Web viewpojmove i koncepte e-learninga, za početak primjenjene na Vaše lokalne. kontekste. Nadamo se da ste proučili i prvu literaturu koja nam je na repertoaru

Pozdrav svima,

pozdravljamo Vas jos jednom sve, sada i unutar naše plave grupe.Dobrodošli na početak prve službene diskusije. U prvom tjednu ćemo se koncentrirati naosnovne pojmove i koncepte e-learninga, za početak primjenjene na Vaše lokalnekontekste.

Nadamo se da ste proučili i prvu literaturu koja nam je na repertoaru -članak Zemsky&Massy.

Zanima nas kakva je e-learning situacija na vašim organizacijama -kolegiji, projekti, piloti, ...:

- ako već koristite e-learning - na koji način i gdje pripada prema triZ&M tumačenja,- ako ga tek planirate koristiti - kamo biste ga smjestili i kojikoncepti e-learninga imaju više smisla u vašim slučajevima.

Podij je vaš :-),

Zlatko i Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 168[Grananje od br. 155]

Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 08:18

Naslov: Odgovor: Pozdrav

Pozdrav svima,evo me među vama.Jadranko

------------------------------------------------------------


Poslao Alenka Boban Blagaić (abblagaic.mef) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 09:14


Dobro jutro dragi Ela-ovci!Konačno sam ja potvrđujem tehničku ispravnost i moguću daljnju komunikaciju.

Radujem se početku forumskog druženja. Lijep pozdrav od Alenke

------------------------------------------------------------


Poslao Alenka Boban Blagaić (abblagaic.mef) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 09:18


P.S. Moja nepismenost izražena u prethodnom postu je tkz. rano jutarnje bunilo izazvano nedovoljnom količinom kofeina u središnjem živčanom sustavu.Još jednom isprika ! Pozdrav od Alenke

------------------------------------------------------------


Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 09:28

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama

Dobro jutro !Ako mogu biti slobodan upitati. Da li počinje diskusija sa ponedjeljkom danas ili od srijede kako piše u vodiču.Vaš e-learning student Jadranko.S poštovanjem!

------------------------------------------------------------

Poruka br. 173Poslao Bojan Žugec (bzugec.foi) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 09:40

Naslov: Pozdrav!

Sve funkcionira!

Bojan Žugec

------------------------------------------------------------


Poslao Zdravka Baštijan (zbastija.public) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 10:13


eto da se i ja priključim pozdravima!

Zdravka

------------------------------------------------------------


Poslao Darko Lukić (dlukic.adu) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 10:30

Naslov: Odgovor: ELA_Krivulja

poštovani Stanislave, krivulja je jako zanimljiva i korisna kao podsjetnik, hvalaDarko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 176Poslao Karolina Horvatinčić (khorvat.carnet) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 11:05

Naslov: Diskusije - što očekujemo

Pozdrav svim polaznicima!

Kako nam svima u srijedu započinje prva obavezna diskusija,mi tutori složili smo se da, uz kriterije navedene u orijentacijskomkolegiju, želimo naglasiti ključne elemente za sudjelovanje u diskusijama.

Za razumijevanje gradiva i relevantnost poruka:- iz poruke treba biti razumljivo na koje od ponuđenih pitanja za diskusiju se odgovara te kako se izneseni primjeri i argumenti povezuju s obrađenim materijalima u poglavlju.

Uz razumijevanje gradiva u kontekstu svoje okoline, važno je razumjeti druge okoline i argumente. Stoga odgovori na poruke drugih polaznika trebaju:- sadržavati primjere i argumente koji pokazuju razloge zbog kojih se slažemo s navodima u prethodnoj poruci (izbjegavati poruke sadržaja "Slažem se.");- nuditi primjere iz drugih perspektiva i poticati raspravu.

Za lakše čitanje i razumijevanje poruke od strane ostalih polaznika- poruke trebaju obrađivati jednu temu (izbjegavati odgovore na dva ili više pitanja u jednoj poruci);- tekst treba biti formatiran; očekuje se da su odlomci odvojeni u paragrafe;- poruka ne bi smjela biti duža od 150 do 200 riječi (kao ova :)), odnosno ukoliko se odgovara ili nastavlja na neku od prethodnih poruka, najviše do 100 riječi.

Uspješne diskusije žele vam vaši tutori!Goga, Goran, Hrvoje, Jasna, Zlatko i Karolina

------------------------------------------------------------


Poslao Ivica Teklić (ivitekli.public) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 11:12

Naslov: Odgovor: Diskusije - što očekujemo

Hvala na lijepim željama i pozdrav svim tutorima.

Ivica Teklić

------------------------------------------------------------


Poslao Zdravko Barbarić (zdbarbar.public) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 12:51


Zahvaljujem se,

naeam se da ću se svega navedenog uspješno pridržavati.

Zdravko

------------------------------------------------------------


Poslao Jasna Tingle (jtingle.ela) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 15:13

Naslov: Odgovor: Pozdrav!

Pozdrav Bojan,

Hvala na javljanju. Hvala i ostalima koji su se javili odgovorom na druge poruke.

Drago mi je da medju imenima onih koji su se javili vidim i imena polaznika koji su na radionici imali problema s pristupom WebCTu. To znaci da ce od kuce i s posla sve stimati!

Jasna

------------------------------------------------------------


Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 16:32


Pozdrav svima!Potvrđujem uspješno logiranje.Dragica

------------------------------------------------------------


Poslao Stanislav Topić (stopic.vss) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 16:40

Naslov: Odgovor: E-learning u vašim organizacijama i početak diskusije

poštovani kolega

slobodan sam odgovoriti na postavljeno pitanje! Odgovor proizlazi iz poruke broj 176 iz Osnovnog foruma tj. diskusija započinje u srijedu ujutro.

Ove dosadašnje poruke su izgleda samo ispipavanje terena!

srdačan pozdrav

Stanislav Topić

------------------------------------------------------------

Poruka br. 183Poslao Mario Dlugoš (mdlugos.public) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 18:21

Naslov: pozdrav

Pozdrav svima !

Potvrđujem da sam se uspješno ulogirao.Nadam se uspješnom druženju sa svima polaznicima ELE ovog naraštaja.

Mario

------------------------------------------------------------


Poslao Ante Karin (ante.karin.skole) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 18:31


Pozdrav svim našim tutorima!

Zahvaljujem na dobrim željama, te se nadam da neće biti odstupanja od kriterija (dat ćemo sve od sebe da tako bude :)).

Pozdrav iz Imotskog.

P.S. Svim učiteljima i onima koji se tako ćute čestitam Dan učitelja. Ma gdje bili i što god radili.

------------------------------------------------------------


Poslao Miran Karić (mkaric.etfos) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 18:59

Naslov: Pozdrav

Pozdrav,

Sve radi kako treba.

Miran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 186Poslao Emruš Azizović (eazizovi.public) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 19:16

Naslov: Pozdrav

Uspesno logovanje.

Emrus Azizovic

------------------------------------------------------------


Poslao Ivica Patrlj (ivipatrl.public) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 19:16


I ja sam pristupioPozdravIvica

------------------------------------------------------------


Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 19:30


Hi Jadranko,

naravno da diskusije počinju u srijedu u jutro.

Ali Vaše pripreme za diskusiju su naravno već počele, uz literaturudobili ste i natuknice za diskusiju.

Uz srdačne pozdrave,

Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Ponedjeljak, 6. listopad 2008. 23:12


Dragi kolega, hvala na lijepim željama za Dan učitelja.

------------------------------------------------------------




E-learning ne postoji u mojoj ustanovi. Dubravka Despot

------------------------------------------------------------


Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Utorak, 7. listopad 2008. 01:18


Poštovana kolegice Dubravka,

Možete li pobliže objasniti zašto tvrdite da e-learning ne postoji uvašoj ustanovi. Prema Zemsky, R. i Massy, W. F. (2006). Ometena inovacija: "Što sedogodilo e-learningu i zašto" imamo cikluse koji predstavlju različitestupnje inovacije. Zar u Vašoj ustanovi učenici nemaju pristup podacima na Internetu? Zarniti jedan nastavnik ne koristi nikakve multimedijalne materijale čak niu okviru nastavnog predmeta Informatika?U mojoj školi postoji takav oblik e-learninga. Većina nastavnika

izrađuje i koristi prezentacije u Power Pointu te potiče učenike napretraživanje Interneta.

Lijep pozdrav

Dragica Rade

------------------------------------------------------------


Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Utorak, 7. listopad 2008. 11:46


Hvala na lijepim željama. Pozdrav svim tutorima ma gdje god se nalazili.

------------------------------------------------------------

Poruka br. 195Poslao Nevenka Harjač (nevenka.harjac.skole) na Utorak, 7. listopad 2008. 14:00

Naslov: Pozdrav svima !

Pozdrav svima!Evo i mene. Puno uspjeha svim polaznicima ELe!Nevenka

------------------------------------------------------------


Poslao Nevenka Harjač (nevenka.harjac.skole) na Utorak, 7. listopad 2008. 14:02


Pozdrav svima!Veselim se suradnji sa svim polaznicima i tutorima Ele!Nevenka

------------------------------------------------------------


Poslao Zdravko Lechner (zlechner.public) na Utorak, 7. listopad 2008. 14:07

Naslov: čekajući diskusije jedan prigodnan

Pozdrav svima, nadam se da se tutori neće naljutiti ali kada već čekamo da se malo razbije monotonija ili neladoge

Fata hacker Zaposlila se Fata u Informatičkoj firmi, dobije kompjuter, radi svakodnevno na njemu, sve ide super. Međutim, jedan dan se razboli i ne dođe na posao, a njenim kolegama treba nešto s njenog kompjutera, ali ne znaju lozinku. Zovu oni Fatu: - Fato, koja ti je lozinka na računalu?" - Velkom. - odgovori Fata. Probaju oni 'WELLCOME' - neće. Probaju 'VELKOM' - neće. 'VELLCOME', 'VELKOM' - opet neće. Zovu oni Fatu ponovo: - Fato, kaži nam koliko slova ima ova tvoja lozinka? - Pa jedno. - kaže Fata. - Pa kako jedno, pobogu!? - Pa vel'ko M!

------------------------------------------------------------

Poruka br. 198Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Utorak, 7. listopad 2008. 14:27

Naslov: Pozdrav

Lijepi pozdrav od Krešimira.

------------------------------------------------------------


Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Utorak, 7. listopad 2008. 18:35


U našoj ustanovi (OŠ Vladimira Nazora Vrsar) postoje početni iskoraci u primjenie- lerninga. Obzirom da smo Testni centar KING-ICT-a za provedbu ECDL projekta izobrazbe djelatnika OŠ i SŠ, došli smo na ideju da uz postojeće edukacijske materijale (koje polaznici zadužuju pri uključivanju u projekt) na mrežne stranice škole postavimo dodatne edukacijske filmiće u prihvatljivom flesh okruženju koje nudimo polaznicima u sklopu diskusije na forumu, a koje osvježavamo na mrežnim stranicama škole sukladno vremeniku seminara. Pri tome nastojimo polaznicima predočiti operativne aplikacijske mogućnosti koje nisu, ili su djelomično sastavi dio standardnih edukacijskih materijala, a koje su polaznici zadužili u

okviru boksova pri uključivanju u projekt. Takav pristup je polaznicima zanimljiv i prihvatljiv jer dobivaju dodatne informacije i zornu demonstraciju nekih skrivenih ili propuštenih detalja a u konačnici su jako bitni za pozitivan ishod njihovog krajnjeg pristupanja ispitnoj provjeri Trenutni filmići su vidljivi i pristupačni na linku: Drugi iskorak iz standardnog edukacijskog okruženja je ideja učiteljâ biologije i kemije, koji su preložili da u okviru stranice koju svaki djelatnik ima na školskoj mrežnoj stranici omoguće učenicima (Carnetova podrška) da svome „omiljenom“ učitelju- ici postavljaju delikatna pitanja koja ne žele postavljati u javnom okruženju.

------------------------------------------------------------


Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Utorak, 7. listopad 2008. 18:43


Hi Dubravka,

odličan pokušaj! Ali idemo ipak malo istražiti detaljnije.

Čim je jedna suradnica u ELAi, to već govori da se nešto zbiva u Vašojorganizaciji. I d aje suma različita od nule.

Dragica je odlično postavila niz konkretnih pitanja. Idemo redom, opisVaše organizacije, informatičke infrastrukture u njoj.


Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Utorak, 7. listopad 2008. 18:48


Hi Esade,

lijep i konstruktivan opis e-learninga u Vašoj školi!

Možda bi za početak bilo interesantno spomenuti još koji detalj oiskustvima koje ste stekli kao testni centar za provedbu programa ECDL.

Kakvo je bilo predznanje prije nego što ste postali testni centar? Kakvasu iskustva polaznika? Kako sad ocjenjujete informatičku osposobljenostnastavnog kadra u školi?


Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Utorak, 7. listopad 2008. 19:31


Pozdrav svima, a posebno osoblju u režijama !

Marijan

------------------------------------------------------------




Bojim se da ne "potrošim" prostor za druge diskutante, ali mislim da bi bilo korisni za sve nas da neka iskustva koja već imamo i podijelimo. Naime, već 3 godine u našoj školi se vrši 35% f2f i 65% dodatnae-learning edukacija polaznika (učitelja i profesora OŠ i SŠ). Prve godine na Forumu je aktivnost bila sljedeća: -10% aktivni -15% djelomično aktivni-75% promatrači ili neaktivni Te godine smo imali68% prolaznost na završnim ispitima. Predznanja koja su polaznici donijeli (po procjeni mentora) su bila: -60% zadovoljavajuća -15% djelomično zadovoljavajuća -25% nezadovoljavajuća Postoci su se "revolucionarno" promijenili kada su se polaznici aktivno uključili u diskusije na Forumu. Sljedeće dvije godine se situacija znakovito promijenila. Na Forumu je aktivnost bila u prosjeku sljedeća: -30% aktivni -40% djelomično aktivni -30% promatrači ili neaktivni

Rezultati na kraju seminara su se znakovito popravili: 92% - tna prolaznost na završnim ispitima. Predznanja koja su polaznici donijeli (po procjeni mentora) su bila: -70% zadovoljavajuća -19% djelomično zadovoljavajuća-11% nezadovoljavajuća Esad Mujaković LP

------------------------------------------------------------


Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Utorak, 7. listopad 2008. 21:54


Dakle ovako: u mojoj ustanovi postoji informatička učionica s otprilike 15 umreženih računala koja imaju pristup Internetu, ali se ta učionica koristi za osnovnu obuku djece od 5. do 8. razreda, dakle oni uče programske jezike Logo i Basic (o čemu ja nemam pojma), Excell u 7. razredu, html i izrada web stranica u 8.raz. U zbornici imamo jedno računalo spojeno na Internet, ali je brzina smiješna, a ja ne mogu ni svoje mailove pročitati jer konfiguracija ne podržava moju Yahoo mail verziju.Nekoliko učitelja (uključujući mene) je prošlo ECDL obuku, ali ništa dalje s tim ne radimo jer nemamo tehničke mogućnosti. Kad sam pitala za Internet vezu u učionici rečeno mi je da moramo imati nekakav uređaj koji nemamo i na tome je stalo. S obzirom na moj interes, mislim da se mogu udobno smjestiti u Ranu većinu prema Zemsky&Massy (ne bih se gurala u tehnološke lidere). Pozdrav, Dubravka Despot

------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Utorak, 7. listopad 2008. 23:42


Dobra večer Dubravka i svim polaznicima plave grupe, Situacija u mojoj OŠ Julija Benešića u Iloku vrlo je slična Vašoj. E-learninga nema niti po jednoj definiciji prema Zemsky i Massy, ali se u ciklusima prihvaćanja može svrstati u ciklus poboljšanja tradicionalnih konfiguracija tečajeva/programa. U školi imamo jednu učionicu s 20-ak umreženih računala koja se također koristi isključivo za nastavu informatike. U zbornici se nalaze dva računala spojena s printerom i fotokopirnim uređajem. Sva računala imaju pristup internetu i spojena su relativno dobrom DSL mrežom, osim nekoliko računala za koja smo se izborili u svojim učionicama, a kojima je konfiguracija toliko slaba da su nam mogućnosti korištenja ograničene. Škola posjeduje laptop i projektor koji se mogu koristiti u nastavi uz najavu. ECDL obuku prošlo je četvero učitelja uključujući i mene. Ujedno smo mi jedni od rijetkih koji se služimo oblicima e-learninga u nastavi, u smislu korištenja Power Point prezentacija, pretraživanja interneta i slično.

Ono što bih mogla nazvati planom za dalju budućnost zasigurno je uvođenje e-learninga kao softvera za pomoć pri učenju i podučavanju (premaZemsky i Massy) što bi uvelike olakšalo i poboljšalo komunikaciju između učenika i učitelja te kvalitetu samog nastavnog procesa. Zanima me kako napreduju ostale škole na području e-learninga i voljela bih čuti iskustva onih koji ga provode na višem nivou nego što je slučaj na mojoj ustanovi. Lijepi pozdrav svima,Sanja Rališ

------------------------------------------------------------


Poslao Lijljana Dolšak (ldolsak.vss) na Utorak, 7. listopad 2008. 23:52


Nadam se da tutori mogu vidjeti da smo skoro u ponoć online.Za ovakvu predanost zaista nas treba nagraditi, ako ništa drugo, ondalakšim zadatkom.Sretno.Laku noć želi Lili

------------------------------------------------------------


Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Srijeda, 8. listopad 2008. 00:31


Dobra večer/jutro Sanji i ostalim kolegamaAko pristupim odgovoru što je e-learning sa spoznaje o razvoju situacije u vlastitoj okolini kao najbliži odgovor koji sam do sad na osnovi pretežno iskustava mojih kolega ali i vlastitih, mogla donijeti, dolazim do zaključka da je pravu i konačnu definiciju e- learninga doista teško dati , jer je i prema Zemsky&Massy e-learning koncept koji još uvijek nema dosljedne definicije. Moja spoznaja o tome prije svega četiri, pet godina bila je nešto sasvim drugo nego sad, (iako vjerujem ne i pogrešna). Trenutno na školi (Graditeljska škola Čakovec) imamo četiri umrežene učionice sa računalima i bežičnu vezu na Internet, certificiranu učionicu za održavanje ECDL_a, dva ECDL experta-ispitivača, šest profesora je završilo kompletni ECDL (6 modula), dok je još oko 10 profesora završilo ECDL (4 modula). Tri profesora su prije mene završila i ELU, te tako ja danas mogu sagledati pojam e- learninga sa nešto više i kompleksnije razine koja uključuje tzv. kombiniranu nastavu (kombinaciju „klasične“ i online nastave), primijenjenu na razini institucije u kojoj radim kroz dodatne sadržaje i nastavne predmete temeljene na mentoriranim online tečajevima, (čiji su mentori ujedno i profesori http://www.carnet.hr/casopis/51/clanci/2), te kroz neke pilot projekte na kojim se trenutno radi. Na taj način je postignut (barem u jednom malom segmentu nastave) jedan od poželjnih ciljeva e-learninga da profesor preuzme ulogu mentora, koordinatora, a učenik postaje istražitelj i aktivni sudionik

procesa usvajanja znanja i vještina. Dakle tumačenjem e-learninga prema kontinuumu u našoj ustanovi se izvodi kombinirana nastava, a u pojedinim segmentima postoji i tendencija prema potpunoj online nastavi, dok bi je prema Zemsky-u & Massy-u svrstala u drugu kategoriju. Prema Bonku – (podjela prema integraciji weba u nastavi), je ipak veći dio nastave još uvijek unutar prve grupe 1-5, dok postoje i iskoraci prema drugoj grupi 5 i 6 (korištenjem online testova – Ampix i WebCt). Evo zanima me da li još neki polaznici imaju slične spoznaje ili iskustva. Lijep pozdrav! Suzana

------------------------------------------------------------


Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Srijeda, 8. listopad 2008. 00:34


Pozdrav svima,

na pocetku pozdrav i od drugog iz para tutora, drago nam je sto ste vec unaprijed prionuli na rasprave ne cekajuci srijedu.

Dubravka,evo kako stvari odmah drugacije izgledaju. Vi ste na pragu prvog ciklusa prihvacanja e-learninga - Poboljsanja tradicionalnih konfiguracija tecajeva ili programa. To je faza kroz koju svaka institucija mora proci na putu preko nekolicine inovatora prema tehnoloskim liderima, a sa zajednickim ciljem postizanja kriticne tocke - rane vecine.

Dobro ste uocili prvenstveno tehnicke slabe tocke na Vasoj ustanovi. Vidite li mozda sebe kao inovatora koji potice promjene na tom polju? Mi tu vidimo odlicnu podlogu za prvi zadatak.

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------




Pozdrav Sanja,

lijepo ste nam predstavili svoju ustanovu. Dakle, Vi ste inovator na Vasoj ustanovi, ECDL je potaknuo promjene u Vasoj organizaciji. Veselimo se Vasem zadatku, planiranje uvodjenja e-learninga kao pomoci pri ucenju je vrlo zanimljiva tema.

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------




Pozdrav Suzana,

predstavili ste nam svoju skolu koja je izvrstan primjer ustanove koja je u primjeni e-learninga napravila puno, a sjecamo se i Vasih kolega prethodinka u ELA-i.

Dobro ste primjetili kako definicija e-learninga moze biti siroka, a posebno nam je zanimljiva Vasa transformacija u percepciji e-learninga. To je nesto kroz sto cemo svi skupa kroz nastavu ELA-e prolaziti u sljedeca dva semestra.

Dobro dosli na forum,Zlatko

------------------------------------------------------------


Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Srijeda, 8. listopad 2008. 08:06


Osnovna škola Vladimira Nazora Vrsar (31 djelatnik i 209 učenika). Opremljenost:Informatička učionica s 15+1 računalo + LCD projektor + Interaktivna ploča. Računalo u svakoj učionici spojeno na velike TV ekrane i na Internet. Dva računala u knjižnici dostupna učenicima u svakom trenutku Računalo + LCD projektor u čitaonici (svakodnevno prikazivanje nastavnih filmova). Računalo + LCD projektor u učionici Tehničke kulture. Umrežena računala u dvije zbornice (škola je fizički razdvojena na RN i PN i spojena toplom vezom). Umrežena računala u svim uredskim prostorijama. Dvije portirnice s računalima na kojima je mrežna aplikacija za vođenje podataka o posjetiteljima. Podružnica smo KING-ICT-a za ECDL već treću godinu Educiranost:Od 21 nastavnika 18 je položilo svih 7 ECDL modula a trenutno su u projektu i posljednja 3 djelatnika (kroz edukaciju su prošli i tajnica i knjižničarka i školski psiholog).Primjena:Gotovo svi nastavnici u nastavi koriste vlastite i mrežne materijale jer svi u svakom trenutku u svojim učionicama imaju pristup Internetu. Koristimo nekoliko baznih aplikacija koje smo sami razvili u školi: Statistika – svjedodžbe, Baza podataka o seminarima, Baza podataka o posjetiteljima škole

Umreženost: U školi postoje tri mreže Informatička učionica, Uprava , Zbornice, knjižnica, sportska dvoranaLP Esad Mujaković

------------------------------------------------------------


Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Srijeda, 8. listopad 2008. 10:06


Hi Esade,

ovo su zaista impresivni rezultati i svima mogu poslužiti kao argumentikoji se mogu koristiti pri animiranju profesora/učitelja u širojprimjeni metoda e-poučavanja (prihvatimo Forum kao jedan od oblikae-poučavanja) u nastavi!

Da li netko drugi ima slične numeričke podatke o primjeni e-poučavanja?


Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Srijeda, 8. listopad 2008. 10:45


Lijepi pozdrav svima,Nadovezujem se na Dubravkinu poruku jer mi se čini sadržajno najbliža. E-learnng na Medicinskom fakultetu u Rijeci poglavito na zavodu za patologiju je u povojima. Čula sam za pokušaje organizacije izbornih kolegija u Merlinu, prije dvije godine i od tada nema pomaka. Klasificirani premaBongu et al.(1999) mi bi bili na prvoj razini, dok prema Zemsky i Massy (2006) koristimo e-learning kao softver za pomoć pri učenju i poučavanju,no najbolje mi se čini pozicioniranje ukontinuumu gdje bi se moglo reći da koristimo E- learning u klasičnoj nastavi jer nastavnici za predavanja uglavnom pripremaju PowerPoin prezentacije. Jedan od mogućih razloga je dislociranost zavoda od matične kuće (mi smo u bolničkom krugu) i usmjerenost na stručnu djelatnost za potrebe koje značajno više koristimo informatičku podršku. Svi nastavnici zavoda imaju dostupno računalo i internet (15 računala, 3 LCD projektora, dvije mikroskop povezane kamere) i rade istovremeno struku, istraživanja i nastavu.

U nastavi koristimo Power Point prezentacije, na CDu pohranjene sadržaje (slike makro i mikro preparata), software prijevod Patologije sa sveučilišta u Kanzasu i ono što mi se čini najbližim E-learningu živu mikroskopsku sliku na LCD projektoru tijekom mikroskopiranja na vježbama. (Bilo bi lijepo kada bi mogli u obdukcijsku salu uvesti kamere pa da studenti nemoraju stajati pored obducenta tijekom obdukcije već da to mogu gledati u vježbaoni.) Nitko od nastavnika nije prošao formalnu edukaciju tipa ECDL obuke, ali su svi bili jako zainteresirani kada sam spomenula ELU pa mislim da bismo kao sredina bili rana većina na grafikonu faza usvajanja tehnolgija. Čini se da sam malo odužila, pozdrav, Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 217Poslao Jasna Tingle (jtingle.ela) na Srijeda, 8. listopad 2008. 10:50

Naslov: Još jedan poziv onima koji se do sad nisu javili

Pozdrav svima,

Još jednom pozivam sve polaznike koji se do sada nisu javili da nam pošalju kratku poruku na ovaj Osnovni forum, kako bismo znali da su s nama i da je sve u redu. U Zelenoj grupi nam nedostaje još 5 polaznika koji se nakon Orijentacijske radionice nisu javili, a pretpostavljam da je slično stanje i u ostalim grupama.

Sve ostale koji su odradili ovo prvo javljanje pozivam da polako krenemo u tematske diskusije. Danas je službeni početak 1. diskusije, pa provjerite jesu li u forumu namijenjenom za 1. diskusiju svake pojedine grupe tutori već postavili pitanje.

Zanimljivo i konstruktivno diskutiranje želi vam

Jasna

------------------------------------------------------------


Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Srijeda, 8. listopad 2008. 10:57


Lijepi pozdrav cijeloj plavoj grupi! :)

Knjižničarka sam u Osnovnoj školi Brda, Split. Naša škola nije takodobro informatički opremljena kao kolege Esada, ali zasigurno će ubudućnosti biti bolja situacija...

Zasada imamo računalnu učionicu s 10 računala u kojoj se izvodi

iskljucivo nastava informatike. U informatičkoj učionici samo su dvaračunala spojena na Internet.U zbornici imamo jedno računalo s printeromn spojeno na Internet zapotrebe učitelja. Školskoj knjižnici imam dva računala, oba spojena na Internet - od togana jednome radim ja jer upravo unosim fond u knjiznicni program kakobismo postigli informatizaciju knjiznice, a drugo racunalo jenamijenjeno učenicima za rijesavanje skolskih zadataka i pretrazivanjeinformacija na Internetu (s tim da je ovo racunalo dosta sporo jer imavec dosta godina). Na raspolaganju nam je za koristenje za cijelu skolujedno prenosno racunalo i projektor.

Trenutno kao jednu od vecih potreba u svojoj skoli vidim potrebu zadostupnosti osobe koja bi nam bila na raspolaganju za tehnicku podrskukoja bi odrzavala postojeca racunala, zasada smo tu jako slabi.

Od ucitelja samo je ucitelj koji predaje informatiku polozio svih 7 ECDLmodula, a ove godine imamo 10-ak polaznika.

Prema konceptu iznesenom u clanku R. Zemsky i W. F. Massy, usudila bihse kazati da je nasa skola po pitanju e-learninga na pocetnom stadiju,gdje se e-learning iz odredjenih nastavnih predmeta i u knjizniciprimjenjuje kao elektronicki posredovano ucenje.

Ivana

------------------------------------------------------------


Poslao Alenka Boban Blagaić (abblagaic.mef) na Srijeda, 8. listopad 2008. 11:59


Dobar dan Adrian,drago mi je da si se javio. Meni ELA djeluje kao SF. Super mi je druženje s ljudima i stjecanje novih znanja, ali mi se tokom čitanja prvog zadatka razvio osjećaj tipa: "Koji će kukumar ta ELA u mom životu?" Mislim da me ovo virtualno okruženje lagano guši i da neću naći dovoljan broj slova i njihovih kombinacija da bih izrazila ono što mislim. Čak mi je i prva diskusija previše apstraktna (ono tipa: "Utjecaj sunčevih pjega na spolnost bijelih miševa"). Kako da se naša "crvena podgrupa" međusobno dogovara, a ne ovako jedan po jedan?Lijep pozdrav i ugodan praznički dan želi ti Alenka

P.S. Dok mi ne daš odgovor kako da čoporativno komuniciramo ja ću sistemom "copy-paste" , uz popravak ž/m roda, ovu poruku poslati našim pajdašima.

------------------------------------------------------------




Dobar dan Marinko,drago mi je da si se javio. Meni ELA djeluje kao SF. Super mi je druženje s ljudima i stjecanje novih znanja, ali mi se tokom čitanja prvog zadatka razvio osjećaj tipa: "Koji će kukumar ta ELA u mom životu?" Mislim da me ovo virtualno okruženje lagano guši i da neću naći dovoljan broj slova i njihovih kombinacija da bih izrazila ono što mislim. Čak mi je i prva diskusija previše apstraktna (ono tipa: "Utjecaj sunčevih pjega na spolnost bijelih miševa"). Kako da se naša "crvena podgrupa" međusobno dogovara, a ne ovako jedan po jedan?Lijep pozdrav i ugodan praznički dan želi ti Alenka


------------------------------------------------------------




Dobar dan Monika,drago mi je da si se javila. Meni ELA djeluje kao SF. Super mi je druženje s ljudima i stjecanje novih znanja, ali mi se tokom čitanja prvog zadatka razvio osjećaj tipa: "Koji će kukumar ta ELA u mom životu?" Mislim da me ovo virtualno okruženje lagano guši i da neću naći dovoljan broj slova i njihovih kombinacija da bih izrazila ono što mislim. Čak mi je i prva diskusija previše apstraktna (ono tipa: "Utjecaj sunčevih pjega na spolnost bijelih miševa"). Kako da se naša "crvena podgrupa" međusobno dogovara, a ne ovako jedan po jedan?Lijep pozdrav i ugodan praznički dan želi ti Alenka


------------------------------------------------------------




Dobar dan Marjana,drago mi je da si se javila. Meni ELA djeluje kao SF. Super mi je druženje s ljudima i

stjecanje novih znanja, ali mi se tokom čitanja prvog zadatka razvio osjećaj tipa: "Koji će kukumar ta ELA u mom životu?" Mislim da me ovo virtualno okruženje lagano guši i da neću naći dovoljan broj slova i njihovih kombinacija da bih izrazila ono što mislim. Čak mi je i prva diskusija previše apstraktna (ono tipa: "Utjecaj sunčevih pjega na spolnost bijelih miševa"). Kako da se naša "crvena podgrupa" međusobno dogovara, a ne ovako jedan po jedan?Lijep pozdrav i ugodan praznički dan želi ti Alenka

P.S. Dok mi ne daš odgovor kako da čoporativno komuniciramo ja ću sistemom "copy-paste" , uz popravak ž/m roda, ovu poruku poslati našim pajdašima

------------------------------------------------------------




Dobar dan Gordana,drago mi je da si se javila. Meni ELA djeluje kao SF. Super mi je druženje s ljudima i stjecanje novih znanja, ali mi se tokom čitanja prvog zadatka razvio osjećaj tipa: "Koji će kukumar ta ELA u mom životu?" Mislim da me ovo virtualno okruženje lagano guši i da neću naći dovoljan broj slova i njihovih kombinacija da bih izrazila ono što mislim. Čak mi je i prva diskusija previše apstraktna (ono tipa: "Utjecaj sunčevih pjega na spolnost bijelih miševa"). Kako da se naša "crvena podgrupa" međusobno dogovara, a ne ovako jedan po jedan?Lijep pozdrav i ugodan praznički dan želi ti Alenka

P.S. Dok mi ne daš odgovor kako da čoporativno komuniciramo ja ću sistemom "copy-paste" , uz popravak ž/m roda, ovu poruku poslati našim pajdašima

------------------------------------------------------------

Poruka br. 225Poslao Alenka Boban Blagaić (abblagaic.mef) na Srijeda, 8. listopad 2008. 12:16

Naslov: Učim, učim na svojim greškama...

Poruka bi glasila:

Dajte mi škanicl na glavu i pravite se da me ne vidite

ili

mili Bože što volim što sam iza monitora pa me ne vidite

Ugodan praznikAlenka

P.S. Sada sigurno znam što znači tipka:"Šalji privatno"

------------------------------------------------------------




Lijep pozdrav mentorimaRado bi se još malo nadovezala na postavljeno pitanje, iako sam shvatila da bi bilo idealno upravo u okviru prvog zadatka napraviti cjelokupnu analizu stanja e-learninga u našoj školi. Ukratko sad mogu reći da se online tečajevi provode već treću godinu za redom sa učenicima prvih i drugih razreda četverogodišnjih zanimanja (Obrada slike pomoću GIMP- a, Izrada animacija pomoću Flasha, i Obrada A/V zapisa- Edupoint – Carnet), a da su nakon završetka provedene od strane kolega (ELA tutora) i ankete, odnosno ispitivanje zadovoljstva i usvojenih vještina takvim načinom izvođenja nastave. Dobivene povratne informacije su svakako poticajne za daljnji nastavak rada, iako se slažemo da je potrebno izvesti online nastavu u „kontroliranim“ uvjetima u svim segmentima, kada se radi o učenicima te dobne skupine. Napravljene su i analize utjecaja samog mentora na tijek rada (poznatog ili nepoznatog mentora), te zadnja analiza i utjecaj virtualnog okruženja, kroz usporedbu različitih LMS- ova, (učenici su upoznali Moodle i WebCT) te njihov utjecaj sa stajališta vizualnog utjecaja (naravno uz pretpostavku kvalitetne tehničke podrške) na motivaciju i tijek usvajanja online sadržaja. Detalje bi ostavila za zadatak. Još jednom lijep pozdrav! Suzana

------------------------------------------------------------




Poštovana kolegice, podaci koje ste nam predočili su impresivni i jako korisni. Neka Vaša iskustva su primjenjiva i u mojoj sredini i svakako ću ih pokušati imlementirati. Međutim nije mi posve jasna informacija da je šest profesora završilo "svih 6 ECDL - modula" jer postoje samo dvije varijante "4 Modula" za stratnu Diplomu ( a Ministarstvo plaća 5) i "7 Modula" za Ecdl Diplomu.Predpostavljam da se radi o lapsusu, koji u ovoj situaciji nije niti bitan. Za svaku pohvalu su uvjeti koje imate u pogledu primjene ICT- tehnologija, a koje je predpostavljam osigurao Vaš ravnatelj jer sve ovisi od njih.

LPEsad Mujaković, ravnatelj OŠ Vladimira Nazora Vrsar

------------------------------------------------------------




Pozdrav kolegi Esadu Da ispričavam se za krivo navođene broja modula, ipak sam polagala ECDL davne 2005 godine i doista sam krivo pobrojala koliko smo mi to modula trebali u dva dana položiti da dobivanje osnovne ECDL diplome, (koju sam eto "dobila" zajedno sa našim informatičarima, iako ja sama to nisam). I točno je da najčešće ostali profesori koji ne predaju računalstvo ili informatiku polažu 5 modula za ECDL start diplomu. Znam da polažu dva modula manje, no kako sam navela za osnovni 6 tako je ispalo za start 4. Moram se ubudeće točno informirati kada nešto pišem, zato sam kontaktirala kolegicu koja vodi ECDL kod nas, pa sam ostala i sama iznenađena da je start diplomu dobilo već 24 profesora naše škole, a ne kako sam prije napisala, dok nas osnovni ECDL ima 7, od toga 3 experta. I doista moram reći da imamo ravnatelja koji je spreman ulagati i u tehnologiju i podržava sve aktivnosti i dodatne edukacije profesora informatike i računalstva, ali i ostalih predmeta na našoj školi. Lijep pozdrav Suzana

------------------------------------------------------------




Pozdrav kolegici Suzani, Zaista mi nije bila namjera da Vas intrigiram s tehničkim podacima ECDL-projekta jer sam slučajno i mentor u ECDL projektu pa te tehničke podatke jako dobro znam i siguran sam da ste s lakoćom položili sve module ( ma koliko ih bilo ), ali na temeljno pitanja koje sam Vam postavio odgovorili ste mi ( dakle tko je mjerodavna osoba koja podržava primjenu ICT tehnologija u Vašoj školi - to je ravnatelj, koji podržava sve aktivnosti i dodatne edukacije profesora informatike i računalstva, ali i ostalih predmeta na našoj školi), što mi je dokaz da nisam usamljen.LP Esad Mujaković

------------------------------------------------------------


Poslao Ana Budimir (abudimir.mef) na Srijeda, 8. listopad 2008. 21:11

Naslov: Odgovor: Još jedan poziv onima koji se do sad nisu javili

Dragi zeleni,Eto javljam se s pozdravom i objavljujem da je sve u redu, danas ću čak staviti i sliku... Bila sam u gužvi, imala sam nastupno predavanje...sve je odlično prošloPozdrav

------------------------------------------------------------


Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Srijeda, 8. listopad 2008. 22:39


Vecer Sanji i Dubravki, kao i svim sudionicima diskusije! :)

U poruci br. 218 opisala sam informaticku opremu u svojoj ustanovi, kojanije nesto previse dostupna u mojoj skoli... No, prema Zemsky i Massy(2006) i Tingle (2004.) mislim da nas to ne treba obeshrabriti jer iziscitanoga mi se cini da "velika kolicina tehnologije" nije garancijauspijesnog uvodjenja i kvalitetne primjene e-learninga.

