i naziv: 2. UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVOTA, OČUVANJE PRIRODNE I KULTURNE BAŠTINE, ZDRAVLJA I SOCIJALNE UKLJUČENOSTI
Redni broj i naziv: 2.1. Unapređenje kvalitete življenja i poticanje zdravijeg načina života
Način ostvarenja Pokazatelj rezultata Definicija Jedinica Polazna vrijednost
Izvor Ciljana vrijednost do 2020.
2.1.1. Stvaranje preduvjeta za masovnije bavljenje sportom
2.1.1.1.Izgradnja / obnova i opremanje sportskih objekata Izgradnjom, obnovom, održavanjem i opremanjem sportskih objekata doprinosi se bogatijem sadržaju i unapređenju kvalitete života lokalne zajednice
Broj akcija
0
Izvješća Općine Štitar /udruge
2
2.1.1.2. Iniciranje i potpora osnivanju sportskih klubova i kreiranje odgovarajućih sportskih programa
Iniciranjem i potporom osnivanju sportskih klubova i kreiranjem odgovarajućih sportskih programa doprinosi se bogatijem sadržaju i unapređenju kvalitete života lokalne zajednice
Broj akcija
0
Izvješća Općine Štitar /udruge
3
2.1.2. Promocija zdravog načina života
2.1.2.1. Promocija zdravog životnog stila uključujući pronatalitetnu politiku I aktivno starenje
Promoviranjem zdravog životnog stila doprinosi se unapređenju kvalitete života lokalne zajednice
Broj akcija
0
Izvješća Općine Štitar /udruge
3
2.1.3. Unapređenje kvalitete života lokalne zajednice
2.1.3.1. Unapređenje prostorno- planskog planiranja i projektne dokumentacije
Unapređenjem prostorno - planskog planiranja i stupnja pripremljenosti projektne dokumentacije doprinosi se razvoju lokalne zajednice
Broj akcija
1
Izvješća Općine Štitar
3
2.1.3.2. Unapređenje dodatne društvene infrastrukture (vatrogasni domovi i spremišta, društveni dom / kulturni centar, turistički informativni centar, dječja igrališta, sportske građevine, objekti za slatkovodni sportski ribolov, rekreacijske zone na Savi, biciklističke staze i trake, tematski put i park, građevine za ostvarivanje organiziranje njege, odgoja, obrazovanja i zaštite djece do polaska u školu, javne zelene površine, pješačke staze, otvoreni odvodni kanali, groblja, tržnice, javne prometne površine, …25)
Unapređenjem dodatne društvene infrastrukture doprinosi se unapređenju kvalitete života lokalne zajednice
Broj akcija
1
Izvješća Općine Štitar
5
2.2. Zaštita, obnova i razvoj kulturne baštine
2.2.1. Razvoj i
2.2.1.1. Iniciranje i potpora osnivanju i radu udruga u području kulture
Iniciranjem i potporom osnivanju i radu udruga iz područja kulture potiče se aktivno sudjelovanje lokalne zajednice u očuvanju vrijednosti kulturne baštine i ruralnog ambijenta
Broj akcija
3
Izvješća Općine Štitar / udruga
17
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
81
unapređenje vrijednosti kulturne baštine i ruralnog ambijenta
2.2.1.2. Adaptacija / izgradnja objekata za promociju (kulturne baštine i ruralnog ambijenta)
Adaptacijom / izgradnjom kulturnih objekata doprinosi se očuvanju vrijednosti kulturne baštine i ruralnog ambijenta
Broj akcija
0
Izvješća Općine Štitar / udruga
3
2.2.1.3. Manifestiranje nematerijalnih kulturnih dobara
Održavanjem manifestacija potiče se aktivno sudjelovanje lokalne zajednice u očuvanju baštine te šire promicanje kulturne baštine i ruralnog ambijenta
Broj akcija
2
Izvješća Općine Štitar / udruga
12
2.3. Unapređenje kvalitete socijalne i civilne zaštite
2.3.1. Unapređenje socijalne zaštite i socijalnih usluga te skrbi za skupine sa socijalnim i drugim specifičnim potrebama
2.3.1.1. Osigurati materijalne preduvjete za kvalitetnu socijalnu zaštitu i poticanje volonterizma
Osiguravanjem materijalnih preduvjeta za kvalitetniju socijalnu zaštitu doprinosi se unapređenju socijalne zaštite i socijalnih usluga te se potiče senzibilitet lokalne zajednice prema socijalno osjetljivima
Broj akcija
3
Izvješća Općine Štitar /udruga
15
2.3.2. Unapređenje protupožarne i civilne zaštite
2.3.2.1. Zaštita od požara Unapređenjem zaštite od požara doprinosi se unapređenju kvalitete života lokalne zajednice
Broj akcija 1 Izvješća Općine Štitar / udruga
6
2.3.2.2. Civilna zaštita i spašavanje Unapređenjem civilne zaštite i spašavanja doprinosi se unapređenju kvalitete života lokalne zajednice
Broj akcija 1 Izvješća Općine Štitar / udruga
5
Pokazatelji učinka (za posebne ciljeve 2.1. – 2.3.):
TABLICA POKAZATELJA UČINKA
2. Unapređenje kvalitete života, očuvanje prirodne i kulturne baštine, zdravlja i socijalne uključenosti
Posebni cilj Pokazatelj učinka Definicija Jedinica Polazna vrijednost
Izvor Ciljana vrijednost do 2020.
2.1. Unapređenje kvalitete življenja i poticanje zdravijeg načina života
Provedeno 16 akcija / projekata u cilju unapređenja življenja i poticanja zdravijeg načina života
U cilju poticanja aktivnosti na unapređenju kvalitete življenja i zdravijeg načina života provest će se najmanje 16 akcija / projekata
Broj akcija
3
Izvješća Općine Štitar
16
2.2. Zaštita, obnova i razvoj kulturne baštine
Provedeno 32 akcija / projekata u cilju zaštite, obnove i razvoja kulturne baštine
U cilju poticanja aktivnosti na zaštiti, obnovi i razvoju kulturne baštine provest će se najmanje 32 akcija / projekata
Broj akcija
5
Izvješća Općine Štitar / udruga
32
2.3. Unapređenje kvalitete socijalne i civilne zaštite
Provedeno 26 akcija / projekata u cilju sprječavanje smanjenja razine socijalne i civilne zaštite
U cilju poticanja aktivnosti na sprječavanju smanjenja socijalne i civilne zaštite provest će se najmanje 26 akcija / projekata
Broj akcija
5
Izvješća Općine Štitar / udruga
26
Pokazatelji rezultata (za načine ostvarenja 3.1. – 3.2.):
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
82
TABLICA POKAZATELJA REZULTATA
Opći cilj Redni broj i naziv: 3. STVARANJE PARTNERSKIH ODNOSA S OKRUŽENJEM I AKTIVNIJE SUDJELOVANJE U EUROPSKIM PROCESIMA
Posebni cilj Redni broj i naziv: 3.1. Jačanje prekogranične i međuopćinske suradnje
Način ostvarenja Pokazatelj rezultata Definicija Jedinica Polazna vrijednost
Izvor Ciljana vrijednost do 2020.
3.1.1. Razvoj partnerskih odnosa Općine Štitar sa zemalja iz EU, regije i okruženja
3.1.1.1. Uspostavljanje i razvoj partnerskih odnosa Općine Štitar sa zemalja iz EU, regije i iz okruženja te poticanje suradnje i svih segmenata društva
Uspostavljenje i razvoj partnerskih odnosa Općine Štitar i zemalja iz EU i iz okruženja te poticanje suradnje svih segmenata društva doprinosi jačanju, razvoju i unapređenju konkurentnosti Općine u okviru razvoja regije kao cjeline
Broj akcija
0
Izvješća Općine Štitar
3
3.1.1.2. Priprema i implementacija zajedničkih projekata s partnerima iz EU, okruženja te susjednim gradovima i općinama
Priprema i implementacija zajedničkih projekata s partnerima iz EU i drugih zemalja doprinosi jačanju, razvoju i unapređenju konkurentnosti Općine Štitar
Broj akcija
0
Izvješća Općine Štitar
3
3.2. Aktivno sudjelovanje u europskim procesima
3.2.1. Promocija europskih procesa na području Općine Štitar
3.2.1.1. Promocija i edukacija o europskim procesima i fondovima
Promocija i edukacija o europskim procesima i fondovima potiče aktivno sudjelovanje Općine Štitar u europskim procesima te razvojnim i drugim projektima
Broj polaznika
0
Izvješća Općine Štitar /LAG Šumanovci
20
3.2.1.2. Iniciranje i priprema projektnih prijedloga za nacionalne i EU fondove
Iniciranje i priprema projektnih prijedloga za nacionalne i EU fondove potiče aktivno sudjelovanje svih dionika s područja Općine Štitar u europskim procesima te razvojnim i drugim projektima
Broj projekata
0
Izvješća Općine Štitar /LAG Šumanovci
6
Pokazatelji učinka (za posebne ciljeve 3.1. – 3.2.):
TABLICA POKAZATELJA REZULTATA
Opći cilj Redni broj i naziv: 3. Stvaranje partnerskih odnosa s okruženjem i aktivnije sudjelovanje u europskim procesima
Posebni cilj Pokazatelj učinka Definicija Jedinica Polazna vrijednost
Izvor Ciljana vrijednost do 2020.
3.1. Jačanje prekogranične i međuopćinske suradnje
Kandidirano najmanje 6 projekata U cilju jačanja prekogranične i međuopćinske suradnje oblikovati će se i aplicirati najmanje 6 projekata
Broj akcija 0 Izvješća Općine Štitar 6
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
83
3.2. Aktivno sudjelovanje u europskim procesima
Kandidirano najmanje 6 projekata U cilju jačanja aktivnog sudjelovanja u europskim procesima s područja Općina Štitar kandidirati će se najmanje 6 projekata
Broj akcija 0 Izvješća Općine Štitar /LAG Šumanovci
6
3.4. Rizici provedbe ciljeva
Posebni cilj Rizik i njegov kratak opis (glavni uzrok rizika i potencijalne posljedice)
Učinak* Vjerojatnost* Ukupno Način ostvarenja
1 2 3 4 5=3x4 6
OPĆI CILJ 1: Razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva uz zaštitu okoliša
Posebni cilj 1.1. Poticanje razvoja MSP i stvaranje preduvjeta za razvoj gospodarstva
Uzrok: Nedostatak financijskih kapaciteta te inicijative za izradu idejnih razvojnih rješenja; Posljedice: Nepripremljenost za korištenje razvojnih fondova i realizaciju razvojnih projekata
2 1 2 1.1.1. Kreiranje okruženja atraktivnog stranim i domaćim ulagačima
Uzrok: Nedostatak financijskih i logističkih kapaciteta te interesa proizvođača za razvoj prerađivačkog sektora; Posljedice: Nedovoljno razvijen prerađivački sektor
2 3 6 1.1.2. Razvoj prerađivačke proizvodnje
Uzrok: Nedostatak financijskih i stručnih kapaciteta te interesa lokalne zajednice za razvoj turizma; Posljedice: Nerazvijen turistički sektor
2 3 6 1.1.3. Razvoj turizma
Posebni cilj 1.2. Razvoj ruralnog prostora i održive poljoprivredne proizvodnje
Uzrok: Nedostatak aktivnog uključenja lokalne zajednice u aktivnostima ruralnog razvoja; Posljedice: Nedovoljna razvijenost
3 1 3 1.2.1. Lokalno upravljanje ruralnim razvojem
Uzrok: Nedostatak aktivnog uključenja lokalne zajednice u aktivnosti LAG Šumanovci; Posljedice: Nedovoljna ruralna razvijenost
2 3 6 1.2.2. Jačanje lokalnih kapaciteta za ruralnim razvojem
Uzrok: Nedostatak financijskih, logističkih i stručnih kapaciteta te interesa lokalne zajednice za razvoj društvenih djelatnosti; Posljedice: Nedovoljno razvijene društvene djelatnosti i prateća infrastruktura
2
1
2
1.2.3. Razvoj društvene djelatnosti i infrastrukture
Uzrok: Nedostatak financijskih kapaciteta i pripremljenosti projektne dokumentacije; Posljedice: Nedovoljno izgrađena i održavana komunalna infrastruktura
1
2
2
1.2.4. Izgradnja i održavanje komunalne infrastrukture
Uzrok: Nedostatak financijskih, logističkih i stručnih kapaciteta te interesa lokalne zajednice za razvoj visoko vrijednih poljoprivrednih proizvoda; Posljedice: Poljoprivredna proizvodnja s niskim stupnjem dodane vrijednosti
2
2
4
1.2.5. Poticanje razvoja poljoprivrede
Uzrok: Nedostatak financijskih, logističkih i stručnih kapaciteta te interesa lokalne zajednice za razvoj visoko vrijednih poljoprivrednih i šumarskih proizvoda i usluga; Posljedice: Poljoprivredna proizvodnja s niskim stupnjem dodane vrijednosti
2
2
4
1.2.6. Poticanje ulaganja u infrastrukturu vezano za razvoj, modernizaciju ili prilagodbu poljoprivrede I šumarstva
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
84
Posebni cilj 1.3. Zaštita okoliša i poštivanje postulata održivog razvoja
Uzrok: Nedostatak financijskih, logističkih i stručnih kapaciteta te interesa lokalne zajednice za zaštitu okoliša i održivi razvoj; Posljedice: Nedovoljna primjena postulata održivog razvoj i zaštite okoliša
1
2
2
1.3.2. Razvijanje svijesti o ekologiji
Uzrok: Nedostatak financijskih, logističkih i stručnih kapaciteta te interesa lokalne zajednice za primjenu OIE; Posljedice: Nedovoljna primjena OIE
2
3
6
1.3.3. Poticanje i podupiranje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora te korištenje OIE za razvoj
gospodarstva Posebni cilj 1.4. Razvoj ljudskih potencijala
Uzrok: Nedostatak financijskih kapaciteta te interesa institucija za edukaciju vezano za lokalni razvoj; Posljedice: Nedovoljna razvijenost
2 2 4 1.4.1. Razvoj ljudskih kapaciteta ostalih institucija od značaja za lokalni razvoj
Uzrok: Nedostatak financijskih kapaciteta te interesa gospodarstvenika za edukaciju vezano za poduzetništvo; Posljedice: Nedovoljna razvijenost
2 2 4 1.4.2. Unapređenje poduzetničkih znanja i vještina
OPĆI CILJ 2. Unapređenje kvalitete života, očuvanje prirodne i kulturne baštine, zdravlja i socijalne uključenosti
Posebni cilj 2.1. Unapređenje kvalitete življenja i poticanje
zdravijeg načina života
Uzrok: Nedostatak financijskih kapaciteta te interesa lokalne zajednice za masovnije bavljenje sportom; Posljedice: Nedovoljna sportska aktivnost lokalnog stanovništva
2
2
4
2.1.1. Stvaranje preduvjeta za masovnije bavljenje sportom
Uzrok: Nedostatak financijskih kapaciteta te interesa lokalne zajednice za aktivnosti promocije zdravog životnog stila; Posljedice: Nedovoljna primjena postulata zdravog životnog stila lokalnog stanovništva
1
2
2
2.1.2. Promocija zdravog načina života
Uzrok: Nedostatak financijskih i logističkih kapaciteta za pripremu i investicijska ulaganja u dodatnu komunalnu i društvenu infrastrukturu; Posljedice: Nedovoljno razdvojena dodatne društvena i komunalna infrastruktura
2
2
4
2.1.3. Unapređenje kvalitete života lokalne zajednice
Posebni cilj 2.2. Zaštita, obnova i razvoj kulturne
baštine
Uzrok: Nedostatak financijskih, logističkih i stručnih kapaciteta te interesa lokalne zajednice za očuvanje i promociju tradicijske baštine; Posljedice: Nedovoljna razvijenost prateće kulturne infrastrukture i uključenost kulturne baštine kao element lokalnog ruralnog razvoja
2
2
2
2
4 2.2.1. Razvoj i unapređenje vrijednosti kulturne baštine i ruralnog ambijenta
Posebni cilj 2.3. Unapređenje kvalitete
zdravstvene, socijalne i civilne zaštite
Uzrok: Nedostatak financijskih, logističkih i stručnih kapaciteta te interesa lokalne zajednice za unapređenje i pružanje socijalnih usluga te volonterizma; Posljedice: Nedovoljna razina socijalne zaštite i socijalna isključenost pojedinih kategorija stanovnika
1
3
3
2.3.1. Unapređenje socijalne zaštite i socijalnih usluga te skrbi za skupine sa socijalnim i drugim specifičnim potrebama
Uzrok: Nedostatak financijskih i ljudskih kapaciteta; Posljedice: Nedovoljna razina protupožarne i civilne zaštite 2
2
4 2.3.2. Unapređenje protupožarne i
civilne zaštite
OPĆI CILJ 3. Stvaranje partnerskih odnosa s okruženjem i aktivnije sudjelovanje u europskim procesima
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
85
Posebni cilj 3.1.Jačanje prekogranične i
međuopćinske suradnje
Uzrok: Nedostatak kapaciteta i političke volje u okruženju za uspostavom i provedbom suradnje; Posljedice: Nedovoljno korištenje razvojnih kapaciteta i izoliranost Općine Štitar
2
2
4
3.1.1. Razvoj partnerskih odnosa Općine Štitar i okruženja
Posebni cilj 3.2. Aktivno sudjelovanje u europskim
procesima
Uzrok: Nedostatak financijskih, logističkih i stručnih kapaciteta te interesa lokalne zajednice za EU procese i fondove; Posljedice: Nedovoljno korištenje razvojnih fondova i isključenost Općine Štitar iz europskih procesa
2
2
4
3.2.1. Promocija europskih procesa na području Općine Štitar
8 Podmjera 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda
9 Podmjere: 6.2. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima, 6.4. Ulaganja u stvaranje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti
10 Mjera 19 - "LEADER – CLLD"
11 Operacija 7.2.2. Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta
12 Operacija 7.2.1. Ulaganja u građenje javnih sustava za
vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda
13 Podmjera 16.2. Potpora za pilot-projekte i za razvoj novih proizvoda, postupaka, procesa i tehnologija
14 Podmjere: 3.1. Potpora za novo sudjelovanje u sustavima kvalitete, 3.2. Potpora za aktivnosti informiranja i promicanja koje provode skupine proizvođača na unutarnjem tržištu
15 Podmjere: 6.1. Potpora mladim poljoprivrednicima, 6.3. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava, 9.1. Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija u poljoprivrednom i šumarskom sektoru, 16.4. Potpora za horizontalnu i vertikalnu suradnju sudionika u lancu opskrbe za uspostavljanje i razvoj kratkih lanaca opskrbe i lokalnih tržišta te za promicanje aktivnosti u lokalnom kontekstu u vezi s razvojem kratkih lanaca opskrbe i lokalnih tržišta
16 Ibidem.
17 Podmjera 4.3. Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju ili prilagodbu poljoprivrede i šumarstva
18 Ibidem.
19 Ibidem.
20 Operacije: 4.1.3. Korištenje obnovljivih izvora energije, 4.2.2. Korištenje obnovljivih izvora energije
21 Podmjera 4.4. Potpora neproizvodnim ulaganjima vezanim uz postizanje agro-okolišnih i klimatskih ciljeva
22 Podmjera 5.2. Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama I katastrofalnim događajima
23 Mjera 1. Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja
24 Podmjere: 1.1. Potpora za strukovno osposobljavanje i aktivnosti stjecanja vještina, 1.2. Potpore za demonstracijske aktivnosti i informativne aktivnosti
25 Podmjera 7.4. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 286
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
86
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
86
4. PROVEDBENI AKCIJSKI PLAN (mjere, aktivnosti, nositelji, dionici i rokovi)
STRATEŠKI CILJ 1: RAZVOJ KONKURENTNOG I ODRŽIVOG GOSPODARSTVA UZ ZAŠTITU OKOLIŠA
PRIORITET 1.1.: POTICANJE RAZVOJA MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA I STVARANJE PREDUVJETA ZA RAZVOJ GOSPODARSTVA
PROVEDBENE AKTIVNOSTI
1.1.1. razvoj prerađivačke proizvodnje
1.1.2. razvoj turizma
NOSITELJI I DIONICI Općina Štitar, OCD i MSP
ROK Kontinuirano
PRIORITET 1.2. RAZVOJ RURALNOG PROSTORA I ODRŽIVE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE
1.2.1. Lokalno upravljanje ruralnim razvojem
1.2.2. Jačanje lokalnih kapaciteta za ruralni razvoj
1.2.3. Razvoj društvene djelatnosti
1.2.4. Izgradnja i održavanje komunalne infrastrukture
1.2.5. Vrednovanje, certifikacija i unapređenje proizvodnje visoko kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda i promocija poljoprivrede
1.2.6. Poticanje ulaganja u infrastrukturu vezano za razvoj, modernizaciju ili prilagodbu poljoprivrede i šumarstva
NOSITELJI I DIONICI Općina Štitar, LAG Šumanovci, OCD, O.Š., komunalno poduzeće
ROK Kontinuirano
PRIORITET 1.3.: ZAŠTITA OKOLIŠA I POŠTIVANJE POSTULATA ODRŽIVOG RAZVOJA
PROVEDBENE AKTIVNOSTI
1.3.1. razvoj sustava zbrinjavanja otpada
1.3.2. razvijanje svijesti o ekologiji
1.3.3. Poticanje i podupiranje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora te korištenje OIE za razvoj gospodarstva
1.3.4. Ostale mjere vezane za poticanje agro - okolišnih I klimatskih ciljeva
NOSITELJI I DIONICI Općina Štitar, komunalno poduzeće, OCD
ROK Kontinuirano
PRIORITET 1.4.: RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA
PROVEDBENE AKTIVNOSTI
1.4.1. Razvoj ljudskih kapaciteta ostalih institucija od značaja za lokalni razvoj
1.4.2. Unapređenje poduzetničkih znanja i vještina
NOSITELJI I DIONICI Općina Štitar, LAG Šumanovci
ROK Kontinuirano
STRATEŠKI CILJ 2: UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVOTA, OČUVANJE PRIRODNE I KULTURNE BAŠTINE, ZDRAVLJA I SOCIJALNE UKLJUČENOSTI
PRIORITET 2.1. UNAPREĐENJE ŽIVLJENJA I POTICANJE ZDRAVIJEG NAČINA ŽIVOTA
PROVEDBENE AKTIVNOSTI
2.1. 1.Stvaranje preduvjeta za masovnije bavljenje sportom 2.1.2. Promocija zdravog načina života
2.1.3. Unapređenje kvalitete života lokalne zajednice
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 287
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
87
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
87
NOSITELJI I DIONICI Općina Štitar, OCD, O.Š.
ROK Kontinuirano
PRIORITET 2.2. ZAŠTITA, OBNOVA I RAZVOJ KULTURNE BAŠTINE
PROVEDBENE AKTIVNOSTI
2.2.1. Razvoj i unapređenje vrijednosti kulturne baštine i ruralnog ambijenta
NOSITELJI I DIONICI Općina Štitar, OCD, LAG Šumanovci, knjižnice i čitaonice
ROK Kontinuirano
PRIORITET 2.3. UNAPREĐENJE KVALITETE SOCIJALNE I CIVILNE ZAŠTITE
PROVEDBENE AKTIVNOSTI
2.3.1 Unapređenje socijalne zaštite i socijalnih usluga te skrbi za skupine sa socijalnim i drugim specifičnim potrebama
2.3.2. Unapređenje protupožarne i civilne zaštite
NOSITELJI I DIONICI Općina Štitar, OCD, DVD-i
ROK Kontinuirano
STRATEŠKI CILJ 3: STVARANJE PARTNERSKIH ODNOSA S OKRUŽENJEM I AKTIVNIJE SUDJELOVANJE U EUROPSKIM PROCESIMA
PRIORITET 3.1. JAČANJE PREKOGRANIČNE I MEĐUOPĆINSKE SURADNJE PROVEDBENE AKTIVNOSTI
3.1.1. Razvoj partnerskih odnosa Općine Štitar i okruženja
NOSITELJI I DIONICI Općina Štitar, OCD
ROK Kontinuirano
PRIORITET 3.2. AKTIVNO SUDJELOVANJE U EUROPSKIM PROCESIMA PROVEDBENE AKTIVNOSTI
3.2.1. Promocija europskih procesa na području Općine Štitar
NOSITELJI I DIONICI Općina Štitar, LAG Šumanovci
ROK Kontinuirano
5. NAČIN PRAĆENJA I PROCJENA PROVEDBE STRATEGIJE
Akcijski plan obuhvaća razdoblje od 2015. do 2020. godine te će se praćenje provedbe odvijati na polugodišnjoj, godišnjoj i trogodišnjoj osnovi. Izvješćima će se osigurati informacije o provedenim aktivnostima s podacima o nositeljima provedbe, uključenim financijskim sredstvima (i njihovim izvorima) te ostvarenim ili anticipiranim rezultatima.
Vrednovanje utjecaja provedenih aktivnosti u okviru ovog Akcijskog plana obavit će se krajem 2017. i 2020. godine sukladno Hodogramu aktivnosti praćenja i vrednovanja.
Osnovana radna grupa kao koordinacija za provedbu
strategije pratit će sljedeće osnovne skupine pokazatelja: stupanj ostvarenja utvrđenih mjera, ostvarene rezultate, učinkovitost i uspješnost u korištenju financijskih sredstava, sudjelovanje i doprinos dionika, učinkovitost u koordinativnim zadaćama i organizaciji provedbe te vidljivost Strategije u javnosti.
Prema potrebi, pokazatelji će se mijenjati i dopunjavati drugim pokazateljima. Praćenje se obavlja kontinuirano tijekom čitavog razdoblja provedbe. Procjena koja će se provesti 2017. godine ocijenit će rezultate koji su postignuti i Akcijski plan za provedbu Strateškog razvojnog programa Općine Štitar 2015.-2020., kvalitetu procesa, dok će se naknadno vrednovanje (ex-post evaluacija) obaviti po isteku provedbenog razdoblja tj. 2021. godine.
5.1. Hodogram aktivnosti praćenja i vrednovanja
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 288
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
88
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
88
GODINA PRAĆENJE VREDNOVANJE
2016. Strategija i akcijski plan 2015 – 2020 Podneseni Vijeću, usvojeni u 4. kvartal 2016.
2017. Godišnje izvješće o provedbi Strategije i Akcijskog plana za 2016. godinu, podneseno do kraja travnja; radna grupa i dionici; Vijeće razmatra u lipnju
Provedene / neprovedene aktivnosti i plan akcije
2018. Godišnje izvješće o provedbi Strategije i Akcijskog plana za 2017. godinu, podneseno do kraja travnja; radna grupa i dionici; Vijeće razmatra u lipnju
Provedene / neprovedene aktivnosti i plan akcije
2019. Godišnje izvješće o provedbi Strategije i Akcijskog plana za 2018. godine, podneseno do kraja travnja; radna grupa i dionici; Vijeće razmatra u lipnju
Provedene / neprovedene aktivnosti i plan akcije
2020. Godišnje izvješće o provedbi Strategije i Akcijskog plana za 2019. godine, podneseno do kraja travnja; radna grupa i dionici; Vijeće razmatra u lipnju
Provedene / neprovedene aktivnosti i plan akcije
2021. Konačno izvješće o provedbi Strategije; podneseno do kraja rujna; podneseno do kraja travnja; radna grupa i dionici; Vijeće razmatra u studenom
Naknadno (ex-post) vrednovanje
6. OPIS SPOSOBNOSTI PROVEDBE STRATEGIJE
6.1. Institucionalni okvir
Preduvjet za uspješno provođenje Strategije razvoja Općine Štitar, osim povoljnih vanjskih čimbenika, svakako je uspostava kvalitetne provedbene infrastrukture koja će nositi svu odgovornost za uspješnu realizaciju Strategije. S obzirom na međusobnu ovisnost pojedinih mjera kao i samu koherentnost dokumenta, uvjet održivosti provedbe nameće potrebu za primjenom sustavnog i dobro organiziranog pristupa usmjerenog na realizaciju svih aktivnosti na operativnoj razini Strategije. Cjelokupno upravljanje Strategijom na razini donošenja odluka odgovornost je Općine Štitar. Općina Štitar na čelu s načelnikom, odgovorna je za uspješnu provedbu Strategije. Odgovornost Općine Štitar (načelnika) je na strateškoj razini. Operativna provedbena struktura ustrojit će se unutar jedinice lokalne samouprave (Općine Štitar) i započet će s radom u vidu proširenja opsega i vrste poslova iz postojećeg djelokruga. Za tu svrhu osnovano je poseban radni tim koji će redovito pratiti realizaciju aktivnosti i pripremati godišnja izviješća
o provedbi Strategije i pratećeg akcijskog plana. Provedbene razine omogućiti će efikasnu koordinaciju ukupnih nastojanja lokalnog razvoja, ali i sudjelovanje ostalih dionika na vrlo operativnoj razini također je predviđeno ovom Strategijom i to u dijelu odgovornosti za provedbu pojedinih mjera. Kompetencije, kapaciteti i mandat različitih dionika u Općini Štitar odredili su i njihovu ulogu u provedbi Strategije.
6.2. Financijski okvir
Bitna funkcija Općine Štitar sastoji se u izradi financijskog okvira koji će omogućiti realizaciju strateških ciljeva uz minimalno opterećenje općinskog proračuna. Kako bi se ostvarili prioriteti prepoznati u Strategiji, Općina će na optimalan način realizirati financiranje projekata koristeći sredstva iz dolje navedenih izvoda (vidi: 6.2.1. Financijski plan provedbe strategije). Pored korištenja sredstava iz proračuna Općine Štitar za realizaciju aktivnosti koje doprinose ostvarenju ciljeva ove Strategije najizdašniji potencijalni izvor financiranja istih su sredstva iz EU fondova a što je i prikazano u Financijskom planu provedbe strategije.
6.2.1. Financijski plan provedbe strategije
MJERE VRIJEDNOST
IZVOR FINANCIRANJA
STRATEŠKI CILJ 1. RAZVOJ KONKURENTNOG I ODRŽIVOG GOSPODARSTVA UZ ZAŠTITU OKOLIŠA
1.1. Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva i stvaranje preduvjeta za razvoj gospodarstva
1.1.1. Razvoj prerađivačke proizvodnje 175.000,00 100% proračun Općine
1.1.2. Razvoj turizma 50.000.000 10% proračun Općine; 90% fondovi
1.2. Razvoj ruralnog prostora i održive poljoprivrede proizvodnje
1.2.1. Lokalno upravljanje ruralnim razvojem 10.840.000 Proračun Općine
1.2.2. Jačanje lokalnih kapaciteta za ruralni razvoj 100.000 10% Proračun Općine, 90% fondovi
1.2.3. Razvoj društvene djelatnosti 1.000.000 10% proračun Općine; 90% fondovi
1.2.4. Izgradnja i održavanje komunalne infrastrukture 3.000.000 10% proračun Općine; 90% fondovi
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 289
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
89
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
89
1.2.5. Poticanje razvoja poljoprivrede 1.000.000 10% proračun Općine; 90% fondovi
1.2.6. Poticanje ulaganja u infrastrukturu vezano za razvoj, modernizaciju ili prilagodbu poljoprivrede i šumarstva
100% fondovi
1.3. Zaštita okoliša i poštivanje postulata održivog razvoja
1.3.1. Razvoj sustava zbrinjavanja otpada 500.000 5% proračun Općine; 95% fondovi
1.3.2. Razvijanje svijesti o ekologiji 200.000 10% proračun općine; 90% fondovi
1.3.3. Poticanje i podupiranje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora 200.000 10% proračun općine; 90% fondovi
1.3.4. Ostale mjere vezane za poticanje agro - okolišnih i klimatskih ciljeva 100% fondovi
1.4. Razvoj ljudskih potencijala
1.4.1. Razvoj ljudskih kapaciteta ostalih institucija od značaja za lokalni razvoj 80.000 95% fondovi, 5% općina
1.4.2. Unapređenje poduzetničkih znanja i vještina 100.000 100% fondovi
STRATEŠKI CILJ 2. UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVOTA, OČUVANJE PRIRODNE I KULTURNE BAŠTINE, ZDRAVLJA I SOCIJALNE UKLJUČENOSTI
2.1.Unapređenje življenja i poticanje zdravijeg načina života
2.1.1. Stvaranje preduvjeta za masovnije bavljenje sportom 400.000 10% proračun Općine; 5%VSŽ; 85% fondovi
2.1.2. Promocija zdravog načina života 50.000 10% proračun Općine; 90% fondovi
2.1.3. Unapređenje kvalitete života lokalne zajednice 6.000.000 10% proračun Općine; 90% fondovi
2.2. Zaštita, obnova i razvoj kulturne baštine
2.2.1. Razvoj i unapređenje vrijednosti kulturne baštine i ruralnog ambijenta 500.000 80% proračun Općine; 20% fondovi
2.3. Unapređenje kvalitete socijalne i civilne zaštite
2.3.1. Unapređenje socijalne zaštite i socijalnih usluga te skrbi za skupine sa socijalnim i drugim specifičnim potrebama
500.000 80% proračun Općine; 20% fondovi
2.3.2. Unapređenje protupožarne i civilne zaštite 500.000 10% proračun Općine; 90% fondovi
STRATEŠKI CILJ 3. STVARANJE PARTNERSKIH ODNOSA S OKRUŽENJEM I AKTIVNIJE SUDJELOVANJE U EUROPSKIM PROCESIMA
3.1. Jačanje prekogranične i međuopćinske suradnje
3.1.1. Razvoj partnerskih odnosa Općine Štitar i okruženja 30.000 50% proračun Općine; 50% fondovi
3.2. Aktivno sudjelovanje u europskim procesima
3.2.1. Promocija europskih procesa na području Općine Štitar 20.000 50% proračun Općine; 50% fondovi;
Članak 3.
Odluka stupa na snagu danom objave u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije.
KLASA:302-02/15-01/01 UR.BROJ:2212/09-01-16/07 Štitar, 19. prosinca 2016.
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Zoran Dominković, dr. vet. med.
Na temelju članka 66. Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“ broj 30/15), Odluke o subvencioniranju troškova umjetnog osjemenjivanja krava, junica, krmača i nazimica na području Općine Štitar ( Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br.03/2010.) te članka 35. Statuta Općine Štitar (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br. 03/13.), na 32. sjednici održanoj dana 19. prosinca 2016. Općinsko vijeće općine Štitar, donijelo je
PROGRAM POTPORA POLJOPRIVREDI NA PODRUČJU OPĆINE ŠTITAR ZA 2017. GODINU
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 290
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
90
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
90
OPĆI UVJETI
Članak I.
Ovim Programom utvrđuju se aktivnost/i u poljoprivredi za koje će Općina Štitar 2017-toj godini dodjeljivati potpore male vrijednosti te kriteriji i postupak dodjele istih.
Potpore podrazumijevaju dodjelu bespovratnih novčanih sredstava iz Proračuna Općine Štitar u 2017. godini .
Članak II.
Potpore male vrijednosti dodjeljuju se sukladno pravilima EU o pružanju državne potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju propisanim Uredbom Komisije (EZ) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru – u daljnjem tekstu: Uredba 1408/2013.
Sukladno članku 1. Uredbe 1408/2013, ovaj se Program primjenjuje na potpore dodijeljene poduzetnicima koji se bave primarnom proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda, uz iznimku:
a) potpora čiji je iznos određen na temelju cijene ili količine proizvoda stavljenih na tržište,
b) potpora djelatnostima vezanima uz izvoz, to jest potpora koje su izravno vezane uz izvezene količine, potpora za osnivanje i upravljanje distribucijskom mrežom ili za neke druge tekuće troškove vezane uz izvoznu djelatnost,
c) potpora uvjetovanih korištenjem domaćih umjesto uvoznih proizvoda.
Sukladno članku 2. Uredbe1408/2013, „poljoprivredni proizvodi“ znači proizvodi iz Priloga I. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, uz iznimku proizvoda ribarstva i akvakulture obuhvaćenih Uredbom Vijeća (EZ) br. 104/2000.
Članak III.
Sukladno članku 2., točka 2. Uredbe 1408/2013pod pojmom „jedan poduzetnik“ obuhvaćena su sva poduzeća koja su u najmanje jednom od sljedećih međusobnih odnosa:
a) jedno poduzeće ima većinu glasačkih prava dioničara ili članova u drugom poduzeću;
b) jedno poduzeće ima pravo imenovati ili smijeniti većinu članova upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela drugog poduzeća;
c) jedno poduzeće ima pravo ostvarivati vladajući utjecaj na drugo poduzeće prema ugovoru sklopljenom s tim poduzećem ili prema odredbi statuta ili društvenog ugovora tog poduzeća;
d) jedno poduzeće, koje je dioničar ili član u drugom poduzeću, kontrolira samo, u skladu s dogovorom s drugim dioničarima ili članovima tog poduzeća, većinu glasačkih prava dioničara ili glasačkih prava članova u tom poduzeću.
Poduzeća koja su u bilo kojem od odnosa navedenih u prvom podstavku točkama (a) do (d) preko jednog ili više drugih poduzeća isto se tako smatraju jednim poduzetnikom.
Članak IV.
Općina Štitar će u 2017-toj dodjeljivati potpore za slijedeće aktivnosti:
1. Mjera 1: Umjetno osjemenjivanje krava, junica, krmača i nazimica na području Općine Štitar
MJERA 1. Umjetno osjemenjivanje
Uvjeti za dodjelu potpore su:
Pravo na subvenciju imaju registrirana obiteljska poljoprivredna gospodarstva.
Potpora će se odobriti korisniku za:
Umjetno osjemenjivanje krava, junica, krmača i nazimica
Maksimalan iznos sredstava potpore po jednom korisniku utvrdit će se nakon dostavljene liste korisnika a sve sukladno čl. 2. Odluke o subvencioniranju troškova umjetnog osjemenjivanja krava, junica, krmača i nazimica na području Općine Štitar ( Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br.03/2010.) do utvrđenog ukupnog iznosa od 35.000 kuna za sve korisnike.
POTREBNA DOKUMENTACIJA I POSTUPAK DODJELE POTPORE
Članak V.
Dokaz o registraciji poljoprivrednog gospodarstva ili pravnog subjekta.
Popis plotkinja iz registra selekcijske službe ( za mala gospodarstva do tri plotkinje dovoljan je potpis vlasnika).
Članak VI.
Sukladno članku 3. Uredbe 1408/2013 ukupan iznos potpora male vrijednosti koji je dodijeljen jednom poduzetniku ne smije prijeći iznos od 15.000,00 EUR-a tijekom razdoblja od tri fiskalne godine te se ta gornja granica primjenjuje bez obzira na oblik ili svrhu potpore.
Sukladno članku 6. Uredbe 1408/2013, podnositelj zahtjeva mora svom zahtjevu priložiti izjavu o iznosima dodijeljenih potpora male vrijednosti u sektoru poljoprivrede iz drugih izvora.
Davatelj državne potpore dužan je korisniku potpore dostaviti obavijest da mu je dodijeljena potpora male vrijednosti sukladno Uredbi 1408/2013.
KONTROLA
Članak VII.
Kontrolu vrši Jedinstveni upravni odjel općine Štitar u suradnji s izvršiteljem usluge.
POVRAT SREDSTAVA
Članak VIII.
Sredstva će se isplatiti Ugovorenom izvršitelju usluge nakon izvedene usluge i ispostavljenog mjesečnog računa s popisom korisnika usluge.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 291
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
91
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
91
STUPANJE NA SNAGU
Članak IX.
Ovaj program stupa na snago osmog dana od objave u Službenom vjesniku Vukovarsko-srijemske županije, a primjenjuje se od 01. siječnja 2017.
KLASA:320-01/16-01/01 UR.BROJ:2212/09-01-16/02
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Zoran Dominković, dr. vet. med.
Temeljem članka 56. Zakona o koncesijama («Narodne novine» broj 143/12) članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj ( regionalnoj ) samoupravi (Narodne novine br. 33/01.,129/05., 60/1., 129/05., 109/07., 125/05. i 36/09., 150/11., 144/12. i 19/13. i 138/15.), članka 35. i 79. Statuta Općine Štitar (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br. 03/13.), Općinsko vijeće Općine Štitar na 32. redovnoj sjednici održanoj 19. prosinca 2016. godine, donijelo je
PLAN DAVANJA KONCESIJA ZA 2017. GODINU
I.
U skladu s utvrđenim ustrojem komunalnih djelatnosti, utvrđuje se Plan davanja koncesija za 2017. godinu, kako slijedi:
1. Koncesija za obavljanje dimnjačarskih poslova
Broj koncesija: 1 koncesija
Rok koncesija: 5 godina (2017.-2022.)
