· Web viewdoznati o važnosti razdoblja kojem pripada filozofija srednjovjekovlja: razlike u odnosu spram filozofije (razdoblja) koje nasljeđuje i doprinosi ili razlike u odnosu

MOZVAG: 405 - STARI

STUDIJSKI PROGRAM

PREDDIPLOMSKI STUDIJ

FILOZOFIJA

2

KAZALO

UVOD …………………………………..……………………………..................... 5OPĆI DIO …………………………………………………………………………….

5

Ishodi učenja na razini studijskog programa ……..………………….……......... 6OPIS PROGRAMA ………………………………………………………………….

8

Popis predmeta – popis obveznih predmeta ……………………………………..

8

Popis izbornih predmeta ……………………………………………………………

9

Opis predmeta …………….……………………...…………………………..……. 11Uvjeti upisa studenata u višu godinu studija ……………………………………. 83UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA ……………………………………………………

83

Mjesto izvođenja studijskog programa ..…………………………………………..

83

Podaci o prostoru i oprema predviđena za izvođenje studija …………………..

83

Popis nastavnika i suradnika ………………………………………………………

83

Podaci o svakom angažiranom nastavniku …………………………………..…. 85ODLUKE SENATA ……………………………..………………………………….. 89

3

STUDIJSKI PROGRAM I IZVEDBENI PLAN PREDDIPLOMSKOG STUDIJA FILOZOFIJE

I. UVOD1.1. Program studija napravljen je u suradnji s Odsjekom za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu te uvažava istu disciplinarnu podjelu. Preddiplomski studijski program namijenjen je obrazovanju stručnjaka humanističkih znanosti iz područja filozofije u opsegu koji je dostatan za nastavak obrazovanja na diplomskom studiju filozofije, ali i drugih srodnih humanističkih disciplina. Studenti se uvode u osnove svih temeljnih filozofskih disciplina i upoznaju se s njihovim povijesnim razvojem te se osposobljavaju za kritičko promišljanje.

1.2.Filozofski fakultet Osijek je u akademskoj 2004./2005. godini prvi put upisao studij filozofije.

1.3. Svrha završavanja studija na preddiplomskoj razini je osposobljavanje prvostupnika za rad u medijima, javnoj upravi i velikim sustavima, te za nastavak diplomskog studija filozofije i drugih studija iz područja humanističkih znanosti.

1.4. Sva svjetska sveučilišta imaju studij filozofije. U suvremenom sustavu sveučilišne nastave temeljna znanja iz filozofije postala su neophodni dio studija humanističkih, društvenih i prirodnih znanosti. Sukladnost programa s programom studija filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu omogućuje punu pokretljivost studenata prema tom fakultetu, a predviđeni broj izbornih kolegija izvan struke u preddiplomskom studiju omogućuje usmjeravanje prema različitim humanističkim diplomskim studijima.

1.5. Filozofija je jedno od temeljnih znanstvenih područja i nezaobilazan dio kulture i znanstvene tradicije. Visokoškolsko filozofsko obrazovanje utemeljuje i povezuje druga područja znanosti zastupljena na Sveučilištu.

II. OPĆI DIO2.1. Naziv studija: Preddiplomski studij filozofije

2.2. Nositelj studija: Filozofski fakultet Osijek, izvoditelj studija: Katedra za filozofiju Filozofskog fakulteta Osijek

2.3. Trajanje studija: Preddiplomski studij traje 3 godine (6 semestara). Da bi završio preddiplomski studij, student mora izraditi završni rad i prikupiti najmanje 180 ECTS bodova (zajedno s drugim predmetom koji studira).

2.4. Uvjeti upisa na studij: Studij se upisuje nakon završetka četverogodišnje srednje škole i položenog razredbenog ispita na Filozofskom fakultetu.

2.5. Preddiplomski studij daje prvostupnici/prvostupniku osposobljenost za rad na različitim poslovima u medijima, izdavaštvu, državnoj upravi i na ostalim poslovima prvenstveno društvenog karaktera. To se postiže sustavnim općim obrazovanjem, te razvijanjem discipliniranog logičkog mišljenja.Prvostupnik/prvostupnica stječe prava na upis diplomskog studija filozofije i drugih humanističkih disciplina na sveučilištima u Republici Hrvatskoj i inozemstvu u skladu s njihovim uvjetima za upis na diplomski studij.

2.6. Preddiplomski studij daje pravo na naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus / baccalaurea) filozofije.

4

ISHODI UČENJA NA RAZINI STUDIJSKOG PROGRAMA

ISHODI UČENJA PROGRAMA PREDDIPLOMSKOG DVOPREDMETNOG STUDIJA FILOZOFIJE

Poznavanje i razumijevanje

- steći osnovna znanja iz povijesti filozofije, filozofije politike, filozofije prava, logike, gnoseologije, ontologije, estetike, hermeneutike, filozofije prirode, etike te novovjekovne filozofije i filozofije umjetnosti

- razumjeti osnovno filozofsko pojmovlje rane grčke filozofije; razumjeti značenje grčke kulture i pisma za europsku i svjetsku kulturu

- upoznati se s temeljnom terminologijom filozofije politike - upoznati se osnovama povijesti odnosa filozofije i prava, kao i s

temeljnim pojmovljem filozofije prava- protumačiti osnovne logičke pojmove i odnose (npr. posljedica,

zavodljivost, dokaz, suvislost, istovrijednost, model); protumačiti osnovna svojstva logičkih sustava i postupaka (postupnost, pouzdanost, potpunost, izračunljivost, odlučivost)

- upoznati se s temeljnim pojmovima srednjovjekovne filozofije- upoznati i razumjeti povijest i značenje hrvatske filozofije unutar

europskog i svjetskog konteksta- objasniti utemeljenja najznačajnijih gnoseoloških učenja- moći u svakom trenutku jasno razlikovati vlastitu moć osjetilne

spoznaje naspram viših oblika spoznavanja- razumjeti osnovne postavke racionalističke metafizike 17. i 18.

stoljeća- uvidjeti novo zasnovano značenje pojma ontologija- definirati po čemu se povijesnost filozofije razlikuje od povijesti i

historiografije drugih disciplina; razlikovati u čemu se razlikuje klasično filozofijsko promišljanje od onoga modernog

- objasniti nastanak Estetike kao filozofijske discipline i nabrojati sve filozofe koji se uzimaju kao značajni za razvoj Estetike

- objasniti izvorno značenje umjetnosti- nabrojati učenja i smjerove modernih estetičkih učenja- upoznati glavne problematske okvire shvaćanja društvenosti kroz

povijest filozofije- ispravno razumijevati i objasniti osnovne pojmove filozofije prirode- upoznati se s temeljnim pojmovima novovjekovne filozofije- upoznati se s temeljnim pojmovima i poviješću hermeneutike- definirati filozofijsku disciplinu Etike kroz povijest i obrazložiti zašto

se Etika treba uzimati u ozir kao nauk, a ne kao znanost! - opisati povijesno-filozofijske granice etičkih pojmova poput: vrline,

moralizma, dobra/zlaPrimjena znanja i razumijevanja

- objasniti epohalnu važnost Platona, povijesno i problemski, kao i mogućnost primjene njegovih centralnih pojmova (idea, ousia, dialektika, dialogos, eros, polis, psyche, polis, ariste politeia) u suvremenosti;

- istumačiti glavne elemente Aristotelove filozofije u njihovoj unutrašnjoj povezanosti, te objasniti nasljedovanja i različitosti Aristotelove filozofije spram Platonove

- znati čitati i pisati (rukopisom i strojopisom) grčki alfabet, te s razumijevanjem pristupati odabranim klasičnim grčkim tekstovima,

- razumjeti i u praksi primijeniti spoznaje filozofije politike i prava- znati odabrati logički pristup proučavanju osnovnih filozofijskih

5

pitanja; znati uključiti logičku metodologiju u proučavanju odabranoga filozofijskoga problema.

- moći u svakom trenutku jasno razlikovati vlastitu moć osjetilne spoznaje naspram viših oblika spoznavanja

- u težim životnim trenucima bit će sposobni upravljati moćima spoznaje prema ozbiljenju istinske sreće

- primijeniti znanje tradicije ontologije za filozofsko poimanje suvremenosti

- objasniti pojam ljepote u horizontu Estetike- u prilici uživanja umjetničkog djela moći će razlikovati subjektivno

dopadanje od istinskog estetičkog sviđanja- osloboditi se učitavanja smisla u remek-djela moderne umjetnosti- objasniti ključne aspekte ostvarenja i otuđenja društvenog bića u

znanstveno-tehničkoj civilizaciji, od kibernetičkog ustrojstva odnosa do socijalno-psihologijskog tumačenja uvjetovanosti; povući razdjelnice između socijalnog i političkog u povijesnoj perspektivi.

- ispravno se u životu postaviti spram netrajnosti i propadljivosti prirodnih pojava

- primijeniti samostalno i neovisno filozofsko promišljanje na osnovi najboljeg nasljeđa filozofije `zapadnog filozofijskog kruga`; predložiti ideju »studija filozofije« kao neovisnog i samozakonodavnog kritičkog aparata i kao oruđa aktivizma u promjeni postojećih neodrživih okolnosti svijeta u kojem živimo

Donošenje zaključaka i sudova (odluka)

- razvijati kritički odnos spram različitih kulturnih fenomena i ideologija

- zauzeti kritički i kreativan odnos prema mogućnosti primjene znanja iz povijesti filozofije na filozofijska promišljanja suvremenosti jezičnoj i

- razvijati afirmativan odnos prema filozofiji kao temeljnom, civilizacijskom nasljeđu

- razvijati pozitivan stav prema povijesti i suvremenosti filozofije u Hrvatskoj

- argumentirati i polemizirati sa stajališta Etike kao nedostatnog horizonta u neovisnom i kritičko-filozofskom promišljanju postojećih lokalnih i globalnih konstelacija suvremenog svijeta; u tom smislu argumentirati za dopunu etičkog mišljenja političkim aktivitetom

- samostalno prosuđivati i zaključivati- kritički pristupati znanstvenoj i filozofskoj literaturi

Prezentacije - primijeniti stečena znanja i vještine u javnim nastupima, tribinama i kritičkim predstavljanjima glede aktualnih problema vlastite zajednice

- uspješno popularizirati i prezentirati filozofske i stručne sadržaje široj publici

Vještine učenja

- razvijati vještine učenja potrebne za cjeloživotno učenje i znanstveno usavršavanje, te nastavak obrazovanja na diplomskom studiju

- njegovanje kritičkog pristupa iz povijesti filozofije i sposobnost njegove primjene na suvremenu filozofiju

- praćenje stručne i filozofske literaturu na hrvatskome i stranom jeziku

6

III. OPIS PROGRAMA

3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta, odnosno modula s brojem sati aktivne nastave, potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova.

PREDMET 1. SEMESTAR 2. SEMESTAR UKUPNO SATI

ECTSbodoviObvezni P V S P V S

Grčka filozofija I 30 - 30 - - - 60 6Uvod u filozofiju 30 - 30 - - - 60 5Engleski jezik I*/Njemački jezik - 30 - - - - 30 2Grčka filozofija II - - - 30 - 30 60 6Logika I - - - 30 30 - 60 5Engleski jezik II*/Njemački jezik - - - - 30 - 30 2Tjelesna i zdravstvena kultura - 30 - - 30 - 60 1

*Ne upisuju studenti Engleskog jezika i književnosti** Studenti biraju onoliko izbornih predmeta koliko im treba da u godini ostvare minimalno 30

ECTS bodova.


ECTS bodovi

Obvezni P V S P V SLogika II 30 30 - - - - 60 5Gnoseologija 30 - 30 - - - 60 6Engleski jezik III*/Njemački jezik - 30 - - - - 30 2Srednjovjekovna filozofija - - - 30 - 30 60 5Ontologija - - - 30 - 30 60 6Engleski jezik IV*/Njemački jezik - - - - 30 - 30 2Tjelesna i zdravstvena kultura - 30 - - 30 - 60 1

*Ne upisuju studenti Engleskog jezika i književnosti i Njemačkog jezika i književnosti** Studenti biraju onoliko izbornih predmeta koliko im treba da u godini ostvare minimalno 30 ECTS bodova.


ECTS bodovi

Obvezni P V S P V SEstetika 30 - 30 - - - 60 5Socijalna filozofija 30 - 30 - - - 60 6Etika - - - 30 - 30 60 6Novovjekovna filozofija - - - 30 - 30 60 5

Završni rad - - - - - - 3

* Studenti biraju onoliko izbornih predmeta koliko im treba da u godini ostvare minimalno 30 ECTS bodova.

7

3.1.2. Popis izbornih kolegija preddiplomskog studija

IZBORNI PREDMETI IZ MATIČNE STRUKE P V S UKUPNO

SATIECTS

bodoviFilozofija politike 2 - - 2 2Grčki jezik I 1 - 1 2 2Filozofija prava 2 - - 2 2Grčki jezik II 1 - 1 2 2Hrvatska filozofija 2 - - 2 2Uvod u povijest filozofije 2 - - 2 2Filozofijska teologija 2 - - 2 2Filozofijska hermeneutika - - 2 2 2Filozofija prirode 2 - - 2 2Filozofija moderne umjetnosti 2 - - 2 2Osnove kritičkog mišljenja* 2 - - 2 4Buddhistički tekstovi** - - 2 2 3Srednji platonizam i novoplatonizam** 1 - 1 2 3Osnove znanstvenog pisanja** - 2 - 2 3

* Odluka Senata od 29. studenoga 2010.g.** Odluka Senata od 23. svibnja 2011.g.

Izborni predmeti za studente ostalih studijskih grupa

1. Etika2. Uvod u filozofiju3. Filozofija prirode4. Grčki jezik I i II

8

9

OPIS PREDMETA

10

Naziv predmeta: Grčka filozofija I KOD: F101Semestar: I.ECTS bodova: 6Jezik izvedbe: hrvatskiBroj sati: 60 (30 P + 30 S)Status: obvezniOblik nastave: predavanje i seminarProvjera znanja: seminarski rad, kolokviji i usmeni ispit

Cilj:U studiju ranih grčkih mislilaca ima se pokazati povijesni početak filozofije kao dovršenje početka povijesti Zapada, razlika filozofije i mythologike, zatim razlika sofije i filozofije, a unutar filozofije razlika physiologike i ideologike (Platon), nadalje nužna povijesna sveza filozofije i onoga grčkog, tj. filozofija kao ono navlastito grčko. Na vidjelo se ima iznijeti grčki jezik kao jezik filozofije i povijesni “zaborav jezika”, jednostavnost početne grčke filozofije u svezi s mogućnošću početka filozofije danas, povijesna udaljenost i iskonska blizina s onim ranogrčkim: povijesna samosvijest filozofije i raslojavanje njenih povijesnih slojeva, ali i mogućnost predpovijesnog dodira s ranim Grcima, prvotnost nasuprot primitivnosti ranogrčke filozofije, naposljetku razlika filozofije i metafizike: filozofija kao istina metafizike i začetak filozofijske metafizike u Aristotela.Studij temeljnih pitanja filozofije u Platona ima pružiti uvid u povijesni utjecaj grčke filozofije, osobito Platona, u povijest filozofije kao platonizam, u unutarnju slojevitost Platona: mišljenje iskona kroz mišljenje ideje. Pokazati se ima odnos filozofije i sofistike kao istinski privid filozofije same.

Osnovne teme:Stanje izvora i kronologija: usud predaje i cjelovitost “fragmenata”; značaj filologije za filozofijski studij ranoga grštva; mythos i logos; mythologika i filozofija: ono filozofijsko u mitu i filozofijski mit; bog (bogovi) i ono božansko u ranom grčkom mišljenju; arche i physis; sophia - sophos - to sophon - philosophia; filozofija i poezija (Homer, Hesiod, orfičke theogonije i kosmogonije, lirika, tragika); filozofija kao ono grčko i zapadno (europsko); filozofija i grčki jezik; filozofija i fiziologija; A knjiga Aristotelove Metaphysike; kritika pojma “hylozoizam”; ranogrčka “kosmologija” i kasnija fizika; unutarnje jedinstvo i jednota filozofije; jednostavnost iskonskog mišljenja.Thal: matematika; pitanje o arche (hydor); jedinstvo i mnoštvo; iskon i ono božansko. Anaximandar: geografijsko; kosmologijsko; pitanje o arche (to apeiron); postajanje i nestajanje; kosmogonijsko. Anaximen: astronomijsko; meteorologijsko; kosmologijsko; pitanje o arche (aer). Pythagora i pythagorovci: duša i tijelo; theoria; jedno i mnoštvo; granica i neograničeno; broj kao “bitak bića”; harmonija i proporcija; astronomijsko; etičko. Xenophan: kritika mita; teologijsko; gnoseologijsko; biologijsko; geologijsko; astronomijsko. Heraklit: logos - homologein; ono mudro: jedno - sve; ono isto suprotnog; ono isto i tijek; logos: rat, zakon, vatra, ono zajedničko, ono jedno, ono božansko; logos i physis; etičko; kosmologijsko; psihologijsko; gnoseologijsko; bog i čovjek; zbor-govor-riječ. Parmenid: misliti i biti; ono biti i suće; suće i nesuće; znamenje sućeg: nepostalo, neprolazno, cijelo, nepokretno, bezgranično, bezvremeno, jedno, stalno; znanje i mnijenje; istina i privid; jedno i mnogo; kosmologijsko. Zenon: dokazi o jednosti sućeg; dokazi o nepokretnosti sućeg; dokazi o neprostornosti sućeg.

11

Empedoklo: četiri korijena svega: zemlja, zrak, voda i vatra; ljubav i razdor; postajanje kao miješanje korijena; kosmogonijsko: četiri doba kruženja svijeta; astronomijsko; gnoseologijsko; biologijsko; katharmoi. Anaxagora: postajanje i nestajanje kao miješanje i razrješenje; ono bezgranično; suće stvari: homoiomere; sve u svemu: usudi; kosmogonijsko; nous. Atomisti: pojam atoma; atomi i praznina; kosmologijsko; psihologijsko; gnoseologijsko; etičko.

Sofistika Protagora: Protagorina izreka; svaka pojava je istinita; svaka pojava je istinita za onoga koji opaža; same stvari imaju svojstva, svojstva jesu samo kao opažena, svojstva su samo u opažaju; međusobno suprotstavljeni logosi istog; protuslovlje je nemoguće; neznatljivost (Platon, Theaitet; Euthyd. 286a5-b6; Aristotel, Met. 1008b15, 1047a4-7). Gorgija: ništa nije; ništa nije spoznatljivo; ništa nije izrecivo; retorika kao eristika; etika (Platon, Gorgija; Theiatet; Euthydem; Soph. 263b; Aristotel, Soph. el. 166b27; An. post. II 1; De inter. 11).Kratyl: heraklitovstvo; Kratyl i Platon; stalni tijek i nemogućnost znanja i govora (Platon, Crat. 429d, 440d; Aristotel, Met. 987a33-34, 1010a9-15). Lykophron: nemogućnost priricanja: uloga kopule “je”; znanje kao synousia duše i onoga znati (Aristotel, Phys. 185b27-29, ; Cat. 1a20-b10; Met. 1007a32-33, 1015b23, 1045b9-11, 1045a8, 1045b12-18; Soph. el. 178b39-179a2) .Antisthen: ouk estin antilegein; svaki logos je istinit; reći nešto je reći ono što jest, a reći ono što jest je reći istinu; nemogućnost definicije: rodovi su samo u mišljenju (Platon, Theaet. 201d; Crat. 429d, Euthyd. 286a5-b6, Soph. 251b5; Aristotel, Met. 1024b34-1025a1, 1043b25-28; Top. 103b30, 104b20-21).Diagora, Prodik i Kritija: kritika mita i bogoštovlja (Platon, Resp. II, X; Leg. X).Dissoi logoi : ono suprotno je različito ili isto, u samom sebi ili u imenu (Platon, Theaet. 172a-b; Leg. 889e; Aristotel, Soph. el. 167a21-27; .Antiphont: suprotnost physis - nomos: nepravednost zakona (Platon, Resp. 496b-c; Aristotel, Pol. 1328b29).Kalliklo: pravo jačega (Platon, Gorgija; Leg. 890a4-5).Trasymach: korist nepravednosti (Platon, Resp. I-II; Leg. 714b; Aristotel, Pol. 1279b4).Isokrat: doksa: mnijenje i slava, eristika (Platon, Apol. 21c; Gorg. 462b-465e; Men. 97b-d, 99b; Resp. 480a; Euthyd. 272b, 290c, 305b; Theait. 172c-177b).

Platon: “Što” je vid (eidos)? razlika između vida (eidos) i (iz)gleda (idea); vid kao ono nevidljivo (to aoraton) i ona vidljiva (ta horata); ona misliva (ta noeta) i ona opažljiva (ta aistheta); sućstvo (bitstvo, jestvo - ousia) ili ono sućno suće (to ontos on) i ono pojavljujuće (to phainomenon); jedno i mnoštvo; najviši vidovi (rodovi): ono isto, ono različito, kretanje, stajanje, ono suće; ono po sebi samom i ono po drugome od sebe sama; suimanje (metheksis) - shvatanje (metalepsis) vidljivog u vidu; oponašanje (mimesis) vida u vidljivom; prisutstvo (parousia), u-biti vida u vidljivima; logos - dialogos - dialektike; razabir (diairesis) po vidovima; svođenje i shvatanje u jedno, sinoptika; nedjeljivi vidovi; zajedništvo (koinonia) i miješanje (miksis), splitanje (symploke) vidova; suće i ne suće - znanje, mnijenje, neznanje; podstavke (hypothesis) i ono nepodstavljivo (to anypotheton); vid onoga dobrog kao ono onkraj sućstva; uvid i dijalektika; znanje i mnijenje: um (duh) - razum - vjera - slutnja; istina kao neskrivenost onoga biti i kao ispravnost; vidovi znanja i spomen (anamnesis); filozofija kao erotika ili ono demonsko, ono između božanskog i ljudskog, mudrosti i neznanja; duša i tijelo; nesmrtnost duše; svemir - polis - duša; polis kao pravdena zajednica besmrtnika, smrtnika, neba i zemlje; vrsnoća i znanje; vidovi duše i vrsnoće; jedinstvo vrsnoće (arete); vidovi naslade; vidovi politeje i rodovi ljudi; filozofija i politika; filozofija i poezija (umjetnost); filozofija kao obrazovanje cijele

12

duše; mythos i logos; filozofija i pobožnost; dialog i primaljsko umijeće; Sokrat u Platonu; filozofijska ironija; “Testimonia Platonica”: prva počela - jedno i neograničena dvojina, granica i ono neograničeno; filozofija i sofistika; Platon i neoplatonizam; Akademija i polis; doba svemira; duša svemira; ispravnost imena; filozofijska etimologika; govorena i pisana riječ; jezik i ono neizrecivo. Ishodi učenjaPo završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - istumačiti osnovno filozofsko pojmovlje rane grčke filozofije,- objasniti sve ključne teme kod "predsokratovaca" u horizontu metamorfoze

shvaćanja bića, biti i bitka,- evaluirati različite načine vrednovanja tzv. sofista iz šire povijesno filozofske

perspektive, kao i jedinstvenost Sokratovog života/mišljenja,- objasniti epohalnu važnost Platona, povijesno i problemski, a s obzirom na

njegove centralne pojmove: idea, ousia, dialektika, dialogos, eros, polis, psyche, polis, ariste politeia.

