Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
PRIPREMA NASTAVNOG SATA
Povijest 7. RAZRED.
Nastavna cjelina – tema: HRVATSKI NARODNI PREPOROD I POJAVA MODERNIH NACIJA
Redni broj sata: 21,22,23,24
Vrijeme obrade: 4 nastavna sata
Nastavna jedinica : POLITIČKA DJELATNOST I KULTURNA DJELATNOST, PONAVLJANJE, PREPOROD U DALMACIJI I ISTRI I PREPOROD HRVATA IZVAN HRVATSKE
ZADATCI NASTAVNE JEDINICE:
OBRAZOVNI: usvojiti osnovna znanja o hrvatskom narodnom preporodu, upoznati glavne predstavnike: Ljudevita Gaja, grofa Janka Draškovića, Ivan Kukuljević Sakcinski, Vatroslav Lisinski, Antun Mihanović, Josip Runjanin,njihove djelatnosti te rezultate preporoda, usvojiti ilirski pokret, te koje razdoblje nazivamo hrvatskim narodnim preporodom ili ilirskim pokretom, događaj koji se smatra za početak preporoda, na kojem narječju izlaze novine i koja se narječja postoje, unionisti, narodnjaci, nacionalna svijest,
ODGOJNI: ocijeniti važnost preporodnog razdoblja,naglasiti značaj pisanja pjesama na hrvatskom jeziku, ocijeniti djelatnost sudionika u narodnom preporodu, a osobito skladatelja i književnika, razvijati nacionalni osjećaj kod učenika, poticati zdravo domoljublje, a posebno poštovanje prema nastojanjima i uspjesima hrvatskih preporoditelja.
FUNKCIONALNI: vježbati samostalan rad učenika sa različitim tekstovima i izvorima, postavljati pitanja bitna za razumijevanje teksta, izdvajati bitne podatke, te na temelju njih opisivati i iznositi zaključke, vježbati rad sa slikovnim materijalom, postavljati relevantna pitanja za razumijevanje slikovnog materijala, vježbati snalaženje u prostoru i vremenu, uočavati uzročno – posljedičnu povezanost među događajima i procesima.
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA
udžbenik, RB, zemljovid, PČ:Damir Agičić -Budi svoj, str 23.-25, Profil Zagreb, 1996, Vladimir Posavec –udžbenik –Povijest 3 str.48.-55, Ljevak Zagreb 2005,PČ –Pavličević- Potrebica-Lovrenčić-Povijest 3, 26- 32, Školska knjiga, Zagreb 1991.,Agičić- Koren-Najbar Agičić –Povijest 7, str.54-64, Profil, Zagreb 2002, Holjevac-Dimitrijević-Petrić ._Povijest 7 , str.44-50.
VRSTA SATA: obrada novoga gradiva
NASTAVNE METODE: razgovor, rad na tekstu, izlaganje, demonstracija,
· OBLICI RADA: individualni, frontalni,rad u paru
KORELACIJE: hrvatski jezik - narječja, standardizirani jezik
ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA
UVOD
· Ponoviti ukratko o pritiscima mađarizacije, germanizacije na hrvatske zemlje, prisjetiti se podjele , Dalmacija , Istra – Austrija, Banska Hrvatska, Vojna krajina, Slavonija, Rijeka i Međimurje – Ugarska, Mađari neprestano pokušavaju uvesti službeni jezik mađarski te im se počinje suprostavljati hrvatska mladež okupljena oko Ljudevita Gaja To se razdoblje u hrvatskoj povijesti naziva hrvatskim narodnim preporodom.
OBRADA
UPUTE: Radom u paru obraditi ćete sljedeće sadržaje. Potrebni su Vam udžbenik U/ 76- 93, radna bilježnica RB/ 40 – 43, radni listići RL/ slike broj 16, 19, te dodatni tekstovi. Pažljivo pratite upute, ne preskačite sadržaje. Nakon obrade svaki par će izlagati dio gradiva. Zato na rad!!!! Ne zaboravite napisati naslov i podnaslove.