Prema Zemsky i Massy (2006) konceptu svoju ustanovu zasada mogu pronacipod stavkom 3. u primjeni e-learninga u elektronicki posredovanomucenju, slijedi objasnjenje.

U mojoj ustanovi kao i u vasoj podrazumjevamo da se e-learning izvodi uracunalnoj ucionici na satovima informatike jer se od ucenika zahtijevaintenzivna uporaba racunala, prema clanku Tingle (2004).

U skolskoj knjiznici izvodimo navedeni koncept e-learning s jednimprijenosnim racunalom, projektorom, Internetom i projekcijskim platnom -sto za pocetak i nije lose :), izvodi se na dolje opisani nacin.

Kao knjiznicar nastojim ucitelje odredjenih predmeta informirati odostupnim izvorima znanja na Internetu na osnovu kojih mozemoorganizirati sat s navedenom opremom u knjiznici, koji moze biti u viduprezentacije ili radionice.

Radi se o izvorima znanja ovog tipa, npr: 1.)Hrvatski jezik: Marko Marulić: http://www.knjizevni-krug.hr/marulianum/mm_index.asp, Petar Preradovic: http://www.preradovic.bjelovar.com/main.html, Silvije Strahimir Kranjcevic:http://www.sskranjcevic.hr/uvod.ASP?PisID=1,

2.) Engleski jezik, ali i svi strani jezici ICDL: http://www.icdlbooks.org/

3.) Pov, Hrv. jez, Zem...: Digitalizirana bastina NSK: http://www.nsk.hr/Heritage.aspx?id=25

4.) U provedbi odredjenih tema vezanih uz knjiznicu pri provedbiknjiznicno-informacijskog programa koristim Virtualnu ucionicu NSKhttp://www.nsk.hr/DigitalLib.aspx?id=92

Ucenici i samostalno u knjiznici mogu koristiti razne DVD-e i CD-e(Meridijani, Drvo znanja, Enter,...), koji se takoder mogu upotrijebitii u nastavi.

U svakom slucaju, mislim da bi bilo korisno u skoli napraviti jednuanketu da vidimo koliko ucenika ima pristup Internetu iz svojih domova,a ukoliko se radi o vecini (pretpostavljam) mogli bi im se mozda npr.zadati neki istrazivacki zadaci za samostalni rad od kuce pod vodstvomucitelja i knjiznicara koji ce prezentirati u skoli... Mislim da bipodatak o dostupnosti Interneta ucenicima iz njihovog doma bila korisnasmjernica za nas s oskudnom opremom (ja ga isto nemam) jer bismo tadamogli bolje osmisliti rad.

Ivana

------------------------------------------------------------


Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Četvrtak, 9. listopad 2008. 09:21


Pozdrav svim bojama!

Danas tek primjetih da se moramo svi javiti na početku programa kako bi potvrdili mogučnost rada u WebCT okružju.

Radujem se našem upoznavanju, a drago mi je da ponovo vidim one koje već poznajem.

Darko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 245Poslao Kaća Živković (kzivkov.vss) na Četvrtak, 9. listopad 2008. 09:31

Naslov: Pozdrav svima

Evo i mene napokon ovdje.Sve vas lijepo pozdravljam i veselim se druženju s vama.

Uživajte i sretno vam bilo!

Lp,

Kaća

------------------------------------------------------------


Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Četvrtak, 9. listopad 2008. 10:06


Srdačan pozdrav svim kolegama U našoj školi u petak 10.10.2008. godine započinje novi ciklus ECDL izobrazbe učitelja i djelatnika OŠ i SŠ. Kao podružnica KING ICT-a pružamo kompletnu uslugu: Predavanja f2f – 30 sati On-line mentoriranje – 90 satiPolaganje ispita – nedefiniran broj sati Robert Zemsky, William F. Massy, definiraju tri moguća koncepta e-learninga. Mi u ECDL projektu primjenjujemo Koncept 3., odnosno, tijekom tečaja na mrežne stranice škole postavljamo dodatne edukacijske materijale. Za Module koji su usmjereni na teoretska znanja polaznicima nudimo predispitne Flash kvizove znanja, a za Module koji preferiraju praktična znanja polaznicima nudimo Flash filmiće koji zorno prikazuju one detalje koji su bitni, a nisu sastavni dio standardnih edukacijskih materijala koje polaznici zadužuju na početku seminara. Polaznici po volji materijale mogu koristition-line ili ih spremiti na svoje računalo pa ih koristitiof-line. Trenutno se obrađuje M1 pa su na mrežnim stranicama dostupni edukacijski Flash kvizovi: http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/LP Esad Mujaković

------------------------------------------------------------


Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Četvrtak, 9. listopad 2008. 13:48


Pozdrav svima,

Radim u Osnovnoj školi „Mato Lovrak“ Nova Gradiška koja je tehnički dobro opremljena zahvaljujući ravnatelju koji ima velike sličnosti sa Suzaninim ravnateljem. U svakoj učionici škole učitelji imaju na raspolaganju računalo, TV, DVD uređaje. Projektore i pametnu ploču koriste povremeno. Većina kolegica i kolega nastavu obogaćuje multimedijskim prezentacijama. Sva su računala umrežena s izlazom na Internet.

Od ukupno 5x djelatnika, jedan djelatnik je završio kompletni ECDL (7 modul), 2x završilo osnovni ECDL. Polaznici ELE su kolega Ivica i ja. Dvoje kolega, za izvođenje nastave koriste Carnetov LMS – „Nikola Tesla“ . Dvoje su stalni polaznici online tečajeva (Obrada slike pomoću GIMP- a, Izrada animacija pomoću Flasha, Napredne tehnike izrade web-a, ). Prema kontinuumu u mojoj školi lagano se približavamo kombiniranoj nastavi.

Prema Bonkovom tumačenju e-learninga u mojoj školi web se u nastavi koristi većinom informativno; 2. i 3. razina, te kao dodatak nastavnim aktivnostima; razina 6. upotrebom online testova.

Prema tumačenju Zemsky i Massy – školu bih (neskromno) smjestila u treći koncept – elektronički posredovano učenje. U prilog tomu navodim stručni skup proveden videokonferencijski korištenjem alata Microsoft Office Live Miting 2007 gdje smo kroz radionice obradili alat Expression Studio.

Što ostali misle, jesam li realna?! Vesna

------------------------------------------------------------


Poslao Kaća Živković (kzivkov.vss) na Četvrtak, 9. listopad 2008. 14:08


Evo i mene ovdje.

Sve Vas lijepo pozdravljam i nadam se ugodnom i korisnom druženju.

Ugodan nadolazeći vikend želim.

Lp,

Kaća

------------------------------------------------------------


Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Četvrtak, 9. listopad 2008. 18:33


Hi Vesna,

zaista dobar prostup, ujedinili ste opis Vaše škole s pročitanomliteraturom.

Postavili ste odlično pitanje! S nestrpljenjem očekujemo odgovore!


Goran

------------------------------------------------------------




Hi Ivana,

dali ste lijep opis nekih resursa koje preporučujete korisnicima.

Svakako bi preporučio da provedete anketu, to će biti odličan podatak zarealnu procjenu stanja te planiranej daljnjih akcija.


Goran

------------------------------------------------------------




Hi Suzana,

interesantno je da u redovnoj nastavi koristite i e-materijale izdrugih ustanova software (prijevod Patologije sa sveučilišta u Kanzasu).

Kako su u ovom slučaju riješena prava korištenja?


Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Petak, 10. listopad 2008. 11:07


Pozdrav svim plavcima, a posebno našim tutorima Goranu i Zlatku !

Ja sam malo duže promišljao o tezama koje su nam dali naši tutori pošto radim u jednoj specifičnoj ustanovi te mi je bilo teško izabrati lokalni kontekst u kojem ću analizirati e-learning. Zbog toga ću koristiti po potrebi dva konteksta. U ovoj prvoj poruci analizirat ću prvi kontekst, a u kasnijim porukama upoznat ću Vas sa drugim kontekstom i razlogom zbog čega ga koristim u ovim diskusijama.

Nastavnik sam taktike kopnene vojske na Katedri taktike u Hrvatskom vojnom učilištu. Zbog specifikuma okruženja u kojem radim, analizirati ću situaciju samo na mojoj katedri. Razlog leži u činjenici da nemam dovoljno saznanja o radu na ostalim katedrama pošto se radi o nekoliko razina školovanja, i o priličnom broju katedri.

Situaciju na katedri mogao bi u kontinuumu e-learninga smjestiti na sredinu. Dakle, nešto između korištenja pomagala u nastavi i kombiniranog modela. Naši amfiteatri i kabineti su opremljeni multimedijom, nastavnici koriste PowerPoint prezentacije, nastavnici i veći dio polaznika ima osobna računala koja su interno umrežena te se materijali distribuiraju u digitalnom obliku. Začeci kombiniranog modela vidljivi su u tome da polaznici i nastavnici imaju tehničke mogučnosti međusobne komunikacije na internoj mreži te neki nastavnici na taj način mentoriraju učenike prilikom izrade završnih radova.

Po Bonku, katedra je na drugoj razini integracije weba u nastavi. Može se reći da se uočavaju naznake 4. i 5. razine, dok treća razina još nije implementirana.

Prema Zemsky & Massy, katedra provodi e-learning kao elektronički posredovano učenje. Ovo se ogleda u korištenju resursa simulacijskog središta gdje se polaznici (određene razine školovanja) stavljaju u ulogu stožera postrojbe određene razine te uz pomoć računalnih simulacija rješavaju taktičke zadaće.

Ova poruka ima 310 riječi no nadam se da će tutori za prvi puta zažmiriti na jedno oko.Radujem se diskusijama i nadam se da ću potaknuti raspravu ostalih plavaca.

Pitanja?

Darko

------------------------------------------------------------


Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Petak, 10. listopad 2008. 13:30


Pozdrav svima !

Djelatnik sam Časničke škole Hrvatskog vojnog učilišta, ČŠ HVU, koja je odgovorna za školovanje kadeta, kandidata za časnike za temeljne časničke dužnosti, te časnike za niže stožerne, zapovjedne i funkcionalne dužnosti.

E-learning u ČŠ HVU je u primjeni kao i u civilnim obrazovnim institucijama koje su već navele kolegica i kolege u dosadašnjim diskusijama. Stanje resursa u ČŠ HVU je:-sve učionice opremljene su multimedijom i imaju pristup internetu,-osoblje, nastavnici, kadeti i polaznici, educirani su za korištenje informatičke opreme. Svi nastavnici u svojim uredima imaju računala, kadeti u sobama, a polaznici koriste dvije informatičke učionice i svi imaju pristup internetu,-polaznici izobrazbe uključeni su u pripremu i provedbu simulacijskih vježbi u Simulacijskom središtu, -kadeti koriste web za informiranje i istraživanje izvora, predaju seminarskih radova i drugih aktivnosti sukladno programu fakulteta na kojem studiraju,-jedanaest djelatnika iz HVU polaznici su ovog naraštaja ELA-e, a dva djelatnika uspješno je završilo prošli naraštaj.

Proučavajući obveznu literaturu i sudjelujući na dosadašnjim diskusijama, E-learning u ČŠ HVU mogu svrstati u:-e-learning kontinuum: informacijske tehnologije koriste se da bi potpomogle klasičnu nastavu,-Bonk: prva grupa, razina 1-5,-Zemsky&Massy: imamo djelomično zastupljene sve tri kategorije. Prema S-krivulji inovacije nalazimo se između inovatora i tehnoloških lidera.

Toliko o meni, idemo dalje !

Marijan

------------------------------------------------------------


Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Petak, 10. listopad 2008. 13:32

Naslov: Odgovor: Što je e-learning

Pozdrav svim kolegama u plavoj grupi i posebno našim tutorima Goranu i Zlatku ! Što reći o e-learningu? Upozanavajući se na akademiji s njegovim profilom postavljanja samog imena što je e- learning teško je dati jednu određenu definiciju, ali kroz moja promišljanja mogu reći svoje poimanje kako vidim njegove konture prepoznavanja. E-learning je spajanje elektronskih tehnologija uključujći korištenje osnovnih digitalnih višestruko obrazovnih cjelina i tehnologija bogatog dizajna s mogučnošću prijenosa bilo kada i bilo gdje koja omogućava color="red">* "Učenje u pravo vrijeme" (eng. just-in-

time learning) s ciljem da korisnik može iskoristi svoj stil poučavanja i učenja (nastavnici i učenici). *R.Zemsky, W.F. Massy: Ometena inovacija- Što se dogodilo e-laeningu i zašto P.S. Drago mi je da sam imao isto razišljanje kao i pozivani autori u fus noti prema definiciji Just-in-time koju sam osobno u ime svoje grupe na akdemiji prezentirao kao rad skupine od šest članova za stolom plave grupe.Ako ima pitanja ili sugestija stojim na raspolaganju.Lijep pozdrav i ugodan vikend želim Vam svima u plavij grupi i našim tutorima!Jadranko

------------------------------------------------------------


Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Petak, 10. listopad 2008. 19:24


Pozdrav svim kolegama i tutorima,

i zamolba na početku: s obzirom da se s dvogodišnjim nastavničkim stažom smatram početnikom, zamolit će iskusnije kolege za razumijevanje, a u opisu „e-learning situacije u mojoj organizaciji“ ograničiti ću se na osobna iskustva iz predmetne nastave bez razmatranja šireg okružja.

Nemam se čime pretjerano hvaliti, a tehnologiju upotrebljavam kao pomagalo u izvođenju nastave (negdje oko 2. stupnja u modelu koontinuma). To se najčešće svodi na slajdove „PP poisoninga“ i na upućivanje polaznika na web izvore poput Wikipedie. U pripremi za nastavu smjestio bih se nešto desnije u kontinuumu. Naime, u sklopu NATO Defence Collega, pohađao sam tečaj „Tehnologija u edukaciji“, izvođen kombiniranom metodom. Tečaj mi je pomogao u sistematiziranju spoznaja iz područja pedagogije, oduševio konstruktivizmom i bitno utjecao na perspektivu poučavanja.

Planiram intenzivniju upotrebu e-learninga kao „elektronički posredovano učenje“ (Zemsky, Massy), interaktivno učenje s ciljem snažnog uključivanja polaznika u nastavu. Prednosti prve dvije domene (prema istom izvoru) olakšano učenje na daljinu i komfornije upravljanje učenjem/poučavanjem treba iskoristiti, no držim da je isključiva orijentacija prema njima, povezana s opasnošću skretanja u tehno-fanatizam.

Nedostatkom te podjele (ograničene tržištem) smatram: skučen prostor za šire razumijevanje „e“ - poput „exciting“, „enthusiastic“, „emotional“, „extended“, „excellent“ pa i „educational“, kao što predlaže Luskin (Wikipedia 7.10.08. „E-learning“).

Pozdrav,Andrija!

------------------------------------------------------------


Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Petak, 10. listopad 2008. 19:40


Lijepi pozdrav Vesna,

vas me je opis potaknuo na preispitivanje moga shvacanja pojmae-learninga jer sam ga mozda shvatila malo presiroko...

Izvodjenje nastave u svojoj skoli bih prema E-learning kontinuumsmjestila na drugo mjesto gdje se tehnologija u prvom redu koristi da bipotpomogla klasičnu nastavu, pri tome mislim na primjenu PowerPointprezentacija, DVD-a, pretrazivanje informacija na Internetu,prezentiranje i primjenu izvora znanja na Internetu za poducavanje unastavi, primjenu interaktivnih CD-ROM-ova.

Prema tumačenju Zemsky i Massy sam stavila svoju ustanovu u trecikoncept jer sam na "prvu ruku shvatila" da je ovaj treci konceptusmjeren upravo vise na prezentaciju sadrzaja s nekim interaktivnim imultimedijalnim svojstvima (npr. TELL ME MORE tecaj za ucenje stranihjezika), kao i na alate koji sluze za izradu i prezentiranje sadrzaj naweb stranicama. Buduci da se u mojoj skoli tehnolohija zasada koristi samo zaprezentaciju sadrzaja opredijelila sam se za ovaj treci koncept. Na taj prvi dojam primjena videokonferencije mi je djelovala kao nestosto bih stavila na visu razinu radi vece mogucnosti komunikacije.

No, medjutim nisam sigurna i bilo bi mi drago kad biste mi vi ili netkoiz grupe jos pomogao i svojim misljenjem jesam li pogresno protumacilaovaj treci koncept Zemsky i Massy-a? :))U tome slucaju u mojoj ustanovi nece biti ni toga nekog pocetnog oblikae-learninga :)

Hvala! Ivana

------------------------------------------------------------


Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Petak, 10. listopad 2008. 19:44


Pozdrav "vojniku" i ostalim članovima

Prema kontinumu svoju katedru postavljate između korištenja pomagala u nastavi i kombiniranog modela.

Smatram da ste optimist kao i ja, mada nisam sigurna koliko smo realni jer se kombiniranim modelom nastava izvodi većim dijelom online, dok pretpostavljam da je u Vašem i mom slučaju obrnuto.Manjim djelom nastavni proces provodimo online, a najveći dio nastave odvija se korištenjem pomagala u nastavi.Slažete li se, ili "vojnički"- čvrsto držite svoj stav?!Vesna

------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Petak, 10. listopad 2008. 19:48


Hi Gorane,mislim da je lapsus bio u imenu...Autorska smo prava riješili prilikom dobivanja dozvola za prevođenje softwarea,Zagrebačke katedre, a mi smo u Rijeci to samo prilagodili svojim potrebama, a tome nam je uvelike pomogao prof.Ivan Damjanov koji radi na njihovom medicinskom fakultetu i nesebično pomaže patolozima u Hrvatskoj.

Pozdrav, Sanja

------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Petak, 10. listopad 2008. 21:19


Hi Ivana! Moram se nadovezati na tvoju poruku u kojoj predlažeš anketu za učenike kako bi se dobilo realno stanje. Mi smo na našoj školi napravili nešto slično prije dvije godine kad se po prvi put uvela Informatika kao izborni predmet. Zanimalo nas je koliko učenika ima svoja računala i pristup internetu. Rezultati su nas pomalo iznenadili jer nismo očekivali toliki broj djece bez računala. Nakon toga moj suprug, koji je serviser, i ja sklopili smo nekoliko računala i poklonili djeci iz socijalno najugroženijih obitelji. I danas ima još nekolicina koji nemaju računala i jedini kontakt s njima im je informatika. Dala si mi dobru ideju da snimim koliko se situacija promijenila.Prema tome, teško mi je govoriti o bilo kakvom konceptu e-learninga. Već sam rekla kako prema Z&M u našoj školi nema e-learninga, a pripadamo prvom ciklusu prihvaćanja. Kad govorimo o kontinuumu to bi još uvijek bila ona klasična nastava, ali bih tu izdvojila nas nekolicinu koji se služimo i pomagalima u nastavi kad god je to moguće. Ako se pozovem na Bonka onda bih mogla reći da smo u tragovima u prvoj grupi ako uključimo svo nastavno osoblje.Posljednjih se dana osjećam kao inovator. Kao da mi je netko otvorio vrata u novi svijet. Toliko me toga zanima i u e-learningu prepoznajem mnoge mogućnosti. Ne bih ga još mogla

definirati, ali mislim da to niti nije cilj jer se mnogi autori nisu mogli složiti oko toga. Bitno je da znamo da postoje mnoge teorije i shvaćanja samo moramo pronaći sebe u tom moru informacija. Kad me ljudi pitaju kakvu akademiju pohađam, onda se sva moja objašnjenja svedu na slijedeće: to vam je ono učenje na daljinu jer ostala objašnjenja dovode do bijedih pogleda, ali i to će se brzo promijeniti.O tvom postavljenom pitanju o shvaćanju trećeg koncepta e-learninga prema Z&M ću još malo razmisliti pa javim što sam zaključila.Srdačan pozdrav svima i ugodan vikend,Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 293Poslao Danijela Milošević (danimilo.public) na Petak, 10. listopad 2008. 23:01

Naslov: Pozdrav iz Cacka

Lep pozdrav za sve kolege i tutore!

Danijela Milošević

------------------------------------------------------------


Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Petak, 10. listopad 2008. 23:54


Pozdrav tutorima i svim polaznicima plave grupe iz Cacka.

Kasnim celu sedmicu sa ukljucivanjem u diskusiju jer je na mojojustanovi, Tehnickom fakultetu u Cacku bas ove nedelje imalo dostaaktivnosti koje su vezane za osnazivanje e-learninga na fakultetu: - u toku je konkurs za upis na Master studije za elektronsko ucenje kojesmo razvili u okviru Tempus projektahttp://www.tfc.kg.ac.yu/tempus-jep-41016-2006/,- ove nedelje smo formirali videokonferencijsku ucionicuAli, opet ne bih mogla da tvrdim da na fakultetu sistemski radimo nauvodjenju i razvijanju e-learninga. Ne postoji strategija i planoviustanove na tom polju.Medjutim, pojedini nastavnici, odnosno katedre koriste e-learning usvome poducavanju.Ako bih ocenjivala primenu e-learninga na Tehnickom fakultetu u Cacku poBonku, onda je to za vecinu kurseva na nivoima 1 - 4, samo par kursevaje na nivou 6.U e-learning kontinumu opet je stanje sarenoliko: na vecini kurseva smoza sada na klasicnom obliku e-learninga, a na pojedinim se vec koristiblended learning.

Nadam se da cemo u ovoj skolskoj godini koristiti videokonferencijskisistem i Moodle LMCS sistem za e-learning kao obrazovanje na daljinu -1. trzisna nisa po Zemskom. Na Moodle sistemu imamo vec postavljeno 20 aktivnih kurseva sa 776polaznika u prosloj skolskoj godini - 2. trzisna nisa po ZemskomKonacno, najveci broj kurseva na fakultetu koristi e-learning sastanovista pripreme nastavnih materijala, koriscenja razlicitihsoftvera, interaktivnih web apleta, simulacija,..-3. trzisna nisa poZemskom Prekinucu ovde, bez zakljucka, jer sam se, ocigledno,raspisala.PozdravRadojka Krneta

------------------------------------------------------------




Lijep pozdrav Ivana,

Primjena videokonferencijskog načina poučavanja nije nešto novo, kod nas samo nedovoljno korišteno. U prilog tomu stoji tumačenje Bates-a koji u tumačenju obrazovanja na daljinu videokonferencije spominje već u trećoj generaciji od ukupno pet, s naglaskog daljnjeg razvoja.

Smatram da ovaj način poučavanja ne bi opravdao ulazak u višu razinu, treci koncept prema Zemsky i Massy-a je realan.

Nadam se da sam bar malo pomogla. Vjerujem da će i ostali dati svoje mišljenje.

Vesna

------------------------------------------------------------


Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Subota, 11. listopad 2008. 00:05


Lijep pozdrav svima,

Radim kao učiteljica informatike u OŠ „Rikard Katalinić Jeretov“ uOpatiji. U matičnoj zgradi postoji informatička učionica s 20 umreženih

računala i projektorom u kojoj se održava nastava informatike teedukacija i ispiti za polaznike ECDL programa. U ostalim učionicama senalazi jedno računalo, a u nekima se nalazi i projektor. U područnimškolama i u dislociranoj zgradi matične škole u kojoj su učenici od1.-3. razreda ima svega po 3 starija računala bez veze na Internet takoda učitelji razredne nastave uglavnom ne koriste računala u nastavi..

Skoro polovica nastavnika predmetne nastave obogaćuje svoju nastavumultimedijskim sadržajima bilo da je riječ o prezentacijama koje su saminapravili ili gotovim materijali koji idu uz udžbenički komplet

Zahvaljujući ravnatelju koji je informatičar i Gradu Opatiji dobili smoserver. Na teret Grada je nedavno zaposlen školski informatičar kojičiji je zadatak između ostalog osposobiti serverski sustav.

Prema kontinuumu svrstala bih nas još uvijek u drugo razdoblje iakobismo se osposobljavanjem serverskog sustava ubrzo mogli pomaknuti utreće razdoblje. Prema Bonku web je integriran u nastavu uglavnom nadrugoj i trećoj razini. Prema Zemsky i Massy, u ciklusima prihvaćanjae-learninga svrstavamo se u ciklus poboljšanja tradicionalnihkonfiguracija tečajeva/programa.

Pozdrav

Dragica

------------------------------------------------------------


Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Subota, 11. listopad 2008. 00:16


Dobra večer!Pozdrav poštovanim tutorima Goranu i Zlatku, a isto tako poštovanim kolegama plave grupe gdje god bili!

Radim na Hrvatskom vojnom učilištu, Dekanat, katedra službi borbene potpore (logistika) , nastavnik prometne službe i suvremenih transportnih tehnologija.

Kako dati najbliži odgovor ; E-learning u našoj organizaciji.Naše učilište ima umrežene učionice sa računalima i lcd projektori također se nalaze u učionicama. Računala imaju i nastavnici u svojim uredima koji su također umreženi i imaju intranet i internet. Predavanja se odvijaju multimedijalno, a isto tako učenici-studenti u školi mogu komunicirati putem intraneta i interneta kada su u pitanju konzultacije , pisanje seminarskih radova i istraživanja odnosno pronalaženja literature za svoje učenje.

Na taj način mislim da se postigao cilj da nastavnik postaje voditelj , učenik-student istražitelj.

Tumačenjem E-learninga u našoj školi prema Zemsky-Massy svrstao bih u drugu kategoriju. Prema kontinuumu u našoj školi provodi se kombinirana nastava, a gdje smo imali jedan primjer on line nastave na daljinu putem video linka sa našeg učilišta u Zagrebu prema Splitu gdje su učenici-studenti Hrvatske ratne mornarice slušali predavanje.

Prema Bonku podjela prem integraciji webaje mali dio nastave unutar prve grupe od 1-5, dok postoje tnedencije prema druge dvije grupe; druge od 6-7 i treće od 8-10.

Toliko od mene i spreman sam na Vaša pitanja , sugestije.

Lijep pozdrav i mirna laka noć do skorog javljanja.

------------------------------------------------------------


Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Subota, 11. listopad 2008. 07:46


Pozdrav Vesna,

možda sam bio i malo nejasan kada sam rekao da se nalazimo na sredinie-learning kontinuuma.

Naime, u mojoj ustanovi-katedri su pomagala u nastavi implementirana navisokom nivou i smatram da smo tu fazu kontinuuma prošli. Mi možemo uizvanrednim slučajevima koristiti i videokonferenciju na najvišimrazinama školovanja.

Sa kombiniranim modelom nastave u klasičnom smislu još nismo ni krenuli.Dakle nalazimo se na sredini kontinuuma. Ako se kombiniranim modelomnastave smatra nastava koja se većinom izvodi online, onda ju mi neprovodimo, a zbog određenih specifičnosti kolegija koji se predaju, nevidim je u primjeni ni u bliskoj budućnosti.

No to ne znači da je za određene kolegije nemoguć iskorak u tom smjeru.

Isto tako smatram da ukoliko nastavnik i polaznik imaju mogućnost 24sata onlajn komunikacije internetom i internom mrežom te na taj načinmogu izmjenjivati materijale, voditi debate i ostalo, da je to začetakkombiniranog modela nastave. Neki nastavnici to primjenjuju dok su drugiskloniji sistemu "face to face".

Vi ste u pravu kad kažete da je to manji dio nastave, no to je bio i mojstav.

Lijep pozdrav

Darko

------------------------------------------------------------


Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Subota, 11. listopad 2008. 16:58


Pozdrav svima od Krešimira!

Asistent sam na Zavodu za elektrostrojarstvo Elektrotehničkog fakultetau Osijeku.Student sam poslijediplomskog doktorskog studija, smjeraelektroenergetika.

Elektrotehnički fakultet je visokoškolska ustanova koja se podijeljena uviše zavoda.Obrazovanje stručnjaka, kao i znanstveno - istraživački istručni rad je primaran zadatak zaposlenika ustanove.

Fakultet je opremljen standardnim laboratorijima s računalima zapotrebe izvođenja laboratorijskih vježbi iz različitih kolegija, teučionicom za daljinsko učenje (konferecijska učionica). U svakojračunalnoj učionici na raspolaganju stoje više računala i LCDprojektora. Sva računala su umrežena (LAN) s izlazima na internet.Kabineti također posjeduju računala koja su umrežana i povezana sinternetom. Unutar fakulteta postoji računalna podrška čiji je primarnizadatak rješavanje problema vezane uz korisničke račune studenata idjelatnika (mail,ftp,cmu,osobne stranice...),spajanje na LAN i Wirelesssmrežu fakulteta.Što se tiče e-learninga, neki zavodi imaju web sjedištana kojima su dostupna predavanja studentima u repozitorijima nastavnihmaterijala, kao i e-adrese nastavnika. Radi se na konstruktivističkomtipu vođenja nastave.

S poštovanjem,

Krešimir Miklošević

------------------------------------------------------------


Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Subota, 11. listopad 2008. 20:07


Hi Krešimire,

zaista konstunktivan opis Vaše institucije. Siguran sam da će Vam ovakavpristup dati dobre rezultate u izradi Vaših zadataka.

Kako ocjenjujete stupanj e-learninga prema kategorizacijama koje suponudili Z&M te Bonk?

Negdje kasnije u diskusijama zamolit ćemo Vas da malo detaljnijeelaborirate konstuktivistički pristup u edukaciji koji koristite.


Goran

------------------------------------------------------------




Hi Marijane,

precizno, sažeto i kvalitetno.

Jako je dobro da ste u opis uveli i parametar edukacije nastavničkogkadra za korištenje e-learninga.


Goran

------------------------------------------------------------




Hi Andrija,

smatrate li klasifikaciju koju su ponudili Z&M nedovoljno preciznom,proširite i nadopunite je!

a pored "e" u abecedi ima i drugih "e" (exciting) slova.


Goran

------------------------------------------------------------




Hi Radojka,

drago nam je da ste nam prikazali ustanovu u kojoj se očigledno radi nauspostavljanju e-učenja. Nije sistematično? Bit će posla za Vas!


Goran

------------------------------------------------------------




Hi dragice,

očigledno radite u jednoj od rijetkih škola koje su uspjee zaposlitiinformatičara.

Ako sam dobro razumio, informatičar je zaposlen na održavanju sustava ane u razrednoj nastavi? SIgurno je da će ovakav pristup stvoriti bazu zaširu primejnu informatike a time i e-poučavanja u nastavi.


Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Nedjelja, 12. listopad 2008. 09:39


Lijep pozdrav Vesni i Darku Evo nadovezala bih se na vašu raspravu, o tome dali je to što najčešće možemo izvoditi u školama - nastavi tzv. “kombinirana” metoda ili nije, odnosno da li postoji naglasak na online.U našoj školi je kolega, koji je završio ELU prije tri godine, pokrenuo online nastavu Geografije, (u suradnji sa kolegicom koja predaje taj predmet). Već se treću godinu za redom s 1. razredima četverogodišnjih zanimanja izvodi na taj način određeni broj sati nastave (jedna veća nastavna cjelina zasad) u oba predmeta (Informatika i Geografija). U radu imaju podršku i udruge Kneja, čiji član administrira Moodle i postavlja pripremljene materijale. Svi učenici imaju dostupne online materijale, ali zbog organizacije nastavnog procesa (zakonski učenici moraju doći u školu i to se ne može izbjeći) učenici dolaze i na satove koji su predviđeni da se izvode online. Tako su za vrijeme tih satova smješteni u učionicu s računalima, u vrijeme kada imaju redovno u rasporedu sat Informatike ili Geografije. Kolegica odgovara na pitanja na forumu, vezano uz gradivo i prati ih online , (ali ne dolazi u učionicu kod učenika), a kolega je taj koji kompletno koordinira cijeli projekt i ispravlja eventualne nedostatke i tako ga stalno nadograđuje. Satovi se normalno upisuju u satnicu za Geografiju i Informatiku. Anketom koju su proveli pokazano je da su učenici vrlo zadovoljni uvođenjem online nastave u klasičnu nastavu i pokazalo se da su vrlo aktivni i zainteresirani na tim satovima. Evo postavila bih pitanje svima da li smatrate da se opisani način izvođenja nastave može smatrati „kombiniranom“ nastavom, odnosno da li satovi koji se izvode i u učionici u prije opisanim uvjetima mogu smatrati kao potpuna online nastava iako su učenici u školi? Pozdrav svim kolegama i mentorima!Suzana

------------------------------------------------------------


Poslao Vjerana Spajić (vspajic.zsem) na Nedjelja, 12. listopad 2008. 11:30


Lijep pozdrav svima, veselim se budućem tipkanju.

Vjerana Spajić

------------------------------------------------------------


Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Nedjelja, 12. listopad 2008. 13:09


Pozdrav Suzani !

Smatram da je definicija kombinirane nastave vrlo rastezljiva. Akokombinirana nastava predstavlja model nastave u kojem se veliki dionastave u učionici zamjenjuje online nastavom, onda se postavlja pitanješto je to "veliki" dio nastave.

Dali je to većina nastavne satnice za određeni predmet?Dali je to ukupna većina količine vremena koji nastavnici i polazniciutroše za savladavanje određenog predmeta?

Ako nam je ELA primjer za kombiniranu nastavu, onda je to svakako ijedno i drugo.

Moje skromno tumačenje je da može biti i jedno i drugo.Zbog toga mislim da vi u Čakovcu zaista provodite kombinirani model nastave.

Možda druge kolege ne misle tako?

Pozdrav iz Varaždina,Darko

------------------------------------------------------------


Poslao Silvije Premuš (silvije.premus.skole) na Nedjelja, 12. listopad 2008. 13:16


Evo i konano pozdrav svima od mene...

Silvije

------------------------------------------------------------


Poslao Dubravka Brkljačić (dbrkljacic.ufzg) na Nedjelja, 12. listopad 2008. 14:40


Pozdrav svima,prvo isprika kolegama unaprijed što se za početak neću osvrtati na vaše opise e-learninga,jer jos uvijek se i sama borim s istim. Stoga započinjem priču o mojem e-learningu ovako.

Učiteljica sam engleskog jezika u osnovnoj školi i privatnoj školi stranih jezika.Rad s djecom od 7 do 14 godina uvelike se razlikuje od rada sa srednjoškolcima, studentima ili odraslima, stoga bih te osnovne pojmove i koncepte e-learninga za početak primijenila na moje lokalne kontekste.

Radim u OŠ Sesvetska Sela koja je kao "najmlađa" (2008.) uspjela biti i najmodernija što se tiče ICTa zahvaljujući mnogim donacijama.Svaki kabinet ima na raspolaganju računalo i internet umrežene s glavnim računalom kod ravnateljice, na taj se način često komunicira s uredom ravnateljice, tajnice idrugih, te dobivaju potrebni dokumenti za tekuću školsku godinu (zakoni, pravilnici i sl.). Informatička učionica nudi 15 računala s internetom. Nastava informatike je organizirana za učenike od 5. do 8. razreda. Mnogi učitelji sudjeluju ili su već uspješno završili ECDL tečajeve.Ja sam, u želji za daljnim unaprjeđenjem nastave engleskog jezika, upisala poslijediplomski studij pri UFZG i e-Learning akademiju za tutora jer vidim budućnost edukacije u korištenju ICTa i samog e-learninga.

Uz veliku potporu ravnateljice, za mojim daljnjim školovanjem i unaprjeđenjem nastave engleskog jezika, od ove školske godine započinjem projekt QUEST ATLANTIS.Nakon on-line radionice s Australiom i Indianom (SAD) odobren mi je rad na istom s mojim učenicima.Projekt je zamišljen kao dodatna nastava engleskog jezika u školi za učenike 6. razredakoji će osim rada na engleskom jeziku imati priliku razgovarati s učenicima širom svijetai rješavati ekološke probleme.(Detaljnije informacije o tom edukativnom programu možete pronaći na stranici http://atlantis.crlt.indiana.edu/)Program se može raditi i iz kuće, no mnoga djeca zbog tehničkih razloga još nemaju dostupan internet.

U toj e-learning edukaciji moram naglasiti onaj odgojni čimbenik, koji je nekako uvijek u sjeni obrazovnog. Osim naravno same tehnologije vrlo je važna uloga roditelja i učitelja, koji bi morali biti informatički pismeniji od djece, zbog mnogih opasnosti korištenja interneta.

E-learning mojeg okruženja prema Zemskyu i Massyu je svakako e-learning kao elektronički posredovano učenje, no razvija se i prerasta u e-learning kaosoftver za pomoć pri učenju i podučavanju. Zbog osjetljivosti subjekata koji koriste taj isti oblik e-learninga, tj. djece, mislim kako je za nivo osnovnoškolskog obrazovanja i odgoja e-learning kao obrazovanje na daljinujoš uvijek nedodirljivo područje.

Hvala.

------------------------------------------------------------

Poruka br. 335Poslao Silvije Premuš (silvije.premus.skole) na Nedjelja, 12. listopad 2008. 16:19

Naslov: Dodatni login... Važno

Poštovani,Obraćam Vam se sa jednim specifičnim problemom sa kojim se mučim već od

početka svog rada na školi. Naime ja sam zaposlen u dvije škole.Carnet-ovu pristupnu šifru dobio sam na prvoj tj. Osnovnoj školiŠemovec, dok u drugoj Poljoprivrednoj i vet. školi Arboretum Opeka nisammogao dobiti jer je u sustavu nemoguće dobiti dodatni identitet zbogtoga jer su vezani za MBG.

Već duže od godinu dana uzaludno pokušavam riješiti taj problem usuradnji sa našim školskim informatičarima, uzaludno pišem mailove i uCARNet te sam vjerojatno suočen sa situacijom da me nitko ne shvaćaozbiljno ili pak se nitko do sad nije želio ozbiljno pozabaviti sa mojomsituacijom. Stoga sada koristim priliku da kao sudionik tečaja pokušamriješiti preko Vas.

Kako sam u obje škole neprestano u situaciji da radim poslove u kojimaje nužno koristiti login ) npr. narudžba knjiga, ažuriranje webstranica, sudjelovanje u projektima, a vjerujem da će mi trebati i zaovaj tečaj (pošto je upravo škola u kojoj nemam login ona koja jedovoljno opremljena za provođenje projekata iz područja e-learninga)molim vas da mi pomognete da konačno mogu napraviti osobne stranice kaodjelatnik, uređivati stranice knjižnice pod svojim pravim identitetom, ane kao dragica.ljubic

Molim Vas da mi pomognete ili da me uputite na pravu adresu na kojoj bihmogao riješiti ovaj specifični problem. Do sad su me uvijek vraćali dase obratim školskom administratoru sustava - međutim on to jednostavnone zna/ne može riješiti. Tako da je to slijepa ulica.

