· Web viewcrtom do rta Marjan (kopno) i nastavlja se prema istoku obalom kopna do ušća rijeke Žrnovnice (obuhvaćajući rijeku Žrnovnicu 100 m uzvodno od mosta na ušću rijeke)

Lokalna razvojna strategija u ribarstvu LAGUR-a Brač

Supetar, lipanj 2017.

Sadržaj

1. Osnovne značajke područja...........................................................................................................................................11.1. Opće zemljopisne značajke područja..................................................................................................................11.1.1. Površina i granice područja.............................................................................................................................11.1.2. Reljefne i oceanografske karakteristike..........................................................................................................21.1.3. Bioklimatske karakteristike............................................................................................................................31.1.4. Prirodna baština..............................................................................................................................................41.1.5. Povijesna i kulturna baština............................................................................................................................51.1.6. Stanje infrastrukture na području LAGUR-a..................................................................................................71.1.6.1. Prometna infrastruktura..............................................................................................................................71.1.6.2. Vodoopskrba, odvodnja, gospodarenje otpadom te opskrba energijom.....................................................81.1.6.3. Društvena infrastruktura............................................................................................................................101.2. Gospodarske značajke područja.........................................................................................................................121.2.1. Opće gospodarske značajke..........................................................................................................................121.2.2. Ribarstvo i akvakultura (marikultura)..........................................................................................................131.2.2.1. Područja djelovanja ribara i uzgajivača školjaka i riba............................................................................131.2.2.2. Broj ribara, uzgajivača riba i školjaka......................................................................................................161.2.2.3. Količina i struktura ulova.........................................................................................................................161.2.2.4. Uzgoj ribe i školjaka................................................................................................................................161.2.2.5. Plovila...................................................................................................................................................... 171.2.2.6. Ribarski alati............................................................................................................................................171.2.2.7. Povezanost ribara i uzgajivača.................................................................................................................181.2.2.8. Ribarska infrastruktura.............................................................................................................................181.2.2.9. Skladištenje i prerada...............................................................................................................................181.2.2.10. Trženje riba i školjaka..............................................................................................................................191.2.2.11. Sportski i rekreacijski ribolov..................................................................................................................201.2.2.12. Suradnja sa znanstvenim istraživačkim i tehnološkim institucijama........................................................201.2.2.13. Zaštita okoliša i prirode............................................................................................................................211.2.3. Turizam.........................................................................................................................................................231.2.4. Poljoprivreda i stočarstvo.............................................................................................................................251.2.5. Ostale gospodarske djelatnosti područja LAGUR-a.....................................................................................261.2.6. Tržište rada................................................................................................................................................... 271.3. Demografske i socijalne značajke područja......................................................................................................281.3.1. Broj i gustoća stanovnika..............................................................................................................................281.3.2. Prirodno i opće kretanje stanovništva...........................................................................................................291.3.3. Dobno-spolna struktura stanovništva............................................................................................................291.3.4. Obrazovna i gospodarska struktura stanovništva..........................................................................................292. Analiza razvojnih potreba i potencijala područja i SWOT analiza........................................................................312.1. Identifikacija razvojnih potreba i potencijala LAGUR-a.........................................................................................312.2. SWOT analiza ribarstva i marikulture (uzgoja školjaka i riba) na području LAGUR-a...........................................323. Opis ciljeva LRSR te integriranog i inovativnog karaktera LRSR uključujući jasne i mjerljive pokazatelje ostvarenja ili rezultata...................................................................................................................................................................... 333.1. Vizija, ciljevi i prioriteti razvoja LAGUR-a.............................................................................................................333.2. Ciljevi, mjere i tipovi operacija LRSR za područja LAGUR-a temeljeni na mogućnostima OPPR 2014 – 2020. . .343.3. Opis odabira projekata na razini LAGUR-a.............................................................................................................473.4. Opis inovativnog i integriranog karaktera LRSR..............................................................................................483.5. Opis tema planiranih projekta suradnje i način odabira projekata suradnje......................................................503.6. Usklađenost s nadređenim strateškim dokumentima................................................................................................514. Opis partnerstva i uključenosti lokalnih dionika u izradu LRSR..............................................................................524.1. Uključenost dionika u budući rad i aktivnosti LAGUR-a........................................................................................535. Akcijski plan provedbe LRSR.....................................................................................................................................536. Način praćenja i vrednovanja provedbe LRSR...........................................................................................................546.1. Indikatori za mjerenje učinaka provedbe LRSR.......................................................................................................567. Povijest organizacije i opis sposobnosti provedbe LRSR...........................................................................................567.1. Ljudski kapaciteti za provedbu................................................................................................................................577.2. Financijski kapaciteti za provedbu i financiranje rada LAGUR-a............................................................................587.3. Iskustvo u provedbi LEADER pristupa....................................................................................................................597.4. Iskustvo u provedbi projekata izvan mjere LEADER..............................................................................................598. Indikativni financijski plan provedbe.....................................................................................................................609. Popis dodataka....................................................................................................................................................... 60

Popis kratica

APPRRR Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvojuARKOD Sustav identifikacije zemljišnih parcelaDZS Državni zavod za statistikuEFPR Europski fond za pomorstvo i ribarstvoEU Europska unijaFina Financijska agencijaHa HektariHZMO Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranjeJLS Jedinica lokalne samoupraveKm KilometarKUD Kulturno umjetničko društvoLAG Lokalna akcijska grupaLAGUR Lokalna akcijska grupa u ribarstvuLEADER Veza među aktivnostima razvoja ruralnog gospodarstva (fr. Liaison

Entre Actions de développement de l'économie rurale)LRSR Lokalna razvojna strategija u ribarstvuNN Narodne novineNUTS Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku (fr. Nomenclature des

unités territoriales statistiques)OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvoOPPR Operativni program za ribarstvo RH za programsko razdoblje

2014. – 2020.PPUO Prostorni plan uređenja općinePZ Poljoprivredna zadrugaRH Republika HrvatskaSC Strateški ciljSDŽ Splitsko-dalmatinska županijaSWOT Snage, slabosti, prilike, prijetnjeTZ Turistička zajednicaUNESCO Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (engl.

The United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization)UO Upravni odborUT Upravljačko tijeloZRP Zajednička ribarstvena politikam.n.v. Metri nadmorske visine

Osnovne informacije o LAGUR-u Brač

Naziv LAGUR-a: Lokalna akcijska grupa u ribarstvu „Brač“LAGUR/FLAG ”Brač”

Adresa sjedišta LAGUR-a: Vlačica 11/1, 21400 SupetarWeb stranica: www.lagurbrac.hrKontakti: Vanja Purić email: [email protected],

mob: 0915867235,Ivan Cvitanić email: [email protected],mob: 091 1630 551

Datum osnivanja/registracije: 16.12.2016. godineOIB: 27121080642MB: 4647432Registarski broj udruge: 17005614RNO: 0382274IBAN: HR5123400091110830895Broj JLS: 8Uključene jedinice lokalne samouprave:

Grad: SupetarOpćine: Bol, Milna, Nerežišća, Postira, Pučišća, Selca, Sutivan

NUTS-2/3: Jadranska Hrvatska/Splitsko-Dalmatinska županijaPovršina LAGUR-a (ARKOD): 395,4 km2

Broj stanovnika (2011.): 13.956Glavni izvor financiranja: Mjera III/Operativni program za pomorstvo i

ribarstvo 2014.-2020./EFPR (90%), RH(10%)

mailto:[email protected]

mailto:[email protected]

1. Osnovne značajke područja1.1. Opće zemljopisne značajke područja

1.1.1. Površina i granice područjaLokalna akcijska grupa u ribarstvu (LAGUR) Brač obuhvaća teritorij i akvatorij otoka Brača, koji pripada srednjodalmatinskoj otočnoj skupini. Administrativno-teritorijalno je u sastavu Splitsko-dalmatinske županije te pripada NUTS II regiji Jadranska Hrvatska. Područje LAGUR-a Brač obuhvaća 8 jedinica lokalne samouprave: općine Bol, Milna, Nerežišća, Postira, Pučišća, Selca, Sutivan i Grad Supetar. Otok Brač površine je 395,4 km2 te čini 8,7% kopnene površine Splitsko-dalmatinske županije, odnosno 0,7% površine Republike Hrvatske. Prema površini, najveći je srednjodalmatinski, a ukupno treći hrvatski otok. LAGUR Brač, osim kopnene površine otoka obuhvaća pripadajuće morske površine (akvatorij) jedinica lokalne samouprave u sastavu LAGUR-a, koje pripadaju ribolovnoj zoni G, odnosno podzonama G2 i G3. U sastavu LAGUR-a Brač ukupno je 22 naselja u kojima je, prema Popisu stanovništva, 2011. godine živjelo 13.956 stanovnika s prosječnom gustoćom naseljenosti od 35,3 st/km².

Vanjska granica LAGUR-a Brač u potpunosti je određena pripadajućim morskim granicama jedinica lokalnih samouprava u sastavu LAGUR-a prema susjednim kopnenim ili otočnim prostorima. Na sjeveru, LAGUR Brač graniči s gradom Splitom, općinama Podstrana i Dugi rat te Gradom Omišem, na istoku s općinama Zadvarje, Brela, Baška voda te gradom Makarskom, na jugu s općinom Jelsa te gradovima Stari Grad i Hvar na otoku Hvaru, dok na zapadu graniči s otokom Šolta.

Tabela 1 Opći prostorni pokazatelji područja LAGUR-a Brač

JLS Naselja Površina (km²)

Broj stanovnika

(2011)

Broj naselja

Gustoća naseljenosti

Broj kućanstava

Supetar Mirca, Splitska, Supetar, Škrip 29,18 4.074 4 139,9 1.586

Sutivan Sutivan 22,19 822 1 37 346

Selca Novo Selo, Selca, Povlja, Sumartin

54,11 1.804 4 33,3 702

Bol Bol, Murvica 25,4 1.630 2 64,2 589

Pučišća Gornji Humac, Pražnica, Pučišća

103,37 2.171 3 21 756

Postira Dol, Postira 50,86 1.559 2 30,7 556

Nerežišća Donji Humac, Dračevica, Nerežišća

75,28 862 3 11,5 326

Milna Bobovišća, Ložišća, Milna, 36,07 1.034 3 28,7 451

LAGUR Brač 22 395,4 13956 22 35,2 5.312

Izvor : DZS, Popis stanovništva 2011. godina, ARKOD

1

Slika 1 - Administrativno-teritorijalni ustroj i granice LAGUR-a Brač

1.1.2. Reljefne i oceanografske karakteristike Otok Brač tipičan je srednjodalmatinski otok, heterogene reljefne strukture, okomit na dalmatinsku obalu (tzv. hvarski smjer pružanja). Elipsastog je oblika, duljine 36, a širine od 3 do 12 km. Duljina obale iznosi 175,1 km. Horizontalno je veoma slabo razveden, a koeficijent razvedenosti iznosi 1,83. Najrazvedenija je zapadna obala (k=2,64), dok je južna obala najslabije razvedena (k=1,67). Nastanak otoka Brača povezan je s nabiranjem bračkog grebena koje je nastupilo krajem krede, kada je u depresiji tadašnjeg Hvarskog kanala bilo jezero u kojem je potom prodrlo more, dok je sjeverni dio otoka bio povezan s kopnom, da bi se posteocenskim nabiranjem brački greben odijelio od kopna. S hipsometrijskog aspekta priobalni pojas pripada visinskoj zoni do 170 m.n.v. i to je ujedno najniže područje otoka. Najveći dio otoka zauzimaju visoravni do 400 m.n.v. koje se prostiru podalje od obale. Najviši vrh otoka, ujedno i najviši vrh jadranskog arhipelaga, je Vidova gora (778 m.n.v.). Geološku podlogu čine kredni vapnenci i dolomiti s uskom plodnom zonom lapora, gline i pješčenjaka, koja se prostire na južnoj strani otoka u podnožju glavnih bila. Područje otoka tipičan je primjer krškog krajolika, krških fenomena poput krških polja ispunjenih vapnenačkom crvenicom, kamenitih zaravni, doći (vrtača, ponikva) i škrapa. Brač nema površinskih vodenih tokova, kao posljedica geološke vapnenačke građe. Jedino se u flišnim zonama između Bola i Sumartina javljaju izvori i vrulje. Pitka voda na otok je dovedena 1970. godine podmorskim vodovodom iz rijeke Cetine do sjeverne obale i tunelom do Bola. S obzirom kako je krško tlo porozno, oborinska voda prodire u dubinu i stvara podzemne špilje i jame. Erozijom i taloženjem nastale su i druge vrste tla, tako da se danas otok sastoji od vapnenca, pješčenjaka, breča, gline i crvenice. Na takvim vrstama tala najpogodnije za uzgoj

2

su tradicionalne mediteranske kulture: maslina, vinova loza, agrumi (mandarinka i limun), višnja, smokva, badem, aromatično i ljekovito bilje.

Područje LAGUR-a pripada Srednjem Jadranu i prema dubini karakterizira ga relativna plitkost, s obzirom da 74% ukupne površine mora zauzima kontinentska podina ili šelf s dubinama do 200 m. S obzirom na fizičku strukturu i različite facijese morskoga dna, područje Srednjeg Jadrana, pa tako i LAGUR-a Brač, najvećim djelom prekrivaju pjeskoviti, muljeviti sedimenti. S obzirom na najzastupljeniji muljeviti sediment, najrasprostranjenije su biocenoze obalnih terigenih muljeva, detritičnih dna otvorenog otočnog područja i otvorenog mora i muljevitih dna otvorenog mora. Jadransko more, s obzirom na temperaturna obilježja, pripada toplim morima. Također, uz obale otoka Brača more je relativno toplo - u kolovozu se temperatura kreće od 21 do 25° C, a u veljači od 11 do 14° C. Prema istoku i na sjevernoj strani otoka more je nešto hladnije, u odnosu na južnu i zapadnu obalu, zbog utjecaja brojnih podmorskih izvora. Slanost mora je visoka i kreće se oko 38‰. More je bogato kisikom, količine se kreću između 5-6 ml/l. Mikrobiološki pripada u kategoriju čistog mora, što pogoduje uzgoju riba ii školjki, te različitim društveno-gospodarskim, sportsko-rekreacijskim aktivnostima. Zagađenja mora oko otoka Brača su minimalna jer na otoku nema većih gradskih naselja niti znatnijih industrijskih pogona. Čistoća, prozirnost i modrina mora u bračkim uvalama jedna je od njegovih najistaknutijih i danas u svijetu gotovo nenadmašivih turističkih prednosti. Opća cirkulacija vodenih masa otoka Brača spada u tipična ciklonalna gibanja. Prevladavaju morske struje morskih mijena brzine do 0.4 čvorova. U zimskoj sezoni najčešći su vjetrovi na otoku hladna i suha bura (NE) i toplo i vlažno jugo (SE), koji obično pušu nekoliko dana za redom, pod čijim utjecajima se stvaraju valovi. Prema ocjeni kakvoće mora za razdoblje od 2013.-2016. godine, more na području LAGUR-a Brač izvrsne je kvalitete. Ocjena je određena na temelju kriterija definiranih Uredbom o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08) i EU direktivom o upravljanju kakvoćom vode za kupanje (br. 2006/7/EZ) na 26 mjernih stanica na prostoru LAGUR-a.

1.1.3. Bioklimatske karakteristikePrema Köppenovoj klasifikaciji klima, otok Brač pripada sredozemnom tipu klime (Csa), odnosno klimi masline. Klima otoka značajna je po suhim i vrućim ljetima te kratkim i blagim zimama. Samo u najvišim dijelovima (područje Vidove gore), klima prelazi u areal sredozemne klime sa suhim toplim ljetom (Csb). Najizrazitije svojstvo promatranog područja je suša, tj. oskudica vlage u tlu i zraku. Izražene klimatske razlike između priobalnog pojasa i unutrašnjosti otoka očituju se u temperaturi zraka te godišnjoj količini padalina. Srednja godišnja temperatura zraka priobalnog pojasa iznosi preko 16° C i u zimskom se dijelu godine rijetko spušta ispod 0° C. U unutrašnjosti otoka srednja godišnja temperatura zraka je za više od 2° C niža i često se u zimskom periodu spušta ispod 0° C. Bračka visoravan bogatija je padalinama u odnosu na priobalje, na kojoj godišnja količina padalina iznosi više oko 1.400 l/m2, dok u priobalju padne oko 870 l/m2. Najveće količine kiša padnu u hladnijoj polovici godine (prosinac-siječanj), dok je pojava snijega rijetka, prosječno pada oko 2 dana i ne zadržava se više od 10 sati. Brač pripada najsunčanijem jadranskom području s oko 2.600 sunčanih sati godišnje. Bol, na južnoj strani otoka, ima u prosjeku 134 vedra te 88 oblačnih dana u godini, a Sutivan, na sjevernoj strani, 110 vedrih i 92 oblačna dana. U toplom dijelu godine osobito su značajni lokalni vjetrovi maestral danju, te burin noću, koji razblažuju ljetne žege. U hladnom dijelu godine najčešći vjetrovi su bura i jugo. Najpoznatije su 3 marčanske bure, koje pušu tijekom ožujka. Zimska bura je znatno jača na sjevernoj obali otoka, a vrlo jaka u Povljima i Pučišćima, gdje puše iz Vrulje pod Biokovom.

3

http://baltazar.izor.hr/plazepub/direktiva?p_god=2016&p_filter=&p_zup_id=&p_jezik=&p_grad=&p_ciklus=-2&pobjs=

http://baltazar.izor.hr/plazepub/direktiva?p_god=2016&p_filter=&p_zup_id=&p_jezik=&p_grad=&p_ciklus=-2&pobjs=

http://baltazar.izor.hr/plazepub/uredba?p_god=2016&p_filter=&p_zup_id=&p_jezik=&p_grad=&p_ciklus=-2&pobjs=

http://baltazar.izor.hr/plazepub/uredba?p_god=2016&p_filter=&p_zup_id=&p_jezik=&p_grad=&p_ciklus=-2&pobjs=

Na području otoka prevladava klimazonalna zajednica vazdazelenog hrasta crnike koja je stoljećima iskorištavana i degradirana u makije, garige i kamenjare koji su prilagođeni ljetnim sušama. Viši dijelovi otoka mjestimice su obrasli crnim i alepskim borom. Šume alepskog bora razvijene su uza sva obalna naselja. U središnjem dijelu otoka zastupljene su šume i šikare hrasta medunca i bijeloga graba.

RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE Potencijalni negativni učinci trendova

klimatskih promjena na povećanje prirodnih ograničenja usred izazova suše i nedostatka pitke vode te vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina, rizika od podizanja razine mora te izazova nastalih ekstremnim vremenskim prilikama (olujni vjetrovi i more) koji mogu odsjeći komunikaciju otoka s kopnom

Ugroženost vegetacije šumskim požarima uslijed sve većih temperatura, zapuštanja šumskih putova te ljudske nepažnje.

Korištenje podzemnih izvora vode, tehničke vode i kišnice, kao i desalinizacija, kao održive alternative izazovima sušnih perioda, a osmišljavanje alternativnih rješenja transporta u trenucima zatvaranja postojećeg brodskog prometa (alternativna zaštićena pristaništa, zračni prijevoz, te dugoročno podzemni tunel) mogu biti smjerovi za rješavanje pitanja odsječenosti otoka od kopna.

Korištenje obnovljivih izvora energije, koji mogu doprinijeti unapređenju energetske neovisnosti otoka.

1.1.4. Prirodna baštinaOtok Brač odlikuje se bogatom prirodnom raznolikošću. Prema podacima Upisnika zaštićenih područja Ministarstva zaštite okoliša i prirode, na području LAGUR-a nalaze se tri spomenika prirode (Divlja kruška u Selcima, Borić na krovu crkve sv. Petra u Nerežišćima, te plaža Zlatni Rat u Bolu) i dva značajna krajobraza (Vidova gora i Dolina Blaca). Divlja kruška je proglašena prirodnom rijetkošću kao pojedinačno stablo 1961. godine, a nalazi se na području općine Selca na otoku Braču. Raste na nadmorskoj visini od oko 320 m. Visina stabla iznosi 5 m, a prsni promjer 32 cm. Stablo kao sastavni element naših sredozemnih i susjednih toplijih područja predstavlja ostatak ranijih bujnijih šuma potisnutih razornim djelovanjem čovjeka. Plaža Zlatni rat proglašena je zaštićenom kao geomorfološki spomenik prirode 1965. godine, a nalazi se kod mjesta Bola na otoku Braču. Ovaj rt, građen od šljunka koji su bujice donijele s Vidove gore, jedinstven je fenomen. Zlatni rat je jedna od najljepših plaža na našoj obali. Rt ima izgled „jezika“, duboko isturenog u more (oko 400 m). Vrh mu stalno mijenja oblik, ovisno o morskim strujama. Borić na krovu crkve sv. Petra je prirodni bonsai crnog bora izraslog iz krova crkvice Sv. Petra u Nerežišćima, između kamenih ploča, koje tvore krov. Zaštićen je 1969. godine. Uslijed vrlo loših životnih uvjeta, bor, premda star 100-tinjak godina, ostao je kržljav i malen, visok tek oko metar. Vidova gora je proglašena je 1973. godine značajnim krajobrazom. Nalazi se na otoku Braču, a površina joj je 1.880 ha. Zaštićeni dio pripada trima općinama: Bolu, Nerežišćima i Postirama. Najviši je vrh Brača i svih jadranskih otoka. Pokrivena je šumom autohtonog dalmatinskog crnog bora (Pinus nigra) i predstavlja jedinstven ekosustav na srednjo-dalmatinskim otocima i veliku krajobraznu vrijednost. Zbog svoje znatne nadmorske visine i relativne udaljenosti od mora ima hladniju klimu nego veći dio dalmatinskih otoka. Sačuvala je autohtoni izgled i nedirnutu prirodu, a oko nje lokalno se pučanstvo još bavi stočarstvom na stari način, što doprinosi očuvanju prirode i jedinstvenom pejzažu. Dolina Blaca je zaštićena 1986. godine. Obuhvaća predio Dragovode, pa do uvale Blaca u dužini od oko 3.500 m i prosječnoj širini 700 m, na površini od oko 56 ha. Samostan, u sklopu zaštićenog područja, sastoji se od crkve iz XVII stoljeća, stambenih zgrada i gospodarskih zgrada, te zvjezdarnice i

4

biblioteke. Ova eremitska nastamba je osnovana u XVI stoljeću. Crkva je smještena blizu špilje, a zgrade kompleksa su se dograđivale i pregrađivale. Samostan je izgrađen pred samom špiljom “Ljubitovicom” ispod okomite stijene.Županijskim prostornim planom dva su dodatna lokaliteta predložena za zaštitu: Mrduja – kopneni i morski prostor te Zaglav – kopneni i morski prostor u općini Milna. (Dodatak 1 – Tab. 1). Ukupno 22 područja u sastavu LAGUR-a uključena su u Ekološku mrežu Natura 2000 - POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju) (Dodatak 1 – Tab. 2).Osim zaštićenih lokaliteta, prirodnu baštinu područja LAGUR-a Brač predstavljaju morski organizmi, poglavito oni zaštićeni. Zakonom o zaštiti prirode u Hrvatskoj su zaštićene sve morske kornjače: sedmopruga usminjača (Dermochelys coriacea), glavata želva (Caretta caretta), golema želva (Chelonia mydas), svi morski sisavci: sredozemna medvjedica (Monachus monachus), obični dupin (Delphinus delphis), dobri dupin (Tursiops truncatus), školjkaši: plemenita periska (Pinna nobilis) i prstac (Litophaga litophaga), te puževi prugasta mitra (Mitra zonata), tritonova truba (Charonia tritonis sequenza) i bačvaš (Tonna galea). Najstrože su zaštićeni svi kitovi (Cetacea) koji se zateknu u Jadranu, a također i morski konjic (Hippocampus), crveni koralj (Corallium rubrum) i četiri vrste spužvi: velika kremenjača (Geodia cydonium), morska naranča (Suberites domuncula), zvjezdasta rogljača (Axinella polypoides) i mekana rogljača (Axinella cannabina).

1.1.5. Povijesna i kulturna baštinaPosebnosti prostoru LAGUR-a pridonosi i vrijedna kulturno-povijesna baština, važna ne samo u hrvatskom, već i europskom kontekstu. Upravo kulturno-povijesna baština svjedoči o kontinuitetu života i kulturološkom identitetu stanovnika i jedan je od najvažnijih resursa održivog razvitka ovog prostora. Na ovom prostoru stoljećima su se prožimali i sukobljavali narodi različiti po nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, kulturnom nasljeđu i interesima, što je dovelo do česte promjene teritorijalnog ustroja, a otokom je gotovo četiri stoljeća upravljala Venecija (1420.-1797.). Opća slika Brača, ona koja je danas poznata, a kojom dominiraju priobalni gradići, počela se stvarati u 15. stoljeću. Kad su povijesne prilike to dopustile, početkom renesansnoga razdoblja, primorska naselja podignuta su u pitomim uvalama i zaštićenim lukama, prikladnim za pomorski promet i sidrenje brodova. Život se u tim lukama odvijao i u starom vijeku pa postoje tragovi o naseljenosti u antičko doba (villaerusticae ili starokršćanske bazilike). Međutim, od 8. stoljeća nadalje, zbog opasnosti od gusarskih napada s mora, bračko stanovništvo se penjalo u brda i tamo podizalo naselja. S obzirom na to da je unutrašnjost Brača veoma prostrana, u srednjem su vijeku nastala mnoga veća i manja naselja. Neka su od tih naselja u novijoj povijesti napuštena, a neka su opstala i razvijala se pa postoje i danas. O razvijenosti naselja i kulturnom značaju otoka Brača tijekom srednjovjekovlja svjedoči čak 27 sačuvanih ranoromaničkih crkvica, koje čine trećinu svehrvatskih ranoromaničkih spomenika istoga tipa. Da je bračka kulturna povijest značajna na nacionalnoj razini, dokazuje Povaljska listina, jedan od najvažnijih dokumenata hrvatske pismenosti. To je prvi ne-pergameni pisani spomenik hrvatskoga jezika i hrvatskoga pisma (hrvatske ćirilice), nastao 1184. godine, čiji se prijepis iz 1250. godine čuva u Župnom uredu Pučišća. U ruralnom krajoliku otoka Brača ostali su mnogi tragovi povijesti koje treba čuvati i zaštiti da bi se mogli ponuditi zainteresiranim i pažljivim promatračima na odgonetavanje.

Bogatoj povijesti otoka Brača svjedoče brojni i iznimno vrijedni materijalni i nematerijalni ostaci iz različitih povijesnih razdoblja, od kojih su mnogi vrednovani kao kulturna dobra Republike Hrvatske. Prema podacima Registra kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske, na području LAGUR-a u 2017. godini registrirano je ukupno 200

5

kulturnih dobara, od čega 149 nepokretnih kulturnih dobara, 49 pokretna te 2 nematerijalna kulturna dobra (pripremanje tradicijskog jela brački vitalac, registriranog na području općine Nerežišća te tradicionalne slastice torte hrapoćuše u mjestu Dol u općini Postira). (Dodatak 1 – Tab. 3, 4). Nadalje, Ministarstvo kulture RH uvrstilo je pustinju Blaca na Pristupnu listu kulturnih dobara Republike Hrvatske za UNESCO. Naselja Dol (Postira) i Murvica (Bol), dio su programa "Eko etno sela" kojeg provodi Splitsko-Dalmatinska županija. Na UNESCO-ovom popisu nematerijalne kulturne baštine nalaze se mediteranska prehrana (bračka kuhinja) i tradicionalno klapsko pjevanje koje je karakteristično i za Brač.

Organiziranje različitih manifestacija (Dani boba i blitve - gastronomska manifestacija, Vanka regule - outdoor adventure sport & film festival), postojanje velikog broja KUD-ova te drugih kulturno umjetničkih društava doprinosi turističkoj valorizaciji i očuvanju kulturno povijesne baštine na otoku. Većina turističkih zajednica na otoku u sklopu ljetnih kulturnih manifestacija održava i ribarske fešte ili ribarske večeri koje uz ponudu ribe i ostalih autohtonih proizvoda nastoje gostima ponuditi tradiciju na izvorni način. Kulturno-povijesna baština vezana za ribarstvo i inovacije Brača, u samom je svjetskom vrhu. Poznati inovatori koji su dio svog životnog vijeka proveli izvan Hrvatske stječući znanja i vještine koje su uvelike promijenile tijek svjetskog pa tako i hrvatskog ribarstva. Pregled najistaknutijih inovatora te njihovih dostignuća iznesen je u Dodatku 1 - Tab 5.