Listić 1
POLITIČKI POLOŽAJ HRVATSKIH ZEMALJA I PODIJELJENOST
Pažljivo pročitajte tekst i analizirajte kartu.
U 18 stoljeću hrvatsko je plemstvo kroz rad u Saboru upravljalo političkim životom zemlje braneći vlastite interese. Da bi se oduprijeli bečkom centralizmu i Josipu II, hrvatsko plemstvo oslanja se na savez s ugarskim plemstvom i 1790. odluči prihvatiti UGARSKO NAMJESNIČKO VIJEĆE, kao hrvatsku vladu, pristajući se odreći dijela svojih prava. Godine 1791. dolazi do uvođenja MAĐARSKOG jezika kao neobvezatnog predmeta u hrvatske škole. Još uvijek kao službeni jezik je latinski.
Početkom 19.st, hrvatski je prostor bio politički rascjepkan,premda se veći dio nalazio pod vlašću dinastije Habsburg. Prostor Vojne krajine bio je pod vlašću Dvorskog ratnog vijeća, Banska Hrvatska i Slavonija pod vlašću hrvatskog bana i Sabora, Dubrovačka Republika - samostalna, Istra i Dalmacija pod austrijskom upravom kao posebne pokrajine (osim 1805.-1813- Ilirske pokrajine- Napoleon). Međimurje je bilo pod ugarskom vlašću, a Rijeka koja je imala veliku trgovačku važnost kao jedna od najboljih luka na sjeveru Jadrana bila je podvrgnuta izravno ugarskoj vladi u Pešti. Zahtjeve za sjedinjenjem hrvatskih zemalja bečki dvor nije htio uvažiti.
Riješite zadatke u bilježnice PUNIM REČENICAMA i uzmite Listić 2
1. Zašto je Hrvatski sabor predao dio ovlasti ugarskoj vladi?
2. Kako su Mađari iskoristili ovlasti dobivene 1790.?
3. Tko je imao upravu nad hrvatskim zemljama?
Banska Hrvatska i Slavonija:____________
Istra i Dalmacija:_______________
Vojna krajina:______________
Rijeka i Međimurje:______________
Dubrovačka Republika:____________
Listić 2
JEZIČNE PRILIKE PRIJE PREPORODA
UPUTA: Pažljivo čitajte tekst, u kojem se nalaze zadaci za rješavanje. Ne preskačite zadatke.Ne zaboravite napisati podnaslov.
U predpreporodnom dobu hrvatske zemlje našle su se u rascjepu između austrijskog centralizma ( Metternich) i pojačane mađarske prevlasti. Kako bi stvorili jedinstvenu velikomađarsku državu od Karpata do Jadranskog mora, ugarsko plemstvo je nastojalo obezvrijediti i skršiti hrvatsku plemićku samoupravu i umjesto latinskog jezika uvesti mađarski kao službeni. Na zajedničkom saboru u Požunu (Bratislava) tome se suprostavljaju hrvatski predstavnici, a najglasniji je bio zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac.pročitajte tekst o Vrhovnu i zapišite u bilježnice:
Ime i Prezime:_______________
Bio je zagrebački__________
Zalagao se za sjedinjenje______________
Bio je ____________kulturne baštine.
Po njemu je zagrebački park___________ dobio
ime.
Poslije smrti Vrhovca godine 1827.Hrvatski sabor je prihvatio zaključke da se u hrvatske škole uvede Mađarski jezik kao OBVEZATNI nastavni predmet.To je izazvalo snažan otpor. Zapišite: GODINE 1827 U ŠKOLE U HRVATSKOJ UVEDEN MAĐARSKI JEZIK KAO OBVEZATAN.
Zatražite listić 3
Listić 3
JEZIČNE PRILIKE PRIJE PREPORODA
UPUTA: Pažljivo čitajte tekst, u kojem se nalaze zadaci za rješavanje. Ne preskačite zadatke.Ne zaboravite napisati podnaslov.
Prije preporoda hrvatska je bila podijeljena i u jezičnom pogledu. Nije postojao jedinstven hrvatski književni jezik, nego su se upotrebljavale različite lokalne varijante koje su počivale na tri narječja: kajkavskom, štokavskom i čakavskom. U U/ 76 pogledajte kartu , a onu koju ste dobili zalijepite i obojajte prema viđenoj u knjizi.