Obvezna literatura:1. Barbarić, D., Grčka filozofija, Školska knjiga, Zagreb 1995.2. Platonova Politeia, VI i VII knjiga, Zagreb, 1991. 3. Platon, Simpozij, u: Eros i Filia/ Simpozij i Lisis, Zagreb, 1996. 4. Koplston, Istorija filozofije: Grčka i Rim, BIGZ, Beograd 1988.

Dopunska literatura:1. Bošnjak, B., Povijest filozofije I., poglavlje: Grčka filozofija, Matica hrvatska,

Zagreb 1993.2. Cipra, M., Metamorfoze metafizike, Zrinski, Čakovec 1978.3. Guthrie, W. K. C., Povijest grčke filozofije I-VI. Naklada Jurčić. Zagreb

2005/2007.4. Diels, Predsokratovci 5. Platonovi dijalozi

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,50pismeni kolokvij 1,50referat 0,50seminarski rad 0,50završni usmeni ispit 2,00

Ukupno 6

13

Naziv predmeta: Uvod u filozofiju (za studente filozofije) KOD: F202Semestar: I.ECTS bodovi: 5 Jezik izvedbe: hrvatskiBroj sati: 60 (30 P + 30 S)Status:obvezni Oblik nastave: predavanja i seminariProvjera znanja: seminarski rad, kolokviji i usmeni ispit

Cilj i zadatci predmeta:Cilj predmeta Uvod u filozofiju istovjetan je sa svrhom studija filozofije. Svrha pak studija jest izobrazba sposobnosti (facultas), osposobljavanje studenta da bude filozof.Zadatci su predmeta da iznese na vidjelo mogućnost, bit i smisao filozofije, njenu nužnost za bitak čovjeka ta da studente orijentira na putu osposobljavanja za vlastito filozofiranje.

Sadržaj i osnovne teme:Mogućnost uvoda i uvođenje u filozofiju. Nemogućnost uvoda u religiju. Problem uvoda u umjetnost. Što je uvod u znanost (paradigmatski uvod u matematiku). Uvod u filozofiju kao samo- ili sebe-uvođenje kroz drugoga. Bitna razlika između filozofirajućeg uvoda u filozofiju i uvoda u znanost.Uvod u ljubav – prijateljstvo. Mogućnost i nužnost istinske ljubavi kao ljubavi istine (istinoljublje). Pitanje mudrosti. Istinska i prividna mudrost (sofistika kao smrtnom, usmrtivom, istinski konačnom biću nedokučivo "svetnanje"). Istinska, prava mudrost kao trojedinstvo teoretskog, praktičkog i poetičkog. Božanski (theion) karakter mudrosti. Svrha filozofiranja kao "nalikovanja bogu" (homoiosis to theo).Bitno razlikovanje: filozofski čovjek, filozofiranje, filozofija i filozof. Tome odgovara razlikovanje biti, bitka, bića i istinskog bića. Porijeklo i nužnost tog temeljnoga, upravo bitkovanog razlikovanja. Kako je razlika i razlikovanje uopće nešto moguće?Bit i način uvođenja: tko, koga, u što, pomoću čega i radi čega uvodi. Filozofiranje kao mišljenje. Uvjeti i pretpostavke mišljenja uopće. Bit mišljenja. Načini opstanka mišljenja: slobodno, metafizičko, razumsko, dijalektičko, spekulativno, pozitivno-znanstveno, iskustveno, kritičko mišljenje.Bitak mišljenja i jezik. Problem filozofske "terminologije". Povijest filozofijskih pojmova i filozofijskih "termina". Bitak, biće, bit, bit biti, ništa, ništenje, nebiće, logos, atom, nous (duh, um), element (stoiheion), princip (načelo, počelo; arhe, ono iskonsko, prvotno vladajuće), uzrok (vinovnik, skrivitelj), tvorivo (hyle), idea, eidos, forma, svrha, supstancija, ono suhodno, subjekt, predikat, kobuča, transcendentalije, kategorije, apstraktno, konkretno, afirmacija, negacija, sinteza, analiza, sistem, duh, duša, tijelo, život, um, volja, žudnja, razum, mnijenje, znanje, znanost, teorija, praksa, proizvodnja, ono estetičko, ono etičko, bog, bogovi, čovjek, svijet, zajednica, dobrota, ljepota, pravednost, ono sveto, zlo, rugoba, hybris, istinito, istinsko, istina, lažnost, patvorina, krivotvorina, priroda (narav), esencija i egzistencija, mogućnost, zbiljnost i nužnost, po sebi (o sebi), po drugom, sloboda (apsolutna), istinska i prividna sloboda, slobodovanje i robovanje, sloboda mišljenja i sloboda volje, moć, ono transcendentalno i transcendencija , ono imanentno i imanencija, privid, pričin, fenomen, istinsko biće (bićno bivstvo) itd. itd.Problem obrazovanja (filozofijskih) pojmova. Bitak pojma. Pojmovni realizam i nominalizam. Pitanje filozofijskog problema uopće. Filozofija na djelu u filozofiranju: primjeri "velikih filozofa" (Platon, Aristotel, Kant, Hegel). Problem Sokrata ili što je to biti filozofom ("Obrana Sokrata" kao obrana filozofa; parnica, parba ili iskonski spor između bitka-filozofa i "svijeta"(polis) kao pitanje istinskog svijeta ili pravednog zajedništva svih mogućih bića po mjeri njihove istinskosti).

14

Oslobađanje od privida, pa do pojavnosti, i najzad do fenomena (kako u smislu očitovanja onog zbiljivog tako i u smislu sebe – objave bitka), a radi onog istinskog biti,- to oslobođenje i buđenje potrebe toga oslobađanja svrha su svakog mogućeg uvoda u filozofiju. Otuda nužnost toga, da se nakon prethodne, pripremne ekspozicije pojmovne i stvarne problematike filozofije, studente orijentira u horizontu zbivanja "glavnih strujanja suvremene filozofije", kao bitnog zbivanja suvremenosti. Ovdje je neophodno osvijetliti i filozofsku situaciju u nas, filozofirajuća pregnuća i dostignuća. Izvršeni uvod u filozofiju polaže filozofski temelj studiju filozofije. On uz ostalo otvara pogled na smisao i svrhu studija filozofije, ali i studija i studiranja uopće. Stoga se na kraju ovoga predmeta bit filozofije i bit sveučilišta (tj, njegovo najviše određenje i svrha) razmatraju u njihovoj unutrašnjoj svezi. Pokazuje se da filozofija nije samo podrijetlo, nego je i trajni temelj pravog sveučilišta ili "akademijskog studija" (Schelling).

Ishodi učenja:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - proći osnovnu stručnu terminologiju, te komparativnim sagledom naučiti

razlikovati glavne filozofske epohe. To će ih pripremiti na kritičko mišljenje, metodu istraživačkog rada na filozofskim tekstovima, upotrebu filozofske sekundarne literature, te samostalnost u mišljenju.

Obvezna literatura:Aristotel: Nagovor na filozofijuBošnjak: Filozofija, uvod u filozofsko mišljenje i rječnikDespot: Uvod u filozofijuN. Hartmann: Prilog zasnivanju ontologije*** Uvod u Heideggera (iz toga: Što je filozofija)Schelling: O metodi akademijskog studija (u: Ideja univerziteta)

Napomena: U gradivo za ispit spada i ono što se tokom školske godine predavalo.A. Bazala: Povijest filozofije, iliB. Bošnjak: Povijest filozofije, iliG. W. Hegel: Historija filozofije

Izborna literatura:Bloch: Tübingenski uvod u filozofijuAxelos: Uvod u buduće mišljenjeAdorno: Filozofska terminologijaBochenski: Uvod u filozofsko mišljenjeJaspers: Uvod u filozofijuW. Jeruzalem: Uvod u filozofijuKant: Dvije rasprave (posebno: Prolegomena za svaku buduću filozofiju)Descartes: Rasprava o metodiDilthey: Die geistige Welt – Einleitung in die Philosophie des Lebens H. Nohl: Einfurung in die PhilosophieP. Natrop: Philosophie, ihr Problem und ihre ProblemeFink: Uvod u filozofiju

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,50referat 0,50kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi,priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt nanastavne sadržaje 0,50kontinuirano provjeravanje znanja (kolokvij) 0,50

15

seminarski rad 1,00završni usmeni ispit 1,00

Ukupno 5

16

Naziv predmeta: Uvod u filozofiju – A (za studente drugih studija) KOD: F207ECTS bodovi: 2 Jezik izvedbe: hrvatskiBroj sati: 30 Status: izborniOblik nastave: predavanja Provjera znanja: kolokviji i usmeni ispit

Opis: Konstitucija i pojam filozofije u antičkoj grčkoj kulturi. Odnos filozofije spram ostalih oblika znanja i duhovnog djelovanja: spram prirodnih i društveno-humanističkih znanosti, spram teologije i umjetnosti. Osnovne discipline filozofije: ontologija, spoznajna teorija, logika, etika, estetika, filozofska antropologija i povijest filozofije. Bitni filozofski pojmovi u povijesti filozofije: filozofija, sloboda, istina, bitak, teorija/praksa, vrijeme/prostor, subjekt/objekt, priroda, čovjek, povijest, jezik, znanost, itd. "Kraj" filozofije, filozofsko mišljenje i suvremene filozofske orijentacije: filozofija egzistencije ,marksistička filozofija, analitička filozofija, socijalna filozofija, filozofija jezika, filozofija kulture, filozofska antropologija, fenomenologija i hermenautika. Položaj filozofije u suvremenoj kulturi.Kolegij mogu slušati svi studenti u trajanju od 2 sata tjedno u jednom semestru .Ispit je usmeni i donosi 2 boda.

Cilj: Predmet (kao dio studia generale) treba upoznati studente koji ne studiraju filozofiju s konstitucijom filozofije, s njenom poviješću i njenim položajem u suvremenoj kulturi, s njenim temeljnim pojmovima, s posebnošću filozofskog pristupa znanju i zbiljnosti i osposobiti ih za refleksivni i kritički odnos spram tema kojima se bave i spram temeljnih problema suvremene zbiljnosti. Posebno je važno osvijestiti spregu filozofske refleksije i humanističkih i društvenih studija.

Ishodi učenja:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- konceptualizirati pojmove filozofije antičke grčke kulture- razlikovati odnos filozofije spram drugih prirodnih i društveno-humanističkih

znanosti, te teologije i umjetnosti- na refleksivan i kritičan način razmatrati temeljne probleme suvremene zbiljnosti

Ispitna literatura:Jedno originalno filozofsko djelo po izboruUvod u filozofiju po izboru među autorima: Branko Bošnjak, Branko Despot, Eugen Fink ili Theodor W, Adorno;: Filozofska terminologijaPovijest filozofije po izboru među autorima: Albert Bazala, Wilhelm Windelband, Branko Bošnjak

Dopunska literatura:Platon: GozbaAristotel: O dušiR. Descartes: Rasprava o metodiG. W. Leibniz: Rasprava o metafiziciI. Kant: Prolegomena za svaku buduću metafiziku, Osnove metafizike ćudoređaG. W. F. Hegel: Enciklopedija filozofskih znanosti (Uvod), Filozofija povijesti (Uvod).

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,75referat 0,25pismeni i usmeni završni ispit 1,00

Ukupno 2

17

Naziv predmeta: Engleski jezik I KOD: SJE01Semestar: IECTS bodovi: 2 Jezik izvedbe: engleskiBroj sati: 30 Status: obvezniOblik nastave: vježbeProvjera znanja: kolokviji, pismeni i usmeni ispit

OpisČitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija.U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbeProširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog područja..

Cilj- svladavanje vještina čitanja za bolje i lakše razumijevanje teksta na višem

stupnju jezične složenosti i uže specijalnosti i usvajanje stručnog vokabulara- razvijanje vještina pisanja za potrebe reproduciranja teksta u obliku sažetka i

postavljanje pitanja za bitne informacije u tekstu- poticanje diskusija i razumijevanja tema iz kulture i civilizacije engleskog

govornog područja

Ishodi učenja:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - objasniti uporabu glagolskih vremena i složenijih gramatičkih struktura (pasiv,

kondicional, infinitivne ili participne konstrukcije) u engleskom jeziku te ih pravilno rabiti

- opisati školski sustav u anglosaksonskim zemljama s posebnim naglaskom na akademsko obrazovanje

- usporediti hrvatski školski sustav sa sustavom u zemljama engleskog govornog područja

- prepoznavati karakteristične leksičke i gramatičke strukture te rečenična vezna sredstva u akademskom diskursu

- razlikovati opći leksik od akademskog - opisati ustroj svog studija, predmete koje slušaju te način njihove evaluacije

Popis obvezne literature potrebne za nastavu i polaganje kolokvija:Cox, K. & Hill, D (2004). EAP now!. Pearson/Longman (selected units).Vince, M. (2003). Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan.Excerpts from books, newspapers, video clips etc.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:O'Driscoll, J (1995): Britain, Oxford: OUPMcCarthy, M. and O'Dell, F. (1994). English Vocabulary in Use (Advanced). Cambridge: CUP.

Uvjeti za priznavanje bodova:Položen ispit. Tijekom semestra polažu se dva kolokvija. Ukoliko se polože oba kolokvija, studenti se oslobađaju polaganja ispita, a u protivnom polažu pismeni i usmeni ispit.

18

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:Provedba anonimne ankete nakon održanih predavanja, analiza uspjeha studenata.

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,75kontinuirano povjeravanje znanja u obliku kolokvija 0,50završni usmeni ispit 0,75

Ukupno 2

19

Naziv predmeta: Njemački jezik I KOD: SJNJ01Semestar: IECTS bodovi: 2 Jezik izvedbe: njemačkiBroj sati: 30 Status: obvezniOblik nastave: vježbeProvjera znanja: kolokviji, pismeni i usmeni ispit

OpisČitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija.U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe.Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja njemačkog govornog područja

Cilj- svladavanje vještina čitanja za bolje i lakše razumijevanje teksta-na višem


postavljanje pitanja za bitne informacije u tekstu- poticanje diskusija i razumijevanja tema iz kulture i civilizacije njemačkog

govornog područja

Ishodi učenja:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- uočiti razlike u školskim sustavima Hrvatske i zemalja jemačkog govornog

područja- razlikovati opći leksik od akademskog- objasniti uporabu glagolskih vremena u stručnim tekstovima i pravilno ih rabiti- opisati jednostavnim rečenicama strukturu svog studija

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaStručni tekstovi iz knjiga, časopisa i s interneta.Drever/Schmitt, Lehr-und Ubungsbuch der deutschen GrammatikHelbig/Buscha, Ubungsgrammatik DeutschWahrig: Deutsches W6rterbuchNjemačko-hrvatski i hrvatsko-njemački rječnik (po izboru)

Uvjeti za priznavanje bodova:Položen ispit. Tijekom semestra polažu se dva kolokvija. Ukoliko se polože oba kolokvija, studenti se oslobađaju polaganja ispita, a u protivnom polažu pismeni i usmeni ispit

Način praćenja kvalitete i uspješnost izvedbe:Provedba anonimne ankete nakon održanih predavanja, analiza uspjeha studentata.

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,30kontinuirano povjeravanje znanja (2 kolokvija) 1,20usmeni ispit 0,50

20

Ukupno 2

21

Naziv predmeta: Tjelesna i zdravstvena kultura KOD: TZK01-TZK04Trajanje: I. i II. godinaECTS bodovi: 1Status: obvezni Oblik nastave: 2 sata vježbi, ukupno 30 sati Ispit: Ispit se na ovom kolegiju ne polaže, nego se dobiva potpis u Indeks

Opis predmeta: Omogućiti studentima izbornu nastavu TZK iz područja gimnastike, športova, športskih igara, estetske gimnastike i plesa, planinarenja i izletništva prema prostornim, vremenskim i kadrovskim mogućnostima.1. Opća tjelesna priprema: stjecanje višeg stupnja znanja, umijeća i navika kretanja,

upoznavanje zakonitosti i međusobne uvjetovanosti gibanja iz raznih područja športske aktivnosti; razvijanje osjećaja za prostorne, vremenske i energetske elemente kretanja, razvijanje čula sluha, vida i ravnoteže. Sadržaje rada prilagoditi prethodnoj osposobljenosti studenata u sadržajima izabrane športsko-rekreativne djelatnosti.

2. Športovi: Teoretski dio (šport i njegovo mjesto i položaj u fizičkoj kulturi. Povijesni razvoj u svijetu i kod nas, biomehaničke osnove, metodika, pravila i organizacija natjecanja). Praktični dio: stavovi i tehnika kretanja, usavršavanje pokreta: uočavanje pogrešaka. Povećanje motoričkih sposobnosti, povezivanje elemenata u cjelovitost ekonomičnog kretanja. Upotreba opreme, sprava, pomagala.

3. Sportske igre: rukomet, nogomet, odbojka, košarka. Razvoj određene športske igre u svijetu i kod nas, značaj igre, pravila i suđenje, igralište, uređaji i oprema, metodika, te testiranje motoričko-tehničkih dostignuća. Praktično: Tehnika kretanja, elementi baratanja ispitom u mjestu i kretanju, taktika igre u napadu i obrani, protunapad, indiviudalna i kolektivna taktika, te igra.

4. Estetska gimnastika i plesovi. Realizacija notnih vrijednosti i tekstova, metričke i ritmičke vježbe. Elementi klasičnih i modernih plesnih oblika. Narodni plesovi (izbor).

5. Sportska gimnastika. Kolutovi, kovrtljaji, upori i naupori. njihanja i ljuljanja, okreti, uzmasi, naskoci, saskoci, premeti i prekopiti. preskoci, povezivanja elementa na tlu i na spravama. Asistiranja i zaštita prilikom vježbanja.

6. Izletništvo i planinarenje, priprema planinarenja, orijentacija, signalizacija, načini kretanja, izbor i upotreba opreme, čuvanje prirode. Izgradnja priručnih objekata, vrste ognjišta i vatre. Terenske igre.

7. Korektivna gimnastika i rehabilitacija, omogućiti studentima sa smanjenim tjelesnimmogućnostima adekvatne aktivnosti prilagođeno osobnim korektivniin i rehabihtacijskim potrebama.

8. Natjecajnja. Sudjelovanje u fakultetskim, međufakultetskim i ostalim prigodnimnatjecanjima.

Cilj:Nastava tjelesne i zdravstvene kulture obvezna je u I. i II. godini studija, radi aktivnog vježbanja i odražavanja tjelesne kondicijeraznim oblicima i metodama rada stalno podizati kondicijsku i psihomotornu sposobnost organizma,- oslobađati i razvijati stvaralačke sposobnosti,

22

- izgrađivati čvrste i trajne navike tjelesnog vježbanja kao i aktivan odnos prema fizičkoj kulturi,

- kineziološkom aktivnošću postići rekreativno-korektivni učinak,- utjecati na daljnje razvijanje aerobnih sposobnosti,- postići kineziološku transformaciju osnovnih psihomotornih i funkcionalnih dimezija, - osposobiti studente da mogu samostalno organizirati aktivnosti fizičke kulture

koje su u funkciji zdravlja, radnih spsobnosti i što korisnijeg korištenja slobodnog vremena.

Ishodi učenja:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - usavršiti specifična kineziološka teorijska i motorička znanja iz određenih

sportova i sportske rekreacije- pratiti i ponavljati zadane vježbe- izvoditi vježbe za razvoj i jačanje svih mišićnih skupina uz instrukciju profesora- samostalno izvoditi vježbe koje još nisu precizne i automatizirane.- steći znanje o najvišoj razini odgovornosti za osobno zdravlje i zdravlje drugih - usvojiti osnovna motorička znanja u funkciji učinkovite prilagodbe

23

Naziv predmeta: Filozofija politike KOD: F103Semestar: I.ECTS bodovi: 2Jezik izvedbe :hrvatskiBroj sati :30 Status: izborniOblik nastave: predavanjeProvjera znanja: kolokviji i usmeni

Cilj i zadatci predmeta:Od studenta se očekuje da usvoji osnovne pojmove filozofije politike. Zadaća je kolegija da osposobi studente za kritički pristup i analizu pojedinih pozicija i teorija kao i za argumentativno razlaganje nazora i dijaloško artikuliranje stajališta, pri čemu se osobita pozornost posvećuje aktualnim raspravama o različitim teorijama suvremenog društva

Sadržaj i osnovne teme:Mjesto politike u filozofskoj podjeli znanosti na praktične i teoretske. Društvenost čovjeka kao temelj politike. Filozofija politike do Platona. Platon i Aristotel. Augustin i Toma. Machiavelli, reformacija, utopija. Hobbes, Locke, Rousseau – ideja suverenosti, status naturalis, društveni ugovor, ideja tolerancije, pravo na otpor. Kant i Hegel. Rehabilitiranje praktične filozofije. Totalitarni sustavi XX. stoljeća. Demokracija. Liberalizam, komunitarizam, feminizam.

Ishodi učenja:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - naučiti razlikovati filozofski pristup politici i političkim fenomenima od drugih,

većinom reduciranih perspektiva. - usvojiti različite interpretacijske moduse, bilo da se politika sagledava u

konvergenciji s etičkim horizontom ili da je poglavito shvaćena kao "tehnika".- preko nekoliko suvremenih filozofa politike, steći teorijsku osposobljenost za uvid

u moderne socijalno-političke prijepore.

Obvezna literatura:Dva izvorna djela iz Filozofije politike: Platona, Aristotela, Cicerona, Augustina, Akvinskoga, Morusa, Križanića, Petrića, Machiavellija, Hobbesa, Lockea, Spinoze, Montesquieaua, Voltairea, Vicoa, Rousseaua, Kanta, Fichtea, Hegela, Tocquevillea, Nietzschea, Schmitta, Poppera, Arendt, Gadamera, Rittera, Rawlsa, Taylora.

Dopunska literatura:1. Ottmann, H. (2001. i d.). Geschichte des politischen Denkens, J. B. Metzler,

Stuttgart -Weimar.2. Gutmann, A. & Thomson, D. (1997). Democracy and Disagreement, Harvard,

University Press.3. Sandel, M. J. (2001). Democracy’s Discontent, Cambridge-London: Harvard

University Press.4. Pažanin, A. (1973). Filozofija i politika, Zagreb: Liber.5. Pažanin, A. (1986). Moderna filozofija i politika, Zagreb: Informator/FPN.6. Baruzzi, A. (1993). Uvod u novovjekovnu političku filozofiju, Zagreb HSN.7. H. Maier, H. Rausch i H. Denzer (ur,). (1998). Klasici političkog mišljenja,

Zagreb: Golden marketing.8. Ritter, J. (1987). Metafizika i politika, Zagreb: Informator/FPN.9. Volkmann-Schluck, K-H. (1977). Politička filozofija, Zagreb: Naprijed.10. Barišić, P. (1988). Dijalektika običajnosti, Zagreb: HFD.