Bracera je najpoznatija trgovačka brodica kojom se stoljećima prevozilo terete između kopna i jadranskih otoka. Izgradnjom magistrale, te dolaskom modernih trajekata većina tadašnjih bracera prepuštena je zubu vremena. Zadnjih godina nastoji ih se vratiti iz zaborava. Braceru „Roditelj“ koja je najstarija izvorno sačuvana bracera na Jadranu, Turistička zajednica Grada Supetra kupila je za stvaranje muzeja pomorstva na otvorenom, edukaciju lokalnog stanovništva i gostiju o pomorskoj tradiciji i baštini otoka Brača, ali do danas ta ideja nije provedena. Mb „Roditelj“ je zaštićeno kulturno dobro. Bracera je ime dobila po otoku Braču i građena je u bračkim brodogradilištima. O brodogradnji na otoku govori i činjenica da je najveći dio brodova koji su se 1863. nalazili u pomorskom gospodarstvu bio sagrađen u Milni, 24 broda ukupne nosivosti od 1.328 tona. 2011. godine, Udruga „Dupinov san“ nakon šest godina izgradnje, uz podršku brojnih sponzora i donatora, porinula je i u Supetru blagoslovila repliku povijesne bracere „Gospa od mora“ koja se danas koristi kao prvorazredna turistička atrakcija u Dubrovniku.

Iako je prirodna i kulturna baština otoka Brača djelomično valorizirana prvenstveno u turističke svrhe, boljom suradnjom javnog i privatnog sektora mogu se postići sinergijski učinci u unapređenju zaštite i valorizacije prirodne i kulturne baštine te iskoristiti trendovi, postojeći projekti i razvojni resursi za potrebe razvoja posebnih turističkih oblika, kao i razvoja cjelogodišnjeg turizma i izletništva na otoku.

racera je najpoznatija trgovačka brodica kojom

6

se stoljećima prevozilo terete između kopna ijadranskih otoka. Izgradnjom magistrale, te dolaskom modernih trajekata većina tadašnjih bracera prepustena je zubu vremena. Zadnjih godina nastoji ih se vratiti iz zaborava.Braceru „Roditelj“ koja je najstarija izvorno sačuvana bracera na

7

Jadranu, Supetarska Turistička zajednica kupila je za stvaranje muzeja pomirstva na otvorenom, edukaciju lokalnog stanovništva i gostiju o pomorskoj tradiciji i baštini otoka Brača, ali do danas ta ideja nije provedena. Mb „Roditelj“ je zaštičeno kulturno dobro. Bracera je ime dobila po otoku Braču i

8

građena je u bračkim brodogradilištima. O brodogradnji na otoku govori i činjenica da je najveći dio brodova koji su se 1863. nalazili u pomorskom gospodarstvu bio sagrađen u Milni, 24 broda ukupne nosivosti od 1 328 tona.Većina turističkih zajednica na otoku u sklopu ljetnih kulturnih manifestacija održava i

9

ribarske fešte ili ribarske večeri koje uz ponudu ribe i ostalih autohtonih proizvoda pokušavaju gostima ponudti tradiciju na neki drugačiji način.Bracera je najpoznatija trgovačka brodica kojom se stoljećima prevozilo terete između kopna ijadranskih otoka. Izgradnjom magistrale, te dolaskom modernih trajekata većina tadašnjih

10

bracera prepustena je zubu vremena. Zadnjih godina nastoji ih se vratiti iz zaborava.Braceru „Roditelj“ koja je najstarija izvorno sačuvana bracera na Jadranu, Supetarska Turistička zajednica kupila je za stvaranje muzeja pomirstva na otvorenom, edukaciju lokalnog

11

stanovništva i gostiju o pomorskoj tradiciji i baštini otoka Brača, ali do danas ta ideja nije provedena. Mb „Roditelj“ je zaštičeno kulturno dobro. Bracera je ime dobila po otoku Braču igrađena je u bračkim brodogradilištima. O brodogradnji na otoku govori i činjenica da je najveći dio brodova koji su se 1863. nalazili u pomorskom

12

gospodarstvu bio sagrađen u Milni, 24 broda ukupne nosivosti od 1 328 tona.Većina turističkih zajednica na otoku u sklopu ljetnih kulturnih manifestacija održava i ribarske fešte ili ribarske večeri koje uz ponudu ribe i ostalih autohtonih proizvoda pokušavaju gostima ponudti tradiciju na neki drugačiji način.

13

Bracera je najpoznatija trgovačka brodica kojom se stoljećima prevozilo terete između kopna ijadranskih otoka. Izgradnjom magistrale, te dolaskom modernih trajekata većina tadašnjih bracera prepustena je zubu vremena. Zadnjih godina nastoji ih se vratiti iz zaborava.Braceru „Roditelj“ koja je najstarija izvorno

14

sačuvana bracera na Jadranu, Supetarska Turistička zajednica kupila je za stvaranje muzeja pomirstva na otvorenom, edukaciju lokalnog stanovništva i gostiju o pomorskoj tradiciji i baštini otoka Brača, ali do danas ta ideja nije provedena. Mb „Roditelj“ je zaštičeno kulturno dobro. Bracera

15

je ime dobila po otoku Braču igrađena je u bračkim brodogradilištima. O brodogradnji na otoku govori i činjenica da je najveći dio brodova koji su se 1863. nalazili u pomorskom gospodarstvu bio sagrađen u Milni, 24 broda ukupne nosivosti od 1 328 tona.Većina turističkih zajednica na otoku u

16

sklopu ljetnih kulturnih manifestacija održava i ribarske fešte ili ribarske večeri koje uz ponudu ribe i ostalih autohtonih proizvoda pokušavaju gostima ponudti tradiciju na neki drugačiji način.

RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE Značajan dio cjelokupne baštine je izvan

kvalitetne i održive društvene i turističke valorizacije

Niska razina svijesti stanovništva, društva i gospodarstva o vrijednostima i mogućnostima baštine u unapređenju mogućnosti života i rada otoka Brača, što dovodi do zapuštanja, a ponekad čak i do uništavanja istih

Sustavni, međusektorski i sveobuhvatni rad na uređenju, obnovi/rekonstrukciji baštine te edukaciji o potrebnoj suradnji i koordiniranom djelovanju na adekvatnoj zaštiti/valorizaciji. Posebice je važno poraditi na stvaranju zaokruženih turističkih proizvoda koji bi kulturnu baštinu otoka povezali međusobno, ali i s ostalom ponudom.

1.1.6. Stanje infrastrukture na području LAGUR-a1.1.6.1. Prometna infrastrukturaCestovni promet na području LAGUR-a Brač odvija se preko mreže državnih, županijskih i lokalnih cesta. Od državnih cesta preko područja LAGUR-a prolaze državna cesta D113 (Supetar-Nerežišća-Sumartin), D114 (Milna-Sutivan-Supetar) i D115 (G. Humac-Bol), ukupne duljine 69,6 kilometara. Mrežu županijskih prometnica čini 10 cesta ukupne duljine 82,9 kilometara, dok se mreža lokalnih prometnica sastoji od 9 cesta ukupne duljine 18,2 kilometra (Dodatak 1 – Tab. 6). Nadalje, postoji i velik broj nerazvrstanih cesta u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Nerazvrstane ceste, uključujući poljske i šumske puteve, nisu pogodne za sigurno odvijanje prometa zbog neadekvatne širine i nedostatka suvremenog kolnika. S druge strane, nerazvrstane ceste predstavljaju značajan potencijal kojeg je, osim s

17

prometnog aspekta, nužno aktivirati i radi gospodarskog razvoja. Većina državnih, županijskih i lokalnih cesta je na nezadovoljavajućoj razini te su potrebna ulaganja u cestovnu infrastrukturu. Županijskim prostornim planom određeni su prometni cestovni prioriteti, čija je realizacija ključna s aspekta prometnog i gospodarskog otočnog razvitka (Dodatak 1 – Tab. 6). Autotrans Brač je jedino prijevozničko poduzeće na otoku. Cijene javnog prijevoza su relativno visoke i povezanost mjesta javnim prijevozom na otoku, s obzirom na postojeći raspored vožnji, nije zadovoljavajući. Usluge taxi službe dostupne su u svim većim mjestima na području LAGUR-a, ali cijene taxi usluga su također vrlo visoke.

Zračni promet na području LAGUR-a Brač odvija se preko zračne luke Brač, koja je smještena na Veškom polju u općini Pučišća. U danima visoke naoblake i kiše moguća je pojava magle i loše vidljivosti zbog velike nadmorske visine na kojoj je zračna luka smještena (541 m.n.v.) te blizine najvišeg vrha otoka Brača. Zračno pristanište opremljeno je za prihvat i otpremu manjih komercijalnih putničkih zrakoplova, kapaciteta do 100 sjedećih mjesta. Redoviti linijski prijevoz odvija se tokom cijele godine, dok se charter promet odvija tokom turističke sezone kada ima najviše putnika. Zračna luka Brač godišnje broji oko 30.000 putnika, a zračne veze ostvaruju se preko aerodroma Split. Jedan od nedostataka zračne luke je taj što javni prijevoz do zračnog pristaništa nije organiziran, a taxi služba na raspolaganju je po pozivu, za vrijeme otvorenosti zračne luke. Trenutno je u izradi dokumentacija za produljenje uzletno-sletne staze za 500 metara, čime bi se otvorila mogućnost slijetanja zrakoplova Airbus A-319 i A-320. PPUO Pučišća predviđa značajnije produljenje staze što će biti ekonomski opravdano kada se povećaju planirani turistički kapaciteti otoka. Također, na području LAGUR-a nalaze se četiri heliodroma (Milna, Nerežišća, Selca i Pražnice). Daljnji razvoj zračne luke, ali i novih luka te izgradnja pratećih sadržaja doprinijeli bi konkurentnosti otočnog gospodarstva te kvaliteti života domicilnog stanovništva.

Pomorski promet je glavni oblik ostvarivanja prometno-funkcionalne povezanosti s kopnom i drugim otocima. Iz dva kopnena središta, Splita i Makarske, ostvaruju se trajektne veze do otoka Brača. Povezanost otoka s kopnom na dnevnoj frekvenciji iznosi ukupno 13 puta u zimskom djelu godine, a značajno se poveća u pred(post)sezoni i u samoj sezoni na 19, odnosno 23 puta (pojedinim danima u tjednu i na 25 puta) dnevno. Trajektna luka Supetar je primarno pomorsko čvorište, dok je trajektna luka Sumartin (Selca) sekundarno. Luka Bol, brzobrodskom linijom, tijekom cijele godine ostvaruje povezanost s kopnom, a pojedina otočna mjesta (Postira, Pučišća, Povlja i Milna) isključivo za vrijeme sezone (Dodatak 1 – Tab. 7). Na području LAGUR-a nalazi se ukupno 11 luka otvorenih za javni promet - u Bobovišćima, Bolu, Milni, Mircima, Postirama, Povljima, Pučišćima, Splitskoj, Supetru, Sumartinu i Sutivanu. Glavna otočna luka i jedina od županijskog značaja je Supetar, dok su ostale luke lokalnog značaja. Dvije su postojeće luke nautičkog turizma, ACI i Vlaška na području Milne, ukupnih kapaciteta 230 vezova. Županijskim prostornim planom predviđene su dodatne lokacije za luke nautičkog turizma (Dodatak 1 – Tab. 8) te ostale pomorske građevine i luke, čija će realizacija značajno doprinijeti povećanju pomorskog, putničkog, trgovačkog i turističkog kapaciteta, ujedno i gospodarskom razvitku otoka (Dodatak 1 – Tab. 9). Na teritoriju LAGUR-a nalazi se i brodogradilište u Sumartinu, specijalizirano za popravak, održavanje i brodogradnju drvenih brodova te popravak i održavanje brodova od čelika i poliestera. Riječ je o jednom od najstarijih brodogradilišta na Jadranu te jednom od posljednjih u kojima se grade tradicionalni drveni brodovi.

Poštanski promet na području LAGUR-a Brač u nadležnosti je Hrvatske pošte d.d. Budući da se na prostoru 8 jedinica lokalne samouprave nalazi 13 poštanskih ureda (po jedna u Gradu Supetru i svim središtima bračkih općina te u naseljima Povlja, Ložišća, Pražnica, Sumartin i Gornji Humac), pokrivenost poštanskim uredima na području LAGUR-a Brač je

18

zadovoljavajuća. Postojanje poštanske funkcije u malim otočnim mjestima, bez obzira na skraćeno radno vrijeme te manji broj radnih dana u tjednu, važno je radi zadržavanja postojećeg stanovništva i osiguravanja minimalne razine kvalitete života.

Telekomunikacijski promet, s izuzetkom nekih nepristupačnih terena, obilježava relativno zadovoljavajuća pokrivenost fiksnom i mobilnom telefonskom mrežom. Pokrivenost širokopojasnim internetom od strane jednog ili više distributera na području LAGUR-a iznosi 63,24%. Najmanja je u Općini Nerežišća i iznosi 37,74%, a najveća u Općini Bol i iznosi čak 96,44%, što ujedno predstavlja i najveći postotak pokrivenosti širokopojasnim pristupom u cijeloj Hrvatskoj. Posljednjih godina, u većini ugostiteljskih objekata i u privatnim smještajnim jedinicama, dostupan je bežični internet. No, u ljetnim mjesecima zbog povećane koncentracije korisnika, učestalo dolazi do preopterećenja mreže.

RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE Kvaliteta cesta i njihova povezanost s

nerazvrstanim cestama nisu na zadovoljavajućoj razini pa je značajan dio resursa otoka nedostupan.

Na vrhuncu turističke sezone postoje poteškoće uslijed povećanog broja turista na otoku kao što su gužve i problemi s nedostatkom parkirnih mjesta.

Luka u Sumartinu je nedovoljnih kapaciteta posebice u turističkoj sezoni (25 automobila), zbog čega se ljeti stvaraju gužve i zastoji u prometu, dok je zimi taj dio otoka pri težim vremenskim uvjetima odsječen od kopna.

Nepostojanje dužobalnih otočnih te međuotočnih brodskih linija onemogućava izravniju komunikaciju među naseljima na otoku i među otocima.

Ulaganja u cestovnu infrastrukturu su nužna posebno u odvojcima na nerazvrstane ceste, poljske i šumske putove koji su važni za poljoprivredu, turizam, ali i zaštitu od požara.

Ulaganje u integriranu prometnu, uključivo i cikloturističku i pješačku infrastrukturu na razini cijelog područja s pratećim sadržajima (parkinzi za bicikle, skloništa/odmorišta, putokazi, ali i ostale signalizacije).

Prometno-funkcionalno rasterećenje primarnog čvorišta u Supetru te istodobno ulaganje u tehničke i kapacitetne sadržaje trajektne luke u Sumartinu.

Promišljanje novih modela intermodalnog transporta na otoku i šire.

1.1.6.2. Vodoopskrba, odvodnja, gospodarenje otpadom te opskrba energijom Vodoopskrbni sustav područja LAGUR-a Brač u nadležnosti je komunalnog poduzeća Vodovod Brač d.o.o. Supetar. Prema aktualnim podacima, na otoku je 13.529 priključenih kućanstava na vodoopskrbnu mrežu. Vodoopskrbni sustav opskrbljuje se vodom iz regionalnog vodoopskrbnog sustava Omiš-Brač-Hvar-Šolta-Vis, koji vodu crpi iz rijeke Cetine. Vodoopskrbno područje isporučitelja čine Grad Supetar i općine Bol, Milna, Nerežišća, Postira, Pučišća, Selca i Sutivan, a usluge javne odvodnje pružaju se na području Grada Supetra te općina Postira, Pučišća, Selca i Sutivana. Vodosprema Brač je centralni objekt vodoopskrbe na otoku te se veći dio godine puni gravitacijski, dok se crpna stanica Trstena aktivira samo ljeti, u trenucima vršne potrošnje. Voda se iz Vodospreme Brač dalje distribuira u tri pravca: prema istoku (Vodosprema Brač–Sumartin, ukupne duljine cca 26 km), prema zapadu (Vodosprema Brač-Milna, s ogrankom za Šoltu, ukupne duljine cca 23 km) te prema jugu (Vodosprema Brač-Bol, s ogrankom za Hvar, ukupne duljine cca 13,5 km). Što se tiče gubitaka vode, prema podacima Hrvatskih voda iz 2005., Vodovod Brač d.o.o. Supetar s količinom uvedene vode od 2.634.000 m³ i količinom isporučene vode od 1.828.069 m³ ostvario je gubitke od 31%. Ovo predstavlja relativno dobar rezultat, posebice ako uzmemo u obzir da su iste godine gubici u isporuci vode na razini Županije iznosili čak 64%.

19

Na području otoka Brača potrebno je dovršiti izgradnju kanalizacijskih sustava Postira, Sutivan, Milna i Sumartin-Puntinak. Trenutno na otoku postoji 6.000 priključenih kućanstava na kanalizacijsku mrežu. Veća naselja imaju svoje odvojene kanalizacijske sustave s ili bez uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Tako je u Supetru, Bolu i Pučišćima potrebno izgraditi uređaje za pročišćavanje otpadnih voda jer se trenutno one bez pred tretmana ispuštaju u podmorske ispuste. S druge strane, Milna, Povlja, Sutivan i Sumartin prije ispusta tretiraju otpadne vode s uređajima za pročišćavanje odgovarajućeg stupnja.

Na području LAGUR-a Brač nalaze se dva službena odlagališta otpada - „Košer“ u Općini Pučišća i „Kupinovica“ na području Grada Supetra, kojima se koriste sve bračke jedinice lokalne samouprave. Odlagalište „Košer“ prostire se na površini od 1,1 ha, a od najbliže naseljenih kuća udaljeno je 1,7 km zračne linije. Godišnje prihvati oko 6.000 tona komunalnog otpada. Gospodarenje komunalnim otpadom obavlja tvrtka Michieli-Tomić d.o.o. iz Gornjeg Humca, a zemljište je u vlasništvu Općine Pučišća. Na lokaciji „Košer“ planira se uspostavljanje pretovarne stanice čija je svrha privremeno skladištenje, priprema i pretovar miješanog komunalnog otpada i glomaznog otpada. Odlagalište neopasnog otpada „Kupinovica“ nalazi se na granici katastarskih općina Supetar i Splitska, dijelom na još uvijek privatnim parcelama koje nisu otkupljene. Riječ je o neusklađenom odlagalištu za koje nije izgrađena potrebna projektno-tehnička dokumentacija. Komunalno društvo Grad d.o.o. u vlasništvu Grada Supetra upravlja odlagalištem „Kupinovica“ te provodi organizirano sakupljanje, odvoz i odlaganje otpada. Na odlagalište „Kupinovica“ godišnje se odloži oko 3.500 tona uglavnom miješanog komunalnog otpada. Divlja odlagališta otpada na području LAGUR-a Brač zatvorena su i sanirana, a u Planu gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske županije, predviđena je sanacija i zatvaranje obaju službenih odlagališta nakon izgradnje centra i postrojenja za gospodarenje otpadom na županijskoj razini na području Kladnjice-Lećevica. Prema Planu gospodarenja otpadom Grada Supetra za razdoblje od 2013. do 2019. godine, svako naselje trebalo bi imati jedan zeleni otok te kontejnere za odvojeno prikupljanje otpada na javnim površinama. Prostornim planovima općina Pučišća i Selca planirano je potencijalno područje za sunčanu elektranu ukupne površine 326 ha.

Područje otoka Brača je 1955. godine pripojeno Elektrodalmaciji d.d. polaganjem podmorskog kabela Dugi Rat – Postira, čime je započela elektrifikacija srednjodalmatinskih otoka. Danas je elektroenergetska mreža u nadležnosti Hrvatske elektroprivrede d.d., distribucijsko područje Elektrodalmacija Split – Pogon Brač. Osnovni dio sustava prolazi kroz Nerežišća, Postira i Supetar, a glavna transformatorska stanica se nalazi na području Općine Nerežišća. Prema aktualnim podacima na elektroenergetsku mrežu priključeno je 12.897 kućanstava te 1.862 gospodarstva na otoku. Što se tiče obnovljivih izvora energije, oni trenutno nisu iskorišteni, unatoč velikim potencijalima koje ima područje LAGUR-a.

RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE Ključni problemi u vodoopskrbi su

ograničeni kapacitet, starost i nezadovoljavajuće stanje infrastrukture.

Korištenje pitke vode za zalijevanje u poljoprivredi u ljetnom periodu, kao i visoke cijene vode za gospodarstvo koji nemaju subvencije koje imaju fizičke osobe.

S rastom turističkih kapaciteta uz neriješene sustave pročišćavanja otpadnih voda u većini naselja dolazi i do

Ulaganja u alternativna rješenja vodoopskrbe, kao što su desalinizacija mora te revitalizacija starih cisterna za vodu

Ulaganja u obnovljive izvore energije koji bi doprinijeli energetskoj neovisnosti otoka, kao što su solarna energija i korištenje biomase. Prvenstveno se misli na solarnu energiju, budući da je ona idealna za otoke kao što je Brač. S jedne strane, najveća proizvodnja bi se

20

povećanja količine otpadnih voda čije ispuštanje predstavlja potencijalnu opasnost u smislu zagađenja mora.

Na otoku ne postoji sustavno riješeno gospodarenje otpadom pa se još uvijek relativno mala količina prikupljenog otpada ponovno upotrebljava, reciklira, odnosno pretvara u sirovinu za energetsku ili materijalnu upotrebu, a postojeći model ugrožava otočni eko-sustav.

Također, u slučaju ekoloških nesreća bilo na kopnu ili moru, ne postoje rješenja koja bi omogućila brzu intervenciju i spriječila veća zagađenja kopna i mora.

ostvarivala upravo u momentu najveće potrošnje, dakle u ljetnim mjesecima kada na otoku boravi puno više ljudi nego zimi, a s druge strane, električna energija bi se proizvodila na mjestu potrošnje, što je također jako bitno. Ulaganjem u razvoj i unaprjeđenje korištenja solarne energije na Braču, izbjegao bi se veći dio problema s naponom električne energije koji se javljaju u ljetnim mjesecima i postigao bi se veći stupanj energetske neovisnosti otoka, što je svakako dugoročni interes i cilj, i na razini otoka i na razini države.

Uspostava održivog modela gospodarenja otpadom i zaštitom okoliša na razini cijelog otoka važan su prioritet područja.

1.1.6.3. Društvena infrastruktura Predškolski odgoj na području LAGUR-a odvija se u ukupno 7 javnih dječjih vrtića - u Bolu, Milni, Postirama, Pučišćima, s područnim objektima u Gornjem Humcu i Pražnicama, Selcima, Supetru, s područnim objektom u Nerežišćima, te u Sutivanu. Broj upisnih mjesta ne zadovoljava u potpunosti potrebe u odnosu na broj djece, a problem predstavlja i njihovo neodgovarajuće, tj. skraćeno radno vrijeme. Na području LAGUR-a osnovnoškolsko obrazovanje se odvija u ukupno 7 osnovnih, 5 područnih i 3 srednje škole. Osnovne škole nalaze se u Bolu, Milni, Postirama, Pučišćima, Selcima i Supetru, a osim ovih djeluje i 5 područnih škola: u Gornjem Humcu, Nerežišćima, Pražnici, Sumartinu i Sutivanu. U Pučišćima se nalazi i Osnovna glazbena škola Brač. Ukupno je u školskoj godini 2016./2017. na području LAGUR-a Brač upisano 1.229 učenika u osnovnim i srednjim školama, međutim posljednjih nekoliko godina bilježi se polagani trend smanjenja broja upisanih učenika (Dodatak 1 – Tab. 10). U pojedinim općinskim središtima djeluju ispostave osnovne glazbene škole Josip Hatze iz Splita, što dodatno pruža mogućnost izvanškolskog obrazovanja. Srednje škole nalaze se u Bolu, Pučišćima te u Supetru. U Bolu djeluje Srednja škola „Bol“ koja nudi 2 četverogodišnja programa (opća gimnazija i turističko hotelijerski komercijalist), u Pučišćima Klesarska škola s četverogodišnjim programom za klesarskog tehničara i trogodišnjim programom za klesara, a u Supetru Srednja škola Supetar koja nudi četverogodišnji program opće gimnazije te trogodišnje strukovne programe (kuhar, prodavač, automehaničar, elektroinstalater i frizer). Za sve druge potrebe, učenici nastavljaju svoje srednjoškolsko obrazovanje uglavnom u Splitu. Učenici koji se odlučuju za srednjoškolsko obrazovanje na otoku Braču putuju dnevno u mjesta koja imaju srednju školu. U sklopu Klesarske škole nalazi se učenički dom koji omogućava smještaj svim redovnim učenicima čije prebivalište nije u Pučišćima, a učenici dolaze iz svih krajeva Republike Hrvatske. Učenici koji se odluče za nastavak školovanja to čine odlaskom na fakultete, uglavnom u Split i Zagreb. Komparativna je prednost otoka blizina Sveučilišta u Splitu gdje većina mladih ljudi s otoka može nastaviti svoje školovanje, istodobno održavajući redovite kontakte s otokom. Mogućnosti za obrazovanje odraslih nude Srednja škola Supetar, koja sadrži programe osposobljavanja za zanimanja konobar, kuhar i prodavač te Klesarska škola u Pučišćima, koja nudi mogućnost obrazovanja odraslih za svoje programe.

21

Civilno društvo na otoku je relativno razvijeno, a njihovo područje djelovanja prostire na sve sfere društvenog života. Prema podacima Registra udruga RH na području LAGUR-a Brač u svibnju 2017. godine djelovalo je ukupno 224 aktivne udruge. Najzastupljenije su udruge u sportu (19,6%), zatim udruge iz područja kulture i umjetnosti (15,2%) te udruge iz područja održivog razvoja, gospodarstva, socijalne djelatnosti i obrazovanja i znanosti. U svim općinama financijska sredstva udruge u pravilu ostvaruju iz proračuna jedinica lokalne samouprave (JLS) te donacija na županijskoj i državnoj razini, kao i putem članarina.

Zdravstvena zaštita na području LAGUR-a Brač organizirana je prvenstveno na primarnoj razini. Primarna zdravstvena zaštita provodi se kroz obiteljsku medicinu, dentalnu medicinu, pedijatriju, ginekologiju, patronažnu službu, medicinu rada i laboratorijsku dijagnostiku, a organizirana je u domovima zdravlja, organizacijama u zakupu te privatnim ordinacijama. U okviru Doma zdravlja SDŽ-a na području LAGUR-a djeluju ordinacije opće obiteljske medicine (dvije u Supetru te u Milni i Selcima), stomatološka ordinacija u Bolu, radiološka ordinacija i medicinsko-biokemijski laboratorij u Supetru te patronažna služba. Na području LAGUR-a nalazi se ukupno 12 ordinacija opće obiteljske medicine, četiri u okviru domova zdravlja, a ostale u koncesiji. Ordinacije se nalaze u Gradu Supetar (dvije ordinacije), Selcima (dvije ordinacije), Bolu (dvije ordinacije), Pučišćima (dvije ordinacije) te u Milni, Postirama i Sutivanu po jedna ordinacija, dok u Nerežišća ne postoji ordinacija. Na području LAGUR-a ukupno je šest ordinacija dentalne medicine, dvije u Supetru te po jedna u Bolu, Postirama, Pučišćima i Selcima. U Supetru se nalazi i pedijatrijska ordinacija, ginekološka ordinacija, ordinacija medicine rada i medicinsko-biokemijski laboratorij. U Bolu djeluje Lječilište za rehabilitaciju i fizikalnu terapiju „Dujmović“ u privatnom vlasništvu. Ukupno šest ljekarni djeluje na području LAGUR-a, dvije u Supetru te po jedna u Bolu, Selcima, Pučišćima i Postirama. Hitna medicinska pomoć na području LAGUR-a u nadležnosti je Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije od 2011. godine, kada je hitna medicinska služba odvojena od domova zdravlja te su osnovani županijski zavodi. Na području LAGUR-a Brač djeluje Ispostava Brač Zavoda za hitnu medicinu SDŽ-a, smještena u Supetru. Od 2013. godine osim Tima 1, u Supetru djeluje i Tim 2 u Gornjem Humcu, koji pokriva cijelo istočno područje otoka (općine Pučišća, Selca i Bol). Stanovništvo otoka Brača usluge iz područja sekundarne, odnosno specijalističko-konzilijarne, te tercijarne zdravstvene zaštite u pravilu ostvaruje u Splitu. Klinički bolnički centar Split središnja je javna zdravstvena ustanova na području Splitsko-dalmatinske županije kojoj gravitira stanovništvo cijelog južnog područja Republike Hrvatske. Jedina djelatnost iz područja sekundarne zdravstvene zaštite koja se obavlja na području LAGUR-a je hemodijaliza, koja je organizirana u okviru Doma zdravlja SDŽ-a.

Središnja ustanova za pružanje usluga socijalne skrbi na području LAGUR-a je Centar za socijalnu skrb Brač – Supetar. Centar je javna ustanova koja odlučuje o pravima u sustavu socijalne skrbi te pruža socijalne usluge posebno osjetljivim skupinama građana. Jedina ustanova za skrb o starijim i nemoćnim osobama na području LAGUR-a Brač je Dom za starije i nemoćne "Cormeridianum", koji djeluje na dvije lokacije - u Supetru i Bolu. Smještajni kapacitet ustanove je 50 osoba. Na području LAG-a Brač djeluje i Gradsko društvo Supetar nacionalnog Crvenog križa, koje organizira redovite akcije poput dobrovoljnog darivanja krvi, akcije prikupljanja odjeće i hrane za potrebite te mjerenja tlaka i šećera u krvi diljem otoka.