Zahvaljujem unaprijedS poštovanjem, Silvije Premuš

------------------------------------------------------------


Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Nedjelja, 12. listopad 2008. 20:48


Poštovana kolegice Dubravka, bez obzira na duljinu Vašeg prezentiranja škole u kojoj radite i Vaših stavova o e-learningu u OŠ (malkice ste prebacili normu), mislim da ste jedna od rijetkih polaznica na forumu koja je prepoznala senzibilnost posla kojim se bavimo u OŠ. Naime temeljna obveza djelatnika u osnovno - školskom obrazovanju je da uz nužno i obavezno obrazovanje, posebnu pozornst posvetimo odgoju naše djece jer ako se odgojnoj komponenti posveti dužna pozornost sveukupna kvaliteta našeg društva će ostvariti višu razinu, pa će sva nadolazeća edukacijska nadogradnja zasigurno biti lakša i imati veći, da ne kažem puni smisao. Ono s čime se ne bih u potpunosti složio je Vaš navod citiram: "Zbog osjetljivosti subjekata koji koriste taj isti oblik e-learninga, tj. djece, mislim kako je za nivo

osnovnoškolskog obrazovanja i odgoja e-learning kao obrazovanje na daljinu još uvijek nedodirljivo područje".Naime siguran sam da ćemo tijekom druženja na ELA-i svi zajedno doći do konkretnih mogućnosti primjene e-learninga i u OŠ ma koliko ta rješenja bila ograničena. To je upravo osnovni zilj i zadatak koji smo si zadali kada smo se uključili u ELA-u.LP

------------------------------------------------------------


Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Nedjelja, 12. listopad 2008. 22:30


Bok Vesna, hvala na odgovoru! :)

imala sam jedan drugi nacin pristupa tumecanjima e-leraninga premaBonku, kao i Zemsky i Massy-a.

Znam da nema stroge definicije e-learninga, ali pokusavam ga malo boljerazumijeti, te sam isla pristupom da usporedim ova dva tumacenja ipronadjem nekakvu slicnost medju njima kako bih dosla do nekihkarakteristika. Spomenula sam mogucnost komunikacije jer mi je takarakteristika nekako bila prva koju sam uocila da se po njoj njihovepojedine razine i koncepti medjusobno razlikuju, a i smatram je vaznommogucnoscu.

Moja neka usporedba bi glasila ovako: E-learning kao elektronicli posredovano ucenje prema Zemsky i Massy-ubi odgovaralo informativnoj ulozi weba (razine 1-5) prema Bonku.

Objasnjenje: sadrzaj se uglavnom prezentira na webu (cd-u,dvd-u...), ali ne postoji nikakva mogucnost komunikacije ucenika snastavnikom ili ucenika medjusobno (kao sto mi ovdje komuniciramo).Dakle, ucenik u trecem konceptu M&Z i Bonkovim 1-5 razinama jedino umogucnosti ostvariti nekakvu tzv. komunikaciju sa sadrzajem.

Na isti nacin se mogu usporediti ostala dva koncepta Zemsky i Massy sBonkovom 6-7, 8-10 razinama. No medjutim, na njima osim sto ucenikostvaruje onu istu komunikaciju sa sadrzajem (kao u 3 konceptu Z&M, ilina Bonkovim 1-5 razinama) se uocava mogucnost i dodatne komunikacijeucenika medjusobno, kao i ucenika s uciteljem.

Iz ovoga pristupa tumacenjima sam se opredijelila da bihvideokonferenciju stavila u visu razinu od treceg koncepta Z&M jeromogucuje jako dobru mogucnost komunikacije sudionika.

Ne znam zasto, ali meni je ta komunikacija nekako vazna :)

No, kao sto rekoh, jos mi je sve novo i vjerujem da ce s vremenom krozove diskusije doci do kristalizacije e-leraninga! :))

Lijepi pozdrav svima!

------------------------------------------------------------


Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Nedjelja, 12. listopad 2008. 22:54


Hej Sanja,

i ja cu napraviti taj kratki upitnik o dostupnosti Interneta ucenicimaiz vlastitih domova u svojoj skoli pa ce biti zanimljivo vidjeti rezultate.

Evo, bas sam i u poruci koju sam Vesni upravo napislala, kazala kakovjerujem da ce mi se s vremenom bas kroz ove razgovore na diskusijiiskristalizirati taj pojam e-learning jer je i u mene slicna zbrka...Malo sam, izmedju ostalog, i ja ovaj vikend ponovo razmisljala i o M&Zkao i o Bonku te pokusla povuci neke paralele pa sam o tome pisala Vesniu poruci prije...

Svakako se javi kad stignes!

Lijepi pozdrav! :))

------------------------------------------------------------


Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Nedjelja, 12. listopad 2008. 22:55


Dobra večer !Lijep pozdrav Suzani , ostalim plavim kolegama i tutorima Goranu i Zlatku

Razmišljanje i pitanje je jako dobro i dobar primjer za razmišljati i odvagnuti približno gdje smjestiti navedenu nastavu.

Nadovezao bih se na Vaše razmišljanje o kombiniranoj ili naglasku na on-line nastavi.

Prema Vašem upitu i razmišljanju mogu skromono reći da se na osnovu nastavnih predmeta koje ste naveli kao primjere provodi kombinirani model nastave u učionici zamjenjen jednim djelom on-line, ali niste naveli omjer koliki je u korist satnice on-line.

Krećemo li se prema kontinuumu s lijeva na desno i uđemo negdje oko sredine kontinuuma imamo ono što zovemo kombiniranim modelom nastave u kojem je veliki dio nastave zamijenjen on-line (hybrid learning, mixed-mode i blended), znači da broj nastavnih sati treba dati rezultat u kojim se okvirima nastava odvija.

Za sada prema Vašim podacima , moje skromno mišljenje je da imamo po kontinumu s lijeva na desno prema sredini kombiniranu nastavu. Uzimajući u obzir da sljedeća poruka ako bude imala broj ukupnih nastavnih sati predmeta što se više izvodi možemo dati precizniju definiciju. Da li je nastava on-line?

Lijep pozdrav Suzana!

Jadranko

------------------------------------------------------------


Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Nedjelja, 12. listopad 2008. 23:17


Srdačni pozdravi svima na listi,

Bilo mi je zanimljivo čitati vaše postove, pomogli su mi pri formuliranju vlastite definicije e-learninga: zamjena ili nadopuna učioničkog podučavanja “licem u lice” korištenjem novih e-tehnologija, zahvaljujući širenju Interneta i sve većoj otvorenosti prema netradicionalnim načinima podučavanja. Malo teže mi je bilo pronaći dodirne točke sa situacijama u vašim ustanovama (uspjela sam pronaći nešto sličnosti s konceptom kojeg su predstavili kolege iz visokog vojnog učilišta).

Nadalje, predstavila bih se kao "nesto malo znatiželjniju prosječnu korisnicu računala” (imam osnovnu ECDL diplomu). Već 6 godina na Veleučilištu VERN honorarno predajem kolegije iz područja poduzetništva, a nešto kraće poslovnu etiku, upravljanje rastom poduzeća, te poslovno savjetovanje). Na ELA-in program Course Design sam krenula samoinicijativno (sama ga plaćam), i to iz vrlo pragmatičnog i prozaičnog razloga – željela sam svoje kolegije učiniti atraktivnijima i dostupnijima studentima, te uvesti mogućnost on-line diskutiranja u sklopu kolegija.

Prvo “triježnjenje” je nastupilo sa spoznajom da se e-learning ne radi izolirano, te, da bi taj napor bio održiv, on mora biti dio sveukupnog procesa uvodjenja e-learninga u cijeli system. Dakle, prvi korak kojeg sam poduzela nakon orijentacijske radionice je bio prodiskutirati s kolegicama i kolegama status daljeg razvoja e-learninga u okviru Veleučilišta i odjela Poduzetništvo, planove sustavnog uvođenja, tehničke mogućnosti i sl. Već sljedećeg tjedna imam nekoliko sastanaka nakon kojih ću imati jasniju sliku u

kojoj mjeri i kako brzo ću moći ispuniti svoj cilj – “move the power of the Internet for learning from promise to practice”.

Gordana

PS. U narednoj poruci slijedi pokušaj predstavljanja e-learninga u mojoj ustanovi uz pomoć literature

------------------------------------------------------------


Poslao Stanislav Topić (stopic.vss) na Nedjelja, 12. listopad 2008. 23:39


Pozdrav Blaupunkt-ovci ili BBBiG i plavim tutorima!

Kontekst ove poruke je e-l* na Visokoj školi za sigurnost s pravom javnosti iz Zagreba na kojoj sam nositelj kolegija «Osobna zaštitna sredstva«. U realizaciji nastave prema e-l* kontinuumu, postojećom tehnologijom služim se kao nastavnim pomagalima (računalo, projektor, Internet, Power Point i dr.) za prezentacije predavanja i studentskih radova. Kao visoko školska ustanova prema Bonku (1999) mislim da smo dosegli četvrtu razinu integracije weba u nastavi s tendencijom prelaska u petu razinu, prva grupa-informativna uporaba weba u nastavi.

U pogledu ljudskih resursa od 30-tak predavača i stručnih suradnika, na razini ustanove prema Zemsky & Massy (2006) imamo jednog tehničkog lidera**, nekolicinu iz rane većine (3 završena ELA/T, 2 ELA/CD i 1 ELA/M, te 3 buduća ELA/T i 1 ELA/CD), izvrsnu informatički obrazovanu ekupu kao tehničku podršku (web dizajneri i programeri – 5 osoba). Pitanje je u koju kategoriju smjestiti ostale postojeće korisnike e-l VSS-a (nastavnici i studenti), da li su oni kasna većina?

U tehnološkom kontekstu koriste se 3 dobro opremljene multimediajlne učionice (dvije u Zagrebu i jedna u Splitu) povezane (LAN) s centralnim poslužiteljem, dok se kao dio tehničkih resursa u nastavi koriste predavaone FSB-a opremljene projektorima i platnima. Uz navedeno, svim nastavnicima je stalno na raspolaganju desetak projektora i prijenosnih računala.

Moj stav je da je općenito bit e-l proniknuta, ali pošto je čovjek društveno-socijalno biće (prema Utterbacku od inovacije se očekuje stvaranje dominantnog dizajna, standardna i prihvaćena koncepcija e-l), ovom procesu (S-krivulja) kao jedan važan interaktivni odnos čovjeka i tehnologije treba pridružiti društveni aspekt odnosa poučavatelj-poučeni, jer «Revolucija jede svoju djecu»!

* e-l – e - learning** Za tutore: pogodite tko se krije iza ELA alumni - T/CD/M i inicijala D.K.?

srdačan pozdrav

Stanislav

------------------------------------------------------------


Poslao Emil Banek (embanek.public) na Ponedjeljak, 13. listopad 2008. 00:04


Pozdrav svim polaznicima!

Evo uključujem se i ja u diskusiju...

Emil

------------------------------------------------------------




Lijep pozdrav!

Zaista sam sretna što radim u jednoj od rijetkih škola koja je zaposlilaškolskog informatičara jer je teško kvalitetno održavati nastavu iobavljati niz ostalih poslova kojih je svakim danom sve više i koji supotrebni.

Školskog informatičara plaća Grad Opatija koji je ujedno i osnivačŠkole. Održava po 1 sat tjedno od 1.-3. razreda i 2 sata multimedijalneskupine od 5.-8. razreda. Ostala zaduženja su: održavanje računala imreže (veza između škole i servisa), osposobljavanje i održavanjeservera, izrada web stranica škole, ažuriranje e-matice, administratorimenika, informatička pomoć djelatnicima škole, mjesečno planiranje,snimanje i dokumentiranje svih školskih događanja, izrada školskog listai ostali poslove koji su vezani za informatiku.

Veliku ulogu u zapošljavanju je imao i ravnatelj koji je ujedno iinformatičar i bivši (1.generacija-Course Design) i sadašnji(Management) polaznik ELA-e i pridružit će nam se u drugom semestru.Vjerujem da ćemo kao tim zajedno sa svim učiteljima i stručnimsuradnicima škole učiniti mnogo na razvoju e-learninga u svojoj školi.

Srdačan pozdrav

Dragica

------------------------------------------------------------


Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Ponedjeljak, 13. listopad 2008. 01:03


Evo me opet, ovog puta odgovaram na drugi dio pitanja:

Pri izvođenju svojih kolegija koristim se kombiniranim modelom nastave – od klasičnog učioničkog pristupa, preko radioničkog pristupa i potpomaganja tehnologijom (npr. osim praćenja predavanja PowerPoint prezentacijom, audio i video materijalom, studenti veliki dio literature i uputa za rad dobiju u elektronskom obliku putem portala, koji služi i za slanje poruka/obavijesti). Svoj privatni mail koristim za primanje seminarskih radova i zadataka, te slanje komentara (opcija comments) i preporuka za poboljšanje radova. Ono što mi najviše nedostaje je mogućnost on-line diskusije putem foruma, on-line testovi, ankete, i sl. U usporedbi sa kolegama/cama iz mog odjela, spadam u kategoriju onih koji vrlo rano usvajaju i koriste prednosti nove tehnologije.

Nadalje, u mom je slučaju integracija weba u nastavu u principu došla do 5. razine (informativna upotreba prema Bonku i suradnicima), uz povremeno “koketiranje” s razinama 6 i 7. Naglašavam da među predavačima postoji i jedna grupa onih koji intenzivno koriste web sve do razine 10 (uz napomenu da se razina 9 koristi za neke povremene programe).

Razmatrajući niše e-learninga, prepoznajem veliki potencijal za korištenje e-learninga za učenje na daljinu segmenta zaposlenih/izvanrednih studenata. E-learning se koristi u skromnim razmjerima kao software za pomoć pri učenju i podučavanju (postavljanje materijala-literature). Do treće razine (e-learning kao elektronički potpomognuto učenje) još uvijek nismo stigli, iako se za potrebe nekih kolegija koriste standardni razvijeni programi (npr. u nastavi informatike, pripreme za polaganje BEC ispita iz engleskog jezika, razne simulacije i sl.)

Iako su iskustva s “učenjem usput” o primjeni e-learninga kao inovacije utješna, jasno je da je potrebno čim prije započeti sa sustavnim radom na obuhvatnijem uvođenju e-learninga.

Pozdrav, Gordana

------------------------------------------------------------


Poslao Jasna Tingle (jtingle.ela) na Ponedjeljak, 13. listopad 2008. 09:46

Naslov: Odgovor: Dodatni login... Važno

Dobar dan,

Shvatila sam vas zahtjev i proslijedit ću ga na pravo mjesto ovdje u CARNetu. Vjerujem da će vas i opet uputiti školskom administratoru, no nastojat ću da dobijemo i neku uputu za administratora kako riješiti taj problem.

Jasna

------------------------------------------------------------

Poruka br. 371Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Ponedjeljak, 13. listopad 2008. 14:15

Naslov: Besplatno preuzimanje članaka iz SAGE publikacija

Pozdrav svima,

Koristim priliku da vam proslijedim informaciju o mogucnosti besplatnog preuzimanja članaka iz SAGE publikacija u naredna 3 tjedna (do 31.10.2008). Radi se o clancima koji su objavljeni od 1999 pa do danas, mozda nadjete nesto sto vam bude od koristi

Until 31 October articles from all Sage journals from 1999 onwards can be downloaded FREE. To gain access, go to

https://online.sagepub.com/cgi/register?registration=FTOct2008-2

and register.

Pozdrav, Gordana

------------------------------------------------------------


Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Ponedjeljak, 13. listopad 2008. 22:58


Pozdrav svima, ma gdje bili !

Drago mi je da smo u dosadašnjim diskusijama konstatirali trenutno stanje i navodili prednosti e-learninga. Čini mi se da malo govorimo o nedostatcima i ciljevima. U uvodu 1. cjeline „što je e-learning“ autor preporuča kritički pristup: preispitivanje pretpostavki, zagledati ispod površine i postavljanje kritičkih pitanja kako bi razumjeli koncept e-learninga. Dijelim mišljenje kolegice Dubravke, kada je u pitanju primjena e-learninga u osnovnim školama. Sretan sam što e-learninga, ma što to značilo, nije bilo u mojoj osnovnoj školi.

Pitanja:U kojoj mjeri e-learning ima mjesta u srednjim školama, odnosno kako postići optimalni sklad između e-learninga i klasičnih predavanja ?Kako se boriti protiv opasnosti interneta; ovisnosti, zaštita od raznih nameta, virusa i sl. ? Zašto polaznici ELA-e jedva čekaju radionicu kako bi se vidjeli i porazgovarali „face to face“?Da li su stvoreni zakonski preduvjeti za e-learning ?Koliko treba vremena za edukaciju nositelja nastavnih sadržaja i administratora ?Da li su osigurana financijska sredstva za nabavku opreme i održavanje ?Postoje li odluke na strateškoj razini o implementaciji e-learninga u sustavu obrazovanja ?

Odgovor na zadnje pitanje kada je u pitanju sustav izobrazbe za potrebe Oružanih snaga:Koncept izobrazbe za potrebe Oružanih snaga RH, odobren od ministra obrane RH 01. ožujka 2007. godine, http://www.morh.hr/katalog/documents/Koncept%20izobrazbe_OSRH.pdf, u projektu br. 4, “uvođenje novih načina usvajanja i održavanja znanja“ , na stranici 22, govori o primjeni elektroničkog učenja, e-learning, u sustavu vojne izobrazbe. Kao prednost „e-learninga“ navedeno je: 30 % povećana preciznost provedbe zadaća, 40 % pojeftinjuje proces obrazovanja itd., a kao problem navodi nepoznavanje primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije. U sustavu vojne izobrazbe iskustva prihvatljiv je mješoviti način podučavanja tzv. blended learning koji se sastoji od kraćih klasičnih predavanja u konzultativno-instruktivnoj funkciji, na koje se nadovezuje elektronsko učenje kroz didaktički razvijene sadržaje.

Marijan

------------------------------------------------------------




Poštovana kolegice!

Iako je u kontekst temeljnog obrazovanja (osnovna škola) zakonski ugrađen i odgoj djece, činjenica je da je taj kontekst u osnovnoj školi premalo zastupljen. Temeljni odgoj dijete dobiva u svojoj obitelji i Vi učitelji dobivate više ili manje «odgojeno» dijete kojem u odgojnom kontekstu nemate vremena posvetiti više pažnje, jer ste ne svojom krivnjom preokupirani realizacijom «obimnog» nastavnog programa na preveliki broj djece u razredima.

Neosporna je uloga roditelja i nastavnika u odgojnom i obrazovnom procesu, ali pitanje je s obzirom na navedene okolnosti koliko se kao nastavnik možete posvetiti odgoju djece. Postavlja se pitanje gdje je tu e-learning u odgojnom kontekstu osim što je očito zastupljen

u obrazovnom procesu, s obzirom da smo prema Utterbecku (1999) došli do konkretne dominantne i učinkovite inovacije «e-learning» koja se usavršava. U e-learning kontinuumu prošli smo ili ovisno o financijskim mogućnostima prolazimo sve modele poučavanja, a prema Zemsky & Massy (2006) rastegnuti smo od inovatora do konzervativaca.

Za temeljno obrazovanje i odgoj naše djece, e-learning ne smije biti nedodirljivo područje jer bi takvim pristupom stvorili još osjetljiviju djecu. Ne slažem se s Vašom upotrebom izraza "osjetljivi subjekti", to su ipak "naša i vaša djeca". Bit e-lerninga treba proniknuti i u dogoju.

srdačan pozdrav

Stanislav Topić

------------------------------------------------------------


Poslao Stanislav Topić (stopic.vss) na Utorak, 14. listopad 2008. 00:15


Poštovani kolega Esade!

Čini mi se da ste i Vi malkice prebacili normu. Očiti je i Vaš senzibilitet (kao i kod kolegice Dubravke) prema poslu kojim se bavite. Kamo sreće da je u osnovnim školama više tehnoloških lidera (Zemsky & Massy (2006)).

Pitanje koje visi u zraku je «Kako i na koji način povećati odgojni kontekst rada u osnovnim školama» vezano uz svakodnevni rad pa i u e-learningu kao načinu poučavanja. To Vam pitanje postavljam kao otac devetogodišnje djevojčice koji veoma aktivno sudjeluje u njezinom odgoju, jer obiteljski odgoj smatram kamenom temeljcem kvalitetnog društva. To Vam pitanje postavljam kao nastavnik koji radi sa studentima i odraslim osobama, pri čemu su prisutni mnogobrojni problemi (plagiranje, nepoštivanje i sl.). Naravno da nije sve tako crno.

Obrazovno-odgojni proces treba uz manje opterećene poučavatelja i «inovatore» u razvoju odgojnog konteksta na svim obrazovnim razinama, a s obzirom na postojeći tehnološki razvoj. Nadam se da me razumjete kada kažem da je osim u tehnološkom i obrazovnom kontekstu potrebno proniknuti bit e-learninga i u odgojnom kontekstu.

Naše druženje u ELA zasigurno vodi ka tome cilju, nadam se na svim poljima, od osnovne škole do fakulteta i visokih škola, do radno aktivnog stanovništva, pa sve do treće dobi, da bi se bolje generacijski povezali i razumjeli.

srdačan pozdrav

Stanislav Topić

------------------------------------------------------------


Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 14. listopad 2008. 00:34


Pozdrav Vesna i Ivana, ostali,

razvile ste lijepu raspravu o visestrukim tumacenjima e-learning koncepata na svojim konkretnim primjerima.

Vasa razmisljanja su sasvim u redu. Svaka primjena racunala moze se smatrati e-learningom - barem nekom vrstom. Upravo je elektronicki posredovano ucenje jedan od tri koncepta koji omogucuje najsiru definiciju e-learninga, do te mjere da cak uopce ne mora biti on-line, sto se u vecini slucajeva (krivo? ispravno?) podrazumijeva.

Prema tome, Ivana je u pravu kad je smjestila svoju ustanovu u treci koncept (elektronicki posredovano ucenje), te je odlicno naglasila vaznu novost koju videokonferencija kao dvosmjerni medij unosi i omogucije u organizaciji procesa prijenosa znanja. Stoga bi upotreba videokonferencija po svojoj interaktivnoj prirodi pripadala u slozenije koncepte - one koji podrazumijevaju obrazovanje na daljinu.

Pozdrav,Zlatko

Usput, Ivana nam je dala sjajnu usporedbu tri Zemsky&Massy koncepta i Bonkove ljestvice razina.

------------------------------------------------------------




Pozdrav svima,

ako ovo nije lukav i prepreden nacin uvodjenja kombinirane nastave, onda ne znam sto je :-).

A ono najvaznije Suzana je navela na kraju - rezultate ankete medju ucenicima.

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------




Pozdrav Gordana,

dobro dosli na forum!

Skrenuli ste nam paznju na vrlo vazan moment - trijeznjenja, kako ga ispravno nazivate. E-learning se *moze* raditi izolirano, ali u samo dva slucaja i to oba kratkog daha - inovator i usamljeni strijelac. O ovom drugom konceptu cemo puno raspravljati u kasnijim kolegijima.

Za sada spomenimo tek da nam je drago da ste odmah krenuli sa akcijom unutar svoje ustanove in order to move from promise to practice.

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------




Poštovani kolega Marijane! Nije mi prihvatljiv Vaš stav da je u primjeni e-learninga premalo rečeno o ciljevima. Cilj ili ciljevi su sasvim jasni, implemenatcija e-leraninga na svim razinama društva u svrhu učenja i poučavanja na daljinu, razvoj e-learnig tržišta i e-learning znanja. Zasigurno je da se premalo bavimo nedostacima e-leraninga. Prema Utterbecku (1999) očito je da mi razmišljamo o e-learningu kao o dominantnom dizajnu, gotovom proizvodu koji treba što prije primjeniti. Očito je i da e-leraning nije u potpunosti savršen, ali predstavlja trenutačno jedan standardizirani format koji je privukao mnogo korisnika. Potpuno mi je irelevantan Vaš stav, citiram"Sretan sam što e-learninga, ma što to značilo, nije bilo u mojoj osnovnoj školi." Pretpostavljam da ste mislili na doba kada ste Vi išli u osnovnu školu. Mislim da kontekst Vašeg stava ne pripada unapređenju rasprave o e-learningu, jer ako se bojimo prošlosti onda nam budućnost ne može biti svijetla. Badava nam onda sugestije autora o preporučenom pristupu, preispitivanju pretpostavki, zagledavanje ispod površine i postavljanje kritičkih pitanja. Svaki pokušaj i potez, svaki eksperiment koji napravimo ima za posljedicu rezultat koji zahtjeva preispitivanje i kritički osvrt s ciljem da bi razumjeli pretpostavljene koncepte pa tako i koncept e-learninga. Srdačan pozdrav Stanislav Topić

------------------------------------------------------------




Pozdrav Dubravka,

dobro dosli u diskusije, drago nam je cuti da imate priliku raditi u takvom novom okruzenju. Quest Atlantis je takodjer lijep primjer.

Pri kraju svojeg opisa spominjete puno zanimljivih tema kojima cemo se dosta baviti u nastavku naseg zajednickog puta - naglasavate specificnosti vezane uz odgojnu komponentu Vasih ucenika, einformaticku pismenost roditelja/ucitelja, te (onu koju cemo sa posebnim zanimanjem preispitati na kraju ELA-e) nedodirljivost osnovnoskolskog obrazovanja ...

Veselimo se zajednickom putu,Zlatko

------------------------------------------------------------




Poštovani kolega Marijane!Nadam se da je e-learning okruženje implementirano u nekom od vrtića na području RH i šire. Ako nije, vrijeme je! Možda je ovaj moj komentar na pitanje, citiram: «U kojoj mjeri e-learning ima mjesta u srednjim školama, odnosno kako postići optimalni sklad između e-learninga i klasičnih predavanja?» prežestok, ali mislim da je to nemoguće, jer klasična predavanja su prošlost. Zašto mislim da stoji ova moja tvrdnja? Kada pogledate koja se količina edukacijskog materijala u digitalnom obliku nalazi na tržištu i to za sve uzraste i dobne skupine, onda je era e-learninga odavno nastupila iako su e-learning okruženja još uvijek nejednoliko distribuirana. U ustanovi u kojoj radim (VSS), na prste jedne ruke mogu nabrojati izvođače klasičnih predavanja (jedna osoba), koja prema Zemsky & Massy (2006) pripada klasi «tradicionalista». Da potkrijepim priču o vrtiću: Prije dvije godine (2006) veoma uspješno smo realizirali multimedijalnu radionicu «Djeca i vatrogasci» za djecu predškolske dobi u vrtiću (pet i šest godina) i za učenike prvog i drugog razreda OŠ. Dakle, multimedijalna radionica realizirana je uz pomoć nastavnih pomagala koja pripadaju e-learning kontinuumu (video kamere, projektor, platno, ozvučenje, pragramski alati za obradu video zapisa, materijali skinutih s Interneta) te vatrogasna vozila i pripadajuća oprema uz aktivno sudjelovanje vatrogasaca.

Niti jednim klasičnim predavanjem ne bi djeci uspjeli prenijeti predodžbu poslova koje obavljaju vatrogasci. srdačan pozdrav Stanislav Topić

------------------------------------------------------------




Pozdrav Marijane, Stanislave, ostali,

zapoceli ste vrlo zanimljivu raspravu, Marijan skrece paznju na to da nam je pristup na pocetku semestra mozda previse idealisticki, te postavlja legitimna pitanja o mjestu e-learninga u sustavu obrazovanja unutar pojedinih konteksta. Kao primjer nam daje krovni dokument koncepta izobrazbe unutar konteksta u kojem djeluje - oruzanih snaga.

Stanislav nas poziva na afirmativan pristup, ali takodjer naglasava i da se premalo bavimo nedostacima.

Posto smo tek zasli u drugi tjedan nastave, svakako nam te zanimljive teme jos nisu stigle na red. U ovom prvom kolegiju cilj nam je uvesti najsiru mogucu definiciju e-learninga kako bismo postali svjesni kakvo je opce stanje e-learninga na nasim ustanovama u kontekstu tri tumacenja koja cine okosnicu naseg prvog tjedna - kontinuum, Bonk, Zemsky i Massy. Kasnije, kako cemo rasti kroz prvi semestar, nastojati cemo razviti svijest o realnom mjestu pojedinih nacina koristenja tehnologije u procesu obrazovanja.

U drugom semestru odabrali ste smjer unutar kojega cete se detaljnije pozabaviti jednim konkretnijim dijelom u organizaciji lanca e-learninga - organizacijom i stvaranjem pretpostavki za uspostavu e-learninga (management), efikasnim koristenjem raspolozive tehnologije radi izrade materijala (Course Design) ili efikasnim koristenjem nastavnih materijala (Tutoring).

Osnovna ideja koja se proteze cijelom nastavom ELA-e je razviti osjecaj za mjeru - gdje, kada, kako i koliko koristiti e-learning u procesu obrazovanja. Gotovo da ne postoje dva ista konteksta (drustvene skupine, ustanove, kolegiji, tecajevi, lekcije, ...) unutar kojih se rjesenja mogu cjelovito preslikavati. Isto tako, ne postoji univerzalan recept primjene e-learninga uvijek i svugdje. Ideja tehnologije je da nam olaksa zivot, a ne zakomplicira. Ako je tehnologija takva ili je nacin koristenja tehnologije takav, nesto ne valja.

To kriticko razmisljanje prema upotrebi tehnologije najvrijedniji je alat koji mozete ponijeti iz ELA-e.

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 395Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 14. listopad 2008. 02:32

Naslov: Drugi tjedan

Pozdrav svima,

evo nas vec u drugom tjednu nastave. Dok proucavate ovotjedne materijale, osvrnimo se kratko na prvi tjedan.

Vidimo da ste se svi odlicno snasli u WebCT okruzenju, pa iako ono sputava spontanost, produktivnost i kvaliteta vasih rasprava je odlicna i mi tutori zaista uzivamo u vasem drustvu.

Cini se da su vam neke teme koje i nisu izravno vezane uz samo gradivo ove prve cjeline jako zanimljive. Pozivamo vas da i dalje otvarate i raspravljate takve teme, vasi odazivi jasno pokazuju da su vam itekako zanimljive. No, imajte na umu i to da se dobar dio tih tema nalazi u poglavljima koja su pred nama, a sigurno ih ne bi htjeli potrositi i prije nego sto dodjemo do njih.

U drugom tjednu ceka nas prosirenje teme iz prvog tjedna. Osvrnut cemo se na razlicite tehnologije i njihovu povijesnu dimenziju, a bit ce tu i jedna zanimljiva tablica.

Nastavite u istom tempu.

Pozdrav,Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------


Poslao Kristina Rismondo (krismondo.mioc) na Utorak, 14. listopad 2008. 07:28

Naslov: Odgovor: Besplatno preuzimanje članaka iz SAGE publikacija

Draga Gordana,Zahvaljujem na korisnoj informaciji.

Kristina

------------------------------------------------------------




Pozdrav Ivana,

Tvoje su poruke nekako najbliže mojim razmišljanjima pa se stoga opetnadovezujem na tebe.

Sviđa mi se tvoja usporedba koncepta e-learninga prema Z&M s razinamaintegracije weba po Bonku. Otvara nova razmišljanja. Složila bih se datreći koncept i prva grupa integracije weba imaju sličnosti što se tičekomunikacije, odnosno da je to uglavnom komunikacija sa sadržajem. Alibih isto tako kao razliku navela da po trećem konceptu materijaliuključuju učenje koje je interaktivno, ali ne nužno i na daljinu.

Ako se ovaj koncept odnosi i na različite interaktivne igre za učenje,rješavanje zadataka, gledanje obrazovnih materijala (što on-line, što naraličitim CD-ima i DVD-ima) onda moram dodati kako takav oblike-learninga ipak postoji u mojoj školi, a ne kako sam prije napisala.

Što se tiče videokonferencije, ako ti nije dovoljno smjestiti ju uelektonički posredovano učenje prema Z&M zbog veće komunikacije, možešju svrstati u drugu i/ili treću grupu integracije weba po Bonku jer mise čini da tamo ima više prostora za takvu vrstu komunikacije.

Ugodan dan svima.

Sanja

------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Utorak, 14. listopad 2008. 22:23


Dragi kolege,čini mi se da smo se malo odmaknuli od specifičnosti teme naše diskusije. Ali kroz vašu raspravu sam uočila da malo pomnijom analizom svog okruženja samo na prste mogu nabrojati "izvođače klasičnih predavanja (jedna osoba), koja prema Zemsky & Massy (2006) pripada klasi «tradicionalista»"kako kaže Stanislav i da gotovo svi predavači na mom zavodu (13 nas je) koristimo neki od oblika E-learninga.

Na mojem zavodu se pojavila ideja da probamo osigurati financijska sredstva za slide skener kojim bismo mogli studentima pripremiti stakalca za mikroskopiranje putem weba. Priznajem da se ugodno osjećam jer me moja sredina potiče i prepoznaje kao jednu iz "rane većine" promatramo li usvajanje tehnologije. A pojavom ovakvih zamisli naša ustanova bi ušla u kategoriju elektronički posredovanog učenja (Zemskya i Massyja,2006), odnosno razinu 8-10 (Bonk i sur. 1999).

Ali, ne mogu da se ne osvrnem i na mišljenje kolege Marijana koji se doima skeptičnim, po pitanju E-learninga u osnovnim školama. Mislim da strah i otpor nisu potrebni već samo promišljanje E-learninga i njegova prilagodba mlađim uzrastima. Osnovnoškolci se nerijetko bolje snalaze u E-okruženjima od većine nas i njima je učenje putem E-learninga vrlo primjereno.

Stoga da zaključim...Mišljenja sam da je definicija E-learninga promatrana preko E-learning kontinuuma, ili razina integracije weba (Bonka i sur. 1999) pa i kroz tri razine tumačenja E-learninga (Zemskya i Massyja,2006) dovoljno široka u definiranju i da ostavljaju prostor i zone preklapanja, a samo je na nama da pokušamo u njih integrirati svoj način rada i neprestano ga unaprijeđivati.

Pozdrav, Sanja

------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Utorak, 14. listopad 2008. 22:29


Gordana,

Hvala, ima korisnih članaka.

Pozdrav, Sanja

------------------------------------------------------------


Poslao Marjana Seršić (marjana.sersic.skole) na Srijeda, 15. listopad 2008. 00:10

Naslov: Odgovor: Dodatni login... Važno

Poštovani!Ja osobno nemam Vaš problem i nisam iz CARNeta, ali kolegica je u istoj situaciji kao i Vi i taj je problem riješila. Dobila je dva korisnička imena i lozinke. Budite uporni s helpdeskom.Marjana Seršić

------------------------------------------------------------


Poslao Emil Banek (embanek.public) na Srijeda, 15. listopad 2008. 00:35


Pozdrav svim kolegama i tutorima,

Nešto o meni i ustanovi u kojoj radim - nastavnik na Hrvatskom vojnomučilištu, na Katedri opće-vojnih predmeta predajem vojnu topografiju ipomažem/asistiram pri vježbama iz GIS-a.

Moje kolege (Jadranko, Darko, Andrija) dali su kvalitetan prikazkorištenja e-learninga na HVU kao nastavnici određenih predmeta tepokazali i moju situaciju kao nastavnika vojne topografije:- po modelu kontinuuma koristim se kombiniranim modelom nastave- po Bonku koristim razine 1-5- po Zemsky&Massyju koristim e-learning kao softver za pomoć pri učenjui poučavanju

Međutim, specifičan je način provedbe vježbi iz GIS-a (geografskoinformacijski sustavi) jer se izvodi u kabinetu opremljenom samoračunalima, međusobno umreženim, ali bez međusobne komunikacijepolaznika i bez pristupa Internetu. Nastavu izvode dva nastavnika -jedan objašnjava/predaje način korištenja specifičnih programa, a drugiobilazi polaznike i pomaže/asistira te otklanja nejasnoće, kvarove...I sad dolazimo do nečeg zanimljivog: znači li to da po Bonku i njegovimrazinama integracije weba u nastavi, ovaj oblik nastave ne spada ni ujednu razinu?

Pozdrav od Emila

------------------------------------------------------------


Poslao Dina Vasić (dvasic.zsem) na Srijeda, 15. listopad 2008. 14:39


Tipkam i ja! Sve funkcionira!

Srdačno,Dina

------------------------------------------------------------




Pozdrav Emile,

dobro dosli na forum!

U pravu ste sto se tice GIS-a, prema Bonku Vas nacin rada ne moze se rengirati, barem ne ovaj dio koji ste opisali. Ipak, ukoliko bila kakve obavijesti o predmetu dajte putem weba, marak i najosnovnije, tada Vas kolegij mozemo smjestiti u prvu razinu prema Bonku.

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 435Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Srijeda, 15. listopad 2008. 19:41

Naslov: Vrli novi svijet ... isti problemi?

Pozdrav svima,

jeste pogledali filmic? Sto kazete na napomene predavaca? Oni su tada uveli film kao veliku novinu u obrazovni proces, no tu se pojavljuju neke poznate dileme ...

Sto kazete o tome?


------------------------------------------------------------


Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Srijeda, 15. listopad 2008. 21:25


Pozdrav uvaženom tutoru Goranu i svim kolegama, a posebno pozdravljam one koji imaju volje ovo čitati!

Ne bih tumačenje e-l koncepta kroz „tri široke domene koje definiraju glavne tržišne niše nazvao nepreciznim“, ali mi je blisko shvaćanje da bilo koje učenje, pa i e-učenje, nije pojam koji je moguće u potpunosti opisati samo iz perspektive tržišta. Z&M stav o e-l kao poglavito tržišno orijentiranoj inovaciji doživljavam kao realnost. Pri tom poglavito razumijem kao - „ pretežno“, - „u najvećoj mjeri“,- „gotovo uvijek“ ali nikako kao - „isključivo“,- „u potpunosti“ ili

- “nikad i nikako drugačije“.