24

11. Posavec, Z. (1995). Sloboda i politika, Zagreb: HFD. 12. Ravlić, S. (1996). Demokracija i sloboda, Zagreb: HFD.

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,75referat 0,25usmeni završni ispit 1,00

Ukupno 2

25

Naziv predmeta: Grčki jezik I i II KOD F203KOD F205

Semestar: I. i II.ECTS bodovi: 2 + 2 Jezik izvedbe: hrvatskiBroj sati: 30 (15P + 15 S) po semestruStatus:izborniOblik nastave: predavanja i vježbeProvjera znanja: kolokviji, pismeni i usmeni ispit

Cilj i zadaća:Za cjelovito humanističko obrazovanje, uz latinski jezik se stoljećima učio i grčki jezik. Grci su preuzeli pismo od Feničana, ali su ga preradili, pa upotrebu i pisanje samoglasnika dugujemo Grcima. Ovaj kolegij će ponuditi uvod u osnove grčkog jezika, čitanje, pisanje, osnove morfologije i sintakse za one koji ga nikada nisu učili, te napredniji rad na tekstovima za one koji ga (vjerojatno učenici klasične gimnazije) već u određenoj mjeri poznaju. Sukladno studijskoj grupi studenata, (studij filozofije, povijesti, književnosti, itd.) napredniji rad na terminologiji i tekstovima bit će prilagođen njihovim studijskim interesima i potrebama.

Sadržaji:Grčko pismo i značaj grčke kultureVježbe u čitanju i pisanjuGlasovni znaci i znaci za čitanjeObrada deklinacije i konjugacije kroz jednostavne grčke rečeniceOsnove sintakseGrčka terminologija u suvremenim znanostimaNapredniji rad na tekstovima i gramatička obrada složenijih rečenica

Ishodi učenjaPo završetku nastave iz navedenih kolegija student će moći: - na akademskoj razini istumačiti značaj grčke kulture i grčkog pisma za europsku i

svjetsku kulturu, - znati čitati i pisati (rukopisom i strojopisom-na specijaliziranim programima)

alfabet, te s razumijevanjem pristupati odabranim klasičnim grčkim tekstovima, - objasniti osnove morfologije i sintakse grčkog jezika,- lakše pratiti rasprave o grčkoj filozofiji, te o svakoj filozofiji (i teoriji) koja se

referira na klasično pojmovno nazivlje.

Obvezna literatura:1. Zdravka Martinović-Jerčić, Dubravka Matković, Prometej, udžbenik grčkog

jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2009.

Dopunska literatura:1. Martinić-Jerčić – Matković, Prometej (udžbenik grčkog jezika za 1. i 2. godinu

učenja), Školska knjiga, Zagreb 2003; 2. Zdeslav Dukat, Grčka gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 2003. 3. Musić-Majnarić, Gramatika grčkoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2004.4. Sabadoš, Sironić, Zmajlović, Chrestomathia Graeca, Školska knjiga, Zagreb,

1987.5. Sabadoš, Sironić, Zmajlović, Anthologia Graeca, Školska knjiga, 1990.6. Platon, Protagora 1-4, 11-12; 7. Platon, Gozba, 1-5; 8. Aristotel, Nikomahova etika i Politika9. Novum Testamentum

26

10. Senc, Stjepan, Grčko-hrvatski rječnik, Zagreb, 1988 (reprint iz 1910).

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,75pismeni kolokvij 0,25usmeni završni ispit 1,00

Ukupno 2

27

Naziv predmeta: Grčka filozofija II KOD: F201Semestar: II.ECTS bodova: 6Jezik izvedbe: hrvatskiBroj sati: 60 (30 P + 30 S)Status: obvezniOblik nastave: predavanje i seminarProvjera znanja: seminarski rad, kolokviji i usmeni ispit

Cilj:Zadaća je istražiti platonizam Aristotela u razlici spram akademijskog neoplatonizma, zatim omogućiti poimanje nastanka i razvoja glavnih filozofijskih disciplina od Aristotela, te njihovo jedinstvo u prvobitnoj raščlanjenosti. Aristotel ima izaći na vidjelo kao prvi metafizički filozof, filozofija kao znanost, theoria, theologika, ontologika (ousiologika) i aitiologika, te se ima objasniti odnos između filozofije i metafizike.Pokazati što se zbiva s filozofijom u doba helenizma, kako je moguća raščlamba filozofije na etiku, logiku i fiziku, uz primat etike. Među filozofijskim “školama” kasne antike posebno istaknuti akademijski neoplatonizam.

Osnovne teme: Aristotel: Spisi, raščlamba filozofije, filozofijska metoda; logika i “metafizika”: jedinstvena onto-logika; kategorije; ono podležeće (to hypokeimenon) i ona suhodeća (ta symbebekota); ono opće i ono pojedinačno; prethodnost po sebi ili po bitstvu i prethodnost za nas ili po vremenu; mnogostrukost zborenja onoga sućeg; ono biti kao sućstvo (ousia) sućeg; prvo i drugo sućstvo; prvi uzroci (aitia): tvorivo (hyle), lik (eidos), počelo kretanja (arche tes kineseos), svrha (telos); možnost (dynamis), udjelovljenje (energeia) i kretanje, mijena (metabole), postajanje (genesis); tvorivo kao počelo uposebljenja; prva filozofija kao znanje prvih uzroka ili sućeg kao sućeg; vrste sućstava; prva filozofija kao mudrost; razlika između theoria, praksis i poiesis; prva filozofija kao ousio-theo-logika, znanost o cjelini sućeg i onom najviše sućem (bog); bog kao mišljenje mišljenja i kao ono prvo nepokretivo pokrećuće (to proton kinoun akineton); vidovi znanja: zamjedba (aisthesis), pamćenje (mneme), iskustvo (empeiria), umijeće (techne), znanost (episteme), mudrost (sophia) (najviša znanost); etičke i dianoetičke vrsnoće; razboritost (phronesis) kao znanje u oblasti praktičkog; eudaimonia i theoria; vrsnoća kao sredina suviška i nedostatka; raščlamba znanosti: teoretske, praktičke i poetičke; oblici silogizma; razlika prve filozofije i ostalih znanosti; Aristotelova kritika Platona; kretanje, promjena i vrijeme; moguća beskonačnost; svrhovitost i slučajnost; duša i tijelo; proizvodeći um i trpeći um; izbor kao hoteći um; čovjek kao živo biće zajedništva (zoon politikon).Stoici: etika - homologoumenos zen: jedinstvo onoga htjeti i moći; trpnja (pathos) kao nezadovoljivi nagon i apathia kao oslobođenje od trpnje; trpnja kao neumno kretanje duše ili nepokoravanje nagona (horme) umu; četiri vida trpnji: naslada (hedone), bol (lype), požuda (epithymia) i strah (fobos); suprotnost trpnje i dobre trpnje (eupathia); vrlina (arete) kao obuzdavanje nagona; jedinstvo vrline i blagostanja (eudaimonia); vrlina kao jedino istinsko dobro; četiri osnovne vrline: razboritost, umjerenost, hrabrost i pravednost; nerazlikovanje (adiaphora); svojstvenost (oikeiosis); ispravno djelovanje; kosmopolis; razlika između mudraca i nemudrih; logika - spoznaja: sva spoznaja polazi od osjetilnog opažaja ili ne bez njega; predodžba (phantasia) kao utisak (typosis); misao (ennoia) kao posljedica istovrsnih sjećanja; predhvat (prolepsis) i zahvat (katalepsis); dijalektika: ono označujuće (semainon) i ono označeno (semainomenon); potpuna i nepotpuna reciva (lekta); aksiomi; silogistika; fizika - tjelesno i netjelesno nešto (ti); razlika

28

između biti (einai) i podstojati (hyphestanai); počela sućeg: tvar (hyle) i um (logos); trpnja i djelovanje; sve je sazdano od prvina: oganj, uzduh, voda, zemlja; narav svijeta; narav čovjeka; božanska providnost (pronoia); bog kao svevladajući um; sudbina (heimarmene) kao neprekidni niz uzroka; nužnost i sloboda; kasnija stoa.Skeptici: etička osnova skepse; suprotstavljanje mišljenog - izjednačenost suprotstavljenog - suzdržanost (epoche) - neuznemirenost (ataraksia); odsutnost blagostanja kao posljedica uznemirenosti (tarache); potpuna i nepotpuna skepsa; jedanko snažna protivnost mnijenja (isosthenia); deset načina izazivanja suzdržanosti (tropoi); različiti izvještaji o tropima; neograničenost i nepojmljivost svega; trenutačnost skepse; razlika između pyrrhonovske i akademijske epoche; skepsa i praktički život; nedvojbenost fenomena: neproizvoljna trpnja (abouleton pathos).Epikurovci: etika - eudaimonia kao telos ili najviše dobro: ugoda kao oslobođenje od boli tijela i uznemirenosti duše - ataraxia; ugoda u kretanju i stalna ugoda; “sve dobro i loše je u zamjedbi”; uvid uma i blagostanje; obuzdavanje požude, straha i boli; “mudrac je uvijek blažen”; blagostanje počiva na unutarnjem stavu (diathesis); vrlina kao sredstvo ugode; samodostatnost (autarkeia): neovisnost o vanjskim dobrima; “skriveni život”; physis - nomos; kanonika - osjetila kao osnova spoznaje i kriterij istine: prolepsis i pathos; izvjesnost (enargeia) i mnijenje (doksa); nastanak misli; fizika - temeljna počela sućeg: uzročnost, stalnost svijeta; atomi i praznina; nedjeljivost atoma; svojstva atoma; nužnost i sloboda; kosmologija, psihologija, meteorologija.Peripatetici: Theophrastovo sistematiziranje Aristotela; odstupanja od Aristotela; daljnji razvoj pojedinačnih znanosti.Akademici: povijest Akademije; Stara Akademija (do 270.): Eudox Knidski, Speusipp - filozofija i ono matematičko, Xenokratova kosmologija, Heraklid Pontski; Nova Akademija: Karnead, Klitomach, Philon iz Larisse, Ciceron - akademijska skepsa u razlici prema Pyrrhonovoj skepsi (oko 270. - 85.), sinteza Platona i Aristotela (85. god. pr. Kr. - 220. god. po Kr.); Plotin; neoplatonički komentari Platonovih dialoga.

Ishodi učenja:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - istumačiti glavne elemente Aristotelove filozofije u njihovoj unutrašnjoj

povezanosti, te objasniti nasljedovanja i različitosti Aristotelove filozofije spram Platonove,

- objasniti Aristotelove ontološke teme: supstancija, uzroci, kretanje, zbiljnost/mogućnost, hilemorfizam i ostalu proishodeću problematiku,

- objasniti ključne momente u Aristotelovoj etičkoj i političkoj teoriji, psihologiji i poetici,

- objasniti tezarij osnovnih helenističkih škola, njihovu uvjetovanost i misaoni doseg.

Obvezna literatura:1. Aristotel, Metafizika 2. Aristotel, Fizika 3. Aristotel, Nikomahova Etika 4. Guthrie, Aristotel: Sučeljavanja5. Koplston, Istorija filozofije: Grčka i Rim 6. Čehok,I., Grgić, F., Filozofija, Profil, Zagreb, 2001.

Dopunska literatura:1. Bošnjak, B., Povijest filozofije I., poglavlje: Grčka filozofija, Matica hrvatska,

Zagreb, 1993.

29

2. Cipra, M., Metamorfoze metafizike, Zrinski, Čakovec 1978.3. Pažanin, A., O Aristotelu i aristotelizmu, u: Filozofija i politika, Fakultet političkih

nauka u Zagrebu, Zagreb, 1973. 4. Pejović, D., Bitak i kretanje, u: Aristotel, Fizika, Hrvatska sveučilišna naklada,

Zagreb 1988. 5. Žunec, O., Mimesis, Latina et Graeca, Zagreb 1988. 6. Aristotel, Nikomahova etika, HSN, Zagreb, 1992. 7. Aristotel, Politika, HSN, Zagreb, 1992. 8. Željko Senković, Aristotelova kritika demokracije, FFOS, Osijek, 2007. 9. Željko Senković, Aristotelova etika, FFOS, Osijek, 2011.


Ukupno 6

30

Naziv predmeta: Logika I KOD: F102Semestar: II.ECTS bodovi: 5Jezik izvedbe: hrvatski Broj sati: 60 (30 P + 30 V) Status: obvezniOblik nastave: predavanja i vježbeProvjera znanja: kolokviji i pismeni ispit

Cilj: Studenti trebaju ovladati formaliziranim logičkim jezikom i logičkim metodama i tehnikama na razini elementarne logike. Ta logička sredstva studenti trebaju moći uporabiti u logičkoj analizi običnoga i znanstvenoga diskursa, kao i u analizi i izgradnji temeljnih filozofijskih pojmova i postavaka.

Sadržaj (osnovne teme): Gradivo uobuhvaća opći uvod u logiku i elementarnu logiku: iskaznu logika i logiku prvoga reda s istovjetnošću. Zasebno za iskaznu logiku i za logiku prvoga reda definiraju se jezik (rječnik i gramatika), semantika (terija modela) i deduktivni sustav (naravna dedukcija). U sklopu tematike logičkoga jezika, posebno se obrađuje i uvježbava međuprevodjenje između logičkoga i naravnoga (hrvatskoga) jezika, i analiziraju odnosi i razlike između dvaju jezika.U okviru semantike daju se semantička pravila vrjednovanja te se obrađuju pojmovi istinitosti, zadovoljenosti formula, zadovoljivosti skupa iskaza, semantičke posljedice, valjanosti zaključka i iskaza, te semantičke istovrijednosti. Uvodi se i semantički definira metoda istinitosnoga stabla. U okviru deduktivnoga sustava daju se dokazna pravila naravne dedukcije, uvježbava se postavljanje i izvođenje formalnoga dokaza, te se obrađuju pojmovi dokažljivosti, sintaktičke valjanosti, poučka, sintaktičke istovrijednosti i nesuvislosti.Dokazuju se i neki jednostavni metateorijski poučci o semantičkim i deduktivnim odnosima među formulama i skupovima formula (npr. između skupa i nadskupa formula, posljedica praznoga skupa i sl.), poučak o potpunosti, te se uvode pojmovi disjunktivnoga, konjunktivnoga i preneksnoga normalnoga oblika.

Ishodi učenja:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - protumačiti osnovne logičke pojmove i odnose (npr. posljedica, zadovoljivost,

dokaz, suvislost, istovrijednost, model),- prevoditi rečenice naravnoga jezika na formalizirani logički jezik,- primijeniti logičke metode (istinitosno stablo, dokaz) u svrhu provjere logičkih

svojstva i odnosa,- izgraditi istinitosno stablo, izvesti formalni dokaz (na papiru i pomoću računalnoga

programa),- prosuditi diskurs ili tekst prema obziru na njegovu logičku suvislost i dosljednost.

Obvezna literatura:1. . Barwise, J. ; Etchemendy, J., Language, Proof and Logic, Seven Bridges,

New York, 1999. 2. Bergmann, M.; Moor, J.; Nelson, J., The Logic Book, 4. izd., McGraw Hill, New

York, 2004.

31

Dopunska literatura:1. Cauman, L., Uvod u logiku prvog reda, Jesenski i Turk, Zagreb, 2004.2. Ćirović, B.: Uvod u matematičku logiku i teoriju rekurzivnih funkcija, FTI D.I.,

Zagreb, 1996. 3. Jeffrey, R., Formal Logic: its Scope and Limits, 4. izd., Hackett, Indianapolis,

2006. 4. Kovač, S., Logika, 9. izd. , Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005. (i

kasnija izdanja).

Računalni programi: Austen, C.: Bertie 3 / Twootie, http://selfpace.uconn.edu/BertieTwootie/software.htm Gensler, H.: LogiCola, http://www.jcu.edu/philosophy/gensler/lc/index.htm Žarnić, B.: Interaktivna logika, http://www.ffst.hr/~logika/pilot/ulaz.html

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,50aktivnost na seminarskoj nastavi 0,50kontinuirqano provjeravanje znanja 1,25Završni pismeni ispit 1,00završni usmeni ispit 0,75

Ukupno 5

32

http://www.ffst.hr/~logika/pilot/ulaz.html

Naziv predmeta: Engleski jezik II KOD: SJE02Semestar: IIECTS bodovi: 2 Jezik izvedbe: engleskiBroj sati: 30 Status: obvezniOblik nastave: vježbeProvjera znanja: kolokviji, pismeni i usmeni ispit

OpisČitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija.U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe.Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog područja.


stupnju jezične složenosti i uže specijalnosti i usvajanje stručnog vokbulara.- razvijanje vještina pisanja za potrebe reproduciranja teksta u obliku sažetka i

postavljanje pitanja za bitne infonnacije u tekstu- poticanje diskusija i razumijevanja tema iz kulture i civilizacije engleskog

govornog područja

Ishodi učenja:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - opisati i razlikovati različite vrste i dijelove eseja- napisati uvodni odlomak koji sadrži uvodnu rečenicu, definiciju, hipotezu i pregled- argumentirati hipotezu i napisati potpore (u bilješkama)- napisati kratak zaključak s eventualnom preporukom/vlastitim mišljenjem- opisati predmet studija i discipline od kojih se sastoji- objasniti i opisati određeno područje struke (antička povijest/ filozofija, povijest

odgoja i obrazovanja)




Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:Provedba anonimne ankete nakon održanih predavanja, analiza uspjeha studenata

33


Ukupno 2

34

Naziv predmeta: Njemački jezik II KOD: SJNJ02Semestar: IIECTS bodovi: 2 Jezik izvedbe: njemačkiBroj sati: 30 Status: obvezniOblik nastave: vježbeProvjera znanja: kolokviji, pismeni i usmeni ispit

OpisČitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija.U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe.Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja njemačkog govornog područja.




govornog područja

Ishodi učenja:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - objasniti uporabu pasiva i gerundiva u stručnim tekstovima i pravilno ih rabiti- prepoznavati kolokacije u stručnom tekstu te ih pravilno prevoditi- pisati kratke zaključke- sudjelovati u kraćim diskusijama

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaStručni tekstovi iz knjiga, časopisa i s interneta.Drever/Schmitt, Lehr- und Ubungsbuch der deutschen GrammatikHelbig/Buscha, Ubungsgrammatik DeutschWahrig: Deutsches IVorterbuchNjemačko-hrvatski i hrvatsko-njemački rječnik (po izboru)




Ukupno 2

35

Naziv predmeta: Filozofija prava KOD: F104Semestar: II.ECTS bodova: 2Jezik izvedbe: hrvatskiBroj sati: 30 Status: Izborni Oblik nastave: predavanjeProvjera znanja: kolokviji i usmeni ispit

Cilj i zadatci predmeta:Od studenta se očekuje da usvoji osnovne pojmove filozofije prava. Zadaća je kolegija da osposobi studente za kritički pristup i analizu pojedinih pozicija i teorija kao i za argumentativno razlaganje nazora i dijaloško artikuliranje stajališta, pri čemu se osobita pozornost posvećuje aktualnim raspravama o pitanjima pravne države i pravednosti.

Sadržaj i osnovne teme:Pravo u odnosu na religiju, prirodu, običaje i ćudoređe. Povijesni pregled filozofije prava od antike do Hegela i historijske pravne škole. Starčevićeva filozofija prava. Filozofija pozitivnog prava. Opća teorija prava. Čista teorija prava. Osnove topike. Osnove teorije prirodnog prava. Interesna jurisprudencija i utilitarizam. Pravna država. Teorija pravednosti. Ustav.

Ishodi učenja:Osposobljenost za suvremeni uvid u teoriju pravne države i problematiku pravednosti. Studenti će dobiti prikaz i upute za sagledavanje filozofsko-pravne aporetike kroz nekoliko ključnih povijesnih pristupa. Hegel kao razdjelnica, Starčević kao začetnik hrvatske filozofsko-pravne perspektive, teorija prirodnog i pozitivnog prava, neke su od točaka preko kojih će studenti steći sposobnost za ovaj interdisciplinarni predmet.

Obvezna literaturaPlaton: Država, ZakoniAristotel: Ustav AtenskiAugustin: O državi BožjojToma Akvinski: DržavaHugo Grotius: O ratu i miruSpinoza: Teološko-politički traktatHobbes: LeviathanMontesqueiu: O duhu zakonaRousseau: Društveni ugovorKant: Pravni i politički spisiHegel: Osnovne crta filozofije pravaKelsen: Čista teorija pravaBloch: Prirodno pravo i ljudsko dostojanstvoJohn Rawls: Teorija pravednostiIzborna literaturaRonald Dworkin: A Matter of PrincipleGustav Radbruch: Filozofija pravaPavo Barišić: Filozofija prava Ante StarčevićaMiomir Matulović: Ljudska pravaHans Welzel: Naturrecht und materiale GerechtigkeitIgor Primorac: Kazna, pravda i opće dobroAlan R. White: The Philosophy of Action

36

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,50kontinuirano praćenje (konzultacije, uvid u rezultatekolokvija, zadaće) 0,50završni usmeni ispit 1,00

Ukupno 2

37

Naziv predmeta: Logika II KOD: F301Semestar: III.ECTS bodovi: 5Jezik izvedbe: hrvatski Broj sati: 60 (30 P + 30 V) Status: obvezniOblik nastave: predavanja i vježbeProvjera znanja: kolokviji i pismeni ispit

Cilj: Upoznati se s temeljnim spoznajama i metodama u metateoriji logike prvoga, produbiti i proširiti pojam logike tematiziranjem temelja i glavnih svojstava logike prvoga i višega reda, te modalne logike. Uvježbati pristup filozofijskim pitanjima logičkom i metalogičkom metodologijom.

Sadržaj (osnovne teme): Obrađuju se glavni rezultati metateorije logike prvoga reda te osnovni pojmovi logike višega reda i modalne logike.

1) Metateorija logike prvoga reda. Obrađuje se izražajna potpunost /nepotpunost pojedinih skupova poveznika u iskanoj logici te mogućnost svođenja logičkoga jezika na manji broj logičkih djelatelja. Uvježbava se metoda dokaza matematičkom indukcijom. Dokazuje se potpunost deduktivnoga sustava logike prvoga reda, Löwenheim-Skolemov poučak i kompaktnost. Pritom se uvode, primjerice, pojmovi maksimalnoga suvisloga i omega-potpunoga skupa iskaza, kanonskoga modela, te se dokazuje Lindenbaumova lema i lema o zasićenim nadskupovima. Dokazuje se, nadalje, neodlučljivost logike prvoga reda uz definiranje izračunljivosti registarskim strojem. To uključuje temu Churchove postavke o izračunljivosti i dokaz nerješivosti problema zaustavljanja za registarski stroj.

2) Logika višega reda i nepotpunost. Analizom logičkih paradoksa (Cantorov, Russellov, Richardov) motivira se uvođenje hijerarhije logičkih tipova i hijerarhije jezika. Definira se jezik i model logike višega reda (s jednostavnom teorijom tipova) te se dokazuju glavna svojstva te logike (nekompaktnost, nepotpunost). Daju se osnovne crte dokaza Gödelova poučka o nepotpunosti s filozofijskom diskusijom poučka.