Sportska infrastruktura na području LAGUR-a zastupljena je u vidu različitih vrsta objekata, kao i planiranih sportskih i rekreacijskih zona. Iako u većim naseljima postoji minimalna sportska i rekreacijska infrastruktura, njeno stanje je nezadovoljavajuće, a postoji potreba i za sportskim dvoranama koje bi omogućile aktivnije bavljenje sportom za sve

22

generacije stanovnika. U Bolu se nalaze teniski tereni na kojima se odvija WTA turnir. U Supetru se u sklopu Srednje škole Brač–Supetar je otvorena nova sportska dvorana, namijenjena učenicima osnovne i srednje škole, ali i svim građanima. Sva središta JLS-ova su opremljena košarkaškim i malim nogometnim terenima. Supetar ima jedno, a Postira dva travnata igrališta. U Supetru je u planu proširiti sportski centar u Mircima. Supetar, Pučišća i Postira imaju po jedno vaterpolsko igralište. Od tradicijskih sportova na Braču je zastupljeno boćanje tako da u svakom mjestu na otoku postoji boćalište. Kroz obnovu i uređenje postojećih boćališta postoji mogućnost za populariziranje boćanja kao sportske aktivnosti. Od sportova vezanih uz aktivni turizam, važno je spomenuti uređenje nekoliko sportskih penjališta, te planirane lokacije akvaparkova i golf terena (Dodatak 1. – Tab. 11 i 12).

RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE Trend opadanja broja djece i učenika

otočnih odgojno-obrazovnih ustanova ukazuje na demografske probleme, ali dovodi i dugoročno u pitanje održivost samih ustanova i radnih mjesta, a smanjenjem obujma i opsega rada smanjuje se kvaliteta življenja.

Organizacije civilnog društva na području LAGUR-a još uvijek nisu dovoljno uključene u proces donošenja javnih politika, odnosno ne koriste dovoljno svoj položaj za utjecaj, suradnju i partnerstvo s jedinicama lokalne samouprave u razvoju zajednica i otoka.

Na cijelom području LAG-a bilježi se manjak kvalificiranog kadra iz područja socijalne skrbi – nedostaje logopeda, defektologa, psihologa i dječjih psihologa.

Obnova i razvoj zastarjele predškolske i školske infrastrukture i njihovih programa osnova su održivosti i ustanova i njihovih zajednica.

Prilagodba svih oblika obrazovanja s konkretnim potrebama tržišta rada kako bi se omogućilo kvalitetno aktiviranje gospodarskih i društvenih potencijala, posebice onih vezanih uz održivo gospodarenje morem, priobaljem i otokom, sačuvalo stanovništvo, ali i privuklo novo.

Sustavno poticati, koordinirati i razvijati aktivnosti civilnog društva u suradnji s javnim i privatnim sektorom kroz razvoj tematskih, zaokruženih turističkih proizvoda, ali i kao dio nastojanja unapređenja kvalitete života, društvenih sadržaja i infrastrukture te veće društvene uključenosti lokalnog stanovništva.

1.2. Gospodarske značajke područja1.2.1. Opće gospodarske značajkeOcjenjivanje i kategorizacija jedinica lokalne samouprave RH prema stupnju razvijenosti temelji se na kompozitnom pokazatelju koji se računa kao ponderirani prosjek pet socio-ekonomskih pokazatelja – indeksu razvijenosti. Od osam jedinica lokalne samouprave u sastavu LAGUR-a Brač, tri se nalaze u III. skupini (Selca, Pučišća i Nerežišća), tri pripadaju IV. skupini (Postira, Milna i Supetar), dok V. skupini pripadaju dvije (Bol i Sutivan). Uspoređujući s nacionalnom razinom, područje LAGUR-a nalazi se iznad nacionalnog prosjeka. Indeks razvijenosti cjelokupnog područja LAGUR-a iznosi 109,42% čime ulazi u IV. skupinu (Dodatak 1 – Tab. 13).

Na području LAGUR-a gospodarsku strukturu obilježava relativna diversificiranost i zastupljenost svih gospodarskih sektora. Međutim, u pojedinim otočnim mjestima dominiraju određeni gospodarski sektori i grane. Na Braču su, s obzirom na prirodne predispozicije poput geografskog položaja, prirodnih resursa i klime, oduvijek bile zastupljene tradicionalne privredne grane: stočarstvo, poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo te kamenarstvo, dok turizam i

23

s njime povezane djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića, zauzimaju sve veći udio u suvremenoj strukturi zaposlenih te ukupnim prihodima.

S obzirom na strukturu tvrtka prema veličini, na području LAGUR-a Brač, dominiraju male tvrtke (98,8%). Tek četiri otočna subjekta pripadaju skupini srednjih (Jadrankamen d.d. Pučišća, Svpetrvs Hoteli d.d. Supetar, Berica d.o.o. Nerežišće, Gruber d.o.o. Bol) i dvije skupini velikih poduzeća (Sardina d.o.o. Postira i Zlatni rat d.d. Bol). S obzirom na strukturu djelatnosti, dominiraju tvrtke koje djeluju na području N - poslovanja nekretninama (27%), F - građevinarstva (18,7%) te I - djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (10,2%). Godine 2014. na području LAGUR-a Brač, prema podacima FINA-e, poslovni subjekti su ostvarili ukupni prihod od 829.653.069 kuna. Prema ostvarenoj godišnjoj dobiti, s obzirom na strukturu tvrtka prema djelatnostima, dominiraju tvrtke iz sektora prerađivačke industrije (33,8%) te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (30,3%). Prema broju zaposlenih dominiraju djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (34,5%) te prerađivačke industrije (33,2%). Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (A), prema ostvarenoj godišnjoj dobiti sudjeluju sa samo 2,78% ukupne dobiti te 2,7% od ukupnog broja zaposlenih (Dodatak 1- Tab. 14, 15, 16).

1.2.2. Ribarstvo i akvakultura (marikultura)Sektor ribarstva i akvakulture prepoznat je kao važan izvor prihoda za obalna područja i otoke. Uz to, ribolov je dio tradicije i identiteta otočnih mjesta, a malim ribolovom kao dopunskom aktivnošću za vlastite potrebe, bave se mnogi stanovnici, međutim s obzirom na regulaciju navedene aktivnosti, izgledno je opadanje te polagano izumiranje, zbog čega je nužno zaštititi ovu aktivnost. Sinergija s ostalim važnim gospodarskim sektorima poput turizma i poljoprivrede može se jednostavno uspostaviti i održavati kroz LAGUR koji će omogućiti diversifikaciju aktivnosti te doprinijeli održavanju razine zaposlenosti ili čak njenom povećanju. Jadransko more je za Hrvatsku od neprocjenjive gospodarske važnosti, kao i za njeno povijesno, socijalno i kulturno nasljeđe. Površina mora nad kojom Republika Hrvatska ostvaruje puni suverenitet (teritorijalno more) i suverena prava (isključivi gospodarski pojas) približno je jednaka njenoj kopnenoj površini. Znatan udio osiguranja materijalnih dobara proizlazi upravo iz maritimne djelatnosti i usluga vezanih za more, međutim potencijali su znatno veći od dosadašnjih korištenja istih. Naime, široki je raspon prioriteta i mogućnosti korištenja morskog okoliša, njegovih živih i neživih bogatstava, posebice u dijelu njegovih neistraženih i neiskorištenih potencijala, podjednako obnovljivih i neobnovljivih.

1.2.2.1. Područja djelovanja ribara i uzgajivača školjaka i ribaPrema Pravilniku o granicama u ribolovnom moru (NN 5/11) ribolovno područje LAGUR-a Brač obuhvaća ribolovnu zonu G, odnosno njene podzone G2 i G3. S obzirom na specifičnost ulova te Jadranskog mora općenito, ribari s područja LAGUR-a Brač gravitiraju i drugim zonama, što se posebno odnosi na ulov mrežom plivaricom.

Ribolovna zona G se nalazi u unutarnjem ribolovnom moru Republike Hrvatske koje je omeđeno na sjeverozapadu jugoistočnom granicom Ribolovne zone F tj. ravnom crtom koju spajaju točke: rt od Križa (na kopnenoj obali) – rt Širan (jugozapadni rt otoka Drvenik Veli) te se nastavlja azimutom 210° do točke gdje dotiče ravnu polaznu crtu u točki X6, nastavlja se prema jugoistoku dijelom sjeveroistočnom i istočnom granicom Ribolovne zone C i dijelom sjeverne granice Ribolovne zone D (to su točke na polaznoj crti: X6 – jugozapadni rt otoka Vodnjak Veli – rt Proizd (otok Proizd) – rt Velo dance (otok Korčula) – jugozapadni rt otoka Kopište – rt Veljeg mora (otok Lastovo) – rt Struga (otok Lastovo) – otok Glavat – rt

24

Korizmeni (otok Mljet), te nastavlja prema istoku crtom niske vode uzduž zapadne i sjeverne obale otoka Mljet do rta Gruj od kojeg dalje ide polaznom crtom koja spaja sljedeće točke: rt Gruj (otok Mljet) – južni rt otoka Sv. Andrija – jugoistočni rt otoka Mrkan – rt Zarubača (na kopnenoj obali) i dalje prema sjeveru i sjeveroistoku crtom niske vode uzduž obale kopna do točke na obali kopna od koje ide razgraničenje na moru sukladno Ugovoru o državnoj granici između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine od 30. srpnja 1999. koji se privremeno primjenjuje od dana potpisa, te slijedi crtu razgraničenja na moru između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine utvrđene tim Ugovorom do točke na kopnu gdje počinje državna granica između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine te se nastavlja crtom niske vode uzduž obale kopna i završava u točki rt od Križa.

Slika 2 - Ribolovna zona G kao dio ribolovnog područja LAGUR-a BračIzvor: Hrvatski hidrografski institut, Split

Ribolovna podzona G2 nalazi se u unutarnjem ribolovnom moru RH, a omeđena je granicom koja polazi od točke Rt od križa (kopno) i proteže se prema istoku obalom kopna do rta južno od mjesta Vranjice. Nastavlja se prema jugu ravnom crtom do rta Okruk (otok Čiovo), te južnom obalom otoka Čiova do rta Čiova. Dalje se granica proteže prema sjeveru ravnom crtom do rta Marjan (kopno) i nastavlja se prema istoku obalom kopna do ušća rijeke Žrnovnice (obuhvaćajući rijeku Žrnovnicu 100 m uzvodno od mosta na ušću rijeke). Zatim se granica nastavlja prema jugoistoku obalom kopna do ušća rijeke Cetine (uključujući i dio rijeke do crte koja spaja predjel Planovo sa predjelom Priko pravcem staroga porušenog mosta preko rijeke), i nastavlja obalom kopna jugoistočno do rta Svitna. Od te točke, granica ide ravnom crtom do rta Lašćatna (otok Brač), te se proteže prema zapadu sjevernom i zapadnom obalom otoka Brača do rta Ražanj. Zatim se ravnom crtom spaja s rtom Livka (otok Šolta) i nastavlja se prema sjeverozapadu sjevernom obalom otoka Šolte do rta Obinuški bok. Od te točke, granica ribolovne podzone G2 nastavlja se ravnom crtom do jugoistočnog rta uvale Solinska (otok Drvenik veli), te se proteže prema sjeveru istočnom i sjevernom obalom otoka Drvenika velog do rta Širan, a zatim se ravnom crtom spaja s početnom točkom Rt od križa (kopno).

25

Slika 3 - Ribolovna podzona G2 kao dio ribolovnog područja LAGUR-a BračIzvor: Hrvatski hidrografski institut, Split

Ribolovna podzona G3 nalazi se u unutarnjem ribolovnom moru RH, a omeđena je granicom koja polazi od točke na rtu Širan (otok Drvenik veli) i proteže se prema istoku obalom otoka Drvenika velog do jugoistočnog rta uvale Solinska. Nastavlja se prema jugoistoku ravnom crtom do rta Obinuški bok (otok Šolta), a zatim prema jugu zapadnom i južnom obalom otoka Šolte do rta Livka. Od te točke, granica ide ravnom crtom do rta Ražanj (otok Brač) i proteže se prema istoku južnom obalom otoka Brača do rta Lašćatna. Zatim se ravnom crtom spaja s rtom Svitna (kopno), te se nastavlja prema jugoistoku obalom kopna do sjevernog rta uvale Vira donja. Od te točke, granica ribolovne podzone G3 nastavlja se ravnom crtom do rta Sućuraj (otok Hvar), te se proteže prema zapadu sjevernom obalom otoka Hvara do rta Pelegrin, a zatim se ravnom crtom spaja s točkom na jugozapadnom rtu otoka Vodnjaka velog, koji se nalazi na ravnoj polaznoj crti. Od te točke, granica se nastavlja prema sjeverozapadu ravnom polaznom crtom do točke X6, a zatim se ravnom crtom azimutom 30° spaja s početnom točkom na rtu Širan (otok Drvenik Veli).

Slika 4 - Ribolovna podzona G3 kao dio ribolovnog područja LAGUR-a BračIzvor: Hrvatski hidrografski institut, Split

26

1.2.2.2. Broj ribara, uzgajivača riba i školjakaBroj ribara na području LAGUR-a Brač procijenjen je prema broju izdanih povlastica temeljen na popisu plovila s područja LAGUR-a Brač. Ukupno je prema podacima izdano 178 povlastica. Prema vrstama, najveći broj odnosi se na povlastice malog obalnog ribolova (100), te na povlastice gospodarskog ribolova – aktivne (66) (Dodatak 1 – Tab. 17). Na području LAGUR-a Brač, trenutno su dva aktivna subjekta uzgajivači morskih organizama: Sardina d.o.o. iz Postira te Pipo iz Pučišća.

1.2.2.3. Količina i struktura ulovaUlovne količine na području LAGUR-a u 2016. godini u ukupnoj količini od 10.105.864,10 kg raspodijeljene po ulovnim kategorijama pokazuju da najzastupljeniji ulov otpada na plavu ribu s količinom od 10.013.449,66 ili 99% ukupnog ulova s najzastupljenijim vrstama srdela (Sardina pilchardus) 82,70% i inćun (Engraulis encrasicolus) 11,53%. Bijela riba u ukupnom ulovu sudjeluje sa 0,68% ili 68.515,68kg, a u ulovu najveći postotak otpada na trlju blataricu (Mullus barbatus) 0,21% i oslić (Merluccius merluccius) 0,17%. U ukupnom ulovu rakova dominira kozica (Parapenaeus spp.) s 0,14% od ukupnih 0,16%. Ostatak ulova u kojem su zastupljeni glavonošci, puževi i školjkaši je zanemariv u odnosu na količine ostvarene u ulovu plave i bijele ribe (Dodatak 1 – Tab 18). Većina ulova ostvaruje na području LAGUR-a Brač ostvaruje se plivaričarskim ulovom u kojoj dominira plivaričarska flota iz Sumartina, dok se ostale vrste koje su zastupljene ne love alatima kojima je moguće loviti količine koje bi konkurirale plivaričarskom ulovu.

1.2.2.4. Uzgoj ribe i školjakaMarikultura u RH ima dugogodišnju tradiciju. Počeci uzgoja školjkaša zabilježeni su prije više stoljeća, dok se intenzivniji zamah proizvodnje događa u prošlom stoljeću. Uzgoj bijele ribe započeo je na ovom području među prvima u Europi, i ima tradiciju od gotovo 40 godina. Uzgoj tuna također se u RH događa među prvima u Europi, i to 1990.-ih godina prošlog stoljeća. Osim prednosti izuzetno povoljnih okolišnih uvjeta koji doprinose razvoju ove djelatnosti, do sada su se profilirali i stručni kadrovi, kako u samom uzgoju, tako i u obrazovnoj i znanstveno-istraživačkoj djelatnosti koja se odnosi na marikulturu, ili je na različite načine s njom povezana. Ova djelatnost znatno doprinosi opstanku osjetljivih otočnih zajednica, gdje je društveno u cijelosti prihvaćena, i gdje predstavlja jednu od rijetkih djelatnosti koje omogućavaju cjelogodišnje zapošljavanje. Marikultura također doprinosi razvoju pratećih djelatnosti, koje pozitivno utječu na zadržavanje radno sposobnog stanovništva na otocima, a ujedno doprinosi i razvoju turističke ponude. U RH marikultura uključuje uzgoj bijele ribe, plave ribe (tuna) i školjkaša. Na području LAGUR-a Brač bazira se na uzgoju lubina (Dicentrarhus labrax) i komarče (Sparus aurata) u uvali Maslinova na području Općine Milna, tune (Thunnus thynnus) u akvatoriju Vela Grška, u Općini Nerežišča i Uvali Smrka u Općini Milna, kao i na uzgoj dagnji (Mytilus galloprovincialis) u uvali Maslinova na području Općine Milna.

Prema Registru farmi i školjkaša, Ministarstva poljoprivrede, Uprave za veterinarstvo na području LAGURA-a Brač, Sardina d.o.o. registrirana je kao subjekt za kavezni uzgoj i uzgajalište za prehranu ljudi.

Ribolov, marikultura i prerada izrazito su izvozno orijentirane djelatnosti. Razlog tome leži u relativno maloj potrošnji ukupnih proizvoda ribarstva u RH koja se kreće oko 8,5 kg po stanovniku godišnje, što je daleko ispod europskog prosjeka od 23 kg. U potrošnji ribe na domaćem tržištu sudjeluje i sektor turizma, koji u ljetnim mjesecima predstavlja značajan

27

kanal plasmana proizvoda ribarstva. Veliki trgovački i hotelski lanci uglavnom se opskrbljuju ribom iz uzgoja, a preliminarni podaci pokazuju da postoje značajne razlike u potrošnji (i količinama i vrstama) u različitim regijama RH. Iako potrošačke navike i brži stil života utječu na potrošnju ribe, visoka maloprodajna cijena prvenstveni je razlog niske potrošnje ribe po stanovniku.

Marikultura na području LAGUR-a se bazira na četiri vrste morskih organizama. Dagnja (Mytilus galloprovincialis) kao predstavnik školjkaša s ukupnim uzgojem od 2011.-2016. godine od 28.132,00kg ili 0,53% dok je zastupljenost ribljih vrsta varirala od 14,92% lubin (Dicentrarhus labrax), 17,51 komarča (Sparus aurata) i uzgoj plavoperajne tune (Thunnus thynnus) od 3.552.429,00 kg ili čak 67% ukupnog kaveznog uzgoja za prehranu ljudi (Dodatak 1 – Tab. 20).

1.2.2.5. PlovilaRegistar ribarske flote RH sadrži gospodarska plovila (ona koja imaju povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova na moru i ona koja imaju odobrenje za mali obalni ribolov). U poseban registar upisana su plovila malog ribolova za osobne potrebe. Registar plovila za rekreacijski i športski ribolov ne vodi se u okviru tijela nadležnog za pitanja vođenja Registra ribarske flote, već su takva plovila upisana u upisnik brodica pri Lučkim kapetanijama. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, Uprave za ribarstvo na području LAGUR-a Brač za gospodarski ribolov registrirano je 218 plovila što čini 14,56% ukupnog broja plovila SDŽ i oko 6% ukupnog broja povlastica u RH. Promatrajući ukupnu tonažu plovila (GT=gross tonage) i snagu u kilovatima (kW) vidljivo je kako ukupni GT flote LAGURA-a iznosi čak 20,76% na razini SDŽ, dok ukupni kW čini 24,80% u SDŽ (Dodatak 1 – Tab. 21). Flota hrvatskih brodova je u prosjeku starija od 30 godina, međutim starost nije jednako distribuirana po svim segmentima. Aktivne koćarice u prosjeku su starije od aktivnih plivarica, a upravo među koćaricama nalaze se najstarija aktivna plovila. Veći dio ribarskih plovila na području LAGUR-a Brač koristi pogonske strojeve koji troše dizelsko gorivo, a samo mali dio brodica koristi benzinske ili izvanbrodske motore. Nužno je stoga povećati dostupnost „Plavog dizela“ putem većeg broja benzinskih postaja te povećanjem kapaciteta postojećih postaja koji su trenutno limitirani veličinom spremnika za gorivo. Prema popisu prodajnih mjesta Plavog dizela na području LAGUR-a Brač, jedino prodajno mjesto je INA - INDUSTRIJA NAFTE d.d. BP Milna – marina. Prema duljini registriranih plovila za gospodarski ribolov, najveći broj plovila otpada na brodice duljine 0-6 m, njih 129, što predstavlja 59% ukupnih plovila s povlasticom za gospodarski ribolov na području LAGUR-a. Slijede brodovi duljine 6-12 m, njih 62, odnosno 28,5% cjelokupne ribolovne flote područja LAGUR-a Brač (Dodatak 1 – Tab. 22).

1.2.2.6. Ribarski alatiGlavni ribolovni alati koji se upotrebljavaju na području LAGUR-a Brač su:

Mreže stajačice Polivalentni aktivni i pasivni ribolovni alati Pridnene povlačne mreže koće Okružujuće mreže plivarice

Najveći dio alata odnosi se na polivalentne pasivne alate na plovilima dužinskog segmenta od 0-6 m i iznosi 83 plovila s navedenim alatima ili 57,64% ukupnog udjela alata na području LAGUR-a, tj. 8,62% ukupnog udjela svih alata na području SDŽ. Kao alat s kojim je ulovljen najveći dio ukupnog ulova na području LAGUR-a je okružujuća mreža plivarica s najvećim

28

brojem plovila u dužinskom segmentu od 24-40 m. Od ukupnog broja plovila prema vrsti ribolovnih alata, nisu uvrštena ona plovila koja nisu bila uključena ni u kakve ribolovne operacije tijekom godine i vode se kao neaktivna plovila. Neaktivna plovila svih dužinskih segmenata u ukupnom udjelu LAGUR-a imaju udio od čak 34%, a na području SDŽ 36% (Dodatak 1 – Tab. 23).

1.2.2.7. Povezanost ribara i uzgajivačaUdruživanje i povezanost ribara na području LAGUR-a je nedovoljno razvijena. Na području LAGUR-a ne postoji aktivna ribarska zadruga, a dio ribara članovi su ribarske zadruge Friška riba iz Splita koja ima ukupno 27 ribara od čega 5 s područja LAGUR-a Brač.Na temelju podataka iz ribarske zadruge Friška riba, svoje ulovne količine prijavljuju ribari iz svih 5 obrta. Većina obrta je iz plivaričarskog sektora i ulovi temeljeni na ovim podacima u skladu su s podacima na području cijelog LAGUR-a. Prednosti udruživanja u zadruge bile su većinom zbog tržišne kompenzacije koja se dodjeljivala ribarima na temelju ulovnih količina, dok se zapravo prava bit zadrugarstva izgubila. S ulaskom u EU i mogućnostima apliciranja na natječaje koji mogu pomoći napredovanju trženja i plasiranja velika je prednost postojanja takvih zadruga koje krajnjim korisnicima mogu omogućiti potporu u svim segmentima.Sardina d.o.o. je uključena u udruženje KLASTER MARIKULTURA osnovanu u Splitu 2008. godine. KLASTER MARIKULTURA je jedina asocijacija u hrvatskoj marikulturi, kojoj je cilj pomoći svim uzgajivačima u njihovom poslovanju i u svim odnosima sa resorima državne, regionalne, lokalne uprave i samouprave.

1.2.2.8. Ribarska infrastrukturaRibarska infrastruktura na području LAGUR-a Brač nedovoljna je za uspješan i učinkovit razvoj ribarstva. Iskrcajna mjesta, prostorno su oskudna, a prisutno je nerazumijevanje nadležnih lučkih uprava za ribare, što se ponajprije ogleda u davanju prednosti nautičkom turizmu i trajektnom prometu. Na području LAGUR- a ne postoji ribarska luka. Na području LAGUR-a postoji 8 iskrcajnih mjesta i to: iskrcajna mjesta za brodove manje od 15 m (Bol, Povlja, Pučišća, Supetar i Sutivan) i iskrcajna mjesta za brodove veće od 15 m (Milna, Postira i Sumartin). Iako postoji obaveza da se u okviru svakog iskrcajnog mjesta mora osigurati vez za ribarska plovila, velika većina iskrcajnih mjesta nema dostatan kapacitet u smislu raspoloživosti operativne obale te popratnih sadržaja. Osim nedostatka prostora, ograničenje predstavlja i nedostatna opremljenost mjesta predviđenih za iskrcaj dodatnim sadržajima poput osiguranja opskrbe gorivom, servisnim uslugama i remontom te rashladnim i skladišnim kapacitetima, blizine prometnica (pristupnih cesta i puteva) i slično.Prema količini iskrcanog ulova morskih organizama, najznačajnije iskrcajno mjesto na području LAGUR-a nalazi se u Milni u kojem je u 2016. godini iskrcano 73,5% ukupno iskrcanog morskog ulova s područja LAGUR-a Brač. Na drugom mjestu je iskrcajno mjesto Sumartin - operativna obala uz rampu za trajektni promet s 996.451,41kg (oko 2% ukupnog iskrcaja na području LAGUR-a). U periodu 2011.-2016. godine, vidljive su razlike u količini iskrcaja na iskrcajnim mjestima za brodove veće od 15m. Iskrcajno mjesto Postira bilježi pad količine iskrcaja od 285.461,7kg u 2011. godini do 16,659,9 u 2016. godini., dok Sumartin bilježi rast od 48,5% u posljednjih 5 godina (Dodatak 1 – Tab. 24).

1.2.2.9. Skladištenje i preradaSektor prerade na području LAGUR-a Brač obuhvaća relativno mali broj prerađivača, osobito kada je riječ o pridnenim vrstama, jer se najveći dio ukupnog ulova plasira na tržište u svježem stanju. Mala plava riba osnovna je sirovina tradicionalnoj prerađivačkoj industriji

29

koja se nekoć temeljila prvenstveno na konzerviranju. Konzerviranje posljednjih godina bilježi pad, koji je kompenziran povećanjem proizvodnje soljene, marinirane i smrznute ribe. Na čitavom području LAGUR-a postoje 3 objekta za skladištenje i preradu ribe i drugih morskih organizama: Sardina d.o.o., Srdela d.o.o. i Cvitanović d.o.o. Sardina d.o.o. se bavi ulovom, preradom i konzerviranjem ribe te uzgojem proizvoda marikulture na svojim uzgajalištima. Stoljetna tradicija poslovanja Sardine predstavlja jednu od vodećih hrvatskih tvrtki u sektoru ribarstva i prerade ribe, uz snažan naglasak na izvozu svojih proizvoda. Tvrtka je utemeljena 1907. godine sa sjedištem u Postirama. Godina 2013. smatra se početkom nove ere u Sardininom poslovanju koje je obilježeno otvorenjem nove tvornice koja se prostire na 12.136 m2, a svojim se posebnostima svrstava u jednu od najmodernijih takvog tipa u Europi. Čitava proizvodnja podignuta je na najvišu razinu, od postizanja maksimalne kvalitete proizvoda, do energetske učinkovitosti poslovanja. Sardina posjeduje vlastitu ribarsku flotu od 7 ribarskih brodova, proizvodne linije kapaciteta od 40 milijuna konzerviranih proizvoda, a na uzgajalištima se svake godine proizvede najmanje 1.200 tona tune i bijele ribe. Kapacitet smrzavanja ribe u novoj tvornici iznosi 150 tona ribe dnevno, a kapacitet čuvanja smrznute ribe čak 4.000 tona. Srdela d.o.o. posluje od 1992. godine na području Supetra i Splitsko – dalmatinske županije. Tvrtka obavlja poslove prerade i konzerviranja, te skladištenja ribe, rakova i školjkaša. Cvitanović d.o.o. je trgovačko društvo koje uspješno posluje od 2001. godine. U potpunosti je u privatnom vlasništvu i registriran je za preradu i konzerviranje riba i ribljih proizvoda. Ostali načini tradicionalnog konzerviranja ribe, poput sušenja i soljenja, koriste se uglavnom za vlastite potrebe.