Pitanja koja sam sebi postavljam, a nisam „istražio na web-u“ (priznajem što iz lijenosti, što iz nedostatka vremena):1. Postoji li prostor za tumačenje e-l s raznih epistemoloških pozicija; uz konstruktivizam, gdje je mjesto e-l u objektivizmu i ostalim ep. pozicijama ?2. Ima li smisla tri glavne grupe teorija o učenju po Bates & Poole 2003, glava 2: biheviorizam, kognitivizam i socijalnu konstrukciju znanja, ili slične podjele, uzeti kao polazište za pokušaje tumačenja e-l koncepta?Vjerojatno ovakva pitanja dijelom zadiru u slijedeće cjeline, pa ne očekujem trenutni odgovor i uvjeren sam da će se s vremenom pojaviti odgovori!

Pozdrav,Andrija!

------------------------------------------------------------


Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Srijeda, 15. listopad 2008. 22:20

Naslov: Odgovor: Vrli novi svijet ... isti problemi?

Pozdrav svima,

Filmić mi je bio odličan, mislim da je vrlo jasno predstavljeno sve što se željelo reći o temi, izabrani prilozi su u potpunosti poslužili za ilustraciju. Odlično je iskorištena mogućnost pojačavanja i ponavljanja predstavljenih podjela putem teksta ispisanog na bijeloj podlozi (to communicate information, to change attitudes, to develop skills, to develop interest, to raise problems). Mogu potvrditi da su ti stari crno-bijeli, poučni filmovi studentima zanimljivi (i korisni) u nastavi, jer su ih odlično prihvaćali.

Predstavljena podjela ciljeva korištenja filma u nastavi (u mom slobodnom prijevodu: prenijeti informaciju, te utjecati na promjenu stavova, razvijanje vještina, pobuđivanje interesa, te otvaranje /artikuliranje/ problema) mi je osvijestila kako sam zapravo na početku krenula vrlo skromno. Naime, pri film sam ubacila s ciljem koji tu nije naveden: zabaviti auditorij i zainteresirati ga tehnikom koja je drugačija od klasičnog predavanja (uz svu tu dramatiku, tehniku "korak po korak", različite efekte, otvorena pitanja koja potiču na diskusiju) korištenu pri predstavljanju teme, uspjeh (zabava) je bio zagarantiran! Međutim, postepeno sam dodavala i ostale ciljeve, proces je išao u koracima, pa su se moja očekivanja (ciljevi) povećavali svaki naredni puta kada sam prikazivala film.

Danas mi, naravno, više nije dovoljno samo zabaviti auditorij, danas svaki taj film ima dodatnu svrhu – doprinijeti tome da se nešto promijeni u načinu razmišljanja, gledanju na problem, te obogati auditorij za jedno iskustvo intenzivnog promišljanja, ili čak poljulja postojeće stereotipe!

Dakle, meni je jedina dilema koja se nameće prilikom korištenja filmova u nastavi:

jesmo li sigurni da smo iskoristili sve mogućnosti koje nam film pruža, odnosno propuštamo li u potpunosti poentirati na tom primjeru (ili smo ograničeni nastavnom cjelinom/lekcijom koju po programu toga dana moramo obraditi...).

Pozdrav, jedva čekam komentare ostalih kolega i kolegica,

Gordana

------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Srijeda, 15. listopad 2008. 23:51


Srdačan pozdrav svima,

Ne mogu započeti nikakvu diskusiju, a da se ne osvrnem na to koliko suse stvari promijenile od snimanja ovog filma do danas, a ustvari kao dase i nisu promijenile. Davne 1963 i danas nas, kao da prate iste dilemekod odabira kako medija tako i sadržaja kojima educiramo učenike.

Ono što je njima donio film vrijedi i danas, a to je da je film medijkoji omogućava pomicanje granica u prikazivanju veličine, vremena,udaljenosti i pokreta. Kao glavni ciljevi filma navode se potaknuti,motivirati i educirati učenike, ali u službi ostvarivanja onih ciljevakoje mi želimo postići tim medijem.

Film mora biti pomno odabran i usmjeren, ali ne samo u smislu educiranjanego i mijenjanja stavova kroz razvijanje vještina i razumijevanjeprikazanog sadržaja. Svaki film mora imati i odgojnu komponentu. Ovdjemi se proteže pitanje kako najbolje odabrati film i na koji ga načinmaksimalno iskoristiti?

Mislim da je to nešto čemu svi mi učitelji težimo u odabiru onoga štoprezentiramo učenicima. Možda su se promijenile tehnologije, metode,generacije, ali bit onoga što je prikazano u filmu stoji i danas. Nadamse da će se neki od vas pronaći barem u dijelu ove poruke.

Želim vam ugodno razmišljanje,

Sanja

------------------------------------------------------------


Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Četvrtak, 16. listopad 2008. 13:13


Pozdrav Sanji i Gordani .. Moram se složiti sa kolegicama koje su primijetile išto što je i meni prvo palo na um, da se upravo kroz ovaj film ("Choosing a Classroom Film" iz 1963) vidi koliko se puno, a zapravo malo promijenilo od njegovog snimanja. Sad možemo postaviti pitanje: Zašto je tako? Vidimo da su doista temelji e-learninga postavljeni davno, koristila se tehnologija u svrhu postizanja željenog cilja (stimulacije, motivacije i edukacije učenika/studenata). Upravo nakon gledanja tog starog materijala je vidljivo da je e-learning koncept koji nije slijepo vezan uz tehnologiju nekog određenog tipa ili doba, već generalno. Tako se neometano nadopunjuje, razvija i nadograđuje. U tome je i njegova budućnost. Svih 5 stvari zašto su filmići osmišljeni (prijenos komunikacija i informacija, utjecaj na nečiji stav, razvoj vještina i njihovo usvajanje korak po korak, razvijanje interesa, naglašavanje problema) su jako dobar primjer gdje i kako i na koji način je ponekad potrebno koristiti tehnologiju da bi se postigli željeni ciljevi, ali su i upozorenje da se krivom primjenom, odnosno krivim pristupom korištenju iste mogu dobiti i neželjeni ili slabi rezultati. Dakle način na koji se pristupa pojedinoj problematici i što, kada i u koje svrhe primjeniti je fenomenalno predočen i doista mi je sada jasno zašto još možemo nešto naučiti i iz tako starog edukativnog materijala. Lijep pozdrav svima, doista me zanima i mišljenje ostalih! Suzana

------------------------------------------------------------


Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Četvrtak, 16. listopad 2008. 21:58


Lijepi pozdrav svima,

evo Sanja je pisala o filmu kao mediju pa se nadovezujem na njenu poruku. Ovaj film me potaknuo na razmisljanje o tome kako svaki novi medijizaziva nove nade i strahove u drustvu, a vjerojatno takve emocijeizaziva i kod pojedinaca pri uvodjenju u odgojno - obrazovni proces.

Nekada su nam na raspolaganju u obrazovanju jedini medij bili ucitelj iudzbenici, a sada imamo cijelu lepezu za izabrati. Pretpostavljam da sepri uvodjenu novog medija u odjno - obrazovni proces uvijek javljajuiste dileme. Stoga mi se cini da napomene pripovijedaca u ovom filmicuvezane uz uvodjenje filma kao novog medija u odgojno-obrazovni proces sezasigurno mogu primjeniti i pri uvodjenju e-learninga (koji je uskopovezan s uporabom medija Interneta) u obrazovne ustanove.

Internet je isto tako medij koji pomice prostorne i vremenske granice,omogucuje vecu vidljivost pojedincima i ustanovama, pruza nam vecudostupnost i slobodan protok informacija, utjece na mijenjanje stavova,razvija nove vjestine (svatko moze objavljivati sadzaj nakonsvladavcanja npr. HTML jezika), razvija interese (tzv. "surfanjem"),omogucuje komunikaciju...

No kao i kod filma, i svakog drugog medija pa tako i kod e-learningatrebamo imati na umu cilj te u svhu njegova sto boljeg ostvarivanjaizvrsiti prikladanu selekciju i izbor dostupne tehnologije.

Osobno mi se cini da veci izbor medija odgojno-obrazovni proces cinidinamicnijim te da doprinose poticanju, motiviranju i boljoj edukacijiucenika. Mozda ce neki ucenika bolje odredjenu lekciju usvojiti izudzbenika, drugi slusajuci ucitelja, treci citajuci na webu, cetvrtigledajuci dokumentarni film...

Eto toliko zasada! :)

Srdacno, Ivana

------------------------------------------------------------


Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Četvrtak, 16. listopad 2008. 23:27



Moram priznati da sam se iznenadila kad sam pogledala film "Choosing a Classroom Film" jer nisam puno očekivala od filma koji je snimljen 1963. godine. Nisam očekivala takav sistematičan pristup tom problemu.

Gledajući film shvatila sam da sve navedeno vrijedi i danas. Ciljevi nastave se nisu promijenili bez obzira na to kako se izvodi (prenošenje informacija, mijenjanje stavova, razvijanje interesa i vještina i rješavanje problema). Naravno, danas imamo na raspolaganju tehnologiju koja omogućuje mnogo više, ali i dalje imamo pitanje „Kako dobro izabrati edukativni materijal?“ u svrhu postizanja ciljeva. Na tržištu postoji mnoštvo edukativnih materijala i ako tome dodamo Internet i edukativne materijale koje sami osmislimo i napravimo te motiviranog učenika ili studenta imamo dobitnu kombinaciju.

Motivacija je ključni element učenja i poučavanja. Bilo bi interesantno istražiti jesu li učenici i studenti danas, kad mogu koristiti svu dostupnu tehnologiju, više motivirani za učenje nego prije.

Pozdrav

Dragica

------------------------------------------------------------


Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Petak, 17. listopad 2008. 10:33


Pozdrav svima!

Iako se u čak 4 od dosadašnjih 5 poruka u reakcijama na film barem jednom pojavljuje riječ “motivacija“ pokušat ću se nadovezat na ideju koju dijelim s kolegicom Dragicom.Krajnje jednostavno pristupe učenju je moguće opisati kao dvije suprotstavljene krajnosti: površno učenje (koje je vanjski motivirano i usmjereno pamćenju gradiva) i duboko učenje (koje pokreće unutarnja motivacija i teži razumijevanju).

Predloženo istraživanje utjecaja dostupnosti tehnologije na motivaciju usmjerio bih k slijedećem pitanjima: da li prednosti suvremene tehnologije utječu samo na vanjske okolnosti motiviranja/ demotiviranja ili postoji korelacija između razvoja tehnologije i unutarnje motivacije (i ako postoji kolika je)?te bih istraživanje proširio i na motivaciju nastavnika, jer kako navodi kolegica „Motivacija je ključni element učenja (ali i) poučavanja.“

Pozdrav,Andrija!

------------------------------------------------------------


Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Petak, 17. listopad 2008. 10:52


Hi svima,

interesantna tema, primjene filmova u odgonom procesu je potaknulazanimljivu diskusiju.

Dopustite da malo proširim temu.

Svima su poznati odlični i vrlo kvalitetni materijali koji se emitirajuu okviru obrazovnog programa HTV.

Koji su razlozi da se ovaj oblik poučavanja na daljinu ne koristi češćeu redovnoj nastavi? Vjerojatno ćete slične prepreke i sami nailazitiprilikom primjene e-poučavanja.

Mišljenja?


Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Petak, 17. listopad 2008. 11:17



mozda je jedan od razloga sto se takav oblik poučavanja na daljinu nekoristi češćeu redovnoj nastavi i taj jer i ucitelji teze mijenjaju put nacinapoucavanja kojim su i sami prosli kroz svoje obrazovanje...

Mislim da je uglavnom vecina nas prosla klasicni tip nastave kroz svojeskolovanje i to nam je poznato pa automatski primjenjujemo takav obrazacpoucavanja i na svoje ucenike. Cini se da i mi moramo pomalo naucitiuciti i drugim nacinima kako bismo lakse mijenjali svoje metode poucavanja.

Ivana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 469Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Petak, 17. listopad 2008. 21:00

Naslov: 6. generacija?

Pozdrav svima,

vidjeli smo u ovoj cjelini povijesni pregled obrazovanja na daljinu, prema kojem se ono s obzirom na tehnologiju dijeli u 5 generacija. Slazete li se s tom podjelom?

Što dolazi nakon 5. generacije, vidite li i 6. generaciju?


------------------------------------------------------------


Naslov: Motivacija tehnologijom

Pozdrav svima!

Dragica istice iz filma prevaznu temu motivacije i predlaze zanimlivo istrazivanje utjecaja tehnologije na motivaciju. Andrija dalje razradjuje tu zanimljivu temu uvodjenjem pojmova povrsnog i dubokog ucenja u ovisnosti u tehnologiji, ali i motivaciju nastavnika. Zadrzimo se jos malo na ovoj temi.

Imajmo na umu da smo vec napominjali da je potrebno je biti selektivan pri izboru pojedine tehnologije i znati koju tehnologiju koristiti u određenom trenutku. Ako idemo jos korak dalje, iz toga bi se dalo zakljuciti da je sadržaj taj koji nam diktira koju tehnologiju upotrijebiti, jer u suprotnome upotreba tehnologije radi nje same nema puno smisla.

Svaka tehnologija ima određene značajke koje je bitno uzeti u obzir pri odabiru, a učinkovito obrazovanje na daljinu je rezultat kombinacije različitih tehnologija.

U nasim pak se materijalima navodi da su istraživanja pokazala da su studenti iznimno fleksibilni i da će, ako ih se motivira na odgovarajući način, učiti neovisno o tehnologiji.

S druge strane tu je i rasirena teza da ce studente koristenje moderne tehnike zainteresirati za neku temu.

Kako to komentirate?


------------------------------------------------------------



Naslov: Odgovor: Motivacija tehnologijom

Lijep pozdrav Zlatku i ostalim članovima!

Iz perspektive učitelja osnovne škole slažem se da bez motivacije, na bilo koji način, nema učenja, niti uspjeha.

Ako uzmemo u obzir istraživanja koja su pokazala da je prilikom vrednovanja učenikovog znanja, važnije tko učenika ispituje, nego kolika je njegova stvarna razina

znanja, dolazim do zaključka da je i kod prezentiranog nastavnog sadržaja (film, prezentacija, e-sadržaj...), važnija osoba koja stoji iza toga, nego sama tehnika.

Stojim uz tezu da motivacija dodatno jača mogućnošću uporabe moderne tehnike.

Kada se učenicima pakaže način dolaska do određenog sadržaja uz pomoć klasičnih metoda i korištenjem suvremene tehnologije, te im se omogući korištenje iste, učenici dobivaju dodatnu volju i motivaciju (bar u mojoj školi).

Važna je osoba koja motivira učenike, a mi ih dodatno motiviramo korištenjem moderne tehnologije, stoga je uspjeh zagarantiran?!

Uostalom, zar polaznici Ele nisu motivirani ovim načinom poučavanja?

Vesna

------------------------------------------------------------


Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Petak, 17. listopad 2008. 23:55


Pozdrav svima,

Nadovezujući se na odgovore kolega (Vesnin odgovor mi je vrlo blizak), a naročito na poziv naših tutora na davanje komentara u vezi s motivacijom nastavnika te s „raširenom tezom“ da će korištenje moderne tehnike zainteresirati studente za neke teme, željela bih istaći par razmišljanja koja idu u prilog njezinom korištenju:

Uvođenje te moderne tehnike u nastavu, primjerice - prikazivanjem filmova koji služe kao poticaj za diskusiju ili daju poruku u uskoj vezi s temom koja se obrađuje, unosimo značajan element osvježenja, iznenađenja, neočekivanog, što stvara dodatnu dinamiku u nastavi (... „slika govori 1000 riječi, a film još više“...) Izmjenjivanje različlitih metoda i tehnika, uz poštivanje specifičnosti podučavanja odraslih, doprinosi stvaranju okolnosti koje pogoduju pospremanju informacija u dugotrajnu memoriju. Koristeći suvremene tehnike u nastavi, približavamo se svojim učenicima/studentima ostvarujući komunikaciju na način koji im je blizak (interaktivni stil, instant komunikacija, video, raznorazni gadgets, YouTube...) i stoga potencijalno bolje, brže, trajnije prihvaćen. To, također, pomaže dokidanju predrasude o učenju kao dosadnom, monotonom, iscpljujućem ... procesu.

Dakle, spadam među one koji su spremni pozdraviti novine u pogledu korištenja nove tehnike kao dragocjenog dodatka i pomagala u nastavi, koristiti ih u razumnoj mjeri, a s prvenstvenim ciljem obogaćivanja spektra korištenih komunikacijskih alata čija je glavna svrha – omogućiti učinkovito učenje, povezivanje i pamćenje.

Gordana

------------------------------------------------------------


Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Subota, 18. listopad 2008. 00:40


Još jednom, pozdrav svima!

Bit ću slobodan iznijeti svoje iskustvo s malo šire shvaćenim pojmomobrazovnog programa HTV-a. Dakle ne govorim o prijepodnevnom emisijama sklasičnim didaktički strukturiranim temama, nego o TV-kalendaru.Osvježavanje memorije, a često i proširivanje spoznaja o nekim općimtemama (iz povijesti, znanosti, tehnologije, industrije i sl.),relativno kratkim pregledom informacija vezanih za pojedini dan, koje suvrlo često važne za područje kojim se bavim pokazalo se vrlo korisno, aistodobno ne opterećujuće, kako za polaznike tako i za nastavnike. Mislim da na rijetku primjenu učenja na daljinu TV-om sigurno utječekrutost vremena izvođenja, otežana mogućnost brzih izmjena sadržaja islaba, gotovo nikakva mogućnost interakcije.

Pozdrav,Andrija!

------------------------------------------------------------


Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Subota, 18. listopad 2008. 00:42

Naslov: Odgovor: 6. generacija?

Kasnovečernji/ranojutanji pozdrav uz pitanje tutorima (i ostalima) – bismo li vrlo zanimljivu tehnologiju IWB (Interactive WhiteBoard (http://en.wikipedia.org/wiki/Interactive_whiteboard, http://www.youtube.com/watch?v=DjdNPMZJbLs&hl=hr ), svrstali u 4 ili 5. generaciju, ili je za nju prikladnije izmisliti novu kategoriju tj. neku „hibridnu“ generaciju tehnologije? Naime, kako ona omogućuje povezivanje velikog broja performansi iz prethodnih generacija tehnologija korištenih za DL, čini mi se da ju je teško svrstati u samo jednu od tih generacija.

Što se tiče moje vizije 6. generacije, ona bi mogla biti povezana s nekim vidom “teleportiranja” in medias res... Ne bi li bilo odlično kada bi učenici o Francuskoj učiti tako da se “šeću” po (virtualnom?) Parizu?

Pozdrav i ugodan vam weekend!

PS. Ovo je pomalo inspirirano sve češćim akcijama u muzejima s kostimiranim vođenjem i pokušajima što vjernijeg predstavljanja predmetne tematike, kao i odličnim rezultatima raznoraznih simulacija i demonstracija stvarnih situacija (simulacija burze, demonstracija situacije za osmišljavanje poslovnog pothvata, i sl.)…

------------------------------------------------------------


Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Subota, 18. listopad 2008. 01:28


Još jednom, pozdrav svima, ovaj put skoro pa Dobro jutro!

Tko o čemu, ja o Bates, Pool 2003. glava 2. Čini mi se da navedeni izvordaje kontratezu:„Dobar materijal poučavanja, jasni ciljevi, dobro strukturiranjematerijala za učenje i relevantnost potrebama učenika, tiču se upotrebebilo koje tehnologije u poučavanju, a ako se ti principi ignorirajupoučavanje neće uspjeti čak i ako se jedinstvene karakteristike medijaelegantno upotrijebe.“

Ovo tumačim na način da je moguće da tehnologija možda i izazove interesza neku temu, ali samo uz prethodno ispunjen nužan uvjet poštivanjapedagoških principa.Bilo teza, bilo kontrateza tek i noćas mislim da bi bilo interesantnoprovesti istraživanje.

Pozdrav,Andrija!

------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Subota, 18. listopad 2008. 11:18


Pozdrav Gordani i ostaloj ekipi,

Podjela e-learninga u pet generacija prema Batesu mi se čini sasvimprihvatljivom i jasno daje pregled tehnologija i vrsta komunikacije. No,međutim, u posljednjih desetak godina razvile su se neke ''hibridne''tehnologije kako ih naziva Gordana, za koje niti ja nisam sigurna gdje

ih svrstati.

Primjer je upravo ''interactive whiteboard'' koju bi mogli svrstati uposljednje dvije generacije, no možemo li takvo nešto. Možemo li za tuploču reći da je ona sljedeća generacija ili možemo otvoriti nekupodgrupu u postojećim generacijama?

Osim interaktivne bijele ploče (u doslovnom prijevodu), tu se nameću idruge tehnologije, izumi, uređaji... Ako prelistamo bilo kojiinformatički časopis, npr. Bug, možemo vidjeti najave i novosti uinformatičkom svijetu. Danas možemo čitati knjige elektroničkim putemiako je knjiga prvenstveno tiskani materijal, mobiteli i pocket PC-i suzamijenili i radio i televiziju i računalo. Omogućuju nam pristup netuiz skoro bilo kojeg dijela svijeta. To su tehnologije ili bolje rečenouređaji koji zadiru u skoro svih pet generacija, a zapravo ne pripadajuniti jednoj. Što ćemo s njima?

Što se tiče virtualnog okruženja doista bih bila oduševljena kad bihmogla prošetati Parizom ili nekih drugim gradom i bilo bi opravdanonadati se tome kao sljedećoj generaciji.

LP

Sanja

------------------------------------------------------------




Pozdrav mentorima i plavoj grupi, PremaBonku svoj kontekst svrstao bih od nedavno u 2. grupu.U mojoj ustanovi web se do nedavno koristio uglavnom za objavu nastavnih planova i programa..Studenti su koristili različite izvore na web stranicama fakulteta za skidanje predložaka (bilješke nastavnika, Power point prezentacije) korištenih u sklopu izvođenja nastave. Mogućnost dobivanja informacija o prolasku na pojedinim dijelovima kolegija im je također bila omogućena putem web stranica pojedinih zavoda koji djeluju unutar fakulteta.Od nove akademske godine web se koristi kao podrška interakciji i komunikaciji koja uključuje profesore, asistente i studente. Naime, svaki student koristeći svoju LSP autorizaciju u svakom trenutku na službenim stranicama fakulteta imat će uvid u ocjene koje je dobio tokom semestra.Isto tako otvoren je i forum (društveni softver) gdje studenti imaju mogućnost diskutiranja o temama vezanim za nastavu. Također se možemo pohvaliti da se na razini fakulteta svake godine provodi online anketa gdje studenti ocjenjuju kvalitetu rada kolega asistenata i profesora.Prema Z&M, e-learning bi svrstao u drugu kategoriju gdje je unutar određenih kolegija omogućeno izvođenje online eksperimenata na stručnim aplikacijama. Dokumentiranje laboratorijskih simulacija također je dana kao jedna od mogućnosti.

Premae-learning kontinuumu, kontekst bi svrstao u kombinirani model nastave. Više o tome u 1. zadatku.Pozdrav

------------------------------------------------------------


Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Subota, 18. listopad 2008. 21:54


Pozdrav svima...Doista je tema motivacije zanimljiva, pa se i ja pridružujem toj diskusiji. Meni je zanimljivo pitanje, a još više odgovor..Kako motivirati učenike kada pristupaju online učenju?. Što kada mentor nije njima poznata osoba koja može svojim stavom i pristupom utjecati na njihovu motivaciju?. Upravo taj „problem“ je nešto što se pokazalo zanimljivim za istražiti, odnosno barem pokušati uvidjeti da li postoji veza npr. odabranog LMS-a i samomotivacije koju osim odabrane prave tehnologije i podrške, stvara i vizualno sučelje istog. Dakle koliko može biti poticajno samo online okruženje za učenika (npr. jednostavno za snalaženje, dopadljivo, zanimljivo, i sl.) da nastavi rad i motivira ga za daljnje istraživanje i usvajanje sadržaja, pogotovo ako se radi o nementoriranim edukacijama i tečajevima. Motivacija se dakle može sagledati sa više strana i u više užih područja, ali za ciljano usvajanje sadržaja sa željenim rezultatima, utjecaj na učenika i njegovu motivaciju sigurno ima više udruženih elemenata (i odabrana prava tehnologija sa grafički oblikovanom i razrađenom podrškom i kvalitetan ciljani i primjeren sadržaj).l.p Suzana

------------------------------------------------------------


Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Subota, 18. listopad 2008. 22:27


Pozdrav svima, moje je mišljenje da je tehnologija jedno, a sadržaj drugo. Dakle, mislim da tehnologija može pomoći u prijenosu sadržaja, ali da je u principu najvažniji sadržaj. Isto tako, gledajući film iz 1963. ne mogu se oteti dojmu da smo otprilike 45 godina u zaostatku što se tiče primjene bilo kakvih multimedijalnih tehnika u obrazovanju. PS.Mislim da motivaciju potiče osoba.

------------------------------------------------------------




Pozdrav Vesni i ostaloj ekipi

Mišljenja sam da motivacija tehnologijom traži promjenu razmišljanja.Predstavlja ponovni početak, pokušaj da se cijeli posao radi još bolje,ali na drugačiji način nego što se radilo do sada.To je kreativan iinovativan proces koji mijenja organizaciju poučavanja.Potiče likreativnost u nastavi korištenje ICT tehnologije?

Pozdrav,Krešimir

P.S Mišljenja molim

------------------------------------------------------------


Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Nedjelja, 19. listopad 2008. 02:23



Pitanje zbog čega se vrlo kvalitetni materijali koji se emitiraju uokviru obrazovnog programa HTV-a ne koristi češće u redovnoj nastavi samsi postavljala još dok sam bila učenica. U osnovnoj školi su ihnastavnici koristili i preporučivali jako malo, a u srednjoj gotovoništa. Ako je tako i u drugim školama, pitala sam se zašto i za koga sete emisije rade i prikazuju?

Mislim da se u ovom slučaju radi o neprilagodljivosti i komoditetunastavnika. Možda im je teško promijeniti već isplanirani sat, možda seboje da će im obrazovne emisije „oduzeti“ previše vremena od nastavnogsata, možda nemaju televizor (video, DVD) u svojoj učionici pa se morajuseliti u drugu ili možda ne znaju rukovati tehnikom. Možda se boje da binjihov predmet ili njih samih ravnatelj, kolege ili roditelji moglismatrati „neozbiljnim“ ili da ne rade dobro svoj posao, možda se boje dabi bilo teže održavati disciplinu u razredu ili jednostavno smatraju datome nema mjesta u redovnoj nastavi već da obrazovne emisije učenicitrebaju gledati kod kuće.

Ima puno možda i sigurno nije sve. To su prepreke koje trebamo savladatida bismo uspješno mogli provoditi e-learning u našim odgojno-obrazovniminstitucijama.

Pozdrav

Dragica

------------------------------------------------------------


Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Nedjelja, 19. listopad 2008. 13:16


Pozdrav Dragici i Kreši (naravno,i svima ostalima:), no njihovi odgovori i poziv na dalju diskusiju su me zaintrigirali.

Naime, Krešo kaže kako "motivacija tehnologijom traži promjenu razmišljanja" te "pokušaj da se posao radi na drugačiji način nego do sada", dok Dragica odlično primjećuje kako se "...vrlo kvalitetni materijali obrazovnog programa HTV-a gotovo uopće ne koriste u nastavi", te ispravno zaključuje da je učitelje/nastavnike/predavače strah da bi bili percipirani kao "neozbiljini", ali i da je u pozadini jednog broja slučajeva upravo strah usljed neznanja upravljanja tom novom tehnologijom.

Stoga samo podsjećam i na to da je (normalna, ljudska) reakcija na promjene sljedeća - promjeNE (odnosno - NE! promjenama), te da se pomaci mogu vidjeti i nakon educiranja nastavnika/ca (u prijateljskoj atmosferi, u malim grupama, sa gotovo individualnom podukom) za učenje rukovanjem tim pomagalima. Kod nas je to odlično funkcioniralo kada je svim predavačima koji su to željelli tijekom 2 weekenda bila organizirana radionica za izradu PowerPoint prezentacija.

I na kraju, komentari koji uporno ističu kako je "sadržaj najvažniji" su apsolutno u pravu, no mislim da ne smiju ostaviti zatvorena vrata mogućnosti da taj sadržaj prenesu svom auditoriju na različite načine, različitim alatima, tehnikama, tehnologijama, a ako su one pri tom djeci/učenicima/studentima bliski i prihvatljivi ... tim bolje (pretpostavljam:)!

Ugodno vam nedjeljno poslijepodne! Gordana

------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Nedjelja, 19. listopad 2008. 15:24


Hello everybody,

Već smo došli do zaključaka da je jedan od razloga nekorištenja određenetehnologije upravo strah od nedovoljnog poznavanje tehnologije. Kadgovorimo o HTV-ovim obrazovnim materijalima mislim da se tu radi i omnogo drugih faktora.

Andrija je spomenuo krutost vremena izvođenja. Mislim da je to jedan odglavnih problema. Da bismo neki materijal koristili u nastavi moramobiti upoznati s vremenom prikazivanja i kompletnim sadržajem. Već ovdjese stvari počinju komplicirati.

Ako u vrijeme prikazivanja nismo u školi, materijal moramo snimiti da biga kasnije prikazali učenicima. Ako smo pak na nastavi osim opremljeneučionice moramo uskladiti svoj raspored i raspored učenika. A gdje su usvemu tome ciljevi sata koje želimo postići? Kako ćemo znati voditiučenike kroz materijal ako ga ni mi sami nismo detaljno analizirali?Kako ćemo znati učenicima skrenuti pozornost na ono što je bitno? Radili se onda o pukom zabavljanju auditorija kako je rekla Gordana u nekojod prijašnjih poruka? Ili sama primjena tehnologije doprinosi boljemrazumijevanju nastavnog sadržaja?

Mislim da se iz ovih razloga i razloga koje su već navele ostale kolege,nastavnici rjeđe odlučuju za gledanje HTV-ovim materijala. Prije ćegledanje prepustiti učenicima za rad kod kuće u smislu zaokruživanjaneke cjeline ili jednostavno za ponavljanje ili za one koji žele saznativiše.

Srdačan pozdrav,

Sanja

------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Nedjelja, 19. listopad 2008. 16:23


Hi,Meni je ovo vrlo intrigantno; tehnologija koja postaje dijelom motivator korisnika kako Suzana navodi je vrlo zanimljiv koncept.Činjenica je da su kako Dubravka kaže sadržaj i tehnologija odvojeni pojmovi,ali čini mi se da je upravo jedna od njihovih poveznica motivacija. Motivacija je višesmjerna; samomotivacija koja nailazi na odgovor(ispruženu ruku) primjerenom tehnologijom oblikovanog sučelja u kojem se nalaze svi potrebni sadržaji, ponekad ima za posljedicu da se motivacija razvija, mijenja i širi kako se dublje ulazi u neko područje.

Lijepi pozdrav, Sanja

------------------------------------------------------------




Pozdrav, nadovezala bih se na posljednje riječi Andrije „Motivacija je ključni element učenja (ali i) poučavanja.“ Motivacija je ključna,kako za učenika tako i za učitelja. Motivacija učitelja u našem okruženju nerijetko iziskuje veliku dozu altruizma jer je jedina sadisfakcija uspješan učenik dok učenik nerijetko ispunjava egoističnu potrebu za osobnim uspjehom kroz uspješno završeni proces učenja.

------------------------------------------------------------




Pozdrav Goranu i Zlatku, i svim kolegama u plavoj grupi

Slažem se s navedenom podjelom i kategorijama označenim u podjeli.Mislim da 6. generacija neće biti "samo" virtualna šetnja Parizom odnosno isključivo napredak tehnologije na višu razinu, već možda i integracija nekoliko razina, njihovo objedinjavanje i prepoznavanje uzajamnosti procesa i pozitivne povratne sprege kao osobito značajnih. A možda to slijedi u nekoj 7.generaciji?

Sanja

------------------------------------------------------------




Krešimire, moj je odgovor potvrdan odnosno mislim da pravilno rabljena IC tehnologija potiče kreativnost sudionika poučavanja.To je poput uspona na planinski vrh s kojeg (jednom kad se

uspneš) puca prekrasan pogled, ali napor uspinjanja mnoge odvraća od toga. Dostupnost tehnologije sama po sebi motivira, budi znatiželju... No u mojem poslu (postoji izreka"na kraju se mrtvi broje" (molim zanemarite opasku ako nalazite da je neprimjerena kontekstu)) i vjerojatno u svim ostalim poslovima bitan je rezultat tj. ishod učenja. Upravo tu vidim prednosti primjene IC tehnologije jer može povećati motivaciju i time ishod učenja. Mislim da je stjecanje znanja ovim putem brže i da je vrsta napora uloženog u stjecanje znanja drugačija i da se znanje slaže poput puzzle za razliku od klasičnih oblika nastave gdje se znanje usvaja procesom "taloženja".Jedina je mana nemogućnost stjecanja vještina, no to ovaj puta nije bila tema...Lijepi pozdrav, Sanja

------------------------------------------------------------




Poštovani,na pitanje:"Koji su razlozi da se ovaj oblik poučavanja (film) na daljinu ne koristi češćeu redovnoj nastavi?"kao učiteljica mogu odgovoriti vrlo jednostavno. Nismo dovoljno educirani o tome. Nadovezala bih se i na komentare kolega. Ako sami nismo motivirani kao učitelji za implementaciju istoga u nastavu ostajemo robovi zadanog plana i programa, a film ostaje još samo jedan u nizu "simpatičnih" ali neiskorištenih medija. Strah!?Svaki medij koji se koristi u nastavi (posebice osnovnoškolskoj) važno je poznavati na visokom nivou kako bi se istim stimuliralo, motiviralo i educiralo učenike.Zašto se pri edukaciji učitelja ili profesora tako malo govori o relevantosti poruke medija, a previše o samom korištenju tehnologije?

Pozdrav, Dubravka.

------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Nedjelja, 19. listopad 2008. 22:37


Dobra večer svima!

Htjela bih započeti s nekim definicijama koje sam preuzela s neta upotrazi za motivacijom. Jedna od njih glasi: ''Motivacija je proces uživom biću koji to živo biće pokreće prema određenom cilju''(Didaktika). A druga: ''Motiviranje učenika za nastavu obuhvaća sve što

izvana ili iznutra potiče na učenje, usmjerava ga, određuje muintenzitet, trajanje i kakvoću'' (Psihologija učenja in pouka). Kaoučitelji vrlo dobro smo upoznati s važnošću motivacije učenika i slažemse s Dubravkom da je bitna osoba koja motivira.

Različiti su utjecaji na motivaciju, a tehnologija zasigurno ima vrlojak utjecaj jer unosi nešto novo u nastavni proces i ako ju dobroiskoristimo pozitivno će utjecati na motivaciju učenika za učenje. No,po mom mišljenju samo korištenje neke tehnologije nije dovoljno da tumotivaciju i održi. Učenici se brzo zasite jednog obrasca pa jepotrebno, kako naglašava Gordana, izmijenjivati tehnologije, metode itehnike rada i to je uspješan recept za dobru motivaciju i pohranjivanjeinformacija u dugotrajno pamćenje.

LP

Sanja

------------------------------------------------------------




Pozdrav "Plavcima",složila bih se s tezom da se odabirom tehnologije utječe i na motivaciju učenika.Potkrijepila bih to vlastitim primjerom.Učenicima 6. razreda ponuđena je dodatna nastava iz engleskog jezika na klasičan način i dodatna nastava kroz on-line edukativni program - već spominjanu igricu "Quest Atlantis". Na prvu ponudu pozitivno je reagiralo 10 učenika, dok je na "moderniju" verziju pozitivno reagiralo 40 učenika. Učenici zahtijevaju da idemo ukorak s vremenom i pratimo razvoj tehnologije, kako bi im ostali bliži i lakše ih motivirali za edukaciju. Tehnologija nam "odradi" pola posla.Dubravka. :)

------------------------------------------------------------


Poslao Emil Banek (embanek.public) na Nedjelja, 19. listopad 2008. 23:52


Pozdrav tutorima i plavoj ekipi

Odbrojavaju se posljednje minute diskusije pa eto i moje mišljenje o

vezi motivacije i tehnologije. Citirat ću kolegu Krešimira da"motivacija tehnologijom traži promjenu razmišljanja" i "mijenjaorganizaciju poučavanja", ali bi pokušao umjesto pojma tehnologije (ICT)uvesti pojam "netradicionalne nastave" i time istaći važnostpredavača/učitelja u procesu motivacije u nastavi.

Iz vlastitog iskustva znam da uporaba tehnologije poboljšava kvalitetunastave, ali pretjeranim korištenjem tehnologije gube se neki ciljevinastave i ona skreće u krivom smjeru, a tu presudnu ulogu imanastavnik/predavač koji će pametno dozirati tehnologiju i kreativnostkroz klasičnu nastavu i tako "ispraviti krivine".

Emil

------------------------------------------------------------


Poslao Emruš Azizović (eazizovi.public) na Nedjelja, 19. listopad 2008. 23:57


Hvala puno kolegijalnost na delu, meni je pomoglo.Pozdrav Emruš

------------------------------------------------------------




Poštovane kolegice, kolege i tutori!

Moram priznati da me se isječak filma «Choosing a Classroom Film» nije posebno dojmio s konteksta vremenske distance, jer problemi i dileme koji su bili prisutni onda bili su prisutni i prije prikazivanja tog filma kao novine (1963. godina), a isti su i danas. Jedine razlike danas u odnosu na ono doba jesu evidentni tehnološki napredak u kojem se samo mogu naslutiti mnogobrojne mogućnosti u procesu edukacije*.

Ono što me se najviše dojmilo je entuzijazam koji ne mogu osporiti. Taj entuzijazam je neosporno prisutan i danas, a dokaz ste svi Vi (i moja malenkost) koji ste se prijavili na ELA i naši ELA tutori.

- edukacijski proces: viši rodni pojam za obrazovanje i odgoj, prema Pastuović (1997, str. 137).

Srdačan pozdrav

Stanislav Topić

------------------------------------------------------------



Naslov: Odgovor: Vrli novi svijet...isti problemi i 6. generacija?

Poštovane kolegice, kolege i tutori!