Izgovor je ovisio o kraju bio ikavski, ijekavski ili ekavski. Zapišite koji se izgovor upotrebljavao u vašem kraju? Nije bilo ni jedinstvenog pravopisa, nego su se koristili različiti načini pisanja. Osim toga službeni jezik u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji bio je latinski, u Vojnoj krajini njemački, a u Dalmaciji i Istri talijanski. Hrvatsko plemstvo suprostavljajući se ugarskom plemstvu branilo je latinski jezik, ali se istovremeno nije zalagalo za hrvatski jezik. Zašto. Jer su mnogi utjecajni plemići bolje poznavali i više koristili druge jezike nego hrvatski. Kakva je situacija danas? Koriste li se više drugi jezici? Hrvatskim jezikom jedino je govorilo seljaštvo,a oni su bili nepismeni i neškolovani.
Prije preporoda su neki pisci počeli ukazivati na potrebu uvođenja hrvatskog jezika i zalagati se za jezičnu jednakost to nije bilo prihvaćeno. Ozbiljnije se to počelo mijenjati tek pojavom mlade obrazovne inteligencije hrvatskih preporoditelja, građanskog podrijetla među kojima se isticao Ljudevit Gaj.
U U/ 77 pročitajte tekst o Ljudevitu Gaju i žuti tekst te odgovorite na pitanja.
Ljudevit Gaj:_________________
Obrazovanje:________________
1830, knjižica:________________
Zajedničko narječje:_________________
Predlaže uvođenje slova:_______________________
1835 novine:_________________
Narječje u novinama:________________
Uskoro je Gaj zatražio dopuštenje za izdavanje novina.U U/ 80 pročitajte ulomak o novinama. Napisao pjesmu „Horvatov sloga i zjedinjenje“ poznatiju po početnom stihu „Još Horvatska ni propala“ Bila je to jedna od najpoznatijih preporodnih pjesama BUDNICA koje su odigrale veliku ulogu u osamostaljenju i popularnosti preporoditelja.Pjesmu „Još Horvatska ni propala“ izvela je Sidonija Erdödy Rubido.
Zatražite listić 4.
„Još Horvatska nij΄ propala,
Dok mi živimo;
Visoko se bude stala,
Kad ju zbudimo;
Ak΄ je dugo tverdo spala,
Jačja hoće bit΄,
Ak΄je sada vu snu mala,
Će se prostranit΄“
Listić 4
POLITIČKI PROGRAM PREPORODA
UPUTA: Pažljivo čitajte tekst, u kojem se nalaze zadaci za rješavanje. Ne preskačite zadatke.Ne zaboravite napisati podnaslov.
Među plemićima koji su pristajali uz preporodni pokret bio je i grof Janko Drašković (1770.-1856.) Njegova „Disertacija „iz 1832 bila je prvi politički program. Tražio je sjedinjenje svih hrvatskih zemalja , te Bosne i slovenskih zemalja u „Veliku Iliriju“ koja bi ostala u sklopu Habsburške Monarhije, a imala bi i nekakvu državno pravnu svezu s Ugarskom. Službeni jezik u toj državi bio bi hrvatski sa štokavskim narječjem, dok bi njome upravljao ban. Iznio je i niz prijedloga za unaprjeđivanje gospodarstva.Prepišite u bilježnicu i nadopunite rečenice.
Grof _________Drašković , godine 1832 napisao je ______________prvi politički program. Traži sjedinjenje zemalja u „Veliku ____________“ Službeni jezik bio bi _________. Državom bi upravljao _______.
O ujedinjenju hrvatskih zemalja u Disertaciji ovako piše:pročitajte i odgovorite na pitanja u natuknicama.