Početak koncesije : 16. prosinca 2017.
Procijenjena najniža godišnja naknada: 3.000,00 kuna bez PDV-a.
Pravna osnova za davanje koncesija: Zakon o komunalnom gospodarstvu (''Narodne novine'' broj 26/03, 82/04, 178/04, 38/09.,79/09., 144/12, 94/13. i 153/13),. Zakon o koncesijama
( NN br. broj 143/12), . Odluka o komunalnim djelatnostima koje se mogu obavljati na temelju koncesije u Općini Štitar ( Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br. 4a/10.)
1. Sakupljanje, odvoz, odlaganje i zbrinjavanje komunalnog otpada.
Broj koncesija: 1 koncesija
Rok koncesija: 5 godina (2017.-2022.)
Početak koncesije : 01. travnja 2017.
Procijenjena najniža godišnja naknada: 15.000,00 kuna bez PDV-a.
Pravna osnova za davanje koncesija: Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14, 36/15.) Zakon o koncesijama ( NN br. broj 143/12). i Odluka o komunalnim djelatnostima koje se mogu obavljati na temelju
koncesije u Općini Štitar ( Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br. 4a/10.)
2. Obavljane ukopa pokojnika.
Broj koncesija: 1 koncesija
Rok koncesija: 5 godina (2017.-2022.)
Početak koncesije : 01. travnja 2017.
Procijenjena najniža godišnja naknada: 4.000,00 kuna bez PDV-a.
Pravna osnova za davanje koncesija: Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14, 36/15.) Zakon o koncesijama ( NN br. broj 143/12). i Odluka o komunalnim djelatnostima koje se mogu obavljati na temelju koncesije u Općini Štitar ( Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br. 4a/10.)
3. Crpljenje, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz septičkih, sabirnih i crnih jama.
Broj koncesija: 1 koncesija
Rok koncesija: 5 godina (2017.-2022.)
Početak koncesije : 01. travnja 2017.
Procijenjena najniža godišnja naknada: 5.000,00 kuna bez PDV-a.
Pravna osnova za davanje koncesija: Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14, 36/15.) Zakon o koncesijama ( NN br. broj 143/12). i Odluka o komunalnim djelatnostima koje se mogu obavljati na temelju koncesije u Općini Štitar ( Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br. 4a/10.)
II.
Ovaj Plan stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom vjesniku Vukovarsko-srijemske županije , a primjenjuje se od 01. siječnja 2017. godine.
KLASA: 363-01/16-01/04 UR.BROJ: 2212/09-01-16/02 Štitar, 19. prosinca 2016.
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Zoran Dominković, dr. vet. med.
Temeljem članka 56. Zakona o koncesijama («Narodne novine» broj 143/12) članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj ( regionalnoj ) samoupravi (Narodne novine br. 33/01.,129/05., 60/1., 129/05., 109/07., 125/05. i 36/09., 150/11., 144/12. i 19/13. i 138/15.), članka 35. i 53. Statuta Općine Štitar (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br. 03/13.), Općinsko vijeće Općine Štitar na 32. redovnoj sjednici održanoj 19. prosinca 2016. godine, donijelo je
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 292
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
92
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
92
SREDNJOROČNI (TROGODIŠNJI) PLAN DAVANJA KONCESIJA NA PODRUČJU OPĆINE ŠTITARZA
RAZDOBLJE OD 2017. -2020. GODINE
I U skladu s utvrđenim ustrojem komunalnog gospodarstva i važećim ugovorima o obavljanju komunalnih djelatnosti s određenim koncesionarima, utvrđuje se Srednjoročni (trogodišnji) plan davanja koncesija na području općine Štitar za razdoblje od 2017. -2020. godine, kako slijedi:
1. Sakupljanje, odvoz, odlaganje i zbrinjavanje komunalnog otpada.
Planirani broj koncesija: 1 koncesija
Rok na koji se koncesija daje: 5 godina od dana potpisivanja ugovora o koncesiji.
Procijenjena godišnja naknada: 15.000,00 kuna bez PDV-a
Pravna osnova za davanje koncesija: Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14, 36/15.) Zakon o koncesijama ( NN br. broj 143/12). i Odluka o komunalnim djelatnostima koje se mogu obavljati na temelju koncesije u Općini Štitar ( Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br. 4a/10.)
2. Obavljane ukopa pokojnika. Planirani broj koncesija: 1 koncesija Rok na koji se koncesija daje: 5 godina od dana potpisivanja ugovora o koncesiji. Procijenjena godišnja naknada: 4.000,00 kuna bez PDV-a.
Pravna osnova za davanje koncesija: Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14, 36/15.) Zakon o koncesijama ( NN br. broj 143/12). i Odluka o komunalnim djelatnostima koje se mogu obavljati na temelju koncesije u Općini Štitar ( Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br. 4a/10.)
3. Crpljenje, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz septičkih, sabirnih i crnih jama. Planirani broj koncesija: 1 koncesija Rok na koji se koncesija daje: 5 godina od dana potpisivanja ugovora o koncesiji. Procijenjena godišnja naknada: 5.000,00 kuna bez PDV-a.
Pravna osnova za davanje koncesija: Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14, 36/15.) Zakon o koncesijama ( NN br. broj 143/12). i Odluka o komunalnim djelatnostima koje se mogu obavljati na temelju koncesije u Općini Štitar ( Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br. 4a/10.)
4. Koncesija za obavljanje dimnjačarskih poslova. Broj koncesija: 1 koncesija Rok koncesija: 5 godina od dana potpisivanja ugovora o koncesiji. Procijenjena godišnja naknada: 3.000,00 kuna bez PDV-a.
Pravna osnova za davanje koncesija: Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11144/12, 94/13, 153/13, 147/14, 36/15.), Zakon o koncesijama ( NN br. broj 143/12). i Odluka o komunalnim djelatnostima koje se mogu obavljati na temelju koncesije u Općini Štitar ( Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br. 4a/10.)
II Prema ranije provedenim postupcima davanja koncesija i važećim ugovorima, prioritetno se planira davanje koncesija i potpisivanje ugovora iz područja komunalnih djelatnosti i to onih koje istječu tijekom 2017. godine i koje su u tijeku, odnosno koje se novim natječajnim postupcima nastavljaju.
III Komunalne usluge čije se obavljanje vrši davanjem koncesije fizičkoj ili pravnoj osobi, te uvjeti i mjerila za provedbu javnog poziva ili javnog natječaja i obavijesti o namjeri davanja koncesije za davanje koncesije određeni su Odlukom o utvrđivanju komunalnih djelatnosti koje se obavljaju davanjem koncesije (Vukovarsko-srijemske županije br. 4a/10.)
IV Ovaj Plan davanja koncesija stupa na snagu osmog dana od dana objave u ''Službenom vjesniku'' Vukovarsko-srijemske županije, a primjenjuje se od 01. siječnja 2017. godine.
KLASA: 363-01/16-01/04 UR.BROJ: 2212/09-01-16/01 Štitar, 19. prosinca 2016.
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Zoran Dominković, dr. vet. med.
Na temelju članka 17. stavak 1. Zakona o civilnoj zaštiti (N.N. br. 82/15) i članka 35. Statuta Općine Štitar («Službeni glasnik“ Vukovarsko-srijemske županije broj: 03/13), Općinsko vijeće Općine Štitar, na svojoj 32. sjednici održanoj dana 19. prosinca 2016. godine, donosi:
ZAKLJUČAK O PRIHVAĆANJU ANALIZE STANJA SUSTAVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA ZA 2016. GODINU I DONOŠENJU PLANA RAZVOJA CIVILNE ZAŠTITE ZA
2017. GODINU NA PODRUČJU OPĆINE ŠTITAR
1. Prihvaća se Analiza stanja sustava zaštite i spašavanja na području Općine Štitar u 2016. godini.
2. Donosi se godišnji Plan razvoja sustava civilne zaštite za 2017. godinu u općini Štitar.
3. Oba navedena dokumenta čine sastavni dio ovog Zaključka.
4. Ovaj Zaključak stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije
KLASA:810-03/16-01/02 UR.BROJ:2212/09-01-16/02 Štitar, 19. prosinca 2016. godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Zoran Dominković, dr. vet. med.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 293
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
93
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
93
OPĆINA VOĐINCI AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA
Općinsko vijeće Općine Vođinci na svojoj 24. sjednici održanoj dana 15.12. 2016. godine, temeljem članka 39. Zakona o proračunu (N.N. 87/08, 136/12 i 15/15), te članka 24. Statuta Općine Vođinci ("Službeni vjesnik" VSŽ-e br.11a/13) donosi:
P R O R A Č U N OPĆINE VOĐINCI ZA 2017. GODINU
I PROJEKCIJE ZA 2018. I 2019. GODINU
OPĆI DIO
Članak 1.
Proračun Općine Vođinci za 2017. godinu (u daljnjem tekstu: Proračun) i projekcije za 2018. i 2019. godinu sadrže:
A. RAČUN PRIHODA I RASHODA
O P I S Proračun za
2017. god. Projekcija za 2018. god.
Projekcija za 2019. god.
1. PRIHODI POSLOVANJA 2.749.000,00 2.981.000,00 2.881.000,00 2. PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 414.000,00 414.000,00 414.000,00 3. UKUPNI PRIHODI (1.+ 2.) 3.163.000,00 3.395.000,00 3.295.000,00 4. RASHODI POSLOVANJA 2.417.000,00 2.707.000,00 2.707.000,00 5. RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 746.000,00 688.000,00 588.000,00 6. UKUPNI RASHODI (4.+ 5.) 3.163.000,00 3.395.000,00 3.295.000,00 7. RAZLIKA - VIŠAK / MANJAK PRIHODA (3. - 6.) 0,00 0,00 0,00
B. RAČUN FINANCIRANJA / ZADUŽIVANJA
O P I S Proračun za
2017. god. Projekcija za 2018. god.
Projekcija za 2019. god.
1. PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA 0,00 0,00 0,00 2. IZDACI ZA FINANC. IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA 0,00 0,00 0,00 3. NETO FINANCIRANJE / ZADUŽIVANJE (1.- 2.) 0,00 0,00 0,00
C. VIŠAK / MANJAK PRIHODA
O P I S Proračun za
2017. god. Projekcija za 2018. god.
Projekcija za 2019. god.
1. UKUPNO PRIHODI I PRIMICI 3.163.000,00 3.395.000,00 3.295.000,00
2. UKUPNO RASHODI I IZDACI 3.163.000,00 3.395.000,00 3.295.000,00
3. VIŠAK / MANJAK PRIHODA + / - NETO FINANCIRANJE / ZADUŽIVANJE 0,00 0,00 0,00
Članak 2.
Prihodi i rashodi, te primici i izdaci po ekonomskoj klasifikaciji utvrđuju se u Računu prihoda i rashoda i Računu financiranja u Općinskom proračunu za 2017. godinu i projekcijama za 2018. i 2019. godinu koji se nalaze u privitku ove odluke.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 294
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
94
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
94
PRORAČUN ZA 2017. GODINU OPĆI DIO
Broj Konta VRSTA PRIHODA/PRIMITKA PLANIRANO
UKUPNO PRIHODI/PRIMICI 3.163.000,00
6 Prihodi poslovanja 2.749.000,00
61 Prihodi od poreza 1.116.000,00
611 Porez i prirez na dohodak 1.038.000,00
613 Porezi na imovinu 50.000,00
614 Porezi na robu i usluge 28.000,00
63 Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna 933.000,00
633 Pomoći proračunu iz drugih proračuna 830.000,00
634 Pomoći od izvanproračunskih korisnika 100.000,00
636 Pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan 3.000,00
64 Prihodi od imovine 166.200,00
641 Prihodi od financijske imovine 1.100,00
642 Prihodi od nefinancijske imovine 165.100,00
65 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknad 532.000,00
651 Upravne i administrativne pristojbe 32.000,00
652 Prihodi po posebnim propisima 375.000,00
653 Komunalni doprinosi i naknade 125.000,00
68 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 1.800,00
683 Ostali prihodi 1.800,00
7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 414.000,00
71 Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine 410.000,00
711 Prihodi od prodaje materijalne imovine - prirodnih bogatstava 410.000,00
72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 4.000,00
721 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 4.000,00
Broj Konta VRSTA RASHODA/IZDATKA PLANIRANO
UKUPNO RASHODI/IZDACI 3.163.000,00
3 Rashodi poslovanja 2.417.000,00
31 Rashodi za zaposlene 856.100,00
311 Plaće (Bruto) 698.300,00
312 Ostali rashodi za zaposlene 20.000,00
313 Doprinosi na plaće 137.800,00
32 Materijalni rashodi 935.300,00
321 Naknade troškova zaposlenima 61.400,00
322 Rashodi za materijal i energiju 241.200,00
323 Rashodi za usluge 323.800,00
329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 308.900,00
34 Financijski rashodi 11.700,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 295
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
95
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
95
343 Ostali financijski rashodi 11.700,00
35 Subvencije 10.000,00
352 Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora 10.000,00
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 170.000,00
372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 170.000,00
38 Ostali rashodi 433.900,00
381 Tekuće donacije 333.900,00
386 Kapitalne pomoći 100.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 746.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 646.000,00
421 Građevinski objekti 508.000,00
422 Postrojenja i oprema 35.000,00
426 Nematerijalna proizvedena imovina 103.000,00
45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 100.000,00
451 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 100.000,00
Članak 3.
Rashodi poslovanja i rashodi za nabavu nefinancijske imovine u Proračunu za 2017. godinu u ukupnom iznosu od 3.163.000,00 kn raspoređuju se po korisnicima i programima u posebnom dijelu Proračuna.
PRORAČUN ZA 2017. GODINU POSEBNI DIO
Broj Konta VRSTA RASHODA/IZDATKA PLANIRANO
UKUPNO RASHODI / IZDACI 3.163.000,00
RAZDJEL 100 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 3.163.000,00
GLAVA 10 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 2.739.100,00
Program 1100 PRIPREMA I DONOŠENJE AKATA 209.000,00
Aktivnost A100100 Predstavnička i izvršna tijela 209.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 01 OPĆE JAVNE USLUGE 209.000,00
3 Rashodi poslovanja 209.000,00
32 Materijalni rashodi 189.000,00
322 Rashodi za materijal i energiju 2.000,00
329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 187.000,00
38 Ostali rashodi 20.000,00
381 Tekuće donacije 20.000,00
Program 1110 UPRAVLJANJE JAVNIM FINANCIJAMA 702.200,00
Aktivnost A100100 Rashodi za zaposlene 304.300,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 01 OPĆE JAVNE USLUGE 304.300,00
3 Rashodi poslovanja 304.300,00
31 Rashodi za zaposlene 304.300,00
311 Plaće (Bruto) 246.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 296
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
96
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
96
312 Ostali rashodi za zaposlene 8.000,00
313 Doprinosi na plaće 50.300,00
Aktivnost A100110 Materijalni i financijski rashodi 397.900,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 01 OPĆE JAVNE USLUGE 397.900,00
3 Rashodi poslovanja 397.900,00
32 Materijalni rashodi 388.700,00
321 Naknade troškova zaposlenima 44.400,00
322 Rashodi za materijal i energiju 71.000,00
323 Rashodi za usluge 161.300,00
329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 112.000,00
34 Financijski rashodi 9.200,00
343 Ostali financijski rashodi 9.200,00
Program 1120 KOMUNALNA DJELATNOST 442.000,00
Aktivnost A100100 Održavanje objekata komunalne infrastrukture 110.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 110.000,00
3 Rashodi poslovanja 110.000,00
32 Materijalni rashodi 110.000,00
322 Rashodi za materijal i energiju 75.000,00
323 Rashodi za usluge 35.000,00
Aktivnost A100110 Održavanje javnih površina 293.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 293.000,00
3 Rashodi poslovanja 293.000,00
31 Rashodi za zaposlene 250.000,00
311 Plaće (Bruto) 205.000,00
313 Doprinosi na plaće 45.000,00
32 Materijalni rashodi 43.000,00
322 Rashodi za materijal i energiju 10.000,00
323 Rashodi za usluge 32.500,00
329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 500,00
Aktivnost A100120 Zaštita okoliša 39.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 05 ZAŠTITA OKOLIŠA 39.000,00
3 Rashodi poslovanja 39.000,00
32 Materijalni rashodi 36.000,00
323 Rashodi za usluge 36.000,00
38 Ostali rashodi 3.000,00
381 Tekuće donacije 3.000,00
Program 1130 GOSPODARSTVO 30.000,00
Tekući projekt T100110 Ulaganja u razvoj poljoprivrede 30.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 04 EKONOMSKI POSLOVI 30.000,00
3 Rashodi poslovanja 30.000,00
32 Materijalni rashodi 20.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 297
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
97
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
97
323 Rashodi za usluge 20.000,00
35 Subvencije 10.000,00
352 Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora 10.000,00
Program 1140 ZAŠTITA OD POŽARA I CIVILNA ZAŠTITA 61.000,00
Aktivnost A100100 Zaštita od požara 54.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 03 JAVNI RED I SIGURNOST 54.000,00
3 Rashodi poslovanja 54.000,00
32 Materijalni rashodi 4.000,00
323 Rashodi za usluge 4.000,00
38 Ostali rashodi 50.000,00
381 Tekuće donacije 50.000,00
Aktivnost A100110 Civilna zaštita 7.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 02 OBRANA 7.000,00
3 Rashodi poslovanja 7.000,00
32 Materijalni rashodi 5.000,00
329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 5.000,00
38 Ostali rashodi 2.000,00
381 Tekuće donacije 2.000,00
Program 1150 DRUŠTVENE DJELATNOSTI 448.900,00
Aktivnost A100100 Obrazovanje 76.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 09 OBRAZOVANJE 76.000,00
3 Rashodi poslovanja 76.000,00
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 50.000,00
372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 50.000,00
38 Ostali rashodi 26.000,00
381 Tekuće donacije 26.000,00
Aktivnost A100110 Socijalna skrb 70.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 10 SOCIJALNA ZAŠTITA 70.000,00
3 Rashodi poslovanja 70.000,00
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 60.000,00
372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 60.000,00
38 Ostali rashodi 10.000,00
381 Tekuće donacije 10.000,00
Aktivnost A100120 Kultura 33.400,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 33.400,00
3 Rashodi poslovanja 33.400,00
38 Ostali rashodi 33.400,00
381 Tekuće donacije 33.400,00
Aktivnost A100130 Religija 10.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 10.000,00
3 Rashodi poslovanja 10.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 298
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
98
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
98
38 Ostali rashodi 10.000,00
381 Tekuće donacije 10.000,00
Aktivnost A100140 Šport i rekreacija 170.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 170.000,00
3 Rashodi poslovanja 170.000,00
32 Materijalni rashodi 20.000,00
322 Rashodi za materijal i energiju 10.000,00
323 Rashodi za usluge 10.000,00
38 Ostali rashodi 150.000,00
381 Tekuće donacije 150.000,00
Aktivnost A100150 Ostale društvene djelatnosti 29.500,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 29.500,00
3 Rashodi poslovanja 29.500,00
38 Ostali rashodi 29.500,00
381 Tekuće donacije 29.500,00
Tekući projekt T100100 Demografski razvitak Općine 60.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 10 SOCIJALNA ZAŠTITA 60.000,00
3 Rashodi poslovanja 60.000,00
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 60.000,00
372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 60.000,00
Program 2110 INVESTICIJE ZA POTREBE OPĆINSKE UPRAVE 38.000,00
Kapitalni projekt K100100 Oprema 38.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 01 OPĆE JAVNE USLUGE 38.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 38.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 38.000,00
422 Postrojenja i oprema 35.000,00
426 Nematerijalna proizvedena imovina 3.000,00
Program 2120 INVESTICIJE ZA POTREBE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 508.000,00
Kapitalni projekt K100100 Ceste 228.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 228.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 228.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 228.000,00
421 Građevinski objekti 228.000,00
Kapitalni projekt K100110 Pješačke staze 30.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 30.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 30.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 30.000,00
421 Građevinski objekti 30.000,00
Kapitalni projekt K100120 Vodovod i kanalizacija 100.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 100.000,00
3 Rashodi poslovanja 100.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 299
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
99
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 2
99
38 Ostali rashodi 100.000,00
386 Kapitalne pomoći 100.000,00
Kapitalni projekt K100140 Javna rasvjeta 50.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 50.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 50.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 50.000,00
421 Građevinski objekti 50.000,00
Kapitalni projekt K100180 Nematerijalna proizvedena imovina 100.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 100.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 100.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 100.000,00
426 Nematerijalna proizvedena imovina 100.000,00
Program 2150 INVESTICIJE ZA POTREBE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 200.000,00
Kapitalni projekt K100100 Multifunkcijski dom 200.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 200.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 200.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 200.000,00
421 Građevinski objekti 200.000,00
Program 2190 INVESTICIJE ZA OSTALE POTREBE OPĆINE 100.000,00
Kapitalni projekt K100100 Zgrada DVD-a i KUD-a Vođinci 100.000,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 100.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 100.000,00
45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 100.000,00
451 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 100.000,00
GLAVA 20 PRORAČUNSKI KORISNICI 423.900,00
PRORAČUNSKI KORISNIK 46190 DJEČJI VRTIĆ "MLADOST VOĐINCI" 423.900,00
Program 1151 REDOVNA DJELATNOST PREDŠKOLSKE USTANOVE 423.900,00
Aktivnost A100100 Rashodi za zaposlene 301.800,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 09 OBRAZOVANJE 301.800,00
3 Rashodi poslovanja 301.800,00
31 Rashodi za zaposlene 301.800,00
311 Plaće (Bruto) 247.300,00
312 Ostali rashodi za zaposlene 12.000,00
313 Doprinosi na plaće 42.500,00
Aktivnost A100200 Materijalni i financijski rashodi 122.100,00
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 09 OBRAZOVANJE 122.100,00
3 Rashodi poslovanja 122.100,00
32 Materijalni rashodi 119.600,00
321 Naknade troškova zaposlenima 17.000,00
322 Rashodi za materijal i energiju 73.200,00
323 Rashodi za usluge 25.000,00
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
00
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
00
329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 4.400,00
34 Financijski rashodi 2.500,00
343 Ostali financijski rashodi 2.500,00
Projekcija proračuna OPĆI DIO
BROJ 1 2 3 2/1 3/2 3/1
KONTA VRSTA PRIHODA / PRIMITAKA 2017 2018 2019 INDEX
UKUPNO PRIHODI / PRIMICI 3.163.000,00 3.395.000,00 3.295.000,00 107,3% 97,1% 104,2%
6 Prihodi poslovanja 2.749.000,00 2.981.000,00 2.881.000,00 108,4% 96,6% 104,8%
61 Prihodi od poreza 1.116.000,00 1.116.000,00 1.116.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
63 Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna 933.000,00 1.165.000,00 1.065.000,00 124,9% 91,4% 114,1%
64 Prihodi od imovine 166.200,00 166.200,00 166.200,00 100,0% 100,0% 100,0%
65 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada 532.000,00 532.000,00 532.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
68 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 1.800,00 1.800,00 1.800,00 100,0% 100,0% 100,0%
7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 414.000,00 414.000,00 414.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
71 Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine 410.000,00 410.000,00 410.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 4.000,00 4.000,00 4.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
BROJ 1 2 3 2/1 3/2 3/1
KONTA VRSTA RASHODA / IZDATAKA 2017 2018 2019 INDEX
UKUPNO RASHODI / IZDACI 3.163.000,00 3.395.000,00 3.295.000,00 107,3% 97,1% 104,2%
3 Rashodi poslovanja 2.417.000,00 2.707.000,00 2.707.000,00 112,0% 100,0% 112,0%
31 Rashodi za zaposlene 856.100,00 856.100,00 856.100,00 100,0% 100,0% 100,0%
32 Materijalni rashodi 935.300,00 845.300,00 845.300,00 90,4% 100,0% 90,4%
34 Financijski rashodi 11.700,00 11.700,00 11.700,00 100,0% 100,0% 100,0%
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
01
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
01
35 Subvencije 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 170.000,00 170.000,00 170.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
38 Ostali rashodi 433.900,00 813.900,00 813.900,00 187,6% 100,0% 187,6%
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 746.000,00 688.000,00 588.000,00 92,2% 85,5% 78,8%
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 646.000,00 588.000,00 588.000,00 91,0% 100,0% 91,0%
45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 100.000,00 100.000,00 0,00 100,0% 0,0% 0,0%
Projekcija proračuna POSEBNI DIO
BROJ 1 2 3 2/1 3/2 3/1
KONTA VRSTA RASHODA / IZDATAKA 2017 2018 2019 INDEX
UKUPNO RASHODI / IZDACI 3.163.000,00 3.395.000,00 3.295.000,00 107,3% 97,1% 104,2%
RAZDJEL 100 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 3.163.000,00 3.395.000,00 3.295.000,00 107,3% 97,1% 104,2%
GLAVA 10 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 2.739.100,00 2.971.100,00 2.871.100,00 108,5% 96,6% 104,8%
Program 1100 PRIPREMA I DONOŠENJE AKATA 209.000,00 99.000,00 99.000,00 47,4% 100,0% 47,4%
Aktivnost A100100 Predstavnička i izvršna tijela 209.000,00 99.000,00 99.000,00 47,4% 100,0% 47,4%
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 01 OPĆE JAVNE USLUGE 209.000,00 99.000,00 99.000,00 47,4% 100,0% 47,4%
3 Rashodi poslovanja 209.000,00 99.000,00 99.000,00 47,4% 100,0% 47,4%
32 Materijalni rashodi 189.000,00 99.000,00 99.000,00 52,4% 100,0% 52,4%
38 Ostali rashodi 20.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%
Program 1110 UPRAVLJANJE JAVNIM FINANCIJAMA 702.200,00 702.200,00 702.200,00 100,0% 100,0% 100,0%
Aktivnost A100100 Rashodi za zaposlene 304.300,00 304.300,00 304.300,00 100,0% 100,0% 100,0%
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 01 OPĆE JAVNE USLUGE 304.300,00 304.300,00 304.300,00 100,0% 100,0% 100,0%
3 Rashodi poslovanja 304.300,00 304.300,00 304.300,00 100,0% 100,0% 100,0%
31 Rashodi za zaposlene 304.300,00 304.300,00 304.300,00 100,0% 100,0% 100,0%
Aktivnost A100110 Materijalni i financijski rashodi 397.900,00 397.900,00 397.900,00 100,0% 100,0% 100,0%
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
02
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
02
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 01 OPĆE JAVNE USLUGE 397.900,00 397.900,00 397.900,00 100,0% 100,0% 100,0%
3 Rashodi poslovanja 397.900,00 397.900,00 397.900,00 100,0% 100,0% 100,0%
32 Materijalni rashodi 388.700,00 388.700,00 388.700,00 100,0% 100,0% 100,0%
34 Financijski rashodi 9.200,00 9.200,00 9.200,00 100,0% 100,0% 100,0%
Program 1120 KOMUNALNA DJELATNOST 442.000,00 442.000,00 442.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
Aktivnost A100100 Održavanje objekata komunalne infrastrukture 110.000,00 110.000,00 110.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 110.000,00 110.000,00 110.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
3 Rashodi poslovanja 110.000,00 110.000,00 110.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
32 Materijalni rashodi 110.000,00 110.000,00 110.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
Aktivnost A100110 Održavanje javnih površina 293.000,00 293.000,00 293.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 293.000,00 293.000,00 293.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
3 Rashodi poslovanja 293.000,00 293.000,00 293.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
31 Rashodi za zaposlene 250.000,00 250.000,00 250.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
32 Materijalni rashodi 43.000,00 43.000,00 43.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
Aktivnost A100120 Zaštita okoliša 39.000,00 39.000,00 39.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 05 ZAŠTITA OKOLIŠA 39.000,00 39.000,00 39.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
3 Rashodi poslovanja 39.000,00 39.000,00 39.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
32 Materijalni rashodi 36.000,00 36.000,00 36.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
38 Ostali rashodi 3.000,00 3.000,00 3.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
Program 1130 GOSPODARSTVO 30.000,00 30.000,00 30.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
Tekući projekt T100110 Ulaganja u razvoj poljoprivrede 30.000,00 30.000,00 30.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 04 EKONOMSKI POSLOVI 30.000,00 30.000,00 30.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
3 Rashodi poslovanja 30.000,00 30.000,00 30.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
32 Materijalni rashodi 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
35 Subvencije 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
Program 1140 ZAŠTITA OD POŽARA I CIVILNA ZAŠTITA 61.000,00 61.000,00 61.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
03
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
03
Aktivnost A100100 Zaštita od požara 54.000,00 54.000,00 54.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 03 JAVNI RED I SIGURNOST 54.000,00 54.000,00 54.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
3 Rashodi poslovanja 54.000,00 54.000,00 54.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
32 Materijalni rashodi 4.000,00 4.000,00 4.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
38 Ostali rashodi 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
Aktivnost A100110 Civilna zaštita 7.000,00 7.000,00 7.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 02 OBRANA 7.000,00 7.000,00 7.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
3 Rashodi poslovanja 7.000,00 7.000,00 7.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
32 Materijalni rashodi 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
38 Ostali rashodi 2.000,00 2.000,00 2.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
Program 1150 DRUŠTVENE DJELATNOSTI 448.900,00 448.900,00 448.900,00 100,0% 100,0% 100,0%
Aktivnost A100100 Obrazovanje 76.000,00 76.000,00 76.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 09 OBRAZOVANJE 76.000,00 76.000,00 76.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
3 Rashodi poslovanja 76.000,00 76.000,00 76.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
38 Ostali rashodi 26.000,00 26.000,00 26.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
Aktivnost A100110 Socijalna skrb 70.000,00 70.000,00 70.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 10 SOCIJALNA ZAŠTITA 70.000,00 70.000,00 70.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
3 Rashodi poslovanja 70.000,00 70.000,00 70.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 60.000,00 60.000,00 60.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
38 Ostali rashodi 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
Aktivnost A100120 Kultura 33.400,00 33.400,00 33.400,00 100,0% 100,0% 100,0%
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 33.400,00 33.400,00 33.400,00 100,0% 100,0% 100,0%
3 Rashodi poslovanja 33.400,00 33.400,00 33.400,00 100,0% 100,0% 100,0%
38 Ostali rashodi 33.400,00 33.400,00 33.400,00 100,0% 100,0% 100,0%
Aktivnost A100130 Religija 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
04
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
04
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
3 Rashodi poslovanja 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
38 Ostali rashodi 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
Aktivnost A100140 Šport i rekreacija 170.000,00 170.000,00 170.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 170.000,00 170.000,00 170.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
3 Rashodi poslovanja 170.000,00 170.000,00 170.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
32 Materijalni rashodi 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
38 Ostali rashodi 150.000,00 150.000,00 150.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
Aktivnost A100150 Ostale društvene djelatnosti 29.500,00 29.500,00 29.500,00 100,0% 100,0% 100,0%
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 29.500,00 29.500,00 29.500,00 100,0% 100,0% 100,0%
3 Rashodi poslovanja 29.500,00 29.500,00 29.500,00 100,0% 100,0% 100,0%
38 Ostali rashodi 29.500,00 29.500,00 29.500,00 100,0% 100,0% 100,0%
Tekući projekt T100100 Demografski razvitak Općine 60.000,00 60.000,00 60.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 10 SOCIJALNA ZAŠTITA 60.000,00 60.000,00 60.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
3 Rashodi poslovanja 60.000,00 60.000,00 60.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 60.000,00 60.000,00 60.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
Program 2110 INVESTICIJE ZA POTREBE OPĆINSKE UPRAVE 38.000,00 38.000,00 38.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
Kapitalni projekt K100100 Oprema 38.000,00 38.000,00 38.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 01 OPĆE JAVNE USLUGE 38.000,00 38.000,00 38.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 38.000,00 38.000,00 38.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 38.000,00 38.000,00 38.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
Program 2120 INVESTICIJE ZA POTREBE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 508.000,00 850.000,00 850.000,00 167,3% 100,0% 167,3%
Kapitalni projekt K100100 Ceste 228.000,00 300.000,00 300.000,00 131,6% 100,0% 131,6%
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 228.000,00 300.000,00 300.000,00 131,6% 100,0% 131,6%
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 228.000,00 300.000,00 300.000,00 131,6% 100,0% 131,6%
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 228.000,00 300.000,00 300.000,00 131,6% 100,0% 131,6%
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
05
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
05
Kapitalni projekt K100110 Pješačke staze 30.000,00 50.000,00 50.000,00 166,7% 100,0% 166,7%
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 30.000,00 50.000,00 50.000,00 166,7% 100,0% 166,7%
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 30.000,00 50.000,00 50.000,00 166,7% 100,0% 166,7%
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 30.000,00 50.000,00 50.000,00 166,7% 100,0% 166,7%
Kapitalni projekt K100120 Vodovod i kanalizacija 100.000,00 500.000,00 500.000,00 500,0% 100,0% 500,0%
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 100.000,00 500.000,00 500.000,00 500,0% 100,0% 500,0%
3 Rashodi poslovanja 100.000,00 500.000,00 500.000,00 500,0% 100,0% 500,0%
38 Ostali rashodi 100.000,00 500.000,00 500.000,00 500,0% 100,0% 500,0%
Kapitalni projekt K100140 Javna rasvjeta 50.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 50.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 50.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 50.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%
Kapitalni projekt K100180 Nematerijalna proizvedena imovina 100.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 100.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 100.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 100.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%
Program 2150 INVESTICIJE ZA POTREBE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 200.000,00 200.000,00 200.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
Kapitalni projekt K100100 Multifunkcijski dom 200.000,00 200.000,00 200.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 08 REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA 200.000,00 200.000,00 200.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 200.000,00 200.000,00 200.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 200.000,00 200.000,00 200.000,00 100,0% 100,0% 100,0%
Program 2190 INVESTICIJE ZA OSTALE POTREBE OPĆINE 100.000,00 100.000,00 0,00 100,0% 0,0% 0,0%
Kapitalni projekt K100100 Zgrada DVD-a i KUD-a Vođinci 100.000,00 100.000,00 0,00 100,0% 0,0% 0,0%
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 06 USLUGE UNAPREĐENJA STANOVANJA I ZAJEDNICE 100.000,00 100.000,00 0,00 100,0% 0,0% 0,0%
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 100.000,00 100.000,00 0,00 100,0% 0,0% 0,0%
45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 100.000,00 100.000,00 0,00 100,0% 0,0% 0,0%
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
06
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
06
GLAVA 20 PRORAČUNSKI KORISNICI 423.900,00 423.900,00 423.900,00 100,0% 100,0% 100,0%
PRORAČUNSKI KORISNIK 46190 DJEČJI VRTIĆ "MLADOST VOĐINCI" 423.900,00 423.900,00 423.900,00 100,0% 100,0% 100,0%
Program 1151 REDOVNA DJELATNOST PREDŠKOLSKE USTANOVE 423.900,00 423.900,00 423.900,00 100,0% 100,0% 100,0%
Aktivnost A100100 Rashodi za zaposlene 301.800,00 301.800,00 301.800,00 100,0% 100,0% 100,0%
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 09 OBRAZOVANJE 301.800,00 301.800,00 301.800,00 100,0% 100,0% 100,0%
3 Rashodi poslovanja 301.800,00 301.800,00 301.800,00 100,0% 100,0% 100,0%
31 Rashodi za zaposlene 301.800,00 301.800,00 301.800,00 100,0% 100,0% 100,0%
Aktivnost A100200 Materijalni i financijski rashodi 122.100,00 122.100,00 122.100,00 100,0% 100,0% 100,0%
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 09 OBRAZOVANJE 122.100,00 122.100,00 122.100,00 100,0% 100,0% 100,0%
3 Rashodi poslovanja 122.100,00 122.100,00 122.100,00 100,0% 100,0% 100,0%
32 Materijalni rashodi 119.600,00 119.600,00 119.600,00 100,0% 100,0% 100,0%
34 Financijski rashodi 2.500,00 2.500,00 2.500,00 100,0% 100,0% 100,0%
PLAN RAZVOJNIH PROGRAMA OPĆINE VOĐINCI
ZA RAZDOBLJE OD 2017. DO 2019. GODINE
PRVI DIO (STUPCI A, B, C, D, E, F, G, H i I)
Naziv cilja
Naziv mjera
Organizacijska klasifikacija
Programska klasifikacija
Plan Projekcija
Razdjel Glava Korisnik Program Naziv Programa / Projekta / Aktivnosti 2017. 2018.
Projekt / Aktivnost
UKUPNO KAPITALNI RASHODI : 846.000 1.188.000
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
07
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
07
CIL
J 1.
UČ
INK
OV
ITO
U
PRA
VLJ
AN
JE
RA
ZVO
JEM
O
PĆIN
E
Mje
ra 1
.1. O
sigur
anje
uv
jeta
za
rad
opć
insk
e up
rave
100 10 2110 Program: Investicije za potrebe općinske uprave 38.000 38.000
100 10 K100100 Nabava opreme 38.000 38.000
CIL
J 2. R
AZV
OJ
KO
NK
UR
ENTN
OG
I O
DR
ŽIV
OG
G
OSP
OD
AR
STV
A
Mje
ra 2
.1. J
ačan
je k
omun
alne
in
frast
rukt
ure
100 10 2120 Program: Investicije za potrebe komunalne infrastrukture 508.000 850.000
100 10 K100100 Kapitalni projekt: Ceste 228.000 300.000
100 10 K100110 Kapitalni projekt: Pješačke staze 30.000 50.000
100 10 K100120 Kapitalni projekt: Vodovod i kanalizacija 100.000 500.000
100 10 K100140 Kapitalni projekt: Javna rasvjeta 50.000 0
100 10 K100180 Kapitalni projekt: Nematerijalna proizvedena imovina (prostorni plan) 100.000 0
CIL
J 3. R
AZV
OJ D
RU
ŠTV
ENIH
D
JELA
TNO
STI,
TE
POB
OLJ
ŠAN
JE S
IGU
RN
OST
I I
KV
ALI
TETE
ŽIV
OTA
Mje
ra 3
.1. I
zgra
dnja
i sa
naci
ja o
bjek
ata
za
potre
be d
ruštv
enih
dje
latn
osti
i za
potre
be
zašti
te o
d po
žara
100 10 2150 Program: Investicije za potrebe društvenih djelatnosti 200.000 200.000
100 10 K100100 Kapitalni projekt: Multifunkcijski dom 200.000 200.000
100 10 2190 Program: Investicije za ostale potrebe Općine 100.000 100.000
100 10 K100100 Kapitalni projekt: Zgrada DVD-a i KUD-a Vođinci (rekonstrukcija i proširenje) 100.000 100.000
DRUGI DIO (STUPCI A, B, C, D, E, F, G, J i K)
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
08
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
08
Naziv cilja
Naziv mjera
Organizacijska klasifikacija
Programska klasifikacija Projekcija
Razdjel Glava Korisnik Program Naziv Programa / Projekta / Aktivnosti 2019. Izvori financiranja
Projekt / Aktivnost
UKUPNO KAPITALNI RASHODI : 1.088.000
CIL
J 1. U
ČIN
KO
VIT
O
UPR
AV
LJA
NJE
R
AZV
OJE
M O
PĆIN
E
Mje
ra 1
.1. O
sigur
anje
uv
jeta
za
rad
opć
insk
e up
rave
100 10 2110 Program: Investicije za potrebe općinske uprave 38.000
100 10 K100100 Nabava opreme 38.000 Prihodi od prodaje ili zamjene nefinanc.imovine
CIL
J 2. R
AZV
OJ K
ON
KU
REN
TNO
G I
OD
RŽI
VO
G G
OSP
OD
AR
STV
A
Mje
ra 2
.1. J
ačan
je k
omun
alne
in
frast
rukt
ure
100 10 2120 Program: Investicije za potrebe komunalne infrastrukture 850.000
100 10 K100100 Kapitalni projekt: Ceste 300.000 Pomoći + Opći prihodi i primici
100 10 K100110 Kapitalni projekt: Pješačke staze 50.000 Pomoći
100 10 K100120 Kapitalni projekt: Vodovod i kanalizacija 500.000
Prihodi od prodaje ili zamjene nefinanc.imovine + Pomoći
100 10 K100140 Kapitalni projekt: Javna rasvjeta 0 Opći prihodi i primici
100 10 K100180 Kapitalni projekt: Nematerijalna proizvedena imovina (prostorni plan) 0
Prihodi od prodaje ili zamjene nefinanc.imovine
CIL
J 3. R
AZV
OJ
DR
UŠT
VEN
IH
DJE
LATN
OST
I, T
E PO
BO
LJŠA
NJE
SI
GU
RN
OST
I I
KV
ALI
TETE
ŽI
VO
TA
Mje
ra 3
.1. I
zgra
dnja
i sa
naci
ja o
bjek
ata
za
potre
be d
ruštv
enih
dj
elat
nosti
i za
pot
rebe
za
štite
od
poža
ra 100 10 2150 Program: Investicije za potrebe društvenih djelatnosti 200.000
100 10 K100100 Kapitalni projekt: Multifunkcijski dom 200.000 Prihodi od prodaje ili zamjene nefinanc.imovine
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
09
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
09
100 10 2190 Program: Investicije za ostale potrebe Općine 0
100 10 K100100 Kapitalni projekt: Zgrada DVD-a i KUD-a Vođinci (rekonstrukcija i proširenje) 0 Pomoći + Prihodi od prodaje ili zamjene
nefinancijske imovine
Članak 4.