1.2.2.10. Trženje riba i školjakaDomaće tržište na području LAGUR-a slabo je organizirano. Kanali prodaje i organizacija tržišta razlikuju se za bijelu i plavu ribu. Najveći udio ulova bijele ribe (koćarski ribolov, ribolov mrežama potegačama i sl.) nakon prve prodaje namijenjen je izvozu (tržište EU), dok ulov male plave ribe predstavlja i sirovinu za konzerve, industriju soljenja i hranu u uzgoju tuna. Kod prodajnih kanala ribe iz uzgoja, tijekom nekoliko proteklih godina zabilježene su značajne promjene, u smislu da se prodaja sve više ostvaruje putem velikih trgovačkih lanaca, a sve manje putem ribarnica. Školjkaši iz uzgoja plasiraju se na tržište isključivo putem registriranih distribucijskih centara. Zbog prirodnih fluktuacija količina ulova, te razlika u sastavu lovina, u pojedinim mjesecima tijekom godine dolazi do zasićenosti tržišta te uslijed nemogućnosti skladištenja stvaraju se određene poteškoće u trženju za dio ulova. Nemogućnost odgovarajućeg skladištenja ribe i njihova povlačenja s tržišta predstavlja značajan čimbenik na tržištu. Trženje riba i školjkaša na području LAGUR-a najviše je vezano za Sardinu d.o.o. koja vrši otkup većine ulova male pelagične ribe. Prema popisu objekata odobrenih pod posebnim uvjetima na području Brača, objekt pod odobrenim brojem P-3210 GRABOV RAT d.o.o. iz Bola odobren je za obavljanje djelatnosti iz odjeljka VIII - proizvodi ribarstva.Prodaja ribe na području iskrcajnih mjesta je nemoguća zbog loše suradnje s JLS-ovima i Županijskom lučkom upravom. Upravo taj način direktne prodaje s broda, koji LAGUR zagovara, predstavlja najveći problem što dovodi do manjka dostupnosti ribe lokalnim stanovnicima. Jedan od načina na koji ribari s područja LAGUR-a trže ribu je i preko RZ Friška riba iz Splita. Općenito je nužno dodatno potaknuti komunikaciju, suradnju i složnost među ribarima. Upravo će udruženi ribari imati ključnu ulogu u ostvarenju ZRP-a koja je temeljna ribarstvena politika u RH. Bitno je potaknuti udruženja ribara i uzgajivača na zajedničko trženje proizvoda kroz organizacije proizvođača. Navedeno se može postići i podupiranjem ribarskih zadruga s ciljem stjecanja statusa organizacija proizvođača.

30

1.2.2.11. Sportski i rekreacijski ribolovSportski i rekreacijski ribolov na području LAGUR-a važan je kako za održavanje i poboljšanje kvalitete života lokalnog stanovništva, očuvanje društvenih običaja i identiteta lokalnih zajednica, tako i za očuvanje i zaštitu prirodne baštine. Sportsko rekreacijski ribolov na otoku Braču je poseban vid turizma koji je gostima jako interesantan. Obično se organizira u sklopu paket aranžmana turističkih agencija, organizatora putovanja, uprave ili vlasnika turističkog objekta jer je za taj ribolov potrebno odobrenje nadležne institucije. Sve vrste dozvola za rekreacijski ribolov na moru i dozvole za pridneni parangal rekreacijski se mogu kupiti u područnim jedinicama Ministarstva i kod ovlaštenika za prodaju, kao i elektronskim putem preko stranica Ministarstva. Ovlaštenik za prodaju povlastica na području LAGUR-a Brač je KŠR Arbun iz Supetra. Prema dostupnim podacima u od 2012. do 2016. godine zabilježen je pad prodaje dozvola za sportski ribolov na moru i na području Splitsko – dalmatinske županije i na području otoka Brača dok je vidljiv porast prodaje dozvola za rekreacijski ribolov. U 2012. godini bilježi se 509 dozvola za rekreacijski, dok je taj broj u 2016. godini porastao na 1807 dozvola. Situacija sa dozvolama za sportski ribolov na moru je obrnuta i 2012. godine izdano je 397 dozvola dok je taj broj u 2016. godini iznosio 280 dozvola.

1.2.2.12. Suradnja sa znanstvenim istraživačkim i tehnološkim institucijama Suradnja ribarstva i znanosti na području LAGUR-a, ali i na nivou države je jako slaba i većinom se oslanja na pojedince. Shvaćanje potrebe uključivanja znanosti i struke u sudjelovanju pri izradi zakona i pravilnika je nedovoljno prihvaćena. S obzirom na specifičnost Jadranskog mora i strukturu ulova, potrebno je kvalitetnije sudjelovanje znanstvenih institucija koje su na području LAGUR-a dostupne i voljne za suradnju. Najznačajnija znanstvena institucija za ribarstvo u RH je Institut za oceanografiju i ribarstvo. Stanje gospodarskog pridnenog (koćarskog) ribolova prati se projektom DemMon, stanje pelagičkog ribolova (ulov sitne plave ribe) projektom PeriMon, priobalni ribolov kroz projekt PRIMO, te praćenje ulova i uzgoja tuna kroz projekt PUT. Institut za oceanografiju i ribarstvo, Odjel za studije mora Sveučilišta u Splitu, Pomorski fakultet, te Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje predstavljaju najbliže izvore informacija koje mogu olakšati daljnji razvoj područja u smislu održivog i ekološkog ribarstva i marikulture. Kao problem istaknut je i nedostatak radne snage, a posebno one sa specifičnim znanjima. Naglašena je potreba za uspostavljanjem trajne stručne i znanstvene podrške ribarskom sektoru. Pravilno usmjerena i s gospodarstvom i društvom povezana znanost može pokrenuti razvoj i omogućiti praktičnu primjenu saznanja kako iz područja društvenih, tako i iz područja prirodnih i biotehničkih znanosti o moru, a u svrhu korištenja novijih i boljih rješenja u gospodarske svrhe. U tu svrhu su potrebni visokoobrazovani stručnjaci koji će u doticaju s europskom i svjetskom znanošću tražiti najbolja rješenja za istraživanje i racionalno korištenje bogatstava mora, omogućiti razumno gospodarenje živim bogatstvima mora, usmjeravati regionalni razvoj kroz sveobuhvatno planiranje te usklađivanje interesa i potreba različitih korisnika u prostoru (turizam, transport, marikultura, ribolov i dr.).Tehničko, preddiplomsko, diplomsko i postdiplomsko obrazovanje vezano uz ribarstvenu struku uključuje: Srednju nautičku škola u Splitu koja omogućava stjecanje tehničke naobrazbe u ribarstvenoj struci Sveučilište u Splitu u okviru kojeg djeluju Pomorski fakultet te Sveučilišni odjel za studije mora. U okviru Pomorskog fakulteta postoje preddiplomski i diplomski studiji pomorske nautike, brodostrojarstva, pomorske elektrotehničke i informatičke tehnologije, pomorske tehnologije jahta i marina i pomorski menadžment. Osim navedenih, u dijelu diplomskih studija na spomenutom fakultetu postoji i studij pomorskih sustava i procesa. U

31

http://www.mps.hr/ribarstvo/default.aspx?id=23

http://www.mps.hr/ribarstvo/default.aspx?id=23

http://www.mps.hr/ribarstvo/UserDocsImages/dozvole/Ovla%C5%A1tenici%20za%20prodaju%20dozvola%20za%20rekreacijski%20ribolov_2011.xlsx

okviru Sveučilišnog odjela za studije mora također postoje preddiplomski i diplomski studiji biologija i ekologija mora i morsko ribarstvo, te međusveučilišni poslijediplomski sveučilišni studijski program - primijenjene znanosti o moru.

U suradnji sa Sardinom d.o.o., Sveučilište u Splitu u sklopu kolegija Marikultura, Očuvanje i prerada proizvoda mora i Higijene u ribarskom gospodarstvu provodi praktičnu nastavu već duži niz godina zbog boljeg razumijevanja tematike i upoznavanja studenata s njihovim mogućnostima u sektoru nakon završenog studija. U zadnjih 10 godina upisano je 12 studenata s područja LAGUR-a na Sveučilišni odjel za studije mora.

1.2.2.13. Zaštita okoliša i prirode Morski okoliš je dragocjena baština i iznimno važan i vrijedan resurs. Hrvatska je po čistoći mora godinama u samom europskom vrhu. Više od 16% morskog teritorija je pod ekološkom mrežom Natura 2000. Usvajanjem pravne stečevine EU-a Republika Hrvatska se obvezala izraditi strategiju zaštite morskog okoliša. Cilj LAGUR-a je osigurati održivi razvoj obalnog i morskog područja kroz sustav integralnog upravljanja temeljenog na ekosustavnom pristupu i načelima dobrog upravljanja. Tijekom zadnjih nekoliko desetljeća obalna urbanizacija je na području LAGUR-a rezultirala pritiskom na prostor te održivi razvoj općenito. Sve veći broj turista, nasipanje plaža, problemi s komunalnom infrastrukturom kao i razvoj nautičkog turizma sa sobom je donio probleme koji se mogu rješavati na način da se dogovori plan upravljanja obalnim područjima.

Na području LAGUR-a provode se brojni programi zaštite okoliša i prirode, posebno morskog okoliša, ekosustava. Većina programa koji se provode na području LAGUR-a odnose se na čišćenje podmorja. Kao neke uspješne primjerke mogu se izdvojiti: akcije KŠR Arbun, SUB ECO Bol, Međunarodnu ronilačku patrolu, Projekt „Pogled u plavo – promocija Hrvatske kroz ronjenje“. Osim samog čišćenja podmorja ove akcije imaju zadatak edukacije, promocije lokacija za ronjenje, seminare o ronjenju i školovanje ronioca po svjetski priznatim asocijacijama. Nedovoljna je uključenost ribarstva i marikulture u aktivnosti i programe zašite okoliša i prirode. Suradnja ribara i uzgajivača s udrugama za zaštitu okoliša i prirode je sporadična i nepovezana. Nedovoljno je razvijena svijest o važnosti zaštite okoliša i prirode. Takav tip edukacije kroj najraniju dob može postići najveće rezultate.

RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE Neodgovarajuća prometna povezanost s

otežanim pristupom domaćem i vanjskom tržištu, te financijski izdaci vezani uz trajektni promet smanjuju isplativost sektora i gospodarstva općenito.

Manjak stručnog kadra, nedostatak interesa mladih u području znanosti, ribarstva i marikulture smanjuje ljudske kapacitete sektora i gospodarstva.

Nedovoljna povezanost između ribara i uzgajivača, te nepostojanje zadružnog povezivanja i povezivanja u organizacije proizvođača, kao i nedovoljna suradnja sektora ribarstva i marikulture s JLS-ovima smanjuje razvojne potencijale i za sektor i za lokalne zajednice.

Osmišljavanje i provođenje programa za privlačenje mladih u sektor ribarstva

Osnažiti promoviranje i jačanje obrazovanja (festival znanosti, posjete osnovnih i srednjih škola znanstvenim ustanovama)

Poticanje udruživanja u sektoru ribarstva, kao što su osnivanje ribarskih zadruga i proizvođačke organizacije zbog zajedničkog nastupa na tržištu i boljeg postizanja cijena

Jačati sustavno uključivanje i integralno povezivanje ribarstva i marikulture u razvoj turizma

32

Manjak znanja i interesa za tradicionalne načine ulova, prerade i ribarskih inovacija na području hrvatske i svjetske ribarstvene zajednice umanjuje razvojni potencijal sektora.

Nerazvijena infrastruktura za trženje ribe i drugih morskih organizama (ribarnice, direktna prodaja s broda, delikatesni program u sklopu prodajnih centara) onemogućava kratke lance opskrbe.

Ograničena ribarska infrastruktura i neadekvatna opremljenost luka te nedostatna nacionalna financijska sredstva za njihovo restrukturiranje.

Slaba dostupnost ledomata i kamiona hladnjača za transport i sigurno dostavljanje proizvoda bez prekidanja hladnog lanca ugrožava kvalitetu.

Nedovoljna educiranost o prednostima HACCP sustava i sustava sigurnosti hrane općenito.

Stara i nedostatno opremljena ribolovna flota, posebice u smislu sigurnosti plovidbe, radnih uvjeta, higijene, očuvanja kvalitete proizvoda i energetske učinkovitosti.

Slaba iskorištenost ribolovnog turizma kao načina povećanja isplativosti sektora.

Nedovoljno brendirani tradicionalni načini očuvanja i prerade (soljenje, sušenje, mariniranje) smanjuju mogućnosti stvaranja proizvoda visoke vrijednosti, a posebice za razvoj specifičnih oblika turizma (gastro, sportsko – rekreacijski, kulturni).

Gubitak tradicionalnih vještina i znanja (mrežarstvo) ugrožava resursnu osnovu za razvoj tradicijskih djelatnosti.

Niska razina profitabilnosti u plivaričarskom ribolovu zbog nepovoljnog sastava ulova što vodi povećanju ribolovnog napora

Niska potrošnja morskih organizama po stanovniku.

Jačati i razvijati aktivnosti zaštite morskog okoliša i očuvanja prirodne

Poticanje boljeg opremanja iskrcajnih mjesta, i mogućnost korištenja istih za namjenu prihvata, iskrcaja i priveza ribarskih brodova.

Poboljšati pristup tržištu s novim tehnologijama i načinima trženja (ribarska sela, dostava s broda, e-mail/SMS prodaja)

Suradnja s hotelskim lancima i ostalim turističkim subjektima u promociji ribarstva i marikulture u ulovu, pripremi i degustaciji proizvoda ribarstva

Suradnja s turističkim zajednicama van sezone, kako bi se lokalno stanovništvo privuklo i educiralo o mogućnosti korištenja tradicije u poboljšanju života na otoku

Uključivanje ribarskih obitelji u sam razvoj obiteljskih gospodarstva kroz edukacije o poslovnim mogućnostima uključivo i kroz spone s turizmom (npr. mladi kao vodiči i promotori ribolovnog turizma)

Iskoristiti povoljne okolišne uvjete, kakvoću mora i raznolikost morskih staništa koji utječe na kvalitetu proizvoda ribarstva

Poticati proizvodnju hrane i proizvoda od morskih organizama, odnosno dodanih vrijednosti takvim proizvodima

Doprinos razvoju otočnih zajednica kroz osiguravanje osnovnog ili dodatnog izvora prihoda, kao doprinos smanjenju trenda depopulacije na otocima

1.2.3. TurizamTurizam, odnosno djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, jedna je od najvažnijih i najperspektivnijih gospodarskih grana na području LAGUR-a Brač. Izuzetne mogućnosti razvoja turizma pružaju prvenstveno povoljan geoprometni položaj i klima te jedinstvene prirodne atrakcije i bogata kulturno-povijesna baština. Na području LAGUR-a, u skladu s trendovima u cijeloj SDŽ, iz godine u godinu zabilježen je porast broja dolazaka i noćenja turista. U 2016. godini na Braču je zabilježeno 230.856 dolazaka (8,5% ukupnih

33

dolazaka na području SDŽ) te je ostvareno 1.640.330 noćenja (10,9% ukupnih noćenja na području SDŽ), što je porast od 8,1% u noćenjima te 7,7% u dolascima u odnosu na prijašnju godinu (Dodatak 1 – Tab. 25). Prema Pravilniku o proglašavanju turističkih općina i gradova o razvrstavanju naselja u turističke razrede, na području LAGUR-a je registrirano 4 naselja pod turističkim razredom B, 4 naselja pod turističkim naseljem A, a 3 naselja spadaju u kategoriju C. Od gradova i općina na području LAGUR-a, prema dolascima i noćenjima najatraktivniji su Bol i Supetar, koji zajedno bilježe ukupno 77,2% od ukupnog broja dolazaka i 74,3% od ukupnog broja noćenja na otoku Braču u 2016. godini, što je u skladu s raspodjelom smještajnih kapaciteta u navedenim općinama. Općina Bol najpoznatije je turističko mjesto na području LAGUR-a i jedno od tradicionalno najposjećenijih turističkih destinacija na području čitave Splitsko-dalmatinske županije, čiji je simbol čuvena šljunčana plaža Zlatni rat. Grad Supetar je, s druge strane, najveće naselje na području Brača te njegovo administrativno, gospodarsko i kulturno središte koje turiste privlači ne samo zbog svoje bogate kulturno-povijesne baštine, već i vrlo dobre prometne povezanosti s ostatkom otoka i gradom Splitom.

Interesi turista tijekom vremena su se promijenili pa su izraženiji njihovi zahtjevi za aktivnim uključivanjem u lokalni život zajednice te upoznavanje prirodnih, kulturnih i tradicijskih vrijednosti područja u koje dolaze. Shodno tomu, na području LAGUR-a sve više se razvijaju posebni oblici turizma koji posjetiteljima nastoje ponuditi više od sunca, lijepog vremena i mora. To su sportsko-rekreacijski (pustolovni), kulturni i eno-gastro turizam, odnosno agroturizam. Zbog kulturnih i prirodnih bogatstava otoka Brača poseban naglasak stavljen je na njegovo profiliranje kao destinacije pustolovnog i kulturnog turizma, a skovan je i slogan „Brač – otok kulture i avanture“. Dva najpoznatija turistička događanja iz područja sportsko-rekreacijskog turizma su festival „Vanka regule“ u Sutivanu (festival adrenalinskih sportova: penjanje, biciklizam, planinarenje, kajaking, jedrenje i uspravno veslanje) i „Potezanje Mrduje“ (tradicionalna „borba“ Bračana i Šoltana za otočić Mrduju veslanjem potežući uže zavezano oko otoka). Budući da je ribolov dio tradicije i identiteta ovog područja, a s obzirom na bogati riblji fond, otvara se mogućnost za razvoj ribolovnog turizma koji je vrlo razvijen u svijetu i generira visoke prihode. Na području LAGUR-a aktivan je Klub za športski ribolov na moru i podvodne djelatnosti „Arbun“ u Supetru. Od ostalih udruga vezanih za ovaj oblik turizma ističu se „Udruga brodara“ i „Klub jedriličara na dasci“ na Bolu te „Jedriličarski klub Postira“. Nautički turizam, jedan od najperspektivnijih oblika hrvatskog turizma, koji svake godine privlači sve veći broj gostiju, nedovoljno je razvijen na području LAGUR-a Brač. ACI marina Milna je jedina marina na Braču koja nudi 183 vezova na moru i 15 na kopnu. Postojeći potencijal moguće je unaprijediti ulaganjem u nautičku infrastrukturu, osmišljavanjem ruta i događanja, kao i promoviranjem otoka Brača kao perspektivne nautičke destinacije. Gastronomska ponuda otoka Brača također je bogata i temelji se na autentičnim, tradicionalno uređenim restoranima/konobama koji nude domaću kuhinju. Uz svježu ribu i plodove mora te vino (posebno plavac mali) i maslinovo ulje, bračka gastronomija usmjerena je i na janjetinu, sir, mlijeko i mliječne proizvode. Vitalac je autohtono bračko jelo od janjećih iznutrica koje je uvršteno na popis nematerijalne baštine Republike Hrvatske. Također je čuvena i torta hrapoćuša, tradicionalna delicija iz mjesta Dol. Gastronomska manifestacija "Smotra sirnica otoka Brača" održava se svake godine u drugom bračkom mjestu na uskršnji ponedjeljak. Općina Nerežišća, u suradnji sa stranim investitorima, priprema projekt iz područja zdravstvenog turizma, uz izgradnju zdravstvenoga centra sa smještajnim, zabavnim i rekreacijskim sadržajima.

S obzirom na porast broja gostiju te broja ostvarenih noćenja u 2016. godini potrebno je investirati u jačanje kvalitete turističke ponude, prvenstveno približiti tradicionalno ribarstvo i gastronomiju turistima na način da aktivno sudjeluju u pripremi hrane. Također, potrebno je

34

povećati broj zabavnih sadržaja te ulagati u smještajne objekte, što će pozitivno utjecati na produljenje sezone i nametnuti otok Brač kao jednu od najpoželjnijih turističkih destinacija.

RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE Izražena prostorna i vremenska

koncentracija turističkog prometa dolazaka i noćenja) - ¾ svih turističkih dolazaka i noćenja odvija se u samo dva otočna mjesta – Bolu i Supetru, a u vršnoj sezoni (srpanj i kolovoz) ostvaruje se oko 65% noćenja, te od početka lipnja do kraja rujna gotovo 90%.

Nedostaje približavanje tradicionalnog ribarstva i alata te gastronomije gostima na način da i sami gosti aktivno sudjeluju u pripremi hrane.

Razvoj turizma kao izolirane monokulture ugrožava održivost cijelog otoka.

Razvoj posebnih oblika turizma: sportsko-rekreacijski (pustolovni), kulturni, eno-gastro turizam, odnosno agroturizam, ribolovni, ronilački i eko- turizam uz uključene cijelog otoka tijekom cijele godine

Promicanje kvalitetne turističke ponude smještaja i ugostiteljstva poput primjerice mediteranske dijete kao branda zdrave prehrane temeljene na lokalnoj tradiciji i ribljim proizvodima kao osnove za privlačenje zahtjevnije klijentele

Poticati sinergiju turizma s ostalim gospodarskim sektorima kako bi se doprinijelo i razvoju turizma i ostalih djelatnosti, odnosno otoka u cjelini.

1.2.4. Poljoprivreda i stočarstvoPrema podacima APPRRR-a za 2015. godinu, tri najzastupljenije kulture na području LAGUR-a Brač su: maslina, krški pašnjaci i vinova loza. Podaci pokazuju kako na području LAGUR-a Brač dominiraju male poljoprivredne parcele. Čak 74,8% od svih parcela manje su od 3 ha, 24,3 ima površinu između 3 i 20 ha, a samo je 12 parcela s više od 20 ha. Na području LAGUR-a Brač, 2015. godine ukupno je registrirano 1.390 poljoprivrednih gospodarstava. Prema tipu, njih čak 1.341, odnosno 96,5%, pripadalo je obiteljskim gospodarstvima, zatim 30 poljoprivrednih trgovačkih društava, 11 obrta te 6 zadruga. Prema veličini poljoprivrednih gospodarstava, 656 njih (49%) nije imalo članove, a 466 (35%) imalo je samo jednoga člana (Dodatak 1 – Tab. 26, 27)

Maslinarstvo je oduvijek bilo najvažnija poljoprivredna kultura otoka Brača. Maslina se uzgaja na 1.883,22 ha poljoprivrednog zemljišta i čini oko trećine svih poljoprivrednih kultura na otoku. Najviše se uzgajaju stare sorte uljarica (dominira "bračka" maslina – oblica), dok se sorte maslina za jelo mogu naći u vrlo malom broju. Godišnje se na području otoka Brača, ovisno o godini, u nekoliko suvremenih uljara proizvede oko 750 vagona ulja. Najznačajniji prerađivački pogoni su: PZ Selčanka, PZ Postira, Uljara PZ Ložišća, uljare u Sutivanu, Pučišćima i Milni, Grikula d.o.o. u Pučišćima te nekoliko privatnih uljara. Danas na otoku postoji nekoliko kušaonica maslinovog ulja. U vlasništvu OPG-a Cukrov postoji jedinstvena etnografska zbirka „Muzej uja“, koja pruža uvid u tradicionalni način prerade maslina. U mjestu Mirca, tzv. zavičaju maslinarstva, osmišljena je pješačka staza Maslinovi puti kroz koju se upoznaje s tradicijom proizvodnje maslinovog ulja, vrstama maslina koje rastu na Braču i vrijednosti maslinovog ulja u svakodnevnoj upotrebi. Također, postoje Udruga maslinara Zlato Brača iz Sutivana te Udruga ekoloških maslinara Brača iz Selca.

Nakon masline, vinova loza je druga po zastupljenosti od poljoprivrednih kultura na području otoka Brača i uzgaja se na 101 ha poljoprivrednih površina. Najpoznatije sorte su: Plavac mali te bijele domaće sorte Pošip i Vugava. Najznačajnija vinorodna područja otoka nalaze se u

35

njegovoj unutrašnjosti te na južnoj strani. Najznačajniji proizvođači vina na otoku su poduzeće Jako Vino d.o.o. Bol, zatim Vinarija Baković, Vinarija Senjković i Vinarija Barhanović. Osim njih, vinogradarstvom se u većoj ili manjoj mjeri bave pojedine poljoprivredne zadruge koje djeluju na otoku: PZ Bol i PZ Supetar. Osim vina, na Braču se od grožđa proizvodi varenik. Varenik je proizvod od soka grožđa koji se reducira laganim iskuhavanjem na trećinu količine, a isti je nutritivno neizostavan dodatak najboljim bračkim gastronomskim specijalitetima. Za "Brački varenik" pokrenut je postupak zaštite izvornosti od strane PZ Supetar a sredstva su osigurana na natječaju Ministarstva poljoprivrede te je u tijeku provođenje analiza i izrada specifikacije.

Na području LAGUR-a Brač postoji značajna razvojna mogućnost, a u određenim područjima i tradicija uzgoja ljekovitog i aromatičnog bilja te mediteranskog voća i povrća (npr. smokva, raštika, itd.). S obzirom na važnost mediteranske prehrane i brenda, te povećan interes i svijest potrošača o zdravlju i zdravoj hrani, Brač ima potencijale i u eko-poljoprivredi.

Prema podacima iz Upisnika poljoprivrede iz 2015. godine, čak 98% cjelokupnog stočnog fonda na području LAGUR-a Brač odnosio se na uzgoj ovaca, pri čemu po broju prednjače općine Pučišća i Nerežišća (Dodatak 1 – Tab. 28). Kao značajni prirodni resurs stočarstva, ističu se krški pašnjaci, koji su u trendu opadanja. Od pasmina najviše se uzgaja autohtona ovca pramenka, od čijeg se mlijeka proizvodi kvalitetni brački sir, za kojeg je pokrenut postupak dobivanja oznake izvornosti. Na otoku se uzgojem ovaca bavi 350 domaćinstava, dok njih samo 35 proizvodi sir.

RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE Nepovoljna starosna struktura i stalno

smanjenje broja poljoprivrednika Nedostatak znanja i vještina, nepoznavanje

standarda i regulative EU, nelegalizirani objekti i procesi legalizacije

Problemi s usitnjenim zemljištem i neriješenim imovinsko pravnim odnosima otežavaju razvoj i održivost malih poljoprivrednih proizvodnji

Razina percepcije poduzetničkih mogućnosti, ideja i inicijativa trenutno su izuzetno niski

Nedovoljna integracija poljoprivrede s turizmom

Nedostatak branda proizvoda smanjuje njegovu vrijednost i isplativost

Proizvedene količine sira su nedostatne za sustavno opskrbljivanje lokalnog tržišta, a pogotovo ne za izvoz

Nepostojanje organizirane sirane, otkupa mlijeka, klaonice za širu uporabu

Uspostava organizacije proizvođača (klastera) koji bi poticali razvojne i marketinške aktivnosti i projekte od strateške važnosti za sektor

Stvaranje brandova poljoprivrednih proizvoda

Sudjelovanje u sustavima kvalitete Poduzetnička i marketinška

edukacija proizvođača Briga za postojeća i poticanje novih,

posebice inovativnih multifunkcionalnih malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kao najvažnijih nositelja održivog razvoja bračke poljoprivredne proizvodnje, ali i turizma i održivog gospodarstva i upravljanja prostorom

1.2.5. Ostale gospodarske djelatnosti područja LAGUR-a

Otok Brač ima dugu tradiciju u kamenarstvu i klesarstvu, posebice zahvaljujući prirodnim pogodnostima i bogatim slojevima vapnenca koji se na njemu nalaze. Prema aktualnim

36

podacima, na području LAGUR-a Brač trenutno postoje tri veća i 14 manjih poslovnih subjekata koja se bave kamenarstvom. Mjesta u kojima je najviše poslovnih subjekata u kamenarstvu su Selca, Nerežišća i Pučišća. Iskorištavanje bračkog kamenarstva u turističke svrhe očituje se i u razgledavanju radionice klesarske škole u Pučišćima. O značaju kamenarstva na Braču govori i činjenica da je Europski parlament krajem 2015. godine podržao preporuku da se brački kamen zaštiti geografskom oznakom čime će se povećati njegova prepoznatljivost i vrijednost na tržištu, a također će se postići zaštita proizvođača od eventualnih zlouporaba i krivotvorenja.

Prerađivačka industrija na području LAGUR-a Brač, s obzirom na strukturu ostvarenih godišnjih prihoda, ostvaruje najvišu godišnju dobit i sudjeluje s 33,2% u cjelokupnim ostvarenim godišnjim prihodima te zapošljava oko trećine svih zaposlenih na otoku. Postojeća prerađivačka industrija na otoku vezana je uz najvažnije prirodne resurse, a djeluje u okviru 33 prerađivačka pogona. Tri najveća pogona su tvornica Sardina d.o.o. Postira, Jadrankamen d.d. Pučišća i Berica d.o.o. Nerežišća.

RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE Izazov kamenarstva kao vrijedne i

perspektivne tradicionalne gospodarske djelatnosti Brača svjetske prepoznatljivosti jest da se radi o neobnovljivim sirovinama kao i njegov utjecaj na okoliš

Opstojnost bračkih šuma i poljoprivrednih površina sve češće ugrožavaju požari uzrokovani ljudskim djelovanjem, ali i dugim sušnim razdobljima

Ciljano korištenje sirovine (kamen, drvo) za preradu u visokovrijedne proizvode na otoku, npr. u proizvodnji suvenira i drugih uporabnih proizvoda koji su se već pokazali kao svojevrsna turistička atrakcija i na širem području izvan otoka

Komplementarni razvoj kulturnog, kreativnog, ruralnog, izletničkog, sportsko-rekreacijskog turizma kroz grane primarnog i sekundarnog sektora

Povećanje svijesti i interesa stanovništva i posjetitelja za održivim razvojem otvara mogućnosti kvalitetnije i održivije valorizacije vrijednih prirodnih resursa

1.2.6. Tržište radaPrema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u travnju 2017. godine na području otoka Brača evidentirano je ukupno 700 nezaposlenih osoba, što predstavlja 1,9% od ukupnog broja nezaposlenih osoba na području Splitsko-dalmatinske županije. Među nezaposlenima na području LAGUR-a bilježi se veći broj žena, njih 368 ili 55%. Kada je o razini obrazovanja riječ, najviše je nezaposlenih s završenom srednjom školom u trajanju od tri godine, ukupno 483 osobe ili 71%. Slijede nezaposleni sa završenom osnovnom školom, njih 108 ili 15,8%. U travnju 2017. godine registrirano je 38 nezaposlenih osoba s višom stručnom spremom te 5 visokoobrazovane osobe. Prema starosnoj strukturi najzastupljenije su mlađe osobe, najveći broj u dobi između 25 i 29 godina (108), zatim između 20 i 24 godine (95), a slijede osobe starosti između 30 i 34 godine (82) (Dodatak 1 – Tab 29). Nezaposlenost na području LAGUR-a ukazuje na izraženu sezonalnost. U svim je općinama najviša u zimskim mjesecima (prosinac, siječanj, veljača i ožujak), a najniža u lipnju, srpnju i kolovozu, što ukazuje kako je tržište rada uvelike ovisno o radnim mjestima u turizmu i ugostiteljstvu temeljenih na suncu i moru, uz nedostatak cjelogodišnjih poslova, koji bi valorizirali cjelokupnu resursnu osnovu otoka (Dodatak 2 – Tab 30).Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u ožujku 2017. godine, na području LAGUR-a je bilo 4.223 osiguranika, od kojih su 55,4% bili muškarci. Najviše njih,

37

3.057, odnosno 72,4% bili su radnici kod pravnih osoba. Slijede radnici kod fizičkih osoba njih 581, odnosno 13,8% svih osiguranika, dok je najmanji udio obrtnika (9,2%), poljoprivrednika (1,6%) te samostalnih profesionalnih djelatnosti (1,7%), što ukazuje na nisku razinu interesa za generacijskom obnovom poljoprivrede i drugih tradicionalnih obrtničkih zanimanja (primjerice kamenarstva, ribarstva i brodogradnje), utječe na pogoršanje stanja tržišta rada te demografske slike s tipičnim problemom odljeva mozgova, odnosno radne snage (Dodatak 1 – Tab. 31).Na području LAGUR-a Brač, iako postoje različiti formalni i neformalni programi obrazovanja, nisu dostatno prilagođeni lokalnim potrebama tržišta rada. Zbog toga, poslodavci u javnom i privatnom sektoru imaju često i problem s pronalaženjem kadrova na otoku, pa su sve češće dnevne migracije radne snage s kopna.

RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE Izražena sezonalnost

zapošljavanja te nedostatak cjelogodišnjih poslova.

Visoka nezaposlenost mlađih dobnih skupina u uskom broju sektora te nedostatak poduzetničke kulture i podrške odvlači mlade ljude s otoka koji se ne vide u turizmu ili malom broju dostupnih zanimanja

Nizak udio tradicionalnih obrtničkih i poljoprivrednih radnih mjesta u postojećoj strukturi zaposlenih.

Nedostatak potpornih institucija i programa za (samo)zapošljavanje i MSP.

Provoditi i razvijati programe aktivne politike zapošljavanja (poticanje zapošljavanja određenih profila ciljano usmjeravati prema specifičnostima i potrebama razvoja LAGUR-a, podizanje kompetencija i kvalitete radne snage, prekvalifikacije i dokvalifikacija, razvoj podrške) posebno za mlade.

Prilagodba svih oblika obrazovanja, prvenstveno formalnog od predškolskog do srednjoškolskog, ali i cjeloživotnog, uključivo i neformalnog obrazovanja s konkretnim potrebama tržišta rada, posebice onih koji će omogućiti kvalitetno aktiviranje gospodarskih i društvenih potencijala otoka. Tu spada agro i aktivni turizam, eko-poljoprivreda, daljnje osuvremenjivanje i/ili revitalizacija starih zanata, ali modernizacija primjerice kamenarstva, ribarstva, brodogradnje, itd. kao i pokretanje novih održivih malih i srednjih poduzeća u ostalim djelatnostima koja bi znala koristiti prednosti i premostiti ograničenja područja.

1.3. Demografske i socijalne značajke područja1.3.1. Broj i gustoća stanovnikaPrema Popisu stanovništva iz 2011. godine područje LAGUR-a Brač broji 13.956 stanovnika ili 3,07 % ukupnog stanovništva Splitsko-dalmatinske županije. U usporedbi s prethodnim popisom iz 2001. godine broj stanovnika smanjio se za 0,5%. Pad ukupnog broja stanovnika zabilježen je u svim jedinicama lokalne samouprave LAGUR-a, izuzev Grada Supetra te općina Sutivan i Postira. (Dodatak 1 – Tab 32). Prosječna gustoća naseljenosti LAGUR-a iznosi 35,2 st/km², odnosno oko upola manje od prosječne gustoće naseljenosti Republike Hrvatske za 2011. godinu (76 st/km²). Promatra li se gustoća naseljenosti na razini jedinica lokalne samouprave može se uočiti neravnomjeran prostorni raspored. Grad Supetar ističe se apsolutnim brojem (4.074 stanovnika) i relativnim udjelom (29,2%), kao i najvećom gustoćom naseljenosti (139,9 st/km²), dok su Nerežišća (862 stanovnika) i Sutivan (822 stanovnika) općine s najmanjim udjelom i najnižom gustoćom naseljenosti unutar LAGUR-a. Struktura naseljenosti područja LAGUR-a, osim niske opće gustoće te izraženih razlika među jedinicama lokalne samouprave, ukazuje na dominaciju malih naselja prema broju stanovnika (do 500 stanovnika) te na prostornu koncentraciju stanovništva u većim obalnim centrima. Od ukupno 22 naselja u sastavu LAGUR-a, Popisom 2011. godine, skupini malih naselja

38

pripadalo je 13 naselja, dok su tek četiri otočna obalna naselja brojala više od 1.000 stanovnika, a u njima je živjelo ukupno 7.780 stanovnika, odnosno oko 56% ukupnog stanovništva LAGUR-a.

1.3.2. Prirodno i opće kretanje stanovništvaPrirodno kretanje, odnosno biodinamika stanovništva temelji se na razmatranju razlike broja rođenih (natalitet) i broja umrlih (mortalitet) u određenom vremenskom periodu. Biodinamika stanovništva područja LAGUR-a Brač ukazuje na prirodni pad od 485 stanovnika u desetogodišnjem razdoblju (2001.-2011.), kao razlike nataliteta od 1.834 i mortaliteta od 1.349 na području LAGUR-a Brač. Vrijednost vitalnog indeksa za područje LAGUR-a Brač iznosi 73,6, a znači da je u proteklom međupopisnom razdoblju na 100 umrlih bilo 74 rođena, što naime ukazuje na nepovoljna biodinamička kretanja područja LAGUR-a te nedostatnost biološke obnove populacije. Također, potrebno je naglasiti kako niti jedna jedinica nije ostvarila prirodni prirast u proteklom međupopisnom razdoblju, a najpovoljnije biodinamičke karakteristike ima općina Pučišća s vitalnim indeksom 97,8, dok najnepovoljnije bilježi općina Milna sa samo 41 rođenim na 100 umrlih stanovnika u desetogodišnjem razdoblju. Kao rezultatom razlike prirodne i međupopisne promjene, određen je migracijski saldo otoka (razlika između broj useljenih i iseljenih). U razdoblju 2001.-2011., na prostoru LAGUR-a Brač ukupno je uselilo je 410 osoba više nego ih se iselilo, čime otok Brač pripada I (imigracijskom) tipu općeg kretanja stanovništva (Dodatak 1 – Tab. 32).

1.3.3. Dobno-spolna struktura stanovništvaPrema podacima Popisa stanovništva 2011. godine, na području LAGUR-a Brač evidentirano je 6.961 muškaraca te 6.995 žena, stoga se može reći kako je ukupnu populaciju obilježavala brojčana rodna ujednačenost (Dodatak 1 – Tab. 33). Udio mlade dobne skupine (0-19) iznosi 18%, zrele (20-59) 52%, a udio starije dobne skupine (60+) čak 20%. Prosječna starost stanovništva na području LAGUR-a iznosi 45,1 godinu, što je za 4,3 godine više od županijskog prosjeka, odnosno za 3,4 godine više od nacionalnog prosjeka. Najveća prosječna starost stanovništva registrirana je na području općine Milna (48,5 godina), dok je najmanja prosječna starost evidentirana na području općine Pučišća (42,6 godina). Indeks starenja, to jest omjer starog i mladog stanovništva, na području LAGUR-a iznosi 184,75, dok isti na županijskoj razini iznosi 102,3. U najnepovoljnijem položaju su općine Milna i Sutivan s indeksom starenja 242,2 odnosno 262,5. (Dodatak 1 – Tab. 34). Navedeni podaci pokazuju kako je u cjelokupnom području LAGUR-a prisutan trend starenja stanovništva, što se poklapa s trendom na županijskoj i nacionalnoj razini. Prosječno je u ukupnoj populaciji LAGUR-a nešto manje od trećine (31,2%) starih, dok je taj udio premašen u općinama Milni (37,5%), Selca (36,4%) te Sutivanu (35,8%).

1.3.4. Obrazovna i gospodarska struktura stanovništvaAnaliza podataka Popisa stanovništva iz 2011. godine o razini obrazovanja na području LAGUR-a pokazuje kako je 12.090 osoba steklo neki stupanj obrazovanja, dok 101 osoba nema nikakav oblik obrazovanja.). U obrazovnoj strukturi prevladava stanovništvo sa srednjom stručnom spremom (54,8%), nakon čega slijede osobe sa završenom osnovnom školom (20,6%). U kategoriji osoba koje su bez škole ili s nezavršenom školom nalazi se 0,8% osoba, dok 13,7% stanovnika ima visoko obrazovanje. Prema spolnoj strukturi, žene, osim što sudjeluju u većem udjelu u ukupnom stanovništva, imaju i višu obrazovnu razinu. Što se tiče pismenosti stanovništva, podaci iz 2011. godine pokazuju kako se na području

39

LAGUR-a u skupini stanovništva starijeg od 10 godina nalazi ukupno 49 nepismenih osoba, i to 16 muškaraca i 33 žene (Dodatak 1 – Tab. 35). Gospodarski sastav podrazumijeva sastav stanovništva prema aktivnosti te zaposlenosti. Gospodarski aktivno stanovništvo, odnosno radnu snagu čine zaposleni i nezaposleni, dok ekonomski neaktivno stanovništva čine umirovljenici, osobe koje se bave obvezama u kućanstvu, učenici ili studenti te ostale neaktivne osobe. Ukupno je na području LAGUR-a Brač, 2011. bilo 5.310 aktivne osobe te 5.796 neaktivne (Dodatak 1 – Tab. 36). Sastav zaposlenih prema zanimanju, prema Popisu iz 2011. za Brač ukazuje na dominaciju tercijarnog (uslužnog) sektora, s 43% zaposlenih, a prema apsolutnom broju prednjače zaposleni u djelatnostima trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala (G) te djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (H). Posebice se u općini Bol ističe udio zaposlenih u tercijarnom sektoru s >70% zaposlenih. Zaposlenih u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (A) ima oko 11%, a ovaj udio znatno je viši u općinama Nerežišća (oko 30%) te Milni i Sutivanu (oko 22%). U sekundarnom (prerađivačkom) sektoru zaposleno je 27% stanovništva, znatno više u općini Pučišća (oko 50%).

RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE Negativni demografski

procesi, uključujući niski i opadajući natalitet, iseljavanje mladog i obrazovnog stanovništva s otoka, nepovoljnu starosnu strukturu, kao i uznapredovali proces starenja domicilne otočne populacije, uz nepostojanje sustavne poticajne populacijske politike može dugoročno nastaviti ugrožavati razvojna nastojanja otoka.

S obzirom da je stanovništvo temeljni nositelj razvojnih procesa u prostoru, stabilni demografski i vitalni procesi najvažniji su razvojni prioriteti prostora koji se žele razvijati prema načelima socio-ekonomske održivosti. Stabilnost demografskih procesa otok Brač može temeljiti prema stvaranju poticajnih uvjeta za ostanak domicilne populacije (poticanje poduzetništva i otvaranja radnih mjesta, podizanje kvalitete života ulaganjem u društvenu infrastrukturu) i/ili tzv. imigracijskom varijantom populacijske politike, stvaranjem privlačnih uvjeta za doseljavanjem ljudi s kopna uključivo i iz inozemstva. Pri tom je važno osigurati kvalitetne procese društvene i ekonomske integracije doseljenika kako bi se ostvarili željeni ciljevi populacijske politike otoka.

2. Analiza razvojnih potreba i potencijala područja i SWOT analiza2.1. Identifikacija razvojnih potreba i potencijala LAGUR-a

Analizom osnovnih prostornih, prirodno-geografskih, infrastrukturnih, demografskih te gospodarskih karakteristika područja LAGUR-a Brač, s naglaskom na djelatnosti ribarstva i marikulture, identificirane su njegove temeljne razvojne potrebe i potencijali, kao rezultat razmatranja doprinosa ključnih članova LAGUR-a, dionika u ribarstvu te zainteresirane javnosti, na održanim radionicama, putem pismene i usmene komunikacije te pojedinačnim konzultacijama tijekom procesa izrade Strategije.

Temeljem razmotrenih rezultata analize, kao najvažniji potencijali područja LAGUR-a Brač za razvoj sektora ribarstva i marikulture izdvojeni su:

1. Prirodna resursna osnova otoka, uključujući morski akvatorij, prirodnu baštinu te povoljne prirodno-geografske uvijete za razvoj ove djelatnosti. Naime, otok Brač zajedno s pripadajućim akvatorijem ima povoljne okolišne uvjete, čisto more i dobru kakvoću zraka, raznolikost flore i faune u obalnim područjima uključujući mnoge endemske vrste te

40

utvrđene lokalitete ekološke mreže Natura 2000 kojom se omogućava očuvanje staništa koji doprinose obnovi ribljeg fonda. Uz to, prirodno-geografski uvjeti otoka pružaju predispoziciju za korištenje obnovljivih izvora energije u mnogim sektorima, koji mogu doprinijeti unapređenju energetske neovisnosti otoka, kao i razvoju otoka u skladu s načelima ekološke održivosti. Također, jedinstveni spoj planinskog i otočnog reljefa s kratkim i blagim zimama otvara brojne mogućnosti za razvoj aktivnog, pustolovnog, ali i zdravstvenog i senior turizma, posebice u proljetnim i jesenskim, ali i zimskim mjesecima kada su razvojne mogućnosti najveće.

2. Ribarska i druga lokalna tradicija i baština, te sposobnost i kapaciteti lokalne zajednice, uključujući pojedince, gospodarske subjekte i civilno društvo. Kao potencijal razvoja ribarskog sektora, ali i komplementarnog razvoja ribarstva s drugim djelatnostima, te društva i gospodarstva na otoku Braču u cjelini, u prvom redu turizma, nesumnjivo pripada duga i bogata tradicija bavljenja ribolovom i pomorstvom na području LAGUR-a, koju sačinjavaju znanja, iskustvo i vještine ribara i moreplovaca, ali i inovacijska tradicija svjetske vrijednosti (Puratićevo vitlo) te utkanosti ovog sektora u svakidašnji život otočnih lokalnih zajednica, što ukazuje kako je otočna zajednica svoj opstanak i razvoj temeljila na ovom sektoru. Međutim, ukupni socijalni kapital Brača predstavlja iznimno bogata kultura i povijest, te ljudski i socijalni kapital koji uključuje domaće stanovništvo, ali sve veći broj doseljenika iz okolnih područja, Republike Hrvatske i svijeta, uključivo i povratnika, ali i novih stanovnika koji su prepoznali prednosti života i rada na Braču. Bogata povijesna i kulturna baština otoka Brača važan je dio dosadašnje turističke ponude, te se sve proaktivnije, iako još nedostatno sustavno i koordinirano radi na njezinom očuvanju i promociji. Ipak, cjelokupna materijalna i nematerijalna kulturno-povijesna te prirodna baština sve prepoznatljiviji je razvojni potencijal i kao takva postaje integrirani dio planova upravljanja, strategija razvoja pa čak i obrazovnih projekata.

3. Suvremeni trendovi u turizmu, rastući broj posjetitelja otoka te potražnja za selektivnim i inovativnim turističkim sadržajima, proizvodima i doživljajima temeljenim na lokalnim specifičnostima prostora. Turizam na području LAGUR-a je najvažniji gospodarski sektor koji bilježi uglavnom stalan rast zadnjih godina, poboljšanje i proširenje turističke ponude, povećanje kvalitete usluga te mijenjanje strukture turista i potražnje. Ujedno, predstavlja važan potencijal za diversificirani i integrirani razvoj sektora ribarstva i marikulture, prvenstveno u pogledu uključivanja ovog sektora u otočnu turističku ponudu, s obzirom na stalne potrebe turističkog tržišta za novim sadržajima, proizvodima i uslugama u turizmu. S druge strane, temeljno obilježje postojećeg otočnog turizma ja njegova prostorna i vremenska koncentriranost, a upravo obogaćivanje turističke ponude aktivnostima i sadržajima koje utoliko nisu ovisne o dosadašnjem najvažnijem turističkom proizvodu otoka – suncu i moru (kupališnom turizmu), predstavljaju potencijal za cjelogodišnjim razvojem turističkog sektora na otoku.

4. LAGUR Brač zajedno s brojnim svojim članovima, partnerima, podupirateljima, stručnim pojedincima, institucijama, privatnim organizacijama i civilnim udrugama, predstavljaju izraz pojačane svijesti o potrebi zajedničkog djelovanja, suradnje i partnerstva u unapređenju gospodarske konkurentnosti, odnosno ukupne kvalitete življenja i rada na Braču u sinergiji s okruženjem. Sam LAGUR bit će nositelj i inicijator ili partner, facilitator i koordinator razvojnih inicijativa u suradnji s drugim dionicima iz šire regije, Republike Hrvatske, zemalja u okruženju (Jadransko-jonska euroregija, Europska unija), te iz cijelog svijeta brinući se sustavno za razvoj održivog ribarstva i marikulture, ali i pomorstva, odnosno cjelovitog, pametnog, uključivog i održivog lokalnog razvoja na

41

načelima lokalnog razvoja upravljanog od strane lokalne zajednice (CLLD), LEADER-a, strateškog upravljanja temeljenog na rezultatima, odnosno upravljanja projektnim ciklusom s ciljem da se projektne i programske inicijative kvalitetno osmišljavaju, financiraju, provode i evaluiraju kako bi se optimizirali njihovi razvojni učinci.

2.2. SWOT analiza ribarstva i marikulture (uzgoja školjaka i riba) na području LAGUR-a

SNAGE SLABOSTI Postojanje duge tradicije ribolova na otoku Bračka plivaričarka flota je druga po

veličini plivaričarska flota u Republici Hrvatskoj

Postojanje tradicije kvalitetnog rada s mlađom populacijom i djecom za sportski ribolov

Višestoljetna tradicija korištenja tradicionalnih ribolovnih alata

Lokalno stanovništvo koje poznaje tradicionalne vještine i posjeduje tradicionalne alate za obalni ribolov

Postojanje velikog tržišta za direktnu prodaju i distribuciju ribe i morskih plodova – ugostiteljski objekti, hoteli i sl. (200.000 turista godišnje posjeti Brač)

Svjetski ugled u inoviranju ribarskih alata (Puretićevo vitlo)

Visoko razvijena gospodarska djelatnost ulova, uzgoja i prerade ribe

Tradicija pomorstva i ribarstva, uključivo i lokalnog tradicionalnog plovila koje nosi ime otoka (bracera) i koja se već dijelom počinje koristiti u turističke svrhe

Postojanje remontnog brodogradilišta na otoku

Visoko razvijena ugostiteljsko/turističko/ nautička ponuda

Blizina i dobra povezanost otoka s kopnom

Postojanje funkcionalne zračne luke na otoku

Bogata kulturno-povijesna i prirodna baština otoka

Očuvane tradicionalne tehnologije prerade i konzerviranja ribe i ribljih proizvoda

Još uvijek dostupni tradicionalni načini izrade ribarskih alata (mrežarstvo)

Postojanje tradicije zdrave mediteranske prehrane bazirane na ribi i lokalnim

Administrativna i politička rascjepkanost otoka, slaba međusobna suradnja JLS-ova, kao i JLS-ova s ostalim dionicima

Nedovoljna povezanost djelatnosti ribarstva s turizmom i ugostiteljstvom

Nedovoljno razvijena svijest lokalne zajednice o važnosti očuvanja morskog ekosustava za život cjelokupnog otoka

Vrlo niska zastupljenost malih tradicionalnih ribarskih plovila u postojećoj ribarskoj floti

Nepostojanje sustavnih politika i mjera poticanja razvoja ribarstva

Nepostojanje kontinuiranog i organiziranog oblika suradnje i edukacije ribara na otoku

Nepostojanje izdvojenih lokacija za redovito godišnje održavanje plovila za ribare

Nemogućnosti kupovine svježe ribe na otoku

Obustava ribolova u kanalu u periodu od 1.4. do 1.11. ograničava mogućnosti ribolovnog turizma

Nedovoljno razvijen ribolovni turizam Nepostojanje infrastrukture i logistike

za trženje ribe Nedostatak znanja i svijesti o

kvalitetnijem korištenju bogate ribolovne i pomorske tradicije otoka u turističke i gospodarske svrhe

Niska razina svijesti i znanja ribara u području mogućnosti financiranja razvoja putem razvojnih fondova

Manjak stručnog i educiranog kadra za provedbu EU projekata na razini otoka

Nedostatna svijest o vrijednosti, prednostima i mogućnostima tradicionalne mediteranske prehrane za

42

proizvodima Razvijena poljoprivreda i stočarstvo na

otoku Izvrsna kakvoća mora u bračkom

akvatoriju Bogatstvo prirodnih plaža sa svjetski

poznatom plažom Zlatni rat Postojanje funkcionalnog LAG-a Brač

zdravlje lokalnog stanovništva, kao i za razvoj nove visoko-vrijedne turističke ponude (zdravstveni turizam, gastroturizam, kulturni, ruralni i eko turizam itd.)

Problem neodgovarajućeg gospodarenja otpadom, te nedostatka pročistača otpadnih voda ugrožava vrijedne eko-sustave kao komparativne prednosti prostora

Složenost postojećeg teritorijalnog ustroja jedinica lokalne samouprave (7+1)

PRILIKE PRIJETNJE Razvoj inovativnih mreža distribucije i

prodaje svježe ribe u svijetu i RH, pa i na otoku koristeći i IKT rješenja i društvene mreže

Povećanje broja mjera u smjeru poticanja samozapošljavanja i zapošljavanja u sektoru poduzetništva uključivo ribarstva

Globalno podizanje razine svijesti o važnosti dugoročnog očuvanja mora i morskog ekosustava za život zajednice

Sve veća svijest stanovništva i turista o zdravoj prehrani

Uspostava funkcionalnog LAGUR-a Brač Europske i nacionalne politike i razvojni

fondovi potiču razvoj LAGUR-ova Sve veći interes mladih i stanovnika

diljem Europe za kvalitetan i zdrav život na otoku stvara priliku za njihov ostanak, povratak ili dolazak na Brač

Rizik od mogućeg porasta zagađenja mora zbog povećanja nautičkog i pomorskog prometa

Ubrzani razvoj nautičkog turizma i sve manji broj dostupnih vezova za ribare

Izumiranje tradicije zbog prevelikog usmjerenja na masovni turizam s dominacijom jednog proizvoda

Nastavak dugotrajnog i nekontroliranog izlova ribljeg fonda u otočkom akvatoriju

Odlazak mladih (nezaposlenih) dionika iz ribarskog gospodarskog sektora

Klimatske promjene Političke nestabilnosti i nedostatak

održive, na rezultate usmjerene politike na razini otoka

3. Opis ciljeva LRSR te integriranog i inovativnog karaktera LRSR uključujući jasne i mjerljive pokazatelje ostvarenja ili rezultata3.1. Vizija, ciljevi i prioriteti razvoja LAGUR-a

Temeljem podataka dobivenih tijekom analitičke faze, izrađen je prijedlog intervencijske logike LRSR LAGUR-a Brač, uključujući viziju te strateške ciljeve i prioritetne mjere razvoja područja LAGUR-a Brač koja se sastoji od vizije, strateških ciljeva i mjera koji nude rješenja za identificirane probleme područja, odgovaraju na razvojne potrebe te aktiviraju neiskorištene potencijale područja.

Vizija LAGUR Brač jest: „Otok kvalitetnog života, rada, razonode i odmora, razvijenog, inovativnog poduzetništva koje prepoznaje i održivo koristi svoje ljudske, društveno-gospodarske i prirodne resurse, a posebice more, obalu i bogatu ribarsku i pomorsku kulturu i

43

tradiciju zajedno sa svojim sve povezanijim i za suradnju otvorenim ribarima i ribarskim obiteljima, lokalnim zajednicama te globalnim društvom i gospodarstvom.“

STRATEŠKI CILJ PRIORITETNE MJERE

1. Povećanje profitabilnosti i konkurentnosti sektora ribarstva i marikulture

1.1. Stvaranje i promicanje dodatnih vrijednosti ribarskih i marikulturnih proizvoda i novih kanala njihovog plasmana

1.2. Poticanje inovativnih, održivih i sigurnosnih tehnologija i rješenja u ribarskoj i marikulturnoj infrastrukturi, opremi i poslovanju

2. Participativni i cjelovit razvoj lokalne zajednice valorizacijom i održivim korištenjem sveukupne resursne osnove

2.1. Očuvanje, valorizacija i promicanje materijalne i nematerijalne lokalne baštine temeljene na ribarstvu, maloj brodogradnji, marikulturi i životu uz more i na moru2.2. Poticanje društvenih, kulturnih, gospodarskih, obrazovnih, stručnih i drugih događanja i aktivnosti valorizacije, očuvanja, valorizacije i održivog korištenja resursne osnove društva, gospodarstva, okoliša, bioraznolikosti i prirodnih vrijednosti prostora2.3. Animacija i izgradnja kapaciteta dionika, vođenje, razvoj i promicanje LAGUR-a Brač

3. Diversifikacija gospodarske ponude područja LAGUR-a razvojem proizvoda i usluga temeljenih na ili komplementarnih ribarstvu, marikulturi i plavoj ekonomiji i inovacijama

3.1. Podrška dionika u stvaranju u novih sadržaja, infrastrukture, proizvoda i usluga u održivom turizmu posebnih interesa uključivo i ribolovnog, ronilačkog i drugih oblika održivog turizma

3.2. Razvoj novih proizvoda i usluga komplementarnih ribarstvu i marikulturi uključivo posebice onih temeljenih na plavoj ekonomiji i plavim inovacijama

Ova intervencijska logika, usklađena s prioritetima ZRP-a i mogućnostima OPPR za razdoblje 2014.-2020., ima za cilj dinamično i obuhvatno aktivirati sve razvojne potencijale prostora, uključivanjem svih ciljanih skupina, kako onih isključenih ili u potrebi, tako i onih s idejama, rješenjima i kapacitetima doprinosa razvoju, potičući međusektorsku suradnju, razvoj novih proizvoda i usluga, te posebice očuvanje postojećih i otvaranje novih radih mjesta.

3.2. Ciljevi, mjere i tipovi operacija LRSR za područja LAGUR-a temeljeni na mogućnostima OPPR 2014 – 2020U nastavku je iznesen tablični pregled strateških ciljeva, prioritetnih mjera te planiranih aktivnosti (tipova operacija) LRSR LAGUR-a Brač, temeljenih na konkretnim mogućnostima OPPR 2014.-2020. Za svaki strateški cilj određeni su Indikativni indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators), iskazani kroz broj stvorenih/sačuvanih radnih mjesta, te stvorenih poduzeća.

Opis kriterija odabira projektnih prijedloga za svaku prioritetnu mjeru priložen je u Dodatku 2. LRSR LAGUR-a Brač.

SC1 Povećanje profitabilnosti i konkurentnosti sektora ribarstva i marikulture

44

Obr

azlo

ženj

e ci

ljaStanovništvo LAGUR-a je posljedično geografskom smještaju na otoku, tradicionalno povezano s ribarskim i marikulturnim sektorom, međutim postojeći trendovi u ovom sektoru, kao i restrikcije u ulovu i uzgoju morskih organizama, ukazuju na njegovu sve slabiju ulogu i zastupljenost u lokalnoj zajednici. Svrha cilja je ekonomsko jačanje subjekata u ribarstvu i marikulturi na području LAGUR-a Brač, radi ostvarivanja konačnog cilja povećanog dohotka i konkurentnost, a time i održivosti dionika u ribarstvu i marikulturi, ali i drugih dionika u drugim sektorima (javnom, civilnom, znanstveno-istraživačkom, inovacijsko-tehnološkom, gospodarskom i sl.) relevantnih za ovaj sektor i njegov razvoja, a time i ostvarivanja sveukupnih dobrobiti svih uključenih te cijele lokalne zajednice. Također, svrha cilja je poticanje inovativnog pristupa razvoju ribarstvenog područja te poticanje korištenja znanja i sposobnosti kako bi se stvorila dodana vrijednost postojećim proizvodima i uslugama te stvorili novi proizvodi i usluge, smanjili troškovi i povećala isplativost proizvodnje te poboljšala ekonomska i ekološka održivost gospodarskih aktivnosti. Strateški cilj će se postići i promicanjem proizvoda i usluga, odnosno prehrane temeljene na proizvodima iz mora, skraćivanjem lanaca opskrbe ribom, razvojem inovacija i održivih tehnologija i rješenja u ribarstvu i marikulturi, te poticanjem energetske učinkovitosti u ribarstvu i marikulturi.