„Nadajte se dakle…. Da Dalmacija jedanput, kako je prije bila, bude s nama sklopljena i mi onda budemo jedan, dva miliona čineći jedno – rodni puk. Moguće
jest….ako li s vremenom Bosna, gdje su živjele tolike naše loze, našom se pomoći povrati u naša njedra, kakva li nadanja za narod naš….molba dopuštena jest, još i u to nadati se, da se višnjom milošću kraljeva naših onaj kraj, koji se sada naziva imenom Ilirija (dio današnje Slovenije i Austrije koji su se tada nazivali Kraljevina Ilirija) i koji govori slično našem jeziku, s nama združi. Nedvojbeno je da bi onda takvo Kraljevstvo Iliričko brojeći tri i pol miliona duša, imenu ponos i ustavnu snagu, a kruni vječnu korist prema svome mjerilu mogla pribaviti.“
1. Zalaže li se Drašković za priključenje Hrvatskoj samo hrvatskih krajeva?
2. Zašto bi se Hrvatskoj trebala pridružiti Bosna i Dalmacija, a zašto Ilirija?
3. Kako bi se trebalo zvati tako nastalo kraljevstvo?
4. Tko su „poklisari“?
5. Koji bi se svi krajevi trebali pripojiti Hrvatskoj kako bi nastala Velika Ilirija?
6. Koliko bi stanovnika imala Velika Ilirija?
Pročitajte uloma u U/ 78 i odgovorite na pitanja:
1. Kako se nazivaju preporoditelji, a kako pokret?
2. Zbog čega upravo taj naziv? Objasnite.
Zatražite listić 5
Listić 5
KULTURNA I POLITIČKA DJELATNOST PREPORODITELJA
UPUTA: Pažljivo čitajte tekst, u kojem se nalaze zadaci za rješavanje. Ne preskačite zadatke. Ne zaboravite napisati podnaslov.
Preporoditelji uglavnom građani i plemići osnivali su knjižnice i čitaonice. One su uskoro postale žarišta i uporišta preporodne misli. U Zagrebu je osnovana Matica ilirska kasnije nazvana Matica hrvatska.Izdavale su znanstvene, poučne i zabavne knjige te pridonosile širenju kulture i nacionalne ideje.Odgovorite:
1. Što je Matica ilirska poslije Matica Hrvatska? Postoji li i danas?
Mnogi poznati preporoditelji su djelovali u to vrijeme. Jedan od njih bio je i Ljudevit Vukotinović U/ 83 koji je istaknuo da je ilirizam „život naš duševni“, a kroatizam „život naš politički“. Objasnite ovu izjavu.
Dragojla Jarnjević bila je poznata preporoditeljica, a vodila je i dnevnik u kojem je pokušala oblikovati svoju žensku osobnost, neovisno o ograničenjima koja su joj nametnuli ilirski zahtjevi za domoljubnom književnošću.pročitajte u U/ 82dva izvora o Dragojli i odgovorite na pitanja.
Zašto se Dragojla nije željela udavati? Što mislite o njenu stavu? Usporedite položaj žene u doba preporoda i danas. Koje promjene u stavu prma materinjem jeziku primjećujete kod Dragojle? Što je sve prema Vašem mišljenju na te promjene utjecalo?
Dragojla Jarnjević,školovala se u Karlovcu i u više europskih gradova, a za to vrijeme se uzdržavala radeći kao odgojiteljica i guvernanta u bogatim obiteljima. Po povratku u Karlovac, osnovala je privatnu djevojačku školu. Bila je za ono vrijeme vrlo napredna intelektualka, isticala se kao vatrena ilirka i borac za prava žena. Djela:"Muževi ilirske dobe" "Dnevnik" "Život jedne žene" …
Tu se našao i Vatroslav Lisinski U/ 83. pročitajte žuti tekst o njemu i nadopunite u bilježnice natuknice.
Vatroslav Lisinski = _______________
Opere:
U periodu od 1851. do 1853. godine bio je Besplatni nadzornik školskih učionica Glazbenog zavoda. Vatroslav Lisinki bio je najdarovitiji među skladateljima Ilirskog pokreta i prvi hrvatski profesionalni glazbenik koji je ujedno postavio temelje nacionalnom smjeru u Hrvatskoj, a posebice operi, solo-pjesmi, orkestralnoj i zborskoj glazbi.