Ovaj Proračun objavit će se u "Službenom vjesniku" Vukovarsko-srijemske županije, a stupa na snagu 01.siječnja 2017. godine.
Klasa: 400-08/16-01/03 Ur.broj: 2188/14-16-02 Vođinci, 15.12. 2016. godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Pavao Kordić
Na temelju čl.14. Zakona o proračunu («N.N.» br.87/08, 136/12 i 15/15) i članka 24. Statuta Općine Vođinci („Službeni vjesnik“ VSŽ-e br.11a/13) Općinsko vijeće Općine Vođinci na svojoj 24. sjednici održanoj dana 15.12.2016. godine, d o n o s i
O D L U K U o izvršavanju Proračuna Općine Vođinci za 2017. godinu
I – OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom se Odlukom uređuje struktura Proračuna Općine Vođinci za 2017. godinu (u daljnjem tekstu: Proračun), njegovo izvršavanje, upravljanje općinskom imovinom i dugovima, te promjena financiranja tijekom godine.
II – STRUKTURA PRORAČUNA
Članak 2.
Proračun Općine Vođinci za 2017. godinu sastoji se od slijedećih dijelova:
- Općeg dijela Proračuna;
- Posebnog dijela Proračuna;
- Plana razvojnih programa za razdoblje 2017-2019. godine;
- Financijske projekcije za 2018. i 2019. godinu;
Članak 3.
Opći dio Proračuna sastoji se od Računa prihoda i rashoda te Računa financiranja, a Posebni dio sadrži raspored rashoda prema organizacijskoj, ekonomskoj, funkcijskoj i programskoj klasifikaciji.
U Računu prihoda i rashoda iskazani su prihodi poslovanja i prihodi od prodaje nefinancijske imovine, te rashodi poslovanja i rashodi za nabavu nefinancijske imovine.
U Računu financiranja iskazani su primici od financijske imovine i zaduživanja , te izdaci za financijsku imovinu i otplate kredita i zajmova.
Članak 4.
Plan razvojnih programa za razdoblje od 2017. do 2019. godine sadrži rashode za investicije i kapitalne donacije po proračunskim korisnicima, ekonomskoj, lokacijskoj i programskoj klasifikaciji, te izvorima financiranja.
Članak 5.
Projekcija prihoda i rashoda za dvogodišnje razdoblje sadrži prihode i rashode za 2018. i 2019. godinu koji su procijenjeni prema smjernicama i uputama Ministarstva financija.
III – IZVRŠAVANJE PRORAČUNA
Članak 6.
Sredstva se u Proračunu osiguravaju proračunskim korisnicima ( u nastavku teksta: korisnici), koji su u njegovu Posebnom odjelu određeni za nositelje sredstva na pojedinim stavkama.
Članak 7.
Za izvršavanje Proračuna u cjelini je odgovoran nositelj izvršne vlasti – općinski načelnik.
Članak 8.
Proračunska sredstva koristit će se samo za namjene koje su određene Proračunom i to do visine utvrđene u njegovom Posebnom dijelu, na razdjelima i pozicijama, a u svemu prema načelima štednje i racionalnog korištenja ostvarenih sredstava.
Članak 9.
Korisnici smiju preuzimati obveze najviše do visine sredstava osiguranih u Posebnom dijelu Proračuna.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 310
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
10
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
10
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
10
Dodjela sredstava korisnicima vršit će s sukladno njihovim financijskim planovima, za cijelu godinu po mjesecima, vodeći računa o mogućnostima Proračuna.
Proračunski korisnici nemaju obvezu u 2017. godini sredstva iz vlastitog poslovanja uplaćivati u Proračun Općine.
Članak 10.
Općinski načelnik sukladno čl. 46. Zakona o proračunu može izvršiti preraspodjelu sredstava na proračunskim stavkama unutar razdjela ili između razdjela najviše do 5% rashoda i izdataka na stavci koja se umanjuje.
Općinski načelnik će o izvršenoj preraspodjeli polugodišnje izvještavati Općinsko vijeće.
Članak 11.
Pogrešno ili više uplaćeni prihodi u Proračunu vraćaju se uplatiteljima na teret tih prihoda.
IV - PRORAČUNSKA ZALIHA
Članak 12.
Hitni i nepredvidivi rashodi koji se pojave tijekom proračunske godine mogu se podmirivati iz sredstava tekuće zalihe, ako je ona planirana proračunom.
O korištenju sredstava tekuće zalihe odlučuje načelnik općine.
Načelnik može raspolagati sredstvima tekuće zalihe do pojedinačnog iznosa od 3.000,00 kn.
Sredstva tekuće zalihe Proračuna mogu se osim za hitne i nepredviđene rashode koristiti i za izvršenje sudskih odluka.
O korištenju sredstava tekuće zalihe načelnik izvješćuje Općinsko vijeće polugodišnje.
Ako se tijekom godine na temelju propisa smanji nadležnost korisnika što zahtjeva smanjenja sredstava ili korisnik bude ukinut, neutrošena sredstva za njegove izdatke se prenose u tekuću zalihu proračuna.
V – OPĆINSKA IMOVINA, ZADUŽIVANJE, JAMSTVA
Članak 13.
Stanje imovine utvrđuje se jedanput godišnje, prilikom popisa koji je sastavni dio Izvješća na dan 31. prosinca tekuće godine.
Općinski načelnik imenuje Komisiju za popis općinske imovine i donosi Odluku o prihvaćanju Izvješća o obavljenom popisu.
Članak 14.
Proračunom Općine Vođinci za 2017. godinu nije predviđeno zaduživanje i davanje jamstava.
VI – PROMJENA FINANCIRANJA TIJEKOM GODINE
Članak 15.
Proračunska sredstva se koriste samo za namjene koje su predviđene Proračunom i to do visine utvrđene u njegovu Posebnom dijelu, te se ne mogu preraspodijeliti, osim pod uvjetima i na način predviđen ovom Odlukom.
Ako tijekom 2017. godine nastanu nove obveze za Proračun, sredstva za njihovu provedbu mogu se osigurati isključivo na temelju Izmjena i dopuna Proračuna koje donosi Općinsko vijeće Općine Vođinci.
VII – ZAVRŠNA ODREDBA
Članak 16.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u «Službenom vjesniku» Vukovarsko-srijemske županije, a primjenjuje se od 01. siječnja 2017. godine.
Klasa: 400-08/16-01/03 Ur.broj: 2188/14-16-01 Vođinci, 15.prosinca 2016.
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Pavao Kordić
Na temelju članka 24. Statuta Općine Vođinci ("Službeni vjesnik" Vukovarsko-srijemske županije br. 11a/13), Općinsko vijeće Općine Vođinci na svojoj 24. sjednici održanoj dana 15.12.2016.godine donosi
ODLUKU O USVAJANJU STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE
VOĐINCI ZA RAZDOBLJE 2016.-2021.GODINE
Članak 1.
Usvaja se Strategija razvoja Općine Vođinci za razdoblje 2016.-2021.godine (u daljnjem tekstu Strategija).
Članak 2.
Tekst Strategije nalazi se u prilogu ove Odluke i čini njezin sastavni dio.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom vjesniku" Vukovarsko-srijemske županije.
KLASA: 023-01/16-01/05 URBROJ: 2188/14-16-02 Vođinci, 15.12.2016.godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Pavao Kordić
Na temelju čl. 35.stavka 2. i članka 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14) i čl. 24.Statuta Općine Vođinci ("Službeni vjesnik" Vukovarsko-srijemskežupanije, br. 11a/13)
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 311
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
11
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
11
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
11
Općinsko vijeće Općine Vođinci na svojoj 24. sjednici održanoj 15.12.2016. godine, donosi
O D L U K U O RASPOLAGANJU NEKRETNINAMA I
POKRETNINAMA U VLASNIŠTVU OPĆINE VOĐINCI
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovom Odlukom uređuju se način, uvjeti i postupak raspolaganja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Općine Vođinci (u daljnjem tekstu: Općina). Raspolaganje nekretninama i pokretninama u smislu ove Odluke obuhvaća upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu Općine i odlučivanje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina u vlasništvu Općine, izuzev postupka davanja u zakup poslovnih prostora u vlasništvu Općine, davanja u najam stanova u vlasništvu Općine i davanje na privremeno korištenje javnih površina u vlasništvu Općine, koji će biti uređeni posebnim Odlukama.
(2) Ova Odluka ne primjenjuje se na raspolaganje nekretninama kroz postupke dodjele koncesija ili uspostavu odnosa javno-privatnog partnerstva, a koji će se uređivati u skladu s posebnim zakonima.
Članak 2.
(1) Pod raspolaganjem nekretninama podrazumijeva se stjecanje, otuđenje, davanje i primanje na dar nekretnina, davanje u najam, odnosno zakup i drugi načini raspolaganja nekretninama u vlasništvu Općine sukladno zakonskim propisima.
(2) Općina može nekretnine prodati i davati u zakup i na drugi način njima raspolagati na temelju javnog natječaja i uz naknadu tržišne cijene.
(3) Odluke o prodaji, darovanju i založnom terećenju na nekretninama u vlasništvu Općine donosi:
- Općinski načelnik, ako pojedinačna vrijednost tih nekretnina ne prelazi 70.000,00 kn, ako je stjecanje i otuđivanje planirano u proračunu i provedeno u skladu sa zakonskim propisima,
- Općinsko vijeće, ako je pojedinačna vrijednost nekretnina veća od iznosa iz prethodne alineje ovog stavka.
(4) Radnje u postupcima u svezi raspolaganja nekretninama u vlasništvu Općine iz ove Odluke provodi Jedinstveni upravni odjel Općine Vođinci(u daljnjem tekstu: Jedinstveni upravni odjel).
Članak 3.
(1) Općinski načelnik i Općinsko vijeće Općine upravljaju nekretninama u vlasništvu Općine pažnjom dobrog gospodara, na načelima zakonitosti, svrsishodnosti i ekonomičnosti, u interesu stvaranja uvjeta za gospodarski razvoj Općine, za osiguranje društvenih i drugih interesa, te za probitak i socijalnu sigurnost stanovnika Općine, te donosi odluke o stjecanju i otuđenju nekretnina.
Članak 4.
(1) Za osiguranje društvenih, kulturnih, ekoloških, sportskih i drugih interesa, te za probitak i socijalnu sigurnost svojih
stanovnika općina može dati na korištenje nekretnine u vlasništvu općine, udrugama čije je djelovanje u skladu sa važećim Zakonom o udrugama.
Članak 5.
(1) Ukoliko je Općina iz posebnih razloga zainteresirana za stjecanje točno određenih nekretnina (npr. za potrebe izgradnje građevina i opreme komunalne infrastrukture, očuvanja kulturne baštine, razvoj poduzetništva prema posebnim programima i sl.) u stjecanju vlasništva te nekretnine primijenit će se postupak izravne pogodbe uzimajući u obzir tržišnu vrijednost nekretnine.
(2) Zamjena nekretnina, kao način stjecanja i istovremeno otuđivanja nekretnina, obavit će se prvenstveno na temelju javnog natječaja, a iznimno izravnom pogodbom u slučaju iz prethodnog stavka ovog članka vodeći računa o tržišnoj vrijednosti nekretnina koje su predmet zamjene.
(3) Dijelovi ulica, trgova i drugih javnih površina mogu se davati u zakup na određeno vrijeme samo ako se time bitno ne narušava osnovna namjena tih prostora.
(4) Zakup dijelova ulica, trgova i drugih javnih površina određuje se posebnom općinskom Odlukom.
Članak 6.
(1) Nekretnine u vlasništvu Općine prodaju se putem javnog natječaja prikupljanjem pisanih ponuda ili usmenim javnim nadmetanjem pod uvjetima propisanim ovom Odlukom.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka raspolaganje i stjecanje imovine može se vršiti izravnom pogodbom kada je to zakonom i ovom Odlukom propisano.
Članak 7.
(1) Početnu cijenu u postupku provođenja natječaja utvrđuje:
- Općinski načelnik ako pojedinačna vrijednost tih nekretnina ne prelazi 70.000,00 kuna, ako je stjecanje i otuđivanje planirano u proračunu i provedeno u skladu sa zakonskim propisima,
- Općinsko vijeće ako je pojedinačna vrijednost nekretnina veća od iznosa iz prethodne alineje ovog stavka u odluci o raspisivanju natječaja.
(2) Cijena iz prethodnih stavaka utvrđuje se u pravilu prema podacima Porezne uprave, ili na temelju prethodno pribavljenog stručnog nalaza i mišljenja ovlaštenog sudskog vještaka odgovarajuće struke, polazeći od cijene koja se može postići na slobodnom tržištu za nekretninu sličnih osobina s obzirom na kvalitetu, lokaciju, namjenu i slično.
(3) U slučajevima kada je to posebnim zakonima propisano, prodaja, davanje u zakup ili davanje prava građenja na nekretninama mogu se realizirati pod komercijalnim ili pogodovanim uvjetima
Članak 8.
(1) Kupac je dužan kupoprodajnu cijenu, u pravilu, platiti najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja ugovora. U slučaju zakašnjenja u plaćanju ugovorene cijene, kupac je dužan uz kupoprodajnu cijenu platiti zakonsku zateznu kamatu za vrijeme zakašnjenja.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 312
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
12
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
12
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
12
(2) Općinski načelnik, odnosno Općinsko vijeće sukladno Zakonu i Statutu Općine te ovoj Odluci, za nekretnine veće vrijednosti, može odobriti plaćanje kupoprodajne cijene u najviše 6 (šest) obroka bez plaćanja kamata ukoliko kupac pravovremeno plati svaki obrok. U slučaju kašnjenja u plaćanju pojedinog obroka kod plaćanja sljedećeg obroka će se zaračunati zakonska zatezna kamata. Uvjeti plaćanja kupoprodajne cijene u obrocima moraju biti objavljeni u natječaju o prodaji nekretnine.
(3) Pravo vlasništva na kupljenoj nekretnini kupac stječe uknjižbom u zemljišnim knjigama nakon što je u potpunosti podmirio sve obveze prema Općini utvrđene kupoprodajnim ugovorom.
(4) Ukoliko se kupoprodajna cijena isplaćuje u obrocima, na zahtjev kupca, Općinski načelnik, odnosno Općinsko vijeće sukladno Zakonu i Statutu Općine te ovoj Odluci, može dozvoliti uknjižbu prava vlasništva i prije isplate kupoprodajne cijene uz uknjižbu prava zaloga na nekretnini koja je predmet kupoprodaje u visini iz kupoprodajnog ugovora, u korist Općine.
Članak 9.
(1) Jedinstveni upravni odjel Općine dužan je voditi ažurno evidenciju o plaćanju kupoprodajne cijene i eventualnih kamata kod prodaje nekretnina, te naplate zakupnina i najamnina za nekretnine date u zakup, odnosno najam. Za stanove i poslovne prostore te druge nekretnine u vlasništvu Općine, Jedinstveni upravni odjel Općine dužan je voditi pojedinačne dosjee s ugovorom ili drugom osnovom stjecanja vlasništva nekretnine, vlasničkim listom, preslikom katastarskog plana te ugovore, odluke, rješenja i druge akte koji su osnova stjecanja izrečenih prava drugih osoba na predmetnoj nekretnini.
Članak 10.
(1) Darovanjem se stječu nekretnine koje vlasnik bez naknade predaje Općini.
(2) Nasljeđivanjem se stječu nekretnine temeljem rješenja o nasljeđivanju kojim se u ostavinskim postupcima Općini uručuje imovina bez nasljednika (ošasna imovina).
(3) Općina će prihvatit darovanje i nasljeđivanje, osim u spornim slučajevima, te preuzeti obaveze koje proizlaze iz prihvaćanja darovanja ili nasljeđivanja.
II. NATJEČAJ ZA PRODAJU NEKRETNINA
Članak 11.
(1) Natječaj za prodaju nekretnina u vlasništvu Općine može se provesti:
- usmenim javnim nadmetanjem - natjecatelji se javno usmeno nadmeću o visini kupoprodajne cijene,
- pisanim javnim nadmetanjem - javno prikupljanje ponuda gdje natjecatelji predaju ponude u zatvorenim omotnicama.
Članak 12.
(1) Natječaj obvezno sadrži:
- adresu i opis nekretnine,
- početni iznos kupoprodajne cijene,
- namjenu nekretnine, ako je određena,
- iznos i način plaćanja jamčevine,
- rok za zaključenje ugovora, način i rok plaćanja kupoprodajne cijene.
- mogućnost i vrijeme uvida nekretnine,
- mjesto i vrijeme javnog otvaranja ponuda, odnosno usmenog nadmetanja,
- adresu i vrijeme dostave ponude (kod pismene ponude), odnosno prijave (kod usmenognadmetanja),
- mogućnost obročnog plaćanja kupoprodajne cijene.
(2) Natječaj može sadržavati i druge uvjete i podatke o nekretnini koja je predmet natječaja.
Članak 13.
(1) Jamčevina za učešće u natječaju iznosi najmanje 5 % od početne cijene nekretnine i uplaćuje se prije početka otvaranja ponuda, odnosno usmenog nadmetanja u korist općinskog proračuna
Članak 14.
(1) Rok za podnošenje ponuda, odnosno prijava je najmanje 8 (osam) dana od dana objave natječaja. Javno nadmetanje, odnosno otvaranje ponuda mora se provesti u roku od najduže 8 (osam) dana od isteka roka za podnošenje ponuda, odnosno prijava.
(2) Natjecateljima koji nisu uspjeli u postupku natječaja jamčevina će se vratiti u roku od 8 (osam) dana od dana okončanja postupka natječaja.
(3) Natjecatelju koji uspije u natječaju, jamčevina se uračunava u ponuđenu cijenu.
(4) Natjecatelj koji uspije u natječaju i naknadno odustane od zaključenja ugovora, nema pravo na povrat jamčevine.
Članak 15.
(1) Natječajni postupak za prodaju nekretnina provodi Povjerenstvo za javnu nabavu (dalje u tekstu: Povjerenstvo) koje imenuje :
- Općinski načelnik, ako pojedinačna vrijednost tih nekretnina ne prelazi 70.000,00 kuna, ako je stjecanje i otuđivanje planirano u proračunu i provedeno u skladu sa zakonskim propisima,
- Općinsko vijeće, ako je pojedinačna vrijednost nekretnina veća od iznosa iz prethodne alineje ovog stavka.
(2) Povjerenstvo ima predsjednika i 2 (dva) člana.
Usmeno javno nadmetanje
Članak 16.
(1) Kad se prodaja nekretnina vrši usmenim javnim nadmetanjem natječajni postupak provodi se na mjestu i u vrijeme koje je objavljeno natječajem. Povjerenstvo zaprima prijave, utvrđuje potpunost i ispravnost prijava o čemu donosi odluku koju odmah javno objavljuje. Javno nadmetanje provodi se pojedinačno usmenom ponudom za svaku nekretninu
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 313
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
13
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
13
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
13
povećanjem početnog iznosa odnosno zadnje ponude. Usmeno nadmetanje okončat će se po isteku dvije (2) minute od davanja zadnje najpovoljnije ponude. O najpovoljnijoj ponudi izjasnit će se na upit Povjerenstva osoba koja ispunjava uvjete za ostvarivanje prava prvenstva kupnje, nakon čega se utvrđuje najpovoljniji natjecatelj.
(2) Ukoliko se na natječaj prijavi samo jedan natjecatelj Općinski načelnik, odnosno Općinsko vijeće može odrediti da se nekretnina proda tom natjecatelju ili da se natječaj ponovi.
(3) Prije početka usmenog javnog nadmetanja stručno povjerenstvo koje provodi postupak odredit će minimalni iznos svakog povećanja ponude, a koji iznosi najmanje 500,00 kuna.
(4) Za natjecatelja, koji nije pristupio nadmetanju u objavljenom vremenu i mjestu nadmetanja, smatra se da je odustao od prijave za natječaj.
(5) Ako ponuditelj koji je u smislu prethodnog stavka stekao pravo na kupnju nekretnine, odustane od sklapanja ugovora o kupnji, gubi pravo na povrat jamčevine.
(6) S utvrđenim najpovoljnijim natjecateljem će se u roku od 30 (trideset) dana po zaključenju usmenog nadmetanja sklopiti ugovor o prodaji.
(7) O usmenom nadmetanju vodi se zapisnik koji potpisuju prisutni članovi stručnog povjerenstva i zapisničar. Zapisnik se dostavlja sudionicima natječaja na njihov zahtjev.
Pisano javno nadmetanje
Članak 17.
(1) Ponude za pisano javno nadmetanje se dostavljaju poštom preporučeno ili osobno na adresu Općina Vođinci, J.J.Strossmayera 198, Vođinci, u zatvorenom omotu s naznakom «Ponuda za natječaj - ne otvaraj».
(2) Natjecatelji koji su podnijeli ponude u postupku pisanog javnog nadmetanja imaju pravo biti nazočni otvaranju ponuda.
(3) Otvaranje ponuda vrši Povjerenstvo za javnu nabavu.
(4) Povjerenstvo će na sjednici najprije utvrditi da li je natječaj propisno objavljen, koliko je ponuda pristiglo i da li su ponude predane u roku. Nakon toga će se pristupiti otvaranju ponuda prema redoslijedu prispijeća, a o čemu se sastavlja zapisnik Povjerenstva.
(5) Na temelju zapisnika iz prethodnog stavka, Povjerenstvo predlaže Općinskom načelniku, odnosno Općinskom vijeću donošenje odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja za svaku pojedinu nekretninu, odnosno o neprihvaćanju niti jedne ponude.
Članak 18.
(1) Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja za nekretninu za koju je raspisan natječaj za prodaju sukladno ovoj Odluci na prijedlog Povjerenstva, donosi:
- Općinski načelnik ako prodajna cijena iz članka 6. stavka 1. ove Odluke te nekretnine ne prelazi 70.000,00 kuna, ako je stjecanje i otuđivanje planirano u proračunu i provedeno u skladu sa zakonskim propisima,
- Općinsko vijeće ako prodajna cijena prelazi 70.000,00 kuna, na temelju koje se zaključuje ugovor o prodaji nekretnine iz natječaja.
(2) Povjerenstvo može, bez navođenja razloga, predložiti Općinskom načelniku, odnosno Općinskom vijeću da ne prihvati niti jednu ponudu.
Članak 19.
(1) Zakašnjele, neuredne i nepotpune (bez dokaza o uplati jamčevine, bez točno određene cijene i sl.), ili na drugi način protivne uvjetima iz natječaja podnesene ponude, Općinski načelnik, odnosno Općinsko vijeće, na prijedlog Povjerenstva odbacit će Odlukom.
(2) U slučaju da dva ili više natjecatelja ponude istu cijenu, a i u drugim uvjetima iz natječaja su dali iste ponude, usmenim nadmetanjem između tih natjecatelja će se utvrditi najpovoljnija ponuda.
(3) O postupku otvaranja ponuda vodi se zapisnik koji potpisuju svi prisutni članovi Povjerenstva i zapisničar. Zapisnik se dostavlja sudionicima natječaja na njihov zahtjev.
PRODAJA NEKRETNINA IZRAVNOM POGODBOM
Članak 20.
(1) Nekretnine u vlasništvu Općine se mogu bez natječaja prodati samo u zakonom i ovom Odlukom predviđenim slučajevima.
(2) Izravnom pogodbom može se prodati građevinsko zemljište i ostale nekretnine u vlasništvu Općine:
- u slučaju dvije uzastopne neuspjele prodaje putem natječaja,
- radi izgradnje vjerskih objekata, ustanova iz oblasti predškolskog odgoja, školskih ustanova, ustanova iz oblasti kulture i zdravstva, te izgradnje športskih objekata,
- radi izgradnje objekata komunalne infrastrukture,
- radi prodaje građevinskog zemljišta koje služi redovitoj uporabi zgrade,
- radi formiranja neizgrađene građevinske čestice u skladu s lokacijskom dozvolom ili detaljnim planom uređenja, ako taj dio ne prelazi 20% površine planirane građevinske čestice te u ostalim slučajevima propisanim zakonom.
ZASNIVANJE PRAVA NA NEKRETNINAMA U VLASNIŠTVU OPĆINE
a) Stvarna služnost
Članak 21.
(1) Stvarna služnost na nekretninama u vlasništvu Općine može se zasnovati:
- ako je to nužno za odgovarajuće korištenje povlaštene nekretnine,
- ako se time bitno ne ugrožava normalno korištenje povlaštene nekretnine u vlasništvu Općine,
- ako se Općini isplati odlukom o zasnivanju služnosti utvrđena naknada.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 314
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
14
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
14
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
14
(2) Visinu naknade utvrđuje Općinsko vijeće.
(3) Za određivanje visine naknade Općinsko vijeće može tražiti i mišljenje ovlaštenog sudskog vještaka određene struke.
(4) Ako se služnost zasniva radi postavljanja komunalnih uređaja i instalacija od interesa za Općinu i građane Općine, Općinsko vijeće može odobriti zasnivanje služnosti za njihovo postavljanje bez naknade.
(5) O zasnivanju služnosti Općina i predlagatelj zaključuju ugovor.
b) Pravo građenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu
Članak 22.
(1) Pravo građenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu u vlasništvu Općine zasniva se ugovorom. Odobrenje za zasnivanje i uvjete zasnivanja prava građenja utvrđuje se posebnom odlukom Općinsko vijeće.
(2) Pravo građenja osniva se uz određenu naknadu, a iznimno se može osnovati bez naknade ako se osniva u korist trgovačkih društava i ustanova u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Općine.
c) Založno pravo
Članak 23.
(1) Založno pravo (hipoteka) na nekretninama u vlasništvu Općine može se dozvoliti samo ako je to u izravnom interesu za ostvarivanje funkcija Općine, kao i u interesu trgovačkih društava, ustanova i drugih subjekata u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Općine.
(2) Odluku o zasnivanju založnog prava donosi Općinski načelnik, odnosno Općinsko vijeće sukladno Zakonu i Statutu Općine te ovoj Odluci.
Zakup neizgrađenog građevinskog zemljišta
Članak 24.
(1) Neizgrađeno građevinsko zemljište (u daljnjem tekstu: zemljište) u svom vlasništvu Općina može dati u zakup pravnim i fizičkim osobama u svrhu privremenog korištenja tog zemljišta do njegovog privođenja namjeni određenoj dokumentom prostornog uređenja odnosno lokacijskom dozvolom.
(2) Na zemljištu koje je predmet zakupa nije dozvoljena gradnja građevine niti izvođenje drugih radova za koje je potrebno ishoditi rješenje o uvjetima građenja, lokacijsku dozvolu i/li bilo koji drugi akt kojim se odobrava građenje.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, na zemljištu koje se daje u zakup radi korištenja zemljišta za postavu infrastrukturnih objekata, uređaja i opreme; radi uređenja i korištenja zemljišta kao parkirališnog prostora i radi uređenja i korištenja zemljišta za prodajnu namjenu, otvoreni skladišni prostor i slične namjene, dozvoljeno je izvođenje građevinskih radova koji su nužni radi privođenja namjeni koja je svrha zakupa.
Zakup zemljišta u vlasništvu Općine
Članak 25.
(1) Zemljište u vlasništvu Općine može se dati u zakup fizičkim i pravnim osobama u svrhu privremenog korištenja tog zemljišta putem javnog natječaja, do donošenja odluke o privođenju namjeni određenoj prostorno planskom dokumentacijom. Natječaj se objavljuje u jednom od javnih glasila (službenom, dnevnom, tjednom ili lokalnom listu) i na službenim web stranicama Općine:
- radi privremenog korištenja zemljišta za poljoprivrednu obradu,
- u druge svrhe (uređenje parkirališnog prostora, okoliša ili zadovoljenja sličnih interesa općine.)
(2) U slučaju iz stavka 1. točke 1. ovog članka zemljište se daje u zakup radi sprečavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, uz uvjet da se na istom ne smiju podizati trajni nasadi već se može koristiti za jednogodišnje ratarske kulture.
(3) Na zemljištu koje je predmet zakupa nije dozvoljena promjena namjene, gradnja građevine niti izvođenje drugih radova.
(4) Iznimno od st. 3. ovog članka, na zemljištu koje se daje u zakup radi uređenja i korištenja zemljišta kao parkirališnog prostora, otvorenog skladišnog prostora ili uređenje zelenih površina, za poljoprivrednu obradu i slične namjene, uz prethodnu suglasnost Općine, dozvoljeno je izvođenje građevinskih radova koji su nužni radi privođenja namjeni koja je svrha zakupa, bez prava na povrat troškova ulaganja. Uz zahtjev za odobrenje, zakupnik je dužan priložiti i odgovarajuću tehničku dokumentaciju (idejno rješenje, hortikulturno rješenje i sl.).
(5) Ako je predmet zakupa dio zemljišne čestice, uz zahtjev je potrebno dostaviti skicu prijedloga korištenja zemljišta, izrađenu po ovlaštenom geodetu.
Članak 26.
(1) Trajanje zakupa određuje se ugovorom kojeg zaključuju Općina i zakupnik.
(2) Ugovorom iz stavka 1. ovog članka utvrdit će se pravo Općine da jednostrano raskine ugovor kada zakupnik ne koristi zemljište u skladu sa svrhom zakupa.
(3) Također, općina će jednostrano raskinuti ugovor u slučaju potrebe privođenja zemljišta namjeni određenoj dokumentom prostornog uređenja prije isteka vremena trajanja zakupa, uzobvezu zakupnika da sa zemljišta ukloni sve građevine, uređaje i nasade te zemljište preda u posjed Općini bez prava na naknadu za uložena sredstva ili naknadu štete.
(4) Rokovi u kojem zakupnik treba izaći iz posjeda iz stavaka 2. i 3. ovog članka utvrdit će se odredbama u ugovoru.
Članak 27.
(1) Odluku o raspisivanju natječaja donosi Općinski načelnik.
(2) Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja za nekretninu za koju je raspisan natječaj za zakup sukladno ovoj Odluci na prijedlog Povjerenstva, donosi:
Općinski načelnik ako prodajna cijena iz članka 6. stavka 1. ove Odluke te nekretnine ne prelazi 70.000,00 kuna,
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 315
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
15
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
15
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
15
ako je stjecanje i otuđivanje planirano u proračunu i provedeno u skladu sa zakonskim propisima,
Općinsko vijeće ako prodajna cijena prelazi 70.000,00 kuna, na temelju koje se zaključuje ugovor o prodaji nekretnine iz natječaja.
(3)Postupak otvaranja, pregleda i ocjene ponuda provodi Povjerenstvo za zakup zemljišta u vlasništvu općine koje imenuje Općinsko vijeće.
Članak 28.
(1) Ugovor o zakupu sklapa se na rok ne duži od 10 godina.
(2) Općinski načelnik može odobriti stupanje u prava i obveze dosadašnjeg zakupnika slijedećim osobama:
- supružniku ili djeci (zakupnikovim usvojenicima i pastorcima), ako zakupnik umre ili ode u mirovinu,te zasnuje radni odnos kod drugog pravnog subjekta, pod uvjetom da nastave obrt iste ugovorene djelatnosti,
- pravnoj osobi nastaloj promjenom pravnog položaja dosadašnjeg zakupnika, ako su zakupnik, bračni drug ili djeca zakupnika jedini osnivači, pod uvjetom da dostave dokaz o pravnom sljedništvu i nastave obavljati ugovorenu djelatnost.
(3) Ugovor će se raskinuti ukoliko zakupnik niti nakon opomene ne plati ugovornu zakupninu, a prema posebnoj odluci općinskog načelnika.
Članak 29.
(1) Ako je predmet zakupa poljoprivredno zemljište u vlasništvu Općine na odgovarajući način, za određivanje prava prvenstva, kriterija i mjerila za odabir najpovoljnije ponude primjenjuju se odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
(2) Zakupnik se uvodi u posjed zakupljenog zemljišta na dan zaključenja ugovora, ukoliko ugovorom nije drugačije određeno.
Raspolaganje pokretninama
Članak 30.
(1) Odredbe ove Odluke analogno se primjenjuju i na raspolaganje pokretnina u vlasništvu Općine. Općinski načelnik može zavisno o vrijednosti pokretnine donijeti odluku da se natječaj o raspolaganju pokretnina objavi na oglasnoj ploči Općine i službenim web stranicama Općine te da se početna cijena za pokretninu utvrdi u visini njezine knjigovodstvene vrijednosti.
Članak 31.
(1) U postupku predlaganja i donošenja pojedinačnih akata te zaključivanju pravnih poslova u vezi nekretnina u vlasništvu Općine, Općinski načelnik i Općinsko vijeće polazit će od ove Odluke vodeći računa da se odgovarajuće odredbe unesu u akt koji se donosi odnosno ugovore koji se zaključuju. Svi poslovi u provedbi ove Odluke i po okončanju postupka povjeravaju se Općinskom načelniku koji u ime i za račun Općine zaključuje ugovore, sporazume i druge akte, osim za one poslove koji su izrijekom dani u nadležnost drugom tijelu.
Članak 32.
(1) Na sve odredbe kojima se uređuje način, uvjeti i postupak raspolaganja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Općine, a koje nisu navedene u ovoj Odluci primjenjivat će se odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
Članak 33.
(1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom vjesniku" Vukovarsko-srijemske županije.
KLASA: 940-01/16-01/02 URBROJ: 2188/14-16-01 Vođinci, 15. prosinac 2016.godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Pavao Kordić
Na temelju članka 24. Statuta Općine Vođinci ("Službeni vjesnik" Vukovarsko-srijemske županije, br. 11a/13) i članka 12. stavak 15. Pravilnika o provedbi Mjere 07 "Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima" iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. ("Narodne novine" br. 71/16) Općinsko vijeće Općine Vođinci na svojoj 24. sjednici održanoj dana 15.12.2016. godine donosi
O D L U K U o davanju suglasnosti za provedbu ulaganja u tehničko
održavanje i rekonstrukciju ceste i pješačke staze u Vinogradskoj ulici u Vođincima
Članak 1.
Ovom Odlukom daje se suglasnost Općini Vođinci, J.J.Strossmayera 198, Vođinci, OIB: 48324542898, za provedbu ulaganja na području jedinice lokalne samouprave - Općine Vođinci za investiciju (projekt) "Tehničko održavanje i rekonstrukcija cestei pješačke staze u Vinogradskoj ulici, na k.č. broj 981, 1834 i 660 k.o. Vođinci (Vođinci, Vinogradska ulica)" koje se odnosi na postojeću nerazvrstanu cestu.
Članak 2.
Ova suglasnost se daje u svrhu prijave Općine Vođinci na natječaj iz Mjere 07 "Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima", Podmjera 7.2., Tip operacije 7.2.2. Ulaganje u građenje nerazvrstanih cesta iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., a radi ostvarivanja bespovratne potpore za provedbu investicije (projekta) "Tehničko održavanje i rekonstrukcija ceste i pješačke staze u Vinogradskoj ulici, na k.č. broj 981, 1834 i 660 k.o. Vođinci (Vođinci, Vinogradska ulica)".
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom vjesniku" Vukovarsko-srijemske županije.
KLASA: 023-01/16-01/05 URBROJ:2188/14-16-03 Vođinci, 15. prosinca 2016.godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Pavao Kordić
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 316
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
16
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
16
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
16
Na temelju članka 13. stavka 4. Zakona o grobljima ("Narodne novine" br.19/98 i 50/12), članka 32. Odluke o grobljima ("Službeni vjesnik" Vukovarsko-srijemske županije br. 03/16) i članka 24. Statuta Općine Vođinci ("Službeni vjesnik" Vukovarsko-srijemske županije br. 11a/13), Općinsko vijeće Općine Vođinci na svojoj 24.sjednici održanoj dana 15.12.2016.godine donijelo je
IZMJENU ODLUKE o visini grobnih naknada
Članak 1.
U Odluci o visini grobnih naknada ("Službeni vjesnik" Vukovarsko-srijemske županije, broj 09/16 od 27. listopada 2016.godine) članak 3. mijenja se i glasi:
(1) Za groblje u Vođincima, utvrđuju se visine naknada iz članka 1. ove Odluke kako slijedi:
Cijena
godišnja grobna naknada za jednostruko grobno mjesto 40,00 kn
godišnja grobna naknada za dvostruko grobno mjesto 80,00 kn
godišnja grobna naknada za višestruko grobno mjesto 120,00 kn
godišnja grobna naknada za jednostruku grobnicu 40,00 kn
godišnja grobna naknada za dvostruku grobnicu 80,00 kn
godišnja grobna naknada za višestruku grobnicu 120,00 kn
godišnja grobna naknada za dječje grobno mjesto/grobnicu 12,00 kn
jednokratna naknada za dodjelu na korištenje jednog grobnog mjesta 400,00 kn
Naknada izvođaču radova za izgradnju grobnice i spomenika u istom članku ostaje neizmijenjena.
Članak 2.
U ostalom dijelu Odluka o visini grobnih naknada ostaje neizmijenjena.
Članak 3.
Ove Izmjene Odluke stupaju na snagu danom donošenja, a objaviti će se u "Službenom vjesniku" Vukovarsko-srijemske županije.
KLASA:363-02/16-01/02 URBROJ:2188/14-16-03 Vođinci,15.12.2016.godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Pavao Kordić
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 317
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
17
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
17
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
17
OPĆINA VRBANJA AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA
Na temelju članka 39. st. 2 i čl. 43. Zakona o Proračunu ("Narodne novine 87/08, 136/12 i 15/15), te članka 30. Statuta Općine Vrbanja ("Službeni vjesnik" Vukovarsko-srijemske Županije br. 5/13) i članka 27. Poslovnika Općinskog vijeća Vrbanja, Općinsko vijeće Vrbanja na svojoj 30. sjednici održanoj dana 05. prosinca 2016. godine, d o n i j e l o j e :
ODLUKU O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRORAČUNA
OPĆINE VRBANJA ZA 2016. GODINU
I. OPĆI DIO
Članak 1.
U Proračunu Općine Vrbanja za 2016. godinu (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije br. 13/15), članak 1. mijenja se i glasi: "Proračun Općine Vrbanja za 2016. godinu sastoji se od :
PROMJENA
PLANIRANO IZNOS (%) NOVI IZNOS
A. RAČUN PRIHODA I RASHODA
Prihodi poslovanja 13.405.022,02 402.061,51 3,00 13.807.083,53
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 1.360.000,00 -255.800,00 -18,81 1.104.200,00
Rashodi poslovanja 8.919.690,41 -325.061,08 -3,64 8.594.629,33
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 5.741.164,38 471.322,59 8,21 6.212.486,97
RAZLIKA - MANJAK 104.167,23 0,00 0,00 104.167,23
B. RAČUN ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA
Primici od financijske imovine i zaduživanja 95.832,77 0,00 0,00 95.832,77
Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00
NETO ZADUŽIVANJE/FINANCIRANJE -104.167,23 0,00 0,00 -104.167,23
VIŠAK/MANJAK + NETO ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA 0,00 0,00 0,00 0,00
Članak 2.