3) Modalna logika. Uvode se i definiraju opći pojmovi nužnosti i mogućnosti, razlikujući njihovo moguće ontičko, deontičko, epistemično i vremeno tumačenje. Ti se pojmovi modeliraju semantikom mogućih svjetova. Definiraju se razredi modalnih modela prema različtim svojstvima dostupnosti svjetova u modelu (serijalnost, refleksivnost, simetričnost, prijelaznost, euklidskost) i dokazuje valjanost odgovarajućih formula prema vrsti modela.

Ishodi učenja:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - izložiti osnovna svojstva logičkih sustava i postupaka: pouzdanost, potpunost,

izračunljivost i odlučljivost,- protumačiti osnovne razlike između logike prvoga reda, logike višega reda i

modalne logike,- na papiru nacrtati dijagram toka jednostavnijega registarskoga stroja i opisati ga

zaključkom logike prvoga reda,- odabrati logički pristup proučavanju osnovnih filozofijskih pitanja.

Obvezna literatura:

38

1. Jeffrey, R., Formal Logic: its Scope and Limits, 4. izd., Hackett, Indianapolis, 2006., poglavlja 7-9 i Dodatak 1.

2. Kleene, S. C.: ‘Izračunljivost, odlučivost i teoremi nepotpunosti’, hrv. prijevod u: Šikić, Z.: Novija filozofija matematike, Nolit, Beograd, 1987., str. 242-268.

3. Bergmann, M.; Moor, J.; Nelson, J., The Logic Book, 4. izd., McGraw Hill, New York, 2004 (ili prethodna izdanja)

Izborna literatura:1. Kovač, S., Uvod u elementarnu logiku, skripta,

http://filist.ifzg.hr/~skovac/index.html, treći dio.2. Kovač, S., Gödelov dokaz nepotpunosti, skripta,

http://filist.ifzg.hr/~skovac/index.html.3. Kovač, S., Logički tipovi i ontologija, skripta, http://filist.ifzg.hr/~skovac/index.html.4. Kovač, S., Modalna logika: nacrt, skripta, http://filist.ifzg.hr/~skovac/index.html.5. Švob, G.: ‘Ima li danas logičkih antinomija?’, Filozofska istraživanja 5 (1985),

527-641.6. Blackburn, P., de Rijke, M., Venema, I., Modal logic. Cambridge UP, 2001., str.

1-99, 123-166, 188-229.7. Boolos, G.; Burgess, J.; Jeffrey, R., Computability and Logic, 4. izd., Cambridge:

Cambridge UP 2002., str.1-240.8. Ćirović, B., Uvod u matematičku logiku i teoriju rekurzivnih funkcija. FTI D.I.,

Zagreb, 1996., str. 101-159. 9. Nagel, E.; Newman, J. R., Gödelov dokaz, Kruzak, Zagreb, 2001.

Računalni program: An abacus machine, http://bil.members.beeb.net/abacus/abacus.html.

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,50aktivnost na seminarskoj nastavi 0,50kontinuirqano provjeravanje znanja 1,25završni pismeni ispit 1,00završni usmeni ispit 0,75

Ukupno 5

39

http://bil.members.beeb.net/abacus/abacus.html

http://filist.ifzg.hr/~skovac/index.html



Naziv predmeta: Gnoseologija KOD: F302Semestar: IIIECTS bodovi: 6Jezik izvedbe: hrvatskiBroj sati: 60 (30 P + 30 S) Status: obvezanOblik nastave: predavanja i seminariProvjera znanja: seminarski rad, kolokviji i usmeni ispit,

Sadržaj predmetaAnaliza znanja: istinitost, opravdanje, vjerovanje. Dvojba, mnijenje, sigurnost. Teorije istine. Vjerovanje, opravdanje, znanje. Jamstvo. Gettierov problem. Normativna i naturalizirana epistemologija. Fundacionalizam, koherentizam, kauzalna teorija znanja, reliabilizam. Internalizam i eksternalizam. Izvori/vrste znanja. Skepticizam. Falibilizam. Empirizam i racionalizam. Problem izvanjskog svijeta: direktni realizam, indirektni (reprezentativni) realizam, fenomenalizam. Problem indukcije (Hume i Goodman). Urođene ideje i znanja a priori.

Ciljevi kolegijaUsvajanje osnovnih gnoseoloških pojmova. Jasno razlikovanje između izvora znanja. Poznavanje nekih osnovnih tradicionalnih i suvremenih gnoseoloških problema i pozicija. Od studenta se očekuje da razvije sposobnost kritičkog pristupa različitim gnoseoloških pozicijama.

Ishodi učenja:Očekuje se da studenti/ce nakon izvršenih seminarskih obaveza iz Gnoseologije i položenog ispita iz istog kolegija mogu: - objasniti utemeljenja najznačajnijih gnoseoloških učenja- moći u svakom trenutku jasno razlikovati vlastitu moć osjetilne spoznaje naspram

viših oblika spoznavanja- imati jasniju predodžbu o razlici između razuma i uma- u težim životnim trenucima bit će sposobni upravljati moćima spoznaje prema

ozbiljenju istinske sreće

Obvezna literatura:1. Aristotel, O duši, u: Aristotel, O duši/Nagovor na filozofiju, Naprijed, Zagreb,

1987.2. Platon, Teetet, u: Platon, Phileb i Teetet, Naprijed, Zagreb, 1979.3. Kant, I., Kritika čistog uma, Matica Hrvatska, Zagreb,1987. 4. Dancy, J., Uvod u suvremenu spoznajnu teoriju, Hrvatski sudiji, Zagreb, 2001.

Dopunska literatura:1. Ayer, A. J., Problem saznanja, Nolit, Beograd 1963.2. Berkeley, G., Odabrane filozofske rasprave (Rasprava o načelima ljudske

spoznaje, Tri dijaloga između Hylasa i Philonousa), KruZak, Zagreb, 1999.3. Descartes, R., Razmišljanja o prvoj filozofiji, Demetra, Zagreb, 1993.4. Epistemologija: Vodič u teorije znanja (ur. Greco, J., i Sosa, E.), Jesenski i Turk,

Zagreb, 2004.5. Locke, J., Ogled o ljudskom razumu I i II, Kultura, Beograd, 1962.6. Macan, I., Filozofija spoznaje, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove

Zagreb, 1997.7. Sekst Empirik, "Pironove postavke", u: Filozofska hrestomatija, sv. II, Matica

Hrvatska, Zagreb, 1978. 8. Zimmermann, S., Opća noetika, teorija spoznaje i kritika njezine vrijednosti, Drž.

štamparija, Beograd, 1926.

40

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,50seminar 1,00aktivnost na seminarskoj nastavi 0,50završni usmeni ispit 3,00

Ukupno 6

41

Naziv predmeta: Engleski jezik III KOD: SJE03Semestar: IIIECTS bodovi: 2 Jezik izvedbe: engleskiBroj sati: 30 Status: obvezniOblik nastave: vježbeProvjera znanja: kolokviji, pismeni i usmeni ispit

OpisČitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgrdnjujezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija.U sklopu svih al1:ivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe.Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog područja.



postavljanje pitanja za bitne infonnacije u tekstu- poticanje diskusija i razumijevanja tema iz kulture i civilizacije engleskog

govornog područja

Ishodi učenja:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - napisati esej u cijelosti- tekst jezično i logički povezati koristeći različite tipove diskursnih obilježivača - sudjelovati u diskusijama i koristiti izraze kojima izražava svoje prijedloge,

slaganje ili neslaganje- objasniti i opisati određeno područje struke koristeći se pri tome karakterističnim

vokabularom (srednjovjekovna povijest/filozofija, obiteljska pedagogija)





42


Ukupno 2

43

Naziv predmeta: Njemački jezik III KOD: SJNJ03Semestar: IIIECTS bodovi: 2 Jezik izvedbe: njemačkiBroj sati: 30 Status: obvezniOblik nastave: vježbeProvjera znanja: kolokviji, pismeni i usmeni ispit





govornog područja

Ishodi učenja:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - prevoditi stručne tekstove iz područja svoje struke s njemačkog na hrvatski- postavljati pitanja i odgovarati na obrađene teme- opisati strukturu svog studija složenim rečenicama- diskutirati i argumentirati

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaStručni tekstovi iz knjiga, časopisa i s interneta.Drever/Schmitt, Lehr- und Ubungsbuch der deutschen GrammatikHelbig/Buscha, Ubungsgrammatik DeutschWahrig: Deutsches WorterbuchNjemačko-hrvatski i hrvatsko-njemački rječnik (po izboru)




Ukupno 2

44

Naziv predmeta: Hrvatska filozofija KOD: F304Semestar: IIIECTS bodovi: 2Jezik izvedbe: hrvatskiBroj sati: 30 Status: izborniOblik nastave:predavanjaProvjera znanja: kolokviji i usmeni ispit

Cilj i zadatci predmeta:Cilj je studija povijesti hrvatske filozofije da pruži pregledan prikaz filozofskih nastojanja u Hrvata od prvih početaka do danas u sklopu europskog mišljenja i njihovih dostignuća u domovini i stranom svijetu kao prilogu svjetskoj filozofskoj misli. U latinskoj Europi srednjeg i novog vijeka filozofska se težnja naših mislilaca očituje na raznovrsne načine, ponajvećma predavačkim i literarnim djelovanjem na poznatim sveučilištima i znanstvenim institutima diljem Europe (Bologni, Padovi, Ferrari, Rimu, Milanu, Beču, Strasbourgu, Parizu, Londonu itd.), međunarodnim znanstvenim dodirima i sudioništvu u duhovnim pokretima vremena. Od 1660-tih hrvatska se filozofija razvija i na novoosnovanom Zagrebačkom sveučilištu, a od njegove obnove 1874. i na narodnom jeziku. Najznačajnija poglavlja ove tematike obuhvaćena su i u sklopu opće povijesti filozofije, dok ovdje u širem opsegu tvore dio ovog kolegija.

Sadržaj i osnovne teme:- Srednjovjekovni skolastički i arapski aristotelizam u 11. st: Herman Dalmatin- Korvinski krug humanista 15. st: Ivan Vitez od Srednje i Ivan Česmički (Janus

Pannonius)- Humanistički krugovi u Europi i primorskim gradovima 15. i 16. st: Juraj Šižgorić,

Marko Marulić, Juraj Dragišić (Gergius Benignus de Salviatis), Benko Benković, Antun i Faust Vrančić

- Renesansna filozofija između platonizma i aristotelizma u 16. st: Franjo Petrić (Franciscus Patricius), Pavao Skalić i Frederik Grisgono

- Protestantizam, hermeneutika i protestantska teologija 16. st: Matija Vlačić (Facius Illyricus), Antun Dalmatin

- Dubrovački filozofski krug 16. st: Nikola Gučetić, Miho Monald, Antun Medo i Juraj Dubrovčanin

- Filozofsko-teološki prijepori – katoličanstvo, anglikanizam, pravoslavlje i ekumenska težnja u 17. st: Markantun Gospodnetić (de Dominis) i Juraj Križanić

- Peripatetička (skolastička) filozofija 17. st i osnivanje Zagrebačkog sveučilišta (1669.): Matija Frkić, Stjepan Glavač i Franjo Jambreković

- Filozofija prirode i matematička prirodna znanost 18. st: Ruđer Bošković i Benedikt Stojković (Stay)

- Peripatetička filozofija i prosvjetiteljstvo 18. i 19. st: Andrija Kačić-Miošić, Andrija Dorotić, Matija Antun Reljković, Ivan Lovrić, Simeon Čučić, Stjepan Zanović

- Filozofske ideje preporodnog razdoblja 19. st: - jezik, kultura, narod: Ljudevit Gaj, Josip Juraj Strossmayer, Ante Starčević

- Filozofija na obnovljenom Zagrebačkom sveučilištu (1874.): Franjo Marković, Đuro Arnold

- Neoskolastički smjer u filozofiji 19. i 20. st: Ante Bauer, Josip Stadler, Stjepan Zimmermann, Franjo Šanc

- Znanstvena filozofija na Sveučilištu: Alber Bazala, Vladimir Dvorniković, Pavao Vuk-Pavlović, Vladimir Filipović. Marijan Taklčić

- Sukob na ljevici o odnosu filozofije i prirodne znanosti te polemike o tendenciji u umjetnosti

- Filozofska strujanja u poratnom razdoblju

45

Ishodi učenja:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - imati uvid u filozofsku misao hrvatskih filozofa od samih početaka (Herman

Dalmatin) do danas;- doznati doznati o doprinosu hrvatskih filozofa europskoj i svjetskoj filozofskoj

misli;- upoznati se s načinima na koje su hrvatski filozofi sudjelovali u realizaciji svojih

filozofskih težnji: vlastiti spisi, predavači na poznatim europskih sveučilištima (Bologna, Padova, Ferrara, Rim, Pariz, Strasbourg, London), znanstveni dodiri, sudioništvo u duhovnim pokretima svojega vremena

- detaljnije se upoznati s mišlju najvažnijih hrvatskih filozofa: Herman Dalmatin, Juraj Dragišić, Marko Marulić, Frane Petrić, Ruđer Bošković…

- doznati o filozofskim tradicijama kojima su se pojedini hrvatski filozof priklonili. Primjerice, platonizmu, aritsotelizmu, hermetičkoj, kaldejskoj ili orfičkoj tradiciji.

Obvezna literatura:1. Franjo Zenko (priređivač sveska), Starija hrvatska filozofija, Filozofska

hrestomatija, sv. 9 (Zagreb: Školska knjiga, 1997);2. Erna Banić-Pajnić, Mihaela Girardi Karšulin, Marko Josipović (ur.), Magnum

miraculum – homo (Veliko čudo – čovjek): humanističko-renesansna problematika čovjeka u djelima hrvatskih renesansnih filozofa (Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 1995);

3. Franjo Zenko (priređivač sveska), Novija hrvatska filozofija, Filozofska hrestomatija, sv. 9 (Zagreb: Školska knjiga, 1995).

Izborna literatura:1. Herman Dalmatin, Rasprava o bitima I-II, latinski tekst uspostavio, hrvatski

prijevod izradio, kritički komentar i napomene uz tekst napisao Antun Slavko Kalenić, uvodne rasprave napisali: Franjo Šanjek, Antun Slavko Kalenić, Žarko Dadić i Franjo Zenko (Pula: Čakavski sabor, 1990);

2. Frane Petrić, Nova sveopća filozofija, priredio i pogovor napisao Vladimir Filipović. Prijevod s latinskog Tomislav Ladan i Serafin Hrkač. Stručnu redakciju prijevoda izvršio Kruno Krstić (Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1979). Izdanje sadrži pretisak latinskog izvornika: Franciscus Patricius, Nova de universis philosophia (Ferrariae: Apud Benedictum Mammarelum, 1591) i hrvatski prijevod;

3. Josip Ruđer Bošković, Teorija prirodne filozofije, s latinskoga preveo Jakov Stipišić, priredio i pogovor napisao Vladimir Filipović (Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1974);

4. Pavo Barišić (ur.), Otvorena pitanja povijesti hrvatske filozofije, zbornik radova znanstvenoga skupa, Zagreb, 23.–25. lipnja 1999 (Zagreb: Institut za filozofiju, 2000);

5. [Franjo Marković], »Filosofijske struke pisci hrvatskoga roda s onkraj Velebita u stoljećih XV. do VIII.«, govor nastupajućega rektora dra. Franje pl. Markovića, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 1 (1975), str. 255-279.

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,75kontinuirano praćenje (čitanje literature) 0,25završni usmeni ispit 1,00

Ukupno 2

46

Naziv predmeta: Uvod u povijest filozofije KOD:F403Semestar: IIIECTS bodovi: 2Jezik izvedbe: hrvatskiBroj sati: 30 (15 P + 15 S) Status: izborni Oblik nastave: predavanje i seminarProvjera znanja: kolokviji i usmeni ispit

Cilj:Za razliku od predmeta Uvod u filozofiju - filozofijska terminologija koji se bavi prvenstveno filozofijskom terminologijom i osnovnim filozofijskim problemima, te predmeta Filozofija povijesti koji se bavi filozofijskim promišljanjem povijesti svijeta, ovaj predmet istražuje povijesnost same filozofije. Time ovaj predmet predstavlja uvod u studij povijesti filozofije, koji čini znatan dio ukupnog programa studija filozofije. Predmet prikazuje povijesno podrijetlo i izvore filozofije. Odgovara na pitanje kako je moguća povijest filozofije, te razlikuje povijest filozofije od njezine historije. Proučava, nadalje, kakav je odnos među pojedinim povijesnim likovima filozofije, u čemu se sastoji unutarnja zakonitost povijesne mijene filozofije (philosophia perennis, pojam napretka, pojam razvoja i cikličkog ponavljanja). Omogućuje razumijevanje povijesnog postanka i razvoja filozofijskih disciplina. Prikazuje povijesni odnos između filozofije i znanosti: istovjetnost i postupno razlučivanje znanosti od filozofije (teologija, psihologija, kosmologija). Zatim pokazuje nužnu svezu između povijesti filozofije i svjetske povijesti, tj. razjašnjava u čemu se sastoji posvijesnotvornost same filozofije na primjeru pojedinih povijesnih epoha i njoj pripadnih povijesnih svjetova (grčki svijet, kršćanski svijet, znanstveno-tehnički svijet). Izlaže različite moguće odnose filozofije danas spram vlastite povijesti, te uopće koja je zadaća i smisao studija povijesti filozofije.

Osnovne teme:Što je povijest filozofije? Povijesnost i povijesnotvornost filozofije. Filozofija i metafizika: predpovijesnost filozofije i nužnost njenog povijesnog razvoja. Doksografija - historija filozofije - povijest filozofije. Filozofija i njena povijesna predaja (tradicija). Povijest filozofije kao istina svjetske povijesti. Neostvarivost filozofije i ostvarenje epohalno vladajuće metafizike u svjetskoj povijesti. Povijesna tipologija filozofije. Mogućnost djelovanja ili utjecaja filozofije na svjetsku povijest. Filozofija i povijesne okolnosti njenog pojavljivanja. Filozofija i grčki svijet. Filozofijske pretpostavke kršćanskog srednjovjekovnog svijeta. Filozofijsko porijeklo modernih znanosti i tehnike i znanstveno-tehnički svijet. Odnos filozofije prema vlastitoj povijesti; jedinstvo filozofije i njena povijesno nastala unutarnja raščlanjenost. Povijesni početak filozofije i pitanje kraja filozofije. Pitanje zakonitosti povijesti filozofije: razvoj, slojevi i likovi.Razlika između predfilozofijske fiziologije i filozofije. Platon: mit o dobima svijeta u Politiku; nastanak filozofije u doba odsutnosti Boga u svijetu: filozofija kao pamćenje Božje prisutnosti, kao čuvanje onog božanskog u razdoblju odsutnosti Boga; filozofija ili dijalektika kao primjereni odnos spram iskona u njegovo povijesno doba. Aristotel: prikaz ranije grčke filozofije u A knjizi Metafizike. Unutarnja raščlamba filozofije i znanosti uopće. Ciceron: rimski prevod grčke filozofije. Augustin i Toma Akvinski: kršćansko pretumačenje grčke filozofije, filozofija kao ancilla theologiae. Povijest filozofije kao platonizam. Descartes: novovjekovni raskid filozofije i skolastike. Leibniz: philosophia perennis. Kant: povijest čistoga uma, kopernikanski obrat u filozofiji. Schelling: mjesto filozofije u povijesti kao očitovanju onog apsolutnog. Hegel: filozofijska ili spekulativna povijest filozofije. Povijest filozofije kao samooslobađanje filozofije kroz povijest. Filozofija kao svoje vrijeme zahvaćeno u mislima. Filozofija i dovršenje svjetske povijesti. Nietzsche: filozofija kao volja za

47

istinom i povijest nihilizma. Heidegger: destrukcija povijesti filozofije. Bitkovnopovijesno mišljenje i povijest kao povijest bitka. Povijest filozofije kao povijest primanja usuda bitka. Kraj filozofije kao ostvarenje filozofije u znanostima i kraj povijesti prvog početka. Razlika između historijskog razmatranja i povijesnog osvještenja.

Ishodi učenja:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - definirati po čemu se povijesnost filozofije razlikuje od povijesti i historiografije

drugih disciplina- opisati povijesno-filozofijski razvoj zapadne filozofije subjektiviteta od Descartesa

i filozofskog racionalizma do spekulativne filozofije klasičnog njemačkog idealizma

- razlikovati u čemu se razlikuje klasično filozofijsko promišljanje od onoga modernog

- argumentirati za samostalno i neovisno filozofsko promišljanje na osnovi najboljeg nasljeđa filozofije `zapadnog filozofijskog kruga`; predložiti ideju »studija filozofije« kao neovisnog i samozakonodavnog kritičkog aparata i kao oruđa aktivizma u promjeni postojećih neodrživih okolnosti svijeta u kom živimo

Primarna literatura:Aristotel, Metafizika, Zagreb 1992.Gadamer, H.-G.: Istina i metoda, Sarajevo 1978.Heidegger, M.: Bitak i vrijeme, Zagreb 1985.Heidegger, M.: Doba slike svijeta, Zagreb 1969.Heidegger, M.: Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Zagreb 1996.Hegel, G. W. F.: Fenomenologija duha, Zagreb 1987.Kant, I.: Kritika čistoga uma, Zagreb 1984.Nietzsche, F.: O koristi i štetnosti historije za život, Zagreb 2003.Nietzsche, F.: S onu stranu dobra i zla, Zagreb 2002.Platon: Država, Zagreb 1997.Platon: Državnik, Zagreb 1977.Platon: Sedmo pismo, Zagreb 1977.Schelling, F. W. J.: Sistem transcendentalnog idealizma, Zagreb 1986.

Sekundarna literatura:Despot, B.: Vidokrug apsoluta, sv. I-II, Zagreb 1989.Figal, G.: Smisao razumijevanja, Zagreb 1997.Gadamer, H.-G.: Čitanka, Zagreb 2002. Gretić, G.: Ontoteologija i postmetafizičko mišljenje, u: Godišnjak za povijest filozofije, sv. 1 (1983).Nietzsche, F.: Radosna znanost, Zagreb 2003.Rodin, D. (ur.): Bitak i povijesnost, Zagreb 1982.Schulz, W.: Hegel i problem ukidanja metafizike, u: Čemu još filozofija, ur. J. Brkić, Zagreb 1982.Sutlić, V.: Uvod u povijesno mišljenje, Zagreb 1994.Ulmer, K.: Filozofija - nazočna ili prošla, u: Čemu još filozofija, ur. J. Brkić, Zagreb 1982.Vattimo, G.: Kraj moderne, Zagreb 2001.

Literatura na stranom jeziku:Aranđelović, J.: Povesno mišljenje, Beograd 1989.Baumgartner, H.-M.: Kontinuität und Geschichte, Frankfurt am Main 1973.Böhm, F.: Ontologie der Geschichte, Tübingen 1933.