Ipak, promišljajući o poruci koju daje isječak filma «Choosing a Classroom Film» zaključih da poanta prikazanog nije sam film i ono što je kao novina u ono doba predstavljao u edukacijskom procesu, nego je naglasak više na problemu brizine kojom se današnje tehnologije razvijaju i nama da se brzini tog razvoja prilagodimo, odnosno u kontekstu vremena evidentno je da su problemi ostali identični.

Uz navedene pojmove kao što su poticaj, edukacija i motivacija u današnje doba skriva se i pojam inovacija, nesavršenost dominantnog dizajna e-learninga kao konaćnog proizvoda prema Utterbacku, brzina razvoja tehnologije s tendencijom potpunog usvajanja «e-l» prema Zemsky & Massy (2006).

Činjenica je da iz konkurentskog procesa e-learninga kao inovacije još uvije nije proizašao novi standardizirani format koji je u stanju brzo privući nove korisnike, iako smo na dobrom putu prema 6. generaciji. Fantastična je usporedba Utterbecka s razvojem automobilske industrije, koji dakako još uvijek traje (pitanje goriva za pokretanje automobila u budućnosti, ekološka pitanja, pitanje sigurnosti i mnoga druga pitanja koja dolaze).

Puno je problema ostalo, neki novi su se pojavili, a neki problemi će se tek pojaviti. Tako je i s e-learningom.

Srdačan pozdrav

Stanislav Topić

------------------------------------------------------------




Poštovane kolegice, kolege i tutori!IT tehnologija sama po sebi već predstavlja tržišnu nišu, a procesi edukacije u e-l okruženju, obilato podržani tom sve naprednijom tehnologijom predstavljaju novostvorenu tržišnu nišu

znanja, koja će u odnosu na neka prošla vremena (elitizam u obrazovanju) biti dostupna svima ovisno o osobnim interesima, financijskim mogućnostima pojedinaca i društva. Jedna od posljedica brzine razvoja tehnologije koja prati cjelokupno društvo u svim segmentima njegovog postojanja jesu rizici. Prema Čaldaroviću (1995, str. 42) nove tehnologije proizvode nove rizike, odnosno predmijeva se da rizici dolaze iz budućnosti i da je tempo tehnološkog razvoja identičan s razvojem rizika. Implicite, utjecaju tog tempa razvoja neminovno je podložan proces edukacije podržan e-learningom. Pojavljuje se problem usklađivanja temeljnih nastavnih umijeća i očekivanja i od nastavnika i od studenata/učenika, onako kako ih opisuje Kyriacou (1998), primjerice kod upotrebe izvora i materijala u nastavi (nekad školska ploča i grafoskop, a danas multimedijalna učionica,sutra 6. generacija).

Pitanje je u kojoj mjeri će poremećaji u raznim tržišnim nišama utjecati na edukacijske procese u našoj e-learning budućnosti (nepoznati rizici razvoja novih tehnologija, financijski rizici, rizici usklađenosti temeljnih nastavnih umijeća u e-learning okruženju i drugi rizici).

Srdačan pozdrav

Stanislav Topić

------------------------------------------------------------




Poštovane kolegice, kolege i tutori!Definicija motivacije prema Pastuoviću (1997., str. 118.) je da je «Motivacija psihički proces zadovoljavanja potreba, odnosno motiva pojedinaca. Taj se proces očituje u motiviranom ponašanju čime se postižu ciljevi što služe zadovoljavanju motiva». S obzirom na univerzalnost navedene definicije ista se odnosi i na motivaciju za učenjem odnosno motivaciju za obrazovanjem. Prema Teorijama motivacije dva osnovna pitanja preformulirat ću na naš slučaj, jer smo mi odrasle osobe trenutačno studenti ELA, a istovremeno smo i predavači našim studentima/učenicima. Na temelju kojih smo elemenata donijeli odluku o poduzimanju aktivnosti - uključenja u ELA?Što nas je motiviralo da se uključimo u ELA?Navedena dva pitanja odnose se i na našu djecu, studente i učenike. Ovo je moj komentar na postove Zlatka, Vesne, Gordana, Andrije, Sanje Š. Sanje R., Krešimira, Suzane, Dubravke B., Dubravke D. i Emila.Srdačan pozdravStanislav Topić

------------------------------------------------------------




Ovo je nastavak prethodnog posta i pokušaj da se uz zadane normative da suvisli komentar. Ako sagledamo edukacijski proces (odgoj i obrazovanje) kao oblik ponašanja kojim ćemo naučiti drugačije ponašanje, uspješno postići cilj i zadovoljiti naše potrebe (intrinzički motiv npr. znatiželja, interes, potreba da budemo aktivni i uspješni-zadovoljstvo), odnosno ekstrinzički motiv – stjecanje kompetencija - da nas ne pregazi vrijeme) onda je neminovni rezultat i bez provedenog istraživanja (Dragičin prijedlog, mada ga ne osporavam),zadovoljenje samoostvarenja pomoću učenja uz upotrebu «nove tehnologije». Vjerujem da su motivi isti kao i kod naših studenata/učenika, ali da su nam trenutačno ciljevi i potrebe kojima zadovoljvamo naše životne uloge različiti.Stoga Zlatkovu i Goranovu opasku o rezulatima istraživanja u svezi studenata koji su fleksibilni ako ih se motivira za učenje na odgovoarjući način, neovisno o tehnologiji, ne bih prihvatio prvo polazeći od sebe. Da su me za ELA program na mojoj ustanovi animirali s «Choosing a Classroom Film» pristupom zasigurno ne bih bio dio Blaupunkt grupe. Moj jedini problem je kronični nedostatak vremena, te se stoga javljam sa zakašnjenjem i u kasne sate.Srdačan pozdravStanislav Topić

------------------------------------------------------------


Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Ponedjeljak, 20. listopad 2008. 09:36



samo zelim dati svoj kratki osvrt na razvijenu diskusiju. Iz iskustvamogu reci da je tehnologija jako privlacna ucenicima. Zeljela bihnaglasiti da je privlacna i onim ucenicima koji imaju lose predznanje ine ostvaruju dobre rezultate u skoli. Jedno racunalo za djecu koje imamu knjiznici je upravo jako privuklo i ucenike s losim uspjehom u skoli.Smatram da je to izvrsno jer i ucenici i s losijim uspjehom sadaredovito navrate u knjiznicu. Isto tako smatram da je to jako dobartemelj i podloga da ih se usmjeri i motivira za edukativne sadrzaje i naracunalu, ali i na izvore iz knjiznice. Nekako mi se cini to dobromprilikom gdje se moze djelovati.

Stoga, interes djece za tehnolohiju zasigurno postoji. Slazem se sDubravkom kada naglasava vaznost sadrzaja. Tehnologija nam moze pomoci uprijenosu, ali i dizajnu sadrzaja, sto smatram jako vaznim. Ona moze

dati sadrzaju nove mogucnosti, koje mu ne moze dati medij knjige. Istotako ucenje tehnologijom nam daje nove mogucnosti koje nam ne daje modelklasicne nastave. Mislim da je najbitnije da dobro upoznamo njenjemogucnosti i karakteristike, te da ih iskoristimo u odredjenim trenucimau obrazovnom procesu. Kada to uspijemo i kada je smisleno koristimo,smatram da ce doprinjeti motivaciji ucenika za ucenje.

Ivana

------------------------------------------------------------


Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Ponedjeljak, 20. listopad 2008. 10:12


Lijepi pozdrav Plavcima,

slazem se s podijelom jer nam daje lijepi pregled karakteristikapojedine tehnologije. Tesko mi je predvidjati sto bi moglo biti u 6. generaciji, alipretpostavljam da bi ta generacija imala jos vece mogucnosti u svojimkarakteristikama i komunikaciji.

Iz tablice se moze zamijetiti da svaka generacija na visoj razini josbolje olaksava prijenos znanja tj. materijala za ucenje pa bi tako i 6.generacija mogla imati jos jacu tu karakteristiku i omoguciti jos boljunadopunu klasicne nastave.

Ivana

------------------------------------------------------------


Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Ponedjeljak, 20. listopad 2008. 11:49


Pozdrav plavoj skupini !

Podjela koju Bates navodi na 5 generacija mogla bi se oslikati i kroz određenu piramidu tehnologija u kojoj je su na vrhu piramide tiskani materijali, dok je na dnu E-learning. Svaka nova generacija u sebi sadrži i onu prethodnu, ali prilagođenu ovoj novoj.

Primjerice, mi danas koristimo e-learning i vežemo ga za razvoj interneta. Međutim, interent kao medij komunikacije je tehnološki iskorak u smislu da se ranije generacije obrazovanja mogu prezentirati na suvremeniji način.

Tako mi danas internetom distribuiramo tiskovni materijal, slušamo radio, gledamo filmove, ostvarujemo videokonferencijske veze itd.

Moje skromno mišljenje je da je danas teško napraviti distinkciju između jednosmjerne i dvosmjerne komunikacije ukoliko se koristimo internetom. Kada se s nekom razgovara preko telefona (dvosmjerno komunicira) je slično i kada se izmjenjuju e-mailovi, poruke na forumu, chata...

Gdje je ta granica između jednosmjerne komunikacije i dvosmjerne komunikacije ?

Pozdrav,

Duhović

------------------------------------------------------------


Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Ponedjeljak, 20. listopad 2008. 11:57


Pozdrav još jednom !

Zaboravio sam odgovoriti na pitanje kako mi vidimo slijedeću generaciju obrazovanja na daljinu.

Kažu neke mudre glave da se svaka nova tehnologija prvo isproba u vojne (tajne) svrhe, pa tek onda kad dođe vrijeme postane javna i ulazi u široku primjenu.

Na pitanje tutora odgovaram protupitanjem;Mislite li da već postoji 6. generacija obrazovanja na daljinu, ili da li postoje bar tehnički preduvijeti da se ona ostvari?

Duhović

------------------------------------------------------------




Poštovane kolegice i kolege!

Nije bez osnova primjedba kolege Darka u svezi vojne primjene neke nove tehnologije

koja onda svoje mjesto dobije i u svakodnevnom životu. Ponirski počeci Interneta krenuli su od Advanced Research Projects Agency Network (tzv. ARPA) koja je povezivala nekoliko računala u četiri sveučilišta u državama Kalifornija i Utah. ARPA je izgrađena s ciljem da to bude mreža koja će još uvijek uspješno raditi i u slučaju da dio mreže bude oštećen. U izgradnji je aktivno sudjelovala vojska proučavajući načine održavanja komunikacija u doba hladnog rata. Nije bez osnova i pretpostavka o rizicima koje donose nove tehnologije. Pretpostavljam da već postoji tehnologija 6. generacije, ali je tek u testnoj fazi u skladu s prije navedenim.

Sdačan pozdrav

Stanislav Topić

------------------------------------------------------------


Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Ponedjeljak, 20. listopad 2008. 15:41



Ne slažem se s podjelom obrazovanja na daljinu prema Batesu na 5 generacija zbog uvrštavanja videokonferencija već u treću generaciju, pogotovo zbog dvosmjerne komunikacije.

Bez računala i masovnije uporabe Interneta, koje se spomilju u četvrtoj generaciji, videokonferencije nemaju mogućnost primjene.

Mišljenja sam, da tek u ovoj, petoj generaciji, videokonferenciji počimaju dobivati potpuni smisao i primjenu.

Što se tiče 6. generacije, bez obzira na vrhunsku tehnologiju koja iskoči, (virtualni svijet, simulacvije ...), mislim da smo potpuno nespremni za širu uporabu.

Nismo dovoljno educirani pripremiti djecu ni za korištenje tehnologije 5.-te generacije, a pogotovo nešto više. Često mi se čini da generacije koje obrazujemo, neće biti dovoljno dobro pripremljene za ono što će se od njih očekivati.

Ima li još istomišljenika?

Vesna

------------------------------------------------------------


Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Ponedjeljak, 20. listopad 2008. 16:52


Lijep pozdrav,

Ljudi su ti koji nešto prihvaćaju i pokreću, ne tehnologija.

Smatram da se filmom željelo prikazati da, bez obzira na vrstu tehnike koja se koristi u određenom vremenskom periodu, njena primjena nije presudna u edukaciji. Daleko je važnija osoba - mozak, koji stoji iza projektora, iza leće, iza određenog nastavnog sadržaja, nego sama tehnika.

Tehnika treba biti u službi osobe, olakšati joj edukaciju, nikako suprotno.

To je problem za svako vrijeme, zar ne?

Vesna

------------------------------------------------------------


Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Ponedjeljak, 20. listopad 2008. 21:54


Film „color="navy">Choosing a Classroom“ je dokaz da svaki povijesni trenutak u svim oblastima ljudskog stvaralaštva i rada, pa tako i u sferi edukacije ima određeni broj perjanica koje nastoje osim standardnih i uvriježenih metoda i principa, napraviti iskorake s tendencijom poboljšavanja sustava i uvođenja najnovijih tehnologija u svoj djelokrug rada. S današnje točke gledišta film nam djeluje naivno jer se dogodio veliki vremenski iskorak. Možda će i sadašnja razina primjene i implementacije e-learninga u obrazovne sustave za desetak godina nekim novim polaznicima ELA-e ili neke druge akademije činiti jednako naivnom. Zašto već za deset godina? Pa zbog toga što se vrijeme danas u odnosu na razvoj i primjenu ICT tehnologijama ponaša eksponencijalno. Međutim činjenica je da se mi danas bavimo vrlo sličnim poslom kao i naše kolege iz 1963. godine, samo što koristimo drugačije tehnološke i elektroničke alate. Lijep pozdrav

------------------------------------------------------------

Poruka br. 562Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Ponedjeljak, 20. listopad 2008. 22:14

Naslov: Zaokružetak

Hi svima,

Počeli smo našu prvu diskusiju s uvodnim pitanjem o e-learning situacijiu vašim organizacijama - kolegiji, projekti, piloti, ... i to nastojalipovezati s tumačenjima iz literature.

Dobili smo naravno lepezu opisa institutcija i e-okruženja.

Kad smo krenuli u drugom tjednu diskutirati o primjeni različitihtehnologija u obrazovnom procesu kao da se uz tehnologije sve češćespominjala i motiviranost.

Film „Choosing a Classroom“, iz neke pradavne 1963. godine kao da jesamo podvukao sličnosti u edukativnom procesu sa današnjim danima iproblemima, a ostalo je tek da se danas koristimo drugim tehnologijama uedukaciji.

Pustili smo na trenutak slobodu mašti da zamislimo 6. generacijutehnologija u e-obrazovanju. Da li trebalo spomenuti direktnopovezivanje mozga s računalom? Ili to pripada nekoj tek dolazećoj genraciji?

Na kraju su se koplja lomila ponovo oko tehnologije i motivacije, ovajput u pozitivnoj sprezi. Nove tehnologije kao izvor motivacije za mlade,naravno duhom...

Nadam se da dijelite naše mišljenje da smo dobro otvorili diskusije uovom semestru, sagledali probleme iz raznih uglova, što je važno i nesložili se oko svih izrečenih misli.

Nadamo se novim uspješnim diskusijama,

Vaši,

Zlatko i Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Ponedjeljak, 20. listopad 2008. 22:35


Ako ozbiljnije i samokritično razmišljamo o motivaciji tehnologijom i samom uvođenju ICT-a u osnovne škole, morali bi smo se vratiti color="navy">desetak godina unazad. Oni koji se barem toliko dugo druže s djecom u OŠ, sigurno će se prisjetiti da su u to vrijeme color="navy">učenici bili ti koji su color="navy">„glavni“ krivci što su se ICT tehnologije počele uvoditi u nastavne procese.

Naime tadašnja struktura nastavnika informatike (jer se najčešće radilo o bivšim učiteljima Tehničke kulture a ne o školovanim informatičarima) je u pogledu primjene ICT tehnologija u većini slučajeva bila inferiorna u odnosu na učenike (čast rijetkim izuzecima). Posebno je bila katastrofalna motiviranost ostalih nastavnika. Dakle u tom periodu (do 4-5 godina unazad) nastavnici su motivaciju za primjenu ICT-a stjecali od učenika kako bi im postali barem ravnopravni. Međutim posljednjih par godina se slika znakovito mijenja i konačno učitelji počinju nadrastati učenike. Sada se događa color="navy">drugi paradoks. Učitelji su sve više motivirani za uvođenje tehnologija, a učenici motivaciju pronalaze za one sadržaje koji direktno ne tangiraju nastavu. LP

------------------------------------------------------------




Dobra večer svima,

Ne mogu tvrditi da motivacija učenika i studenata ovisi direktno otehnologiji. Sadržaj je veoma bitan jer se nitko neće upuštati u učenjeonoga što ga ne zanima i nije mu potrebno samo zbog tehnologije kojaomogućuje korištenje kvalitetnih edukativnih materijala, ali tehnologijamože pomoći u poticanju interesa i lakšem razumijevanju sadržaja.

Kao mentorica u ECDL projektu primijetila sam da svi polaznici više voleučiti koristeći multimedijalne sadržaje nego učiti pomoću priručnikaiako je sadržaj isti. Ali ti polaznici su motivirani sadržajem; želenaučiti osnove rada na računalu koje su im potrebne u svakodnevnom radute uspješno položiti ispite. Tehnologija u svakom slučaju pomaže usavladavanju prepreka.

Isto tako sam uočila u svojoj školi da se uporabom tehnologijemotivacija jako povećala u nastavi onih predmeta (npr. Matematika) kojisu je najmanje koristili do tada..

Usprkos tome, ne mislim da je motivacija za učenje danas puno veća negoprije 45 godina nego da moramo danas tu motivaciji održavati nadrugačiji način jer današnji učenici i studenti rastu s tehnologijom itraže od nas da se prilagodimo i da im omogućimo korištenje te tehnologije.

Lijep pozdrav

Dragica

------------------------------------------------------------


Poslao Adrian Josip Drempetić (addrempe.public) na Ponedjeljak, 20. listopad 2008. 23:16


Dra!ga Gordana, zZahvaljujem puno :) mogu pronaći za sebe mnogo zanimljivih članaka! Super

------------------------------------------------------------


Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Utorak, 21. listopad 2008. 13:50


Zahvaljujem!Suzana

------------------------------------------------------------


Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Utorak, 21. listopad 2008. 14:59


Upravo slušam vijesti na radiju u kojima se spominju liječnici u bolnicama. Predstavnik sindikata kaže ,citiram: Postoje aparati, ali nema ljudi koji su osposobljeni raditi na njima. Dakle, liste čekanja se mogu smanjiti ako se jave privatnici koji znaju baratati aparatima. Mislim da ovaj citat puno toga objašnjava, naša motivacija je upravo u tome što smo mi ti 'privatnici' koji želimo znati.... PS. Ovo je stvarno bila digresija, ali mislim da ima veze s našim e-learningom.... Pozdrav cijeloj plavoj grupi, Dubravka Despot

------------------------------------------------------------



Naslov: Odgovor: Zaokružetak

Lijep pozdrav mentorima i svim plavcima! Čitajući i uključujući se u ove diskusije dobila sam uvid, neke nove spoznaje i nove poglede na primjenu tehnologija u različitim školama i u različitim područjima. Kao i svakoj stvari i problemu doista se i temama vezanim uz e-learning

može pristupiti iz raznih gledišta, pa jest da su naša mišljenja ponekad različita, kako primjećuju naši mentori, ali ih uvjetuju i različita iskustva iz različitih radnih sredina u kojima se nalazimo. I slažem se da je važnije saslušati druga mišljenja i teorije, te ih barem pokušati razumjeti, nego da se svi moramo složiti oko jedne misli, stava ili tvrdnje. Prve diskusije su doista bile poticajne..Do druge teme.. Suzana

------------------------------------------------------------



Naslov: Odgovor: Zaokružetak

Poštovane kolege i tutori. Na osnovu informacija i iskustava koje sam stekao na mnogobrojnim seminarima i predavanjima u posljednjih 5 godina, kada sam imao zadovoljstvo slušati predavanja i diskusije najeminentnijih predavača iz oblasti obrazovanja (uključujući i ELA-u), stekao sam i neke osobne dojmove koji su primjereni našem zajedničkom projektu. Evo nekih mojih razmišljanja primjerenih temi color="navy">Zaokružetak. Uz dužno poštovanje i ispriku izvorima informacija, ne sjećam se točno ni svih seminara niti svih predavača pa ih ne mogu citirati, ali ovo je moj osobni osvrt, koji i nije ničiji citat. (Ispričavam se ako broj riječi u odgovoru bude izvan standarda – ovo je color="navy">Zaokružetak). U posljednjih desetak godina u svijetu su se dogodile velike promjene. Međutim, iako učenici – studenti, očekuju da se i color="navy">obrazovni sustavi prilagode tim promjenama, to im na žalost još nismo priuštili. Danas je u svim analizama color="navy">2000. godina jako zgodna kao markantna točka. Ako promatramo color="navy">znanje kao temelj globalnog društva, onda je evidentno da su stoljećima dominantnu ulogu u stjecanju znanja imale color="navy">metode poučavanja, koje su u samim počecima bile jedine ali su se vremenom počele ponašati čisto matematički po funkciji: <img border="0" alt="a" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/multistatic/32/1.jpg"> Istovremeno je color="navy">nadogradnja znanja (u početku sramežljivo) ali u istom vremenskom okruženju preuzimala opadajući trend poučavanja i prerasla u matematički prepoznatljivu funkciju:<img border="0" alt="s" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/multistatic/33/2.jpg">Parametar „color="navy">k“ u obje funkcije ima približno istu vrijednost. Upravo se negdje oko 2000. – te godine dogodilo da je:<img border="0" alt="d" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/multistatic/35/4.jpg"> Jasno je da je color="navy">nadogradnja znanja do danas (2008.) znakovito nadmašila color="navy">metode stjecanje znanja poučavanjem. Cijelo to vrijeme, sveukupna količina društvenog znanja je rasla eksponencijalno, većina analiza prihvaća funkciju: <img border="0" alt="f" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/multistatic/34/3.jpg">

Od color="navy">„famozne“ 2000. godine color="navy">baza eksponencijalne funkcije se promijenili i sad nije color="navy">e neko je color="navy">10. To od prilike znači da će se količina informacija dostupnih na Internetucolor="navy"> za 4 do 5 godina, svaki tjedan povećavati tri do četiri puta. Prilično nezamislivo, ali analitički vrlo izvjesno i realno. Za samo 4-5 godinacolor="navy"> neki danas standardni poslovi će nestati, a pojavit će se color="navy">neki novi, vrlo traženi poslovi za koje danas niti ne znamo. Vrlo je blizu color="navy">Treća generacija optičkih vlakana koja će istodobno prenositi color="navy">100 milijuna telefonskih poziva u sekundi. Zaokruženi procesi edukacije traju 8, 4, 4(6) … godina. Neizbježan zaključak je color="navy">da mi trenutno neke naše učenike – studente educiramo za poslove koji će u trenutku njihovog apsolviranja nestati. Lijep pozdravp.s. pesimizam nije znak da se svi skupa ne nastavimo truditi.

------------------------------------------------------------




Ozbiljna znanstvena istraživanja naslućuju ( i tvrde ) da će: Do 2015. godine biti proizvedeno color="navy">super računalo „jače“ od ljudskog mozga Do 2025. godine cijena će mu pasti na color="navy">1.000,00 € Do 2045. godine biti će color="navy">„jači“ od svih ljudskih mozgova zajedno. LP p.s. moja upitna realnost je 2025. Međutim, nemojte biti skeptični vjerujte u prognoze. Naime kao što je na Internetu 1998. bilo 2.000.000 korisnika a 2008. , 1.800.000.000, ili mobiteli - 1998. je bilo 200.000.000 korisnika a danas nas ima 2.000.000.000., sigurno je da će nam i ovakva color="navy">"naučno fantastična prognoza" postati realnost.

------------------------------------------------------------




Poštovani kolega Esade!Tvrdnja da ozbiljna znanstvena istraživanja naslućuju (i tvrde) proizvodnju super računala "jačeg od ljudskog mozga" je apsurdna. Tu tvrdnju koju ste Vi iznjeli može naslućivati (i tvrditi) jedino znanstvena fantastika. Ozbiljna znanstvena istraživanja se bave egzaktnim pitanjima pa tako i pitanjima funkcioniranja ljudskog mozga. Zapitajmo se, da li ikada može biti proizvedeno nešto tako savršeno kao što je ljudski mozak, čije funkcioniranje nažalost još uvijek dovoljno ne poznajemo.

Neosporna je činjenica da će biti proizvedena tzv. super računala, približno slična ljudskom mozgu, a koja će zasigurno biti superiorna u odnosu na čovjeka kao pojedinca. Moguće su to riješenja koja spadaju u 6. generaciju! Pitam Vas tko će "udahnuti život" tom super računalu? Pa naravno, čovjek sa svojim mozgom, ili da preformuliram pitanje: Što je nastalo prije: Kokoš ili jaje?srdačan pozdravStanislav Topić

------------------------------------------------------------




Poštovani kolega Stanislave, Ako je itko ozbiljan onda je to uvaženi color="navy">dr. Pero Lučin Naime kao što sam u članku naveo to su iskustva koja sam stekao na seminarima. Ovu informaciju nam je u svojim predavanjima predočio dr. Pero Lučin.I drugo, Ovdje akcent treba staviti na riječ color="navy">„jači“ a ne color="navy">„pametniji“. Prilog: dio prezentacije sa seminara u Opatiji. <img alt="h" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/multistatic/37/3a.jpg">LP

------------------------------------------------------------




Poštovani kolega. Vi naravno imate pravo u svakoj diskusiji iznositi svoja mišljenja i stavove, ali nemate pravo bez ikakvih dokaza pobijati tuđe stavove, posebno kada niste sigurni da su onicolor="navy"> točni ili netočni, a kao što ste to učinili u svojoj diskusiji citiram:color="navy">"Tvrdnja da ozbiljna znanstvena istraživanja naslućuju (i tvrde) proizvodnju super računala "jačeg od ljudskog mozga" je apsurdna. Tu tvrdnju koju ste Vi iznjeli može naslućivati (i tvrditi) jedino znanstvena fantastika. " <img alt="h" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/multistatic/37/3a.jpg">

------------------------------------------------------------


Poslao Emil Banek (embanek.public) na Srijeda, 22. listopad 2008. 09:49


Pozdrav i zahvala Gordani!

Emil

------------------------------------------------------------


Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Srijeda, 22. listopad 2008. 22:11


Pozdrav plavcima gdje god bili !

Prvo isprika zbog ne sudjelovanja u diskusiji ovih dana, a razlog je službeni put.

Slažem se s podjelom, pet generacija obrazovanja na daljinu prema Batesu daje vrlo dobru sliku primjene tehnologije i značaja medija u sustavu obrazovanja s obzirom na komunikaciju.

“Šesta generacija” zasigurno će imati veće mogućnosti, “bolju komunikaciju, interakciju” i nadam se otkloniti nedostatke “pete generacije”. Kvalitetnom komunikacijom proširujemo načine prezentiranja obrazovnih sadržaja, a kao što znamo ona djeluje i na “motivaciju” o kojoj se puno govorilo.

Lijep pozdrav,

Marijan

------------------------------------------------------------


Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Četvrtak, 23. listopad 2008. 14:34


Pozdrav plavcima!

Slažem se s tezom autora, kolegica i kolega u dosadašnjim diskusijama, da u primjeni tehnologija treba biti „umjereno inovativan“, da su tehnologije dobar alat, a da je u prvom planu obrazovni proces i pedagoški ciljevi vezani uz određeno tematsko područje

kojim upravlja čovjek.

Zasigurno da motivacija utječe na primjenu suvremenih tehnologija u obrazovanju, ali i tehnologije s druge strane utječu na motivaciju nastavnika i učenika. Iz osobnog iskustva mogu reći da mi je kao učeniku bilo interesantnije gledati filmove i primjenu drugih tehnologija u nastavi, nego slušati suhoparna predavanja. Danas kada sam u ulozi zapovjednika/poučavatelja kad god je to moguće koristim suvremenu tehnologiju, ako ne u provedbi nastave onda svakako u njenoj pripremi.

Ni jedna ljudska aktivnost ne niče sama iz sebe. Svaka aktivnost nastaje zbog neke unutarnje pobude ili vanjskog poticaja. Motivacijom nazivamo proces pokretanja, usmjeravanja, određivanja jačine i trajanja naše aktivnosti za postizanje nekog cilja. (Bujas, 1964.).

Kako podizati vlastitu motivaciju? Postavljanjem ciljeva, učiniti svoj posao izazovnim i raznolikim, razvijati područje stručnosti te nagrađivanjem. Lee Lacocca je postavio sebi cilj da postane presjednik Forda s 35 godina i petnaest godina ga je taj cilj motivirao i usmjeravao mu ponašanje.

Lijep pozdrav,

Marijan

------------------------------------------------------------

Poruka br. 616Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Petak, 24. listopad 2008. 13:25

Naslov: O razlozima i stavovima

Pozdrav svima,

super nam ide, evo nas vec u novom tjednu i zapocinjemo novu diskusiju.Nasa nova tema pozabaviti ce se stavovi o e-learningu kojevladaju oko nas.

I dok polako privodite kraju citanje Zemskyja i Masse i zapazate ukupno10 vaznih stvari za ovaj dio rasprave (sest Batesovih i cetiri Z&M :-)pozivamo vas da tom svjetlu revidirate stavove o e-learningu navasoj instituciji ili radnom mjestu.

Usporedite opcenite pretpostavke na vasoj ustanovi i svoje osobne,poklapaju li se one? Mogu li se neke osporiti i na temelju kojih argumenata?

Dok razmisljamo o tome, pokusajte ovu raspravu iskorititi i za pripremuprvog zadatka. U tom smislu, tijekom ovog tjedna bilo bi dobro donijetiodluku o odabiru izmedju dva koncepta prvog zadatka. Imate li bilo

kakvih pitanja vezanih uz sam zadatak ili uz materijale iz ovog tjedna,rado cemo vam pomoci.

Veselimo se novim diskusijama,Zlatko i Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 617Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Petak, 24. listopad 2008. 13:33

Naslov: Druga i treća diskusija

Hi svima,

tehničkom pogreškom došlo je do razlike u prikazu diskusija na forumupolaznicima i tutorima.

Na našem prikazu je bila preskočena druga diskusija (Stavovi oe-learningu), tako da smo greškom (mojom) diskusuju počeli u okviruforuma predviđenu za treću diskusiju (Analiza 1. kolegija po teorijamaučenja).

Da stvari i dalje budu zanimljive, pri unosu druge diskusije u našprikaz izbrisane su već poslane Vaše poruke. Na našem prikazu, možda sujoš prisutne na Vašem.

Ispričavamo se.

Molim da već poslane poruke ponovite te da se uključite u drugu diskusiju.


Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Petak, 24. listopad 2008. 22:14

Naslov: Odgovor: O razlozima i stavovima

Novi pozdrav za tutore i plavu grupu,Opisala sam kako na nasem fakultetu primenjujemo e-learning –nesistematski, samo na delu kurseva nastavnici i studenati koriste

Moodle platformu (sto je prema Zemsky i Massy (2006) 2. ciklususvajanja e-learninga), pa se na S-krivulji inovacije za ovaj ciklusrealno nalazimo u pocetnom delu, gde su inovatori. Postoji i veci brojkurseva na kojima se ICT koristi u osavremenjenoj face-to-face nastavi- ovaj 1. ciklus usvajanja e-learninga na S-krivulji inovacije i nanasoj ustanovi prolazi fazu rane vecine, kako to opisuju Zemsky i Massy(2006).Ali, nas nekolicina, koji smo zagovornici koriscenja LMS platformi zanastavu i ucenje u kombinaciji sa osavremenjenom face-to-face nastavom,i koji smo ti inovatori, zeleli bismo da te svoje stavove nametnemo barranoj vecini na nasoj ustanovi. Kako cemo uspeti u tome? Koristicemoneke od 6 razloga koje je Bates (2000) prepoznao kao najcesce: 1. najveci broj nasih studenata poseduje vestine koriscenja ICT; 2. Kako imamo i vanrednih studenata koji studiraju iz radnog odnosa ikoji cesto nisu iz Cacka, postavljanjem nastavnih materijala na Moodle,uz koriscenje diskusija, kvizova, foruma i e-maila, povecali bismoefikasnost i smanjili troskove njihovog studiranja; 3. Anketiranjem studenata kojima smo vec organizovali nastavu prekoMoodle sistema, pokazali bismo da li smo unapredili procese poucavanja iucenja.Kako smo u pocetnoj fazi 2-og ciklusa usvajanja e-learninga, 4-tiBates-ov razlog o povecanju isplativosti, kao i 5-ti o pokretanju novihsaradnji uvodjenjem e-learninga, ne mozemo u ovom periodu uzeti kaoargumente. Da li su ovo dovoljno jaki razlozi za menadzment fakulteta da podrziuvodjenje e-learninga kao dominantnog dizajna ? Ko su tehnoloski liderina univerzitetskim ustanovama?A o stavovima o e-learningu u iducoj diskusiji! Radojka Krneta

------------------------------------------------------------


Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Subota, 25. listopad 2008. 19:24


Pozdrav svima, ...Vjerujem da se mogu svrstati u ranu većinu, (gledajući naravno svoju ustanovu) uz kolege koji su već završili ELU za koje mogu reći da spadaju u inovatore ( Faze prihvačanja tehnologije „Zemsky i Massy”), još nekoliko kolega spada u ranu večinu - sveukupno 10 profesora (ili 18%), uglavnom profesori informatike i računalstva, direktno ili indirektno vezani uz predmete koji se izvode u računalnoj učionici uz podršku ICT-a. Naši razlozi bi se našli u potpunosti ili barem djelom u svakoj fazi (svih 6) prihvačanja e-learningapo Batesu. No gdje su profesori općeobrazovnih predmeta ili struke koji se ne izvode u informatičkim učionicama?. Koji su njihovi stavovi?..Dakle po Zemsky i Massy navest ću slijedeće: 1. Stav: Ako stvorimo proizvod, korisnici će sami doći 

Proizvod je stvoren (počinjem sa tom tezom)..Dakle, tko su korisnici ako se radi o obrazovnog ustanovi srednjoškolskog nivoa?..Tko mora prvi pristupiti da bi u takvom sustavu obrazovanja e-learning (e-nastava) uopće bila ponuđena učenicima (kao krajnjim korisnicima). Pretpostavljam da treba prvo uključiti- motivirati nastavnika, koji postaje prvo korisnik pa mentor/tutor. 2. Stav: Klinci će se snaći u e-nastavi kao riba u vodi. Učenici dobro prihvačaju novi proizvod kao i sve novo, dapače očekuju nove načine poučavanja i usvajanja znanja. Problem se javlja kod korisnika, nastavnika iz obrazovnog sustava - ako postoji entuzijazam a prije svega ako mu je stalo do dobrobiti njegovih učenika odgovor će biti pozitivan, u protivnom će ga trebati motivirati na neki drugi način, iako je upitno da li motivacija isključivo iz koristi ima zadovoljavajućeg potencijala, iako ni faktor nagrade nebi smio biti upitan ili isključen. 3. Stav: E-learning će nametnuti promjenu u načinu poučavanja. Možda je zapravo to ujedno i odgovor zašto postoji i veliki postotak onih koji spadaju u tradicionaliste. Da li godine poučavanja na klasičan način utječu na teže prihvačanje ili potpuno neprihvačanje novih načina poučavanja koje e-learning nosi ili je ipak samo stvar osobne motivacije/nemotivacije? Druga je grupa nastavnika koji drže do svoje nastave i osobne reputacije, ali ili nisu imali dovoljno znanja o ICT tehnologijama ili samomotivacije da bi ranije krenuli, ali potaknuti okolinom i novonastalim uvjetima (ECDL, potrebna oprema,...) prihvatili su novonastalu situaciju i spremni su usvajati i primjenjivati nove metode poučavanja (kasna večina). Mogla bi se složiti da dva razloga i po Batesu vjerojatno imaju utjecaja na njih(3. kako bi se unaprijedilo poučavanje i 6. zato što je uvođenje e-learninga postaje tehnološki imperativ). 4. Stav: E-learning će doprinijeti razvoju međunarodnih mreža Postoje nastojanja inovatora (mentora/tutora), rane večine uz podršku tehnoloških lidera (institucije), da se nastavi i pokrene novi projekt između više škola, iz nekoliko predmeta (više o tome u prvom zadatku). Evo otvorila sam i sama sebi još neka pitanja na koja trebam potražiti odgovor, a pokušala sam odgovoriti na ono što sam mogla.Lijep pozdrav! Suzana

------------------------------------------------------------


Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Subota, 25. listopad 2008. 22:14


Pozdrav plavoj grupu i tutorima. Specifičnost obrazovnih procesa u OŠ, kurikularni zahtjevi, senzibilnost i osjetljivost populacije, odgojne obvezujuće komponente obrazovanja, dob učenika i niz nespomenutih faktora u pogledu implementacije e-learninga u OŠ, pred nas stavlja određene neprobojne okvire i ograničenja. Zahvaljujući opremljenosti školskih učioničkih prostora, i edukaciji djelatnika (80% djelatnika je položilo svi 7 ECDL modula), usuđujem se konstatirati da u mojoj ustanovi možemo prepoznati i color="navy">Inovatore i Tehnološke lidere i pripadnike Rane većine.