Članak 2. mijenja se i glasi: “Prihodi i izdaci po pozicijama, broju konta, odjeljcima i osnovnim računima utvrđuju se u računu prihoda i rashoda, a primici i izdaci po skupinama, podskupinama, odjeljcima i osnovnim računima utvrđuju se računom financiranja u općem i posebnom dijelu Proračuna za 2016. godinu kako slijedi:
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
18
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
18
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
18
BROJ PROMJENA
KONTA VRSTA PRIHODA / PRIMITAKA PLANIRANO IZNOS (%) NOVI IZNOS
9221 Višak prihoda 100.000,00 0,00 0,00 100.000,00
UKUPNO PRIHODI / PRIMICI 14.860.854,79 146.261,51 0,98 15.007.116,30
6 Prihodi poslovanja 13.405.022,02 402.061,51 3,00 13.807.083,53
61 Prihodi od poreza 1.975.100,00 750.000,00 37,97 2.725.100,00
611 Porez i prirez na dohodak 1.600.000,00 900.000,00 56,25 2.500.000,00
6111 Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada 1.600.000,00 900.000,00 56,25 2.500.000,00
612 Porez na dobit 100,00 0,00 0,00 100,00
6121 Porez na dobit od poduzetnika 100,00 0,00 0,00 100,00
613 Porezi na imovinu 300.000,00 -150.000,00 -50,00 150.000,00
6134 Povremeni porezi na imovinu 300.000,00 -150.000,00 -50,00 150.000,00
614 Porezi na robu i usluge 75.000,00 0,00 0,00 75.000,00
6142 Porez na promet 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00
6145 Porezi na korištenje dobara ili izvođenje aktivnosti 45.000,00 0,00 0,00 45.000,00
64 Prihodi od imovine 485.000,00 -27.000,00 -5,57 458.000,00
641 Prihodi od financijske imovine 10.000,00 -7.000,00 -70,00 3.000,00
6412 Prihodi od kamata po vrijednosnim papirima 10.000,00 -7.000,00 -70,00 3.000,00
642 Prihodi od nefinancijske imovine 475.000,00 -20.000,00 -4,21 455.000,00
6422 Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine 475.000,00 -20.000,00 -4,21 455.000,00
65 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada 3.249.400,00 -939.000,00 -28,90 2.310.400,00
651 Upravne i administrativne pristojbe 5.000,00 -2.000,00 -40,00 3.000,00
6514 Ostale pristojbe i naknade 5.000,00 -2.000,00 -40,00 3.000,00
652 Prihodi po posebnim propisima 2.124.400,00 -674.000,00 -31,73 1.450.400,00
6524 Doprinosi za šume 2.000.000,00 -700.000,00 -35,00 1.300.000,00
6526 Ostali nespomenuti prihodi 124.400,00 26.000,00 20,90 150.400,00
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
19
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
19
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
19
653 Komunalni doprinosi i naknade 1.120.000,00 -263.000,00 -23,48 857.000,00
6531 Komunalni doprinosi 120.000,00 37.000,00 30,83 157.000,00
6532 Komunalne naknade 1.000.000,00 -300.000,00 -30,00 700.000,00
66 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija 7.370.181,57 468.061,51 6,35 7.838.243,08
661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga 120.000,00 -60.000,00 -50,00 60.000,00
6615 Prihodi od pruženih usluga 120.000,00 -60.000,00 -50,00 60.000,00
663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan općeg proračuna 7.250.181,57 528.061,51 7,28 7.778.243,08
6631 Tekuće donacije 489.931,34 39.000,00 7,96 528.931,34
6632 Kapitalne donacije 6.760.250,23 489.061,51 7,23 7.249.311,74
67 Prihodi iz nadležnog proračuna i od HZZO-a temeljem ugovornih obveza 324.340,45 150.000,00 46,25 474.340,45
671 Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika 324.340,45 150.000,00 46,25 474.340,45
6711 Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje rashoda poslovanja 324.340,45 150.000,00 46,25 474.340,45
68 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 1.000,00 0,00 0,00 1.000,00
681 Kazne i upravne mjere 1.000,00 0,00 0,00 1.000,00
6819 Ostale kazne 1.000,00 0,00 0,00 1.000,00
7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 1.360.000,00 -255.800,00 -18,81 1.104.200,00
71 Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine 1.310.000,00 -260.000,00 -19,85 1.050.000,00
711 Prihodi od prodaje materijalne imovine - prirodnih bogatstava 1.310.000,00 -260.000,00 -19,85 1.050.000,00
7111 Zemljište 1.310.000,00 -260.000,00 -19,85 1.050.000,00
72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 50.000,00 4.200,00 8,40 54.200,00
721 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 50.000,00 4.200,00 8,40 54.200,00
7211 Stambeni objekti 50.000,00 4.200,00 8,40 54.200,00
8 Primici od financijske imovine i zaduživanja 95.832,77 0,00 0,00 95.832,77
81 Primljeni povrati glavnica danih zajmova i depozita 95.732,77 0,00 0,00 95.732,77
812 Primici (povrati) glavnice zajmova danih neprofitnim organizacijama, građanima i kućanstvima 95.732,77 0,00 0,00 95.732,77
8121 Povrat zajmova danih neprofitnim organizacijama, građanima i kućanstvima u tuzemstvu 95.732,77 0,00 0,00 95.732,77
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
20
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
20
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
20
83 Primici od prodaje dionica i udjela u glavnici 100,00 0,00 0,00 100,00
832 Primici od prodaje dionica i udjela u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru 100,00 0,00 0,00 100,00
8321 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru 100,00 0,00 0,00 100,00
BROJ PROMJENA
KONTA VRSTA RASHODA / IZDATAKA PLANIRANO IZNOS (%) NOVI IZNOS
UKUPNO RASHODI / IZDACI 14.860.854,79 146.261,51 0,98 15.007.116,30
3 Rashodi poslovanja 8.919.690,41 -325.061,08 -3,64 8.594.629,33
31 Rashodi za zaposlene 1.530.900,00 209.700,00 13,70 1.740.600,00
311 Plaće (Bruto) 1.125.900,00 42.800,00 3,80 1.168.700,00
3111 Plaće za redovan rad 1.125.900,00 42.800,00 3,80 1.168.700,00
312 Ostali rashodi za zaposlene 75.000,00 19.900,00 26,53 94.900,00
3121 Ostali rashodi za zaposlene 75.000,00 19.900,00 26,53 94.900,00
313 Doprinosi na plaće 330.000,00 147.000,00 44,55 477.000,00
3131 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 180.000,00 103.500,00 57,50 283.500,00
3132 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 135.000,00 33.500,00 24,81 168.500,00
3133 Doprinosi za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti 15.000,00 10.000,00 66,67 25.000,00
32 Materijalni rashodi 4.283.079,07 -92.038,74 -2,15 4.191.040,33
321 Naknade troškova zaposlenima 46.000,00 -12.400,00 -26,96 33.600,00
3211 Službena putovanja 6.000,00 3.600,00 60,00 9.600,00
3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život 40.000,00 -16.000,00 -40,00 24.000,00
322 Rashodi za materijal i energiju 190.500,00 1.500,00 0,79 192.000,00
3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 47.000,00 1.000,00 2,13 48.000,00
3223 Energija 130.000,00 6.000,00 4,62 136.000,00
3224 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 3.500,00 4.200,00 120,00 7.700,00
3227 Službena, radna i zaštitna odjeća i obuća 10.000,00 -9.700,00 -97,00 300,00
323 Rashodi za usluge 1.924.750,00 1.453.671,99 75,53 3.378.421,99
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
21
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
21
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
21
3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 55.000,00 0,00 0,00 55.000,00
3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 687.000,00 1.217.601,99 177,23 1.904.601,99
3233 Usluge promidžbe i informiranja 45.000,00 -7.680,00 -17,07 37.320,00
3234 Komunalne usluge 920.500,00 248.000,00 26,94 1.168.500,00
3236 Zdravstvene i veterinarske usluge 20.000,00 -7.000,00 -35,00 13.000,00
3237 Intelektualne i osobne usluge 147.250,00 -27.250,00 -18,51 120.000,00
3238 Računalne usluge 50.000,00 30.000,00 60,00 80.000,00
329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 2.121.829,07 -1.534.810,73 -72,33 587.018,34
3291 Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstava i slično 80.000,00 -4.000,00 -5,00 76.000,00
3292 Premije osiguranja 20.000,00 1.042,57 5,21 21.042,57
3293 Reprezentacija 50.000,00 66.000,00 132,00 116.000,00
3296 Troškovi sudskih postupaka 20.000,00 1.600,00 8,00 21.600,00
3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 1.951.829,07 -1.599.453,30 -81,95 352.375,77
34 Financijski rashodi 40.000,00 -12.700,00 -31,75 27.300,00
342 Kamate za primljene kredite i zajmove 20.000,00 -12.700,00 -63,50 7.300,00
3422 Kamate za primljene kredite i zajmove od kreditnih i ostalih financijskih institucija u javnom sekto 20.000,00 -12.700,00 -63,50 7.300,00
343 Ostali financijski rashodi 20.000,00 0,00 0,00 20.000,00
3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 20.000,00 0,00 0,00 20.000,00
35 Subvencije 450.000,00 -106.607,00 -23,69 343.393,00
351 Subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru 70.000,00 7.393,00 10,56 77.393,00
3511 Subvencije kreditnim i ostalim financijskim institucijama u javnom sektoru 70.000,00 7.393,00 10,56 77.393,00
352 Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora 380.000,00 -114.000,00 -30,00 266.000,00
3523 Subvencije poljoprivrednicima i obrtnicima 380.000,00 -114.000,00 -30,00 266.000,00
36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna 220.000,00 42.000,00 19,09 262.000,00
367 Prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti 220.000,00 42.000,00 19,09 262.000,00
3671 Prijenosi proračunskim korisnika iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti 220.000,00 42.000,00 19,09 262.000,00
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
22
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
22
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
22
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 184.000,00 -13.500,00 -7,34 170.500,00
372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 184.000,00 -13.500,00 -7,34 170.500,00
3722 Naknade građanima i kućanstvima u naravi 184.000,00 -13.500,00 -7,34 170.500,00
38 Ostali rashodi 2.211.711,34 -351.915,34 -15,91 1.859.796,00
381 Tekuće donacije 1.796.780,00 -199.584,00 -11,11 1.597.196,00
3811 Tekuće donacije u novcu 1.796.780,00 -199.584,00 -11,11 1.597.196,00
382 Kapitalne donacije 315.000,00 -52.400,00 -16,63 262.600,00
3822 Kapitalne donacije građanima i kućanstvima 150.000,00 112.600,00 75,07 262.600,00
3824 Kapitalne donacije građanima i kućanstvima 165.000,00 -165.000,00 -100,00 0,00
383 Kazne, penali i naknade štete 99.931,34 -99.931,34 -100,00 0,00
3831 Naknade šteta pravnim i fizičkim osobama 99.931,34 -99.931,34 -100,00 0,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 5.741.164,38 471.322,59 8,21 6.212.486,97
41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 235.000,00 -60.000,00 -25,53 175.000,00
411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 35.000,00 -35.000,00 -100,00 0,00
4111 Zemljište 35.000,00 -35.000,00 -100,00 0,00
412 Nematerijalna imovina 200.000,00 -25.000,00 -12,50 175.000,00
4126 Ostala nematerijalna imovina 200.000,00 -25.000,00 -12,50 175.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 5.505.164,38 530.322,59 9,63 6.035.486,97
421 Građevinski objekti 5.307.164,38 419.322,59 7,90 5.726.486,97
4211 Stambeni objekti 4.000,00 -2.000,00 -50,00 2.000,00
4212 Poslovni objekti 1.173.164,38 205.322,59 17,50 1.378.486,97
4213 Ceste, željeznice i ostali prometni objekti 350.000,00 -260.000,00 -74,29 90.000,00
4214 Ostali građevinski objekti 3.780.000,00 476.000,00 12,59 4.256.000,00
422 Postrojenja i oprema 198.000,00 -1.500,00 -0,76 196.500,00
4221 Uredska oprema i namještaj 30.000,00 -16.500,00 -55,00 13.500,00
4222 Komunikacijska oprema 2.000,00 -1.000,00 -50,00 1.000,00
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
23
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
23
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
23
4223 Oprema za održavanje i zaštitu 15.000,00 51.000,00 340,00 66.000,00
4225 Instrumenti, uređaji i strojevi 50.000,00 -50.000,00 -100,00 0,00
4226 Sportska i glazbena oprema 20.000,00 -10.000,00 -50,00 10.000,00
4227 Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene 81.000,00 25.000,00 30,86 106.000,00
423 Prijevozna sredstva 0,00 112.500,00 0,00 112.500,00
4231 Prijevozna sredstva u cestovnom prometu 0,00 112.500,00 0,00 112.500,00
44 Rashodi za nabavu proizvedene kratkotrajne imovine 1.000,00 1.000,00 100,00 2.000,00
441 Rashodi za nabavu zaliha 1.000,00 1.000,00 100,00 2.000,00
4411 Strateške zalihe 1.000,00 1.000,00 100,00 2.000,00
5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00
54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00
542 Otplata glavnice primljenih kredita i zajmova od kreditnih i ostalih financijskih institucija u javn 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00
5422 Otplata glavnice primljenih kredita od kreditnih institucija u javnom sektoru 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00
II POSBNI DIO
BROJ PROMJENA
POZICIJA KONTA VRSTA RASHODA / IZDATAKA PLANIRANO IZNOS (%) NOVI IZNOS
P025 9221 Višak prihoda 100.000,00 0,00 0,00 100.000,00
UKUPNO RASHODI / IZDACI 14.860.854,79 146.261,51 0,98 15.007.116,30
3 Rashodi poslovanja 8.919.690,41 -325.061,08 -3,64 8.594.629,33
31 Rashodi za zaposlene 1.530.900,00 209.700,00 13,70 1.740.600,00
311 Plaće (Bruto) 1.125.900,00 42.800,00 3,80 1.168.700,00
R001 3111 Plaće za redovan rad 623.900,00 -45.900,00 -7,36 578.000,00
R002 3111 Troškovi plaća po programu PUK 302.000,00 -19.500,00 -6,46 282.500,00
R0021 3111 PLAĆE JAVNI RADOVI 200.000,00 57.200,00 28,60 257.200,00
R005 JR 3111 DOPRINOS ZDR JR 0,00 51.000,00 0,00 51.000,00
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
24
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
24
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
24
312 Ostali rashodi za zaposlene 75.000,00 19.900,00 26,53 94.900,00
R003 3121 Darovi 45.000,00 7.200,00 16,00 52.200,00
R007 3121 POREZ NA OD-PLAĆA 30.000,00 9.000,00 30,00 39.000,00
R007 JR 3121 POREZ I PRIREZ NA DOH JR 0,00 100,00 0,00 100,00
R007 PUK 3121 POREZ I PRIREZ PUK 0,00 3.600,00 0,00 3.600,00
313 Doprinosi na plaće 330.000,00 147.000,00 44,55 477.000,00
R004 3131 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 180.000,00 -30.000,00 -16,67 150.000,00
R004JR 3131 DOPRINOS MIO JR 0,00 64.500,00 0,00 64.500,00
R004PUK 3131 Doprinos mio PUK 0,00 69.000,00 0,00 69.000,00
R005 3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 135.000,00 -20.000,00 -14,81 115.000,00
R005 PUK 3132 DOPRINOS ZDR PUK 0,00 53.500,00 0,00 53.500,00
R006 3133 Doprinosi za zapošljavanje 15.000,00 -2.000,00 -13,33 13.000,00
R006 JR 3133 DOPRINOS ZAZAŠPOŠLJAVANJE JR 0,00 6.000,00 0,00 6.000,00
R006PUK 3133 DOPRINOS ZA ZAPOŠLJAVANJE PUK 0,00 6.000,00 0,00 6.000,00
32 Materijalni rashodi 4.283.079,07 -92.038,74 -2,15 4.191.040,33
321 Naknade troškova zaposlenima 46.000,00 -12.400,00 -26,96 33.600,00
R008 3211 Naknade za prijevoz na službenom putu u zemlji 5.000,00 4.000,00 80,00 9.000,00
R009 3211 Naknade za prijevoz dnevnice i PUK 1.000,00 -400,00 -40,00 600,00
R010 3212 Naknade za prijevoz na posao i s posla 20.000,00 4.000,00 20,00 24.000,00
R011 3212 NAKNADA ZA PRIJEVOZ S POSLA I NA POSAO PUK 20.000,00 -20.000,00 -100,00 0,00
322 Rashodi za materijal i energiju 190.500,00 1.500,00 0,79 192.000,00
R012 3221 Uredski materijal 45.000,00 3.000,00 6,67 48.000,00
R013 3221 UREDSKI MATERIJAL PUK 2.000,00 -2.000,00 -100,00 0,00
R014 3223 Električna energija 70.000,00 5.000,00 7,14 75.000,00
R015 3223 Motorni benzin i dizel gorivo OV 20.000,00 5.000,00 25,00 25.000,00
R0152 3223 Potrošen plin za grijanje 25.000,00 0,00 0,00 25.000,00
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
25
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
25
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
25
R016 3223 Motorni benzin i dizel gorivo PUK 10.000,00 -5.000,00 -50,00 5.000,00
R028 3223 GORIVO ZA KOŠENJE PUK 5.000,00 1.000,00 20,00 6.000,00
R017 3224 Materijal i sredstva za čišćenje i održavanje 3.000,00 4.500,00 150,00 7.500,00
R018 3224 MATERIJAL I SREDSTVA ZA UREĐENJE KUĆE I OKUĆNICE PUK 500,00 -300,00 -60,00 200,00
R0511 3227 RADNA ODJEĆA I OBUĆA PUK 5.000,00 -4.700,00 -94,00 300,00
R0513 3227 RADNA ODJEĆA I OBUĆA JR 5.000,00 -5.000,00 -100,00 0,00
323 Rashodi za usluge 1.924.750,00 1.453.671,99 75,53 3.378.421,99
R019 3231 Usluge telefona, telefaksa OV 35.000,00 2.000,00 5,71 37.000,00
R020 3231 Poštarina (pisma, tiskanice i sl.) 15.000,00 2.000,00 13,33 17.000,00
R021 3231 Usluge telefona, telefaksa PUK 5.000,00 -4.000,00 -80,00 1.000,00
R022 3232 ODRŽ NERAZVRS CESTA LEN -NOGOST, MOSTOVA 600.000,00 1.164.101,99 194,02 1.764.101,99
R023 3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja postrojenja i opr 20.000,00 70.000,00 350,00 90.000,00
R0231 3232 TEKUĆE ODRŽAVANJE OBJEKATA 50.000,00 -30.000,00 -60,00 20.000,00
R0232 3232 ODRŽAVANJE WEB STRANICE 2.000,00 0,00 0,00 2.000,00
R024 3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanjaOV prijevoznih sre 10.000,00 8.500,00 85,00 18.500,00
R025 3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja prijevoznihPUK 5.000,00 5.000,00 100,00 10.000,00
R026 3233 Tisak PRETPLATA NA ČASOPISE 15.000,00 -10.000,00 -66,67 5.000,00
R027 3233 Ostale usluge promidžbe i informiranja 30.000,00 2.000,00 6,67 32.000,00
R0271 3233 HRT PRETPLATA -RADIO-TV 0,00 320,00 0,00 320,00
R029 3234 Opskrba vodom 10.000,00 -2.000,00 -20,00 8.000,00
R030 3234 Deratizacija i dezinsekcija 70.000,00 14.500,00 20,71 84.500,00
R031 3234 KOMUNALNE USLUGE 360.000,00 263.000,00 73,06 623.000,00
R032 3234 iZDACI ZA SLIVNE VODE HRVATSKE VODE 22.500,00 -6.500,00 -28,89 16.000,00
R0320 3234 UREĐENJE KANALSKE MREŽE 50.000,00 -50.000,00 -100,00 0,00
R033 3234 IZDACI ZA JAVNU RASVJETU 400.000,00 30.000,00 7,50 430.000,00
R034 3234 ODRŽAVANJE KOSILICA ZA KOŠENJE PUK 8.000,00 -1.000,00 -12,50 7.000,00
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
26
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
26
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
26
R035 3236 Laboratorijske usluge 5.000,00 -500,00 -10,00 4.500,00
R036 3236 ZDRAVSTVENI PREGLED DJELATNIKA PUK 2.000,00 -1.500,00 -75,00 500,00
R0360 3236 ZDRAVSTVENI PREGLED DJELTNIKA OV 8.000,00 0,00 0,00 8.000,00
R0361 3236 ZDRAVSTVENI PREGLED DJELATNIKA JR 5.000,00 -5.000,00 -100,00 0,00
R038 3237 OSTALE INTELEKTUALNE USLUGE 30.000,00 -20.000,00 -66,67 10.000,00
R0380 3237 INTELEKTUALNE USLUGE I OST. USLUGE l IZRADA PROSTORNOG PLANA IZMJENA ,DOPUNA 81.250,00 26.500,00 32,62 107.750,00
R039 3237 INTELE USL POVJERENSTVA ZA UVOĐENJE U POSJED 5.000,00 -5.000,00 -100,00 0,00
R0390 3237 Intelektualne i osobne usluge JAVNA NABAVA 20.000,00 -18.750,00 -93,75 1.250,00
R040 3237 NAKNADE ZA POVJERENSTVO ZA ŠTETE 5.000,00 -5.000,00 -100,00 0,00
R041 3237 USLUGE EDUKACIJE DJELATNIKA PUK 1.000,00 0,00 0,00 1.000,00
R0411 3237 Osposobljavanje radnika JR za rad sa strojevima 5.000,00 -5.000,00 -100,00 0,00
R042 3238 Usluge ažuriranja računalnih baza 50.000,00 30.000,00 60,00 80.000,00
329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 2.121.829,07 -1.534.810,73 -72,33 587.018,34
R0401 3291 Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstv 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00
R043 3291 NAKNADE ZA SJEDNICE VIJEĆA 70.000,00 -4.000,00 -5,71 66.000,00
R044 3292 Premije osiguranja HBOR zgrada općine 5.000,00 0,00 0,00 5.000,00
R045 3292 Premije osiguranja prijevoznih sredstava OV 4.500,00 5.142,57 114,28 9.642,57
R046 3292 Premije osiguranja prijevoznih sredstava PUK 4.500,00 -800,00 -17,78 3.700,00
R0461 3292 PREMIJA OSIG DJELATNIKA OV 1.000,00 1.000,00 100,00 2.000,00
R04612 3292 Premije osiguranja DJELATNIKA JP 5.000,00 -4.300,00 -86,00 700,00
R047 3293 Reprezentacija 35.000,00 25.000,00 71,43 60.000,00
R048 3293 TROŠKOVI DANA OPĆINE 15.000,00 41.000,00 273,33 56.000,00
R0391 3296 INTELEKTUALNE USLUGE TROŠKOVI SUDA 20.000,00 1.600,00 8,00 21.600,00
R037 3299 SUFINANCIRANJE ZA PUK -PLAĆA 157.000,00 -157.000,00 -100,00 0,00
R049 3299 Ostali nespi rash poslovanja 25.000,00 2.000,00 8,00 27.000,00
R0491 3299 DOVOĐENJE U PRVOBITNOSTANJE OŠTEĆENIH OBJEKATA I INFRASTRUKTURE OD POPLAVE 1.497.153,30 -1.272.153,30 -84,97 225.000,00
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
27
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
27
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
27
R0493 3299 KORIŠTENJE NOVIH OBNOVLJIVIH IZVORA ENEGIJE 25.000,00KN 165.000,00 -165.000,00 -100,00 0,00
R050 3299 OSTALI IZDACI ZA PUK 5.000,00 -2.300,00 -46,00 2.700,00
R0501 3299 OSTALI NESPOM RASHODI JR 5.000,00 -5.000,00 -100,00 0,00
R051 3299 STALNA PRIČUVA 97.675,77 0,00 0,00 97.675,77
34 Financijski rashodi 40.000,00 -12.700,00 -31,75 27.300,00
342 Kamate za primljene kredite i zajmove 20.000,00 -12.700,00 -63,50 7.300,00
R052 3422 KAMATE HBOR 20.000,00 -12.700,00 -63,50 7.300,00
343 Ostali financijski rashodi 20.000,00 0,00 0,00 20.000,00
R053 3431 Usluge platnog prometa 20.000,00 0,00 0,00 20.000,00
35 Subvencije 450.000,00 -106.607,00 -23,69 343.393,00
351 Subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru 70.000,00 7.393,00 10,56 77.393,00
R06230 3511 HRVATSKA POŠTA SUFINANCIRANJE 70.000,00 7.393,00 10,56 77.393,00
352 Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora 380.000,00 -114.000,00 -30,00 266.000,00
R060 3523 POTICAJ MALOG GOSPODARSTVA 1% I SAMOZAPOŠLJAVANJA 100.000,00 -94.000,00 -94,00 6.000,00
R0601 3523 SUFINANCIRANJE PREKVALIFIKACIJA I DOŠKOLOVANJA 30.000,00 -30.000,00 -100,00 0,00
R061 3523 POTICAJ I EDUKACIJA OBITELJSKOG POLJOPRI. GOSPODARSTVA 150.000,00 10.000,00 6,67 160.000,00
R0610 3523 SUFINANCIRANJE ANALIZE KALCIFIKACIJE TLA 100.000,00 0,00 0,00 100.000,00
36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna 220.000,00 42.000,00 19,09 262.000,00
367 Prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti 220.000,00 42.000,00 19,09 262.000,00
R057 3671 TRANSFER PREDŠKOLSKOG ODGOJA 220.000,00 42.000,00 19,09 262.000,00
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 184.000,00 -13.500,00 -7,34 170.500,00
372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 184.000,00 -13.500,00 -7,34 170.500,00
R065 3722 TRANSFER ZA PRIJEVOZ 100.000,00 0,00 0,00 100.000,00
R0651 3722 NAKNADE ZA ĐAČKE DOMOVE 84.000,00 -13.500,00 -16,07 70.500,00
38 Ostali rashodi 2.211.711,34 -351.915,34 -15,91 1.859.796,00
381 Tekuće donacije 1.796.780,00 -199.584,00 -11,11 1.597.196,00
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
28
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
28
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
28
R0512 3811 FINANCIRANJE CZ I ZAŠTITA I SPAŠAVANJE OV 20.000,00 0,00 0,00 20.000,00
R054 3811 TRANSFER ZA POTREBE KULTURE 20.000,00 10.000,00 50,00 30.000,00
R0541 3811 SUFINANCIRANJE RADA BILBLIOBUSA 20.000,00 3.000,00 15,00 23.000,00
R055 3811 TRANSFERI ZA CVELFERIJU 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00
R056 3811 Tekuće donacije sportskim društvima 30.000,00 -8.000,00 -26,67 22.000,00
R05601 3811 NK VRBANJA 150.000,00 10.000,00 6,67 160.000,00
R05602 3811 NK SLAVONIJA 150.000,00 7.000,00 4,67 157.000,00
R05603 3811 NK SRIJEMAC 80.000,00 25.000,00 31,25 105.000,00
R05604 3811 ŠTK VRBANJA 5.000,00 -5.000,00 -100,00 0,00
R05605 3811 ŠRU SPAČVA 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00
R05606 3811 ŠRU ŠTUKA SOLJANI 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00
R05607 3811 LU SOKOL SOLJANI 10.000,00 0,00 0,00 10.000,00
R05608 3811 LU SRNJAK VRBANJA 10.000,00 30.000,00 300,00 40.000,00
R05609 3811 LU VEPAR STROŠINCI 10.000,00 7.596,00 75,96 17.596,00
R05610 3811 TAEKWOONDO KLUB VINKOVCI SEKCIJA VRBANJA 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00
R05611 3811 KONJOGOJSKA UDRUGA STROŠINCI 5.000,00 0,00 0,00 5.000,00
R05612 3811 UDRUGA PLOD 5.000,00 0,00 0,00 5.000,00
R05613 3811 UDRUGA UMIROVLJENIKA 5.000,00 0,00 0,00 5.000,00
R05614 3811 AIRSOFT 5.000,00 0,00 0,00 5.000,00
R058 3811 STUDENTSKI KREDITI 162.000,00 -27.000,00 -16,67 135.000,00
R059 3811 TRANSFER ZA VZO VRBANJA 4,5%PP 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00
R060101 3811 FINANCIRANJE RADA AGENCIJE 100.000,00 -100.000,00 -100,00 0,00
R0611 3811 POTICANJE RAZVOJA TURIZMA 50.000,00 -50.000,00 -100,00 0,00
R062 3811 Tekuće donacije udrugama građana i političkim strankama i sunanciranje projekata 150.000,00 -122.000,00 -81,33 28.000,00
R06201 3811 KUD SLAVONIJA SOLJANI 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00
R062010 3811 KUD ANDRIJA PEKAR SOLJANI 0,00 0,00 0,00 0,00
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
29
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
29
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
29
R06202 3811 KUD POSAVAC VRBANJA 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00
R06203 3811 KUD SELJAČKA SLOGA STROŠINCI 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00
R06204 3811 MATICA SLOVAČKA 30.000,00 0,00 0,00 30.000,00
R06205 3811 UDRUGA POSJED VRBANJA 20.000,00 0,00 0,00 20.000,00
R06206 3811 PČELARI CVELFERIJE VRBANJA 5.000,00 0,00 0,00 5.000,00
R06210 3811 KULTURNI CENTAR MLADIH VRBANJA 0,00 0,00 0,00 0,00
R0623 3811 Tekuće donacije zdravstvenim neprofitnim organizacijama DOM 5.000,00 -5.000,00 -100,00 0,00
R0628 3811 PREVENCIJA ZLOPORABE OVISNOSTI 5.000,00 -2.000,00 -40,00 3.000,00
R062800 3811 LAG 20.000,00 0,00 0,00 20.000,00
R062805 3811 UHVDDR VRBANJA 15.000,00 0,00 0,00 15.000,00
R0629 3811 ZAŠTITA POTROŠAČA 10.500,00 -500,00 -4,76 10.000,00
R063 3811 SOCIJALNI PROGRAM VRBANJA 5% 200.000,00 55.000,00 27,50 255.000,00
R064 3811 TRANSFER CRVENOM KRIŽU 0,05% 20.000,00 43.100,00 215,50 63.100,00
R066 3811 TRANSFER ZA VTV VINKOVCI 29.280,00 1.220,00 4,17 30.500,00
R075 3811 OŠ SOLJANI (SUFINANCIRANJE TROŠKOVA) 50.000,00 -44.000,00 -88,00 6.000,00
R077 3811 OŠ VRBANJA (SUFINANCIRANJE TROŠKOVA) 50.000,00 -28.000,00 -56,00 22.000,00
382 Kapitalne donacije 315.000,00 -52.400,00 -16,63 262.600,00
R067 3822 TRANSFERI ŽUPNIM UREDIMA 150.000,00 112.600,00 75,07 262.600,00
R0492 3824 IZDACI SUFINANCIRANJE TOPLINSKE IZOLACIJE 165.000,00 -165.000,00 -100,00 0,00
383 Kazne, penali i naknade štete 99.931,34 -99.931,34 -100,00 0,00
R068 3831 NAKNADE ŠTETE PRI IZGRADNJI INFRASTRUKTURE GRAĐANIMA 10.000,00 -10.000,00 -100,00 0,00
R0681 3831 NAKNADA ŠTETE OD POPLAVE 89.931,34 -89.931,34 -100,00 0,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 5.741.164,38 471.322,59 8,21 6.212.486,97
41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 235.000,00 -60.000,00 -25,53 175.000,00
411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 35.000,00 -35.000,00 -100,00 0,00
R0790 4111 KUPOVINA ZEMLJIŠTA (PREČISTAČ ZA KANALIZACIJU) 35.000,00 -35.000,00 -100,00 0,00
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
30
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
30
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
30
412 Nematerijalna imovina 200.000,00 -25.000,00 -12,50 175.000,00
R088 4126 TEHNIČKA DOKUMENTACIJA 200.000,00 -25.000,00 -12,50 175.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 5.505.164,38 530.322,59 9,63 6.035.486,97
421 Građevinski objekti 5.307.164,38 419.322,59 7,90 5.726.486,97
R069 4211 STAN DOKTORA U VRBANJI K.LJ. POSAVSKOG 3 2.000,00 0,00 0,00 2.000,00
R070 4211 STAN DOKTORA U SOLJANIMA 2.000,00 -2.000,00 -100,00 0,00
R071 4212 DOM KULTURE SOLJANI 200.000,00 -45.000,00 -22,50 155.000,00
R072 4212 DOM KULTURE VRBANJA 10.000,00 23.000,00 230,00 33.000,00
R0721 4212 VATROGASNI DOM VRBANJA 50.000,00 -50.000,00 -100,00 0,00
R073 4212 ZGRADA OPĆINE VRBANJA(stara škola)-ZGRADA POLICIJE 25.000,00 -24.000,00 -96,00 1.000,00
R074 4212 DOM KULTURE STROŠINCI 713.164,38 134.665,42 18,88 847.829,80
R0741 4212 LR DOM SOLJANI 20.000,00 -20.000,00 -100,00 0,00
R076 4212 ŠKOLA STROŠINCI 5.000,00 -5.000,00 -100,00 0,00
R0760 4212 ZGRADA POLUDNEVNI BORAVAK ZA JAVNE POTREBE 150.000,00 191.657,17 127,77 341.657,17
R078 4213 ASFALTIRANJE CESTA I PARKIRALIŠTA 300.000,00 -210.000,00 -70,00 90.000,00
R0780 4213 SUFINANCIRANJE PROJEKATA EU 50.000,00 -50.000,00 -100,00 0,00
R06200 4214 SUFINANCI PRIKLJUČAKA I REKONSTRUKCIJA VOD MREŽE U OV 200.000,00 -200.000,00 -100,00 0,00
R079 4214 VODOVOD SOLJANI STROŠINCI I VRBANJA 10.000,00 10.000,00 100,00 20.000,00
R0791 4214 KANALIZACIJA OPĆINE VRBANJA 10.000,00 -10.000,00 -100,00 0,00
R080 4214 RASVJETNA TIJELA VRBANJA- SOLJANI STROŠINCI 20.000,00 -20.000,00 -100,00 0,00
R081 4214 DJEČJA IGRALIŠTA 20.000,00 -20.000,00 -100,00 0,00
R0810 4214 IZGRADNJA TRŽNICA I NADSTREŠNICA 30.000,00 25.000,00 83,33 55.000,00
R082 4214 Spomenici (povijesni,braniteljima) 30.000,00 -30.000,00 -100,00 0,00
R0821 4214 GROBLJA OV 50.000,00 400.000,00 800,00 450.000,00
R0822 4214 MRTVAČNICA VRBANJA 5.000,00 90.000,00 1.800,00 95.000,00
R0823 4214 MRTVAČNICA SOLJANI 80.000,00 -69.000,00 -86,25 11.000,00
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
31
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
31
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
31
R08234 4214 MRTVAČNICA STROŠINCI 50.000,00 -50.000,00 -100,00 0,00
R083 4214 SUFINANCIRANJE DEPONIJE ODLAG. SMEĆA 3.125.000,00 480.000,00 15,36 3.605.000,00
R0831 4214 NOGOMETNA IGRALIŠTA OPĆINE VRBANJA 100.000,00 -80.000,00 -80,00 20.000,00
R0871 4214 IZGRADNJA INFRASTRUKTURE ZA POSLOVE ZONE 50.000,00 -50.000,00 -100,00 0,00
422 Postrojenja i oprema 198.000,00 -1.500,00 -0,76 196.500,00
R084 4221 Računala i računalna oprema 20.000,00 -12.000,00 -60,00 8.000,00
R0851 4221 UREDSKI NAMJEŠTAJ 10.000,00 -4.500,00 -45,00 5.500,00
R085 4222 Telefoni i ostali komunikacijski uređaji 2.000,00 -1.000,00 -50,00 1.000,00
R086 4223 KOSILICE ZA RAD PROGRAMA PUK 5.000,00 -5.000,00 -100,00 0,00
R087 4223 Ostali instrumenti, uređaji i strojevi 10.000,00 56.000,00 560,00 66.000,00
R0870 4225 OPREMA ZA JAVNE POVRŠINE 20.000,00 -20.000,00 -100,00 0,00
R08701 4225 OPREMA JP AUTOBUSNA STAJALIŠTA 30.000,00 -30.000,00 -100,00 0,00
R0832 4226 OPREMA ZA IGRALIŠTA 20.000,00 -10.000,00 -50,00 10.000,00
R0891 4227 Instrumenti, uređaji i RAMOVI ZA SLIKE 1.000,00 65.000,00 6.500,00 66.000,00
R0892 4227 OPREMA JAVNI OBJEKTI OV VRBANJA 80.000,00 -40.000,00 -50,00 40.000,00
423 Prijevozna sredstva 0,00 112.500,00 0,00 112.500,00
R0911 4231 Vatrogasno vozilo dvd Strošinci IVEKO 1990 0,00 112.500,00 0,00 112.500,00
44 Rashodi za nabavu proizvedene kratkotrajne imovine 1.000,00 1.000,00 100,00 2.000,00
441 Rashodi za nabavu zaliha 1.000,00 1.000,00 100,00 2.000,00
R089 4411 Ostale nespomenute vrijednosti SITAN INVENTAR 1.000,00 1.000,00 100,00 2.000,00
5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00
54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00
542 Otplata glavnice primljenih kredita i zajmova od kreditnih i ostalih financijskih institucija u javn 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00
R090 5422 OTPLATA ZAJMA HBOR 200.000,00 0,00 0,00 200.000,00
Članak 3.
Izmijene i dopune Proračuna Općine Vrbanja za 2016. godinu stupaju na snagu danom donošenja i objavit će se
u "Službenom vjesniku" Vukovarsko-srijemske županije. KLASA: 400-08/16-01/1517 URBROJ: 2212/08-01/01-16-1 Vrbanja, 06. prosinca 2016. godine
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 332
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
32
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
32
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
32
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
32
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Željko Žaper
Temeljem članka 39. Zakona o proračunu ("Narodne novine" RH br. 87/08, 136/12 i 15/15), članka 30. Statuta Općine Vrbanja ("Službeni vjesnik" Vukovarsko-srijemske Županije br.5/13) i članka 27. Poslovnika Općinskog vijeća Vrbanja, Općinsko vijeće Vrbanja na svojoj 30. sjednici održanoj dana 05. prosinca 2016. godine, d o n i j e l o j e :
ODLUKU O PRORAČUNU OPĆINE VRBANJA ZA 2017. GODINU
Članak 1.
Proračun općine Vrbanja sastoji se od :
A. RAČUN PRIHODA I RASHODA
Prihodi poslovanja 13.632.500,00
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 1.360.000,00
Rashodi poslovanja 8.718.861,70
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 6.169.471,07
RAZLIKA - MANJAK 104.167,23
B. RAČUN ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA
Primici od financijske imovine i zaduživanja 95.832,77
Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 200.000,00
NETO ZADUŽIVANJE/FINANCIRANJE -104.167,23
VIŠAK/MANJAK + NETO ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA 0,00
Članak 2.
Prihodi i izdaci po pozicijama, broju konta, odjeljcima i osnovnim računima utvrđuju se u računu prihoda i rashoda, a primici i izdaci po skupinama, podskupinama, odjeljcima i osnovnim računima utvrđuju se računom financiranja u Općem i Posebnom dijelu Proračuna za 2017. godinu kako slijedi;.