Indikativni indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators) na razini strateškog cilja LRSR (sukladno pokazateljima rezultata za

Prioritet Unije I, Specifičan cilj OPPR 1.)4.1 Stvorena radna mjesta

(novozaposleni) 4.2 Sačuvana radna mjesta 4.3 Stvoreni gospodarski subjekti

3 4 4

Izvor informacija Izvješća UT i LAGUR-a Brač

Prioritetna Mjera 1.1.Stvaranje i promicanje dodatnih vrijednosti ribarskih i marikulturnih proizvoda i novih kanala njihovog plasmana

Svrha ove mjere proizlazi iz nastojanja doprinosa kvaliteti, prepoznatljivosti i profitabilnosti ribarskih i marikulturnih proizvoda unapređenjem, stvaranjem i promicanjem njihove dodatne vrijednosti, čime bi se povećala mogućnost kvalitetnijeg plasmana, uz povećani omjer dobivenog i uloženog, a time i unaprijeđenu konkurentnost i profitabilnost ribarskog i marikulturnog sektora, uz kontinuiranu prilagodbu potrebama lokalnog, regionalnog, nacionalnog i globalnog tržišta za lokalnim proizvodima ribarstva svog područja. U tom smislu, potencijalne aktivnosti koje su prepoznate u konzultacijskom procesu s dionicima LAGUR-a Brač za postizanje mjere su:- izgradnja, rekonstrukcija, adaptacija, opremanje objekata za preradu ribarskih i marikulturnih proizvoda, kao što su soljenje, sušenje, mariniranje, dimljenje i sl., kao i za unapređenje postojećih prerađivačkih i drugih proizvodnih i pratećih kapaciteta, tehnologija i rješenja;- certificiranje i zaštita proizvoda ribarstva i marikulture;- marketinške aktivnosti proizvoda ribarstva i marikulture;- dizajn te nabavka ambalaže proizvoda ribarstva i marikulture;- nabava/opremanje mobilnih i montažnih objekata za prodaju ribe, ribljih i marikulturnih proizvoda;- izgradnja, rekonstrukcija, adaptacija, opremanje lokalnih ribarnica;- izgradnja i opremanje objekata za pakiranje i skladištenje ribe i marikulturnih proizvoda te zadovoljavanje higijenskih uvjeta;

45

- poticanje suradnje i razmjene u razvoju i pokretanju novih samostalnih, a posebice zajedničkih poduzetničkih inicijativa, lanaca vrijednosti (npr. zajedničkih proizvoda), inovacija, te svih oblika partnerstva i udruživanja u sektoru ribarstva i marikulture kako bi se povećala isplativost/profitabilnost, a time i konkurentnost i održivost svih dionika u sektoru uključivo kroz ekonomiju obujma, brendiranje, nastup na novim tržištima s istim proizvodima, na istim tržištima s novim proizvodima, unapređenje tržišne segmentacije/diferencijacije i sl.;- unaprjeđenje zakonskih i regulativnih okvira na nacionalnoj, županijskim i lokalnim razinama na način da se omogući kvalitetniji razvoj i održivost ribarstva i marikulture, povećana konkurentnost te olakšavanje izravnog plasmana svježe ribe.

Odgovorni za provedbu prioritetne Mjere (aktivnosti)

LAGUR Brač, potporne organizacije i ustanove u javnom, privatnom i/ili civilnom sektoru, privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim skupinama odnosno korisnicima – nositeljima projekata, nositelj projekta

Ciljani korisnici

Gospodarski subjekti u ribarstvu i marikulturi, uključivo i samozaposleni u ribarstvu, zadruge, klasteri, ostali gospodarski, znanstveno-istraživački i razvojni subjekti izvan ribarstva i marikulture, jedinice lokalne samouprave, javne ustanove u vlasništvu JLS-ova, turističke zajednice, ostale javno-privatne i javno-civilne organizacijske jedinice, organizacije civilnog društva (udruge) i sl.

Kriteriji prihvatljivosti Prihvatljive su sve aktivnosti koje doprinose ostvarenju cilja LRSR izuzev onih koje uključuju troškove sukladne Članku 11. Uredbe (EU) 508/2014.

Potpora

Intenzitet potpore: 50% prihvatljivih troškova (do 100% ukoliko se projektom ostvaruje javni interes, zajednički interes i/ili zajednički korisnik i/ili inovativna značajka od javne koristi na lokalnoj razini)

Maksimalni iznos potpore po projektu 100.000,00 EURMjerljivi pokazatelji ostvarenja (isporuke, outputi) mjere do 2019./2023.

Pokazatelj ostvarenja Međuevaluacija 2019. / broj

Ciljana vrijednost 2023. / broj

Predstavnici javne interesne skupine kojima je pružena potpora 1 2

Predstavnici interesne skupine civilnog društva kojima je pružena potpora 1 1

Predstavnici gospodarske interesne skupine kojima je pružena potpora 1 2

Financijski podržani projekti za realizaciju ove Mjere (ukupno, svi) 2 5

Financijski podržani projekti partnera unutar jedne (pojedinačne) interesne skupine

1 3

Financijski podržani projekti partnera iz javne i privatne interesne skupine 0 1

Financijski podržani projekti partnera iz tri pojedinačne interesne skupine 0 1

Mjerljivi pokazatelji očekivanih rezultata mjere do 2019./2023.Pokazatelj ostvarenja Međuevaluacija 2019. / Ciljana vrijednost

46

broj 2023. / brojStvorena radna mjesta (novozaposleni) 0 1Sačuvana radna mjesta 1 2Stvoreni gospodarski subjekti 1 2Subjekti koji su usvojili ili poboljšali sustav upravljanja okolišem 4 5

Subjekti koji su usvojili ili poboljšali sustav jednakosti / jednakih mogućnosti 3 5

Prioritetna Mjera 1.2.Poticanje inovativnih održivih i sigurnih tehnologija i rješenja u ribarskoj i marikulturnoj infrastrukturi, opremi i poslovanju

Svrha ove mjere je potpora uvođenju novih održivijih i sigurnijih rješenja i tehnologija u proizvodne i poslovne procese, uključivo i za potrebe inovativnih ekoloških proizvoda, usluga, procesa i kanala promocije, distribucije i prodaje koje će rezultirati unapređenjem poslovanja i sektora kao cjeline. Ovo podrazumijeva unapređenje postojeće, odnosno uspostavom male ribarske infrastrukture, opreme i poslovanja ribarskog sektora u segmentu ekoloških standarda, čime će se postići povećana prepoznatljivost i ugled sektora, a izravno ili neizravno održivost poslovanja poduzetnika u području ribarstva i marikulture. Potencijalne aktivnosti koje su prepoznate u konzultacijskom procesu s dionicima LAGUR-a Brač za postizanje mjere su:- uvođenje novih ekološki prihvatljivih tehnologija i rješenja u proizvodne i poslovne procese ribarstva i marikulture, korištenje ekoloških sirovina i materijala, prevencija i/ili smanjenje nastanka otpada, ponovna uporaba, recikliranje, smanjenje potrošnje vode i energenata, pročišćavanje i recikliranje otpadnih voda i sl.;- osmišljavanje, razvoj i plasman novih/inovativnih ekoloških ribarskih i marikulturnih proizvoda i usluga uključivo od faze istraživanja i razvoja, testiranja do certificiranja i komercijalizacije, promocije i prodaje novih ekoloških proizvoda i usluga u sektoru ribarstva i marikulture, uključivo i podrška povezivanju ekoloških inovatora, ekoloških dobavljača i prodajnih lanaca i ribara, stručna podrška, poslovno mentorstvo, izrada poslovnih planova i/ili studija izvedivosti s analizama troškova i koristi za infrastrukturna ulaganja u području održivih, ekoloških ili sigurnosnih ulaganja;- razvoj i testiranje novih održivih tehnologija u promociji, distribuciji, posredovanju ili direktnoj prodaji ribe, ribljih i marikulturnih proizvoda, kao što su e-trgovina, mobilne aplikacije i sl. s ciljem skraćivanja lanaca opskrbe i smanjenja ekološkog otiska gospodarskih aktivnosti;- unapređenje sigurnosti ribara i pomoraca kroz edukacije lokalnih sigurnosnih služba, razvoj postojećih i stvaranje novih službi, sustava i rješenja za akcije spašavanja ribara i pomoraca te sprečavanja potencijalnih nesreća na moru, uključivo i kroz nabavu opreme za prevenciju, akcije spašavanja i druge intervencije u slučaju potencijalnih nesreća na moru, ili opremanje ribarskih brodova sigurnosnom opremom i sl.;- informativno-edukacijske i druge aktivnosti vezane uz izgradnju kapaciteta lokalnih dionika za unapređenje održivosti, sigurnosti, zaštite prirode, okoliša i ljudskih života, te prednosti i mogućnosti koje proizlaze iz ekoloških proizvoda i usluga.


LAGUR Brač, potporne organizacije i ustanove u javnom, privatnom i/ili civilnom sektoru, privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim skupinama odnosno korisnicima – nositeljima projekata, nositelji projekta

Ciljani korisnici Gospodarski subjekti u ribarstvu i marikulturi, uključivo i

47

samozaposleni u ribarstvu, zadruge, klasteri, ostali gospodarski, znanstveno-istraživački i razvojni subjekti izvan ribarstva i marikulture, jedinice lokalne samouprave, javne ustanove u vlasništvu JLS-ova, turističke zajednice, ostale javno-privatne i javno-civilne organizacijske jedinice, organizacije civilnog društva (udruge), obalna straža, dobrovoljna vatrogasna društva, HGSS i ostale sigurnosne službe

Kriteriji prihvatljivosti Prihvatljive su sve aktivnosti koje doprinose ostvarenju cilja LRSR izuzev onih koje uključuju troškove sukladne Članku 11. Uredbe (EU) 508/2014.

Potpora









Financijski podržani projekti partnera unutar jedne (pojedinačne) interesne skupine

2 3



Mjerljivi pokazatelji očekivanih rezultata mjere do 2019./2023.

Pokazatelj ostvarenja Međuevaluacija 2019./broj

Ciljana vrijednost 2023./broj

Stvorena radna mjesta (novozaposleni) 1 2Sačuvana radna mjesta 1 2Stvoreni gospodarski subjekti 1 2Subjekti koji su usvojili ili poboljšali sustav upravljanja okolišem 3 5


SC2 Participativni i cjelovit razvoj lokalne zajednice valorizacijom i održivim korištenjem sveukupne resursne osnove

48

Obr

azlo

ženj

e ci

ljaPodručje LAGUR-a Brača, iako pripada iznadprosječno razvijenim prostorima RH (prosječni indeks razvijenosti 109,5), karakterizira nerazmjer u pogledu cjelokupne resursne osnove koju posjeduje otok te njegovog trenutnog općeg socio-ekonomskog razvojnog dostignuća, koje se očituje u nepovoljnim socio-demografskim obilježjima otoka. Također, opći društveno-gospodarski trendovi, ukazuju na nedovoljno održiv način gospodarenja otočnim teritorijem i akvatorijem, kao i cjelokupnom društvenom te prirodnom resursnom osnovom što dugoročno dovodi u pitanje ukupna društveno-gospodarska razvojna nastojanja.Svrha strateškog cilja je djelovati prema gradnji i jačanju kapaciteta LAGUR-a Brač kao nositelja integriranog, dugoročno održivog i na sinergijskim interesima utemeljenog međusektorskog razvoja lokalnih zajednica, prije svega poticanjem inicijativa pametne, održive i uključive društveno-gospodarske valorizacije i aktivacije resursne osnove. Strateški cilj će se postići djelovanjem prema revitalizaciji lokalne baštine temeljene na ribarstvu, maloj brodogradnji i marikulturi, poticanju manifestacija i lokalnih događanja vezanih uz maritimnu baštinu, dodjeljivanjem potpora aktivnostima zaštite okoliša, bioraznolikosti i očuvanja prirodne resursne osnove, pružanjem podrške razvoju i osuvremenjivanju tematske javne i privatne infrastrukture, odnosno promicanju unutarsektorske te međusektorske suradnje.


Prioritet Unije I, Specifičan cilj OPPR 1.)4.1 Stvorena radna mjesta

(novozaposleni)4.2 Sačuvana radna mjesta 4.3 Stvoreni gospodarski

subjekti

3 5 0


Prioritetna Mjera 2.1.Očuvanje, valorizacija i promicanje materijalne i nematerijalne lokalne baštine temeljene na ribarstvu, maloj brodogradnji, marikulturi i životu uz more i na moru

Namjena ove mjere je doprinijeti održivom korištenju i promicanju lokalne ribarske, marikulturne i maritimne kulturne baštine i tradicije, kako kod lokalnog stanovništva, tako i kod posjetitelja otoka Brača. Potencijalne aktivnosti koje su prepoznate u konzultacijskom procesu s dionicima LAGUR-a Brač za realizaciju ciljeva ove mjere su:- izgradnja i/ili rekonstrukcija i/ili uređenje i/ili opremanje muzeja, tematskih i/ili edukativnih i/ili interpretacijskih/multimedijalnih centara i/ili javne turističke infrastrukture povezane s baštinom temeljenom na ribarstvu, maloj brodogradnji, marikulturi i životu uz more i na moru, kao što su poučne/tematske staze ili parkovi, vidikovci, plaže i sl.;- izgradnja, rekonstrukcija, uređenje i opremanje tradicijskih brodova ili njihovih replika, ribolovnih alata i sl.- informacijsko-edukacijske, promotivne i sl. aktivnosti promicanja materijalne i nematerijalne lokalne baštine temeljene na ribarstvu, maloj brodogradnji, marikulturi i životu uz more i na moru, kao što su izrada video, audio i tiskanih materijala, radionice pripreme ribljih proizvoda i jela za djecu, mlade, mlade obitelji, građanstvo, posjetitelje i s.- istraživanja, mapiranja, valorizacija, predstavljanje i promocija rezultata istraživanja lokalne materijalne i nematerijalne baštine temeljene na ribarstvu, maloj brodogradnji, marikulturi i životu uz more i na moru i sl.Odgovorni za provedbu

LAGUR Brač, potporne organizacije i ustanove u javnom, privatnom i/ili civilnom sektoru, privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje

49

prioritetne Mjere (aktivnosti)

će pružiti potporu ciljanim skupinama odnosno korisnicima – nositeljima projekata, nositelj projekta

Ciljani korisnici

Jedinice lokalne samouprave, javne ustanove u vlasništvu JLS-ova, turističke zajednice, odgojno-obrazovne i znanstveno-istraživačke ustanove, organizacije civilnog društva (udruge), zadruge, klasteri, MSP-ovi i samozaposleni u ribarstvu i marikulturi, ostali gospodarski subjekti izvan ribarstva i marikulture, javno-privatna partnerstva i sl.

Kriteriji prihvatljivosti

Prihvatljive su sve aktivnosti koje doprinose ostvarenju cilja LRSR izuzev onih koje uključuju troškove sukladne Članku 11. Uredbe (EU) 508/2014.

Potpora









Financijski podržani projekti partnera unutar jedne (pojedinačne) interesne skupine 2 4








Prioritetna Mjera 2.2.

Poticanje društvenih, kulturnih, gospodarskih, obrazovnih, stručnih i drugih sadržaja, događanja i aktivnosti valorizacije, očuvanja i održivog korištenja resursne osnove društva, gospodarstva, okoliša, bioraznolikosti i prirodnih vrijednosti prostora

Cilj mjere je provedbom predviđenih aktivnosti doprinijeti održivijem razvoju lokalne zajednice, aktivacijom i korištenjem sveukupne resursne osnove, uključujući društvene, gospodarske i okolišne, kako bi se postiglo zadržavanje stanovništva na otoku i time ublažili

50

postojeći depopulacijski procesi te podigla razina kvalitete života. Ovo se planira postići kroz različite programe promicanja svijesti, znanja i kompetencija, povezivanja ljudi, inicijativa i zajednica, te razvoj i provedbu programa i projekata usmjerenih ili usklađenih s ostvarenjem ovih ciljeva. Potencijalne aktivnosti koje su prepoznate u konzultacijskom procesu s dionicima LAGUR-a Brač za postizanje ciljeva mjere su:- organizacija i suorganizacija društvenih, kulturnih, gospodarskih, obrazovnih, stručnih

događanja i skupova različite tematike, s ciljem valorizacije, očuvanja i održivog korištenja resursne osnove društva, gospodarstva, okoliša, bioraznolikosti i prirodnih vrijednosti prostora,

- informativni, odgojno-obrazovni, uključivo i neformalni, ali i formalni programi osposobljavanja i usavršavanja različitih dobnih skupina o prirodnoj, kulturnoj i društvenoj baštini i vrijednostima prostora, održivom gospodarenju otpadom, mediteranskoj prehrani i sl. znanjima, vještinama i kompetencijama ključnim za održivi razvoj lokalne zajednice

- podrška osmišljavanju, razvoju i provedbi društvenih, gospodarskih, razvojnih, ekoloških i drugih programa, projekata, ulaganja i aktivnosti koji doprinose ostvarenju ciljeva unapređenja održivog razvoja lokalnih zajednica u području djelovanja LAGUR Brač kroz sustavno ulaganje u ljudski, socijalni, kulturni, prirodni i drugi kapital prostora.



Ciljani korisnici

Jedinice lokalne samouprave, javne ustanove u vlasništvu JLS-ova, turističke zajednice, odgojno-obrazovne i znanstveno-istraživačke ustanove, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima Splitsko-dalmatinske županije,

Organizacije civilnog društva (udruge), zadruge, klasteri, samozaposleni, gospodarski subjekti u svim sektorima i sl.



Potpora










Financijski podržani projekti partnera iz javne i 1 2

51

privatne interesne skupineFinancijski podržani projekti partnera iz tri pojedinačne interesne skupine 1 2






Prioritetna mjera 2.3. Animacija i izgradnja kapaciteta dionika, vođenje, razvoj i promicanje LAGUR-a Brač

Svrha ove mjere je potaći održivost djelovanja i daljnji razvoj LAGUR-a Brač kao ključnog tijela za koordinaciju i provedbu svih mjera, odnosno ostvarenje svih ciljeva LRSR-a. Aktivnosti LAGUR-a zahtijevaju sustavno ulaganje u izgradnju kapaciteta svih dionika (osoblja, članova, korisnika) LAGUR-a, odnosno pokriće svih ključnih troškova rada čime se u konačnici omogućuje poticanje daljnjeg socio-ekonomskog razvoja područja, a njihovim povezivanjem s gospodarskim sektorom stvara se jaka multisektorska razvojna platforma. Za provedbu LRSR te rad i jačanje kapaciteta LAGUR-a Brač potrebno je osigurati sredstava za troškove rada, osoblja, za osposobljavanje, edukaciju i usavršavanje, za publicitet i vidljivost djelovanja, za suradnju i umrežavanje s drugim razvojnim organizacijama, za potporu potencijalnim korisnicima u razvoju operacija i pripremi zahtjeva za potporu, te za sudjelovanje u upravljanju lokalnim razvojem.



Ciljani korisnici LAGUR BračKriteriji prihvatljivosti


Potpora 100% prihvatljivih troškovaMjerljivi pokazatelji ostvarenja (isporuke, outputi) mjere do 2019./2023.



Inicijative/projekti kojima je pružena potpora (u pripremi razvojnih projekata) 25 30

Financijski podržani projekti za realizaciju (ukupno, svi) 20 25

Organizirane animacijske aktivnosti 20 40Mjerljivi pokazatelji očekivanih rezultata mjere do 2019./2023.



Stvorena radna mjesta (novozaposleni) 2 2Sačuvana radna mjesta 1 1

52

Stvoreni gospodarski subjekti 0 0Pravne i fizičke osobe kojima je pružena potpora (u pripremi razvojnih projekata) 20 40

Pravne i fizičke osobe uključene u financijski podržane projekte 20 40

Sudionici u animacijskim aktivnostima 70 120

SC3 Diversifikacija gospodarske ponude područja LAGUR-a razvojem proizvoda i usluga temeljenih na ili komplementarnih ribarstvu, marikulturi i plavoj ekonomiji i inovacijama

Obr

azlo

ženj

e ci

lja

Područje LAGUR-a Brač karakterizira relativno niska razina održivosti ribarskih i akvakulturnih aktivnosti što je posljedica usmjerenosti na uski skup tradicionalnih aktivnosti, proizvoda i usluga. To dovodi do opadanja ekonomske snage subjekata u ribarstvu i akvakulturi, s jedne strane, odnosno do neiskorištenosti ukupnih društveno-gospodarskih potencijala prostora, s druge strane. Nadalje, u gospodarskom je pogledu, ovo područje uglavnom usmjereno na turizam i ugostiteljstvo, međutim njihovo je obilježje izrazita prostorna i vremenska koncentracija, koja se očituje u izraženoj sezonalnosti dolazaka i noćenja gostiju, te koncentraciji turističkog prometa u dva glavna otočna centra. Istodobno, ostali prostori otoka nisu u dostatnoj mjeri iskoristili svoje turističke potencijale. Svrha strateškog cilja je iskoristiti obilježja i komparativne prednosti područja kroz stvaranje novih vrijednih turističkih, ali i drugih novih sadržaja, proizvoda i aktivnosti komplementarnih ribarstvu i marikulturi s posebnim naglaskom na održivi cjelogodišnji turizam posebnih interesa, plavu ekonomiju, plave inovacije i slične djelatnosti koje mogu doprinijeti povećanju prihoda i unapređenju ukupnih ekonomskih učinaka lokalnih poduzetnika i gospodarstva u cjelini. Planirana ulaganja će direktno proširiti gospodarsku, odnosno turističku ponudu, doprinijeti smanjenju ovisnosti ribarskih i marikulturnih djelatnosti o tradicionalnim vrstama djelatnosti, što će indirektno očuvati okoliš i stvoriti preduvjete za stvaranje profita na temelju novih proizvoda i usluga. Strateški cilj će se postići poticanjem novih gospodarskih djelatnosti dionika u ribarstvu i marikulturi, ali i drugih dionika u razvoju komplementarnih turističkih i ugostiteljskih sadržaja, male turističke infrastrukture i usluga povezanih s ribarstvom i maritimnom baštinom lokalne zajednice, pružanjem podrške novim poduzetničkim idejama, novim proizvodima i uslugama, uključivo i kroz suradnju i umrežavanje ribarskih i marikulturnih subjekata s drugim dionicima znanosti, istraživanja, razvoja, gospodarstva, struke plave ekonomije, plavih inovacija, turističko-ugostiteljskog i drugih komplementarnih gospodarskih sektora.


Prioritet Unije I, Specifičan cilj OPPR 1.)4.1 Stvorena radna

mjesta (novozaposleni) 4.2 Sačuvana radna mjesta 4.3 Stvoreni gospodarski subjekti

0 2 3


Prioritetna Mjera 3.1.Podrška dionika u stvaranju u novih sadržaja, infrastrukture, proizvoda i usluga u održivom turizmu

53

posebnih interesa uključivo i ribolovnog, ronilačkog i drugih oblika održivog turizma

Namjera mjere je ojačati postojeću te pridonijeti uspostavi nove međusektorske i međuteritorijalne suradnje dionika u ribarstvu te s ostalim relevantnim razvojnim dionicima lokalne, regionalne i nacionalne razine, koji svojim međusobnim sinergijskim djelovanjem mogu ostvariti poboljšano djelovanje u poslovanju, novim sadržajima i radnim mjestima. Potencijalne aktivnosti koje su prepoznate u konzultacijskom procesu s dionicima LAGUR-a Brač za postizanje mjere su:- podrška pojedinačnim i zajedničkim ulaganjima u razvoj proizvoda i usluga ribolovnog, ronilačkog i drugih oblika turizma temeljenog na načelima održivog cjelogodišnjeg turizma posebnih interesa;- uspostava i održavanje suradnje s drugim nacionalnim i inozemnim ribarskim zajednicama te relevantnim lokalnim /regionalnim /nacionalnim donositeljima odluka, razvojnim dionicima i ostalim zainteresiranim subjektima za suradnju u uspostavi novih sadržaja, infrastrukture, proizvoda i usluga u turizmu i pratećim djelatnostima;- uspostava novih te pomoć u poslovanju postojećim ribarskim zadrugama, udruženjima ribara/poduzetnika u ribarstvu i marikulturi, klasterima proizvođača u razvoju nove zajedničke turističke ponude, odnosno razvoju, brendiranju i promociji destinacije kao destinacije održivog ribolovnog, ronilačkog, obrazovnog, istraživačkog, ekološkog i drugih oblika održivog turizma;- organizacija tematskih skupova, sajmova, studijskih putovanja i poslovnih susreta na području LAGUR-a i izvan njega, uključivo i u inozemstvu s ciljem razmjene poslovnih ideja i praksa te proizvoda i usluga održivog ribolovnog, ronilačkog, obrazovnog, istraživačkog, ekološkog i drugih oblika održivog turizma;- uspostava suradnje sa znanstveno-istraživačkim i odgojno-obrazovnim institucijama, uključujući nacionalne i inozemne institute, sveučilišta i fakultete, osnovne, srednje škole i vrtiće;- razvoj programa povezivanja i umrežavanja privrednih subjekata u ribarstvu i marikulturi i krajnjih korisnika, uključujući turističke subjekte (restorani, hoteli, iznajmljivači, turističke agencije, itd.).Odgovorni za provedbu prioritetne Mjere (aktivnosti)


Ciljani korisnici

Samozaposleni u ribarstvu, gospodarski subjekti u ribarstvu i marikulturi, ostali gospodarski subjekti izvan ribarstva i marikulture

Jedinice lokalne samouprave, javne ustanove u vlasništvu JLS-ova, turističke zajednice, odgojno-obrazovne i znanstveno-istraživačke ustanove, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima Splitsko-dalmatinske županije, ostale javno-privatne i javno-civilne organizacijske jedinice

Organizacije civilnog društva (udruge), zadruge, klasteri, proizvođačke organizacije i sl. formalni i neformalni oblici udruživanja



Potpora Intenzitet potpore: 50% prihvatljivih troškova (do 100% ukoliko se

54

projektom ostvaruje javni interes, zajednički interes i/ili zajednički korisnik i/ili inovativna značajka od javne koristi na lokalnoj razini)
















Prioritetna Mjera 3.2.Razvoj novih proizvoda i usluga komplementarnih ribarstvu i marikulturi uključivo posebice onih temeljenih na plavoj ekonomiji i plavim inovacijama

Cilj mjere je ulaganjima u proizvode, usluge i inovacije povezane s ekonomijom temeljenoj na prirodni, doprinijeti diversifikaciji gospodarske, ujedno i turističke slike otoka. Potencijalne aktivnosti koje su prepoznate u konzultacijskom procesu s dionicima LAGUR-a Brač za postizanje mjere su:- ulaganja u nove proizvode i usluge koji doprinose diversifikaciji i održivosti postojećih gospodarskih subjekata u ribarstvu i marikulturi pri tome osiguravajući dugoročnu održivost njihovih temeljnih djelatnosti u ribarstvu i marikulturi;

- podrška pojedinačnih projekata u plavoj ekonomiji i plavim inovacijama, odnosno inovacijama u stvaranju novih sadržaja, infrastrukture, proizvoda i usluga, uključivo i selektivnih oblika održivog turizma povezanih s morem, priobaljem, ribarskim, marikulturnim i maritimnim djelatnostima;

- ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsko certificiranje, vezano za proizvodnju i poslovanje ribarskih i marikulturnih obrta i industrije;

- izrada studija, elaborata održivog upravljanja morem i obalnom zonom te razvoja inovacija u ribarstvu, marikulturi i pomorskom sektoru;

55

- razvoj inovativnih rješenja korištenja lokalnih resursa, uključujući desalinizaciju vode i sl.



Ciljani korisnici

Samozaposleni u ribarstvu, gospodarski subjekti u ribarstvu i marikulturi, ostali gospodarski subjekti izvan ribarstva i marikulture

Jedinice lokalne samouprave, javne ustanove u vlasništvu JLS-ova, turističke zajednice, odgojno-obrazovne i znanstveno-istraživačke ustanove, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima Splitsko-dalmatinske županije, ostale javno-privatne i javno-civilne organizacijske jedinice

Organizacije civilnog društva (udruge), zadruge, klasteri, proizvođačke organizacije i sl. formalni i neformalni oblici udruživanja



Potpora Intenzitet potpore: 50% prihvatljivih troškova (do 100% ukoliko se projektom ostvaruje javni interes, zajednički interes i/ili zajednički korisnik i/ili inovativna značajka od javne koristi na lokalnoj razini)
















56

3.3. Opis odabira projekata na razini LAGUR-aProceduralni postupak odabira projekata na razinu LAGUR-a, obuhvaća sedam ključnih koraka, sukladno dobroj praksi, zakonskim i programskim aktima RH i EU, a posebice sukladno LEADER načelima i preporukama:

1. Definiranje općih uvjeta prihvatljivosti projekata temeljem planirane LRSR te sukladno prihvatljivosti troškova definiranih Člankom 11. Uredbe (EU) 508/2014. Ona obuhvaća konačno definiranje ciljanih korisnika, detaljan opis mjera, prihvatljivih aktivnosti, uvjeta prihvatljivosti, prihvatljivih i neprihvatljivih troškova, prihvatljivih prijavitelja i intenziteta potpore, s kriterijima rangiranja.