Nastava je oplemenjena e-sadržajima, bilo da se radi o kreacijama učitelja bilo da se koriste mrežni e-materijali. Dakle po color="navy">Batesu poučavanje se u mojoj ustanovi unaprjeđuje i poštuje se činjenica da je uvođenje e-learninga imperativ. Međutim f2f nastava ma koliko bila oplemenjena je dominantna i obvezujuća. Postoje jedna color="navy">„mala“ vrata na koja bi se e-learning mogao u punom smislu implementirati i u OŠ. Po meni bi se gotovo kompletna color="navy">dodatna nastava u mojoj ustanovi mogla prilagoditi tako da se organizira on-line. Postoji više razloga koji to potkrjepljuju. color="navy">Dodatna nastava se pruža učenicima koji žele naučiti više i koji se pripremaju za natjecanja i u pravilu se aktivno koriste ICT tehnologijama (ako i ne , u knjižnici imaju stalno dostupna umrežena računala). Veliki broj nastavnika u mojoj ustanovi također zadovoljava potrebne pretpostavke za ovakav pristup. Samu dopunsku nastavu je dosta teško uklopiti u redoviti raspored škole. Interes učenika po nekim provedenim anketama za ovakav oblik dopunske nastave bi bio puno veći. Minimalni broj f2f sati dodatne nastave bi se održao neposredno prije natjecanja. Svi djelatnici i učenici su u HUSO Carnetovoj bazi pa bi predmetni nastavnici imali tehnološke preduvjete da na svojim stranicama i forumima definiraju prava pristupa ciljanim učenicima. Dakle imali bi mogućnost u okviru postojeće tehnologije učenicima zadavati problemske zadatke i testove, primati i pregledavati rezultate i odgovarati na upite učenika i uopće komunicirati s polaznicima svoje grupacije. O ovoj temi imam namjeru i pisati u svom prvom zadatku. Lijep pozdrav

------------------------------------------------------------

Poruka br. 636Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Nedjelja, 26. listopad 2008. 12:37

Naslov: perspektiva

Poštovane kolege i tutori. Na osnovu informacija i iskustava koje sam stekao na mnogobrojnim seminarima i predavanjima u posljednjih 5 godina, kada sam imao zadovoljstvo slušati predavanja i diskusije najeminentnijih predavača iz oblasti obrazovanja (uključujući i ELA-u), stekao sam i neke osobne dojmove koji su primjereni našem zajedničkom projektu.Evo nekih mojih razmišljanja Uz dužno poštovanje i ispriku izvorima informacija, ne sjećam se točno ni svih seminara niti svih predavača pa ih ne mogu citirati, ali ovo je moj osobni osvrt, koji i nije ničiji citat.U posljednjih desetak godina u svijetu su se dogodile velike promjene. Međutim, iako color="navy">učenici – studenti, očekuju da se i obrazovni sustavi prilagode tim promjenama, to im na žalost još nismo priuštili. Danas je u svim analizama 2000. godina jako zgodna kao markantna točka. Ako promatramo znanje kao temelj globalnog društva, onda je evidentno da su stoljećima dominantnu ulogu u stjecanju znanja imale metode color="navy">poučavanja, koje su u samim počecima bile jedine ali su se vremenom počele ponašati čisto matematički po funkciji:<img alt="a" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/multistatic/32/1.jpg">

Istovremeno je color="navy">nadogradnja - izgradnja znanja (u početku sramežljivo) ali u istom vremenskom okruženju preuzimala opadajući trend poučavanja i prerasla u matematički prepoznatljivu funkciju: <img alt="s" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/multistatic/33/2.jpg">Parametar „color="navy">k“ u obje funkcije ima približno istu vrijednost. Upravo se negdje oko 2000. – te godine dogodilo da je: <img alt="d" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/multistatic/35/4.jpg">Jasno je da jecolor="navy"> izgradnja znanja do danas (2008.) znakovito nadmašila metode color="navy">stjecanje znanja poučavanjem.Cijelo to vrijeme, sveukupna količina color="navy">društvenog znanja je rasla color="navy">eksponencijalno, većina analiza prihvaća funkciju:<img alt="f" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/multistatic/34/3.jpg">Od color="navy">„famozne“ 2000. godine baza eksponencijalne funkcije se promijenila i sad nije color="navy">e nego je color="navy">10. To od prilike znači da će se količina informacija dostupnih na Internetu za 4 do 5 godina, color="navy">svaki tjedan povećavati tri do četiri puta. Prilično nezamislivo, ali analitički vrlo izvjesno i realno. Za samo 4-5 godina neki danas color="navy">standardni poslovi će nestati, a pojavit će se neki novi, color="navy">vrlo traženi poslovi za koje danas niti ne znamo. Vrlo je blizu color="navy">Treća generacija optičkih vlakana koja će istodobno prenositi color="navy">100 milijuna telefonskih poziva u sekundi. Zaokruženi procesi edukacije traju 8, 4, 4(6) … godina. Neizbježan zaključak je da mi trenutno neke naše učenike – studente educiramo za poslove koji će u trenutku njihovog apsolviranja nestati. Lijep pozdrav p.s. pesimizam nije znak da se svi skupa ne nastavimo truditi.

------------------------------------------------------------


Poslao Goran Karlović (gkarlovi.public) na Nedjelja, 26. listopad 2008. 13:01


Hvala Gordana. Ima zanimljivih stvari.Pozdrav Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Nedjelja, 26. listopad 2008. 13:44


Pozdrav plavcima,

Šest najčešćih razloga koje nastavno osoblje koristi kao opravdanje za uvođenje e-learninga po Batesu su razlozi što se i u Hrvatskom vojnom obrazovnom sustavu e-learningu daje velika pozornost. Držim da bi navedeni razlozi “nastavnog osoblja” trebali biti i razlozi svih ostalih čimbenika uključenih u obrazovni sustav (državne i lokalne razine, menadžmenta obrazovnih institucija, učenika, roditelja i dr.), a da bi svakako najvažniji razlog trebao biti unaprjeđenje poučavanja.

U Časničkoj školi prema S-krivulji inovacije nalazimo se između inovatora i tehnoloških lidera, a da upitnih stavova navedenih i pojašnjenih u 6. poglavlju članka Zemsky&Massy, kao i najčešćih prepreka o kojima govore Jasenka Gojšić i mr.sc. Predrag Pale, u Hrvatskom vojnom obrazovnom sustavu nebi trebalo biti iz sljedećih razloga:- postoji strategija, definirani su ciljevi, nositelji i rokovi. U tijeku je operacionalizacija,- ljudski potencijali postoje, educiranosti i motivacije ne nedostaje,- infrastruktura (računala, multimediji, simulatori, spojni putevi i dr.) dobrim dijelom pokrivena, - cjeloživotno učenje je u primjeni,- pratimo iskustva drugih o primjeni e-learninga,- e-learnig je u početnoj fazi, a novca za softver i još malo motivacije vjerujem da će biti dovoljno.

Imamo li vremena ?

Lijep pozdrav,

Marijan

------------------------------------------------------------




Lijep pozdrav tutorima i cijelog grupi,

Svoju školu bih prema Z&M svrstala u 1. fazu ciklusa usvajanjae-learninga. Mnogi nastavnici često osvježavaju svoju nastavu koristećiICT tehnologiju. Usprkos tome, imam dojam da većina zbogneinformiranosti misli da je prikazivanje i komentiranje Power Pointprezentacija i drugih multimedijalnih sadržaja te pretraživanjeInterneta u potrazi za informacijama krajnji domet uporabe tehnologije unastavi.

Nastavnici koji su se susreli s e-learningom kao polaznici ECDL programauglavnom smatraju da je takav način edukacije organiziran zbog uštede

vremena i novaca i da bi bilo bolje da je kompletna nastavaorganizirana f2f.

Prije svega, potrebno je nastavnike educirati o e-learningu,generacijama obrazovanja na daljinu (Bates 1995.), demonstrirati njegove mogućnosti jer se nastavnici neće odlučiti na primjenu e-learninga unastavi ako ne znaju kako to učiniti.

Najčešći razlog koje nastavno osoblje koristi za uvođenje e-learninga (Bates 2000.) je kako bi se unaprijedilo poučavanje. Nešto rjeđi razlozisu pokretanje novih suradnji i zato što je uvođenje e-learningatehnološki imperativ. Razlog uvođenja e-learninga kako bi učenikepoučili vještini korištenja ICT tehnologije nije prisutan u mojoj školi(osim kod kolege informatičara i mene) jer moje kolegice i kolegesmatraju da to trebaju učiti isključivo u okviru nastavnog predmetaInformatika, a u okviru ostalih predmeta samo primijeniti stečene vještine.

Pozdrav

Dragica

------------------------------------------------------------




Lijep pozdrav,

Prema Z&M S-krivulji inovacije nastavnike svoje škole mogu smjestiti urazličite kategorije; od tehnoloških lidera (ravnatelj, polaznik 1.generacije ELA-e), ranu većinu (oko 20% nastavnika uključujućiinformatičare), kasnu većinu (oko 55%) pa sve tradicionalista (oko 20%).

Upitni stavovi o e-learningu (Z&M)1. Ako stvorimo proizvod, korisnici će sami doći je stav koji se nijepokazao točan u mojoj školi. Na žalost, većina učenika uči uglavnom zaocjenu te ih je potrebno usmjeravati i poticati na rad te pratiti njihovnapredak.2. Klinci će se snaći u e-learningu kao ribe u vodi je stav koji sepokazao djelomično točan. Iz iskustva znam da su učenicimanajzanimljivije računalne igre i pretraživanje Interneta te uporabasoftvera koji služe za izradu prezentacija i drugih multimedijalnihsadržaja (obrada fotografija, montaža filma i slično). 3. E-learning će nametnuti promjenu u načinu poučavanja je stav za kojeg smatram da će se teško ostvariti jer da bi došlo do promjene unačinu poučavanja mora biti ispunjeno niz preduvjeta (osposobljenost

nastavnika i učenika, opremljenost, motivacija…) te se mora pokazati daje e-learning kod većine učenika učinkovitiji od f2f nastave.4. Elektronički posredovano učenje brzo bi dovelo do razvojameđunarodnih mreža koje bi spajale i nastavnike i učenike je nešto čemubismo trebali težiti.

Pozdrav

Dragica

------------------------------------------------------------


Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Nedjelja, 26. listopad 2008. 23:07


Lijep pozdrav Suzani i ostalima,

U ovoj diskusiji orijentirat ću se na mišljenje kolega i svoje osobnoprema Bates-u, koja se podudaraju u 3 od 6 razloga uvođenja e-learninga(nismo složni kao Suzanini u svih 6):

1. kako bi učenike poučili vještini korištenjainformacijsko-komunikacijskih tehnologija, učenici osnovne škole od 5. – 8. –og razreda u svom programu slušajuinformatiku kao izborni predmet u koji nisu uključeni svi učenici

3. kako bi se unaprijedilo poučavanje

koje je u mojoj školi još uvijek na razini prenošenja znanja. Nastavnicikoji koriste prezentacije i pretraživanje Interneta, te digitalneobrazovne materijale rade to upravo zbog toga da poboljšaju kvalitetupoučavanja.

5. kako bi se pokrenule nove suradnje

kao voditelj ŽSV-a nastavnika informatike pokrećem projekt povezivanjaškola svoje županije. Krajnji cilj je održavanje stručnih skupovakorištenjem videokonferencijske veze, te održavanje i uspoređivanjejednog nastavnog sata

U čemu se razlikujemo?

1. Osim nastavnika fizike, mali broj nastavnika radi na poboljšanju svogpoučavanja uvođenjem tehnologije.

2. Nedostaje znanja, ali još više motivacija. Tehnologija ne, škola jerelativno dobro opremljena.

Prema „Zemsky i Massy”- faze prihvaćanja tehnologije, dva učiteljasvrstavam u tehnološke lidere, nekolicinu u ranu većinu, dok se ostalimogu ubrojiti u kasnu većinu.

Nastavnici smatraju da nisu dovoljno plaćeni za posao koji rade. Nemajumotivaciju za usavršavanjem koje iziskuje vrijeme i napor uz istu plaću.

Ali, zar je novac jedino što nas pokreće?Lijep pozdrav, Vesna

------------------------------------------------------------

Poruka br. 647Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Ponedjeljak, 27. listopad 2008. 07:51

Naslov: 4. tjedan, nastavak diskusije

Pozdrav svima,

pred nama su zadnja dva tjedna prvog kolegija, prema rasporedu to su zadnji tjedan diskusije i tjedan predaje prvog zadatka.

Nazalost, prosli tjedan upoznali smo jos jednu vaznu stranu e-learninga - vaznost ispravnog funkcioniranja tehnologije. Naucimo nesto iz ovoga slucaja za potrebe izrade zadatka, nemojte zaboraviti naglasiti vaznost postojece ili isplanirati okvire buduce tehnicke podrske u Vasim radovima.

Kako smo uslijed tehnickih problema prakticki potpuno izgubili jedan cijeli tjedan diskusija, nastojat cemo to nadoknaditi u ovom tjednu, te diskusiju ostaviti otvorenu i kroz drugi tjedan kad prema rasporedu nema diskusija.

U ovom tjednu dakle nastavljamo 2. diskusiju o stavovima o e-learninu, te uvodimo nove zanimljive pojmove u nas svijet e-learninga. Mi cemo vec danas paralelno otvoriti vise nizova poruka vezano uz teme iz oba tjedna druge diskusije, a vas ocekujemo kao i uvijek - od srijede nadalje.

Jos jednom, zao nam je sto su nam ovi tehnicki problemi razbili uhodani ritam, no nadamo se da cemo to nadoknaditi u ovom tjednu.


------------------------------------------------------------

Poruka br. 649

Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Ponedjeljak, 27. listopad 2008. 08:09

Naslov: Prvi zadatak

Pozdrav svima,

vrijeme brzo leti i pred nama su zadnja dva tjedna prvog kolegija. Prema tome, krajem drugog tjedna predajemo svoj prvi zadatak (09. studenoga) - Stanje e-learninga na Vasim ustanovama. Zadatak Vam dakle na izbor daje dva koncepta:

1. Prijedlog koristenja e-learninga za Vasu ustanovu ili neku drugu siru cjelinu, za Vas kolegij kao zaokruzenu jedinicu ili kao tek jedan dio Vaseg kolegija

ili

2. Analiza stanja e-learninga na vašoj ustanovi s preporukama za promjene koje je potrebno uvesti.

Nadamo se da ste vec donijeli odluku o tome koji cete koncept odabrati, te da vec radite na Vasim zadacima. Ukoliko imate bilo kakvih nedoumica, sada je pravo vrijeme da ih rascistimo.

Mi tutori cemo Vam rado pomoci, kontaktirajte nas na bilo koji od nacina koji Vam stoje na raspolaganju - forum, privatna poruka preko WebCT maila ili nasih vanjskih mailova.


------------------------------------------------------------


Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Ponedjeljak, 27. listopad 2008. 10:08


Pozdrav svima!

Iako e-l doživljavam prvenstveno kao elektroničko posredovano učenje (3. pristup po Z&M), u svim verzijama mojih planova za intenzivniju primjenu e-learninga, naravno da vidim također i potrebu za softverom koji će pomoći učenje i poučavanje (2. pristup po Z&M). Stoga su mi izuzetno zanimljiva razmatranja iz ponuđenog teksta ali i iskusnijih nastavnika o 3. iznevjerenom stavu o izazivanju promjena u načinu poučavanja.

ZA.U poglavlju 6. Z&M rijetkim utjecajem na promjenu poučavanja navodi se primjer u kojem su nastavnici „natjerani“ na točno objašnjavanje svoje nastavne strategije, ali i promišljanje o strategijama učenja svojih studenata, što je pretpostavljam imalo posrednog utjecaja na njihovo poučavanje.

PROTIV.S druge strane najčešća upotreba Power Pointa i alata za upravljanje tečajevima opisana je samo kroz olakšanu vizualizaciju i prijenos ranije strukturiranih materijala, dakle bez utjecaja, ili bar bez bitnog utjecaja na promjenu načina poučavanja.

Rekao bih da Suzanin odgovor opisuje temeljne razloge za sumnju o ostvarivanju utjecaja e-l na način poučavanje, ali pokazuje da utjecaj ipak postoji. No čini mi se da je problem u tome što se taj utjecaj „teško“ ostvaruje, kao što kaže Dragica. Iako mi Dragičin ton zvuči za mrvu pesimističniji rekao bih da kod obje kolegice postoji suglasnost oko izbora suštinskih razloga za prespor utjecaj e-l na način poučavanja.

Pozdrav,Andrija!

------------------------------------------------------------


Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Ponedjeljak, 27. listopad 2008. 10:31

Naslov: Odgovor: 4. tjedan, nastavak diskusije

Pozdrav svima, a naročito Suzani, Vesni, Radojki, Marijanu, Esadu i Dragici koji su dali uvodna promišljanja u vezi sa stavovima o e-learningu u njihovim sredinama. Stoga se na ovom mjestu neću puno zadržavati na preslikavanju Rogersove krivulje prihvaćanja tehnologije u mojoj instituciji, ili na analizi (ne)primjenjivosti Z&M stavova o e-learningu (primjerice 1. i 3. stav zanemaruju otpor prema svakoj promjeni koji koji se javlja „po defaultu“ ne samo kod tradicionalista). OPASKA: ovo je bio samo uvod, dužina odgovora se računa od sljedećeg odlomka...:)

Od Batesovih „top 6“ razloga zasto uvesti e-learning osvrnut ću se samo na “povećanje isplativosti”, kao poveznicu s Vesninim pitanjem „zar je novac jedino što nas pokreće?“. Mislim da je e-learning prevažno područje da bi ovisio samo o entuzijazmu, profesionalnoj znatiželji nastavnika/predavača i njihovoj „krađi“ vlastitog privatnog vremena za edukaciju o e-learningu. To rezultira nesistematskom primjenom e-learninga (Radojka), pa iako možda kao predavači time dobivamo „faktor različitosti“ u odnosu na ostale, ipak je konačni rezultat – parcijalni rezultat na razini institucije, a time i manja isplativost.

Suzana otvara problem koji se javlja profesorima općeobrazovnih predmeta koji se ne izvode u informatičkim učionicama, što Dragica nadopunjuje pitanjem (parafraziram) “čiji je posao kompjuterski opismeniti učenike/studente?”. Esadovo rješenje o on-line dodatnoj nastavi će se mnogima pokazati kao odličan način popularizacije E-learninga. No najtežim mi se čini dati odgovor na Marijanovo pitanje - kako da i svima ostalima (osim nastavnicima) unapređenje poučavanja postane bitan razlog za uvođenje e-learninga. I opet dolazimo do novca, pa zaključujem da je za početak (za dobro lobbiranje) neophodno razviti sljedeće:

1. dobar set ekonomskih pokazatelja isplativosti uvođenja e-learninga

2. “troškovnik” educiranja nastavnika za razumijevanje, prihvaćanje, razvijanje, primjenu i provođenje e-learninga u institucijama, kako to ne bi ostala zadaća male grupe entuzijasta koji se time bave iza pomoći…

Pozdrav, Gordana

------------------------------------------------------------



Naslov: Odgovor: 4. tjedan, nastavak diskusije

Drago društvo,nadovezujem se na Gordanina razmišljanja s posebnim naglaskom na onaj dio "iza pomoći" koji je vjerojatno trebao biti "iza ponoći"... ali u to vrijeme i koncentracija nam osjetno pada...Sretna sam što vidim da i Esad i Vesna razmišljaju slično kao ja u stvarima koje se tiču osnovne škole. Kad sam se upisala na našu ELU i ja sam u ideji imala dodatnu nastavu, dakle učenike koji žele i mogu više od ostalih. Takvih učenika u mojoj školi ima jako puno, ali u svakodnevnom radu jednostavno se ne mogu njima posvetiti. Mislim da bi e-learning tu bio najbolja opcija. Što se tiče onih ostalih, na orijentacijskoj radionici je već rečeno da u osnovnoj školi e-learning nikako ne može biti glavna sastavnica odgojno-obrazovnog procesa, već samo određena pomoć i dodatak učenju.Pozdrav, Dubravka Despot

------------------------------------------------------------


Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Ponedjeljak, 27. listopad 2008. 21:02


Hi Radojka, Suzana, Vesna, Andrija,

naravno lijep pozdrav i svima ostalima.

Nalazimo se na pravom tragu, teorija (kako je sve lijepo s modernimtehnologijama poput epoučavanja) i praksa (motivacija, edukacija,financijska podrška) se razilaze. To su objektivnoi problemi koji sesreću u svim sredinama, tek su pojedini aspekti različito ponderirani.

Bitno iz ovog dijela je svakako to da shvatite da problemi na kojenailazite su redovna praksa a ne iznimka koja upravo Vas lupa o glavu.Pokušajte sagledati specifičnosti vlastite situacije, proučite iskustvadrugih i odlučite se za svoj put.

Kroz trnje, naravno a da li do zvijezda??


Goran

------------------------------------------------------------




Pozdrav Radojka,

plan Vam je sasvim u redu. Planirate li ga razraditi detaljnije kroz svoje zadatke?

Zaista, tko su tehnoloski lideri? Koliko vidimo, na Vasoj ustanovi to ste Vi. A sto se tice Vaseg pitanja da li su tu dovoljno dobri razlozi za management, imate na izbor dva puta - pozeljeti idealno (i napraviti ga za potrebe zadataka u ELA-i) i postaviti ga u realan kontekst (ako vec ne tijekom ELA-e, onda u kasnijoj komunikaciji sa Vasim managementom).

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------




Pozdrav Suzana,

U poruci 630 s nadnevkom od Subota, 25. listopad 2008. 19:24, Suzana Šestan (ssestan.public) piše:<blockquote>Pozdrav svima, ... 2. Stav: Klinci će se snaći u e-nastavi kao riba u vodi. Učenici dobro prihvačaju novi proizvod kao i sve novo, dapače očekuju nove načine poučavanja i usvajanja znanja. Problem se javlja kod korisnika, nastavnika

iz obrazovnog sustava - ako postoji entuzijazam a prije svega ako mu je stalo do dobrobiti njegovih učenika odgovor će biti pozitivan, u protivnom će ga trebati motivirati na neki drugi način, iako je upitno da li motivacija isključivo iz koristi ima zadovoljavajućeg potencijala, iako ni faktor nagrade nebi smio biti upitan ili isključen. Ovo na mje jako zanimljivo. Vi dolazite sa ustanove koja vec ima povijet u ELA-i i u primjeni e-learninga.

3. Stav: E-learning će nametnuti promjenu u načinu poučavanja. Možda je zapravo to ujedno i odgovor zašto postoji i veliki postotak onih koji spadaju u tradicionaliste. Da li godine poučavanja na klasičan način utječu na teže prihvačanje ili potpuno neprihvačanje novih načina poučavanja koje e-learning nosi ili je ipak samo stvar osobne motivacije/nemotivacije? Druga je grupa nastavnika koji drže do svoje nastave i osobne reputacije, ali ili nisu imali dovoljno znanja o ICT tehnologijama ili samomotivacije da bi ranije krenuli, ali potaknuti okolinom i novonastalim uvjetima (ECDL, potrebna oprema,...) prihvatili su novonastalu situaciju i spremni su usvajati i primjenjivati nove metode poučavanja (kasna večina). Mogla bi se složiti da dva razloga i po Batesu vjerojatno imaju utjecaja na njih(3. kako bi se unaprijedilo poučavanje i 6. zato što je uvođenje e-learninga postaje tehnološki imperativ). 4. Stav: E-learning će doprinijeti razvoju međunarodnih mreža Postoje nastojanja inovatora (mentora/tutora), rane večine uz podršku tehnoloških lidera (institucije), da se nastavi i pokrene novi projekt između više škola, iz nekoliko predmeta (više o tome u prvom zadatku). Evo otvorila sam i sama sebi još neka pitanja na koja trebam potražiti odgovor, a pokušala sam odgovoriti na ono što sam mogla.Lijep pozdrav! Suzana </blockquote>

------------------------------------------------------------




Pozdrav Esade,

spominjete zanimljiv prijedlog o organizaciji dodatne nastave preko e-learninga, sa zanimanjem ocekujemo opis ovog koncepta u prvom zadatku.

Detaljno ste opisali nastavnike i njihovo informaticko obrazovanja. Smatrate li da je poznavanje tehnologije od strane Vasih ucenika dovoljno ili su nuzni dodatni satovi obuke za udaljeni rad? Ako da, postoji li bezbolan nacin kako uklopiti te sate u postojeci raspored?

Nemojte zaboraviti krajnje korisnike i ova vazna pitanja prilikom izrade svog zadatka.

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------




Pozdrav Marijane,

cini se da djelujete unutar vrlo dobro postavljenih okvira. Spominjete vrijeme ... mislite li na to da Vam je u interesu u sto kracem roku poboljsati efikasnost poucavanja uvodjenjem e-learninga ili na neko drugo vrijeme?

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------


Naslov: Krivulja prihvacanja tehnologija

Pozdrav svima,

u trecem kolegiju smo upoznali i prilagodili Rogersovu krivulju prihvacanja tehnologija.

Gdje bi se prema vasem misljenju trebale nalaziti razlicite vrste e-learninga na krivulji prihvacanja?


------------------------------------------------------------


Naslov: 4 stava - zablude?

Pozdrav svima,

Suzana i Dragica detaljno su opisale stanje na svojim ustanovama po pitanju 4 stava o e-learningu. Vratimo se jos malo na ovu vaznu temu.

Koji od 4 stava predstavlja najvecu zabludu na Vasoj ustanovi?

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------


Naslov: Interviewi

Pozdrav svima,

kako Vam se cine dva interviewa koje smo vidjeli? U njima vidimo dva različita pogleda na e-learning - prvi (Gojšić) naglasava aspekt planera koji razloge vidi u globalizaciji i cjelozivotnm ucenju, a drugi (Pale) više naglasava pogled korisnika.

Koji pogled Vam je blizi?


------------------------------------------------------------


Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Utorak, 28. listopad 2008. 09:29


Pozdrav plavcima!

Tehnički problemi sa WebCT-om (a neki od nas imali su problema i sa svojom tehnologijom) nameće nam ponovo pitanje jesmo li tehnički spremni zakoračiti na treći ciklus e-learninga, kad nam stvari "štekaju" na drugom? No to je ipak pitanje koje nam je Zlatko postavio u slijedećoj diskusiji.

Ne bih se usudio usporediti pretpostavke o e-learningu na ustanovi u kojoj radim (Hrvatsko vojno učilište) sa svojima, ali sama činjenica da je nekoliko mojih kolega u ovoj generaciji ELA-a ulijeva mi povjerenje da su stavovi vrlo bliski.

Ja bih se osvrnuo na, po meni, dominantni razlog za uvođenje e-learninga u sustav školovanja koji provodi HVU, a to je drugi Bates-ovi razlog.

Drugi Batesov razlog: „kako bi omogućio širi pristup visokom školstvu“, mogao bi se u mojem kontekstu preformulirati u „kako bi omogućio školovanje bez prekida redovitih poslova na ustrojbenom mjestu“. Naime, dolaskom na školovanje, polaznici u najvećem broju slučajeva dolaze u Zagreb na duže vrijeme (do godine dana), odvajaju se od obitelji, a često se i ne mogu vratiti na svoja stara ustrojbena mjesta jer se ona u međuvremenu popune novim kadrom. To djeluje jako destimulirajuće na same polaznike. Pošto e-learning omogućava uključivanje u izobrazbu iz udaljenih lokacija te polaznici mogu putem on-line nastave ostati raditi na ustrojbenom mjestu na koje su navikli, moj stav je da uvođenje e-learninga u sustav vojnog školstva ima veliko opravdanje.

I ostali Batesovi razlozi za uvođenje e-learninga mogu se lako primijeniti u kontekstu u kojem radim.

Za sada toliko, lijep pozdrav

Darko

------------------------------------------------------------


Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Utorak, 28. listopad 2008. 13:35


Lijepi pozdrav svima! :)

Ukratko cu iznijeti misljenja kolega koja sam zamolila za komentiranje,ali i svoja osobna u odnosu na osnovu skolu prema Batesu (2000):

1. kako bi ucenike poucili vjestinama koristenjainformacijsko-komunikacijskih tehnologija: ucenici se vjestinama ovih tehnologijama u OŠ uce na izbornimsatovima informatike prema stavu kolega. Moj stav je malo razlicit i

smatram da se na satovima informatike oni mozda vise uce sluzitiracunalom, programirati, sluziti se pojedinim softverom. Nopretpostavljam da to mozda nije ona informacijska pismenost koja seuvrstava u obvezni program srednje skole u pokrajini British Columbia uKanadi, zajedno s citanjem, pisanjem, matematikom i vjestinama drustvenoodgovornog ponasanja.

Americka bibliotecna udruga (ALA) definira informacijski pismenogucenika kao onoga koji uspjesno i ucinkovito:

1.pristupa informacijama2.vrednuje informacije kriticki i kompetentno3. tocno i kreativno koristi informacije

Smatram da je informacijska pismenost vazna za obrazovanje (kao i zae-learning) i prepoznata je kao takva i u Hrvatskoj jer je usla uNastavnog plana i programa za osnovnu školu (urednici Dijana Vrcan iIvan Milanović Litre, - Zagreb, MZOŠ, 2006.) u kojemu je predvidjena zaostvarivanje kroz rad skolskih knjiznica zasada. No, pitam se je li todovoljno prostora za njeno ostvarivanje?

2. zakljucili smo da e-learning bi omogucio siri pristup i osnovnomobrazovanju npr. za pojedine ucenike kada iz opravdanih razloga nisu na nastaviili ako su u bolnici dulje vrijeme, mozda bi mogli umanjiti taj gubitakgradiva e-learningom kroz dostupnost materijala i komunikaciju suciteljima... Recimo ili npr. za djecu koja su uspijesna u sportu te izostaju cesce snastave

3. kako bi se unaprijedilo poucavanje

slazu se s tim da bi se na ovaj nacin moglo zasigurno unaprijeditinjihovo poucavanje, ali smatraju da im je potrebna sistematiziranaedukacija i podrska u tome...

4. kako bi se povecala isplativost

ovdje u prvom redu uocavaju da bi prvi put pri uvodjenu e-learningatrebalo uloziti vise vremena i za pripremu materijala i ovladavanjealatima, te novca. No smatraju da bi im to olaksalo rad u narednimgodinama i ustedjeli bi vrijeme za pripremu jer bi odrzavali materijalei dopunjavali ih...

5. kako bi se pokrenule nove suradnje:

slazu se da se ovim nacinom mogu ostvariti lijepe suradnje, ali ubuducnosti jer prvo bi bilo dobro podignuti e-learning na visu razinu u

nasoj skoli...

Toliko za sada...

Ivana

------------------------------------------------------------


Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Utorak, 28. listopad 2008. 14:10

Naslov: Odgovor: 4 stava - zablude?

Lijep pozdrav Zlatku i plavcima,

Većina nastavnika (oko 90%) u mojoj školi složila bi se da su u našoj ustanovi prisutni 2. i 3., „upitni stavovi“ koje navode Zemsky i Massy o korištenju e-learninga.

Dok je najveća zabluda vezana uz stav „Klinci će se snaći u e-nastavi kao riba u vodi“

Stav „E-learning će promijeniti način na koji poučavamo“, kojega Bates navodi kao 3. razlog za opravdanje uvođenje e-learninga (kako bi se unaprijedilo poučavanje) je izraženiji i dominantniji. Spomenuta većina nastavnika (90%) u mojoj školi koristi nove tehnologije pri izvođenju nastave. Jedan dio njih to radi iz „praktičnih“ razloga, a drugi da budu u „trendu“ (6. razlog kojega navodi Bates – uvođejne e-learninga kao tehnološki imperativ).

Stav „Klinci će se snaći u e-nastavi kao riba u vodi“ je također prisutan ali i vrlo upitan. Učenicima s kojima radim (uzrast 5 – 8 razred) sam ponudila online nastavne sadržaje, na kojima su lekcije, animacije i igrice vezanom uz programiranje, koje dodatno trebaju pregledati kod kuće. Sugeriram im što češći posjet tom web sjedištu, no rezultati nisu ohrabrujući.

Učenici imaju računala, vezu s internetom, ali svega oko 15% učenika prihvaća ovo nabrojano. Poglavito, što je uvrježeno mišljenje da je e-learning isključivo vezan uz informatiku, te se drugi ne trebaju previše „zamarati“.

Iz ovoga proizlazi da niti u informatici učenici previše dobro „ne plivaju“. Kako je tek u ostalim predmetima? Školama?

Vesna

------------------------------------------------------------


Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Utorak, 28. listopad 2008. 14:30


Pozdrav svima,

E-learning u mojoj ustanovi, kao i svaka nova inovacija prolazi prolazikroz fazu razvoja i prihvaćenja. Rekao bih da je prihvaćena soduševljenjem od edukatora (nekolicine asistenata V generacije EL-e,prodekana za nastavu) mlađe generacije ali i suočena sa oponentimakonzervativnog tipa.

Iz moje perspektive svoj kontekst svrstao bi u fazu rane večine. Prema S - krivulji inovacije predstavljamo tzv. inovatore. Temeljni načinipouke su u večini slučajeva prisutni (korištenje različitihprezentacijskih softvera). Uvođenje digitalnih obrazovnih jedinica kao ikorištenje softverskog alata za učenje na daljinu (WebCT, Blackboard) još uvijek nije zaživjelo.

E - learning se koristi kao dodatak tradicionalnoj nastavi a kao glavnimotiv za uvođenje e - learninga je ideja da se zadovolje različiteedukacijske potrebe djelatnika.

Pozdrav,

Krešimir

------------------------------------------------------------




Srdačan pozdrav svima!

Lijepo je čuti kako većina škola i ustanova iz kojih dolazimo provodi barem neki oblik e-learninga ili im je to plan za blisku budućnost.

Većina nastavnog osoblja u mojoj školi ne zna što je e-learning pa stoga i nemaju stav o njemu. Kad im se pobliže objasne ciljevi takvog učenja mišljenja su da je to odlično, ali nisu spremni provoditi takvu vrstu učenja. Smatram da je razlog tomu već spominjano nedovoljno poznavanje tehnologije. U školi imamo jednu dobru ekipu mlađih učitelja (ne želim podcijeniti nikoga, govorim samo o našoj situaciji) koji e-learning provodimo iz dva razloga prema Batesu: kako bi unaprijedili poučavanje i zato što smatramo da je e-learning tehnološki imperativ. U

sklopu nastavnog predmeta Informatika, kao što spominju i neke kolege, pojavljuje se i prvi razlog uvođenja e-learninga po Batesu – kako bi poučili vještini korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Također većina učitelja smatra kako to i treba ostati u sklopu toga predmeta.

Kad govorimo o krivulji prihvaćanja tehnologije (Z&M) svoju ustanovu bih svrstala negdje između inovatora i tehnoloških lidera jer je mali broj onih koji su prošli ili prolaze ECDL i onih koji koriste neke oblike e-learninga u nastavi.

Ugodan dan svima,

Sanja

------------------------------------------------------------




Lijep pozdrav mentorima, Vesni i svim ostalim plavcima.. Slažem se sa kolegicom Vesnom , da je i2. Stav: Klinci će se snaći u e-nastavi kao riba u vodi, upitan, no ovisi kako na njega gledamo. U našoj školi postoje i smjerovi web dizajner i medijski tehničar, dakle zanimanja koja su primarno vezana uz tehnologiju, nove programe i medije, te sam pogotovo iz iskustva rada snjima i dalje sklona mišljenju, da će se djeca snaći u e-nastavi. Smatram da največi upitnik stoji na1. Stavu: Ako stvorimo proizvod korisnici će sami doći, jer smatram da je upravo taj put do proizvoda, taj korak najvažniji. Vjerujem da će se učenici snaći u e- okruženju ako budu pravilno na njega usmjereni i upućeni, ali kako će do njega doći to je drugi problem, (da li mogu doći do njega ako s njim nisu ni upoznati ili za njega ni neznaju?). Veći je problem kako će nastavnici doći, prihvatiti i pod kojim uvjetima „novi proizvod“, da bi postali spona (mentori/tutori) do krajnjeg korisnika-učenika. lp. Suzana

------------------------------------------------------------


Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Utorak, 28. listopad 2008. 20:02


Lijepi pozdrav!

Zemsky i Massy 2006 navode cetiri upitna stava o e-learningu, evo nekihrazmislljanja na temelju njih:

1. stav: Ako stvorimo proizvod, korisnici ce sami doci: Ako se stvara zbirka digitalno visestruko iskoristivih obrazovnihjedinica, poput Merlota, mislim da je vazno o tome educirati nastavnikei ukazati im se na prednosti koje im takva zbirka donosi. Osimkvalitetnog proizvoda, treba imati i razradjenu strategiju edukacijekojom ce se doci do potencijalnih korisnika. Neki ce doci sami, ali poistrazivanju Merlota vidimo kako se dobiva dojam kako se cini da uopcene postoje korisnici e-learninga vec samo inovatori i izumitelji kojizele pokazati sto su postigli.

Ponovo se vracam na vaznost informacijske pismenosti. Vazno ju jeunapredjivati kako kod ucenika tako i kod ucitelja jer da bismo dosli doneke informacije samostalno trebamo biti informacijski pismeni! Ovdjemozemo postaviti pitanje, koliko su ucitelji kroz svoje obrazovanjeimali priliku slusati predavanja i svladati vjestinu ciljanogpretrazivanja medija Interneta i vrednovanja pronadjenih informacija dabi mogi samostalno doci do potrebnih informacija i novosti koje bi immogle biti od koristi?!

2. stav: Klinci ce se snaci u e-nastavi kao ribe u vodi

E-learning je za djecu novo okruzenje jer kao sto vidimo njihovaupotreba racunala je prvenstveno svedena na povezivanje, zabavu ikreiranje prezentacija. Cini mi se da bi e-learning za njih mogao bitiznacajna promjena "nacina ucenja", ali i znacajno teza promjena od f2fnastave. U klasicnoj nastavi oni su uglavnom "slusaoci" kojima seprezentira znanje, a u e-learningu trebaju aktivno usvajati znanje (npr.o dobivenim materijalima trebaju itekako kriticki razmisljati).E-learning mi se cini znatno zahtijevniji i aktivniji nacin usvajanjaznanja, koji je u odnosu na klasicnu nastavu za njih novost te ne vidimkako bi se oni u tome lako snasli bez vodstva ucitelja.

3. stav: E-learning ce nametnuti promjenu u nacinu poucavanja

Ne znam kakvu bi to znacajnu promjenu trebao nametnuti ako znamo daje barem u osnovnoj skoli ucenike vazno "nauciti uciti"! Ili je pakvaznije izprezentirati i ispricati lekciju?!U e-learning jos vise dolazi do izrazaja njihovo kriticko razmisljanje,discipliniranost, aktivno sudjelovanje u ucenju. Cini mi se da je onidealan za usvajanje vjestine "nauciti uciti".

4. Razvoj medjunarodnih mrezi koje bi spajale nastavnike i ucenike To bi uistinu bilo lijepo! :)

Ivana

------------------------------------------------------------


Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Utorak, 28. listopad 2008. 22:02


Pozdrav svima!