I. OPĆI DIO
BROJ
KONTA VRSTA PRIHODA / PRIMITAKA PLANIRANO
9221 Višak prihoda 100.000,00
UKUPNO PRIHODI / PRIMICI 15.088.332,77
6 Prihodi poslovanja 13.632.500,00
61 Prihodi od poreza 2.277.100,00
611 Porez i prirez na dohodak 2.002.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 333
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
33
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
33
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
33
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
33
6111 Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada 2.002.000,00
612 Porez na dobit 100,00
6121 Porez na dobit od poduzetnika 100,00
613 Porezi na imovinu 200.000,00
6134 Povremeni porezi na imovinu 200.000,00
614 Porezi na robu i usluge 75.000,00
6142 Porez na promet 30.000,00
6145 Porezi na korištenje dobara ili izvođenje aktivnosti 45.000,00
64 Prihodi od imovine 495.000,00
641 Prihodi od financijske imovine 10.000,00
6412 Prihodi od kamata po vrijednosnim papirima 10.000,00
642 Prihodi od nefinancijske imovine 485.000,00
6422 Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine 485.000,00
65 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada 2.804.400,00
651 Upravne i administrativne pristojbe 5.000,00
6514 Ostale pristojbe i naknade 5.000,00
652 Prihodi po posebnim propisima 1.644.400,00
6524 Doprinosi za šume 1.500.000,00
6526 Ostali nespomenuti prihodi 144.400,00
653 Komunalni doprinosi i naknade 1.155.000,00
6531 Komunalni doprinosi 155.000,00
6532 Komunalne naknade 1.000.000,00
66 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija 7.520.000,00
661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga 120.000,00
6615 Prihodi od pruženih usluga 120.000,00
663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan općeg proračuna 7.400.000,00
6631 Tekuće donacije 400.000,00
6632 Kapitalne donacije 7.000.000,00
67 Prihodi iz nadležnog proračuna i od HZZO-a temeljem ugovornih obveza 535.000,00
671 Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika 535.000,00
6711 Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje rashoda poslovanja 535.000,00
68 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 1.000,00
681 Kazne i upravne mjere 1.000,00
6819 Ostale kazne 1.000,00
7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 1.360.000,00
71 Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine 1.310.000,00
711 Prihodi od prodaje materijalne imovine - prirodnih bogatstava 1.310.000,00
7111 Zemljište 1.310.000,00
72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 50.000,00
721 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 50.000,00
7211 Stambeni objekti 50.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 334
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
34
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
34
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
34
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
34
8 Primici od financijske imovine i zaduživanja 95.832,77
81 Primljeni povrati glavnica danih zajmova i depozita 95.732,77
812 Primici (povrati) glavnice zajmova danih neprofitnim organizacijama, građanima i kućanstvima 95.732,77
8121 Povrat zajmova danih neprofitnim organizacijama, građanima i kućanstvima u tuzemstvu 95.732,77
83 Primici od prodaje dionica i udjela u glavnici 100,00
832 Primici od prodaje dionica i udjela u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru 100,00
8321 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru 100,00
BROJ
KONTA VRSTA RASHODA / IZDATAKA PLANIRANO
UKUPNO RASHODI / IZDACI 15.088.332,77
3 Rashodi poslovanja 8.718.861,70
31 Rashodi za zaposlene 1.571.900,00
311 Plaće (Bruto) 1.010.500,00
3111 Plaće za redovan rad 1.010.500,00
312 Ostali rashodi za zaposlene 87.200,00
3121 Ostali rashodi za zaposlene 87.200,00
313 Doprinosi na plaće 474.200,00
3131 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 254.500,00
3132 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 198.000,00
3133 Doprinosi za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti 21.700,00
32 Materijalni rashodi 3.950.681,70
321 Naknade troškova zaposlenima 29.000,00
3211 Službena putovanja 6.000,00
3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život 23.000,00
322 Rashodi za materijal i energiju 199.500,00
3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 47.000,00
3223 Energija 135.000,00
3224 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 7.500,00
3227 Službena, radna i zaštitna odjeća i obuća 10.000,00
323 Rashodi za usluge 3.130.250,00
3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 52.000,00
3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 1.667.000,00
3233 Usluge promidžbe i informiranja 47.000,00
3234 Komunalne usluge 1.110.500,00
3236 Zdravstvene i veterinarske usluge 20.000,00
3237 Intelektualne i osobne usluge 173.750,00
3238 Računalne usluge 60.000,00
329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 591.931,70
3291 Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstava i slično 85.000,00
3292 Premije osiguranja 27.500,00
3293 Reprezentacija 100.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 335
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
35
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
35
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
35
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
35
3296 Troškovi sudskih postupaka 20.000,00
3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 359.431,70
34 Financijski rashodi 27.000,00
342 Kamate za primljene kredite i zajmove 7.000,00
3422 Kamate za primljene kredite i zajmove od kreditnih i ostalih financijskih institucija u javnom sekto 7.000,00
343 Ostali financijski rashodi 20.000,00
3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 20.000,00
35 Subvencije 457.500,00
351 Subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru 77.500,00
3511 Subvencije kreditnim i ostalim financijskim institucijama u javnom sektoru 77.500,00
352 Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora 380.000,00
3523 Subvencije poljoprivrednicima i obrtnicima 380.000,00
36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna 240.000,00
367 Prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti 240.000,00
3671 Prijenosi proračunskim korisnika iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti 240.000,00
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 184.000,00
372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 184.000,00
3722 Naknade građanima i kućanstvima u naravi 184.000,00
38 Ostali rashodi 2.287.780,00
381 Tekuće donacije 1.962.780,00
3811 Tekuće donacije u novcu 1.962.780,00
382 Kapitalne donacije 315.000,00
3822 Kapitalne donacije građanima i kućanstvima 150.000,00
3824 Kapitalne donacije građanima i kućanstvima 165.000,00
383 Kazne, penali i naknade štete 10.000,00
3831 Naknade šteta pravnim i fizičkim osobama 10.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 6.169.471,07
41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 235.000,00
411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 35.000,00
4111 Zemljište 35.000,00
412 Nematerijalna imovina 200.000,00
4126 Ostala nematerijalna imovina 200.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 5.933.471,07
421 Građevinski objekti 5.556.471,07
4211 Stambeni objekti 4.000,00
4212 Poslovni objekti 580.000,00
4213 Ceste, željeznice i ostali prometni objekti 707.471,07
4214 Ostali građevinski objekti 4.265.000,00
422 Postrojenja i oprema 377.000,00
4221 Uredska oprema i namještaj 60.000,00
4222 Komunikacijska oprema 2.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 336
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
36
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
36
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
36
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
36
4223 Oprema za održavanje i zaštitu 15.000,00
4225 Instrumenti, uređaji i strojevi 170.000,00
4226 Sportska i glazbena oprema 49.000,00
4227 Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene 81.000,00
44 Rashodi za nabavu proizvedene kratkotrajne imovine 1.000,00
441 Rashodi za nabavu zaliha 1.000,00
4411 Strateške zalihe 1.000,00
5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 200.000,00
54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova 200.000,00
542 Otplata glavnice primljenih kredita i zajmova od kreditnih i ostalih financijskih institucija u javn 200.000,00
5422 Otplata glavnice primljenih kredita od kreditnih institucija u javnom sektoru 200.000,00
II. POSEBNI DIO
BROJ
POZICIJA KONTA VRSTA RASHODA / IZDATAKA PLANIRANO
P025 9221 Višak prihoda 100.000,00
UKUPNO RASHODI / IZDACI 15.088.332,77
3 Rashodi poslovanja 8.718.861,70
31 Rashodi za zaposlene 1.571.900,00
311 Plaće (Bruto) 1.010.500,00
R001 3111 Plaće za redovan rad OV 578.000,00
R002 3111 Troškovi plaća po programu PUK 282.500,00
R0021 3111 PLAĆE JAVNI RADOVI 150.000,00
312 Ostali rashodi za zaposlene 87.200,00
R003 3121 Darovi 45.000,00
R007 3121 POREZ NA OD-PLAĆA OV 38.500,00
R007 JR 3121 POREZ I PRIREZ NA OD JR 100,00
R007 PUK 3121 POREZ I PRIREZ NA OD PUK 3.600,00
313 Doprinosi na plaće 474.200,00
R004 3131 Doprinosi za mirovinsko osiguranje OV 148.200,00
R004 JR 3131 DOPRINOS MIO JR 37.500,00
R004 PUK 3131 DOPRINOS MIO PUK 68.800,00
R005 3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje OV 115.000,00
R005 JR 3132 DOPRINOS ZA ZDRAVST JR 29.500,00
R005 PUK 3132 DOPRINOS ZADRAVST PUK 53.500,00
R006 3133 Doprinosi za zapošljavanje OV 12.600,00
R006 JR 3133 DOPRINOS ZA ZAPOŠLJ JR 3.200,00
R006 PUK 3133 DOPRINOS ZA ZAPOŠLJAVANJE PUK 5.900,00
32 Materijalni rashodi 3.950.681,70
321 Naknade troškova zaposlenima 29.000,00
R008 3211 Naknade za prijevoz na službenom putu u zemlji 5.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 337
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
37
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
37
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
37
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
37
R009 3211 Naknade za prijevoz dnevnice i PUK 1.000,00
R010 3212 Naknade za prijevoz na posao i s posla 13.000,00
R011 3212 NAKNADA ZA PRIJEVOZ S POSLA I NA POSAO PUK 10.000,00
322 Rashodi za materijal i energiju 199.500,00
R012 3221 Uredski materijal 45.000,00
R013 3221 UREDSKI MATERIJAL PUK 2.000,00
R014 3223 Električna energija 70.000,00
R015 3223 Motorni benzin i dizel gorivo OV 25.000,00
R0152 3223 Potrošen plin za grijanje 25.000,00
R016 3223 Motorni benzin i dizel gorivo PUK 10.000,00
R028 3223 GORIVO ZA KOŠENJE PUK 5.000,00
R017 3224 Materijal i sredstva za čišćenje i održavanje 7.000,00
R018 3224 MATERIJAL I SREDSTVA ZA UREĐENJE KUĆE I OKUĆNICE PUK 500,00
R0511 3227 RADNA ODJEĆA I OBUĆA PUK 5.000,00
R0513 3227 RADNA ODJEĆA I OBUĆA JR 5.000,00
323 Rashodi za usluge 3.130.250,00
R019 3231 Usluge telefona, telefaksa OV 35.000,00
R020 3231 Poštarina (pisma, tiskanice i sl.) 15.000,00
R021 3231 Usluge telefona, telefaksa PUK 2.000,00
R022 3232 ODRŽ NERAZVRS CESTA LEN -NOGOST, MOSTOVA 1.480.000,00
R023 3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja postrojenja i opr 70.000,00
R0231 3232 TEKUĆE ODRŽAVANJE OBJEKATA 100.000,00
R0232 3232 ODRŽAVANJE WEB STRANICE 2.000,00
R024 3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanjaOV prijevoznih sre 10.000,00
R025 3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja prijevoznihPUK 5.000,00
R026 3233 Tisak PRETPLATA NA ČASOPISE 15.000,00
R027 3233 Ostale usluge promidžbe i informiranja 30.000,00
R0271 3233 HRT PRETPLATA -RADIO-TV 2.000,00
R029 3234 Opskrba vodom 10.000,00
R030 3234 Deratizacija i dezinsekcija 70.000,00
R031 3234 KOMUNALNE USLUGE 500.000,00
R032 3234 iZDACI ZA SLIVNE VODE HRVATSKE VODE 22.500,00
R0320 3234 UREĐENJE KANALSKE MREŽE 100.000,00
R033 3234 IZDACI ZA JAVNU RASVJETU 400.000,00
R034 3234 ODRŽAVANJE KOSILICA ZA KOŠENJE PUK 8.000,00
R035 3236 Laboratorijske usluge 5.000,00
R036 3236 ZDRAVSTVENI PREGLED DJELATNIKA PUK 2.000,00
R0360 3236 ZDRAVSTVENI PREGLED DJELTNIKA OV 8.000,00
R0361 3236 ZDRAVSTVENI PREGLED DJELATNIKA JR 5.000,00
R038 3237 OSTALE INTELEKTUALNE USLUGE 30.000,00
R0380 3237 INTELEKTUALNE USLUGE I OST. USLUGE l IZRADA PROSTORNOG PLANA IZMJENA ,DOPUNA
107.750,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 338
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
38
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
38
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
38
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
38
R039 3237 INTELE USL POVJERENSTVA ZA UVOĐENJE U POSJED 5.000,00
R0390 3237 Intelektualne i osobne usluge JAVNA NABAVA 20.000,00
R040 3237 NAKNADE ZA POVJERENSTVO ZA ŠTETE 5.000,00
R041 3237 USLUGE EDUKACIJE DJELATNIKA PUK 1.000,00
R0411 3237 Osposobljavanje radnika JR za rad sa strojevima 5.000,00
R042 3238 Usluge ažuriranja računalnih baza 60.000,00
329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 591.931,70
R0401 3291 Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstv 35.000,00
R043 3291 NAKNADE ZA SJEDNICE VIJEĆA 50.000,00
R044 3292 Premije osiguranja HBOR zgrada općine 5.000,00
R045 3292 Premije osiguranja prijevoznih sredstava OV 11.000,00
R046 3292 Premije osiguranja prijevoznih sredstava PUK 4.500,00
R0461 3292 PREMIJA OSIG DJELATNIKA OV 2.000,00
R04612 3292 Premije osiguranja DJELATNIKA JR 5.000,00
R047 3293 Reprezentacija 50.000,00
R048 3293 TROŠKOVI DANA OPĆINE 50.000,00
R0391 3296 INTELEKTUALNE USLUGE TROŠKOVI SUDA 20.000,00
R037 3299 SUFINANCIRANJE ZA PUK -PLAĆA 153.000,00
R049 3299 Ostali nespi rash poslovanja 25.000,00
R0493 3299 KORIŠTENJE NOVIH OBNOVLJIVIH IZVORA ENEGIJE 100.000,00
R050 3299 OSTALI IZDACI ZA PUK 5.000,00
R0501 3299 OSTALI NESPOM RASHODI JR 5.000,00
R051 3299 STALNA PRIČUVA 71.431,70
34 Financijski rashodi 27.000,00
342 Kamate za primljene kredite i zajmove 7.000,00
R052 3422 KAMATE HBOR 7.000,00
343 Ostali financijski rashodi 20.000,00
R053 3431 Usluge platnog prometa 20.000,00
35 Subvencije 457.500,00
351 Subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru 77.500,00
R06230 3511 HRVATSKA POŠTA SUFINANCIRANJE 77.500,00
352 Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora 380.000,00
R060 3523 POTICAJ MALOG GOSPODARSTVA 1% I SAMOZAPOŠLJAVANJA 100.000,00
R0601 3523 SUFINANCIRANJE PREKVALIFIKACIJA I DOŠKOLOVANJA 30.000,00
R061 3523 POTICAJ I EDUKACIJA OBITELJSKOG POLJOPRI. GOSPODARSTVA 150.000,00
R0610 3523 SUFINANCIRANJE ANALIZE KALCIFIKACIJE TLA 100.000,00
36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna 240.000,00
367 Prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti 240.000,00
R057 3671 TRANSFER PREDŠKOLSKOG ODGOJA 240.000,00
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 184.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 339
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
39
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
39
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
39
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
39
372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 184.000,00
R065 3722 TRANSFER ZA PRIJEVOZ 100.000,00
R0651 3722 NAKNADE ZA ĐAČKE DOMOVE 84.000,00
38 Ostali rashodi 2.287.780,00
381 Tekuće donacije 1.962.780,00
R0512 3811 FINANCIRANJE CZ I ZAŠTITA I SPAŠAVANJE OV 20.000,00
R054 3811 TRANSFER ZA POTREBE KULTURE 20.000,00
R0541 3811 SUFINANCIRANJE RADA BILBLIOBUSA 23.000,00
R055 3811 TRANSFERI ZA CVELFERIJU 10.000,00
R056 3811 Tekuće donacije sportskim društvima 30.000,00
R05601 3811 NK VRBANJA 150.000,00
R05602 3811 NK SLAVONIJA 150.000,00
R05603 3811 NK SRIJEMAC 80.000,00
R05604 3811 ŠTK VRBANJA 5.000,00
R05605 3811 ŠRU SPAČVA 10.000,00
R05606 3811 ŠRU ŠTUKA SOLJANI 10.000,00
R05607 3811 LU SOKOL SOLJANI 10.000,00
R05608 3811 LU SRNJAK VRBANJA 10.000,00
R05609 3811 LU VEPAR STROŠINCI 10.000,00
R05610 3811 TAEKWOONDO KLUB VINKOVCI SEKCIJA VRBANJA 30.000,00
R05611 3811 KONJOGOJSKA UDRUGA STROŠINCI 5.000,00
R056110 3811 KONJOGOJSKA UDRUGA TROMEĐA 3.000,00
R05612 3811 UDRUGA PLOD 5.000,00
R05613 3811 UDRUGA UMIROVLJENIKA 5.000,00
R05614 3811 AIRSOFT 5.000,00
R058 3811 STUDENTSKI KREDITI 162.000,00
R059 3811 TRANSFER ZA VZO VRBANJA 4,5%PP 200.000,00
R060101 3811 FINANCIRANJE RADA AGENCIJE 100.000,00
R0611 3811 POTICANJE RAZVOJA TURIZMA 50.000,00
R062 3811 Tekuće donacije udrugama građana i političkim strankama i sunanciranje projekata 144.000,00
R0620 3811 TS IDILA 5.000,00
R06201 3811 KUD SLAVONIJA SOLJANI 30.000,00
R06202 3811 KUD POSAVAC VRBANJA 30.000,00
R06203 3811 KUD SELJAČKA SLOGA STROŠINCI 30.000,00
R06204 3811 MATICA SLOVAČKA 30.000,00
R06205 3811 UDRUGA POSJED VRBANJA 20.000,00
R06206 3811 PČELARI CVELFERIJE VRBANJA 5.000,00
R0621 3811 UDRUGA ZA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA SPAČV. KRAJOLIKA 20.000,00
R0623 3811 Tekuće donacije zdravstvenim neprofitnim organizacijama DOM 5.000,00
R0628 3811 PREVENCIJA ZLOPORABE OVISNOSTI 5.000,00
R062800 3811 LAG 20.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 340
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
40
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
40
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
40
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
40
R062805 3811 UHVDDR VRBANJA 15.000,00
R062806 3811 HR UDRRODITELJA POG BRAN DOM RATA ŽU 5.000,00
R0629 3811 ZAŠTITA POTROŠAČA 10.500,00
R063 3811 SOCIJALNI PROGRAM VRBANJA 5% 200.000,00
R0631 3811 PREHRANA PUK SOC PROGRAM 130.000,00
R064 3811 TRANSFER CRVENOM KRIŽU 0,05% 26.000,00
R066 3811 TRANSFER ZA VTV VINKOVCI 29.280,00
R075 3811 OŠ SOLJANI (SUFINANCIRANJE TROŠKOVA) 50.000,00
R077 3811 OŠ VRBANJA (SUFINANCIRANJE TROŠKOVA) 50.000,00
382 Kapitalne donacije 315.000,00
R067 3822 TRANSFERI ŽUPNIM UREDIMA 150.000,00
R0492 3824 IZDACI SUFINANCIRANJE TOPLINSKE IZOLACIJE 165.000,00
383 Kazne, penali i naknade štete 10.000,00
R068 3831 NAKNADE ŠTETE PRI IZGRADNJI INFRASTRUKTURE GRAĐANIMA 10.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 6.169.471,07
41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 235.000,00
411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 35.000,00
R0790 4111 KUPOVINA ZEMLJIŠTA (PREČISTAČ ZA KANALIZACIJU) 35.000,00
412 Nematerijalna imovina 200.000,00
R088 4126 TEHNIČKA DOKUMENTACIJA 200.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 5.933.471,07
421 Građevinski objekti 5.556.471,07
R069 4211 STAN DOKTORA U VRBANJI K.LJ. POSAVSKOG 3 2.000,00
R070 4211 STAN DOKTORA U SOLJANIMA 2.000,00
R071 4212 DOM KULTURE SOLJANI 20.000,00
R072 4212 DOM KULTURE VRBANJA 10.000,00
R0721 4212 VATROGASNI DOM VRBANJA 50.000,00
R073 4212 ZGRADA OPĆINE VRBANJA(stara škola)-ZGRADA POLICIJE 25.000,00
R074 4212 DOM KULTURE STROŠINCI 200.000,00
R0741 4212 LR DOM SOLJANI 20.000,00
R076 4212 ŠKOLA STROŠINCI 5.000,00
R0760 4212 ZGRADA POLUDNEVNI BORAVAK ZA JAVNE POTREBE 250.000,00
R078 4213 ASFALTIRANJE CESTA I PARKIRALIŠTA 400.000,00
R0780 4213 SUFINANCIRANJE PROJEKATA EU 307.471,07
R06200 4214 SUFINANCI PRIKLJUČAKA I REKONSTRUKCIJA VOD MREŽE U OV 100.000,00
R079 4214 VODOVOD SOLJANI STROŠINCI I VRBANJA 410.000,00
R0791 4214 KANALIZACIJA OPĆINE VRBANJA 200.000,00
R080 4214 RASVJETNA TIJELA VRBANJA- SOLJANI STROŠINCI 20.000,00
R081 4214 DJEČJA IGRALIŠTA 20.000,00
R082 4214 Spomenici (povijesni,braniteljima) 30.000,00
R0821 4214 GROBLJA OV 250.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 341
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
41
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
41
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
41
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
41
R0822 4214 MRTVAČNICA VRBANJA 5.000,00
R0823 4214 MRTVAČNICA SOLJANI 80.000,00
R08234 4214 MRTVAČNICA STROŠINCI 50.000,00
R0824 4214 MUZEJSKO GALERIJSKI PROSTOR (GAŠPATČEV MAGACIN) 800.000,00
R083 4214 SUFINANCIRANJE DEPONIJE ODLAG. SMEĆA 2.000.000,00
R0831 4214 NOGOMETNA IGRALIŠTA OPĆINE VRBANJA 50.000,00
R0871 4214 IZGRADNJA INFRASTRUKTURE ZA POSLOVE ZONE 250.000,00
422 Postrojenja i oprema 377.000,00
R084 4221 Računala i računalna oprema 20.000,00
R0851 4221 UREDSKI NAMJEŠTAJ 40.000,00
R085 4222 Telefoni i ostali komunikacijski uređaji 2.000,00
R086 4223 KOSILICE ZA RAD PROGRAMA PUK 5.000,00
R087 4223 Ostali instrumenti, uređaji i strojevi 10.000,00
R0870 4225 OPREMA ZA JAVNE POVRŠINE 20.000,00
R08701 4225 OPREMA JP AUTOBUSNA STAJALIŠTA 150.000,00
R0832 4226 OPREMA ZA IGRALIŠTA 49.000,00
R0891 4227 Instrumenti, uređaji i RAMOVI ZA SLIKE 1.000,00
R0892 4227 OPREMA JAVNI OBJEKTI OV VRBANJA 80.000,00
44 Rashodi za nabavu proizvedene kratkotrajne imovine 1.000,00
441 Rashodi za nabavu zaliha 1.000,00
R089 4411 Ostale nespomenute vrijednosti SITAN INVENTAR 1.000,00
5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 200.000,00
54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova 200.000,00
542 Otplata glavnice primljenih kredita i zajmova od kreditnih i ostalih financijskih institucija u javn 200.000,00
R090 5422 OTPLATA ZAJMA HBOR 200.000,00
Članak 3.
Plan razvojnih programa prikazuje planirane rashode i izdatke za investicije, davanje kapitalnih pomoći i donacija. Rashodi u planu razvojnih programa razvrstani su po pojedinim programima, po godinama u kojima će se rashodi realizirati, te po izvorima financiranja.
III. PLAN RAZVOJNIH PROGRAMA
BROJ
UKUPNO
KONTA
INVESTICIJA / KAPITALNA POMOĆ /KAPITALNA DONACIJA 2017 2018 2019 ( od 3 do 5)
1 2 3 4 5 6
SVEUKUPNO 6.386.221,07 5.747.471,07 4.985.471,07 17.119.163,21
RAZDJEL 001 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 6.386.221,07 5.747.471,07 4.985.471,07 17.119.163,21
Tekući projekt
T100100 Izrada razvojnih projekata i planova 362.750,00 338.000,00 255.000,00 955.750,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 342
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
42
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
42
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
42
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
42
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 362.750,00 338.000,00 255.000,00 955.750,00
323
OSTALE INTELEKTUALNE USLUGE 30.000,00 30.000,00 30.000,00 90.000,00
323
INTELEKTUALNE USLUGE I OST. USLUGE l IZRADA PROSTORNOG PLANA IZMJENA ,DOPUNA 107.750,00 0,00 0,00 107.750,00
323
INTELE USL POVJERENSTVA ZA UVOĐENJE U POSJED 5.000,00 5.000,00 5.000,00 15.000,00
329
INTELEKTUALNE USLUGE TROŠKOVI SUDA 20.000,00 20.000,00 20.000,00 60.000,00
412
TEHNIČKA DOKUMENTACIJA 200.000,00 283.000,00 200.000,00 683.000,00
Tekući projekt
T100110 Ulaganja u razvoj poljoprivrede 110.000,00 110.000,00 110.000,00 330.000,00
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 110.000,00 110.000,00 110.000,00 330.000,00
352
POTICAJ MALOG GOSPODARSTVA 1% I SAMOZAPOŠLJAVANJA 100.000,00 100.000,00 100.000,00 300.000,00
383
NAKNADE ŠTETE PRI IZGRADNJI INFRASTRUKTURE GRAĐANIMA 10.000,00 10.000,00 10.000,00 30.000,00
Kapitalni projekt K100100 OTPLATA ZAJMA HBOR 200.000,00 100.000,00 0,00 300.000,00
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 200.000,00 100.000,00 0,00 300.000,00
542
OTPLATA ZAJMA HBOR 200.000,00 100.000,00 0,00 300.000,00
Kapitalni projekt K100100 Nabava opreme 81.000,00 81.000,00 81.000,00 243.000,00
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 81.000,00 81.000,00 81.000,00 243.000,00
422
Instrumenti, uređaji i RAMOVI ZA SLIKE 1.000,00 1.000,00 1.000,00 3.000,00
422
OPREMA JAVNI OBJEKTI OV VRBANJA 80.000,00 80.000,00 80.000,00 240.000,00
Kapitalni projekt K100120 Zgrada općine i policije 25.000,00 25.000,00 25.000,00 75.000,00
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 25.000,00 25.000,00 25.000,00 75.000,00
421
ZGRADA OPĆINE VRBANJA(stara škola)-ZGRADA POLICIJE 25.000,00 25.000,00 25.000,00 75.000,00
Kapitalni projekt K100110 Dječja igrališta 20.000,00 20.000,00 20.000,00 60.000,00
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 20.000,00 20.000,00 20.000,00 60.000,00
421
DJEČJA IGRALIŠTA 20.000,00 20.000,00 20.000,00 60.000,00
Kapitalni projekt
K100100 Izgradnja infrastrukture za poslovne zone 250.000,00 750.000,00 250.000,00 1.250.000,00
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 250.000,00 750.000,00 250.000,00 1.250.000,00
421
IZGRADNJA INFRASTRUKTURE ZA
250.000,00 750.000,00 250.000,00 1.250.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 343
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
43
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
43
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
43
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
43
POSLOVE ZONE
Kapitalni projekt K100100 Dom kulture Vrbanja 60.000,00 60.000,00 60.000,00 180.000,00
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 60.000,00 60.000,00 60.000,00 180.000,00
421
DOM KULTURE VRBANJA 10.000,00 10.000,00 10.000,00 30.000,00
421
VATROGASNI DOM VRBANJA 50.000,00 50.000,00 50.000,00 150.000,00
Kapitalni projekt K100110 Dom kulture u Soljanima 20.000,00 20.000,00 20.000,00 60.000,00
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 20.000,00 20.000,00 20.000,00 60.000,00
421
DOM KULTURE SOLJANI 20.000,00 20.000,00 20.000,00 60.000,00
Kapitalni projekt K100120 Dom kulture Strošinci 220.000,00 30.000,00 30.000,00 280.000,00
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 220.000,00 30.000,00 30.000,00 280.000,00
421
DOM KULTURE STROŠINCI 200.000,00 10.000,00 10.000,00 220.000,00
421
LR DOM SOLJANI 20.000,00 20.000,00 20.000,00 60.000,00
Kapitalni projekt K100130 Sportska dvorana Soljani 50.000,00 50.000,00 50.000,00 150.000,00
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 50.000,00 50.000,00 50.000,00 150.000,00
381
OŠ SOLJANI (SUFINANCIRANJE TROŠKOVA) 50.000,00 50.000,00 50.000,00 150.000,00
Kapitalni projekt K100140 Nova škola Vrbanja 50.000,00 50.000,00 50.000,00 150.000,00
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 50.000,00 50.000,00 50.000,00 150.000,00
381
OŠ VRBANJA (SUFINANCIRANJE TROŠKOVA) 50.000,00 50.000,00 50.000,00 150.000,00
Kapitalni projekt K100150 Škola Strošinci 5.000,00 5.000,00 5.000,00 15.000,00
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 5.000,00 5.000,00 5.000,00 15.000,00
421
ŠKOLA STROŠINCI 5.000,00 5.000,00 5.000,00 15.000,00
Kapitalni projekt K100100 Stan zubara u Vrbanja 2.000,00 2.000,00 2.000,00 6.000,00
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 2.000,00 2.000,00 2.000,00 6.000,00
421
STAN DOKTORA U VRBANJI K.LJ. POSAVSKOG 3 2.000,00 2.000,00 2.000,00 6.000,00
Kapitalni projekt K100110 Stan doktora u Soljanima 2.000,00 2.000,00 2.000,00 6.000,00
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 2.000,00 2.000,00 2.000,00 6.000,00
421
STAN DOKTORA U SOLJANIMA 2.000,00 2.000,00 2.000,00 6.000,00
Kapitalni K100120 Jana rasvjeta Soljani,Strošinci
20.000,00 20.000,00 20.000,00 60.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 344
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
44
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
44
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
44
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
44
projekt i Vrbanja
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 20.000,00 20.000,00 20.000,00 60.000,00
421
RASVJETNA TIJELA VRBANJA- SOLJANI STROŠINCI 20.000,00 20.000,00 20.000,00 60.000,00
Kapitalni projekt K100100 Nabava opreme 69.000,00 40.000,00 40.000,00 149.000,00
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 69.000,00 40.000,00 40.000,00 149.000,00
422
OPREMA ZA IGRALIŠTA 49.000,00 20.000,00 20.000,00 89.000,00
422
Računala i računalna oprema 20.000,00 20.000,00 20.000,00 60.000,00
Kapitalni projekt K100110 Komununikacijska oprema 2.000,00 2.000,00 2.000,00 6.000,00
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 2.000,00 2.000,00 2.000,00 6.000,00
422
Telefoni i ostali komunikacijski uređaji 2.000,00 2.000,00 2.000,00 6.000,00
Kapitalni projekt K100130 Uredski namještaj 40.000,00 40.000,00 40.000,00 120.000,00
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 40.000,00 40.000,00 40.000,00 120.000,00
422
UREDSKI NAMJEŠTAJ 40.000,00 40.000,00 40.000,00 120.000,00
Kapitalni projekt
K100170 NOGOMETNA IGRALIŠTA OPĆINE VRBANJA 50.000,00 50.000,00 50.000,00 150.000,00
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 50.000,00 50.000,00 50.000,00 150.000,00
421
NOGOMETNA IGRALIŠTA OPĆINE VRBANJA 50.000,00 50.000,00 50.000,00 150.000,00
Kapitalni projekt
K100100 Deponija odlagališta smeća u Vrbanja 2.000.000,00 200.000,00 100.000,00 2.300.000,00
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 2.000.000,00 200.000,00 100.000,00 2.300.000,00
421
SUFINANCIRANJE DEPONIJE ODLAG. SMEĆA 2.000.000,00 200.000,00 100.000,00 2.300.000,00
Kapitalni projekt K100100 Nabava opreme 180.000,00 180.000,00 180.000,00 540.000,00
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 180.000,00 180.000,00 180.000,00 540.000,00
422
Ostali instrumenti, uređaji i strojevi 10.000,00 10.000,00 10.000,00 30.000,00
422
OPREMA ZA JAVNE POVRŠINE 20.000,00 20.000,00 20.000,00 60.000,00
422
OPREMA JP AUTOBUSNA STAJALIŠTA 150.000,00 150.000,00 150.000,00 450.000,00
Kapitalni projekt K100100 Ceste asfaltiranje 400.000,00 200.000,00 200.000,00 800.000,00
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 400.000,00 200.000,00 200.000,00 800.000,00
421
ASFALTIRANJE CESTA I PARKIRALIŠTA 400.000,00 200.000,00 200.000,00 800.000,00
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 345
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
45
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
45
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
45
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
45
Kapitalni projekt K100120 Pješačke staze 307.471,07 1.307.471,07 1.307.471,07 2.922.413,21
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 307.471,07 1.307.471,07 1.307.471,07 2.922.413,21
421
SUFINANCIRANJE PROJEKATA EU 307.471,07 1.307.471,07 1.307.471,07 2.922.413,21
Kapitalni projekt K100130 Vodovod Soljani 410.000,00 60.000,00 60.000,00 530.000,00
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 410.000,00 60.000,00 60.000,00 530.000,00
421
VODOVOD SOLJANI STROŠINCI I VRBANJA 410.000,00 60.000,00 60.000,00 530.000,00
Kapitalni projekt
K100150 KANALIZACIJA OPĆINE VRBANJA 235.000,00 700.000,00 1.721.000,00 2.656.000,00
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 235.000,00 700.000,00 1.721.000,00 2.656.000,00
411
KUPOVINA ZEMLJIŠTA (PREČISTAČ ZA KANALIZACIJU) 35.000,00 0,00 0,00 35.000,00
421
KANALIZACIJA OPĆINE VRBANJA 200.000,00 700.000,00 1.721.000,00 2.621.000,00
Kapitalni projekt K100160 Spomenik braniteljima 1.215.000,00 1.305.000,00 305.000,00 2.825.000,00
IZVORI FINANCIRANJA UKUPNO 1.215.000,00 1.305.000,00 305.000,00 2.825.000,00
421
Spomenici (povijesni,braniteljima) 30.000,00 30.000,00 30.000,00 90.000,00
421
GROBLJA OV 250.000,00 450.000,00 250.000,00 950.000,00
421
MRTVAČNICA VRBANJA 5.000,00 5.000,00 5.000,00 15.000,00
421
MRTVAČNICA SOLJANI 80.000,00 10.000,00 10.000,00 100.000,00
421
MRTVAČNICA STROŠINCI 50.000,00 10.000,00 10.000,00 70.000,00
421
MUZEJSKO GALERIJSKI PROSTOR (GAŠPATČEV MAGACIN) 800.000,00 800.000,00 0,00 1.600.000,00
Članak 4.
Proračun stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom vjesniku" Vukovarsko-srijemske županije, a primjenjivat će se od 01. siječnja 2017. godine.
KLASA: 400-08/16-01/1520 URBROJ: 2212/08-01/01-16-1 Vrbanja, 06. prosinca 2016. godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Željko Žaper
Temeljem članka 39. Zakona o proračunu ("Narodne novine" RH br. 87/08, 136/12 i 15/15), članka 30. Statuta Općine Vrbanja ("Službeni vjesnik" Vukovarsko-srijemske Županije br. 5/13) i članka 27. Poslovnika Općinskog vijeća Vrbanja, Općinsko vijeće Vrbanja na svojoj 30. sjednici održanoj dana 05. prosinca 2016. godine, d o n i j e l o j e :
Projekciju Proračuna Općine Vrbanja za 2018. i 2019. godinu
Članak 1.
Projekcija proračuna Općine Vrbanja za 2018. i 2019. godinu sadrži Opći i Posebni dio. Opći dio sadrži bilancu prihoda i izdataka u kojima su prihodi iskazani po izvorima i vrstama, a izdaci po osnovnim namjenama i grupama.