Zatražite listić 6
LISTIĆ 6
KULTURNA I POLITIČKA DJELATNOST PREPORODITELJA
UPUTA: Pažljivo čitajte tekst, u kojem se nalaze zadaci za rješavanje. Ne preskačite zadatke. Ne zaboravite napisati podnaslov.
Pročitajte tekst, nacrtajte tablicu u bilježnice i popunite je najvažnijim podacima.
Antun Mihanović
Petar Preradović
Matija Mažuranić
U društvu preporoditelja našao se i Antun Mihanović. Horvatska domovina, pjesma preporodnog pjesnika Antuna Mihanovića, dala je riječi za hrvatsku državnu himnu "Lijepa naša domovino". Za himnu su uzeta prva i druga, te posljednja i pretposljednja kitica. Pjesma je prvi put objavljena u "Danici" br. 10, 14. ožujka 1835. godine. Postoji i prijevod na ruski, koji je napravio Maksim Gorki. Mihanović je pjesmu napisao u Rijeci. Kada je Maksim Gorki po prvi puta čuo riječi ove pjesme - zaplakao je i rekao, - To je najljepša pjesma koju je narod posvetio domoviniHimna se danas izvodi na službenim proslavama, političkim skupovima, drugim svečanim manifestacijama. Ne smije se izvoditi na način koji vrijeđaju ugled i dostojanstvo R. Hrvatske. Izvornik teksta i napjeva čuva se u Saboru.
Petar Preradović. Susret s Ivanom Kukuljevićem znatno je utjecao na "povratak" materinskom jeziku i pobudio zanimanje za hrvatsku kulturu te političku i gospodarsku situaciju. Pjesmama izražava brigu za hrvatski jezik, Najpoznatija djela su mu: Prvenci, Nove pjesme, Prvi ljudi, Pustinjak.
Pročitajte pjesmu na hrvatskom jeziku i prokomentirajte je.
Djelite li i Vi pjesnikovo oduševljenje z svoj jezik?
„Kao vječno more sinje
U kretu si gipkom,lakom
Podaj se dahu svakom
I mreška se i propinje
(kakva moć je vjetra toga)
Zuji, zveči, zvoni,zvuči,
Šumi, grmi, tutnji,huči-
To je jezik roda moga!“
Matija Mažuranić, putopisac, brat poznatijeg Ivana. Napisao je putopisnu prozu Pogled u Bosnu U tom se putopisu isprepleću autorovi pogledi na odnose između Turaka i Bošnjaka, islama i kršćanstva, s opisima običaja i svakodnevnog života, slike vezirskih dvorova paša i aga, ali i narodnih mehana, razmišljanja o svakodnevnici života, smrti i ljubavi. Sve je to opisano živim pripovjedačkim nervom i skladnim narodnim jezikom.Zatražite listić 7.
LISTIĆ 7
KULTURNA I POLITIČKA DJELATNOST PREPORODITELJA
UPUTA: Pažljivo čitajte tekst, u kojem se nalaze zadaci za rješavanje. Ne preskačite zadatke. Ne zaboravite napisati podnaslov.Pročitajte ulomak, prepišite rečenice u bilježnice i nadopunite ih.
Ivan Kukuljević Sakcinski, povjesničar , književnik i političar. Postaje oduševljeni ilirac i aktivno se uključuje u politički život.Autor je prve drame izvedena na hrvatskom jeziku. Godine 1833 amaterska kazališna skupina iz Siska izvela je dramu Juran i Sofija ili Turci kod Siska. Jedna od kruna njegove političke djelatnosti je prvi govor na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru 1843. Dotadašnji govori u hrvatskom Saboru su bili samo na latinskom jeziku.Iz radnih listića izrežite sliku broj19 i zalijepite ju.
Ivan __________ Sakcinski, napisao je prvu dramu ________ i _______ ili Turci kod Siska. Godine 1843. izveo je prvi govor na ________ jeziku u Hrvatskom saboru.