Temeljem usvojenog programa mjera LRSR-a LAGUR Brač, Ured LAGUR-a izrađuje, a UO LAGUR-a usvaja Plan objave javnih poziva na godišnjoj razini, Pravilnik o odabiru i kriterijima odabira projekata te Poslovnik rada Povjerenstva za odabir projekata. Plan objave će biti dostupan na stranicama LAGUR Brač i najmanje jedinice lokalne samouprave u kojoj ima sjedište (Grad Supetar) kako bi se svim zainteresiranima omogućila pravodobna priprema za sudjelovanje u natječaju za svaku pojedinu godinu provedbe LRSR.

2. Priprema natječajne dokumentacije za objavu javnog poziva koja obuhvaća pripremu tehničke dokumentacije za objavu javnog poziva – tekst natječaja, upute za prijavitelje, prijavne obrasce i svu prateću dokumentaciju. Pripremljeni obrasci objavit će se na internetskim stranicama ureda LAGUR-a te web stranicama članova, kako bi bili što dostupniji širokoj javnosti u elektronskoj verziji.

Sadržaj javnog poziva obuhvaća: - Informacija o javnom pozivu s brojem, nazivom i programskim okvirom javnog poziva, datumom objave i zatvaranja, kontakt podacima LAGUR Brač, prihvatljivim korisnicima, područjima i drugim uvjetima potpore, raspoloživim sredstvima za specifični javni poziv te adresom na kojoj se mogu naći svi potrebni dokumenti za prijavu; - Upute za prijavitelje s detaljnim informacija o uvjetima, rokovima i načinu prijave, dostave dokumentacije te provedbe operacije, kriterijima i postupcima odabira, te financijskim i administrativnim odredbama; - Prijavni obrasci za narativni i financijski dio prijave.

Objava javnog poziva LAGUR-a za prijavu projektnih prijedloga u okviru provedbe LRSR koji je objavljuje sukladno godišnjem akcijskom planu provedbe LRSR u tekućoj godini. Godišnji akcijski plan za javnu objavu, odobrava Skupština LAGUR-a. Nakon odobrenja, isti se objavljuje objavljen na web stranicama LAGUR-a te se javnost izvješćuje preko tiskanih i drugih medija na lokalnoj i regionalnoj razini.

3. Uspostava Povjerenstva za odabir projektnih prijedloga Ovo tijelo u sastavu od pet (5) članova imenuje Upravni odbor LAGUR-a Brač. Svi članovi Povjerenstva potpisuju Izjavu o neovisnosti/nepristranosti kojom se obvezuju izuzeti iz svake procjene projektnog prijedloga ukoliko postoji sukob interesa. U sjednici Povjerenstva sudjeluju tri člana kao ocjenjivači dok su dva u pričuvi u slučaju pojave sukoba interesa. Ukoliko se članovi povjerenstva propuste sami izuzeti po otvaranju prijave gdje postoji sukob interesa, te ukoliko se sukob interesa otkrije tijekom ili nakon postupka ocjenjivanja, član Povjerenstva se trajno isključuje iz rada Povjerenstva, a umjesto njega uključuje se njegov zamjenik. Ukoliko je prijavitelj projekta sam LAGUR, onda će postupak ocjenjivanja provoditi vanjski ugovoreni

57

stručnjaci. Otvaranje, provjera i ocjena prijava odvija se na sjednici Povjerenstva koja nije javna u roku od najviše petnaest (15) dana od zatvaranja javnog poziva. Na sjednici se vodi Zapisnik o radu Povjerenstva.

4. Administrativna provjera podrazumijeva provjeru administrativnih uvjeta prihvatljivosti projektnog prijedloga koji uključuju cjelovitost i ispravnost dostavljene prijavne dokumentacije, pravodobnost dostave prijavne dokumentacije (unutar definiranih rokova), prihvatljivost prijavitelja, predložene operacije, troškova i intenziteta potpore.

5. Procjena kvalitete i rangiranje prijavljenih projekata temelje se na kriterijima procjene koji su definirani u samom javnom pozivu, odnosno uputama za prijavitelje. Popis kriterija za ocjenjivanje dio je Pravilnika rada Povjerenstva za procjenu i odabir, a koji su definirani u Dodatku 2 Strategije. U slučaju da 2 ili više projektnih prijedloga imaju jednak broj bodova, primjenjuje se načelo prvenstva predaje projektnog prijedloga na natječaj. Sukladno definiranim kriterijima, članovi Povjerenstva samostalno i neovisno ispunjavaju Obrazac za ocjenu projektnih prijedloga. Ocjene se zbrajaju te unose u zbirni Obrazac za ocjenu projektnih prijedloga. Rezultati postupka iznose se u Zapisniku koji se dostavlja Ured LAG-a koji temeljem toga izrađuje rang listu sa svim prijavama koje su zadovoljile uvjete, kao i listu onih koji nisu prošli bodovni prag ili administrativnu provjeru.

6. Rang lista dostavlja se na konačno usvajanje Upravnom odboru LAGUR-a i donošenje Odluke o prihvaćanju ili neprihvaćanju projektnog prijedloga. Ukoliko je član Upravnog odbora u sukobu interesa, on se izuzima od sudjelovanja u diskusiji i glasovanju po tom natječaju. Sve Odluke podložne su žalbenom postupku koji mora biti utemeljen na argumentima i temeljem kojeg prijavitelj može dobiti uvid u Zbirni obrazac za ocjenu. O žalbi odlučuje Upravni odbor LAGUR-a Brač.

7. Komunikacija s Upravljačkim tijelom do potpisivanja ugovora o financiranju, obuhvaća dostavu cjelokupne dokumentacije o procesu odabira projekata od strane LAGUR-a Upravljačkom tijelu, u roku od najkasnije 30 dana, u svrhu završne provjere prihvatljivosti prije odobrenja. UT nakon provedene provjere obavještava LAGUR koji izvješćuje nositelja projekta/projektne partnere, te sama provedba može započeti nakon donošenja odluke o odobrenju od strane Upravljačkog tijela.

3.4. Opis inovativnog i integriranog karaktera LRSRLRSR LAGUR-a Brač, razaznavši specifičnosti prostora kao cjeline, izrađena je primjenom ključnih načela LEADER pristupa, tako što razvojne procese usmjerava odozdo prema gore, pri čemu potiče primjenu načela društvenih inovacija u stvaranju lokalnih odgovora na lokalne potrebe, ali i integrirajući kapacitete lokalne zajednice s kapacitetima šireg okruženja, uključivo i do globalne razine. Drugim riječima, LRSR uvijek polazi od razvojnih potreba i razmišljanja ljudi i svih dionika otoka Brača, ali i njegovih posjetitelja, ali i od ideje da odgovor na te iste potrebe može doći korištenjem svih raspoloživih resursa prostora, ali i šireg okruženja sinergijom interesa svih relevantnih dionika: stanovnika, predstavnika javnog, gospodarskog i civilnog sektora, posjetitelja, znanstvenika i stručnjaka, inovatora i svih ostalih zainteresiranih za pojedino područje djelovanja, odnosno sve one koji mogu doprinijeti stvaranju održivih rješenja za prioritetne identificirane probleme i razvojne potrebe. Nadalje, ciljevi, odnosno pripadajuće mjere (aktivnosti) LRSR su međusobno usklađeni, čime se promiče integrirani i višesektorski pristup te se promiče i potiče umrežavanje i suradnja svih dionika na više razina. U širem smislu, inovativan karakter LRSR se vidi u samoj

58

primjeni multisektorskog pristupa jer su predstavnici različitih sektora s područja LAGUR-a Brač predložili mjere koje na njima specifičan način odgovaraju na specifične potrebe prelaskom granica uskih pojedinačnih interesa kako unutar sektora, tako i posebice među različitim sektorima prepoznajući koristi koje proizlaze upravo iz suradnje i sinergije što je samo po sebi odraz inovativnosti i integriranosti pristupa. I na kraju, ali nipošto najmanje važno, LRSR LAGUR Brač je u naravi utemeljena na integraciji horizontalnih politika i ciljeva EU u sve projekte i programe kroz sustav kriterija za odabir projekata na razini svih mjera i tipova operacija. LRSR LAGUR-a Brač će tako cjelovito i održivo doprinositi ispunjavanju horizontalnih ciljeva politika u područjima koja se odnose na zaštitu okoliša, ublažavanje klimatskih promjena, zapošljavanje, uključivanja skupina u nepovoljnom položaju, ravnopravnost spolova, zabranu diskriminacije, odnosno omogućavanju jednakih mogućnosti svim skupinama društva. i smanjenja depopulacije otočnog stanovništva. Ova nastojanja će se primjenjivati na razini sva tri prioritetna cilja te posebice kroz inovacijske projekte suradnje.

Poticanje inovacijaInovativnost je duboko ukorijenjena u LRSR LAGUR Brač te se na neizravan način provlači kroz sve mjere jer potiče nove, a posebice inovativne proizvode, usluge, aktivnosti, projekte, programe i sadržaje. Stoga, inovativnost je i jedan od kriterija procjene i odabira projekata na razini svih mjera i operacija LRSR. Shodno tomu, poticanje inovacija omogućuje veći broj bodova projektima koji doprinose uvođenje istih u ribarstvenom području. Pri tome je važno naglasiti da se inovativni pristup ili tehnologija mogu razmatrati na razini samog poduzetnika ili drugog subjekta (inovacija u vlastitom poslovanju, uvođenje inovativne tehnologije, proizvoda ili usluge koji do sada taj subjekt nije koristio), u svom području djelovanja (inovacija u geografskom području u kojem djeluje, npr. na području svoje lokalne zajednice ili LAGUR Brač), kao i sektorske ili globalne inovacije, čime se potiče inovativno razmišljanje i djelovanje na svim razinama. U svom razvoju, i sam LAGUR Brač će koristiti inovativne pristupe koristeći načela i dobru praksu društvenih inovacija i društvenog poduzetništva. Također, projekti i programi suradnje će doprinijeti izgradnji unutrašnjih inovacijskih kapaciteta LAGUR-a i njegovih članica, a razvoju cijelog otoka Brača doprinijet će uspostava sustava podrški za uvođenje i razvoj inovacija u projekte, programe i organizacijske strukture. Inovativan karakter ove strategije vidljiv je i uvođenjem inovacija u same mjere, a posebice Mjeru 1.2. (razvoj inovacija i održivih tehnologija u ribarstvu i marikulturi), te Strateški cilj 3, odnosno u obje Mjere 3.1. (razvoj inovativnih turističkih proizvoda i usluga) i 3.2. koja potiče razvoj općenitih novih proizvoda i usluga u kontekstu gospodarske diversifikacije područja, uključivo i kroz plavu ekonomiju i plave inovacije, čime se izravno doprinosi inovativnom pristupu razvoju ribarstvenog područja.

Održivi razvojOdrživi razvoj, slično kao i inovacije, integriran je kroz sve ciljeve i mjere ove LRSR. Održivi pristup prije svega počinje uključivanjem i osvještavanjem svih relevantnih dionika o temeljnim načelima održivosti i održivog razvoja i kroz sam proces izrade, a kasnije i provedbe i praćenja učinaka provedba LRSR-a što podrazumijeva promicanje društvene i ekološke odgovornosti svih dionika, ali i stvaranje osnova za ekonomsku i demografsku održivost prostora kroz sve aktivnosti LAGUR Brač, a posebice kroz sve aktivnosti koje će poticati promicati sama LRSR i njezini korisnici. Održivi razvoj se temelji na uključenosti svih dionika u promišljanje budućnosti prostora na način da se razmatraju dugoročni razvojni aspekti, problemi i potrebe, kao i rješenja koja omogućavaju uključivanje brige za buduće naraštaje, odnosno brigu o ekološkoj, socijalnoj i ekonomskoj održivosti cijelog ciljanog područja i šireg okruženja.

59

Doprinos ekološkoj održivosti će se postići nove proizvode i usluge koje se temelje na održivim načelima. Primjerice, LRSR uključuje mjere usmjerene poticanju ekološke ribarske prakse i marikulturne proizvodnje, održivog turizma, plave ekonomije i plavih inovacija, održivo gospodarenje otpadom, odnosno kroz zeleni rast i održivu upotrebu prirodnih resursa, ali skupom kriterija, kao što je primjerice udovoljavanje uvjeta da ulaganje nema negativan utjecaj na okoliš, to jest projekt mora biti ekološki neutralan ili pozitivno utjecati na održivi razvoj. U svim predloženim mjerama veći broj bodova dodjeljuje se za projekte/operacije koje uključuju korištenje obnovljivih izvora energije. Nadalje, poticati će se ulaganja u nove, ekološki prihvatljive tehnologije u svim sektorima djelatnosti kako bi se smanjila emisija štetnih tvari. Kroz predviđene aktivnosti i mjere, radit će se sustavno na educiranju stanovništva o održivom razvoju, rješenjima i pristupima, o utjecaju proizvodnje i drugih djelovanja na klimatske promjene i o potrebi ublažavanja klimatskih promjena. Budući da su pojedina prirodna područje LAGUR-a Brač zaštićena, a i strategija posebice adresira pitanja održivog korištenja mora, obale i podmorja, odnosno sprečavanje njihovog onečišćenja, kao i zaštitu biološke raznolikosti, strategija aktivno izravno i neizravno promiče i podupire gospodarski razvoj koji valorizira i čuva biološku raznolikosti kao temeljni aspekt održivog razvoja. U Uredbi o uspostavi okvira za djelovanje RH u zaštiti morskog okoliša (NN 136/11) uvedena je Okvirna direktiva o morskoj strategiji koja uključuje obvezu poduzimanja potrebnih mjera za postizanje ili održavanje dobrog stanja morskog okoliša. Nadalje, Vlada RH je donijela Uredbu o izradi i provedbi Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem. Navedene smjernice zakonodavnih okvira implementirane su u LRSR primjenjujući „ekosustavni pristup upravljanja“. Aktivnosti koje će se provoditi LRSR-om trebaju stoga u potpunosti udovoljavati zahtjevima navedenim u nacionalnim i EU propisima o okolišu jer će se jedino tako moći sufinancirati. Kroz izvješća o praćenju, kroz kontrolu provedbe projekta te vrednovanjem doprinosa ciljeva horizontalnih politika u ovom segmentu, LAGUR će aktivno pratiti i sustavno unapređivati i promicati ispunjavanje načela održivog razvoja. Promicanje ravnopravnosti muškaraca i žena i zabrana diskriminacije (članak 7. Uredbe (EU) 1303/2013) – Jednake mogućnostiPromicanje ravnopravnosti spolova i zabrana diskriminacije u razvoju ribarstva akvakulture te u ribarstvenim područjima jedan je od ciljeva Europskog fonda za ribarstvo koji je integriran u sve mjere LRSR-a, ali na proaktivan način. Drugim riječima, prilikom programiranja mjera uzeti su u obzir predstavnici iz osjetljivih društvenih skupina te će se projektima/operacijama koje rezultiraju zapošljavanjem i/ili društvenim uključivanjem, odnosno unapređenju kvalitete življenja ranjivih skupina dodijeliti veći broj bodova. Tijekom cijelog razdoblja provedbe LRSR LAGUR će pratiti rodnu ravnotežu u lokalnom partnerstvu i u strukturi nositelja projekata koje će podržati, kao i u smislu rodne i druge ravnopravnosti zapošljavanja u novostvorenim, odnosno u sačuvanim radnim mjestima. Pokazatelj usvajanja ili poboljšanja sustava jednakih mogućnosti ugrađen je u pokazatelje provedbe LRSR-a te će se kao i ostali pokazatelji pratiti tijekom cijelog razdoblja provedbe LRSR-a.

3.5. Opis tema planiranih projekta suradnje i način odabira projekata suradnjeIako LAGUR Brač kao registrirana udruga postoji tek nešto više od pola godine, već u ovoj fazi započeo je razvijati projekte suradnje s drugim subjektima i organizacijama na području ribarstva i akvakulture, te održivog lokalnog i regionalnog razvoja sudjelujući u osmišljavanju, pripremi i prijavi nekoliko lokalnih, regionalnih i prekograničnih projekata. Naime, LAGUR Brač je svjestan neophodnosti, ali i dobrobiti poticanja i razvijanja projekata suradnje, te je suradnja na svim razinama prepoznata kao sastavnica svih prioritetnih mjera ove razvojne strategije. Također, analiza stanja ribarstva, ali i ostalih sektora, pokazala je

60

potrebu daljnjeg rada na animaciji i izgradnji kapaciteta ciljanih skupina dionika, posebice u smislu daljnjeg širenja dobre prakse unutarsektorske i međusektorske suradnje, odnosno unutarotočne (npr. među pojedinim JLS-ovima ili drugim dionicima na otoku), međuotočne, regionalne i međuregionalne, ali i šire međunarodne suradnje.

Kroz pojedine mjere i njihove aktivnosti i projekte, kao i aktivnosti samo LAGUR-a, nastavit će se fokusirati na aktivnosti osvještavanja, edukacije, razmjene iskustava, povezivanja i umrežavanja dionika LAGUR-a Brač sa zainteresiranim dionicima kako unutar područja LAGUR-a i sektora, tako i posebice u drugim regijama i sektorima. Planirani projekti suradnje bit će usko vezani uz sadržaje strateških ciljeva i prioriteta, ali i u dijelu njihove horizontalne komponente i mogućnosti da se kroz suradnju poveća razvojni kapacitet svih dionika razvoja na području LAGUR-a. Prvenstveno se pri tome snažan naglasak stavlja na razvoj sektora ribarstva i marikulture, te transfera znanja unutar sektora, te povezanih i/ili komplementarnih sektora, koji će posljedično, kroz efekt prelijevanja, utjecati na povećanje konkurentnosti svih ostalih gospodarskih sektora na području LAGUR-a. Kroz projekte suradnje dodatno će se ojačati lokalna zajednica u daljnjem jačanju integriranog odozdo prema gore (bottom-up) pristupa u uvjetima kada je sinergijom dostupnih resursa (ljudskih, organizacijskih, tehničkih, materijalnih, financijskih i sl.), potrebno optimalnim omjerom učinaka i troškova, odgovoriti na lokalne izazove s kojim se područje suočava.

Za planirano programsko razdoblje, projekti suradnje će se provoditi na dvjema razinama:

međuregionalna suradnja koja obilježava suradnju između različitih ribarstvenih područja unutar država članica ili između LAGUR-ova, i također je otvorena za druga javno-privatna partnerstva koja provode strategije lokalnog razvoja koji predvodi ciljana skupina zajednica unutar Republike Hrvatske te

transnacionalna suradnja koja obuhvaća navedene dionike izvan granica RH ili Unije (suradnja između LAGUR-ova i javno-privatnih partnerstva iz najmanje 2 države članice ili tzv. trećih država koje prate sličan pristup lokalnom razvoju).

Nakon što LAGUR Brač javno iskaže interes za uključivanjem u projekte suradnje na definirane teme, pristupit će se odlučivanju o projektnim partnerima koji su mu geografski i tematski srodni. LAGUR planira provedbu najmanje 2 projekta suradnje, na međuregionalnoj i međunarodnoj razini. Odluku o pokretanju projekata suradnje i partnerstvu na projektima suradnje, a na prijedlog Voditelja/ice LAGUR-a, donosi Skupština LAGUR-a. Prilikom ulaska u projekte suradnje LAGUR će potpisati Sporazum o suradnji s odabranim LAGUR-om u kojem se jasno navode zadaci, prava i obveze projekta. Sporazum o suradnji bit će javno dostupan, kako bi se osigurala transparentnost i pravovremeno uključivanje zainteresiranih dionika u aktivnosti.

Planirane teme suradnje prate definirane strateške ciljeve i prioritetne mjere unutar LRSR, a uključuju inovacije i nove tehnologije na području ribarstva i marikulture, zaštitu okoliša, održivo ribarstvo i marikulturu, integrirani razvoj turizma i ribarstva te promociju i valorizaciju lokalne maritimne materijalne i nematerijalne baštine, dok su potencijalni partneri suradnje ostali LAGUR-ovi s područja RH ili EU, znanstvene, znanstveno-nastavne i obrazovne institucije, udruge i javni subjekti s područja Splitsko-dalmatinske županije.

3.6. Usklađenost s nadređenim strateškim dokumentimaLRSR LAGUR-a Brač predstavlja plansko-strateški dokument područja otoka Brača za razdoblje do 2020. godine, s naglaskom na korištenje sredstava Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, također pružajući opći uvid u širi kontekst razvojnog usmjerenja i kao

61

takav svoju utemeljenost bazira na horizontalnoj (sektorskoj) i vertikalnoj (upravnoj) usklađenosti razvojnih dokumenata. Analiza usklađenosti LRSR LAGUR-a Brač s nadređenim strateškim dokumenata provedena je usporedbom usuglašenosti prioritetnih (strateških) ciljeva ključnih dokumenata na nacionalnoj (uključujući strateške smjernice EU) i regionalnoj razini koji definiraju ukupni razvoj područja i/ili razvoj odabranih sektora sa strateškim ciljevima i prioritetnim mjerama ciljevima LRSR LAGUR-a Brač. LRSR je usklađena s ciljevima te prioritetima OPPR, ujedno i ciljevima ZRP RH i EU. Ciljevi ZRP-a su očuvanje ribljih stokova, zaštita morskog okoliša, osiguranje ekonomske održivosti europskih flota i opskrba potrošača kvalitetnom hranom, održivo i uravnoteženo iskorištavanje živih vodenih resursa s ekološkog, ekonomskog i socijalnog stajališta.

Tabela 2 Shema usklađenosti LRSR s relevantnim nadređenim nacionalnim i regionalnim strateškim dokumentima

Strateški dokument Ciljevi (prioriteti) strateških dokumenata relevantni strateškim ciljevima i prioritetnim mjerama LRSR LAGUR-a Brač

Operativni program za pomorstvo i ribarstvo RH za 2014.-2020.

I. Poticanje okolišno održivog, resursno učinkovitog, inovativnog, konkurentnog i na znanju utemeljenog ribarstvaSC4. Jačanje konkurentnosti i održivosti poduzeća koja se bave ribarstvom, uključujući flote za mali priobalni ribolov i poboljšanje zaštite na radu ili radnih uvjetaSC5. Potpora jačanju tehnološkog razvoja i inovacija koje uključujupovećanje energetske učinkovitosti i prijenosa znanjaII. Poticanje okolišno održive, resursno učinkovite, inovativne, konkurentne i na znanju utemeljene akvakultureSC1 Potpora jačanju prijenosa tehnološkog razvoja, inovacija i znanjaSC2 Jačanje konkurentnosti i održivosti poduzeća koja se bave akvakulturom, uključujući poboljšanje sigurnosti ili radnih uvjeta, a pogotovo malih i srednjih poduzećaSC3 Zaštita i očuvanje akvatičke bioraznolikosti i poboljšanje ekosustava povezanih s akvakulturom i promicanjem resursno učinkovite akvakultureSC4 Promicanje akvakulture koja pruža visoku razinu zaštite okoliša, promicanja zdravlja i dobrobiti životinja te javnog zdravlja i sigurnostiIV. Povećanje zaposlenosti i teritorijalne kohezijeSC1 Promicanje gospodarskog rasta, društvene uključenosti, stvaranje radnih mjesta i pružanje podrške zapošljivosti i mobilnosti radne snage u obalnim i kontinentalnim zajednicama koje ovise o ribolovu i akvakulturi, uključujući diversifikaciju aktivnosti u ribarstvu te prema ostalim sektorima pomorskog gospodarstvaV. Poticanje trženja i preradeSC1 Poboljšanja organizacije tržišta za proizvode ribarstva i akvakultureSC2 Poticanje ulaganja u sektore prerade i stavljanja na tržište

Nacionalni strateški plan razvoja ribarstva

SC2 Povećanje proizvodnje i jačanje konkurentnosti akvakultureSC4 Jačanje prerađivačkih i tržišnih kapaciteta

Nacionalni strateški plan razvoja akvakulture za razdoblje 2014.-2020. godine

SC1 Jačanje društvenog i poslovno-političkog okruženja za razvoj akvakultureSC3 Povećanje nacionalne potrošnje proizvoda akvakultureSC4 Povećanje zaposlenosti u akvakulturi uz doprinos razvoju lokalnih zajednica

Strategija razvoja poduzetništva u RH 2013.-2020.

SC1 Poboljšanje ekonomske uspješnostiSC3 Promocija poduzetništvaSC4 Poboljšanje poduzetničkih vještinaSC5 Poboljšano poslovno okruženje

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

SC2 Novo zapošljavanjeSC3 InvesticijeSC4 Povećanje turističke potrošnje

Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne

SC1 Osiguravanje uvjeta za uspješnu borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu

62

isključenosti 2014.-2020. SC2 Osiguravanje uvjeta za sprječavanje nastanka novih kategorija siromašnih kao i smanjenja broja siromašnih i socijalno isključenih osoba

Županijska razvojna strategija Splitsko-dalmatinske županije 2011.-2013.

SC1 Konkurentno gospodarstvoSC2 Razvoj infrastrukture, zaštita prirode i okolišaSC3 Razvoj ljudskih resursa i povećanje kvalitete životaSC4 Unapređenje upravljanja razvojemSC5 Jačanje prepoznatljivosti županije

Strategija razvoja ljudskih potencijala SDŽ 2014.-2020.

SC1 Formalno, neformalno i informalno obrazovanje široko dostupno, pristupačno i u potpunosti usklađeno s dinamičnim potrebama društva i gospodarstvaSC2 Poticajno okruženje za razvoj poduzetništva, inovacija i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, s visokom razinom društvene i okolišne održivosti

4. Opis partnerstva i uključenosti lokalnih dionika u izradu LRSRLAGUR Brač je organizacija koja okuplja predstavnike svih triju razvojnih sektora – javnog, privatnog i civilnog s područja osam jedinica lokalne samouprave otoka Brača. Popis članova LAGUR-a Brač s naznačenim predstavnicima u organizaciji nalazi se u Dodatku 3. Osnivačka skupština LAGUR-a Brač održana je 15.12.2016. godine u Supetru, a aktivniji rad je započeo u prvom kvartalu 2017. godine. LAGUR sustavno i aktivno radi na promociji organizacije te aktivaciji novih članova.

Proces izrade LRSR LAGUR-a Brač započeo je 16.03.2017. te je trajao do dana 26.06.2017. kada je formalno usvojen dokument LRSR od strane Skupštine LAGUR-a. Ukupno je održano 30 konzultacija, uključujući radionice s članovima LAGUR-a te ostalim zainteresiranim dionicima, osobne sastanke, telefonske razgovore, e-mail komunikaciju, ostale oblike javne komunikacije (oglasi na službenoj web stranici i facebook stranici organizacije) te odlaske stručnog osoblja na informativne sastanke Upravljačkog tijela. Održano je ukupno 6 radionica (savjetovanja) u organizaciji LAGUR-a Brač, s predstavnicima razvojnih sektora, na kojima je izravno sudjelovalo 66 dionika (cjeloviti popis sudionika u procesu izrade LRSR LAGUR-a Brač prema održanim radionicama nalazi su u Dodatku 4). U tabeli 4, nalazi se pregled aktivnosti koje su organizirane od strane LAGUR-a ili su predstavnici LAGUR-a sudjelovali na njima, kao i pregled broja sudionika te rezultata pojedinih aktivnosti.

Tabela 3 Sastanci, radionice i drugi važniji oblici komunikacije organizirani u svrhu izrade LRSR

R/b Aktivnost Sudionici Broj sudionika

Rezultati

1 Sastanak Upravnog odbora LAGUR-a Brač16.03.2017. Supetar

Članovi Upravnog odbora LAGUR-a iz javnog, privatnog i civilnog sektora

7 Članovi upravnog odbora upoznati s predstojećim procesom izrade LRSR LAGUR-a Brač

2 Radionica za potrebe izrade LRSR LAGUR-a Brač04.04.2017. Supetar

Članovi LAGUR-a Brač, CEDRA Split

7 Na sastanku je dogovorena dinamika i hodogram izrade LRSR LAGUR-a Brač

3 Radionica za potrebe izrade LRSR LAGUR-a Brač11.04.2017. Supetar


12 Na sastanku/radionici se raspravljalo o snagama, slabostima, prilikama i prijetnjama na području LAGUR-a Brač

4 Radionica za potrebe izrade LRSR LAGUR-a Brač


11 Na sastanku/radionici se raspravljalo o snagama, slabostima, prilikama i prijetnjama na području

63

12.04.2017. Sumartin LAGUR-a Brač5. Radionica „Izrada i

provedba lokalnih razvojnih strategija u ribarstvu“ u organizaciji MPZagreb, 09.05.2017.