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
46
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
46
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
46
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
46
I. OPĆI DIO
1 2 3 2/1 3/2 3/1
2017 2018 2019
INDEX
A. RAČUN PRIHODA I RASHODA
6 Prihodi poslovanja 13.632.500,00 13.350.500,00 12.852.500,00 97,9 % 96,3 % 94,3 %
7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 1.360.000,00 1.360.000,00 1.050.000,00 100,0 % 77,2 % 77,2 %
3 Rashodi poslovanja 8.718.861,70 9.307.861,70 9.261.861,70 106,8 % 99,5 % 106,2 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 6.169.471,07 5.398.471,07 4.736.471,07 87,5 % 87,7 % 76,8 %
RAZLIKA - MANJAK 104.167,23 4.167,23 -95.832,77 4,0 % -2.299,7 % -92,0 %
B. RAČUN ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA
8 Primici od financijske imovine i zaduživanja 95.832,77 95.832,77 95.832,77 100,0 % 100,0 % 100,0 %
5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 200.000,00 100.000,00 0,00 50,0 % 0,0 % 0,0 %
NETO ZADUŽIVANJE/FINANCIRANJE -104.167,23 -4.167,23 95.832,77 4,0 % -2.299,7 % -92,0 %
VIŠAK/MANJAK + NETO ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA 0,00 0,00 0,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
BROJ 1 2 3 2/1 3/2 3/1
KONTA VRSTA PRIHODA / PRIMITAKA 2017 2018 2019
INDEX
922 Višak/manjak prihoda 100.000,00 100.000,00 100.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
UKUPNO PRIHODI / PRIMICI 15.088.332,77 14.806.332,77 13.998.332,77 98,1 % 94,5 % 92,8 %
6 Prihodi poslovanja 13.632.500,00 13.350.500,00 12.852.500,00 97,9 % 96,3 % 94,3 %
61 Prihodi od poreza 2.277.100,00 2.295.100,00 2.297.100,00 100,8 % 100,1 % 100,9 %
611 Porez i prirez na dohodak 2.002.000,00
612 Porez na dobit 100,00
613 Porezi na imovinu 200.000,00
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
47
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
47
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
47
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
47
614 Porezi na robu i usluge 75.000,00
64 Prihodi od imovine 495.000,00 495.000,00 495.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
641 Prihodi od financijske imovine 10.000,00
642 Prihodi od nefinancijske imovine 485.000,00
65 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada 2.804.400,00 2.804.400,00 2.804.400,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
651 Upravne i administrativne pristojbe 5.000,00
652 Prihodi po posebnim propisima 1.644.400,00
653 Komunalni doprinosi i naknade 1.155.000,00
66 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija 7.520.000,00 7.220.000,00 6.720.000,00 96,0 % 93,1 % 89,4 %
661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga 120.000,00
663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan općeg proračuna 7.400.000,00
67 Prihodi iz nadležnog proračuna i od HZZO-a temeljem ugovornih obveza 535.000,00 535.000,00 535.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
671 Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika 535.000,00
68 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 1.000,00 1.000,00 1.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
681 Kazne i upravne mjere 1.000,00
7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 1.360.000,00 1.360.000,00 1.050.000,00 100,0 % 77,2 % 77,2 %
71 Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine 1.310.000,00 1.310.000,00 1.000.000,00 100,0 % 76,3 % 76,3 %
711 Prihodi od prodaje materijalne imovine - prirodnih bogatstava 1.310.000,00
72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
721 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 50.000,00
8 Primici od financijske imovine i zaduživanja 95.832,77 95.832,77 95.832,77 100,0 % 100,0 % 100,0 %
81 Primljeni povrati glavnica danih zajmova i depozita 95.732,77 95.732,77 95.732,77 100,0 % 100,0 % 100,0 %
812 Primici (povrati) glavnice zajmova danih neprofitnim organizacijama, građanima i kućanstvima 95.732,77
83 Primici od prodaje dionica i udjela u glavnici 100,00 100,00 100,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
832 Primici od prodaje dionica i udjela u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru 100,00
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
48
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
48
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
48
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
48
BROJ 1 2 3 2/1 3/2 3/1
KONTA VRSTA RASHODA / IZDATAKA 2017 2018 2019
INDEX
UKUPNO RASHODI / IZDACI 15.088.332,77 14.806.332,77 13.998.332,77 98,1 % 94,5 % 92,8 %
3 Rashodi poslovanja 8.718.861,70 9.307.861,70 9.261.861,70 106,8 % 99,5 % 106,2 %
31 Rashodi za zaposlene 1.571.900,00 1.571.900,00 1.571.900,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
311 Plaće (Bruto) 1.010.500,00
312 Ostali rashodi za zaposlene 87.200,00
313 Doprinosi na plaće 474.200,00
32 Materijalni rashodi 3.950.681,70 4.270.681,70 4.470.681,70 108,1 % 104,7 % 113,2 %
321 Naknade troškova zaposlenima 29.000,00
322 Rashodi za materijal i energiju 199.500,00
323 Rashodi za usluge 3.130.250,00
329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 591.931,70
34 Financijski rashodi 27.000,00 27.000,00 21.000,00 100,0 % 77,8 % 77,8 %
342 Kamate za primljene kredite i zajmove 7.000,00
343 Ostali financijski rashodi 20.000,00
35 Subvencije 457.500,00 457.500,00 357.500,00 100,0 % 78,1 % 78,1 %
351 Subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru 77.500,00
352 Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora 380.000,00
36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna 240.000,00 240.000,00 240.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
367 Prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti 240.000,00
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 184.000,00 184.000,00 184.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 184.000,00
38 Ostali rashodi 2.287.780,00 2.556.780,00 2.416.780,00 111,8 % 94,5 % 105,6 %
381 Tekuće donacije 1.962.780,00
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
49
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
49
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
49
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
49
382 Kapitalne donacije 315.000,00
383 Kazne, penali i naknade štete 10.000,00
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 6.169.471,07 5.398.471,07 4.736.471,07 87,5 % 87,7 % 76,8 %
41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 235.000,00 283.000,00 200.000,00 120,4 % 70,7 % 85,1 %
411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 35.000,00
412 Nematerijalna imovina 200.000,00
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 5.933.471,07 5.114.471,07 4.535.471,07 86,2 % 88,7 % 76,4 %
421 Građevinski objekti 5.556.471,07
422 Postrojenja i oprema 377.000,00
44 Rashodi za nabavu proizvedene kratkotrajne imovine 1.000,00 1.000,00 1.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
441 Rashodi za nabavu zaliha 1.000,00
5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 200.000,00 100.000,00 0,00 50,0 % 0,0 % 0,0 %
54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova 200.000,00 100.000,00 0,00 50,0 % 0,0 % 0,0 %
542 Otplata glavnice primljenih kredita i zajmova od kreditnih i ostalih financijskih institucija u javn 200.000,00
II. POSEBNI DIO
BROJ 1 2 3 2/1 3/2 3/1
KONTA VRSTA RASHODA / IZDATAKA 2017 2018 2019
INDEX
922 Višak/manjak prihoda 100.000,00 100.000,00 100.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
UKUPNO RASHODI / IZDACI 15.088.332,77 14.806.332,77 13.998.332,77 98,1 % 94,5 % 92,8 %
RAZDJEL 001 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 15.088.332,77 14.806.332,77 13.998.332,77 98,1 % 94,5 % 92,8 %
Glavni program V01 REDOVNA DJELATNOST OPĆINSKA UPRAVA 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Program 0100 PRIPREMA I DONOŠENJE AKATA 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100100 Predstavnička i izvršna tjela 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
50
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
50
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
50
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
50
32 Materijalni rashodi 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
329 Premije osiguranja DJELATNIKA JR 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
GLAVA 01 PREDSTAVNIČKA I IZVRŠNA TIJELA 8.244.861,70 8.679.111,70 7.950.111,70 105,3 % 91,6 % 96,4 %
PROGRAM 001 REDOVNA DJELATNOST 2.000,00 2.000,00 2.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
AKTIVNOST 01 IZDACI ZA ZAPOSLENE 2.000,00 2.000,00 2.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A000111 Materijalni i finanncijski rashodi 2.000,00 2.000,00 2.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.0. OPĆI PRIHODI I PRIMICI 2.000,00 2.000,00 2.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 2.000,00 2.000,00 2.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
32 Materijalni rashodi 2.000,00 2.000,00 2.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
323 HRT PRETPLATA -RADIO-TV 2.000,00 2.000,00 2.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Glavni program V01 REDOVNA DJELATNOST OPĆINSKA UPRAVA 7.436.861,70 7.561.111,70 7.332.111,70 101,7 % 97,0 % 98,6 %
Program 0100 PRIPREMA I DONOŠENJE AKATA 515.000,00 515.000,00 415.000,00 100,0 % 80,6 % 80,6 %
Aktivnost A100100 Predstavnička i izvršna tjela 515.000,00 515.000,00 415.000,00 100,0 % 80,6 % 80,6 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 515.000,00 515.000,00 415.000,00 100,0 % 80,6 % 80,6 %
3 Rashodi poslovanja 515.000,00 515.000,00 415.000,00 100,0 % 80,6 % 80,6 %
32 Materijalni rashodi 85.000,00 85.000,00 85.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
329 Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstv 35.000,00 35.000,00 35.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
329 NAKNADE ZA SJEDNICE VIJEĆA 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
35 Subvencije 280.000,00 280.000,00 180.000,00 100,0 % 64,3 % 64,3 %
352 SUFINANCIRANJE PREKVALIFIKACIJA I DOŠKOLOVANJA 30.000,00 30.000,00 30.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
352 POTICAJ I EDUKACIJA OBITELJSKOG POLJOPRI. GOSPODARSTVA 150.000,00 150.000,00 150.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
352 SUFINANCIRANJE ANALIZE KALCIFIKACIJE TLA 100.000,00 100.000,00 0,00 100,0 % 0,0 % 0,0 %
38 Ostali rashodi 150.000,00 150.000,00 150.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 FINANCIRANJE RADA AGENCIJE 100.000,00 100.000,00 100.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 POTICANJE RAZVOJA TURIZMA 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Program 0110 UPRAVLJANJE JAVNIM FINACIJAMA 2.064.611,70 2.064.611,70 2.058.611,70 100,0 % 99,7 % 99,7 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
51
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
51
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
51
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
51
Aktivnost A100100 Rashodi za zaposlene 1.443.400,00 1.443.400,00 1.443.400,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 1.443.400,00 1.443.400,00 1.443.400,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 1.443.400,00 1.443.400,00 1.443.400,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
31 Rashodi za zaposlene 1.289.400,00 1.289.400,00 1.289.400,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
311 Plaće za redovan rad OV 578.000,00 578.000,00 578.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
311 PLAĆE JAVNI RADOVI 150.000,00 150.000,00 150.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
312 Darovi 45.000,00 45.000,00 45.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
312 POREZ NA OD-PLAĆA OV 38.500,00 38.500,00 38.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
312 POREZ I PRIREZ NA OD JR 100,00 100,00 100,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
312 POREZ I PRIREZ NA OD PUK 3.600,00 3.600,00 3.600,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
313 Doprinosi za mirovinsko osiguranje OV 148.200,00 148.200,00 148.200,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
313 DOPRINOS MIO JR 37.500,00 37.500,00 37.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
313 DOPRINOS MIO PUK 68.800,00 68.800,00 68.800,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
313 Doprinosi za zdravstveno osiguranje OV 115.000,00 115.000,00 115.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
313 DOPRINOS ZA ZDRAVST JR 29.500,00 29.500,00 29.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
313 DOPRINOS ZADRAVST PUK 53.500,00 53.500,00 53.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
313 Doprinosi za zapošljavanje OV 12.600,00 12.600,00 12.600,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
313 DOPRINOS ZA ZAPOŠLJ JR 3.200,00 3.200,00 3.200,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
313 DOPRINOS ZA ZAPOŠLJAVANJE PUK 5.900,00 5.900,00 5.900,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
32 Materijalni rashodi 154.000,00 154.000,00 154.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
323 USLUGE EDUKACIJE DJELATNIKA PUK 1.000,00 1.000,00 1.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
329 SUFINANCIRANJE ZA PUK -PLAĆA 153.000,00 153.000,00 153.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100110 Materijalni i finacijski rashodi 621.211,70 621.211,70 615.211,70 100,0 % 99,0 % 99,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 621.211,70 621.211,70 615.211,70 100,0 % 99,0 % 99,0 %
3 Rashodi poslovanja 621.211,70 621.211,70 615.211,70 100,0 % 99,0 % 99,0 %
32 Materijalni rashodi 564.931,70 564.931,70 564.931,70 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
52
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
52
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
52
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
52
321 Naknade za prijevoz na službenom putu u zemlji 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
321 Naknade za prijevoz dnevnice i PUK 1.000,00 1.000,00 1.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
321 Naknade za prijevoz na posao i s posla 13.000,00 13.000,00 13.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
321 NAKNADA ZA PRIJEVOZ S POSLA I NA POSAO PUK 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
322 Uredski materijal 45.000,00 45.000,00 45.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
322 UREDSKI MATERIJAL PUK 2.000,00 2.000,00 2.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
322 Električna energija 70.000,00 70.000,00 70.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
322 Motorni benzin i dizel gorivo OV 25.000,00 25.000,00 25.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
322 Motorni benzin i dizel gorivo PUK 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
322 Materijal i sredstva za čišćenje i održavanje 7.000,00 7.000,00 7.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
322 MATERIJAL I SREDSTVA ZA UREĐENJE KUĆE I OKUĆNICE PUK 500,00 500,00 500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
322 RADNA ODJEĆA I OBUĆA PUK 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
323 Usluge telefona, telefaksa OV 35.000,00 35.000,00 35.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
323 Poštarina (pisma, tiskanice i sl.) 15.000,00 15.000,00 15.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
323 Usluge telefona, telefaksa PUK 2.000,00 2.000,00 2.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
323 ODRŽAVANJE WEB STRANICE 2.000,00 2.000,00 2.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
323 Tisak PRETPLATA NA ČASOPISE 15.000,00 15.000,00 15.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
323 Ostale usluge promidžbe i informiranja 30.000,00 30.000,00 30.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
323 Usluge ažuriranja računalnih baza 60.000,00 60.000,00 60.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
329 Premije osiguranja HBOR zgrada općine 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
329 Premije osiguranja prijevoznih sredstava OV 11.000,00 11.000,00 11.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
329 Reprezentacija 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
329 TROŠKOVI DANA OPĆINE 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
329 Ostali nespi rash poslovanja 25.000,00 25.000,00 25.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
329 STALNA PRIČUVA 71.431,70 71.431,70 71.431,70 100,0 % 100,0 % 100,0 %
34 Financijski rashodi 27.000,00 27.000,00 21.000,00 100,0 % 77,8 % 77,8 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
53
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
53
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
53
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
53
342 KAMATE HBOR 7.000,00 7.000,00 1.000,00 100,0 % 14,3 % 14,3 %
343 Usluge platnog prometa 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
38 Ostali rashodi 29.280,00 29.280,00 29.280,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 TRANSFER ZA VTV VINKOVCI 29.280,00 29.280,00 29.280,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Program 0120 KOMUNALNA DJELATNOST 1.682.000,00 2.002.000,00 2.202.000,00 119,0 % 110,0 % 130,9 %
Aktivnost A100100 Održavanje objekata komunalne infrastrukture 1.652.000,00 1.972.000,00 2.172.000,00 119,4 % 110,1 % 131,5 %
Izvor 1.3. PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 1.652.000,00 1.972.000,00 2.172.000,00 119,4 % 110,1 % 131,5 %
3 Rashodi poslovanja 1.652.000,00 1.972.000,00 2.172.000,00 119,4 % 110,1 % 131,5 %
32 Materijalni rashodi 1.652.000,00 1.972.000,00 2.172.000,00 119,4 % 110,1 % 131,5 %
323 ODRŽ NERAZVRS CESTA LEN -NOGOST, MOSTOVA 1.480.000,00 1.800.000,00 2.000.000,00 121,6 % 111,1 % 135,1 %
323 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja postrojenja i opr 70.000,00 70.000,00 70.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
323 TEKUĆE ODRŽAVANJE OBJEKATA 100.000,00 100.000,00 100.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
323 ZDRAVSTVENI PREGLED DJELATNIKA PUK 2.000,00 2.000,00 2.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100120 Održavanje porijevoznih sredstava 15.000,00 15.000,00 15.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.3. PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 15.000,00 15.000,00 15.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 15.000,00 15.000,00 15.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
32 Materijalni rashodi 15.000,00 15.000,00 15.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
323 Usluge tekućeg i investicijskog održavanjaOV prijevoznih sre 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
323 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja prijevoznihPUK 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100130 Ostali komunalni poslovi 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.0. OPĆI PRIHODI I PRIMICI 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
32 Materijalni rashodi 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
322 GORIVO ZA KOŠENJE PUK 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
323 Laboratorijske usluge 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100140 Kosilice za rad PUK 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
54
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
54
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
54
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
54
Izvor 5.2. POMOĆI MINISTARSTVA MBOMS PUK 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
422 KOSILICE ZA RAD PROGRAMA PUK 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Program 0130 GOSPODARSTVO 492.750,00 468.000,00 385.000,00 95,0 % 82,3 % 78,1 %
Tekući projekt T100100 Izrada razvojnih projekata i planova 362.750,00 338.000,00 255.000,00 93,2 % 75,4 % 70,3 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 255.000,00 338.000,00 255.000,00 132,5 % 75,4 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 55.000,00 55.000,00 55.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
32 Materijalni rashodi 55.000,00 55.000,00 55.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
323 OSTALE INTELEKTUALNE USLUGE 30.000,00 30.000,00 30.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
323 INTELE USL POVJERENSTVA ZA UVOĐENJE U POSJED 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
329 INTELEKTUALNE USLUGE TROŠKOVI SUDA 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 200.000,00 283.000,00 200.000,00 141,5 % 70,7 % 100,0 %
41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 200.000,00 283.000,00 200.000,00 141,5 % 70,7 % 100,0 %
412 TEHNIČKA DOKUMENTACIJA 200.000,00 283.000,00 200.000,00 141,5 % 70,7 % 100,0 %
Izvor 1.3. PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 107.750,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
3 Rashodi poslovanja 107.750,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
32 Materijalni rashodi 107.750,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
323 INTELEKTUALNE USLUGE I OST. USLUGE l IZRADA PROSTORNOG PLANA IZMJENA ,DOPUNA 107.750,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
Tekući projekt T100110 Ulaganja u razvoj poljoprivrede 110.000,00 110.000,00 110.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.3. PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 110.000,00 110.000,00 110.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 110.000,00 110.000,00 110.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
35 Subvencije 100.000,00 100.000,00 100.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
352 POTICAJ MALOG GOSPODARSTVA 1% I SAMOZAPOŠLJAVANJA 100.000,00 100.000,00 100.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
38 Ostali rashodi 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
383 NAKNADE ŠTETE PRI IZGRADNJI INFRASTRUKTURE GRAĐANIMA 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
55
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
55
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
55
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
55
Tekući projekt T100120 INTELEKTUALNER USLUGE JAVNA NABAVA 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.3. PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
32 Materijalni rashodi 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
323 Intelektualne i osobne usluge JAVNA NABAVA 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Program 0140 ZAŠTITA OD POŽARA 220.000,00 220.000,00 220.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100100 Zašzita od požara 200.000,00 200.000,00 200.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 200.000,00 200.000,00 200.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 200.000,00 200.000,00 200.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
38 Ostali rashodi 200.000,00 200.000,00 200.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 TRANSFER ZA VZO VRBANJA 4,5%PP 200.000,00 200.000,00 200.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100110 Civilna zaštita 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
38 Ostali rashodi 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 FINANCIRANJE CZ I ZAŠTITA I SPAŠAVANJE OV 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Program 0150 INVESTICIJE ZA DRUŠTVENE DJELATNOSTI 2.262.500,00 2.191.500,00 2.051.500,00 96,9 % 93,6 % 90,7 %
Aktivnost A100100 Obrazovanje 586.000,00 586.000,00 586.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 586.000,00 586.000,00 586.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 586.000,00 586.000,00 586.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna 240.000,00 240.000,00 240.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
367 TRANSFER PREDŠKOLSKOG ODGOJA 240.000,00 240.000,00 240.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 184.000,00 184.000,00 184.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
372 TRANSFER ZA PRIJEVOZ 100.000,00 100.000,00 100.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
372 NAKNADE ZA ĐAČKE DOMOVE 84.000,00 84.000,00 84.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
38 Ostali rashodi 162.000,00 162.000,00 162.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
56
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
56
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
56
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
56
381 STUDENTSKI KREDITI 162.000,00 162.000,00 162.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100110 Socijalna skrb 330.000,00 330.000,00 330.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.3. PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 330.000,00 330.000,00 330.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 330.000,00 330.000,00 330.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
38 Ostali rashodi 330.000,00 330.000,00 330.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 SOCIJALNI PROGRAM VRBANJA 5% 200.000,00 200.000,00 200.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 PREHRANA PUK SOC PROGRAM 130.000,00 130.000,00 130.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100120 Kultura 418.000,00 348.000,00 208.000,00 83,3 % 59,8 % 49,8 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 115.000,00 145.000,00 145.000,00 126,1 % 100,0 % 126,1 %
3 Rashodi poslovanja 115.000,00 145.000,00 145.000,00 126,1 % 100,0 % 126,1 %
38 Ostali rashodi 115.000,00 145.000,00 145.000,00 126,1 % 100,0 % 126,1 %
381 KUD ANDRIJA PEKAR SOLJANI 0,00 30.000,00 30.000,00 (+Infinity) 100,0 % (+Infinity)
381 KUD POSAVAC VRBANJA 30.000,00 30.000,00 30.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 KUD SELJAČKA SLOGA STROŠINCI 30.000,00 30.000,00 30.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 MATICA SLOVAČKA 30.000,00 30.000,00 30.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 UDRUGA POSJED VRBANJA 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 PČELARI CVELFERIJE VRBANJA 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 KULTURNI CENTAR MLADIH VRBANJA 0,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
Izvor 1.3. PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 303.000,00 203.000,00 63.000,00 67,0 % 31,0 % 20,8 %
3 Rashodi poslovanja 53.000,00 193.000,00 53.000,00 364,2 % 27,5 % 100,0 %
38 Ostali rashodi 53.000,00 193.000,00 53.000,00 364,2 % 27,5 % 100,0 %
381 TRANSFER ZA POTREBE KULTURE 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 SUFINANCIRANJE RADA BILBLIOBUSA 23.000,00 23.000,00 23.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 TRANSFERI ZA CVELFERIJU 10.000,00 150.000,00 10.000,00 1.500,0 % 6,7 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 250.000,00 10.000,00 10.000,00 4,0 % 100,0 % 4,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 250.000,00 10.000,00 10.000,00 4,0 % 100,0 % 4,0 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
57
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
57
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
57
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
57
421 ZGRADA POLUDNEVNI BORAVAK ZA JAVNE POTREBE 250.000,00 10.000,00 10.000,00 4,0 % 100,0 % 4,0 %
Aktivnost A100130 Religija 150.000,00 150.000,00 150.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.3. PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 150.000,00 150.000,00 150.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 150.000,00 150.000,00 150.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
38 Ostali rashodi 150.000,00 150.000,00 150.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
382 TRANSFERI ŽUPNIM UREDIMA 150.000,00 150.000,00 150.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100140 Šport i rekreacija 490.000,00 490.000,00 490.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.3. PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 490.000,00 490.000,00 490.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 490.000,00 490.000,00 490.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
38 Ostali rashodi 490.000,00 490.000,00 490.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 Tekuće donacije sportskim društvima 30.000,00 30.000,00 30.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 NK VRBANJA 150.000,00 150.000,00 150.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 NK SLAVONIJA 150.000,00 150.000,00 150.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 NK SRIJEMAC 80.000,00 80.000,00 80.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 ŠTK VRBANJA 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 ŠRU SPAČVA 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 ŠRU ŠTUKA SOLJANI 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 LU SOKOL SOLJANI 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 LU SRNJAK VRBANJA 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 TAEKWOONDO KLUB VINKOVCI SEKCIJA VRBANJA 30.000,00 30.000,00 30.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 AIRSOFT 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100150 Ostale društvene djelatnosti 283.500,00 282.500,00 282.500,00 99,6 % 100,0 % 99,6 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 283.500,00 282.500,00 282.500,00 99,6 % 100,0 % 99,6 %
3 Rashodi poslovanja 283.500,00 282.500,00 282.500,00 99,6 % 100,0 % 99,6 %
38 Ostali rashodi 283.500,00 282.500,00 282.500,00 99,6 % 100,0 % 99,6 %
381 LU VEPAR STROŠINCI 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
58
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
58
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
58
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
58
381 KONJOGOJSKA UDRUGA STROŠINCI 5.000,00 2.000,00 2.000,00 40,0 % 100,0 % 40,0 %
381 KONJOGOJSKA UDRUGA TROMEĐA 3.000,00 5.000,00 5.000,00 166,7 % 100,0 % 166,7 %
381 UDRUGA PLOD 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 UDRUGA UMIROVLJENIKA 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 Tekuće donacije udrugama građana i političkim strankama i sunanciranje projekata 144.000,00 150.000,00 150.000,00 104,2 % 100,0 % 104,2 %
381 KUD SLAVONIJA SOLJANI 30.000,00 30.000,00 30.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 PREVENCIJA ZLOPORABE OVISNOSTI 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 LAG 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 UHVDDR VRBANJA 15.000,00 15.000,00 15.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 HR UDRRODITELJA POG BRAN DOM RATA ŽU 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 ZAŠTITA POTROŠAČA 10.500,00 10.500,00 10.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 TRANSFER CRVENOM KRIŽU 0,05% 26.000,00 20.000,00 20.000,00 76,9 % 100,0 % 76,9 %
Aktivnost A100160 Tekuće donacije zdravstvenim organizacijama 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.0. OPĆI PRIHODI I PRIMICI 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
38 Ostali rashodi 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 Tekuće donacije zdravstvenim neprofitnim organizacijama DOM 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Program 0170 OTPLATA ZAJMOVA ZA HBOR 200.000,00 100.000,00 0,00 50,0 % 0,0 % 0,0 %
Kapitalni projekt K100100 OTPLATA ZAJMA HBOR 200.000,00 100.000,00 0,00 50,0 % 0,0 % 0,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 200.000,00 100.000,00 0,00 50,0 % 0,0 % 0,0 %
5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 200.000,00 100.000,00 0,00 50,0 % 0,0 % 0,0 %
54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova 200.000,00 100.000,00 0,00 50,0 % 0,0 % 0,0 %
542 OTPLATA ZAJMA HBOR 200.000,00 100.000,00 0,00 50,0 % 0,0 % 0,0 %
Glavni program V02 PROGRAM INVESTICIJSKI ULAGANJA 806.000,00 1.116.000,00 616.000,00 138,5 % 55,2 % 76,4 %
Program 0110 IVESTICIJE ZA POTREBE OPĆINSKE UPRAVE 107.000,00 107.000,00 107.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100100 Sitan inventar 1.000,00 1.000,00 1.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
59
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
59
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
59
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
59
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 1.000,00 1.000,00 1.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1.000,00 1.000,00 1.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
44 Rashodi za nabavu proizvedene kratkotrajne imovine 1.000,00 1.000,00 1.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
441 Ostale nespomenute vrijednosti SITAN INVENTAR 1.000,00 1.000,00 1.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Kapitalni projekt K100100 Nabava opreme 81.000,00 81.000,00 81.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 80.000,00 80.000,00 80.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 80.000,00 80.000,00 80.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 80.000,00 80.000,00 80.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
422 OPREMA JAVNI OBJEKTI OV VRBANJA 80.000,00 80.000,00 80.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.2. PRIHODI OD FINANCIJSKE IMOVINE 1.000,00 1.000,00 1.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1.000,00 1.000,00 1.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 1.000,00 1.000,00 1.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
422 Instrumenti, uređaji i RAMOVI ZA SLIKE 1.000,00 1.000,00 1.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Kapitalni projekt K100120 Zgrada općine i policije 25.000,00 25.000,00 25.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 25.000,00 25.000,00 25.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 25.000,00 25.000,00 25.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 25.000,00 25.000,00 25.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
421 ZGRADA OPĆINE VRBANJA(stara škola)-ZGRADA POLICIJE 25.000,00 25.000,00 25.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Program 0120 INVESTICIJE ZA POTREBE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Kapitalni projekt K100110 Dječja igrališta 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.3. PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
421 DJEČJA IGRALIŠTA 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
421 IZGRADNJA TRŽNICA 0,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
Program 0130 INVESTICIJE ZA POTREBE GOSPODARSTVA 250.000,00 750.000,00 250.000,00 300,0 % 33,3 % 100,0 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
60
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
60
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
60
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
60
Kapitalni projekt K100100 Izgradnja infrastrukture za poslovne zone 250.000,00 750.000,00 250.000,00 300,0 % 33,3 % 100,0 %
Izvor 1.3. PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 250.000,00 750.000,00 250.000,00 300,0 % 33,3 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 250.000,00 750.000,00 250.000,00 300,0 % 33,3 % 100,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 250.000,00 750.000,00 250.000,00 300,0 % 33,3 % 100,0 %
421 IZGRADNJA INFRASTRUKTURE ZA POSLOVE ZONE 250.000,00 750.000,00 250.000,00 300,0 % 33,3 % 100,0 %
Program 0140 IVESTICIJE ZA POTREBE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 405.000,00 215.000,00 215.000,00 53,1 % 100,0 % 53,1 %
Kapitalni projekt K100100 Dom kulture Vrbanja 60.000,00 60.000,00 60.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 60.000,00 60.000,00 60.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 60.000,00 60.000,00 60.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 60.000,00 60.000,00 60.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
421 DOM KULTURE VRBANJA 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
421 VATROGASNI DOM VRBANJA 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Kapitalni projekt K100110 Dom kulture u Soljanima 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
421 DOM KULTURE SOLJANI 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Kapitalni projekt K100120 Dom kulture Strošinci 220.000,00 30.000,00 30.000,00 13,6 % 100,0 % 13,6 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 200.000,00 10.000,00 10.000,00 5,0 % 100,0 % 5,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 200.000,00 10.000,00 10.000,00 5,0 % 100,0 % 5,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 200.000,00 10.000,00 10.000,00 5,0 % 100,0 % 5,0 %
421 DOM KULTURE STROŠINCI 200.000,00 10.000,00 10.000,00 5,0 % 100,0 % 5,0 %
Izvor 1.3. PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
421 LR DOM SOLJANI 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
61
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
61
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
61
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
61
Kapitalni projekt K100130 Sportska dvorana Soljani 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
38 Ostali rashodi 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 OŠ SOLJANI (SUFINANCIRANJE TROŠKOVA) 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Kapitalni projekt K100140 Nova škola Vrbanja 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
38 Ostali rashodi 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 OŠ VRBANJA (SUFINANCIRANJE TROŠKOVA) 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Kapitalni projekt K100150 Škola Strošinci 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
421 ŠKOLA STROŠINCI 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Program 0150 INVESTICIJE ZA POTREBE RAZVOJA ZAJEDNICE 24.000,00 24.000,00 24.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Kapitalni projekt K100100 Stan zubara u Vrbanja 2.000,00 2.000,00 2.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 2.000,00 2.000,00 2.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 2.000,00 2.000,00 2.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 2.000,00 2.000,00 2.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
421 STAN DOKTORA U VRBANJI K.LJ. POSAVSKOG 3 2.000,00 2.000,00 2.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Kapitalni projekt K100110 Stan doktora u Soljanima 2.000,00 2.000,00 2.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.2. PRIHODI OD FINANCIJSKE IMOVINE 2.000,00 2.000,00 2.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 2.000,00 2.000,00 2.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 2.000,00 2.000,00 2.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
421 STAN DOKTORA U SOLJANIMA 2.000,00 2.000,00 2.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
62
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
62
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
62
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
62
Kapitalni projekt K100120 Jana rasvjeta Soljani,Strošinci i Vrbanja 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
421 RASVJETNA TIJELA VRBANJA- SOLJANI STROŠINCI 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
GLAVA 02 OPĆINSKA UPRAVA 557.500,00 528.500,00 528.500,00 94,8 % 100,0 % 94,8 %
Glavni program V01 REDOVNA DJELATNOST OPĆINSKA UPRAVA 319.000,00 319.000,00 319.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Program 0100 PRIPREMA I DONOŠENJE AKATA 11.500,00 11.500,00 11.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100100 Predstavnička i izvršna tjela 11.500,00 11.500,00 11.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 11.500,00 11.500,00 11.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 11.500,00 11.500,00 11.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
32 Materijalni rashodi 11.500,00 11.500,00 11.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
323 NAKNADE ZA POVJERENSTVO ZA ŠTETE 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
329 Premije osiguranja prijevoznih sredstava PUK 4.500,00 4.500,00 4.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
329 PREMIJA OSIG DJELATNIKA OV 2.000,00 2.000,00 2.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Program 0110 UPRAVLJANJE JAVNIM FINACIJAMA 307.500,00 307.500,00 307.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100100 Rashodi za zaposlene 282.500,00 282.500,00 282.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 282.500,00 282.500,00 282.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 282.500,00 282.500,00 282.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
31 Rashodi za zaposlene 282.500,00 282.500,00 282.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
311 Troškovi plaća po programu PUK 282.500,00 282.500,00 282.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100110 Materijalni i finacijski rashodi 25.000,00 25.000,00 25.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 25.000,00 25.000,00 25.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 25.000,00 25.000,00 25.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
32 Materijalni rashodi 25.000,00 25.000,00 25.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
322 Potrošen plin za grijanje 25.000,00 25.000,00 25.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
63
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
63
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
63
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
63
Program 0140 ZAŠTITA OD POŽARA 0,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
Aktivnost A100110 Civilna zaštita 0,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
Izvor 1.3. PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 0,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
3 Rashodi poslovanja 0,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
38 Ostali rashodi 0,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
383 NAKNADA ŠTETE OD POPLAQVE 0,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
Glavni program V02 PROGRAM INVESTICIJSKI ULAGANJA 238.500,00 209.500,00 209.500,00 87,8 % 100,0 % 87,8 %
Program 0110 IVESTICIJE ZA POTREBE OPĆINSKE UPRAVE 111.000,00 82.000,00 82.000,00 73,9 % 100,0 % 73,9 %
Kapitalni projekt K100100 Nabava opreme 69.000,00 40.000,00 40.000,00 58,0 % 100,0 % 58,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
422 Računala i računalna oprema 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.2. PRIHODI OD FINANCIJSKE IMOVINE 49.000,00 20.000,00 20.000,00 40,8 % 100,0 % 40,8 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 49.000,00 20.000,00 20.000,00 40,8 % 100,0 % 40,8 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 49.000,00 20.000,00 20.000,00 40,8 % 100,0 % 40,8 %
422 OPREMA ZA IGRALIŠTA 49.000,00 20.000,00 20.000,00 40,8 % 100,0 % 40,8 %
422 OPREMA FREE HOT-SPOT VRBANJA 0,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
Kapitalni projekt K100110 Komununikacijska oprema 2.000,00 2.000,00 2.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 2.000,00 2.000,00 2.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 2.000,00 2.000,00 2.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 2.000,00 2.000,00 2.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
422 Telefoni i ostali komunikacijski uređaji 2.000,00 2.000,00 2.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Kapitalni projekt K100130 Uredski namještaj 40.000,00 40.000,00 40.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 40.000,00 40.000,00 40.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 40.000,00 40.000,00 40.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
64
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
64
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
64
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
64
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 40.000,00 40.000,00 40.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
422 UREDSKI NAMJEŠTAJ 40.000,00 40.000,00 40.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Program 0140 IVESTICIJE ZA POTREBE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Kapitalni projekt K100170 NOGOMETNA IGRALIŠTA OPĆINE VRBANJA 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
421 NOGOMETNA IGRALIŠTA OPĆINE VRBANJA 50.000,00 50.000,00 50.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Program 0150 INVESTICIJE ZA POTREBE RAZVOJA ZAJEDNICE 77.500,00 77.500,00 77.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100130 HP STROŠINCI SUFINANCIRANJE RADA POŠTE 77.500,00 77.500,00 77.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 77.500,00 77.500,00 77.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 77.500,00 77.500,00 77.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
35 Subvencije 77.500,00 77.500,00 77.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
351 HRVATSKA POŠTA SUFINANCIRANJE 77.500,00 77.500,00 77.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
GLAVA 03 KOMUNALNA DJELATNOST 6.280.971,07 5.593.721,07 5.514.721,07 89,1 % 98,6 % 87,8 %
PROGRAM 001 REDOVNA DJELATNOST 265.000,00 472.750,00 472.750,00 178,4 % 100,0 % 178,4 %
AKTIVNOST 01 IZDACI ZA ZAPOSLENE 265.000,00 472.750,00 472.750,00 178,4 % 100,0 % 178,4 %
Aktivnost A000111 Materijalni i finanncijski rashodi 265.000,00 472.750,00 472.750,00 178,4 % 100,0 % 178,4 %
Izvor 1.0. OPĆI PRIHODI I PRIMICI 265.000,00 472.750,00 472.750,00 178,4 % 100,0 % 178,4 %
3 Rashodi poslovanja 265.000,00 472.750,00 472.750,00 178,4 % 100,0 % 178,4 %
32 Materijalni rashodi 100.000,00 207.750,00 207.750,00 207,8 % 100,0 % 207,8 %
329 SANACIJA ŠTETE OD POPLAVE 0,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
329 KORIŠTENJE NOVIH OBNOVLJIVIH IZVORA ENEGIJE 100.000,00 207.750,00 207.750,00 207,8 % 100,0 % 207,8 %
38 Ostali rashodi 165.000,00 265.000,00 265.000,00 160,6 % 100,0 % 160,6 %
382 IZDACI SUFINANCIRANJE TOPLINSKE IZOLACIJE 165.000,00 265.000,00 265.000,00 160,6 % 100,0 % 160,6 %
PROGRAM 008 ODRŽAVANJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE KRČENJE KANALA 0,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
65
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
65
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
65
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
65
PROJEKT 02 NABAVA OPREME KRČENJE KANALA 0,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
Kapitalni projekt K00392 KONTEJNERI KANTE ZA SMEĆE ZELENE KANTE 0,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 0,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 0,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
422 KOMUNALNA OPREMA -KONTEJNERI I KANTE 0,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
Glavni program V01 REDOVNA DJELATNOST OPĆINSKA UPRAVA 3.268.500,00 1.368.500,00 1.268.500,00 41,9 % 92,7 % 38,8 %
Program 0110 UPRAVLJANJE JAVNIM FINACIJAMA 207.500,00 207.500,00 207.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100100 Rashodi za zaposlene 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
32 Materijalni rashodi 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
323 Osposobljavanje radnika JR za rad sa strojevima 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100110 Materijalni i finacijski rashodi 202.500,00 202.500,00 202.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 202.500,00 202.500,00 202.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 202.500,00 202.500,00 202.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
32 Materijalni rashodi 202.500,00 202.500,00 202.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
323 Deratizacija i dezinsekcija 70.000,00 70.000,00 70.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
323 iZDACI ZA SLIVNE VODE HRVATSKE VODE 22.500,00 22.500,00 22.500,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
323 UREĐENJE KANALSKE MREŽE 100.000,00 100.000,00 100.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
329 OSTALI IZDACI ZA PUK 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
329 OSTALI NESPOM RASHODI JR 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Program 0120 KOMUNALNA DJELATNOST 936.000,00 936.000,00 936.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Aktivnost A100130 Ostali komunalni poslovi 936.000,00 936.000,00 936.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.0. OPĆI PRIHODI I PRIMICI 936.000,00 936.000,00 936.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 936.000,00 936.000,00 936.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
32 Materijalni rashodi 936.000,00 936.000,00 936.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
66
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
66
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
66
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
66
322 RADNA ODJEĆA I OBUĆA JR 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
323 Opskrba vodom 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
323 KOMUNALNE USLUGE 500.000,00 500.000,00 500.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
323 IZDACI ZA JAVNU RASVJETU 400.000,00 400.000,00 400.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
323 ODRŽAVANJE KOSILICA ZA KOŠENJE PUK 8.000,00 8.000,00 8.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
323 ZDRAVSTVENI PREGLED DJELTNIKA OV 8.000,00 8.000,00 8.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
323 ZDRAVSTVENI PREGLED DJELATNIKA JR 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Program 0150 INVESTICIJE ZA DRUŠTVENE DJELATNOSTI 125.000,00 25.000,00 25.000,00 20,0 % 100,0 % 20,0 %
Aktivnost A100120 Kultura 25.000,00 25.000,00 25.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 25.000,00 25.000,00 25.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
3 Rashodi poslovanja 25.000,00 25.000,00 25.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
38 Ostali rashodi 25.000,00 25.000,00 25.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 TS IDILA 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
381 UDRUGA ZA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA SPAČV. KRAJOLIKA 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Tekući projekt T100100 Demografski razvitak općine 100.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
Izvor 1.3. PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 100.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 100.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 100.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
421 SUFINANCI PRIKLJUČAKA I REKONSTRUKCIJA VOD MREŽE U OV 100.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
Program 0160 KAPITALNA ULAGANJA I IZGRADNJA OBJEKATA 2.000.000,00 200.000,00 100.000,00 10,0 % 50,0 % 5,0 %
Kapitalni projekt K100100 Deponija odlagališta smeća u Vrbanja 2.000.000,00 200.000,00 100.000,00 10,0 % 50,0 % 5,0 %
Izvor 5.1. POMOĆI IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA 2.000.000,00 200.000,00 100.000,00 10,0 % 50,0 % 5,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 2.000.000,00 200.000,00 100.000,00 10,0 % 50,0 % 5,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 2.000.000,00 200.000,00 100.000,00 10,0 % 50,0 % 5,0 %
421 SUFINANCIRANJE DEPONIJE ODLAG. SMEĆA 2.000.000,00 200.000,00 100.000,00 10,0 % 50,0 % 5,0 %
Glavni program V02 PROGRAM INVESTICIJSKI ULAGANJA 2.747.471,07 3.752.471,07 3.773.471,07 136,6 % 100,6 % 137,3 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
67
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
67
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
67
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
67
Program 0110 IVESTICIJE ZA POTREBE OPĆINSKE UPRAVE 180.000,00 180.000,00 180.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Kapitalni projekt K100100 Nabava opreme 180.000,00 180.000,00 180.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 180.000,00 180.000,00 180.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 180.000,00 180.000,00 180.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 180.000,00 180.000,00 180.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
422 Ostali instrumenti, uređaji i strojevi 10.000,00 10.000,00 10.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
422 OPREMA ZA JAVNE POVRŠINE 20.000,00 20.000,00 20.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
422 OPREMA JP AUTOBUSNA STAJALIŠTA 150.000,00 150.000,00 150.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
Program 0120 INVESTICIJE ZA POTREBE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 1.352.471,07 2.267.471,07 3.288.471,07 167,7 % 145,0 % 243,1 %
Kapitalni projekt K100100 Ceste asfaltiranje 400.000,00 200.000,00 200.000,00 50,0 % 100,0 % 50,0 %
Izvor 1.3. PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 400.000,00 200.000,00 200.000,00 50,0 % 100,0 % 50,0 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 400.000,00 200.000,00 200.000,00 50,0 % 100,0 % 50,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 400.000,00 200.000,00 200.000,00 50,0 % 100,0 % 50,0 %
421 ASFALTIRANJE CESTA I PARKIRALIŠTA 400.000,00 200.000,00 200.000,00 50,0 % 100,0 % 50,0 %
Kapitalni projekt K100120 Pješačke staze 307.471,07 1.307.471,07 1.307.471,07 425,2 % 100,0 % 425,2 %
Izvor 1.3. PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 307.471,07 1.307.471,07 1.307.471,07 425,2 % 100,0 % 425,2 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 307.471,07 1.307.471,07 1.307.471,07 425,2 % 100,0 % 425,2 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 307.471,07 1.307.471,07 1.307.471,07 425,2 % 100,0 % 425,2 %
421 SUFINANCIRANJE PROJEKATA EU 307.471,07 1.307.471,07 1.307.471,07 425,2 % 100,0 % 425,2 %
Kapitalni projekt K100130 Vodovod Soljani 410.000,00 60.000,00 60.000,00 14,6 % 100,0 % 14,6 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 410.000,00 60.000,00 60.000,00 14,6 % 100,0 % 14,6 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 410.000,00 60.000,00 60.000,00 14,6 % 100,0 % 14,6 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 410.000,00 60.000,00 60.000,00 14,6 % 100,0 % 14,6 %
421 VODOVOD SOLJANI STROŠINCI I VRBANJA 410.000,00 60.000,00 60.000,00 14,6 % 100,0 % 14,6 %
Kapitalni projekt K100150 KANALIZACIJA OPĆINE VRBANJA 235.000,00 700.000,00 1.721.000,00 297,9 % 245,9 % 732,3 %
Izvor 1.3. PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 235.000,00 700.000,00 1.721.000,00 297,9 % 245,9 % 732,3 %
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
68
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
68
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
68
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
68
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 235.000,00 700.000,00 1.721.000,00 297,9 % 245,9 % 732,3 %
41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 35.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
411 KUPOVINA ZEMLJIŠTA (PREČISTAČ ZA KANALIZACIJU) 35.000,00 0,00 0,00 0,0 % 0,0 % 0,0 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 200.000,00 700.000,00 1.721.000,00 350,0 % 245,9 % 860,5 %
421 KANALIZACIJA OPĆINE VRBANJA 200.000,00 700.000,00 1.721.000,00 350,0 % 245,9 % 860,5 %
Program 0140 IVESTICIJE ZA POTREBE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 1.215.000,00 1.305.000,00 305.000,00 107,4 % 23,4 % 25,1 %
Kapitalni projekt K100160 Spomenik braniteljima 1.215.000,00 1.305.000,00 305.000,00 107,4 % 23,4 % 25,1 %
Izvor 1.1. OPĆI PRIHODI I PRIMICI OD POREZA 1.215.000,00 1.305.000,00 305.000,00 107,4 % 23,4 % 25,1 %
4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1.215.000,00 1.305.000,00 305.000,00 107,4 % 23,4 % 25,1 %
42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 1.215.000,00 1.305.000,00 305.000,00 107,4 % 23,4 % 25,1 %
421 Spomenici (povijesni,braniteljima) 30.000,00 30.000,00 30.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
421 GROBLJA OV 250.000,00 450.000,00 250.000,00 180,0 % 55,6 % 100,0 %
421 MRTVAČNICA VRBANJA 5.000,00 5.000,00 5.000,00 100,0 % 100,0 % 100,0 %
421 MRTVAČNICA SOLJANI 80.000,00 10.000,00 10.000,00 12,5 % 100,0 % 12,5 %
421 MRTVAČNICA STROŠINCI 50.000,00 10.000,00 10.000,00 20,0 % 100,0 % 20,0 %
421 MUZEJSKO GALERIJSKI PROSTOR (GAŠPATČEV MAGACIN) 800.000,00 800.000,00 0,00 100,0 % 0,0 % 0,0 %
Članak 2.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom vjesniku" Vukovarsko-srijemske županije, a primjenjuje se od 1. siječnja 2017. godine.