48

Brelage, M.: Die Geschichtlichkeit der Philosophie, u: Zeitschrift für philosophische Forschung 3/1962.Bubner, R.: “Philosophie ist ihre Zeit in Gedanken erfasst”, u: Hermeneutik und Dialektik I, Tübingen 1970.Gadamer, H.-G.: Philosophie und ihre Geschichte, u: Hermeneutische Entwürfe: Vorträge und Aufsätze, Tübingen 2000.Croce, B.: Filosofia e storiografia, Bari 1949.Dilthey, W.: Izgradnja istorijskog sveta u duhovnim naukama, Beograd 1980.Gadamer, H.-G.: Zur Systemidee in der Philosophie, u: Festschrift für Paul Natorp, Berlin/Leipzig 1924.Gracia, J.: Filozofija i njena istorija, Beograd 2002.Hartmann, N.: Das Problem des geistigen Seins, Berlin und Leipzig 1933.Hartmann, N.: Der philosophische Gedanke und seine Geschichte, Stuttgart 1955.Hegel, G. W. F.: Istorija filozofije, Beograd 1978.Heidegger, M.: Geschichte des Seyns, GA Bd. 69, Frankfurt am Main 1998.Heidegger, M.: Metaphysik und Nihilismus, GA Bd. 67, Frankfurt am Main 1999.Hirsch, E. D.: Načela tumačenja, Beograd 1983.Korać, V.: Filozofija i njena istorija, Zagreb 1978.Leibniz, G. W.: Pismo N. Remondu od 26. 08. 1714., u: Philosophische Schriften, izd. Gerhardt, sv. III.Meinecke, F.: Die Entstehung des Historismus, München 1959.Oehler, K.: Die Geschichtlichkeit der Philosophie, u: Zeitschrift für philosophische Forschung 11 (1957).Scheler, M.: Mensch und Geschichte, Bern 1954.Schulz, W.: Philosophie in der veränderten Welt, Pfullingen 1972.Žunjić, S.: Večna filozofija i zdrav razum, Predgovor u knjizi: F. Copleston, Istorija filozofije, I. sv.: Grčka i Rim, Beograd 1988.

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,75referat 0,25pismeni i usmeni završni ispit 1,00

Ukupno 2

49

Naziv predmeta: Srednjovjekovna filozofija KOD: F401Semestar: IV.ECTS bodovi: 5Jezik izvedbe: hrvatskiBroj sati: 30 sati predavanja i 30 sati seminaraStatus: obvezni Oblik nastave: predavanje i seminarProvjera znanja: seminarski rad, kolokviji i usmeni ispit

Cilj:Stječe se uvid u povijest filozofijskog mišljenja u Srednjem vijeku, osobito u povijesnu mijenu odnosa između filozofije i teologije.

Osnovne teme:Početci Srednjega vijeka; Anselmo Canterburyjski; vjera u potrazi za samorazumijevanjem; kritika filozofije na koncu XI. stoljeća; škola u Chartresu u XII. stoljeću: Bernard iz Chartresa; Petar Abelard; utjecaj Aristotela i neoplatonizam; širenje Aristotelovih djela na Zapad; Toma Akvinski; božanska znanost; Pet putova za dokazivanje Božje opstojnosti; tomističke polemike; Duns Scotus; univokni smisao bića; drugi način dokazivanja Božje opstojnosti; pitanje individuacije; nominalizam; Učitelj Eckhart; spekulativni misticizam; od bitka do Božje jedincatosti.

Ishodi učenja:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - doznati o važnosti razdoblja kojem pripada filozofija srednjovjekovlja: razlike u

odnosu spram filozofije (razdoblja) koje nasljeđuje i doprinosi ili razlike u odnosu na razdoblje koje se na nju nastavlja

- steći uvid u filozofsko mišljenje najvažnijih srednjovjekovnih mislioca: Augustin, Abelard, Albert Veliki, Toma Akvinac, Duns Scot...;

- razumjeti srednjovjekovlje kao razdoblje u kojem se filozofsko mišljenje uvelike temelji na odnosu s teologijom: dokazi za opstojnost Boga, tomističke polemike, božanska znanost, od bitka do Božje jedincatosti.

- biti upoznat s osnovnim postgavkama iz najvažnijih djela srednjovjekovne filozofije: Ispovijesti (Augustin), Sama protiv pogana (Toma Akvinac), Rasprava o prvom principu (Ivan Duns Scot).

- doznati o filozofskoj relevantnosti onih orijentacija koje svoje početke imaju upravo u srednjovjekovlju: tomizam – skotizam.

Obvezna literatura:1. Stjepan Kušar (priređivač sveska), Srednjovjekovna filozofija. Hrestomatija

filozofije, sv. 2 (Zagreb: Školska knjiga, 1996);2. Frederik Koplston, Istorija filozofije II. Srednjovekovna filozofija, Augustin – Skot,

preveo Jovan Babić (Beograd: BIGZ, 1989);3. Albert Bazala, »Povijest filozofije u srednjem vijeku«, u: Albert Bazala, Povijest

filozofije, sv. 2 (Zagreb: Matica hrvatska 1909), str. 89-181; 4. Branko Bošnjak, »Patristika i skolastika«, u: Branko Bošnjak, Povijest filozofije:

Razvoj mišljenja u ideji cjeline, sv. 1 (Zagreb: Matica Hrvatska, 1993), pp. 393-523.

Izborna literatura:1. Aurelije Augustin, Ispovijesti, preveo Stjepan Hosu (Zagreb: Kršćanska

sadašnjost, 1999);

50

2. Aurelije Augustin, O laži, s latinskoga preveo, izvornik priredio, predgovor i bilješke sastavio: Sinan Gudžević (Zagreb, V.B.Z., 2010);

3. Anselmo Canterburyjski, »De libertate arbitrii« / »O slobodi volje«, u: Anselmo Canterburyjski, Quod vere sit Deus, svezak drugi, prevela i priredila Marina Miladinov (Zagreb: Demetra, 2000), str. 65-113;

4. Petar Abelard, Povijest nevolja; Etika; Pisma Abelarda i Heloize, preveli Veljko Gortan i Vojmir Vinja. Pogovor Branko Bošnjak (Zagreb: Naprijed, 1992);

5. Bonaventura, Tria opuscula, preveli Marije Šikić, OFM i Stjepan Kušar. Priredio Stjepan Kušar (Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2009);

6. Toma Akvinski, Izabrano djelo, izabrao i preveo Tomo Vereš. Drugo znatno prošireno i dotjerano izdanje priredio Anto Gavrić (Zagreb: Nakladni zavod Globus, 2005);

7. Toma Akvinski, Država, prijevod s latinskog izvornika i bilješke Tomo Vereš, suradnik Matej Jeličić (Zagreb: Globus, 1990);

8. Ivan Duns Škot, Rasprava o prvom principu, priredio i preveo Mile Babić (Zagreb: Filosofska biblioteka Dimitrija Savića, 1997).

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,50kontinuirano praćenje (čitanje literature) 0,50aktivnost na seminarkoj nastavi 0,50završni smeni ispit 2,50

Ukupno 5

51

Naziv predmeta: Ontologija KOD: F402Semestar: IVECTS bodovi: 6Jezik izvedbe: hrvatskiTrajanje : 60 (30 P + 30 S) Status:obvezniOblik nastave: predavanja i seminarProvjera znanja: seminarski rad, kolokviji i usmeni ispit,

Cilj i zadaci predmeta:Cilj je nastave ontologije upoznavanje s ontološkom problematikom i s ontologijom kao temeljnom filozofskom disciplinom bez koje nije moguće razumijevanje biti filozofije, kao ni razumijevanje biti i smisla čovjekova opstanka u svijetu, ni bilo kakovo kritički utemeljeno mišljenje i djelovanje. Nastava ontologije: a) upoznaje s nastankom i razvojem ontološkog problema i ontologije kao filozofske discipline, b) kritički razmatra suvremene ontološke probleme, pravce i orijentacije, c) analizira mjesto i značenje ontologije u sklopu suvremene filozofije i znanstvene spoznaje.

Sadržaj i osnovne teme:Predmet ontologije. Osnovni pojmovi metafizike i ontologije: bitak – biće (različiti termini u filozofskoj literaturi na hrvatskom jeziku), bit, supstancija, temelj, opstojnost, itd.Postanak ontologije kao zasebne discipline iz metafizike (metaphysica generalis US. metaphysica specialis).Ontološka problematika u grčkoj filozofiji: potraga za počelom kod Talesa, Anaksimandra i Anaksimena, razlikovanje jednog, vječnog i nužnog bitka od privida (Parmenid), jedinstvo bitka i postajanje u logosu (Heraklit), Platonov nauk o idejama, Aristotelova prva filozofija kao nauk o uzrocima i kao znanost o biću kao biću. Antiteze platonizma i aristotelizma od helenizma do renesanse, jedinstvo općeg nauka o bitku i teologije (Toma Akvinski), analogija bitka i problem transcendentalija u skolastici. Prva filozofija kao temelj filozofije (F. Bacon). Zasnivanje ontologije kao zasebne discipline (Maignanova "philosophia entis",Claubergova "antosophia", Gockel, Du Hamel, Wolff). Ontologija kao temeljna filozofska znanost i njezina redukcija na formalnu aksiomatiku ili nauk o principima (Wolff). Problem supstancije u racionalističkoj filozofiji (Descartes,Spinoza, Leibniz). Kantov kopernikanski obrat, odnos čistog i praktičkog uma, razlikovanje uma od razuma. Ontološka problematika u njemačkom idealizmu (Fichteov nauk o znanosti, Schellingova negativna i pozitivna filozofija, Hegelova apsolutna znanost). Posthegelovska filozofija. Pokušaji nadmašivanja ili ukidanja metafizike (od Comteova pozitivizma do logičkog neopozitivizma, od Marxove kritike Hegela do negacije filozofije u dijalektičkom materijalizmu i pokušaju "ozbiljnja filozofije" u neomarksizmu, od Nietzschea do Heideggerove osude metafizike kao zaborava bitka), Husserlova fenomenologija kao obrat prema ontologiji, reginalizacija ontologije (N. Hartmann). Primat egzistencije u francuskom egzistencijalizmu. Problem obuhvatnog kod K. Jaspersa. Ontologija i shvaćanje jezika u analitičkoj filozofiji. Atomistička teorija znakova kod L. Wittgensteina. Ontološka relevantnost teorije jezičnih igara (Ryle, Stawston, Austin, Hintikka, itd.).Ontologija u odnosu na druge discipline: ontologija i metafizika (da li je moguće diferenciranje?). Ontologija i spoznajna teorija, ontologija i filozofija jezika, ontologija i logika, ontologija i praktička filozofija, ontologija i posebne znanosti.Smisao ontološkog pitanja. Značenje pojma "biti". Vrijeme i prostor kao ontološki problem. Svijet kao predmet ontologije. Ontologija i transdisciplinarnost. Ontologija i povijesno mišljenje. Tradicija i suvremenost. Negativni ontološki pojmovi i mogućnost nadmašivanja nihilizma. Trajne zadaće mišljenja.

52

Ishodi učenja:Sposobnost razumijevanja ključnih ontoloških pojmova: bit, bitak, bivstvo (supstancija), uzroci, etc. Sagledavanje istih u povijesnoj i suvremenoj problemskoj perspektivi. Kritika metafizike, s naglaskom na Kanta: moći dati interpretaciju upitnosti ontoloških teza iz pretpostavki moderne filozofije. Sagledati odnos ontologije i drugih filozofski disciplina, te pokušaje "nadmašivanja" ontološkog mišljenja.

Obvezna literatura:1. Aristotel, Metafizika, HSN, Zagreb, 1992.2. Descartes, R., Meditacije o prvoj filozofiji, Demetra, Zagreb, 1992.3. Kant, I., Kritika čistoga uma, Matica hrvatska, Zagreb 1974.4. Heidegger, M., Uvođenje u metafiziku, AGM, Zagreb, 2012.

Izborna literatura:1. Platon, Parmenid, Demetra, Zagreb, 2002.2. Platon, Sofist, u: Protagora. Sofist, Naprijed, Zagreb, 1975.3. Aristotel, Fizika, HSN, Zagreb 1992.4. Spinoza, Etika, Demetra, Zagreb, 2000.5. Spinoza, Metafizičke misli, u: Barbarić, D. Filozofija racionalizma, Školska

knjiga, Zagreb, 1997.6. Leibniz, Monadologija, u: Barbarić, D. Živo ogledalo beskonačnoga, Leibnizova

Monadologija, Demetra, Zagreb, 1999.7. Heidegger, M., Bitak i vrijeme, Naprijed, Zagreb 1985.8. Heidegger, M., Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Naprijed, Zagreb, 1996.9. Kant, Prolegomena za svaku buduću metafiziku, u: Dvije rasprave, Matica

Hrvatska, Zagreb, 1953.10. Hegel, Fenomenologija duha, Naklada Ljevak, Zagreb, 2000. 11. Nietzsche, Volja za moć, Naklada Ljevak, Zagreb, 2006.12. Hartmann, Prilog zasnivanju ontologije, Izvori i tokovi, Zagreb, 1976.13. Cipra, Metamorfoze metafizike, Zrinski, Čakovec, 1978.

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,50seminar 1,00aktivnost na seminarkoj nastavi 0,50završni usmeni ispit 3,00

Ukupno 6

53

Naziv predmeta: Engleski jezik IV KOD: SJE04Semestar: IVECTS bodovi: 2 Jezik izvedbe: engleskiBroj sati: 30 Status: obvezniOblik nastave: vježbeProvjera znanja: kolokviji, pismeni i usmeni ispit

OpisČitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija.U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe.Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog područja.



postavljanje pitanja za bitne informacije u tekstu- poticanje diskusija i razumijevanja tema iz kulture i'civilizacije engleskog

govornog područja

Ishodi učenja:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - postaviti problem, sastaviti sasvim jednostavan upitnik, provesti mini anketu te

napisati izvještaj o provedenom istraživanju - koristiti se vokabularom karakterističnim za navedenu vrstu pismenog izražavanja- prezentirati provedeno istraživanje koristeći se odgovarajućim jezičnim izrazima

te različitim vizualnim pomagalima- objasniti i opisati određeno područje struke (povijest/filozofija Novog vijeka,

školska pedagogija)





54


Ukupno 2

55

Naziv predmeta: Njemački jezik IV KOD: SJNJ04Semestar: IVECTS bodovi: 2 Jezik izvedbe: njemačkiBroj sati: 30 Status: obvezniOblik nastave: vježbeProvjera znanja: kolokviji, pismeni i usmeni ispit





govornog područja

Ishodi učenja:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - napisati kraći esej- objasniti i opisati određeno područje struke- napisati životopis i prijavu na natječaj- prevoditi kraće tekstove iz područja svoje struke s hrvatskog na njemački

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaStručni tekstovi iz knjiga, časopisa i s interneta.Drever/Schmitt, Lehr- und Ubungsbuch der deutschen GrammatikHelbig/Buscha, Ubungsgrammatik DeutschWahrig: Deutsches WorterbuchNjemačko-hrvatski i hrvatsko-njemački rječnik (po izboru)




Ukupno 2

56

Naziv predmeta: Filozofijska teologija KOD: F703Semestar: IVECTS bodovi: 2Jezik izvedbe: hrvatskiBroj sati: 30 Status: izborniOblik nastave: predavanjaProvjera znanja: kolokviji i usmeni ispit

Cilj i zadatci predmeta:Cilj je filozofijske teologije, kao predmeta, uvesti studente u vidokrug mogućeg mišljenja najvišeg bića kao onoga mišljenja dostojnog.Filozofijska teologija, u razlici spram svake druge moguće teologije (sakralne, racionalne /kao metafizičke discipline/, konfesionalne itd.) može se označiti i kao slobodna ili spekulativna teologija. Tu se radi o pitanjima podrijetla biti i bitka, te o pitanju istine najvišeg (mogućeg) bića. Elemente te i takove teologije priredila je "grčka filozofija". Na tragu Descartesa, Spinoze i "klasičnog idealizma" (Kant, Hegel, Schelling) ova teologija sebe traži kroz XIX. i XX. Stoljeće (različite verzije protestantske, katoličke i židovske teologije, teologija ekumenizma, teologija oslobađanja, teologija revolucije, feministička teologija itd.). Posebni je zadatak s gledišta ove teologije promotriti na fundamentalna pitanja ostalih filozofijskih "disciplina" (filozofija logike, filozofija matematike, filozofija jezika, filozofija znanosti, filozofija povijesti, itd.).

Sadržaj i osnovne teme:Bitno pitanje filozofijske (filozofirajuće) teologije može se, uz ostalo, formulirati pomoću razlikovanja onog najvišeg samog (to theion, ono božansko) i najvišeg bića (to theos, bog). U horizontu toga razlikovanja filozofijski biva nužno razlučiti i odlučiti, je li uopće za dignitet najvišeg bića dostatno njega misliti "iz njega samog". Nije li, s obzirom na ono biti i s obzirom na istinu bitka samog nedostatno božanskost istine misliti iz bićevne razlike najvišeg (ens infinitium) i konačnog (ens finitum) bića, drugačije kazano, ne umanjuje li teologija (metafizička i filozofijska) nužno svojom rječju (logos) boga-bića (theou logos) istinsku božanskost onoga biti (bitka) samog. Takovo pitanje vraća filozofijsku teologiju natrag u filozofiju samu. Da bi se ono (metafizički) sve-obuhvaćajuće u tom pitanju-vraćanju uvidjelo moguće je poći različitim putovima. Jedna mogućnost toga putovanja leži u promišljenju unutrašnje, metafizičke strukture same filozofijske teologije. Druga pak mogućnost (ovisi, uz ostalo, i o duhovno-iskustvenoj nastrojenosti studenta) u jednoj mogućoj "filozofiji religije". Filozofija religije kao "zadnja" (Hegel) filozofijska znanost, upravo odnos čovjeka i boga kao odnos (bitka), dovodi do radikalnog pitanja istine tog bitka i istine bitka samog. To su dva moguća, ali ne i jedina puta da se prethodno dospije bar do uvida u ono o čemu se filozofijski u filozofijskoj teologiji radi.

Ishodi učenja:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - istumačiti klasične i moderne filozofsko-teološke prijepore, od onto-teo-loškog

pitanja do teodicejske argumentacije. - mogućnost i nemogućnost govorenja o Bogu. - razumjeti smisao postavljanja pitanja o "najvišem biću" i moći ponuditi nekoliko

vidokruga, kroz različite filozofske škole. - usvojiti kritiku religije. - imati uvid u suvremeni interdisciplinarni dijalog filozofije i teologije kroz teologiju

oslobođenja, teologiju ekumenizma, teologiju oslobađanja, etc.

57

Obvezna literatura:1. Peter Fischer, Filozofija religije, Naklada Breza, Zagreb, 2010.2. G.W.F. Hegel, Predavanja o dokazima o opstojnosti Boga, u: Predavanja o

filozofiji religije II, Zagreb, 2009.

Dopunska literatura:1. Paul Tillich, Teologija kulture, Synopsis, Rijeka, 2008.2. Ivan Devčić, Bog i filozofija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2003.3. Željko Pavić, Metafizika i hermeneutika, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb,

1997.4. Filozofija i teologija, Zbornik radova, ur. D. Barbarić, Školska knjiga, Zagreb,

1993.5. William James, Raznolikosti religioznog iskustva, Naprijed, Zagreb, 1990.6. Rudolf Otto, Sveto, Svjetlo, Sarajevo, 1983.7. Stjepan Kušar, Filozofija o Bogu, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2001.8. Stjepan Kušar, Srednjovjekovna filozofija, Školska knjiga, Zagreb, 1996.

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,75referat 0,375završni usmeni ispit 0,875

Ukupno 2

58

Naziv predmeta: Estetika KOD: F601Semestar: VECTS bodovi: 5 Jezik izvedbe: hrvatskiTrajanje : 60 (30 P + 30 S) Status: obvezniOblik nastave: predavanja i seminarProvjera znanja: seminarski rad, kolokviji i usmeni ispit

Sadržaj: Obavezna predavanja omogućuju studentima svladavanje osnove discipline, klasičnih djela Platona, Aristotela, Kanta, Schellinga, Hegela,estetike 20.stoljeća, povijesti sistema oblikovanja autonomne umjetnosti i njegove razgradnje, diferencijacije u pojmovima umjetnosti i lijepoga, funkcije umjetnosti unutar različitih kultura.

Cilj:Svladati estetičku terminologiju i upoznati povijest filozofske refleksije o umjetnosti i lijepome. Seminari produbljuju pojedine aspekte ovih problema.

Ishodi učenja:Očekuje se da studenti/ce nakon izvršenih seminarskih obaveza iz Estetike i položenog ispita iz istog kolegija mogu: - objasniti nastanak Estetike kao filozofijske discipline i nabrojati sve filozofe koji se

uzimaju kao značajni za razvoj Estetike- objasniti izvorno značenje umjetnosti- objasniti pojam ljepote u horizontu Estetike- u prilici uživanja umjetničkog djela morat će razlikovati subjektivno dopadanje od

istinskog estetičkog sviđanja

Obvezna literatura1. Aristotel, O pjesničkom umijeću, August Cesarec, 1983. 2. Hegel, G. W. F., Estetika I, II, III, Izdavačko - grafički zavod, Beograd, 1975.3. Kant, I., Kritika moći suđenja, Naprijed, Zagreb, 1976. 4. Platon, Fedar, Naklada Jurčić, Zagreb, 1997.

Dodatna literatura1. Adorno, T., Estetička teorija, Veselin Masleša, Sarajevo, 1980.2. Barthes, R., Carstvo znakova, August Cesarec, Zagreb, 1989.3. Benjamin, W., Estetički ogledi, Školska knjiga, Zagreb, 1986.4. Danto, A., Preobražaj svakidašnjeg, Kruzak, Zagreb, 1997.5. Gadamer, H-G., Ogledi o filozofiji umjetnosti, AGM, Zagreb, 2003. 6. Michaud, Y., Umjetnost u plinovitom stanju, Naklada Ljevak, Zagreb, 2004.

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,00kontinuirano praćenje (konzultacije, uvid u rezultatekolokvija, zadaće) 0,50kontinuirana provjera znanja 0,50završni usmeni ispit 3,00

Ukupno 5

59

Naziv predmeta: Socijalna filozofija KOD: F606Semestar: VECTS bodovi: 6Jezik izvedbe: hrvatskiTrajanje : 60 (30 P + 30 S) Status: obvezniOblik nastave: predavanja i seminarProvjera znanja: seminarski rad, kolokviji i usmeni ispit

Cilj i zadatci predmeta:Socijalna filozofija nastoji upoznati studente filozofije s pretpostavkama i konsekvencijama društvenog djelovanja čovjeka.