Naravno da je važno „naučiti učiti“. U svezi s tim svidjela mi se jeusporedba koja kaže da su oni koji vide svrhu poučavanja u „proizvodnji“nastave (nastavnih sati, lekcija, prezentacija …) poput onih koji držeda je svrha zdravstvenog sustava popuniti bolničke krevete.

Nažalost moje iskustvo iz perspektive učenika srednje škole, studentadodiplomskog i poslijediplomskog studija (nažalost još uvijek) govori dasu brojni nastavnici koji imaju ili su imali što promijeniti u svomnačinu poučavanja - u svojoj „proizvodnji“ nastave.

Pozdrav,Andrija!

------------------------------------------------------------




Pozdrav cijeloj ekipi!

Sam naziv ''upitni stavovi'' (Z&M) govori o tome da svaki stav ima svojeza i protiv, tj. da o svakome od njih možemo diskutirati. Kako se namojoj ustanovi e-learning baš i ne susreće, govorit ću o mogućimzabludama koje bi se mogle pojaviti njegovim uvođenjem.

Prvi stav, na koji se osvrće i Suzana, po mom je mišljenju vrlodiskutabilan. Da je dovoljno samo uvesti nešto novo i samim timeuvjeriti ljude da to koriste, većina bi nastavnika u mojoj školiprovodila e-nastavu. To nije slučaj jer oni nisu niti upoznati s takvomvrstom učenja iako neki od njih koriste računala u pripremi i izvedbisvojih nastavnih sati. S druge strane, samim tim što je e-learning neštonovo, u meni je pobudilo želju za njegovim boljim upoznavanjem irezultiralo prijavom na ELA.

Hoće li djeca odmah prigrliti e-learning (2. stav po Z&M) i hoce li se

snaći kao ribe u vodi, po mom mišljenju ovisi puno o osobi koja provodie-learning i o načinu njegova prezentiranja učenicima. Mislim da nijedovoljno samo uključivanje tehnologije u nastavu već je presudnamotivacija o kojoj smo prije govorili.

Došli smo i do trećeg stava. Vjerujem da će mnogi učitelji uvođenjeme-learninga zaista očekivati revolucionarne promjene u načinu poučavanjašto on donekle i donosi. Ali ako se prisjetimo cilja učenja kojegspominje Ivana (naučiti učenike učiti) osim primjene tehnologije i novihizvora informacija, e-learning ne donosi puno novosti.

O 4. stavu ne mogu puno komentirati s pozicije svoje ustanove (OŠ) osimizraziti zadovoljstvo ukoliko se takvo nešto i dogodi.

Laka noć svima.

Sanja

------------------------------------------------------------




Poštovani tutori i uvažene kolegePotpuno mi je jasna osjetljivost organiziranja e-dodatne nastave u OŠ, ali to su jedina color="navy">„mala“ vrata na koja se e-learning u smislu učenja na daljinu može eventualno integrirati u osnovne škole i to samo u predmetnoj nastavi (7 i 8 razred).Naime kao ravnatelj škole upravo moram voditi računa o svim aspektima ovog pitanja. Međutim sagledavajući cjelokupnu sliku stanja u mojoj školi, došao sam do zaključka da bi ova ideja mogla vremenom zaživjeti u školi. Zahvaljujući color="navy">content management sustav, CMS u kojem je kreirana školska stranica, programska podrška je kvalitetna i u potpunosti omogućuje ovakav pristup. Svi učenici na satovima informatike dobivaju potrebne instrukcije za korištenje školske stranice i većina je svladala potrebne tehnologije. Već sada neki nastavnici komuniciraju s učenicima (referati, zadaci, razmjena informacija) sa svojim učenicima.U slučaju da se poslože sve kockice i da moja želja i ideja krene u realizaciju, najprije ćemo započeti s predmetom u kome i nastavnik i učenici imaju i potrebna tehnološka znanja i želju da upravo putem e-learninga ostvaruju ovaj projekt. Anketa među nastavnicima i učenicima koji dodatnu nastavu trenutno slušaju f2f pokazala je da su jedino iz color="navy">kemije i biologije zadovoljeni svi preduvjeti color="navy">(i nastavnik i svi polaznici dodatne nastave su potvrdili opredjeljenje i potrebno tehnološko znanje). Dakle ako i dođe do realiziranja ovog projekta, to će u početku biti samo iz onih predmeta gdje su svi uvjeti zadovoljeni. Ono što mene više brine je stav color="navy">inspekcijskih nadzornih organa, jer je upitno da li će oni biti senzibilni i prihvatiti ovu ideju. Naime dopunska nastava je sastavni dio tjednih zaduženja učitelja. Bez njihove suglasnosti, koju obavezno moram zatražiti, projekt naravno neće zaživjeti.

Lijep pozdrav Esad Mujaković

------------------------------------------------------------




HI Esade,

ovo je dobar primje prripreme projekta,

osiurana tehnološka podrška, CMS,provjereno predznanje i nastavnika i učenika,i što je najvažnije spremnost nastavnika i učenika da se upuste u noveobrazovne tehnologiije.

Važno je za svaku sredinu da se s novim tehnologijama krene uspješno.Tehnološki lideri moraju uspjeti kako bi ostavili dobar dojam ipotaknuli većinu da se dodatno angažira.

Zato je dobro i to što ste predložili pokretanje upravo na razini jednogpredmeta a ne potpune nastave. Ostali će slijediti dobre primjere.


Goran

------------------------------------------------------------




Hi Sanja,

iz Vaše analize bih podvukao samo jednu rečenicu,

"Također većina učitelja smatra kako to i treba ostati u sklopu togapredmeta." (Misli se na informatiku.)

Ovo je vrlo jednostavan način da se izbjegne osobni veći angažman. Stvarje nečija tuđa briga.

Podsjeća me to na diskusije s mog fakulteta gdje se hvalilo pristupae-poučavanja, ali...

Materijali su svima dostupni, mogu se kopirati i koristiti bez autorskihprava i sve u tom pravcu.

Opravdanje zvuči solidno, dok se ne sjetite da recimo vodeći svjetskiUniverzitet (radi tamo stotinjak nobelovaca) MIT je obavezao svojenastavnike da sve obrazovne materijale vezane uz predmet stavi na mrežu.Oni se ne plaše kopiranje, jer naravno uz materijale slijedi iinterpretacija a to je ono što nastavu stvarno čini kvalitetnom.


Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Boris Veličan (bvelican.public) na Srijeda, 29. listopad 2008. 14:41


I ja se zahvaljujem!Boris Velican

------------------------------------------------------------


Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Četvrtak, 30. listopad 2008. 00:14


Pozdrav Sanja,

U poruci 675 s nadnevkom od Utorak, 28. listopad 2008. 13:35, Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) piše:>>Americka bibliotecna udruga (ALA) definira informacijski pismenog>ucenika kao onoga koji uspjesno i ucinkovito: >>1.pristupa informacijama>2.vrednuje informacije kriticki i kompetentno

>3. tocno i kreativno koristi informacije

e, ovo je lijepa referenca, valja je dodatno naglasiti i zapamtimo je za ubuduce.

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------



Naslov: 4 stava - afirmativan pristup?

Pozdrav svima,

u svojim raspravama spominjete da su svi stavovi kriticni, jasno ovisno o ustanovama pojedini vise ili manje dolaze do izrazaja. Svaki od stavova ima svoje, vrlo stvarne nedostatke s kojima se susrecete svakodnevno u svojem radu.

Mozemo li tome doskociti na kakav pametan nacin? Kako pomoci ucenicima "nauciti uciti" u ovom novom okruzenju (za nas, oni za drugo ne znaju) koje ce ih pratiti do kraja zivota?

Svojevremeno, dok sam bio blizi akademskoj zajednici, puno se spominjalo nesto sto se nazivalo integralno ucenje, ako se dobro sjecam. Ukratko, ideja je bila svojevrsno horizontalno povezivanje gradiva kroz razne predmete. Npr. hrvatski jezik (npr. Goethe), zemljopis (gdje je zivio i koje su karakteristike tog podrucja), povijest (sto se desavalo u to doba) itd. ... sve do informatike (sto se o njemu moze pronaci na mrezi, vrednovanje mreznih resursa pomocu kritickog znanja razvijenog kroz ostale predmete).

Sto mislite o takvom konceptu? Bi li na ovaj nacin jedan stav afirmirao drugi?

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 712Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Četvrtak, 30. listopad 2008. 00:56

Naslov: Samostalni strijelci

Pozdrav svima,

Bates nam ovaj tjedan uvodi pojam samostalnog strijelca (lone ranger) naprama timskog rada.

Kakva su Vasa razmisljanja o tome - gdje su granice samostalnih strijelaca? Jesu li samostalni strijelci ujedno i tehnoloski lideri? Jesmo li Vi samostalni strijelci?


------------------------------------------------------------


Poslao Emil Banek (embanek.public) na Četvrtak, 30. listopad 2008. 01:17


Pozdrav plavoj skupini!

Od Batesovih "6 najčešćih razloga za uvođenje e-learninga", kaonastavnik vojnog učilišta bi istaknuo važnost:1. kako bi studente poučili vještini korištenjainformacijsko-komunikacijskih tehnologija;4. kako bi se povećala isplativost;5. kako bi se pokrenule nove suradnje.

To ne znači da ostali razlozi nisu barem djelomično zastupljeni, ali ovimi se nameću kao dominantni obzirom na specifičnost vojne izobrazbe iorganizacije.Da pojasnim, 1. razlog mi se nameće samim nazivom nastavnog predmetakojim se bavim (geografsko informacijski sustavi) u kojem je osnovnosredstvo rada polaznika informacijsko-komunikacijska tehnologija!4. razlog - s financijskog aspekta gledano, instituciju (i nas!) najvišebrinu znatni početni troškovi za nabavu opreme te traženje načina da seti troškovi povrate. Tu važnu ulogu ima 5. razlog - iznajmljivanjepostojeće informacijsko-komunikacijske tehnologije i ostale opremedrugim visokoškolskim ustanovama čime se pokreću nove suradnje, ali ivraća uloženi novac.

Pozdrav od Emila

------------------------------------------------------------


Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Četvrtak, 30. listopad 2008. 09:50

Naslov: Odgovor: 4 stava - afirmativan pristup?

Pozdrav svima!

Ne samo da mislim da je vrijedno truda razmisliti o primjeni „integralnog učenja“, nego je takav pristup već prisutan i to u praktičnom smislu u vojnom poučavanju. Primjerice

na Mornaričkoj ratnoj školi SAD-a prisutni su programi koji se organiziraju na način da se umjesto tradicionalne podjele na predmete nastava sastoji od integriranih nastavnih jedinica s „core“ temama koje se odnose na znanja iz različitih disciplina.

Da ne zamaram „militarizmom“ pokušat ću pristup opisati još jednim pojednostavljenim primjerom, ali iz osnovno školskog okružja. Tema „bicikl“ ima za cilj osposobiti učenike za korištenje te sprave u svakodnevnom, realnom životu. Tijekom nastavne jedinice kod učenika je očito potrebno razviti:- vještine potrebne za vožnju bicikla, poput koordinacije pokreta, ravnoteže itd. - znanja o održavanju poput podmazivanja lanca, zamjeni guma itd.- navike sigurnog ponašanja u prometu,što bi se u tradicionalnom pristupu savladavalo kroz striktno odvojene predmete tipa Tjelesni odgoj, Tehnička kultura itd. Ideja „integralnog učenja“ je uz moto „learn by doing „ u temelju „progresivne edukacije“.

Razvijanje kritičkog mišljenja, je rekao bih sigurna prednost ovog pristupa ili drugim riječima izazivanje dublje uključenosti polaznika. No postoji čisto pragmatičan problem: otpor uvođenju ovakvih pristupa ponekad pružaju „nosioci“ postojećih, tradicionalno strukturiranih predmeta, a nisam siguran da li je taj otpor lakše savladati u e-learning okruženju.

Pozdrav,Andrija!

------------------------------------------------------------


Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Četvrtak, 30. listopad 2008. 15:23


Lijep pozdrav Goranu i Zlatku, naravno svim (u blaupunkt grupi) plavcima!

Većina nastavnika na Hrvatskom vojnom učilištu ne poznaje stavove o korištenju e-learninga (oko 95%),izuzev mojih sadašnjih kolega koji sada pohađaju e-learning akademiju i onih koji su je završili u prošloj generaciji.

Moj osobni stav je da na Hrvatskom Vojnom Učilištu prisutan je 2. i malo 3.,stav koje navode Massy i Zemsky o korištenju e-learninga.

Najveća zabluda je vezana uz stav „Klinci će se snaći u e-nastavi kao riba u vodi“. ( Imamo na HVU dva profila polaznika „klinaca“ od 18-25 godina starosne dobi i 25 do 50 godina)gdje pristup učenja je različit poradi ciljanog gradiva koje svladavaju.

Naime, razmišljam i danas da na mojim predavanjima kada predajem da je najbolji dio predavanja animacija polaznika putem multimedijalnog prikaza sadržaja kao kratki video klipovi iz nastavne jedinice koja se obrađuje, a koja dobro djeluje na oba profila klinaca koji su opisani.

Naši studenti i polaznici škola i raznih specijaliziranih tečajeva imaju računala na upotrebi, vezu s internetom , ali svega 40% studenata – polaznika prihvaća ovo nabrojano za učenje, a ostalih 60% Internet koriste više za svoje osobne aktivnosti (e-mail, elektronska novina, portali drugih sadržaja . Mišljenja sam da je e-learning isključivo vezan uz nastavnika- moderatora koji organizira svoj predmet i poboljšava informatički maksimalno za bolje poučavanje, a klinci u ovom slučaju ne trebaju se puno zamarati jer dobvijau sve potrebito na gotovo. Što hoću reći na ovu najveću zabludu „ „Klinci će se lako snaći u e-nastavi kao riba u vodi“. Da na našoj HVU školi a vjerojatno i drugim civilnim školama neke ribe čekaju na gotovo, kao npr. Riba koja živi u akvariju sve je osigurano: akvarij u smislu računala, voda je Internet, profesor-moderator je onaj koji maksimalno dobro i količinski kuha hranu, tako da se ne trebaju previše zamarati odlazeći u potragu za hranom. Stav „E-learning će promijeniti način na koji poučavamo“, kojega Bates navodi kao 3. razlog za opravdano uvođenje e-learninga kako bi se unaprijedilo poučavanje. Mora se paziti jedino da klinci zvani ribe u vodi moraju puno više samostalno plivati u potrazi za hranom .

Lijep pozdrav!Jadranko

------------------------------------------------------------


Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Četvrtak, 30. listopad 2008. 18:07

Naslov: Odgovor: Samostalni strijelci

Pozdrav svima!

Koliko sam razumio Batesa & Poolea (glava 2 Effective Teaching with Technology in Higher Education. 2003.) postoje razne perspektive poučavanja (najčešće se govori o 5) međusobno jednako vrijedne i svaka može biti potpuno legitiman stav pojedinog nastavnika. Čini mi se da bi upravo tu trebale biti granice autonomije nastavnog osoblja, te se u tom pogledu ne bi smio nametati „jedinstven pristup“.

Pretpostavljam da stupanj iskorištavanja mogućnosti e-learninga ovisi o perspektivi poučavanja, odnosno da su neke od njih pogodnije za e-l okružje, ali da je sa svakom od njih moguće, bar u nekoj mjeri, poučavati u e-l okružju. (Ponavljam premalo znam o području, a ovo samo pretpostavljam, te očekujem da će me slijedeći kolegiji razuvjeriti ili potvrditi pretpostavku). U svezi s tim svako bezuvjetno opiranje uvođenju očitih prednosti e-l ili s druge strane uvođenje e-l pristupom samostalnog strijelca što onemogućava timski pristup čini mi se iskrivljenim tumačenjem autonomije nastavnog osoblja ili zloupotrebom akademske slobode.

Pozdrav,

Andrija!

------------------------------------------------------------


Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Četvrtak, 30. listopad 2008. 18:59


Lijep pozdrav Zdravko,

uvođenjem HNOS-a (Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda) u osnovne škole, veliki naglasak stavljen je na usvajanje znanja, vještina i sposobnosti, kroz rad na projektima, te provedbu integrirane nastave koju Vi spominjete u diskusiji.

Integrirana nastava u mojoj školi provodi se na horizontalnoj i vertikalnoj razini.

Dokazano je da djeca sadržaje pojedinih predmeta "slažu u posebne kutiju", nema korelacije s drugim nastavnim predmetima, dakle, svaki sadržaj uče odvojeno.

Da bi se povezale iste činjenice iz različitih predmeta, kroz integriranu nastavu, upravo sutra, uz 31.10. Svjetski dan štednje u mojoj školi organiziramo Dan otvorene nastave s temom "Štednja" gdje će se kroz sve predmete i sve uzraste prožeti tema Štednje.

Mislim da ovim bar malo pobijam svoju prethodnu diskusiju koja je bila poprilično kritična, te potvrđujem pozitivnu stranu integrirane nastave.

Lijep pozdrav, Vesna

------------------------------------------------------------




Lijepi pozdrav Vesna i svi ostali,

isti slucaju je i u mojoj skoli. Ucitelji predmetne nastave se svakimjesec zajedno sasataju na mjesecnim planiranjima gdje planirajunastavne sadrzaje za iduci mjesec. Na zajednickom planiranju se trazepoveznice i korelacije u sadrzaju pojedinih predmeta i jedna od ideja jeupravo u tome da se isti sadrzaj iz istih predmeta uci u isto vrijeme...Svake godine imamo sve veci broj timskog izvodjenja nastave,integriranih dana, terenske nastave i projekata.

Kolege uistinu lijepo to rade i sve vise primjenjuju u svom radu :)

Ivana

------------------------------------------------------------


Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Četvrtak, 30. listopad 2008. 19:48


Pozdrav Ivani i ostalima,

Ivanina diskusija me inspirisala i uporedila bih je sa Upitnim stavovima i sa S krivuljom prihvatanja tehnologije Zemskog i Massyja (2006):

1. Ako stvorimo proizvod, korisnici ce sami doci Ako stvorimo kvalitetan obrazovni sadrzaj(nastavni materijal) ucenici cega hteti koristiti. Mi se kao tutori moramo dobro obuciti uinstrukcijskom dizajnu, pa tek onda praviti obrazovni sadrzaj. Nisudovoljne samo vestine koriscenja tehnologije nego imetodicko-pedagosko-didakticka znanja. Da bismo znali kakve smo sadrzajenapravili, korisnici-ucenici nam ih kontinualno moraju evoluirati.Upravo taj nedostatak evaluacije je razlog sto visestruko iskoristiviobrazovni sadrzaji (SCO) su jos uvek na S krivoj u delu koji pripadainovatorima-ovo je moja mala intervencija, na prezentiranoj nam krivoj,na kojoj Uvedene LO nose tehnoloski lideri (Zar tehnoloski lideri nenose vec dokazanu inovaciju? A prema istrazivanjima projektaWeatherstation u MERLOT-u, ciklus usvajanja SCO "tek treba uzleteti".Dakle, Ivana, mozda je prerano da sa digitalno visestruko iskoristivimobrazovnimjedinicama (a da ih prethodno ne evaluiramo) tvrdimo da ce korisnicisami doci?!

2. Klinci ce se snaci u e-nastavi kao ribe u vodiKako Ivana kaze "e-learning za njih mogao biti znacajna promjena "nacinaucenja", i "u e-learningu trebaju aktivno usvajati znanje" - ucenici semoraju postaviti u centar ovog procesa i moraju medjusobno komuniciratiu tom procesu ucenja.Zemsky i Massy zakljucuju da su mladi ljudi racunarski zaludjeni jer:zele biti povezani, zele se zabavljati, zele predstaviti sebe isvoj rad. Kreirajmo im ovakve obrazovne sadrzaje!

3. E-learning ce nametnuti promjenu u nacinu poucavanjaKako je to jezgrovito rekao u svom intervjuu mr.sc.Predrag Pale staritip predavaca(koji je bio jedini vlasnik i prenosilac informacije)postaje onaj ko (u)vodi ucenike u sistem znanja, stavljanja stecenihznanja u razne kontekste.

Sto su ucenici sa viseg nivoa obrazovanja (ili starijeg uzrasta),njihova aktivna uloga treba da bude sve veca, a nadzor i usmeravanje odstrane tutora sve manji. I,takodje, prema pozitivnom iskustvu mr.sc. Palea, treba krenuti sainoviranjem svoje nastave korak po korak - uvoditi jednu po jednu novinui utvrditi dejstvo te novine u poucavanju na ucenike - da li se povecaonivo njihove motivacije, nivo znanja, nivo zadovoljstva,..

4. Razvoj medjunarodnih mrezi koje bi spajale nastavnike i ucenikeNa univerzitetskom nivou to je vec ostareno kroz razne Joint master(PhD) studies.Na mom fakultetu jedan takav master program za elektronsko ucenjestartuje ove godine. U realizaciji nastavnog programa ucestvujunastavnici sa 3 evropska i 5 univerziteta iz regiona. Zar ELA akademija nije najbolji primer kako e-learning povezuje ucenike?Radojka Krneta

------------------------------------------------------------



Naslov: Odgovor: Krivulja prihvacanja tehnologija

Bok Zlatko, Goran i svi ostali!

Svidja mi se vasa prilagodjena Rogersova krivulja prihvacana tehnologijai na fini nacin povezuje sudionike u fazama usvajanja tehnologije icikluse usvajanja kod e-learninga.

Buduci da se u mojoj ustanovi e-learning javlja u obliku poboljsanjatradicionalnih konfiguracija tecaja mi zasada pripadamo kasnoj vecini.Cilj nam je napredovati i ici prema ranoj vecini jer bi bilo lijepouvesti alate za upravljanje tecajem.

E, a nakon toga se dolazi do tehnoloskih lidera koji uvode objekte ucenja. S pojmom objektima ucenja sam se susrela jos prije u literaturi, nonikad nisam sigurna sto je zapravo to? Po definiciji je sve jasno, alikako on izgleda i kako ga prepoznati od ostalih on-line materijala?Pohranjeni su u repozitorijima poput Merlota, no je li ih izradjuju samoorganizirani strucnjaci ili ih mogu izradjivati i ucitelji uzsvladavanje odredjenih alata? Na ova pitanja ne znam odgovor pasudionicima u svojoj ustanovi ne bih po ovoj finoj krivulji zadavalaciljeve tehnoloskih lidera :))

Otisla sam malo do Merlota i nasla sam iz biologije on-line materijal oDNA, evo linka:

http://www.dnaftb.org/dnaftb/1/concept/index.html

E sada, zamolila bih Gorana ili Zlatka samo ako je moguce da mi kazu jeli to objekt ucenja? Meni se cini da bi mogao biti no ponovo nisamsigurna... U svakom slucaju, lijepo izgleda :))

Hvala,

Ivana

------------------------------------------------------------


Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Četvrtak, 30. listopad 2008. 21:39


Lijep pozdrav Već sam se u jednoj prijašnjoj diskusiji osvrnula na takav princip integracije predmeta kroz on-line nastavu Geografije koja se izvodi u suradnji sa nastavom Informatike. Ako gledam stručne predmete u našoj školi u području grafike i audio vizualnih tehnologija, intergaciju kroz web, Internet, sa elementima multimedije,video i sl., (kao osnovnih elemenata nastavnog plana i programa), horizontalna veza između predmeta itekao postoji, ali i ona vertikalna. Naučeno u jednom predmetu, primjenjuje se u drugom, a gradivo nižih godina je uvjet rada u višim. Nešto je lakše provoditi e-learning u takvom okruženju.Ali upravo je zato intergracija Geografije i Informatike jako bitna i pokazuje da se može barem dio aplicirati i na ostalo područje, ali uz puno truda i angažmana, entuzijazma i od strane profesora i mentora/tutora. Znanje e-lerninga koje mi sada stječemo je bitno i smatram da je online tečaj za e-tutore (EDUPOINT) koji je sad u planu doista potreban. Dakle kako da gledam i analiziram situaciju u školi, na širem ili užem području, jer ovisno o tome mogu imati lijepu ili manje lijepu viziju ?..Na užem području su u planu ili se provode zanimljivi projekti. Mogu spomenuti projekat koji je u razvojnoj fazi, pokrenut kao međugranična suranja dviju škola, radi podizanja i razmjene znanja i iskustva učenika naše škole i srednje tehničke škole u Nagykanizsi sa ciljem očuvanja spoznaje o znanjima ruralne baštine oba kraja kroz izradu digitalne knjižnice. Naravno sve se bazira na elementima e- learninga uz podršku (Web CMS-a, LMS Moodle, itd), a planira se ukljičivanje tri stručna predmeta u kojima se do sad nije provodila viša razina e-learninga.Pozdrav svima Suzana

------------------------------------------------------------




Bok Radojka :), evo mali osvrt na Zemskog i Massyja (2006) stavove:

1. Repozitoriji objekata ucenja su nekako cini mi se vise vani zazivjelinego u nas. Evo link na popis nekih:

http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/iom/LO4

U Hrvatskoj znam da postoji inicijativa od Carneta, linkovi:

http://www.skole.hr/nastavni-materijalihttp://www.skole.hr/nastavni-materijali/o-materijalima?news_id=213#mod_news

Iskreno receno, nisam stigla sve ovo iscitati pa ne bih jos nista nimogla konkretno kazati u vezi LO. Ali s vremenom cemo sigurno visenauciti...

Nisam zeljela kazati, ni tvrditi da ce korisnici sami doci. Zeljela samsamo naglasiti kako mi se cini da je potrebno imati planiranu strategijuedukacije prema potencijalnim korisnicima (tada sam u prvom redu mislilana ucitelje i ucenike u skolama) jer ne znam koliko oni znaju zapostojanje ovih repozitorija i mogucnost primjene njihovih materijala unasatavi ili samoucenje.

Tu sam svakako zeljela naglasiti vaznost informacijske pismenosti injeno ukljucivanje u danasnje obrazovanje jer nam upravo ona omogucavadolazak do potrebnih informacija i njihovu primjenu. Ona je mozda samojedan od nacina da sto veci broj potencijalnih korisnici dodje doovakvih repozitorija...

Dakle edukacija, informacijska pismenost, a sada bih dodala i motivacijukao neke od elemenata koji bi mogli privuci korisnike ovim proizvodima...Naravno, i kvalitetan proizvod, za kojeg je potrebno poznavanjeodredjenih vjestina - no, nisam sigurna tko sudjeluju u kreiranju LO zaovakve repozitorije poput Merlota jer nisam o njima jos stigla dovoljnoiscitati... (ucenici, nastavnici, posebni strucnjaci ili samo strucnjaci?)

2. U ovom stavu sam zeljela kazati kako mi se cini da je e-learning zaucenike drukcije okruzenje za ucenje s obzirom na tradicionalnu nastavu.Cini mi se da su u e-learningu ucenici aktivniji u usvajanju znanja jernpr. trebaju iscitati novo gradivo, kriticki razmisliti o procitanom,pisati radove i sl. dok su u f2f nastavi vise imali ulogu slusaoca... Cini mi se kako im on moze i treba pruziti povezanost (komunikaciju),zabavu i prezentaciju sebe ali ipak mozda ne u tolikoj mjeri kaoracunalne igre ili slozene prezentacije. No , o kreiranju sadrzaja josne bih nista mogla puno kazati jer nisam dovoljno citala literaturu potom pitanju...

3. Potpuno se slazem s mr. sc. Predragom Pale-om i njegovimrazmisljanjima. Upravo zato mi se i cini kako je vazno da mi vec krozosnovnu skolu trebamo nase ucenike polagano uciti njihovoj aktivnojulozi u ucenju tj. "uciti ih ucit" -naravno uz vodstvo ucitelja, zatosam i upotrebila izraz "nauciti ih uciti" jer mislim kako jedino na tajnacin fakulteti mogu dobiti aktivne studente... Slazem se i s polaganim uvodjenjem inovacija u nastavu jer mislim datehnologija ne treba biti cilj, nego ucenje i poucavanje uz koristenjetehnologije.

Puno pozdrava, Ivana

------------------------------------------------------------




Pozdrav Ivana,

svaka zaokruzena nastavna cjelina, tema, vizualizirani ili na neki drugi nacin opisani koncept koji mozete visetstuko upotrijebiti za svoje vlastite nastavne ciljeve moze se promatrati kao learning object.

Ne postoji pravilo da learning objecte proizvode samo strucnjaci, ali je to njima svakako lakse radi odredjenog obrzovanja ili institucionalne podrske. No podsjetimo ovjde i na pravu definiciju pojma "amater", onu koja se uglavnom zaboravlja. Ona kaze da je amater onaj koji se necime bavi iz ljubavi i entuzijazma, a ne ciste profesije. Prema tome, svatko tko je savladao neki alat i u njemu napravio odredjene zaokruzene cjeline koji se mogu visestruko iskoristiti zahvaljujuci njihovoj kvaliteti i/ili obrazovnoj vrijednosti, napravi oje learning object.

Vidjet cemo kasnije dosta takvih zanimljivih primjera, a ovaj koji ste naveli takodjer je jedan zanimljiv primjer.

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 740Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Četvrtak, 30. listopad 2008. 23:02

Naslov: Samostalni strijelci - nuznost?

Pozdrav svima,

u ovom smo tjednu dakle upoznali dva nacina organizacije - samostane strijelce i timski

pristup. Sto mislite, mora li svaka ustanova nuzno proci kroz fazu samostalnih strijelaca na putu prema timskoj organizaciji posla? Ima li kakve posebne koristi od prolaza ustanove kroz fazu slobodnih stijelaca?

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------


Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Petak, 31. listopad 2008. 00:41

Naslov: Odgovor: Samostalni strijelci - nuznost?

Pozdrav tutorima Zlatku i Goranu, naravno svim plavcima (blaupunkt) grupi ma gdje bili!

U ustanovi kao što je Hrvatsko Vojno Učilište mišljenja sam da je nužno proći kroz fazu samostalnih strijelaca. Svaki nastavnik (samostalni strijelac) ima svoj pristup rješavanja kako dosegnuti zajednički cilj svladavanja znanja sa polaznicima –studentima s korištenjem e-learning . Usporedbe radi nas deset nastavnika bili smo predavanjima dva dana na e-learninga u Carnetu gdje smo svatko imali svoja gledanja i stavove (samostalnog strijelca) tumačenja e-learninga koji su na kraju približni bili u razmišljanjima.

Svaki od samostalnih strijelaca donijet će novi koncept gledanja koji će se fokusirat na aktivno učenje sa kombinacijom predavanja u učionici, sinkronu i asinkronu interakciju na nove načine.

Naime gledajući u tom smjeru nastavnici nakon određenog iskustva preoblikovat će aktivnosti poučavanja i učenja uz nadređenu instituciju (HVU ravnateljstvo-dekanat) tako da iskoriste potpunu i optimalnu prednost nove tehnologije za približavanje i usvajanje znanja učenika.

Dali slobodni strijelaca ima u ostalim ustanovama i na koji način?

Lijep pozdrav!Jadranko

------------------------------------------------------------




Pozdrav plavcima!

Rogersova krivulja prihvačanja tehnologija je interesantna u kontekstu katedre u kojoj sam nastavnik.

U poruci 273 već sam dao osvrt koje se vrste e-learninga primjenjuju na mojoj katedri. Sve te vrste mogli bi rasporediti na krivulju prihvaćanja. No pretpostavljam da tutori u stvari žele da poredamo 4 vrste e-learninga koju spominju Z&M kao „cikluse prihvaćanja e-learninga“, a u meterijalima se spominju i kao vrste e-learninga?

Od četiri ciklusa, na katedri je prisutan onaj koji se naziva „Poboljšanje tradicionalnih konfiguracija tečaja“. Možemo reći i da smo uveli i neke digitalno višestruko isplative obrazovne jedinice, ali smatram da još uvijek spadamo u kasnu večinu.

Jesam li dobro shvatio pitanje?

Darko

------------------------------------------------------------




Pozdrav plavcima.

Nadovezao bi se na kolegu Jadranka koji je dobro ocrtao stanje sa "klincima" na Hrvatskom vojnom učilištu, tj. da je zabluda da će naši polaznici prigrliti e-learning jer je pojam "mlade generacije" u našem kontekstu vrlo rastezljiv.

Ponovio bi samo da mi nemomo problema sa prvim i drugim stavom jer kod nas polaznici ionako ne "dolaze sami" već moraju doći, a samim time, ukoliko će im biti nametnut, oni će biti "prisiljeni" prigrliti e-learning.

Ipak, smatram i da je 3. stav da će e-learning promijeniti način na koji poučavamo zabluda u našem kontekstu, jer će si nastavnici samo pojednostaviti način poučavanja ali ga neće iz temelja mijenjati.

Pozdrav,

Darko

------------------------------------------------------------


Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Petak, 31. listopad 2008. 13:38


Pozdrav Darko,

nacelno smo mislili na to gdje kod Vas spada pojedina tehnlogija - PPPT, videokonferencije, LMS, video materijali ... itd.

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------


Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Petak, 31. listopad 2008. 13:42

Naslov: Cjelozivotno obrazovanje

Pozdrav svima,

pokusajmo sagledati jos jedan interesantan dio interviewa. J. Gojsic u interviewu cesto spominje cjelozivotno obrazovanje i e-learning kao jedan od jako zgodnih nacina kako se cjelozivotno ucenje moze organizirati.

I dok zivimo u maloj zemlji relativno velikih udaljenosti i sa 20% nezaposlenih, moze li se gledati na koristenje e-learninga u formalnom obrazovanju i kao na pripremu pojedinca na potrebu cjelozivotnog ucenja i privikavanju na alate i principe koji ce mu trebati do kraja zivota?

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------


Naslov: Timski rad - nista posebno?

Pozdrav svima,

u materijalima smo se prvi put sreli sa timskim radom i preko njega smo presli vrlo lako. Ipak, nemojmo podcjeniti cinjenicu da timski rad predstavlja evolucijsku stepenicu vise od pristupa samostalnog strijelca.

Znamo li mi timski raditi, jesmo li vicni radu u timovima?

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------


Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Petak, 31. listopad 2008. 20:26


Hi svima,

čitajući zanimljive ideje o klincima neplivačima (zaista bilo biinteresantno vidjeti neku analizu, domaću naravno) koja govori o tomekolika je realno informatička pismenost najmlađe generacije i koliko onaograničava mogućnost modernih e-tehnologija u nastavi.

Ili mi je promakla neka takva studija?

Da se nadovežem i na temu integralne nastave, koja još nije ušla u našeprograme ali je prihvaćena metodološki u nastavi nacionalne grupepredmeta u inozemstvu. Bilo bi interesantno eksperimentalno provjeritikoliko je takva nastava efikasnija u odnosu na klasične podjele popredmetima, npr kroz nekoliko odabranih škola.


Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Petak, 31. listopad 2008. 22:11

Naslov: Odgovor: Timski rad - nista posebno?

Pozdrav našem plavom timu... O timskom radu se unatrag dvije godine puno govori i napravljeno je niz edukacija/seminara za profesore srednjih škola. Na nekima sam bila i mogu reći da sam nakon tih radionica i doista timskog rada kroz radionice pokušala barem dio dobrih strana timskog rada prenijeti i na nastavu, što se pokazalo dobrim. Tako u okviru svog predmeta (Izrada web stranica) učenici rade jedan veći projekt na određenu temu u timu po troje učenika, na način da sami podjele zadatak i svatko može odraditi dio koji mu odgovara najviše i gdje se može max. iskazati. Rezultati rada u timu pokazali su se vrlo dobrima, a učenici i sami traže da rade na taj način. Evo navest ću neke pozitivne strane timskog rada sa jedne naše radionice: /Voditelj radionice: Marija Rašan Križanac/ <ul>Kakav tim – mislimo li timski? <li>“Ako mislite da ste vi slika nikad nećete vidjeti širu sliku.” <li>Naučimo gledati i prihvaćati različite vizure. <li>Nitko od nas nije važniji od ostalih. 

<li>U timu svatko ima mjesto na kojemu najviše doprinosi. <li>U timu su svi pobjednici. Što timski rad omogućuje? <li> Više različitih načina ostvarenja cilj/a/eva. <li> Više kreativnosti i inventivnosti. <li> Brže i snažnije reagiranje na izazove. <li> Više djelotvornosti i učinkovitosti. <li>Bolje upravljanje kvalitetom. Neki školski timovi <li> Stručni aktivi <li>Interdisciplinarni timovi <li>Timovi učenika <li>Voditeljski timovi<li>Tehnički timovi </li></ul>Evo možda nismo ni svjesni da sigurno u vlastitim ustanovama već funkcioniramo unutar pojedinih timova, /a i mi ovdje usvajamo znanja jednim vidom timskog rada/. Samostalni strijelci jesu najčešće inovatori, no nisam sigurna da mogu biti i lideri, no vjerujem da bi njihove kvalitete došle do izražaja upravo unutar timskog rada /jer i u timu mora postojati vođa/. I još jedna misao…/nije moja/…ali se slažem snjom… “Djelujući zajedno ljudi mogu dosegnuti ona postignuća kojima se kao pojedinci ne mogu ni nadati.” Lijep pozdrav ...Suzana

------------------------------------------------------------


Poslao Poli Radmanović (poli.radmanovic.skole) na Subota, 1. studeni 2008. 00:04

Naslov: Odgovor: Besplatno preuzimanje članaka iz SAGE publikacijaH

Hvala!

Poli

------------------------------------------------------------


Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Subota, 1. studeni 2008. 10:34


Pozdrav svima, a posebno onim najaktivnijima.Prvo bih se htjela osvrnuti na pojam integrirane nastave u osnovnoj školi. HNOS (Hrvatski nacionalni obrazovni standard) lijepo objašnjava i opisuje načine primjene, ali u praksi to ide vrlo teško jer da bi to sve moglo funkcionirati trebalo bi potpuno promijeniti viđenje obrazovanja. Govori se ovdje o projektima, terenskoj nastavi,

otvorenom danu, tematskom planiranju i sl. ali moje iskustvo govori da nakon početnog zanosa sve je to nekako splasnulo (npr. rečeno nam je na početku da će sva pedagoška dokumentacija biti prilagođena, a ništa se nije promijenilo). Zato mislim da je i ovo moje nastojanje pratiti vas ostale u razmišljanjima jedan od načina promjene dosadašnjeg. Smatram da je promjena, i to temeljita promjena nužna.Drugi problem je timski rad. Suzana je lijepo opisala glavne odrednice timskog rada, ciljeve i prednosti, ali opet u praksi ja mogu timski raditi samo s nekoliko kolega jer ostali čvrsto ostaju u svojim zadanim okvirima koje nisu mijenjali godinama. Završit ću u optimističnom tonu... Već sama činjenica da ovdje diskutiramo za mene označava promjenu.. Pozdrav, Dubravka Despot

------------------------------------------------------------


Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Subota, 1. studeni 2008. 10:37

Naslov: Odgovor: Interviewi

Pozdrav svima,

obja interviewa su zanimljiva i korisna. Prvi (Gojšić) naglasavamogucnosti e-learninga za drustvo, a drugi (Pale) je okrenut korisniku.