KLASA: 400-08/16-01/1522 URBROJ: 2212/08-01/01-16-1 Vrbanja, 06. prosinca 2016. godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Željko Žaper
Temeljem članka 14. Zakona o Proračunu ("NN" RH br. 87/08,
136/12 i 15/15), članka 30. Statuta Općine Vrbanja ("Službeni vjesnik" Vukovarsko-srijemske Županije br. 5/13) i članka 27. Poslovnika Općinskog vijeća Vrbanja, Općinsko vijeće Vrbanja na svojoj 30. sjednici održanoj dana 05. prosinca 2016. godine d o n o s i :
O D L U K U O IZVRŠAVANJU PRORAČUNA OPĆINE VRBANJA ZA
2017. GODINU
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom Odlukom uređuje se struktura prihoda i primitaka te rashoda i izdataka Proračuna Općine Vrbanja za 2017. god.
(dalje u tekstu: Proračun), njegovo izvršavanje, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, ovlasti općinskog načelnika, te druga pitanja u izvršavanju Proračuna.
Članak 2.
Proračun se donosi i izvršava u skladu s načelima jedinstva i točnosti proračuna, uravnoteženosti, obračunske jedinice, univerzalnosti, specifikacije, dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti.
Članak 3.
Ako se tijekom godine usvoje odluke i drugi propisi na osnovi kojih nastaju nove obveze za Proračun, sredstva će se osigurati u Proračunu za sljedeću proračunsku godinu u skladu s
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 369
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
69
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
69
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
69
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
69
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
69
trogodišnjim fiskalnim projekcijama i mogućnostima.
II. SADRŽAJ PRORAČUNA
Članak 4.
Proračun se sastoji od općeg i posebnog dijela, te plana razvojnih programa.
Opći dio Proračuna čini Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja.
Račun prihoda i rashoda sastoji se od prihoda od poreza, pomoći, prihoda od imovine, prihoda od pristojbi i naknada, ostalih prihoda i prihoda od prodaje nefinancijske imovine. Prihodima se financiraju rashodi utvrđeni za financiranje javnih potreba na razini Općine na temelju zakonskih i drugih propisa.
U računu financiranja iskazuju se primici od financijske imovine i zaduživanja te izdaci za financijsku imovinu i za otplatu kredita i zajmova.
Posebni dio Proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka raspoređenih u programe koji se sastoje od aktivnosti i projekata. Rashodi i izdaci prikazani u posebnom dijelu proračuna prikazani su prema ekonomskoj, organizacijskoj, programskoj, funkcijskoj i lokacijskoj klasifikaciji te prema izvoru financiranja.
Plan razvojnih programa prikazuje planirane rashode za investicije, kapitalne pomoći i kapitalne donacije. Rashodi u planu razvojnih programa razvrstani su po pojedinim programima, po godinama u kojima ce se rashodi za programe teretiti, te po izvorima financiranja.
III. IZVRŠAVANJE PRORAČUNA
Članak 5.
Proračunska sredstva koristit će se samo za namjene određene Proračunom.
Članak 6.
Nalogodavac i odgovorna osoba za izvršavanje Proračuna u cjelini je Općinski načelnik.
Članak 7.
Ako se u tijeku proračunske godine zbog nastanka novih obveza za Proračun ili zbog promjena gospodarskih kretanja povećaju rashodi ili izdaci, odnosno smanje prihodi ili primici Proračuna, Općinski načelnik može obustaviti izvršavanje pojedinih rashoda ili izdataka najviše 45 dana.
Općinski načelnik donosi privremene mjere obustave. Ako se za vrijeme provođenja mjera privremene obustave izvršavanja Proračuna, Proračun ne može uravnotežiti, Općinski načelnik mora najkasnije u roku od 15 dana prije isteka roka za privremenu obustavu izvršavanja Proračuna predložiti izmjene i dopune Proračuna, kojima se ponovno uravnotežuju prihodi i primici odnosno rashodi i izdaci Proračuna.
Članak 8.
Općinski načelnik će na prijedlog Jedinstvenog upravnog odjela donijeti odluku o preraspodjeli sredstava za rashode poslovanja i
nabavu nefinancijske imovine u okviru u Proračunu planiranih sredstava za navedene rashode.
Članak 9.
Proračunska zaliha osigurava se u iznosu od 100.000,00 kn i koristit ce se za zakonski utvrđene namjene.
O korištenju sredstava proračunske zalihe odlučuje Općinski načelnik.
Općinski načelnik, obvezan je polugodišnje izvijestiti Općinsko vijeće o korištenju proračunske zalihe.
Članak 10.
Prihodi Proračuna ubiru se i uplaćuju u Proračun u skladu sa Zakonom i drugim propisima neovisno o visini prihoda planiranih u Proračunu.
Članak 11.
Ako aktivnosti i projekti za koje su sredstva osigurana u Proračunu tekuće godine nisu izvršeni do visine utvrđene Proračunom, podmiruju se iz namjenski odobrenih sredstava Proračuna za 2018. godinu.
IV. UPRAVLJANJE FINANCIJSKOM I NEFINANCIJSKOM IMOVINOM
Članak 12.
Raspoloživim novčanim sredstvima na računu Proračuna upravlja Općinski načelnik.
Novčana sredstva iz stavka 1. ovog članka mogu se polagati u poslovnu banku, poštujući načela sigurnosti, likvidnosti i isplativosti ulaganja. Odluku o izboru banke donosi Općinski načelnik.
Članak 13.
Općinski načelnik će odlukom propisati kriterije i mjerila za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te otpis ili djelomičan otpis potraživanja.
V. ISPLATA SREDSTAVA IZ PRORAČUNA
Članak 14.
Svaki rashod i izdatak iz Proračuna mora se temeljiti na vjerodostojnoj knjigovodstvenoj ispravi kojom se dokazuje obveza plaćanja.
Nalog za isplatu iz Proračuna izdaje i ovjerava referent za računovodstvo-financijske poslove Jedinstvenog upravnog odjela, a isti odobrava općinski načelnik svojim potpisom.
Članak 15.
Plaćanje predujma moguće je samo uz odobrenje općinskog načelnika.
Članak 16.
Pogrešno ili više uplaćeni prihodi u Proračunu, vraćaju se uplatiteljima na teret tih prihoda. Pogrešno ili više uplaćeni
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 370
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
70
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
70
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
70
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
70
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
70
prihodi u proračune prethodnih godina, vraćaju se uplatiteljima na teret rashoda Proračuna. Rješenje o povratu sredstava donosi Općinski načelnik.
Članak 17.
Instrumenti osiguranja plaćanja primljeni od pravnih osoba kao sredstvo osiguranja naplate potraživanja, jamstva dobavljača i izvođača radova i usluga za dobro i pravovremeno izvođenje radova i usluga, dostavljaju se u Jedinstveni upravni odjel radi evidentiranja u poslovnim knjigama.
VI. POLUGODIŠNJI I GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PRORAČUNA
Članak 18.
Općinski načelnik podnosi Općinskom vijeću, na donošenje polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna do 15 rujna tekuće godine.
Općinski načelnik podnosi Općinskom vijeću na donošenje godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna do 1. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu.
Općinski načelnik polugodišnji i godišnji obračun Proračuna dostavlja Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju u roku od 15 dana nakon što ga donese Općinsko vijeće.
VII. NADZOR PRORAČUNA
Članak 19.
Proračunski nadzor postupak je nadziranja zakonitosti, svrhovitosti i pravodobnosti korištenja proračunskih sredstava kojim se nalažu mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti. Obuhvaća nadzor računovodstvenih, financijskih i ostali poslovnih dokumenata. Proračunski nadzor obavlja Ministarstvo financija.
VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 20.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom vjesniku Vukovarsko- srijemske županije, a primjenjuje se od 01. siječnja 2017. godine.
KLASA: 400-08/16-01/1521 URBROJ: 2212/08-01/01-16-1 Vrbanja, 06. prosinca 2016. godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Željko Žaper
Na temelju članka 16. st. 13. Pravilnika o provedbi mjere 07 – „Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. („Narodne novine“ br. 71/16), članka 30. Statuta Općine Vrbanja ("Službeni vjesnik" Vukovarsko-srijemske županije br. 5/13) i članka 27. Poslovnika Općinskog vijeća Općine Vrbanja, Općinsko vijeće na svojoj 29. sjednici održanoj dana 25. studenog 2016. godine donosi:
ODLUKU o davanju suglasnosti za provedbu ulaganja u projekt
„Rekonstrukcija nerazvrstane cesta do reciklažnog dvorišta“
Članak 1.
Ovom odlukom daje se suglasnost za provedbu ulaganja na području Općine Vrbanja u projekt „Rekonstrukcija nerazvrstane cesta do reciklažnog dvorišta“.
Članak 2.
Ulaganje u projekt iz članka 1. ove Odluke, prijavit će se na natječaj za provedbu podmjere 7.2. „Ulaganje u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije“ – provedba tipa operacije 7.2.2. „Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta“ („Narodne novine“ br. 100/16).
Članak 3.
Ova Odluka prilaže se uz Zahtjev za potporu, sukladno članku 16. st. 13. Pravilnika, zajedno sa dokumentom „Opis projekta/operacije“, koji je prilog ove Odluke.
Članak 4.
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u Službenom vjesniku Vukovarsko-srijemske županije.
Klasa: 021-05/16-01/1480 Urbroj: 2212/08-01/01-16-1 Vrbanja, 28. studenog 2016. godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Željko Žaper
Na temelju članka 30. Statuta Općine Vrbanja ("Službeni vjesnik" Vukovarsko-srijemske županije br. 5/13) i članka 27. Poslovnika Općinskog vijeća Općine Vrbanja, Općinsko vijeće na svojoj 30. sjednici održanoj dana 05. prosinca 2016. godine donosi:
ODLUKU o kupnji dijela nekretnine u k.o. Soljani
Članak 1.
Općina Vrbanja kupit će dio nekretnine (površine 40 m2 ) u k.o. Soljani označene kao k.č.br. 360/1 ukupne površine 2198 m2, upisane u z.k.ul.br. 945 u vlasništvu Ane Kudlak iz Soljana, Vrbanjska 36., radi ishođenja građevinske dozvole za gradnju nadstrešnice Vjerskog objekta na lokaciji u Soljanima, Vrbanjska 33., k.č.br. 360/2 k.o. Soljani.
Članak 2.
Po izradi i provedbi parcelacijskog elaborata katastarska čestica koja je predmet kupoprodaje iz članka 1. ove odluke dobit će svoju zasebnu oznaku i površinu (k.č.br. 360/3 k.o. Soljani površine 40 m2) radi uknjižbe prava vlasništva Općine Vrbanja u zemljišne knjige.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 371
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
71
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
71
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
71
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
71
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
71
Članak 3.
Kupoprodajna cijena nekretnine iz članka 1. i 2. ove odluke utvrđuje se u iznosu od 2.000,00 kn.
Članak 4.
Ovlašćuje se načelnik Općine Vrbanja za potpisivanje kupoprodajnog ugovora.
Članak 5.
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u Službenom vjesniku Vukovarsko-srijemske županije.
Klasa: 940-01/16-01/1529 Urbroj: 2212/08-01/01-16-1 Vrbanja, 06. prosinca 2016. godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Željko Žaper
Na temelju članka 7. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (“NN” br. 24/11, 61/11, 27/13, 2/14 i 96/16), članka 30. Statuta Općine Vrbanja ("Službeni Vjesnik" Vukovarsko-srijemske Županije br. 5/13), općinsko vijeće Općine Vrbanja na svojoj 30. sjednici održanoj dana 05. prosinca 2016. godine d o n o s i:
ODLUKU o rasporedu novčanih sredstava političkim strankama čiji su
članovi/ce izabrani u općinsko vijeće Općine Vrbanja
Članak 1.
Političkim strankama čiji su članovi/ce izabrani u općinsko vijeće Općine Vrbanja pripadaju redovita godišnja financijska sredstva za 2017. godinu iz Proračuna Općine Vrbanja u iznosu od 2.000,00 kn po vijećniku.
Sastav općinskog vijeća Općine Vrbanja u trenutku konstituiranja:
HDZ – 4 vijećnika
HSS – 3 vijećnika
HSLS – 3 vijećnika
HDSSB – 2 vijećnika
HSP dr. A. Starčević – 1 vijećnik
Članak 2.
Svakoj stranci po vijećniku godišnje pripada 2.000,00 kn, odnosno 500,00 kn tromjesečno, shodno tomu:
HDZ – ukupno 8.000,00 kn; 2.000,00 kn tromjesečno,
HSS – ukupno 6.000,00 kn; 1.500,00 kn tromjesečno,
HSLS – ukupno 6.000,00 kn; 1.500,00 kn tromjesečno,
HDSSB – ukupno 4.000,00 kn; 1.000,00 kn tromjesečno,
HSP dr. A. Starčević – ukupno 2.000,00 kn; 500,00 kn tromjesečno,
Članak 3.
Vijećnicama HDSSB-a, sukladno članku 6. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (“NN” br. 24/11, 61/11, 27/13 i 2/14), pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog po svakom vijećniku s obzirom na podzastupljeni spol, odnosno 400,00 kn godišnje; 100,00 kn tromjesečno.
Članak 4.
Navedena financijska sredstva iz članka 2. ove odluke isplaćivati će se iz proračunske stavke predviđene za financiranje rada udruga građana i političkih stranaka na žiro-račune političkih stranaka, krajem svakog tromjesečja.
Članak 5.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u “Službenom vjesniku” Vukovarsko-srijemske županije.
KLASA: 402-01/16-01/1528 URBROJ: 2212/08-01/01-16-1 Vrbanja, 06. prosinca 2016. godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Željko Žaper
Na temelju članka 1. i 10. Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi ("NN" RH br. 47/90, 27/93 i 38/09), članka 30. Statuta Općine Vrbanja ("Službeni vjesnik" Vukovarsko-srijemske Županije br.5/13) i članka 27. Poslovnika Općinskog vijeća Vrbanja, Općinsko vijeće Vrbanja na svojoj 30. sjednici održanoj dana 05. prosinca 2016. godine d o n i j e l o j e :
O D L U K U O RASPOREDU SREDSTAVA PO PROGRAMU
JAVNIH POTREBA U KULTURI ZA 2017. GODINU
Članak 1.
Ovim Programom utvrđuju se javne potrebe u kulturi za koje se osiguravaju sredstva iz Proračuna Općine Vrbanja.
Javne potrebe u kulturi su aktivnosti i djelatnosti od značaja za Općinu Vrbanja:
1. Očuvanje tradicija i običaja
2. Očuvanje i izrada narodnih nošnji i tradicijskih proizvoda
3. Održavanje manifestacija
4. Provedba obuke sviranja "tamburice"
5. Putovanja sa svrhom prezentacije tradicijske kulture
6. Rad etnografskog muzeja i knjižnice
Članak 2.
Sredstva osigurana Općinskim Proračunom za 2017. godinu u iznosu od 226.000,00 kn raspoređuju se:
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 372
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
72
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
72
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
72
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
72
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
72
1. Kulturno umjetničko društvo "Posavac" Vrbanja 30.000,00 kn
2. Kulturno umjetničko društvo " Slavonija" Soljani 30.000,00 kn
3. Kulturno umjetničko društvo "Seljačka sloga" Strošinci 30.000,00 kn
4. Kulturno umjetničko društvo Matice slovačke 30.000,00 kn
5. Sufinanciranje kulturnih manifestacija "Raspjevana Cvelferija" 10.000,00 kn
6. Udruga stvaratelja u kulturi "Posjed Vrbanja" 20.000,00 kn
7. Udruga za arheološka istraživanja spačvanskog krajolika UAISK 20.000,00 kn
8. TS Idila Strošinci 5.000,00 kn
9. Transferi po potrebi, na temelju zamolbi 20.000,00 kn
10. Sufinanciranje rada bibliobusa 23.000,00 kn
11. Konjogojska udruga „Strošinci“ 5.000,00 kn
12. Konjogojska udruga „Tromeđa“ 3.000,00 kn
Članak 3.
Raspored i iznose sredstava za financiranje programa provodit će načelnik Općine Vrbanja.
Članak 4.
Program javnih potreba u kulturi stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom vjesniku" Vukovarsko-srijemske Županije, a primjenjuje se od 1. siječnja 2017. godine.
KLASA: 402-08/16-01/1523 URBROJ:2212/08-01/01-16-1 Vrbanja, 06. prosinca 2016. godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Željko Žaper
Na temelju članka 74. Zakona o sportu ("NN" RH br. 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15 i 19/16), članka 30. Statuta Općine Vrbanja ("Službeni vjesnik" Vukovarsko-srijemske Županije br. 5/13) i članka 27. Poslovnika Općinskog vijeća Vrbanja, Općinsko vijeće Vrbanja na svojoj 30. sjednici održanoj dana 05. prosinca 2016. godine d o n i j e l o j e :
O D L U K U O RASPOREDU SREDSTAVA PO PROGRAMU
JAVNIH POTREBA U SPORTU ZA 2017. GODINU
Članak 1.
Ovim Programom utvrđuju se javne potrebe u sportu za koje se osiguravaju sredstva iz Proračuna Općine Vrbanja;
1. Poticanje i promicanje sporta na području Općine
2. Provođenje programa tjelesne i zdravstve kulture u osnovnim školama
3. Organiziranje i provođenje natjecanja.
Članak 2.
Općina Vrbanja lokalnim potrebama u sportu obuhvaća:
1. Sportska natjecanja i manifestacije
2. Skrb o školskim sportskim programima
3. Skrb o amaterskim sportskim klubovima i udrugama
4. Korištenje sportskih građevina za sportsko-rekreacijske aktivnosti.
Članak 3.
Sredstva osigurana Općinskim Proračunom za 2017. godinu u iznosu od 500.000,00 kn raspoređuju se:
1. NK Vrbanja 150.000,00 kn
2. NK “Slavonija” Soljani 150.000,00 kn
3. NK “Srijemac” Strošinci 80.000,00 kn
4. Športsko ribolovna udruga “SPAČVA” Vrbanja 10.000,00 kn
5. Športsko ribolovna udruga “Štuka” Soljani 10.000,00 kn
6. Lovačka udruga “Sokol” Soljani 10.000,00 kn
7. Lovačka udruga “Srnjak” Vrbanja 10.000,00 kn
8. Lovačka udruga “Vepar” Strošinci 10.000,00 kn
9. Tekuće donacije sportskim društvima 30.000,00 kn
10. Taekwondo klub Vinkovci- Sekcija Vrbanja 30.000,00 kn
11. ŠTK Vrbanja 5.000,00 kn
12. AIRSOFT udruga Soljani 5.000,00 kn
Članak 4.
Raspored i iznose sredstava za financiranje programa provodit će načelnik Općine Vrbanja po potrebama i aktivnostima.
Članak 5.
Program javnih potreba stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom vjesniku" Vukovarsko-srijemske Županije, a primjenjuje se od 1. siječnja 2017. godine.
KLASA: 402-08/16-01/1524 URBROJ:2212/08-01/01-16-1 Vrbanja, 06. prosinca 2016. godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Željko Žaper
Na temelju članka 117. Zakona o socijalnoj skrbi (NN br. 157/13, 152/14, 99/15 i 52/16), članka 30. Statuta Općine Vrbanja ("Službeni vjesnik" Vukovarsko-srijemske Županije br. 5/13) i članka 27. Poslovnika Općinskog vijeća Vrbanja, Općinsko vijeće Vrbanja na svojoj 30. sjednici održanoj dana 05. prosinca 2016. godine d o n i j e l o j e
O D L U K U O SOCIJALNOM PROGRAMU OPĆINE VRBANJA ZA
2017. GODINU
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 373
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
73
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
73
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
73
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
73
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
73
Članak 1.
Općina Vrbanja je za potrebe provođenja Socijalnog programa u 2017. godini izdvojila sredstva u svom Proračunu za 2017. godinu u iznosu od 200.000,00 kn.
Članak 2.
Sredstva iz pozicije Socijalnog programa se mogu isključivo koristiti za pomoć socijalno ugroženima, sukladno Odluci o pravima iz socijalne skrbi Općine Vrbanja.
Oblici socijalne pomoći;
- POMOĆ ZA PODMIRENJE TROŠKOVA STANOVANJA 25.000,00 kn (odobrava se prema podnesenom zahtjevu za troškove stanovanja – voda, struja, i sl.)
- POMOĆ PRI ŠKOLOVANJU 5.000,00 kn
- JEDNOKRATNE NOVČANE POMOĆI 10.000,00 kn
- POMOĆ PRI ROĐENJU DJETETA (za svako rođeno dijete 5.000,00) 115.000,00 kn
- POKLON PAKETI SOCIJALNO UGROŽENIM PRIGODOM BLAGDANA 5.000,00 kn
- ODVOZ KOMUNALNOG OTPADA ZA SOCIJALNO UGROŽENA DOMAĆINSTVA 25.000,00 kn
- POMOĆ ZA POGREBNE TROŠKOVE SOCIJALNO UGROŽENIM OBITELJIMA 10.000,00 kn
- OSTALI OBLICI POMOĆI IZ SOCIJALNOG PROGRAMA 5.000,00 kn (Sufinanciranje troškova vodoopskrbe za socijalno ugrožene mještane)
U K U P N O: 200.000,00 kn
Članak 3.
Za provođenje socijalnog programa zaduženo je Socijalno vijeće i načelnik Općine Vrbanja.
Članak 4.
Socijalni program Općine Vrbanja za 2017. godinu stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom vjesniku" Vukovarsko-srijemske Županije, a primjenjuje se od 1. siječnja 2017. godine.
KLASA: 550-01/16-01/1527 URBROJ: 2212/08-01/01-16-1 Vrbanja, 06. prosinca 2016. godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Željko Žaper
Na temelju članka 30. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine " br. 26/03– pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14 i 36/15), članka 30. Statuta Općine Vrbanja ("Službeni vjesnik" Vukovarsko-srijemske Županije br.5/13) i članka 27. Poslovnika Općinskog vijeća Vrbanja, Općinsko vijeće Vrbanja na svojoj 30. sjednici održanoj dana 05. prosinca 2016. godine d o n i j e l o j e :
P R O G R A M GRADNJE I UREĐENJA OBJEKATA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE ZA 2017. GODINU
I
Ovim Programom gradnje i uređenja objekata komualne infrastrukture na Području Općine Vrbanja planira se gradnja objekata i uređenja komunalne infrastrukture na području Općine Vrbanja sukladno Zakonu o kumunalnom gospodarstvu.
Program gradnje objekata i uređenja komunalne infrastrukture na podučju Općine Vrbanja odnosi se na kalendarsku 2017. godinu, te se predviđa ukupan iznos od 6.854.000,00 kuna.
II
Gradnja objekata i uređenja komunalne infrastrukture za:
1) asfaltiranje cesta i parkirališta,predviđena novčana sredstva za asfaltiranje nerazvrstanih cesta i parkirališta na području Općine Vrbanja iznose: 400.000,00 kuna i osiguravaju se iz sredstava komunalnog doprinosa, proračuna Općine Vrbanja i drugih izvora utvrđenih Zakonom.
2) projektna dokumentacija za poslovne zone, nerazvrstane ceste, asfaltiranje ulica i parkirališta, odvodnja i kanalizacija, javna rasvjeta, odlagalište komunlnog otpada, Muzejsko galerijski centar - Gašparčev magacin, autobusna stajališta, rasvjeta za nogometna igrališta, uređenje groblja i uređenje sportskih terena Osnovne škole Vrbanja.
Predviđena novčana sredstva za projektnu dokumentaciju iznose 200.000,00 kuna i osiguravaju se iz komunalnog doprinosa, proračuna Općine Vrbanja i drugih izvora utvrđenih Zakonom.
3) izgradnja i uređenje objekata na grobljima na području Općine Vrbanja 250.000,00 kn. Predviđena novčana sredstva za izgradnju i uređenje objekata iznose: Uređenje mrtvačnice u Vrbanji 5.000,00 kn, Mrtvačnica Soljani (dogradnja nadstrešnice) 80.000,00 kn i Mrtvačnica Strošinci 50.000,00 kn, a osiguravaju se iz komunalnog doprinosa, Proračuna općine Vrbanja i drugih izvora utvrđenih zakonom.
4) Zgrada za javne potrebe-Poludnevni boravak (Kolodvorska ulica) – 250.000,00 kn
5) Sanacija i održavanje deponije kumunalnog otpada – 2.000.000,00 kuna.
6) Izgradnje infrastrukture do poslovne zone - 250.000,00 kuna.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 374
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
74
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
74
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
74
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
74
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
74
7) Sanacija i uređenje Društvenih domova u Općini Vrbanja - 230.000,00 kuna.
8) Održavanje-sanacija nerazvrstanih cesta i lenija (poljskih puteva)- 1.380.000,00 kuna.
9) Vodovod Vrbanja, Soljani i Strošinci – 410.000,00 kuna.
10) Izgradnja objekata – nogometna igrališta – 50.000,00 kuna.
11) Opremanje dječijih i ostalih igrališta – 69.000,00 kuna.
12) Kanalizacija Općine Vrbanja – 200.000,00 kn
13) Izgradnja autobusnih stajališta - 150.000,00 kn
14) Izgradnja spomen obilježja - 30.000,00 kn
15) Vatrogasni dom Vrbanja – 50.000,00 kn
16) Muzejsko galerijski centar (Gašparčev magacin) – 800.000,00 kn
III
Za provedbu Programa zadužuje se načelnik Općine Vrbanja koji je dužan do kraja mjeseca ožujka svake godine izvjestiti Općinsko Vijeće o izvršenju Programa za predhodnu kalendarsku godinu.
IV
Ovaj program stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom vjesniku" Vukovarsko-srijemske Županije, a primjenjuje se od 1. siječnja 2017. godine
KLASA: 363-01/16-01/1525 URBROJ: 2212/08-01/01-16-1 Vrbanja, 06. prosinca 2016. godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Željko Žaper
Temeljem članka 28. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine " br. 26/03– pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14 i 36/15), članka 30. Statuta Općine Vrbanja ("Službeni vjesnik" Vukovarsko-srijemske Županije br.5/13) i članka 27. Poslovnika Općinskog vijeća Vrbanja, Općinsko vijeće Vrbanja na svojoj 30. sjednici održanoj dana 05. prosinca 2016. godine d o n i j e l o j e :
PROGRAM ODRŽAVANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE ZA 2017. GODINU
Članak 1.
Ovim Programom određuje se održavanje komunalne infrastrukture u 2017. godini na području Općine Vrbanja za komunalne djelatnosti:
1. Odovodnja atmosferskih voda
2. Održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina
3. Održavanje javnih površina
4. Održavanje nerazvrstanih cesta
5. Održavanje groblja
6. Održavanje javne rasvjete
7. Tekuće održavanje objekata
Članak 2.
U 2017. godini održavanje komunalne infrastrukutre iz članka 1. ovog Programa za područje Općine Vrbanja financira se iz:
1. cijena komunalne usluge
2. iz komunalne naknade
3. iz grobnih naknada
4. iz Proračuna Općine Vrbanja
5. iz drugih izvora po posebnim propisima
Članak 3.
Program obuhvaća :
I. Uređenje kanalske mreže i ucjevljenje kanala za odvodnju atmosferskih voda u naseljima i po potrebi oko obradivog poljoprivrednog zemljišta i izgradnja oštećenih mostova i prijelaza. Planirana sredstva u iznosu 100.000,00 kuna.
II. Redovno čišćenje javne površine oko zgrade općinske uprave – svakodnevno- redovno čišćenje zelenih površina, kanala, bankina, parkova, dječjih igrališta i svih površina u vlasništvu Općine, te Crkvi u svim naseljima.
Košenje po potrebi ovisno o vegetaciji, najmanje 3 puta godišnje. Planirana financijska sredstva 200.000,00 kuna.
III. Održavanje sadnica i stabala na grobljima, parkovima, dječjim igralištima i ostalim javnim površinama. Sađenje cvijeća i ostalog ukrasnog raslinja oko domova kulture i crkvi te općinskog sjedišta. Sanacija divljih deponija, otpada i transport do glavne deponije za komunalni otpad, odvoz kontejnera. Planirana financijska sredstva 100.000,00 kn.
IV. Održavanje nerazvrstanih cesta, nogostupa, pristupa javnim objektima, nasipanje kamena i ravnanje nerazvrstanih cesta u naseljima i izvan naselja 100.000,00 kn.
Održavanje lokalnih cesta u zimskim uvjetima 50.000,00 kn.
V. Održavanje groblja – redovno košenje groblja u sva tri naselja ( po potrebi). Održavanje (obrezivanje, izmjena, sadnja novih sadnica) žive ograde na grobljima, sakupljanje komunalnog otpada i odvoz kontejnera, nasipanje sitnog kamena po potrebi, održavanje centralnih križeva. Planirana financijska sredstva 50.000,00 kuna.
VI. Održavanje javne rasvjete u svim naseljima Općine, dogradnja i poboljšanje javne rasvjete Vrbanja, Soljani i Strošinci 20.000,00 kuna
VII. Tekuće i investicijsko održavanje objekata u sva tri naselja Općine Vrbanja. Planirana finanacijska sredstva 100.000,00 kuna.
VIII. Opremanje javnih površina komunalnom opremom 20.000,00 kn.
Članak 4.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 375
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
75
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
75
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
75
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
75
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
75
Program se primjenjuje od 1. siječnja 2017. godine i objavit će se u "Službenom vjesniku" Vukovarsko-srijemske Županije.
KLASA: 363-01/16-01/ 1526 URBROJ: 2212/08-01/01-16-1 Vrbanja, 06. prosinca 2016. godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Željko Žaper
Na temelju članka 56. Zakona o koncesijama ("Narodne novine", broj 143/12.), članka 30. Statuta Općine Vrbanja ("Službeni vjesnik" Vukovarsko-srijemske Županije br.5/13) i članka 27. Poslovnika Općinskog vijeća Vrbanja, Općinsko vijeće Vrbanja na svojoj 30. sjednici održanoj dana 05. prosinca 2016. godine d o n i j e l o j e :
SREDNJOROČNI (TROGODIŠNJI) PLAN DAVANJA KONCESIJA ZA RAZDOBLJE OD 2017.-2019. GODINE
I.
Srednjoročnim trogodišnjim planom davanja koncesija za razdoblje 2017.-2019. godine (u daljnjem tekstu: Plan) utvrđuju se gospodarska i druga područja u kojima se planiraju dati koncesije na području Općine Vrbanja, javni objekti koji će se graditi odnosno javne djelatnosti koje će se obavljati na temelju koncesije, planirani rashodi za koncesije i prihodi od koncesija, ocjena očekivane gospodarske koristi od planiranih koncesija.
II.
U skladu sa utvrđenim ustrojem komunalnog gospodarstva i važećim ugovorima o obavljanju komunalnih djelatnosti sa određenim koncesionarima, utvrđuje se gospodarska i druga područja u kojima se planiraju dati koncesije na području Općine Vrbanja i Plan davanja koncesija za razdoblje 2017.-2019. godine, kako slijedi:
Komunalne djelatnosti:
1. Koncesija za obavljanje dimnjačarskih poslova
– broj: 1 koncesija
– rok: 5 godina
– početak: veljača 2017. godine
– procijenjena godišnja naknada: 2.000,00 kuna
Obrazloženje: za obavljanje poslova komunalne djelatnosti – dimnjačarski poslovi na području Općine Vrbanja, nakon sporazumnog raskida ugovora s prijašnjim koncesionarom, prvi postupak davanja koncesije poništen je odlukom općinskog vijeća iz razloga što nije pristigla niti jedna ponuda. U drugom postupku davanja koncesije koji je objavljen u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske, broj objave 2016/S 01K-0020967, datum slanja objave: 21.09.2016. godine, također nije pristigla niti jedna ponuda. Novi postupak će se pokrenuti nakon što Odluka o poništenju postupka davanja koncesije postane izvršna.
U periodu od 2017..-2019. godine Općina Vrbanja ne planira davanje drugih koncesija, jer za obavljanje poslova komunalne djelatnosti – prikupljanja, odvoza i odlaganja biorazgradivog i
miješanog komunalnog otpada na području Općine Vrbanja zaključen je ugovor o koncesiji sa STRUNJE-TRADE d.o.o., Bana Jelačića 11., Privlaka koji je stupio na snagu 01. ožujka 2016. godine, na vremenski rok od 10 godina.
Pravna osnova za davanje koncesije je Zakon o koncesijama ("Narodne novine", broj 143/12.) i Odluka o načinu obavljanja komunalnih djelatnosti na području Općine Vrbanja (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije broj: 18/10.).
III.
U razdoblju od 2017.-2019. godine nije planirano građenje javnih objekata, odnosno obavljanje javnih djelatnosti na temelju koncesije.
IV.
Planirani prihodi od koncesija u razdoblju od 2017.-2019. godine utvrđuju se u iznosu od 2.000,00 kuna, a sastoje se od planirane godišnje naknade za koncesiju.
Planirani rashodi od koncesija u razdoblju od 2017.-2019. godine utvrđuju se u iznosu od 1.000,00 kuna, a sastoje se od troškova provođenja postupka dodjele koncesije i objave obavijesti o namjeri davanja koncesije u „Narodnim novinama“.
V.
Ovaj Plan dostavlja se Ministarstvu financija.
VI.
Ovaj Plan stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije.
KLASA: 363-01/16-01/1530 URBROJ: 2212/08-01/01-16-1 Vrbanja, 06. prosinca 2016. godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Željko Žaper
Na temelju članka 17. stavka 1. podstavak 1. Zakona o sustavu civilne zaštite («Narodne novine», br. 82/15) i članka 14. Statuta Općine Vrbanja («Službeni vjesnik “Vukovarsko-srijemske županije broj: 5/13), Općinsko vijeće Općine Vrbanja, na svojoj 30. sjednici održanoj dana 05. prosinca 2016. godine, donosi:
ZAKLJUČAK O PRIHVAĆANJU ANALIZE STANJA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE ZA 2016. GODINU I
DONOŠENJU GODIŠNJEG PLANA RAZVOJA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE NA PODRUČJU OPĆINE
VRBANJA ZA 2017. GODINU
1. Prihvaća se Analiza stanja sustava civilne zaštite na području Općine Vrbanja u 2016. godini koju je predložio Stožer civilne zaštite Općine Vrbanja.
2. Donosi se Godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite na području Općine Vrbanja za 2017. godinu.
3. Analiza stanja sustava civilne zaštite na području Općine Vrbanja u 2016. godini i Godišnji plana razvoja sustava
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 376
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
76
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
76
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
76
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
76
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
76
civilne zaštite na području Općine Vrbanja za 2017. godinu čine sastavni dio ovog Zaključka.
4. Ovaj Zaključak stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom vjesniku“ Vukovarsko-srijemske županije.
KLASA: 810-01/16-01/1531 URBROJ: 2212/08-01/01-16-2 Vrbanja, 06. prosinca 2016. godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Željko Žaper
Temeljem članka 17. stavka 1. podstavak 1. Zakona o sustavu civilne zaštite (N.N. br. 82/15), članka 14. Statuta Općine Vrbanja i članka 31. Poslovnika Općinskog vijeća, a na prijedlog načelnika Općine Vrbanja i Stožera civilne zaštite Općine Vrbanja, Općinsko vijeće Općine Vrbanja, na svojoj 30. sjednici održanoj dana 05. prosinca 2016. godine, donosi:
ANALIZU STANJA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE NA PODRUČJU
OPĆINE VRBANJA U 2016. GODINI
UVOD
Sustav CIVILNE ZAŠTITE je oblik pripremanja i sudjelovanja sudionika civilne zaštite u reagiranju na katastrofe i velike nesreće, te ustrojavanja, pripremanja i sudjelovanja operativnih snaga civilne zaštite u prevenciji, reagiranju na katastrofe i otklanjanju mogućih uzroka i posljedica katastrofe.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u okviru svojih prava i obveza utvrđenih Ustavom i zakonom, uređuju, planiraju, organiziraju, financiraju i provode civilnu zaštitu.
Člankom 17. Zakona o sustavu civilne zaštite (N.N. br. 82/15) definirano je da predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave najmanje jednom godišnje, ili pri donošenju proračuna, razmatraju i analiziraju stanje sustava civilne zaštite, donose smjernice za organizaciju i razvoj istog na svom području, utvrđuju izvore i način financiranja, te obavljaju druge poslove utvrđene zakonom.
STANJE SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE
U razdoblju od stupanja na snagu Zakona o sustavu civilne zaštite, ustrojavanjem i organizacijom rada Državne uprave za zaštitu i spašavanje, osnivanjem područnog ureda za zaštitu i spašavanje u Vukovaru, te donošenja novih podzakonskih propisa na temelju Zakona o sustavu civilne zaštite, Općina Vrbanja je u 2016. godini izradila i donijela sljedeće akte:
- Odluku o određivanju pravnih osoba od interesa za civilnu zaštitu u Općini Vrbanja od 31. Svibnja 2016. Godine, KLASA: 810-03/16-01/808, URBROJ: 2212/08-01/01-16-1
- Zaključak kojim se potvrđuje Odluka DVD Vrbanja imenovanju zapovjednika od 11. Ožujka 2016. Godine, KLASA: 214-01/08-01/01-16-1, URBROJ: 2212/08-01/01-16-1
- Službena zabilješka Općine Vrbanja o izmijenjenim podacima vezanim za podatke u Planovima zaštite i spašavanja Općine Vrbanja i Planovima Civilne zaštite od
09. Svibnja 2016. Godine, KLASA: 810-01/16-01/672, Urbroj: 2212/08-01/01-16-1
- Program aktivnosti u provođenju mjera zaštite od požara u 2016. godini od 16. svibnja 2016. Godine, KLASA: 214-01/16-01/722, URBROJ: 2210/08-01/01-16-1-7
- Godišnji plan razvoja sustava Civilne Zaštite za razdoblje (2017., 2018., i 2019. Godinu) od 05. prosinca 2016. Godine; KLASA: 810-01/16-01/1532 Urbroj: 2212/08-01/01-16-1
- Poslovnik o radu Stožera Civilne zaštite Općine Vrbanja od 28. Studenog 2016. Godine, KLASA: 214-01/16-01/1482, URBROJ: 2212/08-01/01-16-1
- Godišnji plan vježbi zaštite i spašavanja za 2017. Godinu od 29. Studenog 2016. Godine, KLASA: 810-01/16-01/1483, URBROJ: 2212/08-01/01-16-1
Općina Vrbanja je kroz proteklu godinu za financiranje razvoja sustava civilne zaštite izdvojila financijska sredstva iz svog proračuna, i to: za vatrogastvo 200.000,00 kn, za civilnu zaštitu 2.000,00 kn i za Crveni križ 20.00,00 Kn, što je vidljivo iz realizacije proračuna.
STANJE PO VAŽNIJIM SASTAVNICAMA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE
1. CIVILNA ZAŠTITA
1.1. STOŽER CIVILNE ZAŠTITE
Odluku o imenovanju Stožera civilne zaštite Općine Vrbanja od 11. studenog 2015. godine, KLASA: 214-01/15-01/920, URBROJ: 2212/08-01/01-15-1, temeljem Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ broj; 82/15).
Stožer je stručno, operativno i koordinativno tijelo za provođenje mjera i aktivnosti civilne zaštite na području Općine Vrbanja u katastrofama i velikim nesrećama.
Članovi stožera su:
Gracijela Stiba, zamjenica načelnika općine Vrbanja, načelnik stožera CZ
Tomislav Dujmić, predstavnik Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Vukovar, član
Adam Šnajder, Zapovjednik vatrogasne postrojbe (DVD-A), član
Josip Župarić, predstavnik nadležne policijske postaje, član
Zlatko Babić, član
Ivo Lukić, član, ujedno zamjenik načelnika stožera CZ
Marko Petrović, član
Željko Purić, član
Josip Gega, član
Marko Sadrić, član
Josip Mihalj, član
1.2. POSTROJBA CIVILNE ZAŠTITE
Ustroj i broj pripadnika organiziranih snaga civilne zaštite Općine Vrbanja određen je temeljem Procjene ugroženosti
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 377
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
77
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
77
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
77
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
77
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
77
stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara od djelovanja prirodnih, tehničko-tehnoloških nesreća i katastrofa, te ratnih djelovanja i terorizma i Pravilnika o ustroju, popuni i opremanju postrojbi CZ i postrojbi za uzbunjivanje (N.N. br. 111/07).