Sadržaj i osnovne teme:Od Platonove koncepcije pravednosti, prema kojoj svakom pojedincu treba pripasti odgovarajući položaj u polisu, uređenom saobrazno slojevima duše, Aristotelove definicije čovjeka kao zoon politikon, preko ideje Augustina o približavanju države Zemaljske državi Božjoj i Tominog posredovanja između Božjeg principa i Zemaljskog poretka, implicitno je kako je temeljna pretpostavka ostvarenja osnovnih ljudskih vrijednosti – sreće, vrlog života i slobode – odgovarajuća organizacija suživota s drugim ljudima.Teza o tome da čovjekova egzistencija, u načelu kao i u svakodnevlju, ne samo ovisi o strukturi ljudskog kolektiva, već je (najvećim) dijelom i sama intersubjektivna, pa stoga i kolektivna, javlja se na nešto drugačiji, ali i naglašeniji način u brojnim novovjekim filozofemima. Budući da je socijalna filozofija usmjerena na razmatranje pretpostavki i konsekvencija društva, specifično određenje tog pojma i njegovog razlikovanja od države, kako se ono nagovještava u Hobbesa, prevodi kod kasnijih kontraktualista, prije svega engleskih i francuskih prosvjetitelja, te u raznim filozofijama razvija do danas, treba smatrati i začetkom i glavnim poslom socijalne filozofije.- prirodno-pravna tradicija (Grotius, Hobbes, Locke, Rousseau); ideja o

elementarnom pravu na opstanak moguće je ozbiljiti jedino u ljudskoj udruzi; kontraktualizam: (a) karakteristike i razlike između prirodnog i civilnog stanja; (b) društveni ugovor kao prijelaz iz prirodnog u civilno /društveno) stanje (Hobbes, Locke, Spinoza, Rousseau); socijalno-filozofijske konsekvencije pojma ljudske prirode i prirodnog zakona (L. Strauss, J. Maritain; "Deklaracija o nezavisnosti", "Deklaracija o pravima čovjeka i državljanina" UN-a. "Europska konvencija o ljudskim pravima"); Čovjek kao društveno biće.

- (linearno shvaćena) povijest počiva na kolektivnom ljudskom djelovanju: Vico – povijest kao generička čovjekova prerada prirode; Voltaire i Condorcet – povijest kao napredovanje u individualno razvijenim, ali skupno akumuliranim znanjima i umjećima; A. Smith: prozvođenje bogatstva kao samorazvoj čovječanstva; Hegel – građansko društvo, privatno vlasništvo i institucija prava kao osnovne poluge moderne povijesti; Marx – znanost povijesti; Comte: tendencija razvoja k pozitivnom stupnju znanosti kao onome koji treba omogućiti ljudsku slobodu; neka osporavanja (linearnog pojma) povijesti (Nietzsche – vječno vraćanje onog jednakog: Gehlen – posthistorie; Foucault – diskontinuitet ljudskih događanja; Fukuyama – kraj povijesti);

- sloboda kao društvena kategorija. Rousseau – ljudi se udružuju – radi slobode; Kant – vječni mir kao pretpostavka slobode; sloboda – autonomija; Hegel – sloboda, privatno vlasništvo kao njezina supstancija, i država; Mill – osobna sloboda kao smisao ljudske egzistencije moguća u uvjetima minimalne državne regulative;

- znanstveno-tehnička civilizacija (industrijsko društvo) kao pretpostavka slobode (Comte, kasni Habermas) ili kao istovremeni inaugurator i reduktor slobode (M.

60

Weber, L. Mumford, rani Horkheimer, H. G. Gadamer, A. Arendt; M. Heidegger i pitanje tehnike);

- društvo i država: Spinoza – odvajanje Crkve i države; Locke i Montesquieu – razdioba (političke) vlasti kao pokazatelj osamostaljenosti modernog društva; Hegel – narav države slijedi iz naravi društva; suvremene oporbe između komunitarianista (Bellah and al., MacIntyre, Michael Wlazer, djelom Ch. Taylor) i liberala (J. Rawls, R. Nozick, D. Ackermann) o društvu i zajednici; otvoreno društvo (Popper);

- jezik kao društveni fenomen: ljudska komunikacija (H. Arendt, Habermas); koncepcija jezika kao jezična igra (Wittgeinstein) i njezine društveno-teorijske konsekcencije (P. Winch); proces osobnog odrastanja je proces ulaženja u jezik kao kulturni kod (Lacan, J. H. Mead,C-L. Strauss); struktura jezika i struktura društva (C-L. Strauss; strukturalizam);

- socijalno-psihologijski pokazatelji društvene uvjetovanosti ososbnih svijesti; nagoni su rezultat djelovanja okoline na prirodno dane potencijale (Freud); teorija individualizacije kao socijalizacije (J. H. Maed, A. Lorenzer, Lacan).

Ishodi učenja:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - prikazati glavne problematske okvire shvaćanja društvenosti kroz povijest

filozofije,- objasniti suvremene rasprave između komunitarista i liberala o društvu i zajednici,- objasniti ključne aspekte ostvarenja i otuđenja društvenog bića u znanstveno-

tehničkoj civilizaciji, od kibernetičkog ustrojstva odnosa do socijalno-psihologijskog tumačenja uvjetovanosti,

- razvijati kritički odnos spram različitih kulturnih fenomena i ideologija,- povući razdjelne crte između socijalnog i političkog u povijesnoj perspektivi.

Obavezna literatura:1. Peter Sloterdijk (Peter Sloterdajk), Prezir masa: Ogled o kulturnim sukobima u

modernom društvu, u: U istom čamcu, Beograd, 2001. (str. 133-203) 2. Immanuel Kant, Pravno politički spisi, Politička kultura, Zagreb, 2000. (iz ove knjige

samo članke: „Što je prosvjetiteljstvo“ i „Nagađanja o početku čovječanstva)3. Karl Marx – Friedrich Engels, Rani radovi, Naprijed, Zagreb, 1989. (iz ove knjige samo

članke: „Prilog jevrejskom pitanju“ i „Prilog kritici Hegelove filozofije prava“)4. Hannah Arendt, Vita activa, Biblioteka August Cesarec, Zagreb, 1991. 5. Michel Foucault, Znanje i moć, Globus, Zagreb, 1994.

Dopunska literatura:1. Thomas Hobbes, Levijatan, Jesenski i Turk, Zagreb, 2004. 2. Džon Lok (John Locke), Dve rasprave o vladi, Utopija, Beograd, 2002. 3. Jean-Jacques Rousseau, Društveni ugovor, Školska knjiga, Zagreb. 4. Immanuel Kant, Metafizika ćudoređa, Matica hrvatska, Zagreb, 1999. 5. Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Osnovne crte filozofije prava, Veselin Masleša,

Sarajevo, 1964.6. Karl Marx, Rani radovi, Naprijed, Zagreb, 1989. 7. Slavoj Žižek, O nasilju, Naklada Ljevak, Zagreb, 20088. Michel Foucault, Hermeneutika subjekta, Svetovi, Novi Sad, 2003. 9. Michel Foucault, Spisi i razgovori, Fedon, Beograd, 2010. 10. Gilles Deleuze, Razlika i ponavljanje, Fedon, Beograd, 2009. 11. Gilles Deleuze, Felix Guattari, Anti-Edip: kapitalizam i shizofrenija, Izdavačka knjižarnica

Zorana Stojanovića, 1990. 12. Gilles Deleuze, Niče i filozofija, Plato, Beograd, 1999. 13. Gilles Deleuze, Pregovori 1972-1990, Loznica: Karpos, Beograd, 2010. 14. Gilles Deleuze, Fuko, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, 1989. 15. Gilles Deleuze, Kler Parne, Dijalozi,, Fedon, Beograd, 2009.

61


Ukupno 6

62

Naziv predmeta: Filozofijska hermeneutika KOD: F604Semestar: V.ECTS bodovi: 2 Jezik izvedbe: hrvatskiBroj sati: 30 SStatus: izborni Oblik nastave: seminari Provjera znanja: kolokviji i usmeni ispit

Cilj:Prikazati najvažnije razvojne faze hermeneutike i nastanak filozofijske hermeneutike. Izložiti osnovne hermeneutičke pojmove i sistematski sadržaj filozofijske hermeneutike. Odrediti granice univerzalizacije hermeneutičkog postupka iz njegova ontologijskog utemeljenja.

Osnovne teme:Hermeneutika kao teorija razumijevanja; razumijevanje kao bit čovjeka; razumijevanje i tumačenje; razumijevanje i objašnjavanje: povijest hermeneutike; hermeneutika kao umijeće tumačenja tekstova - egzegeza; hermeneutika kao duhovna znanost; hermeneutika kao filozofija; razlika između znanstvene (filologijske, pravne, historijske, teologijske) i filozofijske hermeneutike; okolnosti, uvjeti, dometi i granice razumijevanja; razumijevanje i nerazumijevanje; predmet hermeneutike: primat govora i njegovog fiksiranog oblika - teksta; razumijevanje različitih povijesnih epoha, stranih jezika; hermeneutički krug; predrasude razumijevanja; odnos dijela i cjeline teksta, opusa, epohe; hermeneutika kao poimanje povijesti i povijesnosti; povijesni horizont razumijevanja - povijesno uvjetovano predrazumijevanja onog razumijevanog; problematika “istine razumijevanja”; opovrgavanje povijesne objektivnosti i neutralnosti; jedinstvenost i mnoštvenost povijesnog horizonta; “pretapanje horizonata”; djelatna povijest i povijesna predaja; povijesnost razumijevanja i povijesnost predmeta razumijevanja; hermeneutika kao analitika tubitka; zasnivanje kružne strukture razumijevanja u vremenitosti tubitka; hermeneutika i ontologija.

Ishodi učenja:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - razumjeti zašto je hermeneutika kao teorija razumijevanja moderna i živa, kako u

filozofiji tako i u drugim humanističkim znanostima. - istumačiti ključne hermeneutičke mislioce, npr. Schleiermachera i Gadamera, da

bi se kroz njihove paradigme činila praksa "tumačenja teksta". - kritički sagledati teze o povijesnoj objektivnosti i neutralnosti, a optirati za

pluralnost teza. Naša uvjetovanost "hermeneutičkim krugom".

Obvezna literatura:1. Kierkegaard, S., Bolest na smrt, Mladost, Beograd, 19802. Nietzsche, F. W., Antikrist, Izvori, Zagreb, 19993. Jaspers, K., Filozofija egzistencije, Prosveta, Beograd, 1973.4. Heidegger, M., Bitak i vrijeme Naprijed, Zagreb, 1985. Peto i šesto poglavlje5. Sartre, J. P., Bitak i ništo, Demetra, Zagreb, 2006.-2007. Drugi i treći dio

Dopunska literatura:1. Buber, M., Ja i ti , Vuk Karadžić, Beograd, 19772. Marcel, G. H., Bivstvovanje i imanje, Veselin Masleša, Sarajevo, 1989.3. Toeplitz, K., Kjerkegor Grafos, Beograd, 19804. Jelkić, V., Nietzsche: povratak vlastitosti, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb5. Wisser, R., Karl Jaspers: Filozofija u obistinjenju, KruZak Zagreb, 2000

63

6. Solomon, S.S., From Rationalism to Existentialism, Rowman&Littlefield, Lanham, 2001

7. Dreyfus, H. L., Wrathall, M. A. A Companion to Phenomenology and Existentialism, Wiley-Blackwell, 2009

8. Sutlić, V., Kako čitati Heideggera, August Cesarec, Zagreb, 19899. Dostojevski, F.M.. Zapisi iz podzemlja, Šareni dućan, Koprivnica, 200310. Sartre, J. P., Mučnina, Konzor, Zagreb,199711. Camus, A. Stranac, Globus media, Zagreb, 200412. Bergman, I. (1957) Sedmi pečat13. Antonioni, M. (1961) Noć

Studijska obveza Opterećenje u ECTSkontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi,priprema za nastavni sat, refleksivan osvrt nanastavne sadržaje) 0,50kontinuirano provjeravanje znanja (kolokviji) ili završni pismeni ispit 1,50

Ukupno 2

64

Naziv predmeta: Filozofija prirode KOD: F505Semestar: VECTS bodovi: 2Jezik izvedbe: hrvatskiBroj sati: 30 Status predmeta: izborniOblik nastave: predavanjeProvjera znanja: kolokviji i usmeni ispit

Cilj:Utvrditi povijesnu mijenu filozofije prirode: antička, srednjovjekovno kršćanska i novovjekovna filozofija prirode. Istražiti odnos fizike i metafizike, zatim fizike i matematike, te fizike kao filozofije prirode i prirodne znanosti. Razložiti osnovne pojmove filozofije prirode: priroda, svijet, prostor, vrijeme, tvar (tijelo), oblik, čestica, sila, živo i neživo, elementi, svjetlost, kretanje.

Osnovne teme:Helensko teogonijsko i kosmogonijsko pjesništvo. Kosmologijski fragmenti ranih grčkih mislilaca. Pojam physis u ranih Grka. Platonov Timaj. Odnos dijalektike, matematike i fizike (astronomije) u Platona. Aristotelova Fizika kao znanost o prirodi (episteme peri physeos). Fizika kao jedna od triju teoretskih filozofija ili kao druga filozofija (deutera philosophia). Aristotelov izvještaj o fiziolozima. Razlika između filozofije prirode, prirodne teologije i prirodne znanosti. Parva naturalia. Johannes Scotus Eriugena: De divisione naturae - sinteza kršćanskog i helenskog poimanja prirode. Bacon: fizika kao osnova tehnike i sredstvo praktičkog ovladavanja prirodom. Descartesovi Principi filozofije kao principi fizike. Izvođenje fizičkog svijeta iz geometrijskih konstrukcija. Galilei, Newton: matematička philosophia naturalis i eksperimentalna fizika. Leibniz: sinteza metafizike i fizike - monade kao istinski atomi prirode. Rasprava između Leibniza i Clarkea o naravi prostora i vremena. Spinoza: Deus sive natura. Kant: stvaralačka moć prirode. Priroda i tehnika. Transcendentalni pojam svrhovitosti prirode. Kantovi Metafizički početni temelji prirodne znanosti. Schelling: Spekulativna fizika. Filozofija prirode kao jedinstvo teoretske i praktičke filozofije. Apsolutni identitet duha i prirode. Hegel: mehanika - anorganska fizika - organska fizika. Razlika između fizike kao empirijske znanosti i fizike kao filozofije prirode. Priroda kao drugobitak ideje. Newtonova teorija svjetlosti i Goetheov nauk o bojama. Osamostaljenje fizike kao prirodne znanosti. Znanstveni pozitivizam kao reakcija na spekulativnu filozofiju prirode. Husserl: kritika naturalizma i prirodnog iskustva. Heidegger: razotkrivanja helenskog pojma physis. Bergson: stvralačka evolucija. Drieschov vitalizam. Evolucionizam (Darwin, Spencer) i kreacionizam (Monod). Einsteinova teorija relativnosti. Kvantna fizika (Heisenberg, Bohr, de Broglie). Delbrück: molekularna biologija. Lorenz, Plessner, Uexkül. Moderna znanstvena kosmologija kao grana astronomije. Astronomija kao astrofizika. Teorijska fizika kao temeljna prirodna znanost. Filozofija i fizika.

Ishodi učenja:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - steći uvid u povijesnu mijenu ove filozofske discipline tijekom razdoblja antičke,

srednjovjekovne, novovjekovne i suvremene filozofije; - doznati o odnosu fizike i metafizike, zatim fizike i matematike te fizike kao

filozofije prirode i prirodne znanosti- biti upućen u povijesni razvoj najvažnijih tema ove filozofske discipline: o

shvaćanju neprekinutosti i beskonačnosti, o odnosu između veličine i malenosti, o ideji indivizibila, o utemeljenju infinitezimalne metode...;

- doznati o filozofima koji su se u svojim spisima usredotočili na problematiku iz filozofije prirode: Platon, Aristotel, Kuzanski, Galileo, Newton, Kepler.

65

- biti upućen na hrvatske filozofe koji su promišljali o temama iz područja filozofije prirode: Kotruljević, Dragišić, Petrić, Bošković

- doznati o spisima u kojima je obrađena problematika pripadna filozofiji prirode. Primjerice, Timej (Platon), Fizika (Aristotel), O nebu (Aristotel), O učenom neznanju (Kuzanski), O plovidbi (Kotruljević), Nova sveopća filozofija (Petrić)

Primarna literatura:Albertus Magnus: Philosophia realis, Zagreb 2001.Aristotel: Fizika, Zagreb 1992.Aristotel: Metafizika, Zagreb 1992.Bacon, F.: Novi organon, Zagreb 1986.Bergson, H.: Stvaralačka evolucija, Zagreb 1999.Diels, H.: Predsokratovci. Fragmenti, Zagreb 1983.Hegel, G. W. F.: Enciklopedija filozofskih znanosti, Sarajevo 1965.Kant, I.: Kritika rasudne snage, Zagreb 1991.Kant, I.: Opća povijest prirode, Sarajevo 1989.Kant, I.: Metafizička polazna načela prirodne znanosti, Sarajevo 1990.Leibniz, G. W.: Izabrani filozofski spisi, Zagreb 1980.Platon: Država, Zagreb 1997.Platon: Timaj, Beograd 1981.Platon: Simpozij, u: Z. Dukat: Eros i Filia, Zagreb 1996.Schelling, F. W. J.: Sistem transcendentalnog idealizma, Zagreb 1986.Spinoza, B. de: Etika, Zagreb 2000.

Sekundarna literatura:Berkeley, G.: O gibanju, Zagreb 1998.Bohr, N.: Atomna energija i opis prirode, Zagreb 2001.Bošković, R. J.: Teorija prirodne filozofije, Zagreb 1974.Bošković, R. J.: O zakonu neprekinutosti, Zagreb 1996.Cassirer, E.: Uz Einsteinovu teoriju relativnosti, Zagreb 1998.Dadić, Ž.: Povijest ideja i metoda u matematici i fizici, Zagreb 1992.Einstein, A.: Moja teorija, Zagreb 2000.Fink, E.: Igra kao simbol svijeta, Zagreb 2000.Foht, I.: Filozofija prirode, Beograd 1975.Grdenić, D.: Povijest kemije, Zagreb 2001.Heidegger, M.: Prolegomena za povijest pojma vremena, Zagreb 2000.Heisenberg, W.: Fizika i filozofija, Zagreb 1997.Heisenberg, W.: Promjene u osnovama prirodne znanosti. Slika suvremene fizike, Zagreb 1998.Staghun, G.: Potraga za tajnom života. Kratka povijest genetike, Zagreb 2003.Staghun, G.: Lov na najmanju česticu. Kratka povijest atomistike, Zagreb 2003.Supek, I.: Povijest fizike, Zagreb 1990.Tauber, G. E. (ur.): Einsteinova opća teorija relativnosti, Zagreb 1984.Weizsäcker, C. F. von: Jedinstvo prirode, Sarajevo 1988.Zavacki, K.: Osnove fundamentalne fizike, Zagreb 1996.

Literatura na stranom jeziku:Aristotel: O nebu, Beograd 1989.Bohm, D.: Uzročnost i slučajnost u savremenoj fizici, Beograd 1972.Böhm, W.: Die metaphysischen Grundlagen der Naturwissenschaften und Mathematik, 1966.Cassirer, E.: Zur modernen Physik, 1957.Clarke, S.: Der Briefwechsel mit G. W. Leibniz von 1715/16, Hamburg 1990.Descartes, R.: Die Prinzipien der Philosophie, Hamburg 1992.Eriugena, J. S.: Über die Einteilung der Natur, Hamburg 1994.

66

Hartmann, N.: Philosophie der Natur, 1950. Heisenberg, W.: Fizika i metafizika, Beograd 1989.Hennemann, G.: Grundzüge einer Geschichte der Naturphilosophie und ihrer Hauptprobleme, 1975.Lotze, H.: Grundzüge der Naturphilosophie, 1960.Mittelstädt, P.: Philosophische Probleme der modernen Physik, Mannheim 1966.Monod, J.: Istraživanje u molekularnoj biologiji, Beograd 1976.Newton, I.: Matematische Grundlagen der Naturphilosophie, Hamburg 1988.Newton, I.: Papers and Letters on Natural Philosophy, Cambridge 1958.Pavlović, B. U.: Filozofija prirode, Zagreb 1978.Schelling, F. W. J.: Erster Entwurf eines Systems der Naturphilosophie, Weizsäcker, K. F. von: Die Geschichte der Natur, Zürich 1954.Weizsäcker, K. F. von: Zum Weltbild der Physik, 1957.Whitehead, A. N.: A Inquiry Concerning the Principles of Natural Knowledge, 1919.Whitehead, Proces i realnost, Sarajevo 1968.Whitehead, A. N.: Pojam prirode, Beograd 1989.Whitehead, A. N.: Nauka i moderni svet, Beograd 1976.Wieland, W.: Die aristotelische Physik, Götttingen 1962.Zimmermann, W.: Evolution und Naturphilosophie, 1968.

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,75kontinuirano praćenje (čitanje literature) 0,25završni usmeni ispit 1,00

Ukupno 2

67

Naziv predmeta: Etika KOD: F501Semestar: VIECTS bodovi: 6Jezik izvedbe: hrvatskiBroj sati: 60 (30 P + 30 S) Status:obvezniOblik nastave: predavanja i seminariProvjera znanja: seminarski rad, kolokviji i usmeni ispit

Cilj i zadaci:Cilj je predmeta da studentima pruži povijesni pregled nastajanja etičkih teorija, te da ih uputi u argumentacijske i dijaloške antiteze u kojima su se artikulirali temeljni etički pojmovi i stavovi.U izlaganju predmeta etike povezano se koristi povijesni i problemski pristup. Sadržaj predmeta predaje se u cikličnim kolegijima u kojima se povijesni i problemski pristup prepliću tako što se , na mjestima uobličavanja ključnih etičkih kategorija, povijesni slijed u izlaganju proširuje problemskim ekskursima.

Sadržaj i osnovne teme:UvodnoVrste etičke refleksije (mitološka, književna, filozofska, teološka, znanstvena, moralizam). Razlikovanje etike i morala. Podrijetlo nazivaka. Etika u sustavu filozofskog mišljenja. Mogućnosti periodizacije.Antička etikaa) Mitsko književni etički iskazi. Misterije. Orfizam. Moralni nadzori u Ilijadi i Odiseji.

Hesiod (pravednost i radišnost; antagonizam i mjera). Tragičari i komediografi.b) Predsokratovci. Miletska škola (Tales, Anaksimandar, Anaksimen). Pitagora i

pitagorejci. Heraklit. Elejska škola (Parmenid, Zenon). Empedoklo. Anaksagora. Demokrit (eutiemija).

c) Sofisti i Sokrat. Sofistika. Suprotnosti prirodnog i zakonitog, zakonitog i pravednog. Moralni relativizam i nihilizam. Pravo slabijeg i pravo jačega. Sokrat u traženju izvjesnosti. Ironija i majeutika. Znanje kao vrlina. Demon kao savjest. Blaženstvo. Sokratovi učenici.

d) Platon. Horizam idejnog pojmovnog svijeta, ideja dobra, najviše dobro. Dijametričke vrline – staleži. Učenje o državi. Pravednost.

e) Aristotel. Odnos prema Platonu. Blaženstvo kao najviše dobro. Slojevi duše i podjela vrlina: etičke i dianoetičke vrline. Vrlina kao sredina. Etika i politika.

f) Epikur. Metafizički atomizam i etički individualizam. Zadovoljstvo kao najviše dobro. Tjelesna i duhovna zadovoljstva. Ideal mudraca. Epikurejci.

g) Stoička škola. Život u skladu s prirodom. Vrline. Učenje o afektima. Pojam dužnosti. Stoički ideal mudraca. Pojam čovječanstva. Učenje o slobodi (Epiktet). Ciceronovo posredovanje stoicizma i grčke filozofije uopće.