POLITIČKI ŽIVOT U DOBA PREPORODA
Napišite podnaslov pročitajte ulomak u U/ 84 – 85 , prepišite i nadopunite tablicu i rečenice.
stranke
članovi
cilj
Hrvatsko – vugerska stranka
Sitno plemstvo
Ilirci
Ujedinjenje svih hrvatskih pokrajina u državnu cjelinu u sklopu Ugarske koja bi trebala imati veliki stupanj samostalnosti.
Godine 1843. zabranjeno je korištenje ________imena. Ilirska stranke je preimenovana u _______________ stranku.
Narodnjaci i ____________ se neprestano ___________. Hrvatski ________ godine ____, donio je najvažniju odluku: __________jezik proglašen je službenim u Hrvatskoj.
Zatražite listić 8
LISTIĆ 8
PREPOROD U ISTRI I DALMACIJI
UPUTA: Pažljivo čitajte tekst, u kojem se nalaze zadaci za rješavanje. Ne preskačite zadatke. Ne zaboravite napisati podnaslov. Pročitajte ulomak, prepišite rečenice u bilježnice i nadopunite ih.
Pročitajte u U/ 85- 88 tekst, nadopunite natuknice.
Dalmacija
Stanovništvo:__________
1841:__________
Zadar 1844:___________
Zora puca bit će dana:____________
Cilj preporoditelja:___________
Narodna stranka:___________
Dalmatinski sabor:__________
Autonomaši:____________
Nikola Tommaseo:___________
Antun Bajamonti:___________
Mihovil Pavlinović:____________Zalijepite njegovu sliku iz radnih listića
Miho Klaić:____________
1880:_______________
Istra:
Stanovništvo:____________
Jezik:_________
Cilj preporoditelja:____________
Istarski sabor:______________
Juraj Dobrila:_____________
Zatražite listić 9
LISTIĆ 9
HRVATI IZVAN HRVATSKE
UPUTA: Pažljivo čitajte tekst, u kojem se nalaze zadaci za rješavanje. Ne preskačite zadatke. Ne zaboravite napisati podnaslov. Pročitajte ulomak, prepišite rečenice u bilježnice i nadopunite ih.
Pročitajte tekst u U/ 89 – 92 i odgovorite u natuknicama na pitanja..
Do kada je Bosna bila dio Osmanskog Carstva?
Od kuda dolaze ideje o buđenju nacionalne svijesti o pripadnosti hrvatskoj naciji?
Značaj franjevaca?
Tko je bio fra Frano Jukić i značaj?
Tko su Gradišćanski Hrvati? Gdje oni žive?
Tko je bio Grgo Martić?
Zahvaljujući čemu se očuvao hrvatski jezik kod gradićanskih Hrvata?
Lovre Bogović?
Mate Meršić Miloradić?
Objasnite pojam nacionalne manjine!
Što mislite zašto se južni Slaveni nisu stopili u jednu naciju?
Kada je i zašto došlo do sukoba hrvatske i talijanske nacionalne manjine?
OVIME STE DOŠLI DO KRAJA.
ZAVRŠNI DIO
· Napisati sastavak na temu PREPORODITELJI I IZABRATI JEDNOG PREPORODITELJA.
„Još Horvatska ni propala“ prvi put je javno izvedena u kazalištu o7. veljače 1835. i bila je primljena s oduševljenjem. Na zahtjev publike bila je ponovljena deset puta. Za tu priliku Ferdo Livadić je pjesmu prilagodio za glas i klavir. Dio prisutnih je po završetku koncerta negodovao zbog uvođenja hrvatske pjesme u program na društvenom koncertu.
Maksimilijan Vrhovac (1752-1827) rođen u Karlovcu,zagrebački biskup i banski namjesnik, organizirao obranu protiv Napoleona. Od svećenika svoje biskupije zatražio da sakupljaju narodnu baštinu tzv. mecena. U Zagrebu pokrenuo tiskaru.Osnovao je zagrebački park Maksimir, skrbio za siromašne i bolesne,dao novac za bolnicu. Zalagao se za sjedinjenje hrvatskih zemalja. Opirao se nametanju mađarskog jezika i prevlasti.