Predstavnici LAGUR-a iz Hrvatske, FARNET-a, Ministarstva Poljoprivrede

1 Predstavnici ureda LAGUR-a Brač dodatno educirani i upoznati s pojedinostima i ključnim informacijama vezano za izradu i provedbu LRSR

5 Ažuriranje web i facebook stranica LAG-a Brač s dijelom koji se odnosi na LAGUR Brač

LAG Brač/ LAGUR Brač, šira javnost

~3000 Šira javnost je upoznata s osnivanje i djelovanjem LAGUR-a Brač te predstojećim procesom izrade LRSR

6 Radionica predstavljanja nacrta LRSR LAGUR Brač14.06.2017. Supetar

Članovi LAGUR-a Brač, CEDRA Split, šira javnost

12 Prezentacija nacrta LRSR LAGUR-a Brač; rasprava o ciljevima i mjerama, prikupljanje projektnih ideja

7 Prikupljanje projektnih ideja; područje LAGUR-a Brač, kontinuirano od ožujka do lipnja

Članovi LAGUR-a Brač, Ured LAGUR-a Brač, razvojni dionici s područja LAGUR-a Brač

~40 Prikupljene projektne ideje za uvrštavanje u LRSR

8 Skupština LAGUR-a Brač – usvajanje LRSR

Članovi LAGUR-a Brač, Ured LAGUR-a Brač, , CEDRA Split, šira zainteresirana javnost

24 Usvojena LRSR LAGUR-a Brač

4.1. Uključenost dionika u budući rad i aktivnosti LAGUR-aLAGUR Brač će i u budućnosti nastaviti suradnju sa svim lokalnim dionicima te će ih informirati i uključivati u svoj rad i sve aktivnosti vezane uz provedbu LRSR. Kroz različite kanale komunikacije, koji podrazumijevaju direktne kontakte, sastanke i javna događanja, telefonsku komunikaciju, elektronsku poštu, objave na mrežnim stranicama i sl. pružat će se informacije i izvješća o svim aktualnostima vezanim uz rad LAGUR-a Brač te provedbu LRSR. Također, LAGUR Brač će putem komunikacijskih kanala pozivati dionike na edukacije i radionice te ih motivirati i poticati na konstantno usavršavanje kako bi oni bili što informiraniji i spremniji kod pripreme projektnih prijedloga vezano uz provedbu LRSR.

5. Akcijski plan provedbe LRSRAkcijski plan prikazuje hodogram planiranog tijeka implementacije prioritetnih mjera za postizanje očekivanih rezultata strateških ciljeva LRSR u programskom razdoblju 2014.-2020. (koji se realizira do 2023.), a ujedno i planirani broj projekata u navedenom programskom razdoblju, sukladno iskazanom interesu, prema definiranim strateškim ciljevima i prioritetnim mjerama LRSR-a.

SC/PM 2017. 2018. 2019. 2020. Ukupno projekata

SC1 2 2 3 3 10PM1.1. 1 1 2 1 5PM1.2. 1 1 1 2 5SC2 4 6 6 7 23PM2.1. 2 4 2 2 10PM2.2. 2 2 4 5 13PM2.3. N/A N/A N/A N/A N/ASC3 1 4 4 3 12PM3.1. 1 3 3 2 9

64

PM3.2. - 1 1 1 3

6. Način praćenja i vrednovanja provedbe LRSRUspješna provedba LRSR LAGUR-a Brač podrazumijeva uspostavu sustava praćenja provedbe i vrednovanja učinaka provedbe LRSR kako bi se omogućilo učinkovito i permanentno mjerenje napredovanja prema ostvarenju strateških ciljeva, pravodobno djelovanje u slučaju pojave odstupanja, ali i kontinuirano učenje, prilagodba i optimiranje svih procesa kako bi se u konačnici optimirali i sami rezultati provedbe LRS.

Paćenje provedbe LRSR će se provoditi kroz:1. pripremu i usvajanje redovitih godišnjih izvješća o provedbi LRSR i postizanju ciljeva, temeljem definiranih pokazatelja isporuka i rezultata, 2. pripremu i donošenje redovitog izvješća o radu ureda LAGUR-a i provedbi LRSR, temeljem godišnjeg akcijskog plana implementacije LRSR,3. pripremu i provedbu redovitih izvješća o provedbi pojedinačnih projekata za realizaciju mjera utvrđenih LRSR, na području LAGUR-a. Odgovornost za praćenje provedbe LRSR u nadležnosti je LAGUR-a Brač. Za praćenje provedbe i evaluaciju Strategije na razini LAGUR-a formira se Tijelo za provedbu, praćenje i evaluaciju LRSR koje se sastoji od 3 člana (dva člana UO i jedan neovisni/vanjski stručnjak), a kojim rukovodi Voditelj/ica LAGUR-a. Članovi Tijela Upravnom odboru podnose izvješće o provedbi aktivnosti i proračun predviđene LRSR-om te izvješće o vrednovanju strategije. Praćenje provedbe organizira Upravni odbor, a provodi Tijelo za provedbu, praćenje i evaluaciju LRSR koje pripremljena godišnja izvješća dostavlja na usvajanje Upravnom odboru. Djelatnici LAGUR-a će biti odgovorni za prikupljanje podataka za praćenje učinkovitost provedbe LRSR-a te će u tu svrhu biti izrađen mehanizam koji omogućava kontinuirano unošenje najnovijih podataka. Podaci koji će se pratiti odnose se na: dinamiku trošenja proračuna, statistiku prijavljenih, obrađenih, odobrenih i provedenih projektnih prijedloga, doprinos provedenih projekata ciljevima i pokazateljima LRSR-a, opis aktivnosti edukacije i jačanja kapaciteta, prijenosa znanja i dobrih praksi te animacije i informiranja stanovništva LAGUR-a, kao i napredak projekata suradnje. Zaposlenici LAGUR-a će pripremati Godišnje izvješće o provedbi LRSR za godinu „n-1“ koje se odnosi na razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca godine „n-1“ koje će prezentirati Upravnom odboru i Skupštini. Također, navedeno Izvješće će najkasnije do 15. veljače godine „n“ dostaviti i Upravljačkom tijelu. Ukoliko se pojave odstupanja, koja imaju direktne financijske učinke na planove, ili se promijene okolnosti koje su dovele do postavljanja intervencijske logike LRSR-a, pokrenut će se postupak izmjene i usvajanja nove LRSR, sukladno procesu donošenja LRSR. Godišnje izvješće će biti predstavljeno i zainteresiranoj javnosti kroz sjednice tijela LAGUR-a te kroz objavu na javno dostupan način. Na taj način će se dodatno osigurati transparentnost provedbe LRSR-a. Temeljem pripremljenog Godišnjeg izvješća o radu LAGUR-a Upravni odbor će po potrebi, i prema preporukama Tijela za provedbu, praćenje i evaluaciju LRSR-a, poboljšavati mehanizme praćenja i provedbe LRSR-a.

Vrednovanje LRSR podrazumijeva primjenu mehanizama unutarnje i vanjske (vanjski stručnjak) kontrole provedbe i upravljanja LRSR, s ciljem utvrđivanja razine uspješnosti. Redovito praćenje u nadležnosti je Tijela za provedbu, praćenje i evaluaciju LRSR koje se sastoji od 3 člana, a kojim rukovodi Voditelj/ica LAGUR-a. Proces vrednovanja podrazumijeva provjeru zadanih prijelomnih točki definiranih u ovom poglavlju s ciljem izrade izvješća o kvaliteti planiranog dokumenta i njegovoj provedbi ili izradi prijedloga za njezinu reviziju. LRSR provodi se na dvije razine:

65

1) Unutarnje (interno) vrednovanje provodi LAGUR na razini svake godine kroz pripremu godišnjeg akcijskog plana i sastavljanje izvješća o radu. Ovim postupkom prati se uspješnost provedbe LRSR kroz identificirane indikatore „odozdo prema gore“ te se daje osvrt na sam proces provedbe s aspekta LAGUR-a kao decentraliziranog provedbeno-upravljačkog tijela.

2) Vanjsko vrednovanje vodi neovisni stručnjak, minimalno dva puta tijekom provedbe LRSR, koristeći metode:

Analize LRSR koja se provodi kako bi se utvrdila njegova usklađenost s nacionalnim programima i nacionalnom politikom. Prilikom analize potrebno je provesti i analizu stanja područja LAGUR-a kojom se utvrđuju potrebne promjene u odnosu na početnu LRSR, a čime se utvrđuju polazišta revizije definiranih postavljenih strateških ciljeva i prioritetnih mjera. Analize godišnjih izvješća o provedbi LRSR – provodi se kako bi se utvrdio doprinos planiranim indikatorima na razini ciljeva i prioritetnih mjera, razmotrili izneseni stavovi i zapažanja o postupcima provedbe te identificirani izazovi u provedbi. Usmene konzultacije – nužno je provesti intervjue sa stručnom službom (ured) LAGUR-a kao bi se istražili stavovi o uspostavljenim procedurama upravljanja dokumentom te analiziraju povratne informacije o provedbi LRSR na razini svake godine. Intervjue je potrebno provesti i s lokalnim dionicima, predstavnicima javne i privatne interesne skupine s naglaskom na gospodarske subjekte u ribarstvu i akvakulturi, kako bi se prikupile informacije širokog kruga dionika o dojmu koji ostavlja LRSR, aktivnostima LAGUR-a te njihovom mišljenju o mogućnim poboljšanjima koji se provode revizijom dokumenta. Dodatnu analitičku metodu vrednovanja predstavlja pisano anketno istraživanje među lokalnim dionicima kako bi se utvrdila potreba za daljnjim financiranjem, područjima financiranja te osjećajem doprinosa kvaliteti života na ribarstvenom području koje obuhvaća LAGUR. Izrade preporuka temeljem prikupljenih ulaznih podataka. Vanjski stručnjak mora izraditi izvješće o vrednovanju koje će sadržavati: prikaz korištene analitičke metode, opis ciljne skupine, analizu prikupljanih podataka, izvješće o postignuću zadanih indikatora na razini godine i za razdoblje vrednovanja, preporuke o potrebi revizije strategije i daljnjeg rada na provedbi te analizu ljudskih kapaciteta koji upravljaju provedbom LRSR.

66

Tabela 4 Elementi plana praćenja i evaluacije učinaka provedbe LRS LAG-a BračPraćenje provedbe Unutarnje vrednovanje Vanjsko vrednovanje

Izvršitelj/nositelj aktivnosti

Ured LAGUR-a i Upravni odbor

Ured LAGUR-a i Upravni odbor

Ured LAGUR-a i Upravni odbor, vanjski stručnjaci

Odgovorno tijeloTijelo za provedbu, praćenje i evaluaciju LRSR

Tijelo za provedbu, praćenje i evaluaciju LRSR

Tijelo za provedbu, praćenje i evaluaciju LRSR

Dinamika izvještavanja

Jednom godišnje Jednom godišnje 2018./2019. (međuevaluacijsko razdoblje); 2023./2024. (završno vrednovanje ukupne LRSR)

Elementi praćenja

Analiza proračuna LAGUR-a• Statistika prijava projekata• Doprinos projekta ciljevima i pokazateljima LRSR • Aktivnosti animacije LAGUR-a i projekti suradnje • Praćenje ostalih pokazatelja

Godišnja izvješća o praćenju• Rezultati i učinci provedenih projekata• Praćenje uspješnosti na dvije razine definiranih pokazatelja• Mjerenje efikasnost i efektivnost provođenja integriranog i inovativnog razvoja područja

• Analiza proračuna LAGUR-a• Statistika prijava projekata• Statistika uspješnosti natječaja• Rezultati i učinci provedenih projekata• Praćenje uspješnosti na dvije razine definiranih pokazatelja

Rezultat Akcijski plan za narednu godinu

Izmjena LRSR-a, ukoliko je potrebno

Ex-post izvješće

Sredstva i resursi

Postotak radnog vremena zaposlenika LAG-a;Administrativni troškovi i režije

Postotak radnog vremena zaposlenika i suradnika LAG-a;Administrativni troškovi i režije; Prostor i osvježenje za sastanke s dionicima

Trošak vanjskog stručnog suradnika;Prostor i osvježenje za događanja i sastanke s dionicima

Procijenjeni trošak Do 25.000,00 kn Do 25.000,00 kn Do 60.000,00 kn

6.1. Indikatori za mjerenje učinaka provedbe LRSR Indikatori za mjerenje učinaka LRSR LAGUR-a Brač, odnosno pokazatelji očekivanih rezultata i isporuka navedeni su na razini strateških ciljeva i prioritetnih mjera u sklopu poglavlja 3.2. Ciljevi, mjere i tipovi operacija LRSR za područja LAGUR-a temeljeni na mogućnostima OPPR 2014 – 2020.

7. Povijest organizacije i opis sposobnosti provedbe LRSRInicijativa za uspostavu LAGUR-a Brač pokrenuta je od strane članova LAG-a Brač tijekom 2016. godine. LAGUR Brač osnovan je i registriran dana 16. prosinca 2016. godine sa sjedištem u Supetru, unutar istog administrativnog obuhvata kao i LAG Brač te obuhvaća JLS i ribarstveno područje otoka Brača. Članovi LAGUR-a upoznavali su se s LEADER-CLLD metodologijom i tijekom izrade LRS LAG-a Brač, za provedbu mjere 19, PRR 2014.-2020. LAGUR Brač, kao samostalna pravna osoba, nema iskustva u dosadašnjoj provedbi projekata, no zaposlenici LAGUR-a, kao i članovi imaju operativna iskustva u provedbi LEADER-CLLD programa u okviru mjere 19 PRR-a. Zaposlenici LAG-a posjeduju dugogodišnje iskustvo u provedbi nacionalnih i EU projekta i programa.

Provedba LRSR može se pratiti kroz nekoliko međusobno ovisnih aktivnosti u kojima sudjeluju tijela LAGUR-a, s različitim ulogama, ali i drugi relevantni subjekti. Opis aktivnosti s odgovornim tijelima te područjima odgovornosti za provedbu LRSR priložen je u tablici 6.

67

Mogući rizici provedbe LRS s procjenom visine rizika i mjerama za njihovo ublažavanje nalaze se u Dodatku 5.

Tabela 5 Shematski prikaz aktivnosti, odgovornog tijela te područja odgovornosti za provedbu LRSR

AKTIVNOSTI ODGOVORNO TIJELO PODRUČJE ODGOVORNOSTIPriprema/provedba javnog poziva/natječaja

Ured LAGUR-a Priprema dokumentacije za objavu natječaja, organizacija i održavanje informativnih radionica, obrada projektnih prijedloga

Upravni odbor Suglasnost objave plana natječaja LAGUR-aSkupština Odobrenje objave natječaja prema prethodno odobrenom

Akcijskom planu provedbe LRSR u tekućoj godiniOdabir projektnih prijedloga za sufinanciranje provedbe LRSR

Ured LAGUR-a Zaprimanje projektnih prijedloga, provedba administrativne kontrole, priprema dokumentacije o odabranim projektima i slanje prema UT

Upravni odbor Imenovanje Ocjenjivačkog odbora te razmatranje i odobravanje/dodatno ocjenjivanje projektnih prijedloga

Skupština Odlučivanje o odabiru projektnih prijedloga u slučaju žalbe

Provedba odobrenih projekata

Ured LAGUR-a Organizacija i provedba radionice za korisnike, provođenje kontrole na terenu, stručna pomoć u provedbi projekata u svojstvu voditelja projekta

Animacijske aktivnosti Ured LAGUR-a Organizacija tematskih radionica i informativnih dana LAGUR-a, konzultacije s lokalnim stanovništvom, organizacija tematskih konferencija, specijalizirane edukacije za djelatnike LAGUR-a kako bi podigli svoje kapacitete i prenijeli znanja i iskustva na lokalnu zajednicu, promoviranje suradnje

Aktivnosti suradnje Ured LAGUR-a Priprema projekata suradnje, upućivanje na odobrenje Povjerenstvu za odabir projekata, provedba projekata suradnje, umrežavanje LAGUR-a sa strukovnim organizacijama, lokalnim i regionalnim tijelima te drugim LAGUR-ovima

Upravni odbor i Skupština Odobravanje projekata suradnjeAdministracija Ured LAGUR-a Priprema Provedbenog plana LRSR i godišnjeg

Akcijskog plana provedbe LRSR, priprema izvješća o radu RLAG-a, priprema plana rada LAGUR-a za naredno razdoblje, komunikacija s UT

Upravni odbor Donošenje Akcijskog plana provedbe LRSR na godišnjoj razini te godišnjeg izvješća o radu i plana rada

Skupština Odobrenje Provedbenog plana LRSR i godišnjeg Akcijskog plana provedbe LRSR te godišnjeg izvješća o radu i plana rada

UT Suglasnost provedbe Provedbenog plana LRSR i godišnjeg Akcijskog plana provedbe LRSR, monitoring rada LAGUR-a sukladno regulativi

Praćenje i vrednovanje provedbe LRS R

Ured LAGUR-a Izrada godišnjeg izvješća o provedbi LRSR prema zadanim parametrima (godišnje)

Upravni odbor Donošenje godišnjeg izvješća o provedbi LRSRSkupština Odobrenje godišnjeg izvješća o provedbi LRSRVanjski stručnjak Provedba vanjskog vrednovanja provedbe LRSR

temeljem zadanih parametara vrednovanja te izrada preporuka za daljnju provedbu

68

7.1. Ljudski kapaciteti za provedbuLjudski kapaciteti za provedbu LRSR sastoje se od članova LAGUR-a na dan usvajanja dokumenta LRSR (26.6.2017.) koji su brojčano prikazani u tablici 7 prema osnovnim sektorima te osnovna tijela LAGUR-a, a koji su prikazani u tablici 8. Organizacijska struktura LAGUR-a trenutno je sukladna potrebnim kapacitetima provedbe potrebnih grupa aktivnosti za implementaciju LRSR. Potrebno je napomenuti kako LAGUR sustavno radi na promociji organizacije te aktivaciju novih članova, pa se tako već na dan 27.06.2017. radu LAGUR-a Brač priključilo 7 turističkih zajednica otoka Brača, koji su naknadno postali njeni punopravni članovi.

U stručnoj službi (uredu) LAGUR-a Brač trenutno je jedna zaposlena osoba – Voditelj LAGUR-a Brač, dok se očekuju dodatna zapošljavanja u bližoj budućnosti.

Tabela 6 Članovi LAGUR-a Brač prema sektorimaSektor Civilni Gospodarski Javni Ukupno

Fizičke osobe Udruge Tvrtke/obrti Zadruge JLS TZBroj članova 1 2 4 0 8 0 15

Tabela 7 Tijela LAGUR-a, broj članova i ulogeTijelo LAGUR-a Broj članova Uloga

Skupština 15 Najviše tijelo upravljanja LAGUR BračUpravni odbor 9 Donošenje operativnih odluka LAGUR BračPredsjednik 1 Zastupa, predstavlja i promiče LAG BračPotpredsjednik 1 Zamjenjuje Predsjednika u odsutnostiVoditelj 1 Obavlja operativne poslove ureda i provodi odluke UO i

Skupštine LAGUR-a, komunicira s članovimaLikvidator 1 Provođenje likvidacijskog postupkaPovjerenstvo za procjenu i odabir projekata 5 Sastaje se u svrhu procjene i ocjene projektnih

prijedloga za financiranjeOdbor za praćenje/reviziju 5 Prati rad tijela i operativnih struktura, te provedbu i

ostvarivanje ciljeva LRSR LAGUR Brač

7.2. Financijski kapaciteti za provedbu i financiranje rada LAGUR-aZa provedbu LRSR LAGUR-a Brač u sedmogodišnjem periodu provedbe predviđeni su izvori financiranja od bespovratnih sredstava OPPR u sklopu Mjere III - Podmjere III b (provedba lokalne strategije razvoja u ribarstvu koji predvodi zajednica) i III d (tekući troškovi i animacija) (stavka a), članarina članova LAGUR-a (stavka b), donacija te mogućnosti korištenja bespovratnih sredstava iz drugih nacionalnih i EU izvora (stavka c). Također, predviđena su privatna sredstva korisnika (nositelja projekata), ovisno o stopi sufinanciranja, kako je opisano u pojedinim mjerama. Provedba podmjere III c (aktivnosti suradnje) još uvijek upitna radi spoznaja o izostanku financiranja iz sredstava EFPR, stoga ista nije niti predviđena ovom LRSR. Predfinanciranje aktivnosti vezanih uz provedbu podmjera III d i III c, odnosno Mjere 2.3. LRSR, iz kojih samo partnerstvo ima na raspolaganju za povrat iz javnih sredstava, a prema postojećim informacijama UT, iznosi 550.000 EUR. Splitsko-Dalmatinska županija podupre poslovanje LAG-ova i LAGUR-ova svojim programom potpore te je očekivana godišnja potpora u iznosu od 5.333,33 EUR. Godišnji prihod od članarina predviđen je na razini od 6.900,00 EUR godišnje. Osim članarina i potpore županije, LAGUR planira koristiti i sustav međufinanciranja NZRCD, ako će biti moguće, te kredit ZEF-a ili kredit komercijalne banke, kako bi se osigurala sredstva u iznosu od 66.338,10 EUR godišnje za potrebe predfinanciranja obveznih aktivnosti ureda LAGUR-a, PM 3.2. LRSR-a (Tabela 8).

69

Tabela 8 Financijski plan LAGUR-a Brač za provedbu PM2.3.2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023.

a) Prihodi po potpori koja se traži u LRSR (provedba LRSR, iz OPPR), za PM 2.3.

78.571,43 78.571,43 78.571,43 78.571,43 78.571,43 78.571,43 78.571,42

b) Prihodi od članarina i članskih doprinosa

6.900 6.900 6.900 6.900 6.900 6.900 6.900

c) Prihodi iz drugih izvora (potpora JL(R)S, zaklade, donacije…)

5.333,33 5.333,33 5.333,33 5.333,33 5.333,33 5.333,33 5.333,33

d) Ukupno prihodi od članarina i članskih doprinosa i iz drugih izvora, koje čini: (b)+(c)

12.233,33 12.233,33 12.233,33 12.233,33 12.233,33 12.233,33 12.233,33

PRIHODI UKUPNO (promatrano isključivo knjigovodstveno - ulaz)

90.804,76 90.804,76 90.804,76 90.804,76 90.804,76 90.804,76 90.804,76

e) Rashodi za tekuće troškove i troškove vođenja LRSR-a (tzv. tekući troškovi), PM 2.3.

61.600,00 61.600,00 61.600,00 61.600,00 61.600,00 61.600,00 61.600,00

f) Rashodi za razvoj partnerstva na području FLAG-a (tzv. troškovi animacije), PM 2.3.

16.971,43 16.971,43 16.971,43 16.971,43 16.971,43 16.971,43 16.971,42

RASHODI UKUPNO, koje čini: e) + f)

78.571,43 78.571,43 78.571,43 78.571,43 78.571,43 78.571,43 78.571,42

RAZLIKA - MANJAK, koji čini: d) - a); FLAG će riješiti dodatnim sredstvima za predfinanciranje PM.2.3. LRSR

-66.338,1 -66.338,1 -66.338,1 -66.338,1 -66.338,1 -66.338,1 -66.338,1

Tabela 9 Procjena ukupnih tekućih i animacijskih troškova LAGUR-a Brač do 2023. u okviru provedbe PM2.3. LRSRTroškovi funkcioniranja LAGUR-a Brač– EFPR/RH iz OPPR 2014.-2020. EURTroškovi rada 105.000,00Troškovi osoblja 307.000,00Troškovi osposobljavanja 10.000,00Troškovi povezani s odnosima s javnošću 10.000,00Financijski troškovi 1.200,00Troškovi povezani s praćenjem i evaluacijom LRSR 8.000,00Troškovi nastali s ciljem razmjene informacija i promicanja LRSR 60.000,00Troškovi pružanja potpore potencijalnim korisnicima u razvoju operacija i pripremi Zahtjeva za potporu

48.800,00

Ukupno 550.000,00

Dodatni troškovi provedbe LRSR odnose se na provedbu projekata koji će biti sufinancirani putem provedbe podmjere III b (ciljana vrijednost definirana simulacijom UT je 1.650.000 EUR) točnije, na iznos javne potpore za dodjelu projektima lokalnih razvojnih dionika čije je projekte odabrao LAGUR.

7.3. Iskustvo u provedbi LEADER pristupaU okviru mjere III.1. „Pripremna potpora“ OP-a za pomorstvo i ribarstvo RH za programsko razdoblje 2014.-2020., LAGUR-u Brač odobrena je potpora za: akcije osposobljavanja za lokalne dionike, troškove povezane s izradom LRSR i troškove povezane s konzultacijama dionika u svrhu pripreme LRSR te administrativne troškove lokalne inicijative.

70

Također, LEADER pristup je provođen u procesu izrade ove LRSR. U tu svrhu organizirano je ukupno 6 radionica i sastanka, s predstavnicima svih triju sektora. S obzirom kako je jedan od osnivača LAGUR-a, LAG Brač, koji obuhvaća isti administrativni prostor kao i LAGUR, LEADER iskustvo prisutno je kroz dosadašnje uspješno korištenje mjere 19.1 Pripremna pomoć PRR-a te pripremu LRS LAG-a Brač 2014-2020.

7.4. Iskustvo u provedbi projekata izvan mjere LEADERS obzirom kako LAGUR Brač u trenutku pisanja ove LRSR kao registrirana udruga postoji nepunih pola godine, te kako su dosadašnje aktivnosti LAGUR-a uglavnom obuhvaćale administrativne procedure oko Pripremne potpore u sklopu mjere III. 1. OPPR-a te animiranje dionika, proizlazi činjenica kako je djelovanje LAGUR-a u ostalim projektima bilo izrazito ograničeno. Unatoč tome, iskustvo u provedbi projekata izvan mjere LEADER može se sagledati kroz dosadašnje aktivnosti i iskustva svakog pojedinog zaposlenika, stručnog suradnika, te dugih uključenih dionika i članova LAGUR-a. Kao najvažnije spomenuti će se projekt kojeg provodi LAG Brač ''High Nature Value Farming: Learning, Innovation and Knowledge'' financiranog iz Program unije Obzor 2020 zajedno s dvama otočnim LAG-ovima, a koji omogućava uključenje LAG-a Brač na platformu Europskog inovacijskog partnerstva u poljoprivredi.

8. Indikativni financijski plan provedbeFinancijski plan provedbe sadrži planirana novčana sredstva za provedbu strateških ciljeva i prioritetnih mjera u EUR i postocima alokacije cjelokupne vrijednosti LRSR, temeljenih na predviđenom broju projektnih prijedloga prema prioritetnim mjerama. Plan se temelji na distribuciji novčanih sredstava u predviđenom vremenskom razdoblju za ugovaranje sredstava, odnosno vremenu raspisivanja natječaja od strane LAGUR-a (2017.-2020.), dok je preostali period 2020.-2023. predviđen za isplatu utrošenih sredstava (sukladnu pravilu provedbe projekata n+3, gdje je n označava godinu ugovorenog projekta).

Tabela 10 Financijska alokacija za planirana provedbu LRSR u periodu 2017.-2020.LRSR 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. Ukupno,

EUR% alokacije

LRSR

SC1 110000,0 110000,0 165000,0 165000,0 550000,0 33,3

PM1.1. 55000,0 55000,0 110000,0 55000,0 275000,0 16,7

PM1.2. 55000,0 55000,0 55000,0 110000,0 275000,0 16,7

SC2 140000,0 210000,0 210000,0 175000,0 735000,0 44,5

PM2.1. 70000,0 140000,0 70000,0 70000,0 350000,0 21,2

PM2.2. 70000,0 70000,0 140000,0 105000,0 385000,0 23,3

PM2.3. 78571,4 78571,4 78571,4 78571,4 78571,4 78571,4 78571,4 550000,0SC3 30555,6 121666,7 121666,7 91111,1 365000,0 22,1PM3.1. 30555,6 91666,7 91666,7 61111,1 275000,0 16,7PM3.2. 0,0 30000,0 30000,0 30000,0 90000,0 5,5UKUPNO GODIŠNJE* 280555,6 441666,7 496666,7 431111,

1 1650000,0 100,0

* Bez planiranog iznosa u sklopu PM2.3.

9. Popis dodatakaDodatak 1 Analitičke podloge LRSR LAGUR-a Brač

71

Dodatak 2 Kriteriji odabira projektnih prijedloga LRSR LAGUR-a BračDodatak 3 Popis članova LAGUR-a BračDodatak 4 Popis sudionika u procesu izrade LRSR LAGUR-a BračDodatak 5 Rizici provedbe LRSR LAGUR-a Brač i mjere za njihovo ublažavanje

72

Documents

· Web viewcrtom do rta Marjan (kopno) i nastavlja se prema istoku obalom kopna do ušća rijeke Žrnovnice (obuhvaćajući rijeku Žrnovnicu 100 m uzvodno od mosta na ušću rijeke)