Ranokršćanska i srednjevjekovna etikaa) Ranokršćanska etika. Ivanovo evanđelje. Pavlove poslanice. Kristov zakon. Prvi

kršćani i ethos zajedništva. Pelagije i Augustin. Augustinovo učenje o slobodnoj volji.

b) Srednjevjekovna etika. Rana skolastika. Abelard. Teološka etika Tome Akvinskog. Povratak Aristotelu. Virtutes politicae. Prirodni moralni zakon i pozitivni Božji zakon. Nominalizam. Apsolutna Božja moć i sloboda. Teorija dvostruke istine i zasnivanje humanizma.

Novovjeka etika do Kanta

68

a) Renesansa. Moral izvan teoloških okvira. Zasnivanje u prirodnom poretku. Montaigne. Condicio humana. F. Bacon. N. Machiavelli. H. Grotius. Prirodno pravo.

b) Etičke rasprave u engleskoj empirističkoj tradiciji. Th. Hobbes. Društveni ugovor. Kembrička škola. J. Locke. Moralni zakonodavci: Bog – država – javno mnijenje. Zakon i sankcije – Shaftsbury. Moral na tlu osjećajnosti. Škotska škola. D. Hume. Moral sense. A. Smith.

c) Metafizička etika racionalizma. R. Descartes. B. de Spinoza. Etika bez slobode. G. W. Leibnitz. Mondaloška etika. Ch. Wolff. Sistematizacija ideja.

d) Prosvetiteljstvo. Priroda i društvo kao etička opreka. Helvetius – Rousseau. Enciklopedisti. Materijalistička etika.

Kantov kopernikanski obrat u eticia) Kriticizam i praktična načela. Obrnutost u kritičkom ograničavanju spekulativnog i

praktičnog uma. Praktična načela: maksime, praktični propisi i moralni zakon. Materijalna praktična načela. Kategorički imperativ. Hipotetički imperativ.

b) Volja i određenje volje. Volja kao praktični um. Čisti praktični um i formalni način određivanja. Moralni zakon i sloboda. Autonomija i heteronomija. Fakt uma. Dužnost. Moralnost i legalnost.

c) Pretpostavke i konzekvencija moralnog djelovanja. Dualizam osjetilnog i inteligibilnog svijeta. Kauzalitet slobode i kauzalitet čistog praktičnog uma. Dobro i zlo. Paradoks metode. Obrnutost u određivanju najvišeg dobra. Obrnutost moralnog osjećaja. Pojam osobe i carstvo svrha. Postulati čistog praktičkog uma.

Njemački idealizam – sljedbenici i kritičaria) Fichte. Prevladavanja Kantova dualizma. Ja kao apsolutna autonomija. Tatsache.

Tathandlung. Načela i kategorije nauke o znanosti.b) Hegel. Kritka Kantove etike. Pravo i moral. Sadržajna etika. Volja i sloboda.

Moralnost kao stupanj objektivnog duha. Dobro i savjest. Moralnost – običajnost – država.

c) Na crti romantike. Schelling i problem zla. Schleiermacher. Etičko povezivanje prirode i uma.

d) Schopenhauer. Pobijanje normativne etike. Samilost kao moralni princip.e) Hegelovska ljevica. S. Kierkegaard. Etičko – religiozni individualizam. L.

Feuerbach. Načelo osjetilnosti. K. Marx. Moral i otuđenje. Moralna i revolucionarna praksa. Prijepor oko marksističke etike.

f) Kantovo naslijeđe. Novokantovska etika. H. Cohen. P. Natrop. W. Windelband. H. Ricket. Rasprava o etici i socijalizmu. M. Scheler i kritika Kantova formalizma. Materijalna vrijednosna etika.

Etički smjerovi u novijoj i suvremenoj filozofijia) Utilitarizam. J. Bentham. Načelo dobrobiti. J. St. Mill.b) Pozitivistička etika. A. Comte. Pozitivna metoda. Etika kao "društvena statika".

Moral kao pomirenja egoizma i altuizma.c) Evolucionistička etika. Ch. Darwin. Teorija evolucije. H. Spencer. Sreća kao cilj

evolucije. Načelo napretka. Podvrgavanje morala zakonima održavanja vrste.d) Kritiza morala. F. Nietzsche. Imoralizam. Moral slabih i moral jakih. Nadčovjek.

Nihilizam. Prevrednovanje vrednota.e) Meta-etika. Analiza moralnih iskaza. Kognitivističke i nekognitivističke teorije.f) Egzistencijalistička etika. K. Jaspers. Nutarnje i vanjsko djelovanje. J. P . Sartre.

Situacija i sloboda. A. Camus. Krišćanski egzistencijalizam.g) Etička strujanja i posebni pristupi. Religijska etika. Protestantska etika.

Komunikativna etika. Ekologijska etika. Znanstveni pristupi moralu. Sociologija morala. Psihologija morala.

h) Suvremeni utilitarizam (konzekvencijalizam)

69

i) Kontraktualizamj) Suvremena etika krepostik) Feminizam (etika brige)l) Primijenjena etika

Etika u hrvatskoj filozofijiEtički spisi na latinskom jeziku. Moralne pouke (M. Marulić). Etika i povijest (Gj. Arnold). Apologija kršćanske etike (U. Talija). Neoskolastika (S. Zimmermann). Skica za povijest etike (M. Tkalčić). Kritika moralne svijesti (M. Kangrga). Rehabilitiranje praktične filozofije (A. Pažanin, P. Barišić). Egzistencijalizam (J. Kribl, I. Koprek). Personalizam (J. R. Romić, F. Zenko). Moralnost kazne (I. Primorac). Teorija činjenica (N. Miščević). Pravo i moral (M. Matulović). Etika i odgoj (M. Polić).

Ishodi učenja:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - definirati filozofijsku disciplinu Etike kroz povijest i obrazložiti zašto se Etika treba

uzimati u ozir kao nauk, a ne kao znanost! - opisati povijesno-filozofijske granice etičkih pojmova poput: vrline, moralizma,

dobra/zla... kao i aktualnost propitivanja njihove kulturno-filozofijske uloge u suvremenosti

- usporediti filozofijske uvide i procjene antičkog svijeta s modernim; analizirati u čemu je epohalni preobrat od antike (Aristotel) do moderne etike (Kant)

- argumentirati i polemizirati sa stajališta ETIKE kao nedostatnog horizonta u neovisnom i kritičko-filozofskom promišljanju postojećih lokalnih i globalnih konstelacija suvremenog svijeta; u tom smislu argumentirati za DOPUNU ETIČKOG MIŠLJENJA POLITIČKIM AKTVITETOM

Obvezna literatura:Aristotel, Nikomahova EtikaImmanuel Kant, Osnove metafizike ćudoređa, Immanuel Kant, Kritika praktičkog umaPeter Singer, Praktična etikaWilliam K. Frankena, Etika Nietzsche. S onu stranu dobra i zla

Izborna literatura:Platon: Fedon, Protagora, Menon, Država, Zakoni, Fileb Aristotel, Politika Hobbes. Leviathan Spinoza: Etika, Teološko-politički traktat, Politički traktat Rousseau: Društveni ugovor, O podrijetlu nejednakosti Kant: Kritika čistog uma, Um i sloboda, Metafizika ćudoređa Fichte: Odabrane filozofske rasprave, Osnova cjelokupne nauke o znanosti Hegel: Osnovne crte filozofije prava, Fenomenologija duha (Gospodar i sluga i VIc glava), Sustav ćudorednosti Mill: O slobodi, Utilitarizam Scheler: Položaj čovjeka u kozmosu Manheim: Ideologija i utopija Sartre: Egzistencijalizam je humanizam Camus: Mit o Sizifu, Pobunjeni čovjek Weber: Protestantska etika i duh kapitalizma Fromm: Bijeg od slobode, Zdravo društvo, Čovjek za sebe Gehlen: Čovjek Suhodolski: Moderna filozofija čovjeka Horkheimer-Adorno: Dijalektika prosvetiteljstva

70

Kangrga: Etički problem u djelu K. Marxa, Etika i sloboda, Razmišljanja o etici, Smisao povijesnog, Etika ili revolucija, Praksa, vrijeme, svijet, Etika Schelling: O bitstvu slobode Schopenhauer: Svijet kao volja i predožba Bloch: Prirodno pravo i ljudsko dostojanstvo Cipra: Misli o etici Reale: Sokrat Nietzsche. Volja za moć, Genealogija morala


Ukupno 6

71

Naziv predmeta: Novovjekovna filozofija KOD: F502Semestar: VI.ECTS bodovi: 5Jezik izvedbe: hrvatskiBroj sati: 60 (30 P + 30 S) Status: obvezni Oblik nastave: predavanje i seminarProvjera znanja: seminarski rad, kolokviji i usmeni ispit

Cilj:Predmet ima cilj da studente upozna sa središnjim problemima filozofije od početka Novoga vijeka do kraja 19. stoljeća, dakle obuhvaća filozofiju prosvjetiteljstva, , filozofiju renesanse, empirizma i racionalizma, njemačkog idealizma, te središnje probleme filozofije 19. stoljeća.

Osnovne teme:Nikola Kuzanski: negativna i pozitivna teologija, tumačenje svijeta i koncepcija beskonačnosti, koncepcija stvaranja, coincidentia oppositorum, docta ignorantia. Marsilio Ficino: pia philosophia ili docta religio, theologia platonica. Giordano Bruno: kritika aristotelizma, obrana Kopernika, filozofija i matematika, filozofija i teologija. Francis Bacon: Nova Atlantida, velika obnova, metoda znanosti i idoli, novi organon. Jakob Boehme: mistika i teozofija. Thomas Hobbes: analitička i sintetička metoda spoznaje, tijelo i akcidencije, nominalizam. John Locke: kritika urođenih ideja: duša je tabula rasa, ničega nema u umu, što prije nije bilo u osjetilu, jednostavne i složene ideje, primarna i sekundarna svojstva, vanjsko iskustvo ili osjet i unutarnje iskustvo ili refleksija, kritika dogmatskog pojma supstancije, stupnjevi spoznaje, opseg spoznaje. George Berkeley: nominalizam, kritika apstraktnih ideja, negacija materijalne supstancije, esse = percipi, subjektivnost svih svojstava, subjektivni idealizam. David Hume: percepcije: ideje i impresije, intuitivna i demonstrativna spoznaja, asocijacija ideja, kauzalitet, skepticizam, kritika pojma supstancije. Blaise Pascal: jensenizam i Port Royal, filozofija i religija, skepticizam i dogmatizam, logika srca. Rene Descartes: radikalna dvojba i neuzdrmljivi temelj, res cogitans - res extensa, pitanje metode, samosvijest i izvjesnost, opstojnost Božja. Benedikt de Spinoza: filozofija i teologija, etika kao ontologija, geometrijska metoda, Deus sive natura, causa sui, supstancija, modusi i atributi, nauk o afektima. Gottfried Wilhelm Leibniz: logika i metafizika, jednostavnost i jedinstvo supstancije, apetit i percepcija, percepcija i apercepcija, hijerarhija supstancija, princip individuacije, stupnjevi spoznaje, teodiceja, prvotna djelatna sila.Prosvjetiteljstvo u Francuskoj. Charles de Secondat Montesquieu. Jean Jacques Rousseau. Prosvjetiteljstvo u Njemačkoj. Gotthold Ephraim Lessing. Moses Mendelssohn. Immanuel Kant: Kritika čistog uma, praktičkog uma i snage suda i problem mogućnosti, nužnosti i zbiljnosti metafizike kao znanosti. Johann Gottlieb Fichte: apsolutno Ja. Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling: priroda apsoluta. Georg Wilhelm Friedrich Hegel: apsolutni duh. Johann Georg Hamann. Johann Gottfried Herder. Friedrich Heinrich Jacobi. August Wilhelm i Friedrich Schlegel. Novalis. Friedrich Daniel Ernst Schleiermacher. Franz von Baader. Søren Kierkegaard. Karl Marx.

Ishodi učenja:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: - doznati o filozofskim orijentacijama novovjekovlja, pri čemu će unutar razdoblja

moći razlikovati nekoliko različitih tradicija: renesansnu, racionalističku, empirističku i prosvjetiteljsku

72

- steći uvid u filozofsko mišljenje najvažnijih novovjekovnih mislioca: Kuzanski, Ficino, Descartes, Leibnitz, Hobbes, Bacon, Hume, Locke, Spinoza, Bayle, Voltaire, Rousseau.

- razumjeti temeljne odrednice novovjekovnoga mišljenja: koncepcija beskonačnosti, kritika urođenih ideja, naglašavanje važnosti metode, o umu kao vrhovnom načelu, obaranje teološke zgrade srednjovjekovnoga mišljenja...

- doznati da se u novovjekovlju afirmiraju filozofske discipline, poput, primjerice, filozofije politike i filozofije prirode

- biti upoznat s osnovnim postavkama iz najvažnijih djela novovjekovne filozofije: O učenom neznanju (Kuzanski), Rasprava o metodi (Descartes), Dvije rasprave o vladi (Locke), Filozof neznalica (Voltaire).

Obvezna literatura:1. Erna Banić-Pajnić (priređivač sveska), Filozofija renesanse, Hrestomatija

filozofije, sv. 3 (Zagreb: Školska knjiga, 1996); 2. Vladimir Filipović (ur.), Filozofija renesanse i odabrani tekstovi filozofa,

Filozofska hrestomatija, sv. 3 (Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1956 [1. izd.], 1978, [2.], 1982 [3.] ili 1983 [4. izd.]);

3. Vanda Božičević (priređivačica sveska), Filozofija britanskog empirizma, Hrestomatija filozofije, sv. 4 (Zagreb: Školska knjiga, 1996);

4. Damir Barbarić (priređivač sveska), Filozofija racionalizma, Hrestomatija filozofije, sv. 5 (Zagreb: Školska knjiga, 1997);

5. Danilo Pejović, Francuska prosvjetiteljska filozofija i odabrani tekstovi filozofa, Filozofska hrestomatija, sv. 6 (Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1957 [1. izd.], 1978, [2. izd.], 1982 [3. izd.] ili 1983 [4. izd.]);

Dopunska literatura:1. Nicolaus Cusanus, De docta ignorantia / Nikola Kuzanski, O učenom neznanju,

uredila Erna Banić-Pajnić, preveli Luka Boršić i Irena Galić (Zagreb: Institut za filozofiju, 2007);

2. Giovanni Pico della Mirandola, Govor o dostojanstvu čovjekovu / Oratio de hominis dignitate, s latinskog preveo, izvornik priredio, uvod i bilješke napisao Sinan Gudžević (Zagreb: Nova stvarnost, 1998);

3. Hanna-Barbara Gerl, Einführung in die Philosophie der Renaissance (Darmstadt: Wissenschaftliche Buchgesellschaft, 1989);

4. Francis Bacon, Novi organon, preveo Viktor D. Sonnenfeld, prijevod redigirao Vladimir Vratović (Zagreb: Naprijed, 1986);

5. Thomas Hobbes, Levijatan, prijevod Borislav Mikulić (Zagreb: Jesenski i Turk, 2004);

6. Concha Roldán (ur.), »Leibniz: Perspektiva i aktualnost«, Filozofska istraživanja 17/2 (1997), str. 265-424;

7. Renati Des-cartes, Meditationes de prima philosophia / René Descartes, Razmišljanja o prvoj filozofiji, s latinskog izvornika preveo Tomislav Ladan (Zagreb: Demetra, 1993);

8. Benedikt de Spinoza, Etika dokazana geometrijskim redom, preveo Ozren Žunec (Zagreb: Demetra, 2000);

9. George Berkeley, De motu / O gibanju, preveo s latinskog: Šimun Selak (Zagreb: Hrvatski studiji – Studia Croatica Sveučilišta u Zagrebu, 1998);

10. Charles Louis de Secondat Montesquieu, O duhu zakona I-II, prevela Marija Spajić, priredio Dimitrije Savić (Zagreb: Demetra, 2003-2008);

11. Jean Jacques Rousseau, Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima; Društveni ugovor, s francuskog preveo Dalibor Foretić (Zagreb: Školska knjiga, 1978);

73

12. Julien Offray de La Mettrie, Čovjek stroj; Rasprava o duši; Čovjek biljka, s francuskog preveo i predgovor napisao Josip Balabanić (Zagreb: Artresor naklada, 2004).

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,50kontinuirano praćenje (čitanje literature) 0,50aktivnost na seminarskoj nastavi 0,50završni usmeni ispit 2,50

Ukupno 5

74

Naziv predmeta: Filozofija moderne umjetnosti KOD: F607Semestar: VIECTS bodovi: 2 Jezik izvedbe: hrvatskiBroj sati: 30 Status: izborniOblik nastave: predavanjeProvjera znanja: kolokviji i usmeni ispit

Sadržaj:Izborna su predavanja namijenjena studentima s posebnim interesom za modernu umjetnost. Teme i obvezatna literatura zasnivaju se na problemima refleksije o umjetnosti i lijepome 20.stoljeća i na uspostavljanju dijaloga s teorijom književnosti, likovnih i glazbenih umjetnosti odnosno audiovizualnih medija.

Cilj:Suvereno snalaženje u suvremenom teorijskom krajoliku

Ishodi učenja:Očekuje se da studenti/ce nakon položenog ispita iz kolegija Filozofija moderne umjetnosti mogu: - nabrojati učenja i smjerove modernih estetičkih učenja- objasniti nastanak i razvoj čiste umjetnosti- razumjeti značaj Kantove analitike lijepoga za razvoj moderne umjetnosti - odriješit se pojmovnog i čuvstvenog učitavanja smisla u remek-djela moderne

umjetnosti

Obvezna literaturaR.Bubner, Estetsko iskustvoE.Grassi, Moć mašteR.Barthes, Carstvo znakovaC.Jencks (ur.) Vizualna kulturaA.C.Danto, Preobražaj svakidašnjegaP.Virilio, Brzina oslobađanja

Dodatna literaturaW. Welsch, Aesthetisches DenkenG.Dorfles, KičN.Goodman, Jezici umjetnostiR.Lachmann Phantasia, Memoria , Rhetorica D.Pejović (ur.) Nova filozofija umjetnosti .


Ukupno 2

75

Naziv predmeta: Osnove kritičkog mišljenja KOD: F608Semestar: VIECTS bodovi: 4 Jezik izvedbe: hrvatskiBroj sati: 30 Status: izborniOblik nastave: predavanjeProvjera znanja: kolokviji i usmeni ispit

Sadržaj:1. Kant i kriticizam2. Marxova kritika svega postojećeg3. Nietzscheov nihilizam i prevrednovanje svih vrijednosti4. Foucaultova arheologija znanja5. Manifest za filozofiju (i politiku) Alaina Badioua6. O smislenosti filozofskog angažiranja7. Za ponovnu uspostavu političkog – Slavoj Žižek 8. Sablasti Marxa u dekonstrukciji Jacquesa Derridae9. Gramatika mnoštva Paola Virnoa10. Svijet kao Imperij – Antonio Negri i Michael Hardt11. Rancièreov prijepor kao osnova politike (i filozofije)12. Jean-Luc Nancy i pitanje zajednice 13. Biopolitika: negativna – Agamben, i pozitivna – Esposito14. Hakerski manifest McKenzie Warka15. Arhiv medija intelektualne kooperative BILWET

Cilj:U današnje vrijeme medijske kulture i dominantne paradigme neupitnosti vladajućih poredaka, svaka je kritika istih posve zanemarena. Rijetko se tko propituje o smislu i značenju fenomena oko nas. Ipak, filozofija u svom povijesnom nasljeđu baštini upravo ovakvo propitivanje i kritiku.Povijesno to temeljimo od Kantova kriticizma, preko Nietzscheova nihilizma, pa sve do Frankfurtske kritičke teorije i najnovijih političko-filozofskih teorija na prijelomu milenija. Stoga se i kolegij koji bi tematizirao mogućnosti kritičkog mišljenja nadaje presudnim u vraćanju filozofskih kategorija smisla i značenja u fokus studija filozofije. Pojmovi poput autonomije uma, samozakonodavstva humaniteta, samosvijesti, uspravnog hoda, čine se vrijednim ponovnog osvještavanja, a kritike, pak, disciplinarnih i autoritarnih modela vladanja nužnim za sebekonstituciju čovjeka.Filozofija, kroz svoje etičko i socio-političko nasljeđe, teži upravo tomu. Naime, sebekonstituiranje čovjeka kroz preispitivanje pravednosti, te ideje Istinitog, Dobrog i Lijepog, u ovom se nasljeđu približava bîti filozofije. Ista je sadržana ne u nužnosti danoga već u mogućnosti promjene postojećeg. I to kroz pitanja slobode volje, propitivanja identiteta i kontingencije mogućeg.Etičko i praktičko socio-filozofsko nasljeđe od Kantova kriticizma, preko 19. i 20. stoljeća dovodi nas do nove kritičko-filozofske paradigme suvremenosti.Prestrukturacija pitanja o smislu prosvjetiteljstva omogućena je M. Foucaultom. Ova je, pak, prestrukturacija obilježena jasnom kritikom totalitarnih političkih projekata, ali i dovođenjem u pitanje onog postojećeg i težnjom prema boljem i pravednijem svijetu. Razumijevanje filozofije u tom smislu sadržano je u stavu da je zadatak filozofa prije svega u kritici, a ne odgovaranju na pitanja.Svrha je kolegija osposobiti studente filozofije za samostalno promišljanje.Kritičko mišljenje pokazuje se presudnim za sagledavanje svijeta oko sebe kao promjenjivog, a ne fatalno danog. U ovom se kontekstu tematizira i kultura (filozofija) medija kao u studiju nedostajuća, a u suvremenom postavu svijeta nezaobilazna karika.

76

Ako filozofija u svom zadatku ponajviše provocira naše ideološke predrasude i pretpostavke, »Osnove kritičkog mišljenja« biti će svakom budućem filozofu, ali i profesoru društveno-humanističkih znanosti – od presudnog značenja.

Ishodi učenjaPo završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- analizirati koje su to pojavnosti u svijetu oko nas što ih je moguće postaviti u

vidokrug filozofijsko-kritičkog odnošenja- razlikovati među pojmovima fundamentalizma, tolerancije, političke korektnosti,

globalizacije, subjektivnosti, identiteta, ljudskih/građanskih prava, postmodernizma, multikulturalizma i, last but not least, bioetike/biopolitike, te kroz suvremeno tematiziranje koncepta »ljudskog života« uspostaviti primjeren filozofski način pristupa tome problemu;

- definirati pitanja slobode volje, propitivanja identiteta i kontingencije mogućeg;- argumentirati za eminentno filozofijsku, pa onda i društveno-humanističku

mogućnost promjene danih okolnosti, s posebnim osvrtom na socio-politički aktivizam

Obvezna literatura1. Immanuel Kant, Kritika čistoga uma, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb

1984.2. Michel Foucault, Znanje i moć, Globus, Zagreb 1994. 3. Žarko Paić, Moć nepokornosti. Intelektualac i biopolitika, AntiBarbarus, Zagreb

2007.4. Marijan Krivak, Biopolitika. Nova politička filozofija, Anti Barbarus, Zagreb 2008.

Dopujnska literatura1. Karl Marx, Manifest komunističke partije, Arkzin, Zagreb 1999.2. Alain Badiou, Manifest za filozofiju, Jesenski i Turk, Zagreb 2001.3. Slavoj Žižek, O nasilju, Naklada Ljevak, Zagreb 2008. 4. Antonio Negri & Michael Hardt, Imperij, Arkzin/Multimedijski institut, Zagreb

2003. 5. Marijan Krivak, Protiv! Fragmenti o postmodernizmu, medijima, politici… i

filozofiji, HFD, Zagreb 2007.6. Freidrich Nietzsche, Volja za moć & slučaj Wagner, Naklada Ljevak, Zagreb

2006.7. Jacques Derrida, Sablasti Marxa. Stanje duga, rad tugovanja i nova

Internacionala Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 2002.8. Paolo Virno, Gramatika mnoštva, Jesenski i Turk, Zagreb 2004.9. McKenzie Wark, Hakerski manifest, Multimedijalni institut, Zagreb 2006. 10. BILWET, Arhiv medija, Arkzin, Zagreb 1998.