Na području Općine Vrbanja ustrojen je Tim CZ opće namjene od 74 pripadnika raspoređenih u 3 skupine s tim da skupina Vrbanja i skupina Soljani se sastoji od pet ekipa po pet pripadnika, dok skupina Strošinci se sastoji od tri ekipe po pet pripadnika te zapovjedništva i tri bolničara.
Odlukom načelnika Klasa: 810-05/14-01/1995, Urbroj: 2212/08-01/01-14-1 od 16. Rujna 2014. Godine imenovan je Ivo Lukić iz Vrbanje, Kolodvorska 3 za zapovjednika Tima civilne zaštite opće namjene Općine Vrbanja.
1.3. PREVENTIVA I PLANOVI CIVILNE ZAŠTITE
Općinsko vijeće Općine Vrbanja donijelo je Odluku o određivanju pravnih osoba od interesa za civilnu zaštitu u Općini Vrbanja od 31. Svibnja 2016. Godine, KLASA: 810-03/16-01/808, URBROJ: 2212/08-01/01-16-1
- Načelnik Općine Vrbanja donio je Poslovnik o radu Stožera Civilne zaštite Općine Vrbanja od 28. Studenog 2016. Godine, KLASA: 214-01/16-01/1482, URBROJ: 2212/08-01/01-16-1,
- Načelnik Općine Vrbanja donio je Poslovnik o radu Stožera Civilne zaštite Općine Vrbanja od 28. Studenog 2016.Godine, KLASA: 214-01/16-01/1482, URBROJ: 2212/08-01/01-16-1
- Načelnik Općine donio je Program aktivnosti u provođenju mjera zaštite od požara u 2016. Godini od 16. svibnja 2016. Godine, KLASA: 214-01/16-01/722, URBROJ: 2210/08-01/01-16-1-7
- Načelnik Općine donio je Godišnji plan vježbi zaštite i spašavanja za 2017. Godinu od 29. Studenog 2016. Godine, KLASA: 810-01/16-01/1483, URBROJ: 2212/08-01/01-16-1
- Općinsko Vijeće Općine Vrbanja usvojilo je Godišnji plan razvoja sustava Civilne Zaštite za razdoblje (2017., 2018., i 2019. Godinu) od 05. prosinca 2016. Godine; KLASA: 810-01/16-01/1532 Urbroj: 2212/08-01/01-16-1.
1.4. SKLONIŠTA – PROSTORI ZA SKLANJANJE
Da bi se posljedice ugrožavanja ljudi, materijalnih dobara i okoliša smanjile na najmanju moguću mjeru, potrebno je uspostaviti optimalan odgovor na ugrožavanja sa stanovišta prostornog planiranja, uređenja, organizacije, razvoja i izgradnje prostora, te će se mjere CIVILNE zaštite, kada budu izrađene, postaviti integralno, u svim vrstama učešća u prostornom planiranju.
Na području općine Vrbanja nema izgrađenih skloništa osnovne, pojačane i dopunske zaštite, te za tu namjenu nisu bila planirana sredstva u Proračunu za 2016. godinu, međutim postoje optimalni uvjeti za sklanjanje i zbrinjavanje određenog broja ljudi u društvenim domovima i sportskim dvoranama kako slijedi:
Dom kulture u Vrbanji, Trg dr. Franje Tuđmana 1
Sportska dvorana u Vrbanji, ulica Matije Gupca
Dvorana šumarije u Vrbanji, ulica kneza Ljudevita Posavskog
Dom kulture u Soljanima, Matije Gupca 2
Sportska dvorana u Soljanima, Tomislavova 5
Vatrogasni dom u Soljanima, ulica Vladimira Nazora
Lovačko-ribarski dom u Soljanima, Braće Radića 42
Dom kulture u Strošincima, ulica Vladimira Nazora
Vatrogasni dom u Strošincima, ulica Vladimira Nazora
Zgrada osnovne škole u Strošincima, ulica Vladimira Nazora
Naselje Vrbanja spada u kategoriju IV. Stupnja ugroženosti u kojima je na cijelom području planirana zaštita stanovništva u zaklonima i podrumima javnih i privatnih stambenih objekata koji su u funkciji i dostatni su za eventualne potrebe smještaja osoba.
U ostalim naseljima općine Vrbanja zaštita stanovništva osigurat će se u postojećim zaklonima, a ukoliko nema dovoljno smještajnih kapaciteta predviđeno je kod planiranja gradnje javnih, komunalnih i sličnih građevina dio kapaciteta prilagoditi zahtjevima sklanjanja ljudi tako da je pristup omogućen u izvanrednim uvjetima.
2. VATROGASTVO
U općini Vrbanja djeluju tri dobrovoljna vatrogasna društva:
Središnje dobrovoljno vatrogasno društvo u Vrbanji
Dobrovoljno vatrogasno društvo u Soljanima
Dobrovoljno vatrogasno društvo u Strošincima
Sve vatrogasne postrojbe su odgovorno i učinkovito izvršavale svoje zadaće u 2016. godini.
U 2016. godini nije zabilježena veća intervencija u smislu izlazaka na požarište. Sva tri DVD-a su organizirala dežurstva i ophodnje za vrijeme žetvene sezone.
- Načelnik Općine donio je Zaključak kojim se potvrđuje Odluka DVD Vrbanja imenovanju zapovjednika od 11. Ožujka 2016. Godine, KLASA: 214-01/08-01/01-16-1, URBROJ: 2212/08-01/01-16-1.
Općina Vrbanja je za VZO izdvojila financijska sredstva u iznosu od 200.000,00 kuna u 2016. godini.
3. UDRUGE MJEŠTANA OD ZNAČAJA ZA CIVILNU ZAŠTITU
Na području općine Vrbanja djeluju Udruge koje su od značaja za CIVILNU ZAŠTITU Općine Vrbanja i koje su navedene u Odluci o određivanju pravnih osoba od interesa za Civilnu zaštitu u Općine Vrbanja od 31. Svibnja 2016. godine, KLASA: 810-03/16-01/808, URBROJ: 2212/08-01/01-16-1, a to su:
- Lovačka udruga „Srnjak“ Vrbanja,
- Lovačka udruga „Vepar“ Strošinci,
- Lovačka udruga „Sokol“ Soljani,
- Športsko ribolovna udruga „Štuka“ Soljani
- Športsko ribolovna udruga „Spačva“ Vrbanja,
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 378
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
78
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
78
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
78
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
78
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
78
- Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata RH – ogranak Soljani
4. SLUŽBE I PRAVNE OSOBE KOJE SE CIVILNOM ZAŠTITOM BAVE U OKVIRU REDOVNE DJELATNOSTI
Službe i pravne pomoći koje se CIVILNOM ZAŠTITOM bave u okviru redovne djelatnosti predstavljaju okosnicu sustava na području općine Vrbanja. One imaju obvezu uključivanja u sustav civilne zaštite kroz redovnu djelatnost, a posebice u slučajevima angažiranja prema Planu djelovanja civilne zaštite.
Sve utvrđene obveze nositelja zadaća u civilnoj zaštiti su na snazi sukladno Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara od djelovanja prirodnih, tehničko-tehnoloških nesreća i katastrofa, ta ratnih djelovanja i terorizma.
ZAKLJUČAK
Općina Vrbanja Godišnjim planom razvoja sustava Civilne Zaštite za razdoblje od 2017. – 2019., utvrdit će se potrebne aktivnosti, pravci djelovanja i financijska sredstva kojima je cilj što kvalitetniji razvoj sustava civilne zaštite.
KLASA: 810-01/16-01/1531 URBROJ: 2212/08-01/01-16-1 Vrbanja, 06. prosinca 2016. godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Željko Žaper
Temeljem članka 17. stavka 1. podstavak 1. Zakona o sustavu civilne zaštite (»Narodne novine« 82/15.), članka 14. Statuta Općine Vrbanja (»Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije« broj 5/13.), te Smjernica za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite na području Općine Vrbanja za period od 2016.-2019. godine KLASA: 810-01/15-01/1275 URBROJ: 2212/08-01/01-15-2 od 16. prosinca 2015. godine, Općinsko vijeće Općine Vrbanja, na 30. sjednici održanoj 05. prosinca 2016. godine, donijelo je:
GODIŠNJI PLAN RAZVOJA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE NA
PODRUČJU OPĆINE VRBANJA ZA 2017. GODINU
UVOD
Zakonom o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ broj 82/15.) određeno je da sustav civilne zaštite obuhvaća mjere i aktivnosti ( preventivne, planske, organizacijske, operativne, nadzorne i financijske) kojima se uređuju prava i obveze sudionika, ustroj i djelovanje svih sustava civilne zaštite i način povezivanja institucionalnih i funkcionalnih resursa sudionika koji se međusobno nadopunjuju u jedinstvenu cjelinu radi smanjenja rizika od katastrofa te zaštite i spašavanja građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na teritoriju Republike Hrvatske od posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških velikih nesreća i katastrofa, otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja.
Također je definirano da predstavničko tijelo na prijedlog izvršnog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u postupku donošenja proračuna razmatra i usvaja
godišnju analizu stanja i godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje.
Na temelju Analize o stanju sustava civilne zaštite na području Općine Vrbanja, a sukladno razmjeru opasnosti, prijetnji i posljedicama većih nesreća i katastrofa, utvrđenih Procjenom ugroženosti ljudi, okoliša, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša, s ciljem zaštite i spašavanja ljudi, materijalnih dobara te okoliša kao i ravnomjernog razvoja svih nositelja sustava civilne zaštite (vatrogasnih postrojbi i zapovjedništava, stožera civilne zaštite, udruga građana od značaja za civilnu zaštitu) donosi se Plan razvoja sustava civilne zaštite na području Općine Vrbanja za 2017. godinu. (u daljnjem tekstu: Plan razvoja sustava civilne zaštite).
Da bi ovaj Plan razvoja bio ostvariv, cijeli proces razvoja povezan je sa mogućnostima financijskih sredstava Proračuna Općine koja će se odvojiti za subjekte u sustavu civilne zaštite.
Plan razvoja sustava civilne zaštite odnosi se na sljedeće:
1. CIVILNA ZAŠTITA: (stožer civilne zaštite, općinska postrojba CZ opće namjene)
Sukladno Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća, Planu zaštite i spašavanja i Planu civilne zaštite, koji proistječe iz navedene Procjene, Srednjoročnom planu razvoja, osobnoj i materijalnoj formaciji, te usklađeno s osiguranim financijskim sredstvima u Proračunu, a s ciljem razvoja vlastitih sposobnosti djelovanja službi i pravnih osoba kojima je zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara dio redovnih aktivnosti izvršiti:
1.1. Stožer civilne zaštite Općine Vrbanja
Održavati sjednice Stožera civilne zaštite najmanje 2 puta godišnje, a po mogućnosti i potrebi i više, kako bi se pravovremeno izvršile pripreme za moguće ugroze, odnosno izvršile sve Zakonom predviđene zadaće i napuci Državne uprave za zaštitu i spašavanje
Kontinuirano osposobljavati članova Stožera civilne zaštite Općine u suradnji s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje (Područnim uredom zaštite i spašavanje Vukovar), kroz simulacijsko-komunikacijske vježbe i druge oblike osposobljavanja.
Nakon lokalnih izbora u 2017. godini i imenovanja članova Stožera CZ, planirati provođenje osposobljavanja istih u suradnji sa Područnim uredom za ZiS Vukovar.
1.2. Tim civilne zaštite opće namjene
S ciljem povećanja spremnosti i mogućnosti provođenja akcija civilne zaštite kontinuirano osposobljavati Tim CZ opće namjene:
- 2017. godina; smotriranje i osposobljavanje iz područja pružanje prve pomoći, održavanje terenske vježbe sa više sudionika (Potražna akcija za nestalom osobom) u rujnu 2017. godine.
Kontinuirano ažurirati izmjene u sastavu Tima CZ opće namjene i nastaviti s opremanjem istog osobnom (reflektirajući prsluk i kapa) i po mogućnosti skupnom opremom u skladu sa raspoloživim sredstvima predviđenim Proračunom.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 379
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
79
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
79
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
79
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
79
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
79
1.3. Povjerenici civilne zaštite
U svrhu povećanja spremnosti i mogućnosti u provođenju akcija civilne zaštite:
- 2017. godine organizirati i provesti (po mogućnosti) vježbu primjerenu povjerenicima CZ.
Provoditi reviziju povjerenika civilne zaštite i njihovih zamjenika i prema potrebi izvršiti izmjene.
1.4. Koordinatori na lokaciji
Koordinatora na lokaciji, sukladno specifičnostima izvanrednog događaja, određuje načelnik stožera civilne zaštite Općine Vrbanja iz redova operativnih snaga sustava civilne zaštite
2. VATROGASTVO: (vatrogasna zapovjedništva i postrojbe)
Uvažavajući realno stanje zaštite od požara na području Općine Vrbanja vezano na djelovanje DVD-a Vrbanja, Soljani i Strošinci, ovim Planom iskazuju se bitne odrednice materijalno-tehničkog razvoja, razvoja kadrovskih kapaciteta, sustava organizacije i djelovanja te pregled financijskih sredstava u Proračunu za te namjene s ciljem jačanja spremnosti za djelovanje u jedinstvenom sustavu civilne zaštite na području Općine Vrbanja
Za Vatrogasnu zajednicu Općine Vrbanja, sukladno njihovom vlastitom programu, u Proračunu osigurati sredstva za:
- nabavku vatrogasne opreme
- razvoj kadrovskih kapaciteta (polaganje stručnog ispita)
- planirane vježbe Vatrogasni skup Općine Vrbanja mladeži, djece i A ekipa DVD-a
- sustav organizacije i djelovanja (dežurstva)
U području rada sa članstvom posebnu pažnju potrebno je posvetiti vatrogasnoj mladeži, kao potencijalnim budućim operativnim vatrogascima, ali i zbog indirektnog stjecanja opće kulture i naobrazbe.
3. SKLONIŠTA – PROSTORI ZA SKLANJANJE
Kako na području Općine nema izgrađenih skloništa osnovne, pojačane i dopunske zaštite, potrebno je planirati sredstva u Proračunu za prilagodbu smještajnih kapaciteta u javnim objektima. Za navedene namjene, u narednom razdoblju izdvojiti financijska sredstva kojima bi se, u navedenim prostorima, klupe za sjedenje, deke i ležaljke (po potrebi i mogućnosti) i dr. s ciljem stvaranja uvjeta za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara u slučaju prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća.
4. SLUŽBE I PRAVNE OSOBE KOJE SE CIVILNOM ZAŠTITOM BAVE U OKVIRU REDOVNE DJELATNOSTI
Obrt za obavljanje komunalne djelatnosti „Čistoća Nikolić“ će se u 2017. god. angažirati na održavanju prometnica (u zimskom razdoblju – čišćenje snijega),
Koncesionar za obavljanje komunalne djelatnosti angažirat će se na poslovima čistoće, odvoz komunalnog i tehnološki neopasnog otpada.
Uređenje javnih površina i groblja obavljat će radnici koje će angažirati općina.
Služba medicinske pomoći
Na području Općine Vrbanja tijekom godine će djelovati dvije zdravstvene ambulante i to Ordinacija opće medicine u Vrbanji, K.Lj. Posavskog 7 , Ademir Musić dr. medicine, i Ordinacija opće medicine u Soljanima, Vrbanjska 12, a po potrebi će se angažirati i dodatno medicinsko osoblje iz Doma zdravlja Županja.
Crveni križ
Crveni križ na području Općine Vrbanja organizira redovite akcije davanja krvi, što će činiti i u narednom periodu, imamo cca 50 aktivnih članova.
Veterinarske službe
Na prostoru Općine Vrbanja obavljanje javnih ovlasti iz područja veterinarstva vršit će Veterinarska stanica Zupanja – Ispostava Vrbanja veterinar Tomislav Jelić i Ispostava Soljani veterinar Josip Mihalj, a provodeći zakonom propisane mjere vezne uz zaštitu ljudi, životinja i okoliša.
Ostale pravne osobe
Na prostoru Općine Vrbanja registrirane su i djeluju pravne i fizičke osobe koje se bave građevinskom, prijevozničkom, turističkom ili drugom sličnom djelatnošću od interesa za zaštitu i spašavanje te će se isti po potrebi u slučaju izvanrednih situacija, a u suradnji sa drugim nadležnim službama (sa svojim ljudskim i materijalnim kapacitetima), uključiti u pomoć žrtvama katastrofa i velikih nesreća
Koordinaciju aktivnosti različitih službi, ustanova i drugih skupina građana u izvanrednim situacijama obavljati će Stožer civilne zaštite.
5. UDRUGE GRAĐANA OD ZNAČAJA ZA CIVILNU ZAŠTITU
Za navedene udruge, poglavito Lovačka udruga „Srnjak“ Vrbanja, Lovačka udruga „Vepar“ Strošinci, Lovačka udruga „Sokol“ Soljani, Športsko ribolovna udruga „Štuka“ Soljani, Športsko ribolovna udruga „Spačva“ Vrbanja, Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata, Soljani i Udruga žena „Poticaj“ Soljani, a sukladno podnesenim i prihvaćenim razvojnim projektima i programima u dijelu od značaja za zaštitu i spašavanje, osigurati financijska sredstva iz Proračuna.
6. ZAVRŠNE ODREDBE
Kao osnovni oblik organiziranja stanovništva za osobnu zaštitu te za pružanje pomoći drugima kojima je ta zaštita nužna, potrebno je osposobljavati i educirati stanovništvo za mogućnost pružanja osobne i uzajamne zaštite u slučajevima izvanrednih situacija nastalih uslijed prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća.
U 2017. god. potrebno je jačati dijelove sustava civilne zaštite na području Općine osposobljavanjem i opremanjem za djelovanje u izvanrednim situacijama.
Nastaviti suradnju sa Područnim uredom za zaštitu i spašavanje Vukovar s ciljem jačanja i usavršavanja operativnih snaga zaštite
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 380
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
80
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
80
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
80
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
80
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
80
i spašavanja i pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite na području Općine Vrbanja.
FINANCIJSKI UČINCI PLANA RAZVOJA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE
ZA TROGODIŠNJE RAZDOBLJE od 2017.- 2019. godine
R.BR. OPIS POZICIJE 2017. GOD. 2018. GOD. 2019. GOD.
1 Stožer civilne zaštite i postrojbe CZ 20.000,00 kn 20.000,00 kn 20.000,00 kn
2 Vatrogastvo 200.000,00 kn 200.000,00 kn 200.000,00 kn
2.1 VZO Vrbanja 200.000,00 kn 200.000,00 kn 200.000,00 kn
3 Skloništa - - -
4 Udruge građana i druge službe 27.000,00 kn 27.000,00 kn 27.000,00 kn
4.1 HGSS – Područna stanica Vinkovci 2.000,00 kn 2.000,00 kn 2.000,00 kn
4.2 Gradsko društvo Crvenog križa Županja 20.000,00 kn 20.000,00 kn 20.000,00 kn
4.3 Zdravstvene neprofitne organizacije 5.000,00 kn 5.000,00 kn 5.000,00 kn
UKUPNO: 247.000,00 kn 247.000,00 kn 247.000,00 kn
KLASA: 810-01/16-01/1532 URBROJ: 2212/08-01/01-16-1 Vrbanja, 06. prosinca 2016. godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Željko Žaper
OPĆINA VRBANJA AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA
Na temelju članka 21. stavak 5. Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ broj 82/15.) i članka 19, Pravilnika o sastavu stožera, načinu rada te uvjetima za imenovanje načelnika, zamjenika načelnika i članova stožera civilne zaštite („“NN“ broj 37/16) Općinski načelnik Općine Vrbanja donosi
POSLOVNIK O RADU STOŽERA CIVILNE ZAŠTITE OPĆINE VRBANJA
I. OPĆE ODREDBE Članak 1.
Ovim Poslovnikom utvrđuje se način rada Stožera civilne zaštite Općine Vrbanja (u daljnjemu tekstu: Stožer), pripremanje, sazivanje i rad na sjednicama Stožera, donošenje odluka iz njegovog djelokruga rada, prava i dužnosti članova Stožera, te druga pitanja.
Članak 2.
Stožer obavlja poslove koji proizlaze iz Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ broj 82/15) te drugih propisa koji uređuju sustav civilne zaštite.
Članak 3.
U obavljanju poslova iz svog djelokruga Stožer surađuje s jedinstvenim upravnim odjelom općine, pravnim osobama od interesa za sustav civilne zaštite na svom području, županijom, županijskom Vatrogasnom zajednicom, zdravstvenom i
veterinarskom službom, područnim uredom za zaštitu i spašavanje, vanjskim ekspertima, kriznim menadžerima i drugim institucijama.
Članak 4.
Tijekom planiranja i provođenja aktivnosti operativnih snaga i ukupnih ljudskih i materijalnih resursa u Općini, Stožer surađuje i koordinira sa stožerima civilne zaštite ugroženih općina, gradova i Vukovarsko-srijemske županije.
II. PRIPREMANJE, SAZIVANJE I NAČIN RADA SJEDNICA STOŽERA
Članak 5.
Stožer poslove iz svoje nadležnosti obavlja na sjednicama stožera.
U slučaju spriječenosti dolaska na sjednicu, član Stožera dužan je obavijestiti načelnika Stožera najkasnije 6 sati prije održavanja sjednice.
U izvanrednim situacijama koje zahtijevaju hitno djelovanje, Stožer može održavati sjednice i u nepotpunom sastavu. U ovom slučaju, osim načelnika ili zamjenika načelnika, sjednicama moraju prisustvovati članovi Stožera bitni za donošenje odluka u nastaloj situaciji.
Članak 6.
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 381
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
81
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
81
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
81
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
81
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
81
Sjednice Stožera saziva, predlaže dnevni red i vodi sjednice načelnik Stožera, odnosno, u slučaju njegove spriječenosti, zamjenik načelnika.
Redovne sjednice Stožera održavaju se prema Planu rada Stožera za određenu godinu.
Članak 7.
Stručne materijale (nacrte prijedloga Analiza, Smjernica, Plana razvoja sustava, Plana vježbi odluke o osnivanju i veličini tima civilne zaštite, procjene rizika, plana djelovanja civilne zaštite i dr,) za Stožer priprema jedinstveni upravni odjel općine Vrbanja.
Zamjenik načelnika Stožera ili član Stožera kojeg ovlasti načelnik, osim o tehničkoj pripremi sjednica, brine o stručnoj obradi materijala za sjednice, zatim izradi odluka i zaključaka, te pomaže načelniku u vođenju sjednica.
Članak 8.
Redovne sjednice Stožera sazivaju se dostavljanjem radnih materijala te pisanog poziva.
Poziv i radni materijali dostavljaju se najkasnije sedam dana prije održavanja sjednice.
U hitnim slučajevima sjednice Stožera sazivaju se telefonom, faks porukom, e-mailom, odnosno na način predviđen Planom pozivanja članova Stožera u Planu djelovanja civilne zaštite.
Članak 9.
Dnevni red sjednice utvrđuje se na početku sjednice.
Prijedlog dnevnog reda može se mijenjati odnosno dopuniti na prijedlog načelnika ili pojedinog člana Stožera.
Ako se predlaže dopuna dnevnog reda, predlagatelj je dužan pripremiti i materijale za predloženu dopunu.
Poslije utvrđivanja dnevnog reda, prelazi se na raspravu po pojedinim točkama utvrđenog dnevnog reda.
Uvodno usmeno izlaganje pojedine točke podnosi načelnik ili izvjestitelj određen za tu točku u pripremi sjednice.
III. NAČIN DONOŠENJA ODLUKA Članak 10.
Nakon rasprave po pojedinoj točki dnevnog reda, načelnik stožera ili u njegovoj odsutnosti zamjenik načelnika stožera, daje na glasanje utvrđeni prijedlog odluke, odnosno zaključka.
Prijedlog odluke ili zaključka donosi se većinom glasova prisutnih članova stožera. Postupak glasovanja članova stožera je javan.
Članak 11.
Stožer u svom radu donosi odluke, zaključke, te druge akte iz svoje nadležnosti.
Članak 12.
U izvanrednim okolnostima, ako su članovi (većina) Stožera uključeni u procjenjivanje moguće opasnosti ili katastrofe te u koordiniranju pojedinim dijelovima sustava civilne zaštite, odluke i zaključke donosi načelnik, odnosno njegov zamjenik (u slučaju spriječenosti načelnika) načelnika Stožera.
Članak 13.
Na sjednicama Stožera vodi se zapisnik. Zapisnik vodi osoba koju zaduži načelnik Stožera, a potpisuju ga načelnik ili zamjenik načelnika Stožera.
U slučajevima iz članka 12. ovoga Poslovnika ne vodi se zapisnik, već se u pisanom obliku donose procjene opasnosti, odluke načelnika, zaključci, zahtjevi ili izvješća Stožera.
Članak 14.
Zavisno o potrebi i situaciji Stožer obavješćuje javnost preko načelnika ili zamjenika načelnika.
Članak 15.
Na zahtjev načelnika Stožera, u radu Stožera mogu sudjelovati predstavnici tijela i ustanova (stručnjaci iz određenih područja) iz djelatnosti koje mogu doprinijeti uspješnijem otklanjanju posljedica katastrofa i većih nesreća, zatim krizni menadžeri, kao i pročelnici odjela ili upravnih tijela koji nisu članovi Stožera.
IV. TROŠKOVI RADA STOŽERA Članak 16.
Troškove rada i djelovanja stožera snosi općina.
Financijska sredstva za rad stožera osiguravaju se u planu razvoja sustava civilne zaštite.
Za vrijeme službenih putovanja radi stručnog usavršavanja i osposobljavanja iz područja sustava civilne zaštite, članovi Stožera imaju pravo na dnevnicu te naknadu troškova smještaja i prijevoza, ako za to vrijeme to pravo ne koriste po drugom osnovu.
Dnevnice iz stavka 2. ovog članka isplaćuju se u iznosu koji pripada djelatnicima Općine.
V. DODIJELA PRIZNANJA I NAGRADA Članak 17.
Stožer može dodijeliti priznanje i nagradu pojedincima, tijelima i pravnim osobama koje su u tekućoj godini postigle izvanredne uspjehe u izvršavanju zadaća u sprječavanju, ublažavanju ili otklanjanju nastale katastrofe i veće nesreće na području Općine.
VI. ZAVRŠNA ODREDBA Članak 18.
Ovaj Poslovnik stupa na snagu danom donošenja.
KLASA: 214-01/16-01/1482 URBROJ: 2212/08-01/01-16-1 Vrbanja, 28. studenog 2016. godine
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Željko Žaper
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 382
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
82
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
82
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
82
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
82
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
82
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 383
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
83
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
83
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
83
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
83
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
83
K a z a l o (12 od 22. prosinca 2016. godine)
GRAD OTOK AKTI GRADSKOG VIJEĆA
ODLUKA O USVAJANJU STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA GRADA OTOKA ZA RAZDOBLJE 2016 – 2020. GODINE .... 1
STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM GRADA OTOKA 2016. – 2020. GODINA......................................................................................... 1
ODLUKA o davanju suglasnosti na provedbu ulaganja u Izgradnju prometnice, pješačke i biciklističke staze, Otok, Ulica V. Nazora ........ 60
ODLUKA o davanju suglasnosti za projekt Poduzetničkog inkubatora u Otoku ............................................................................................ 60
ODLUKA o davanju suglasnosti DVD Otok za otpis i darivanje navalnog vozila ........................................................................................... 61
ODLUKA ........................................................................................................................................................................................................ 62
Plan upravljanja i raspolaganja nekretninama u vlasništvu Grada Otoka u 2017. godini ................................................................................. 62
ZAKLJUČAK .................................................................................................................................................................................................. 64
ZAKLJUČAK .................................................................................................................................................................................................. 64
ZAKLJUČAK .................................................................................................................................................................................................. 64
ZAKLJUČAK .................................................................................................................................................................................................. 65
ZAKLJUČAK .................................................................................................................................................................................................. 65
OPĆINA ANDRIJAŠEVCI AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA
PRORAČUN OPĆINE ANDRIJAŠEVCI ZA 2017. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2018. I 2019. GODINU ............................................. 66
PLAN RAZVOJNIH PROGRAMA OPĆINE ANDRIJAŠEVCI ZA RAZDOBLJE OD 2017. DO 2019. GODINE ..................................... 86
ODLUKA o izvršavanju Proračuna Općine Andrijaševci za 2017. godinu ..................................................................................................... 88
ODLUKA O AGROTEHNIČKIM MJERAMA, MJERAMA ZAUREĐENJE I ODRŽAVANJE POLJOPRIVREDNIH RUDINA I MJERAMA ZAŠTITE OD POŽARA NA POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU NA PODRUČJU OPĆINE ANDRIJAŠEVCI .................. 89
ODLUKA O KORIŠTENJU SREDSTAVA OD ZAKUPA I DUGOGODIŠNJEG ZAKUPA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U VLASNIŠTVU REPBULIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU ................................................................................................................... 93
ODLUKA o raspoređivanju sredstava proračuna Općine Andrijaševci namijenjenih godišnjem financiranju političkih stranaka i članova Općinskog vijeća Općine Andrijaševci izabranih s liste grupe birača za 2017. godinu .................................................................................... 93
ODLUKA o socijalnoj skrbi na području Općine Andrijaševci ....................................................................................................................... 94
ANALIZA STANJA SUSTAVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA PODRUČJU OPĆINE ANDRIJAŠEVCI U 2016. GODINI ................... 97
GODIŠNJI PLAN RAZVOJA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE na području Općine Andrijaševci za 2017. godinu ..................................... 99
PROGRAM GRADNJE GRAĐEVINA ZA GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM ZA OPĆINU ANDRIJAŠEVCI U 2017. GODINI ......................................................................................................................................................................................................... 102
PROGRAM GRADNJE OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE ZA 2017. GODINU ........................................ 103
PROGRAM ODRŽAVANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE U 2017. GOD .................................................................................. 104
PROGRAM ODRŽAVANJA NERAZVRSTANIH CESTA U 2017. GODINI ........................................................................................... 105
PROGRAM JAVNIH POTREBA ZA GOSPODARSKE, TEHNIČKE, SOCIJALNE I OSTALE DRUŠTVENE DJELATNOSTI U 2017. GODINI ......................................................................................................................................................................................................... 106
PROGRAM JAVNIH POTREBA U KULTURI ZA 2017. GODINU ........................................................................................................... 107
PROGRAM JAVNIH POTREBA U SPORTU ZA 2017. GODINU ............................................................................................................. 107
PROGRAM utroška sredstava od naknade za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru za 2017. godinu .................................. 108
PROGRAM UTROŠKA SREDSTAVA ŠUMSKOG DOPRINOSA U 2017. GODINI ................................................................................ 109
ZAKLJUČAK ................................................................................................................................................................................................ 109
ZAKLJUČAK ................................................................................................................................................................................................ 109
ZAKLJUČAK o usvajanju Plana rada Komunalnog društva Rokovci-Andrijaševci d.o.o. za 2017. godinu .................................................. 110
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 384
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
84
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
84
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
84
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
84
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
84
OPĆINA BABINA GREDA AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA
PRORAČUN OPĆINE BABINA GREDA ZA 2017.GODINU .................................................................................................................. 111
ODLUKA O DONOŠENJU RAZVOJNIH PROGRAMA OPĆINE BABINA GREDA ZA RAZDOBLJE 2017-2019. GODINE .............. 123
PLAN RAZVOJNIH PROGRAMA .............................................................................................................................................................. 123
PROJEKCIJA PRORAČUNA OPĆINE BABINA GREDAZA 2018. i 2019. GODINU .............................................................................. 124
ODLUKA O IZVRŠAVANJU PRORAČUNA OPĆINE BABINA GREDA ZA 2017. GODINU ............................................................... 135
PLAN NABAVE za proračunsku 2017. godinu ............................................................................................................................................ 137
ODLUKA ...................................................................................................................................................................................................... 138
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE BABINA GREDA 2016 – 2020. ........................................................................................................ 138
ODLUKA ...................................................................................................................................................................................................... 155
ODLUKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O KOEFICIJENTIMA ZA OBRAČUN PLAĆE SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA OPĆINE BABINA GREDA ........................................................................................................................................... 156
ANALIZA STANJA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE NA PODRUČJU OPĆINE BABINA GREDA U 2016. GOD................................. 156
SMJERNICE ZA ORGANIZACIJU I RAZVOJ SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE NA PODRUČJU OPĆINE BABINA GREDA U 2017. GODINI ......................................................................................................................................................................................................... 156
JEDINSTVENA BAZU PODATAKA O NERAZVRSTANIM CESTAMA NA PODRUČJU OPĆINE BABINA GREDA ....................... 157
PROGRAM Korištenja sredstava ostvarenih od zakupa, prodaje i davanje na korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u 2017.godini na području Općine Babina Greda ........................................................................................................................... 158
SOCIJALNI PROGRAM OPĆINE BABINA GREDA ZA 2017. GODINU................................................................................................. 159
PROGRAM MJERA ZAŠTITE PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI - DEZINFEKCIJA, DEZINSEKCIJA I DERATIZACIJA NA PODRUČJU OPĆINE BABINA GREDA ZA 2017. GODINU .................................................................................................................... 160
PROGRAM javnih potreba sportskih udruga za 2017. godinu....................................................................................................................... 161
PROGRAM GRADNJE OBJEKATA I UREĐAJAKOMUNALNE INFRASTRUKTURE ZA 2017. GODINU ......................................... 162
PROGRAM održavanja komunalne infrastrukture za 2017. godinu .............................................................................................................. 162
PROGRAM javnih potreba udruga u kulturi za 2017. godinu........................................................................................................................ 163
OPĆINA CERNA AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA
ODLUKA O USVAJANJU STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE CERNA ZA RAZDOBLJE 2016.-2020. .................................................. 164
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE CERNA 2016. – 2020. ......................................................................................................................... 164
OPĆINA STARI MIKANOVCI AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA
PRORAČUN OPĆINE STARI MIKANOVCI ZA 2017. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2018. I 2019. GODINU ................................... 230
ODLUKA o izvršavanju Proračuna Općine Stari Mikanovci za 2017. godinu ............................................................................................... 250
ODLUKA o izmjenama Odluke o socijalnoj skrbi ......................................................................................................................................... 251
OPĆINA ŠTITAR AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA
IZMJENE I DOPUNE PRORAČUNA OPĆINE ŠTITAR ZA 2016. GODINU .......................................................................................... 252
ODLUKA O USVAJANJU STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA OPĆINE ŠTITAR ZA RAZDOBLJE OD 2015. DO 2020. GODINE ........................................................................................................................................................................................................ 262
STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM OPĆINE ŠTITAR za razdoblje od 2015. do 2020. godine .............................................................. 262
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 385
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
85
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
85
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
85
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
85
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
85
PROGRAM POTPORA POLJOPRIVREDI NA PODRUČJU OPĆINE ŠTITAR ZA 2017. GOD............................................................. 289
PLAN DAVANJA KONCESIJA ZA 2017. GODINU .................................................................................................................................. 291
SREDNJOROČNI (TROGODIŠNJI) PLAN DAVANJA KONCESIJA NA PODRUČJU OPĆINE ŠTITARZA RAZDOBLJE OD 2017. -2020. GODINE .............................................................................................................................................................................................. 292
ZAKLJUČAK O PRIHVAĆANJU ANALIZE STANJA SUSTAVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA ZA 2016. GODINU I DONOŠENJU PLANA RAZVOJA CIVILNE ZAŠTITE ZA 2017. GODINU NA PODRUČJU OPĆINE ŠTITAR ........................................................... 292
OPĆINA VOĐINCI AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA
PRORAČUN OPĆINE VOĐINCI ZA 2017. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2018. I 2019. GODINU ......................................... 293
ODLUKA o izvršavanju Proračuna Općine Vođinci za 2017. godinu ........................................................................................................... 309
ODLUKA O USVAJANJU STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE VOĐINCI ZA RAZDOBLJE 2016.-2021.GODINE .............................. 310
ODLUKA O RASPOLAGANJU NEKRETNINAMA I POKRETNINAMA U VLASNIŠTVU OPĆINE VOĐINCI ............................... 311
ODLUKA o davanju suglasnosti za provedbu ulaganja u tehničko održavanje i rekonstrukciju ceste i pješačke staze u Vinogradskoj ulici u Vođincima ..................................................................................................................................................................................................... 315
IZMJENA ODLUKE o visini grobnih naknada ............................................................................................................................................. 316
OPĆINA VRBANJA AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA
ODLUKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRORAČUNA OPĆINE VRBANJA ZA 2016. GODINU ..................................................... 317
ODLUKA O PRORAČUNU OPĆINE VRBANJA ZA 2017. GODINU ...................................................................................................... 332
Projekcija Proračuna Općine Vrbanja za 2018. i 2019. godinu .................................................................................................................... 345
ODLUKA O IZVRŠAVANJU PRORAČUNA OPĆINE VRBANJA ZA 2017. GODINU .......................................................................... 368
ODLUKA o davanju suglasnosti za provedbu ulaganja u projekt „Rekonstrukcija nerazvrstane cesta do reciklažnog dvorišta“ ................. 370
ODLUKA o kupnji dijela nekretnine u k.o. Soljani ....................................................................................................................................... 370
ODLUKA o rasporedu novčanih sredstava političkim strankama čiji su članovi/ce izabrani u općinsko vijeće Općine Vrbanja .................. 371
ODLUKA O RASPOREDU SREDSTAVA PO PROGRAMU JAVNIH POTREBA U KULTURI ZA 2017. GODINU ......................... 371
ODLUKA O RASPOREDU SREDSTAVA PO PROGRAMU JAVNIH POTREBA U SPORTU ZA 2017. GODINU .............................. 372
ODLUKA O SOCIJALNOM PROGRAMU OPĆINE VRBANJA ZA 2017. GOD ...................................................................................... 372
PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA OBJEKATA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE ZA 2017. GODINU ..................................... 373
PROGRAM ODRŽAVANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE ZA 2017. GODINU ........................................................................ 374
SREDNJOROČNI (TROGODIŠNJI) PLAN DAVANJA KONCESIJA ZA RAZDOBLJE OD 2017.-2019. GODINE ............................... 375
ZAKLJUČAK O PRIHVAĆANJU ANALIZE STANJA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE ZA 2016. GODINU I DONOŠENJU GODIŠNJEG PLANA RAZVOJA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE NA PODRUČJU OPĆINE VRBANJA ZA 2017. GODINU ........... 375
ANALIZA STANJA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE NA PODRUČJU OPĆINE VRBANJA U 2016. GODINI ...................................... 376
GODIŠNJI PLAN RAZVOJA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE NA PODRUČJU OPĆINE VRBANJA ZA 2017. GODINU ................... 378
OPĆINA VRBANJA
AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA
POSLOVNIK O RADU STOŽERA CIVILNE ZAŠTITE OPĆINE VRBANJA .......................................................................................... 380
Broj 12. „SLUŽBENI VJESNIK“ Stranica 386
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
86
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
86
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
86
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
86
Bro
j 12
. „SL
UŽ
BE
NI V
JESN
IK“
Stranica 3
86
“SLUŽBENI VJESNIK“ VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE službeno je glasilo Vukovarsko-srijemske županije, gradova: Ilok i Otok i općina: Andrijaševci, Babina Greda, Bogdanovci, Bošnjaci, Cerna, Gradište, Ivankovo, Jarmina, Lovas, Markušica, Negoslavci, Nijemci, Nuštar, Privlaka, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Štitar, Tompojevci, Tordinci, Tovarnik, Trpinja, Vođinci i Vrbanja.
IZDAJE: Vukovarsko-srijemska županija, 32100 Vinkovci, Glagoljaška 27,
telefon: (032) 344-202, faks: (032) 344-051
Glavna i odgovorna urednica: Jadranka Golubić, dipl. iur.
TISAK: “Bianco Tisak”, S.Radića 31 32100 Vinkovci,
telefon i fax: (032)363-080.
“Službeni vjesnik” objavljuje se i na web stranici Vukovarsko-srijemske županije na adresi:
www.vusz.hr, e-mail: [email protected]
![[PREZENTACIJA] Analiza upitnika Vukovarsko-srijemske županije](https://img.pdfslide.tips/doc/110x75/568c0d4c1a28ab955a8c2db1/prezentacija-analiza-upitnika-vukovarsko-srijemske-zupanije.jpg)