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,75aktivnost na nastavi (pisani esej) 0,50tri pismena kolokvija 1,75završni usmeni ispit 1,00

Ukupno 4

77

Naziv predmeta: Buddhistički tekstovi KOD: F305Semestar: VECTS bodovi: 3 Jezik izvedbe: hrvatskiBroj sati: 30 Status: izborniOblik nastave: seminariProvjera znanja: seminarski rad

Sadržaj:Problematiziranje predmeta: Buddhizam kao filozofija, kao individualni praktički put «oslobođenja» ili kao religija. Mnogostrukost i jedinstvo povijesnih pravaca razvitka (Hinayana, Mahayana, Vajrayana). Odnos teorijskog i praktičkog u buddhizmu te razlika spram mjerodavnih Zapadnih modela (elementi buddhističke ontologije, logike i etike). Osnovni pojmovi: anatman, shunyata i problem nesupstancijaliteta. Pet agregata (skandha) i međuzavisno nastajanje (pratitya-samutpada). Četiri plemenite istine i osmerostruki plemeniti put. Bodhicitta i gledište Mahayane: apsolutna i relativna istina (šest paramita i ideal bodhisattve, te odnos mudrosti i suosjećanja).

Cilj:Upoznavanje studenata sa specifičnostima filozofskog pristupa i temeljnim pojmovima buddhističke filozofske tradicije kroz istraživanje osnovnih buddhističkih filozofskih tekstova. Primarna je zadaća kolegija razviti shvaćanje posebnosti buddhističkog filozofskog pristupa kroz otkrivanje sličnosti i razlika s osnovnim pojmovima Zapadne tradicije. Sekundarna je zadaća osposobiti studente za samostalno istraživanje tematike.

Ishodi učenja:Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će:- biti osposobljeni samostalno se orijentirati u istraživanju raznorodne buddhističke

literature- razumjeti posebnost buddhističkog shvaćanja filozofije, posebice određenje i

odnos teoretskog i praktičkog te shvatiti neophodnost posebne metode istraživanja te tradicije

- upoznati i razumjeti temeljne pojmove buddhističke filozofske tradicije: anatman, pet agregata (skandha), međuzavisno nastajanje, shunyata, bodhicitta

- znati objasniti sličnosti i razlike osnovnih pojmova buddhističke filozofske tradicije i osnovnih pojmova zapadne filozofije

Obvezna literatura:1. Edelglass W. i Garfield J. (ur). Buddhist Philosophy: Essential Readings, Oxford

University Press, New York, 2009.2. Veljačić Č., Budizam, Beograd, 1977.3. Ščerbatski, F., Koncepcija buddhističke nirvane, Demetra, Zagreb, 2004.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. Lopez, D. S. Heart Sutra Explained, State University of New York Press, New

York, 1987.2. Veljačić Č. Dhamma-padam, Put ispravnosti. Antologija buddhističke etike,

Naprijed, Zagreb, 1990.3. Mikulić, «Teškoće s nirvanom», Filozofska istraživanja, 101 God. 26 (2006) Sv.

1, str.151–163.4. Jakić, I. V. «Sutra srca: prijevod s tibetskog, usmeni komentar Geše Lha Rampa

Ngawang Dargye s popratnim razjašnjenjima», u Književna smotra: časopis za svjetsku književnost, 37 (2005) 4(138), 2005., str. 121-144.

78

5. Priest G. i Garfield J. «Nagarjuna and the Limits of Thought», Philosophy East West, 53, 2003.

6. Premur, K. Buddhine besjede i Mahayanske sutre, Demetra, Zagreb, 2001.7. Dean , J., On knowing reality. The Tattvartha chapter of Asanga's

Bodhisattvabhumi, Motilal Banarsidass, Delhi, 1982.8. Ščerbatski F., Buddhistička logika I. i II., Demetra, Zagreb, 2005-2006.9. Ščerbatski F., Ranobuddhistička dharma, Demetra, Zagreb, 2005.10. Veljačić Č., Ethos spoznaje u Evropskoj i u Indijskoj filosofiji, BIGZ, Beograd,

1982.11. Filozofija istočnih naroda, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1983.12. Philosophia perennis, Demetra, Zagreb, 2003 .13. Razmeđa azijskih filozofija, Liber, Zagreb, 1978.14. Huang-po, Zen učenje Huang Poa: o prenošenju duha s onu stranu misli,

Jesenski i Turk, Zagreb, 2004.15. Blofeld, J., Zen velikog bisera, Fokus komunikacije, Zagreb, 2003.16. Suzuki, S., Zen um, početnikov um, Biovega, Zagreb, 2001.17. Suzuki,D. T. Uvod u zen budizam, Quantum, Zagreb, 2001.18. Revel/Ricard.The monk and the philosopher, Schocken books, New York, 1999.19. Pažanin, M. Skrivene poruke tibetskog budizma, Profil international, Zagreb,

2009.20. Ray, R. A., Indistructible truth. The living spirituality of tibetan buddhism,

Shambhala, Boston, 2000

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,75aktivnost na seminarskoj nastavi 0,25referat 0,75završni usmeni ispit 1,25

Ukupno 3

* Odluka Senta od 23. svibnja 2011.

79

Naziv predmeta: Srednji platonizam i novoplatonizam KOD: F206Semestar: IVECTS bodovi: 3 Jezik izvedbe: hrvatskiBroj sati: 30 Status: izborniOblik nastave: predavanja i seminariProvjera znanja: usmeni i(li) pismeni

Sadržaj:Razvoj europske filozofije ima se pokazati na zasadama naročitih tumačenja autoriteta starogrčke (prije-europske) filozofije – Platona i Aristotela. Ta su tumačenja povezana – između ostalog – s kršćanstvom, gnozom, kaldejskom i egipatskom mudrošću. Studenti bi se upoznali sa «školama» tzv. srednjeg platonizma i predstavnicima novoplatonizma (do Pseudo-Dionizija Areopagite). Trebala bi se osvijetliti neodvojivost religioziteta i metafizike u razdoblju od 2. st. prije Kr. do 6. st. poslije Kr.

Cilj:Trebala bi se osvijetliti neodvojivost religioziteta i metafizike u razdoblju od 2. st. prije Kr. do 6. st. poslije Kr. To je važno, kako u povijesnom, tako u problemskom pristupu toj epohi povijesti filozofije.

Ishodi učenja:Studenti će znati povijesno objasniti sve smjerove razvoja platonizma te prepoznati osnovnu metafizičku problematiku srednjeg platonizma i novoplatonizma.

Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Dillon, J., The middle platonists, Cornell University Press, New York, 1996. 2. Dodds, E. R., »Parmenid i neoplatoničko podrijetlo Jednog«, u: Scopus, 5

(1997), str. 95–113. 3. Plutarh, O Izidi i Ozirisu, Integra, Zagreb, 1993.4. Tajna knjiga Ivanova, Teledisk, Zagreb, 2002.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. Apuleius' Golden Ass or The Metamorphosis, and other Philosophical Writings

viz. On the God of Socrates & On the Philosophy of Plato, (transl. T. Taylor), Volume XIV of the Thomas Taylor Series, The Prometheus Trust, Somerset, 1977.

2. Baltes, M. »Numenios von Apamea und der Platonische Timaios«, u: Vigiliae Christianae 29, (1975.), str. 241–247.

3. Dörrie, H., »Der Platoniker Eudoros von Alexandreia«, u: Hermes, 79 (1944), str. 25–39.

4. Dillon, J., The Heirs of Plato, Clarendon Press, Oxford, 2005.5. Festugière, A. J., »Jedno koje transcendira brojeve«, u: Scopus, 21 (2005), str.

90–101.6. Festugière, A. J., Personal Religion Among the Greeks, Greenwood Press,

Connecticut, 1984.7. Jones, R. M., The Platonism of Plutarch, George Banta Publishing Company,

Menasha, Wisconsin, 1916.8. John Whittaker, "Numenius and Alcinous on the First Principle", u: Phoenix 32,

(1978), 144-154. 19. Long, A. A./Sedley, D. N., The Hellenistics philosophers: Translations of the Principal Sources With Philosophical Comentary, Cambridge University Press, Cambridge, 1987.

80


Ukupno 2


81

Naziv predmeta: Osnove znanstvenog pisanja KOD: F105Semestar: IIECTS bodovi: 3 Jezik izvedbe: hrvatskiBroj sati: 30 Status: izborniOblik nastave: vježbeProvjera znanja: seminarski rad

Sadržaj:Znanstveno pisanje se razlikuje od puko esejističkog, umjetničkog, ili novinarskog pisanja; posjeduje svoje specifičnosti koje se ne mogu usvojiti bez primjerene vježbe. U vježbama će studentima biti ponuđeni fotokopirani kratki isječci iz tzv. primarne i sekundarne literature. Održavat će se radionice na kojima će studenti samostalno ulaziti u postupak pisanja znanstvenog članka ili seminara.

Cilj:Cilj kolegija je višestruk: (1) upoznavanje studenata sa znanstvenim sastavnicama rada: uvod, središnji dio i zaključak, (2) osposobljavanje studenata za postavljanje razgovijetne postavke (teze) i (3) upoznavanje studenata sa svim prihvaćenim načinima argumentiranja, odnosno, načinima obrane postavke – što uključuje osposobljavanje za znanstvene oblike citiranja i parafraziranja.

Ishodi učenja:Studenti će nakon vježbi znanstvenog pisanja steči pojam o svrsi znanstvenih članaka te osvijestiti razliku – odredbenu za studij filozofije – između filozofije i puke znanosti.

Literatura:1. Vlatko Silobrčić, Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo (Zagreb:

Medicinska naklada, 2008).

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. The Chicago Manual of Style: The Essential Guide for Writers, Editors, and

Publishers, 15th edition (Chicago: The University of Chicago Press, 2003).

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,75završni usmeni ispit 2,25

Ukupno 3


82

3.3. Uvjeti upisa studenata u višu godinu studijaZa upis u višu godinu studija student mora ostvariti najmanje 80% odnosno 24 ECTS boda na pojedinom dvopredmetnom studiju, što je ukupno 48 ECTS bodova.

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA4.1. Mjesta izvođenja studijskog programaStudijski program izvodit će se na Filozofskom fakultetu u Osijeku., L. Jagera 9.

4.2. Podaci o prostoru i oprema predviđena za izvođenje studija

ProstorDjelatnost Filozofskog fakulteta odvija se u zgradi koja se nalazi u ulici Lorenza Jägera 9. Zgrada je u vlasništvu Fakulteta. Zgrada zaprema korisnu površinu od 4.992,15 m2. Ima 4 etaže (prizemlje, prvi i drugi kat i potkrovlje) i u njoj se nalazi 21 učionica, 2 računalne učionice, 1 velika dvorana, 47 kabineta za profesore, sanitarni čvor na svakoj etaži. U prizemlju se nalazi tiskara, sobe za zajedničke službe, studentska kantina i prostor Studentskog zbora. Na prvom katu se nalazi Knjižnica i čitaonica,a na drugom katu Knjižnica i čitaonica za strane jezike. Nastava se odvija u predavaonicama, računalnim učionicama i velikoj dvorani. Koriste se usluge CARNeta za telekonferencije za potrebe nastave.

Tehnička opremljenostFakultet ima dvije učionice s umreženim računalima. U svakoj učionici računalo, LCD projektor, grafoskop, TV prijemnik. Redovito se nabavljaju i ažuriraju licence za softvere potrebne u nastavi (npr. Statistica, Matematica, Paint Shop Pro 8 s 18 licenci, FineReader 7.0 s 18 licenci, SPSS), koriste se demo bibliografske i baze punih tekstova (npr. Crolist, Cobiss, Dialog) za vježbe te besplatni softveri za izradu digitalnih zbirki (npr. Green Stone).

Knjige U knjižnici Filozofskog fakulteta (skromnih 330m2), smještena je vrijedna zbirka ispitne i znanstvene literature (62.342 knjige i 2.500 svezaka časopisa, i bogata priručna zbirka (bibliografije, enciklopedije, rječnici). Studentima je preko Interenta omogućen pristup raznim bazama podataka, a mogu slati i primati elektroničku poštu putem računala koja su smještena u čitaonici.

4.3. Imena nastavnika i broj suradnika za svaki predmet prikazani su u tablici:

PREDMET IME I PREZIME NASTAVNIKA/CE

Grčka filozofija I izv. prof. dr. sc. Željko SenkovićLogika I i II izv. prof. dr. sc. Željko SenkovićFilozofija politike prof. dr. sc.Pavo BarišićFilozofija prava izv. prof. dr. sc. Maijan KrivakGrčka filozofija II izv. prof. dr. sc. Željko SenkovićUvod u filozofiju izv. prof. dr. sc. Marijan KrivakGrčki jezik I i II izv. prof. dr. sc. Željko SenkovićGnoseologija doc. dr. sc. Boško PešićHrvatska filozofija doc. dr. sc. Davor BalićSrednjovjekovna filozofija doc. dr. sc. Davor BalićOntologija doc. dr. sc. Boško PešićUvod u povijest filozofije izv. prof. dr. sc. Marijan Krivak

83

Filozofija prirode doc. dr. sc. Davor BalićFilozofijska teologija doc. dr. sc. Krešimir ŠimićEtika izv. prof. dr. sc. Željko SenkovićNovovjekovna filozofija doc. dr. sc. Davor BalićEstetika doc. dr. sc. Boško PešićSocijalna filozofija izv. prof. dr. sc. Željko SenkovićFilozofija moderne umjetnosti izv. prof. dr. sc. Željko SenkovićFilozofijska hermeneutika dr. sc. Martina ŽeželjEngleski jezik I, II, III, IV Dubravka Kuna, viši predavačOsnove kritičkog mišljenja izv. prof. dr.s c. Marijan KrivakBuddhistički tekstovi izv. prof. dr. sc. Željko SenkovićSrednji platonizam i novoplatonizam izv. prof. dr. sc. Željko SenkovićOsnove znanstvenog pisanja doc. dr. sc. Davor Balić

84

4.4 Podaci o svakom angažiranom nastavniku

Prof. dr. sc. Pavo BarišićRođen je 1959. u G. Dubici, općina Odžak. Dio školovanja proveo je u Osijeku, gdje je 1978. započeo studij prava, koji je završio u Zagrebu.1982. diplomirao je studij filozofije, njemačkog jezika i književnosti1983. magistrirao je 1985. tezom "Praktična filozofija u Hegela". Doktorirao je 1989. na Sveučilištu u Augsburgu disertacijom "Welt und Ethos". Od 1984.do 1986.radi kao znanstveni asistent na fakultetu političkih znanosti, a od 1986. zaposlen je na Institutu za filozofiju. Ravnatelj je Instituta od 1991-2001. Izabran je u znanje izvanrednog profesora za "Povijest filozofije" na Sveučilištu u Zadru i na Katoličko-bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bio je nositelj kolegija i predavać predmeta "Filozofija prava i politike" i kolegija "Ante Starčević", te zamjenik i o.d. voditelja na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Predaje na kolegiju "Teorija pravednosti" na postdiplomskom studiju "Hrvatska i Europa",na fakultetu političkih znanosti, te "Poslovnu etiku" na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Od godine 1993. glavni je i odgovorni urednik časopisa Filozofija istraživanja i Syntesis philosophica, te urednik istoimene biblioteke knjiga. Objavio je knjige "Dijalektika običajnosti" (1988), "Welt und Ethos" (1992), "Filozofija prava Ante Starčevića", te znanstvene i stručne radove u domaćim i inozemnih časopisima i publikacijama. Boravio je kao DAAD stipendist 1987-1989. na Sveučilištu u Augsburg, a kao stipendist Zaklade A. V. Humboldt 1997-98. u Münchenu. Gostujući je profesor na Sveučilištu Kwansei Gakuin u Japanu 2002./2003. Od 2004. pomoćnik je mainistra školstva, znanosti i tehnologije.

Izv. prof. dr. sc. Vladimir JelkićRođen je 15. veljače 1960. godine u Bistrincima (pored Belišća). Filozofiju i komparativnu književnost diplomirao je 1984. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom je fakultetu magistrirao i doktorirao filozofiju. Radio je kao asistent na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zadru od 1986. do 1992. godine. Na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar – Centar Osijek radio je od 1994. do 2003. godine. Danas je zaposlen kao izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Osijeku, gdje predaje etiku i uvod u filozofiju. Objavio je dvije knjige i 30 znanstvenih i stručnih radova. Član je uredništva časopisa "Filozofska istraživanja" i sudjelovao je na više međunarodnih znanstvenih skupova.Predsjednik je katedre za filozofiju na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Voditelj znanstvenog projekta „Bioetika i filozofija povijesti“.

Popis radovaI KnjigeJelkić, V. (2001.). Nietzsche: Povratak vlastitosti. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo.

II. Znanstveni radovi objavljeni u časopisima i publikacijama s međunarodnom recenzijom i s njima po vrsnoći izjednačenim domaćim časopisima i publikacijama Jelkić, V. (2001.). O pojmu vječnosti kod Nietzschea. Filozofska istraživanja, 80, 127.-133. Jelkić, V. (2001.). On the Concept of Eternity in Nietzsche. Synthesis Philosophica, 16, 233.-241.Jelkić, V. (2001.). Nietzsche o odgoju i obrazovanju. Metodički ogledi, 14, 59-66.Jelkić, V. (2002.). Znanost i život. Filozofska istraživanja, 87, 675.-681.Jelkić, V. (2003.). Regija u vremenu globalizma. Zbornik: Razvojne perspektive ruralnog svijeta Slavonije i Baranje, 163.-171.

85

IV RecenzijeJelkić, V. (2001.). R. Wisser: "Karl Jaspers: Filozofija u obistinjenju". Metodički ogledi, 14, 135.-139.Jelkić, V. (2003.). M. Kopić: S Nietzscheom o Europi. Filozofska istraživanja, 88, 252.-255.

Izv. prof. dr. sc. Željko Senković Rođen je 27.05.1970 godine u Odžaku, gdje je završio osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje. U Zagrebu je diplomirao filozofiju i grčki jezik s književnošću, te paralelno s tim i filozofiju na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove. Imao je dvogodišnju pauzu zbog ratnih događanja, a nakon završetka studija šest je godina predavao nekoliko društveno-humanističkih predmeta na gimnaziji u rodnom gradu. Magistrirao je 8. srpnja 2002. godine na Hrvatskim studijima s temom: "Aristotelove moralne vrline u Nikomahovoj etici". Od jeseni 2004. zaposlen je kao asistent na Filozofskom Fakultetu u Osijeku. Doktorski rad kod prof. dr. sc. Ivana Kopreka (Aristotelova kritika demokracije) obranio je 27. studenog 2006.g. Poslao nekoliko svojih znanstvenih studija na recenziju filozofskim časopisima.

Publikacije u zadnjih pet godina:Željko Senković, Hegelova dijalektika i moć negativnog, Scopus, Zagreb 2001. str.77.-88.Željko Senković Aristotelova dikaiosyne, Scopus, Zagreb 2003. str.51.-66.Željko Senković Aristotelova ethikai aretai u zborniku: Hermeneutika i fenomenologija, Naklada Breza, Zagreb 2004. str 241.-268.U pripremi za objavljivanje:Aristotelova naravna hijerarhija i stratifikacijaO antičkoj i suvremenoj demokracijiPolis i religijaAristotelov moralni odgoj

Mirna Varga, viši predavačDatum rođenja: 29. 12. 1974. Mjesto rođenja: Osijek, Hrvatska

OBRAZOVANJE: Dodiplomski studij (1994- 1999): Pedagoški fakultet Osijek Odsjek ? Engleski jezik i književnost i njemački jezik i književnost 1999: stekla diplomu profesora engleskog jezika i književnosti i njemačkog jezika i književnosti 2006: upisala doktorski studij Jezikoslovlje na Filozofskom fakultetu u Osijeku RADNO ISKUSTVO: HONORARNI POSLOVI:2002-2003: vanjski suradnik (profesor engleskog jezika)Visoka učiteljska škola, Osijek kolegij: Govorne vježbe iz engleskog jezika STALNI POSLOVI:1997- 1999: profesor engleskog i njemačkog jezikaTehnološka škola Ruđer Bošković, Osijek 1999 -2003: profesor engleskog i njemačkog jezika Prva srednja škola Vukovar, Vukovar 2003 - 2005: profesor engleskog i njemačkog jezika Pučko otvoreno učilište, Osijek

86

** 01. ožujak 2005. - odlukom Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Osijeku izabrana sam u naslovno nastavno zvanje predavača iz područja humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana anglistika za Engleski jezik ***2005 : predavač za engleski jezik na Katedri za psihologiju i Katedri za filozofiju:obvezni kolegij: Engleski jezik (I, II, III, IV) i na Odsjeku za germanistiku:izborni kolegij: Engleski za napredne (I, II, III)2006: predavač za engleski jezik na Katedri za psihologiju i Katedri za filozofiju:obvezni kolegij: Engleski jezik (I, II, III, IV)2007: predavač za engleski jezik na Katedri za psihologiju: obvezni kolegij: Engleski jezik (I, II, III, IV)predavač za engleski jezik na Odsjeku za germanistiku:izborni kolegij: Engleski za napredne (I, II, III)

4.6. Optimalan broj studenata koji se mogu upisati s obzirom na prostor, opremu i broj nastavnikaOptimalan broj je 40 studenata.

4.7. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa, a posebno način sudjelovanja studenata u ocjenjivanju nastavnog programaKvaliteta i uspješnost studijskog programa pratila bi se od strane studenata. Upitnikom, ljestvicom ili nekom drugom tehnikom prikupljali bi se podaci na osnovi kojih bi se moglo utvrditi kako studenti vide studij filozofije i uvjete studiranja, kako studij potiče akademski i osobni razvoj, te koliko studij zadovoljava njihove potrebe i očekivanja. Evaluacija studijskog programa omogućila bi uvid u radne i komunikacijske odnose studenata i nastavnika.

87

Documents

· Web viewdoznati o važnosti razdoblja kojem pripada filozofija srednjovjekovlja: razlike u odnosu spram filozofije (razdoblja) koje nasljeđuje i doprinosi ili razlike u odnosu