Gojšić navodi prednosti koje e-lerning otvara drustvu, zemlji, ustanovi:

1. mogucnost da ucimo od najboljih u svijetu i studiramo nasveucilistima koja su nam do sada bila iz odredjenih razloga nedostupna,

2. pojedine ustanove mogu ponuditi svoje znanje i obrazovanje dalekosiroj populaciji nego da sada, te na taj nacin povecati svojukonkurentnost u svijetu - posebno znacajno za manje zemlje

3. multidisciplinarno stvarati zajednicke obrazovne sadrzaje i iz njihuciti.

4. mogucnost iskoristavanja e-learninga za cjelozivotno obrazovanje

Da bismo ovo ostvarili u drustvu Gojšić navodi vaznost pobudjivanjasvijesti u gradjanima o cjelozivotnom obrazovanju kako za osobni tako iza drustveni napredak pojedine zemlje, donosenje strategiju e-learningana drzavnoj razini, fluentnost profesora u stranim jezicima jer ceimati priliku poucavati studente iz raznih dijelova svijeta i pokretanjemultidisciplinarne industrije obrazovnih materijala.

mr.sc. Predrag Pale se okrece korisniku i naglasava dostupnost ifleksibilnost ucenja za pojedinca uz pomoc tehnologije, vaznostosnivanja centara podrske za korisnike, multidisciplinarnu suradnju itimski rad, provjeravanje zadovoiljstva korisnika, olaksavanje procesaucenja primjenom raznih vizualizacija i samoprovjere znanja te

koristenje tehnologije za dopunu nastavnog procesa.

Oba pogleda su vazna i usko povezana za uspjesno ostvarivanjee-learninga te ni jedan nije zanemariv. Podizanje svijsti u drustvu oe-learningu i donosenje strategije na drzavnoj razini koju navodi Gojsicje neophodno i vazno jer ce na taj nacin korisniku biti jos laksedostupno sve ono sto navodi Pale u svom interview-u. Ivana

------------------------------------------------------------


Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Subota, 1. studeni 2008. 10:46


Pozdrav svima,

Možemo li mjenjati sami sebe prvo, a nakon toga i ljude oko nas ?Živimo li ispod razine svojih mogućnosti ?Kako utvrditi idemo li u pravom smjeru ?

Osobno sam sklon vjerovanju da za projekt zvan e- learning na ETF-unužna dobra organizacijska i upravljačka struktura. Kohezija izmeđuodređenih jedinica (katedri, zavoda) unutar organizacije je slaba i predstavlja kamen spoticanja. Pojedine djelatnike na određenim zavodimaodnosno katedrama vidim kao samostalne strijelce, inovatore.

S obzirom na složenost životnih problema i procesa, timski rad vidim kaojednu od mogućnosti učinkovitijeg rješenja istih. Treba zaboraviti naopise radnih mjesta koji sustavno obrađuju potrebe pojedinica i bave seisključivo njegovim sposobnostima. Znanja koja posjedujemo, koja surazvijena kroz vertikalu sustava odgoja i obrazovanja više nisu dovoljna.Potrebno je učiti, komunicirati na novi način, pronaći se u novimdodirnim točkama.U sustavu u kojem je obrazovanje usmjeremo premanatjecanju, a ne prema suradnji i kooperaciji gdje se o vrednovanjurezultata rada slabo govori, gdje potaknute inovativnosti kao i da nemaostaje nam rad kao samostalan strijelac.

Pozdrav

Krešimir

------------------------------------------------------------


Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Subota, 1. studeni 2008. 10:56


includes attachment

Pozdrav svima,

Ova slika mi se činila dosta praktična za daljnju diskusiju. Pozdrav

Krešimir

------------------------------------------------------------


Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Subota, 1. studeni 2008. 11:55


Lijep pozdrav Krešimire..

Evo slika je doista jako zabavna ali očigledno je da ne postoji osnovno što treba biti u timu a to je vođa ili koordinator. Moram još jednom spomenuti da se i u timu mogu napraviti vrhunski rezultati.Prošle je godine na državnom natjecanju iz multimedije, multimedijalni projekat učenika naše škole kojeg čini tim od toje učenika i dva mentora postigao prvo mjesto. Djeca su na početku bila skeptična kako će raditi zajedno no pokazalo se izvrsnim pa sad dalje ni ne pomišljaju da se uključe u natjecanje kao samostalni strijelci. Toliko im se svidio taj rad u timu pogotovo kad su shvatili što sve zajeno oni mogu postići, da smo još jedan veći projekat napravili te godine i opet su osvojili prvu nagradu. Nakon toga nas oni zaustavljaju na hodniku i pitaju kad će konačno biti novi projekt da započnu raditi zajedno. A duh natjecanja je bio i te kako prisutan...

Suzana

------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Subota, 1. studeni 2008. 12:39


Pozdrav plavoj grupi i tutorima,

Posebnosti u primjeni e-learninga su pisutne i na fakultetima biomedicinskih znanosti kao i u drugim ustanovama (kako navode kolege). One proizlaze iz specifičnosti obrazovnih sadržaja, populacije kojoj su namjenjeni, ali i kurikuluma koji se mora ispoštovati unutar kolegija.

Na katedri za patologiju Med.Fak.u Rijeci usudila bi se reći da je najzastupljenija rana većina jer nastavni se proces svakodnevno proširuje e-sadržajima.Studenti su zahtjevna populacija koja vrlo rado prihvaća ICT posredovano učenje. Dominantnu poziciju u sklopu koje vidim e-learning u nastavi kolegija patologije su izborni predmeti. Izborni, elektivni predmeti u sklopu kolegija 3-6godine studija medicine i stomatologije. Elektivni predmeti kao male modularne jedinice (do 30 nastavnih sati) su najprikladniji za e-learning, on-line izvođenje, a ujedno omogućavaju mobilnost polaznika koji nisu više ograničeni ponudom na jednom medicinskom fakultetu već zahvaljujući ETCS bodovnom vrednovanju mogu biti konkurentni na med.fak. u Zagrebu, Osijeku ili Splitu. Time se zadovoljavaju osnovne potrebe studentske populacije u kojma smo nalazim manjkavi, a to su raznovrsnost i dostupnost nastavnog sadržaja.

Tehnološka podrška za ovakav pristup postoji u sklopu sustava Moodle okruženja pri Zagrebačkom Sveučilištu i pretpostavljam da razmišljanja o implementaciji istog idu u istom smjeru ovdje iznesenih razmišljanja.

Ostaje pitanje kako osigurati adekvatnu provjeru predznanja studenata i nastavnika uključenih u proces, kako to učiniti obligatnim (jer to su uvijeti sine qua non ) i istovremeno stimulirajućim.

Ipak mislim da si ne možemo ostaviti imperativ uspjeha na početku i da to nije nužno jer nerijetko prvi pokušaji nisu najbolji te toga moramo biti svjesni da ne odustanemo.


------------------------------------------------------------


Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Subota, 1. studeni 2008. 12:40


Da bi timski rad bio uspješan mora biti temeljen na pretpostavci da su svi članovi tima ravnopravni. color="navy">Voditelj tima je neophodan ali ga članovi tima moraju doživljavati kao prvog suradnika, a ne kao nalogodavca. Upravo zbog toga u timskom radu moraju biti jasno precizirani zadaci, ciljevi, nositelji aktivnost i načini i metode pomoću kojih će se zadaci i ciljevi ostvariti. Timski projekti moraju biti „mjerljivi“ kako bi se u konačnici mogli vrednovati. Ljudi su društvena bića pa su samim tim predodređeni za timski rad.

Ono što je najvažnije u timskom radu je da svaki član tima odrađuje svoje zadaće ali i da istovremeno surađuje, color="navy">komunicira, pruža ostalim članovima tima sva svoja znanja, neprekidno motivira i sebe i ostale, primjenjuje kvalitetne prijedloge svojih kolega. Ovakav pristup je zamišljen i po color="navy">HNOS-u. U OŠ se najbolje prepoznaje ucolor="navy"> timskim mjesečnim planiranjima i korelacijama.Ukoliko voditelji timova (u ovom slučaju ravnatelji) iz svih sudionika, uključujući i sebe izvuku ono što je najbolje, ciljevi i zadaci će biti ostvareni i timski rad će imati puni smisao.U protivnom ako zataji neka od karika može se dogoditi sljedeće: <img alt="h" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/multistatic/67/timski.jpg">Lijep pozdrav tutorima i plavcimaEsad Mujaković

------------------------------------------------------------


Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Subota, 1. studeni 2008. 14:13


Pozdrav Zlatku, Goranu i svim plavcima,

Osim prepreka za primjenu e-learninga o kojima govore Jasenka Gojšić i mr.sc. Predrag Pale: strategija, ciljevi, ljudski potencijali, timski rad, educiranost, motivacija, infrastruktura, cjeloživotno učenje i druge, smatram “vrijeme kao resurs” izuzetno važnim, a o kojem vrlo malo govorimo. Činjenica je da ostale resurse: čovjeka, tvarne resurse – tehnologije i novac možemo zamijeniti ili osigurati, ali vrijeme, koje je izgubljeno, izgubljeno je zauvijek.

Vrijeme kao resurs usporedio bih sa novcima, kada je u pitanju e-learning. U početku će nam trebati puno uloženog vremena, ali nakon toga uvjeren sam da će ga biti dovoljno. Iz osobnog iskustva kao student, vrijeme koje sam izgubio na putovanje do fakulteta i doma, predavanja i vježbe na kojim nisam nazočio iz opravdanih razloga bilo je izgubljeno i nenadoknadivo vrijeme.

Na Vaše pitanje “mislite li na to da Vam je u interesu u sto kracem roku poboljsati efikasnost poucavanja uvodjenjem e-learninga” odgovor je “da”. Možda baš u tom grmu leži zec!

Lijep pozdrav,

Marijan

------------------------------------------------------------


Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Subota, 1. studeni 2008. 16:06

Naslov: Odgovor: Cjelozivotno obrazovanje

Pozdrav Zlatku, Ivani i svim nasim plavcima,

Oba intervjua su iskustva, ocigledno, iskusnih poznavalaca e-learninga.Jasenka Gojsic je potvrdila ono sto sam naglasila u jednoj od svojihpredhodnih diskusija:strateski pristup uvodjenju e-learninga, pocev odnivoa drzave, pa do pojedinacnih ustanova je veoma znacajan.

I Jasenkin naglasak na vaznosti celozivotnog ucenja (long lifelearning), da bi smo se i mi na ovim prostorima mogli kvalitetnoukljuciti u novi ekonomski poredak (sa novim tehnologijama, novimnacinima poslovanja) je pun pogodak .

U svetu je korporativno ucenje veoma cesto sprovedeno pomocu e-learninga- kompanije nude svojim zaposlenim ili korisnicima njihovih proizvoda iusluga kontinualna usavrsavanja putem specijalizovanih kurseva.Zasto ne bismo i na univerzitetu (fakultetima) mogli ponuditi mogucnostda zainteresovani pojedinci (koji nisu studenti) mogu pratiti onlinejedan ili nekoliko kurseva - delove nekog studijskog programa, koji biim dali neka njima potrebna usko specijalizovana znanja i o tome imizdali sertifikat? Ili ponuditi treninge za nove poslove?

Mozete li mi dati neke primere korporacijskih online kurseva i treningau Hrvatskoj, ako ih ima (ko ih organizuje i izvodi, ko dizajnira takvekurseve,kome su namenjeni )?Zakon o visokom obrazovanju u Srbiji samo sturo daje mogucnost uvodjenjacelozivotnog ucenja na univerzitetu. Ali nista blize nije definisano! Au Hrvatskoj?

Radojka Krneta

------------------------------------------------------------


Poslao Emil Banek (embanek.public) na Subota, 1. studeni 2008. 18:24


Pozdrav plavoj grupi!

Kolege s HVU (Jadranko i Darko) identificirali su 1. i 2. stav po Zemskyi Massyju kao "upitne" jer dobro poznaju specifičnosti vojne izobrazbe iorganizacije koje ću ja pokušati povezati s pristupom samostalnog strijelca.1. stav je upitan jer polaznici "ne dolaze sami, već moraju doći"(Darko), a i nastavnici (oko 90% veli Jadranko) ne mogu uvestie-learning u nastavu jer neznaju što je. Ostalih 10% nastavnika (kolege

koji su završili ili sad pohađaju ELA-u) dolaze s različitih katedri,rodova i grana što im otežava međusobnu horizontalnu komunikaciju, avojna hijerarhija i zapovjedni lanac guše kreativnost (vertikala se bojipromjena koje ne razumije!) pa su svedeni na pristup samostalnog strijelca.2. stav je upitan zbog "klinaca" (18-25 i 25-50 godina veli Jadranko)koji dolaze na vojnu izobrazbu. Istina je da "mlađa generacija" (18-25)voli tehnologiju i među njima je najlakše naći "maštovitog studenta" ilientuzijasta koji prihvaća e-learning, ali je tu kruta vojna organizacijakoja ne dozvoljava njegovo zadržavanje kao asistenta/stažista na HVU nego ga šalje na stažiranje u postrojbu gdje se on "ohladi" ode-learninga. I tako ostajemo na pristupu samostalnog strijelca.

Lijep pozdrav od Emila

P.S. Odlazim na službeni put (3.-14.11.) pa neću moći ispoštovati rok za1.zadatak!Što učiniti kad se vratim???

------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Subota, 1. studeni 2008. 23:23


Dobra večer svima!

Kako smo se dotaknuli integrirane nastave, moram se osvrnuti na nekolikostvari. O ovoj vrsti nastave se govori intenzivno od uvođenja HNOS-aiako ona postoji i izvodi se puno duže od toga, a sad treba biti rame uzrame s timskim radom, projektima i mjesečnim planiranjima učitelja inastavnika. Glavni cilj integrirane nastave je određenu temu provućikroz što više predmeta, praktički u isto vrijeme, u jednom satu ilidanu. Vesna i Ivana su ukratko opisale kako to izgleda u njihovimškolama i u predmetnoj nastavi, a ja ću se osvrnuti na razrednu nastavu.

U razrednoj nastavi integrirana je nastava zastupljenija jer jedanučitelj koordinira šest predmeta i lakše mu je isplanirati jedan takavdan i uključiti strani jezik i vjeronauk da dobije potpunu integraciju ikorelaciju. Jedan od dobrih primjera zašto ovakva nastava je kako ćudjecu naučiti brojati do deset na engleskom ako nisu savladali svebrojke u matematici ili kako će nešto prepisati ako nisu naučili svaslova...

Zlatkovo je pitanje bilo bi li koncept integracije doveo do afirmacijestavova o e-learningu. Mislim da bi. Temelj od kojeg bi trebali započetije obučavanje ljudi za e-learning i korištenje potrebne tehnologije.Integracijom pojedinih predmeta kroz određene alate i uvođenjem ovakvogučenja u škole te dobrom prezentacijom, učitelji bi polako jedan za

drugim prihvaćali novi način rada. Ako učitelji dobro prihvatee-learning i učenici će ga prigrliti kroz pozitivan stav učitelja. Ovimesmo došli i do zaključka da će sve ovo djelomično zaista promijenitinačin rada, a ako u tome budemo uspješni doći će i do suradnje s drugimškolama, institucijama i državama jer ćemo željeti podijeliti svojaiskustva i čuti iskustva drugih.

Pitanje je samo jesmo li spremni na sve ovo jer nam to nameće puno višerada, stalno usavršavanje i dakako cjeloživotno učenje? Mislim dapolaznici ELA-e jesu.

LP

Sanja

------------------------------------------------------------


Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Nedjelja, 2. studeni 2008. 11:42


Hvala Zlatku na pojašnjenju.

Probat ću proanalizirati stanje na svojoj katedri o svjetlu Rogersovekrivulje i Bonkovih razina integracije WEB-a u nastavi, te ostalih vrstae-learning aktivnosti (Z&M).

1) Tradicionalna nastava već je poodavno poboljšana korištenjemprezentacijskih softvera - prošli smo sve faze do tradicionalista.

2) Svi polaznici imaju pristup internetu i mogu istraživati web. Imaju inastavnici. Međutim, mišljenja sam da od nastavnika i studenata webistražuju još uvijek tehnološki lideri kojih je nekoliko na katedri i30-tak posto polaznika. Tu se slažem sa kolegom Jadrankom koji je ujednoj diskusiji napomenuo da polaznici koriste web većinom za stvarikoje nemaju veze sa proučavanjem nastavnih sadržaja.

3) Zbog specifičnosti nastavnog procesa, nastavnici ne objavljuju svojematerijale na web-u kao i materijale studenata. Međutim postoji lokalnamreža u kojoj ti materijali kolaju. Smatram da te nastavnike i polaznikesvejedno treba svrstati u tehnološke lidere.

4) Korištenje weba kao sredstvo za reklamiranje tečaja i programa jeprisutno, ali na razini ministarstva. Na nižim razinama se ne koristi.

5) Ostali oblici i vrste e-learninga nisu prisutni na mojoj katedri ipotrebni su inovatori (slobodni strijelci) da bi ih potakli.

Lijep pozdrav,Darko

------------------------------------------------------------


Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Nedjelja, 2. studeni 2008. 11:43


Pozdrav Esadu i plavcima,

Mala digresija na mišljenje kolege Esada o prepoznavanju timskog rada kroz mjesečno planiranje.

Kao ideja jako je dobro zamišljeno, no u konačnici, mjesečno planiranje svodi se na čisti formalizam Bez obzira na načelo postignutu korelaciju i ciljeve kroz mjesečno planiranje, najčešće to završava samo kao napisana i zadovoljena forma, bez stvarnih rezultata. Bez "lidera" među nastavnicima, kao nositelja timskog rada, nema pomaka.

Primjer odrađenog timskog rada u mojoj školi predstavljen je kroz projekt "Profesionalna orijentacija", čiji su nositelji učenici osmih razreda, kojima je ova tema najaktualnija.

Osim informatike, na kojem je projekt rađen, uključeni su svi razrednici osmih razreda, pedagoška služba, roditelji, te gradske srednje škole u koje se upisuje večina učenika.

Smatram da je ovo dobar primjer timskog rada, posebno stoga što je zaživjela ideja da se projekt kontinuirano provodi iz generacije u generaciju.

Veći trud potrebno je uložiti u realizaciju timskog rada - projekta, ali je u konačnici i zadovoljstvo veće.


------------------------------------------------------------


Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Nedjelja, 2. studeni 2008. 12:28


Pozdrav plavcima,

Na pitanje "znamo li mi timski raditi, jesmo li vicni radu u timovima?", ako mislite na

plavu grupu, odgovor je "da".

Timski rad omogućava da se zajedničkim naporima postižu bolji rezultati koji nadmašuju zbroj pojedinačnih. Pri tome i svaki pojedinac postiže više nego u klasičnim uvjetima izvan tima. Samo timovi nasuprot pojedincima i grupama pojedinaca mogu uspješno rješavati složene situacije koje nameće današnje vrijeme, vrijeme promjena. To se postiže zahvaljujući "timskom potencijalu i sinergiji".

Iako su timovi dio naše svakodnevice i pokazuju se dobrim u rješavanju mnogih problema, ključno je ne zaboraviti i pojedinca “slobodnog strijelca”. Napredak i razvoj, motivacija i ključna otkrića još uvijek nose predznak – individualno.

Kreativni pojedinci dolaze na mnoge i neobične ideje, rijetko ih zadovoljava “status quo”. Nije upitno da kreativne osobe uveliko doprinose boljitku, ali istodobno mogu uzrokovati i poteškoćama. Promjene nisu uvijek popularne, ali ako su one “planske” u većini slučajeva dovode do uspjeha.

U procesu upravljanja bitne su sve funkcije: planiranje, organiziranje, kadroviranje, koordinacije i nadzor.

Planiranje i nadzor nerazdružive su funkcije menadžmenta. Nešto više o ovoj tezi u narednoj poruci.

Lijep pozdrav,

Marijan

------------------------------------------------------------




Pozdrav plavcima, Ivani i Radojki.

Nadovezao bih se na Ivaninu i Radojkinu diskusiju iz kojih su minajinteresantniji pojmovi vezani i za interview-e oni o cjeloživotnomobrazovanju i strateškom pristupu e-learningu.

Na Hrvatskom vojnom učilištu u stvari i provodimo svojevrsni modelcjeloživotnog obrazovanja. on je definiran strateškim dokumentom naziva" Koncept izobrazbe za potrebe OSRH" .(http://www.morh.hr/katalog/documents/Koncept%20izobrazbe_OSRH.pdf) .Dokument kao Projekt br.4 (str.22) definira e-learning kao strateškoopredjeljenje i navodi njegove prednosti.

Upravo se i iz navedenog programa može iščitati da je e-learning pogodanza vojni sustav školovanja jer se prilagođava korisniku ovisno onjegovoj dobi, predznanju i sklonostima.

Već sam ranije napomenuo da je sustav školovanja direktno povezan sakarijernim sustavom u OSRH koji traje tijekom cijele karijere, pa ako inije cjeloživotni, onda barem vrijedi do umirovljenja.Polaznicima je vrlo bitno na vrijeme završavati određene razineškolovanja, ali im je bitna i prilagodba tog školovanja njihovomobiteljskim, ustrojbenom i inom okruženju. Zbog toga me raduje strateškoopredjeljenje za e-learning unutar užeg i šireg okružja u kojem radim.

Pozdrav,Darko

------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Nedjelja, 2. studeni 2008. 15:07


Srdačan pozdrav svim plavcima i tutorima!

O timskom radu se jako puno govori i u osnovnim školama jer HNOS ističetakav rad kao nezaobilazan dio nastavnog procesa. Svi smo mi baremnekoliko puta sudjelovali na raznim radionicama i bili izloženiteoretskim značajkama timskog rada. Kako je već rekao i Marijan, smisaotima je u sinergiji, tj. pojavi da se suradnjom ostvaruju rezultati većiod zbroja pojedinačnih rezultata članova tima.

Osim već navedenih značajki i prednosti timskog rada prenijela bih vam 5zlatnih pravila timskog rada s jedne radionice u organizaciji Školskeknjige:

1. Svaki član tima preuzima odgovornost za svoju ulogu u timu i zazadatak koji treba obaviti.2. Nema međusobnog nadmetanja i neprijateljstva.3. U timu smo udruženi protiv samo jednog, zajedničkog neprijatelja:problema koji rješavamo da bismo ostvarili cilj.4. Budi maksimalno otvoren prema tuđim idejama.5. U timu nema pojedinačnih uspjeha i neuspjeha. Ako u zadanome rokuriješimo problem, svi smo jednako uspješni. Ako ne riješimo, svi smojednako neuspješni.

Kao i u Suzaninom slučaju i u našoj školi djeca su prepoznala prednostitimskog rada i vole ga jer se osjećaju uspješnije i zadovoljni surezultatima svoga rada i svojim doprinosima u timu. No što se tičemjesečnog timskog planiranja učitelja i nastavnika dijelim Dubravkino

mišljenje da je sve to nekako splasnulo nakon prvotnog zanosa.

Smatram da jesmo vični radu u timovima i da znamo raditi timski, ali jošuvijek kao da očekujemo da osoba-voditelj tima uradi veći dio posla i danas pogura. Također često nailazimo na osobe koje se pokušavaju kroztimski rad provući sa što manje vlastitog angažmana.

Dijelim mišljenje kolega da su polaznici ELA-e jedan dobar primjertimskog rada.

LP

Sanja

------------------------------------------------------------


Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Nedjelja, 2. studeni 2008. 18:13


Pozdrav Radojki i ostalim plavcima i štovanim tutorima , ma gdje god bili u ovom tehnološkom dobu, sve što je daleko tako je blizu zahvaljujući e-learningu !

G-đa Radojka Vaš razmišljanje iz (e-mail)pošte pod redni brojem 800 , dao mi je želju da se pridružim Vašim razmišljanjima kako je to u R.Hrvatskoj razvijeno i koji su tečajevi i gdje se provode.

U listopadu 2004 SIC- studentski informacijski centar krenuo je provođenjem projekta „VIRTUS- virtualni akademsko-informacijksi servis: Stipendija info (www.stipendija.info), (VIRTUS- Virtula Academic Information Service. ) financiran kroz TEMPUS- SCM program Europske komisije.Temeljni je cilj projekta „VIRTUS“ promicati važnost stipendija kao čimbenika koji doprinosi povećanju akademske mobilnosti i demokratizaciji visokog obrazovanja.

Ono čemu također težimo u R. Hrvatskoj je sudjelovati u EU-programima mobilnosti LEON-ARDO i SOCRATES (koje će uskoro postati dio programa „Integrirano cijelo životnog učenja“/ Integrated Lifelong learning programme), Nadam se da kada R. Hrvatska stekne punopravno članstvo u Europskoj uniji , mobilonst hrvatskih studenata i nastavničkog kadra biti će u puno boljoj situaciji. Lijep pozdrav!Jadranko

------------------------------------------------------------


Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Nedjelja, 2. studeni 2008. 19:18


Hi Emile,

Dobro ste uočili specifičnosti primjene e-poučavanja u jednoj strogohijerarhijski organiziranoj organizaciji vojna izobrazba. Svakako se nanju ne mogu direktno i jednostavno prenijeti Zemskog i Massija.

Što se tiče Vašeg problema s rokovima predaje zadatka, učinili steupravo ono što trebate, unaprijed najaviti spriječenost (poslovnim)obavezama.


Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Ana Partalo (apartalo.public) na Nedjelja, 2. studeni 2008. 19:44


U poruci 800 s nadnevkom od Subota, 1. studeni 2008. 16:06, RadojkaKrneta (rkrneta.public) piše:>Mozete li mi dati neke primere korporacijskih online kurseva i treninga>u Hrvatskoj, ako ih ima (ko ih organizuje i izvodi, ko dizajnira takve>kurseve,kome su namenjeni )?>>Radojka Krneta

Draga Radojka,

U Hrvatskoj se na tržištu nudi jako puno on-line tečajeva iz raznihgrana znanja, npr. strani jezici (Tell me more tečajevi), osnoveinformatičke pismenosti (ECDL tečajevi), poslovna edukacija, management(upravljanje projektima) i sl. tako da se može reći da su namijenjeniširokom spektru ljudi.

Same sadržaje izrađuju tvrtke same ili ih kupuju. Na tržištu e-learningapostoji čitav niz gotovih e-learning sadržaja koji se mogu isporučivatiputem LMS-a, pod uvjetom da su i LMS i sadržaji rađeni prema istimstandardima. Danas se opće prihvaćeni standard naziva SCORM standard.

U proces izrade sadržaja sudjeluju stručnjaka za sam sadržaj, razvojnistručnjaci (dizajneri i sl.), stručnjaci za alate i instrukcijskidizajner koji ih međusobno povezuje kako bi izradili što kvalitetniji

sadržaj. Naime stručnjaci za sadržaj ne moraju nužno imati iskustva ue-learningu niti poznavati alate, a razvojni stručnjaci ne moraju bitiupoznati sa sadržajem koja se obrađuje, nužno je te dvije strane štobolje povezati kako bi klasične materijale pretvoriti u što boljie-learning materijal.

Lijep pozdrav,Ana

------------------------------------------------------------


Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Nedjelja, 2. studeni 2008. 20:01



evo ukratko cu kazati situaciju u vezi HNOS-a u svojo skoli. U nas sesvaki mjesec sastajemo i planira se gradivo za iduci mjesec te se trazekorelacijske veze medju sadrzajima. Tijekom prve godine bi sve ostalo natome, svi bi otisli u svoje ucionice i radili po starom. Zatim jezazivio jedan projekt o vodama u kojem su ucenici visih i nizih razredapod vodstvom svojih uciteljia u Sloveniji predstavili ostalim skolamarijeke Dalmacije bazirajuci se na kulturnu bastinu. Cini mi se da senakon toga situacija polagano mijenja i svake godine se ostvaruje sveveci broj timskog rada ucitelja kroz manje, ali znatno cesce projekte narazini skole, integrirane dane i terensku nastavu. Ni u nas, kao ni uDubravke i Sanje, timski rad nije na vrhuncu ali je polagano sve viseprisutan i imam osjecaj da će s vremenom postajati cesci jer mi se cinida je i za njegovu primjenu potreno odredjeno vrijeme i prolazak krozodredjene faze prihvacanja...

Misljenja sam da je privilegija i sreca imati i "samostalne strijelce"u ustanovi te da ih svakako treba podrzati jer oni predstavljaju pravoosvijezenje u borbi protiv svakodnevne rutine, donoseci inovacije u svojrad veoma lako mogu za sobom povuci i odredjeni broj kolega posebno akosu skloni suradnji i timskom radu...

Timski rad postaje nuznost u danasnje vrijeme radi sve vece kolicineinformacija, znanja i novih otkrica na svakom podrucju znanosti. Mislimda ce u vecini djelatnosti za kvalitetno obavljanje odredjenogposla/zadatka /stvaranje kvalitetnog proizvoda biti potrebna sve vecakolicina znanja i vjestina iz raznih grana koje pojedinac nikako necemoci sam zadovoljiti, ali će moci pridonijeti kvaliteti timskog radakvalitetnim i dobrim obavljanjem zadatka s aspekta svog podrucja.

Isti slucaj je ocit i u ovoj 4. cjelini e-learninga gdje se vidi da uuspjesnoj organizaciji cijelog tog procesa e-learninga u pozadini stoji

cijeli tim kako bi korisnici imali dobru i kvalitetnu podrsku jer jedinotim moze zadovoljiti sve segmente u lancu podrske studentima.

Srdacno,

Ivana

------------------------------------------------------------




Pozdrav plavoj grupi!

U diskusiji (ili dvije) o samostalnim strijelcima rado ću se nadovezatina svoje kolege Andriju (koji govori o autonomiji nastavnika) i Jadranku(koji govori o nužnosti faze slobodnih strijelaca).

U ustanovi i okružju (kontekstu) u kojem radim, autonomija nastavnika jevrlo često tema na kojoj se lome koplja zbog specifičnosti sameustanove. Konkretno na mojoj katedri izrazito je naglašen timski rad jernijedan kolegij ne predaje samo jedan nastavnik, već postoje nosiocikolegija i nastavnici suradnici, a uloge se mijenjaju na različitimrazinama školovanja i na različitim kolegijima.

U takvom okružju vrlo je upitna uloga slobodnih strijelaca, već iskoraku inovaciji mora biti rezultat timskog rada. Slažem se da netko morabiti inicijator promjene, ali ga ostali moraju slijediti od početka.

U donekle hijerarhijskoj strukturi gdje voditelj katedre ima vjerojatnopuno veće ovlasti nego na drugim katedrama u civilstvu, autonomijanastavnika je vrlo rastezljiv pojam i ovisi prije svega o stavuvoditelja katedre.

Idealna kombinacija bila bi kad bi slobodni strijelac ili inovator bioupravo voditelj katedre, ali samo u smislu da pokrene i podrži uvođenjee-learninga u nastavu. Uporište svakako ima u strateškim dokumentimakoji su doneseni.

Problem je što su upravo voditelji nekih katedri ponekad teškitradicionalisti pa ih ne pogađaju strijele njihovih slobodnih strijelaca- inovatora.

Pozdrav,Darko

------------------------------------------------------------




Pozdrav plavoj ekipi.

Vidim da smo svi nekako opredijeljeni za timski rad iako se u svakom odnas možda krije mali slobodni strijelac koji bi uvijek nešto napraviobolje, više, naprednije. Možda neki od nas smatraju da su timski igraći,ali su u stvari slobodni strijelci?

Mogu reći da je okružje u kojem radim izrazito orijentirano na timskirad. Sretan sam da postoje i formalni i neformalni vođe tima koji gausmjeravaju u pravom smjeru. Mislim da su čak važniji ovi neformalnilideri u smislu postizanja krajnjeg cilja.

No to nije dovoljno za implementaciju nove tehnologije (e-learninga) unastavu jer nam u timu nedostaju tehnološki stručnjaci.

Pošto je uvođenje e-learninga strateško opredjeljenje moje ustanove,nadam se da će ona prepoznati neminovnost popunjavanja timova satehnološkim stručnjacima.

Pozdrav od Darka

------------------------------------------------------------




Pozdrav svima,

Interviewi s Gojšić i Pale mi se pomalo čine kontradiktornima. Gojšić nastanje e-learninga u Hrvatskoj gleda optimistično i svrstava nas u koraks ostalim zemljama svijeta, dok Pale smatra da je cijeli svijet uzaostatku, a mi u još većem. Osobno mi je bliži stav Gojšić jer namplanski daje upute što i kako trebamo učiniti da bi e-learning zaživio unašem obrazovnom sustavu. U isto vrijeme nas upozorava kako ne trebamočekati sve idealne uvjete za uvođenje e-learninga jer ćemo zakasniti.

Pojam cjeloživotnog učenja koji je ovdje izražen kao nužan inezaobilazan je prva stepenica koju moramo prijeći. No mislim da su svioni koji žele kvalitetno raditi svoj posao i biti u korak s trendovimaveć svjesni ove potrebe i spremni na nju.

Ne bih se složila s Pale da Hrvatskoj nedostaje znanja. Polaznici ELA-eu primjer pokušaja stvaranja kritične mase za uvođenje e-learninga uHrvatskoj. Vrlo mi je zanimljiv razlog koji navodi za primjenutehnologije u svom kolegiju, a to je ''zamrznuti one trenutke kad ječovjek u najboljoj formi i najboljoj koncentraciji i prenijeti drugimgeneracijama''. Također kaže da ''e-learning omogućava da ono štonajbolje napraviš staviš na raspologanje svima i da to ne morašponavljati kasnije''. Mislim da bi se nad ovim trebali zapitati jesmo lispremni i radimo li toliko kvalitetno da to želimo podijeliti s drugima,a kasnije i s cijelim svijetom?

Laka vam noć,

Sanja

------------------------------------------------------------


Poslao Ana Partalo (apartalo.public) na Ponedjeljak, 3. studeni 2008. 08:16


U poruci 849 s nadnevkom od Nedjelja, 2. studeni 2008. 22:49, Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) piše:>Pozdrav svima,>Ne bih se složila s Pale da Hrvatskoj nedostaje znanja. Polaznici ELA-e>u primjer pokušaja stvaranja kritične mase za uvođenje e-learninga u>Hrvatskoj.

Pozdrav Sanji i ostalima,

Slažem se u načelu s pojmom kritične mase, ali mislim da se kritična masa mora stvoriti ponajviše među potencijalnim korisnicima e-learninga. Gđa. Jasenka Gojšić je u intervju naglasila da se u svijesti ljudi mora ustaliti ideja cjeloživotnog učenja. Problem je u tome što postoji veliki broj ljudi koji na pomisao o učenju nakon završenog školovanja ne žele ni razmišljati, a kamoli o cijeloživotnom učenju. Mislim da bi upravo tu skupinu ljudi trebalo motivirati za daljnje učenje, jer kako je prof. Pale u svom intervjuu napomenuo jednu važnu stvar u vezi sporijeg razvoja e-learninga - da je to multidisciplinarni projekt.

Isto tako slažem se s gospođom Gojšić da nam nedostaje nacionalna strategija, ali mislim da relativno brzo prihvaćamo i pratimo nove trendove učenja i poučavanja u svijetu.

Lijep pozdrav,

Ana

------------------------------------------------------------


Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Ponedjeljak, 3. studeni 2008. 09:28


Dobar dan svima!

Nadovezala bih se na razmišljanja o timskom radu o kojem sam mnogoslušala nakon uvođenja HNOS-a u osnovne škole. Svaki mjesec održavamomjesečno planiranje na kojem planiramo projekte na razini škole, miniprojekte, terensku nastavu i ostalo. I u mojoj školi je, kao i uDubravkinoj, Sanjinoj i Ivaninoj taj početni entuzijazam brzo splasnuo.Ne mogu reći da mjesečno planiranje loše odrađujemo, ali bi moglo itrebalo biti i bolje.

Bila sam osobno uključena u veći projekt koji je uspješno dovršen iuvidjela sam sve prednosti timskog rada. Slažem se s kolegom Esadomkoji navodi preduvjete koji moraju biti zadovoljeni da bi timski rad biouspješan.

Osvrnula bih se još na projektnu nastavu i timsko-suradničko učenje unastavi. Budući da je Informatika u osnovnoj školi izborni predmet,manje je učenika u grupi i imam određenu slobodu u izvođenju nastavepokušavam između ostalog provoditi i projektnu nastavu. To zahtjeva mojubolju pripremljenost i veću aktivnost učenika, ali su rezultati takvograda dobri. Treba voditi računa da timski rad ne prijeđe u grupni rad(svi ćemo raditi sve) već da je izuzetno važna podjela uloga u timu,odrađivanje svojih zadaća te suradnja s drugim članovima tima.

Lijep pozdrav

Dragica

------------------------------------------------------------


Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Ponedjeljak, 3. studeni 2008. 11:16


Pozdrav Ana, Jadranko, Darko, Zlatko i ostali plavci,

Hvala na odgovorima o nekim primerima korporacijskih online kurseva itreninga u Hrvatskoj. Jedan moj magistrant sprovodi istrazivanja okorporacijskom ucenju i vazni su nam podaci o stanju u nasem regionu.Ana, mozete li mi navesti konkretnije podatke o online tecajevimaposlovne edukacije,upravljanja projektima, Tell me more tečajevima(dovoljne su i web adrese)Darko, da li je zazivela online obuka u okviru Vaseg projekta" Konceptizobrazbe za potrebe OSRH"?Zlatko, da li Vasa tvrtka Audio Video Consulting izradjuje „po narudzbi“online tecajeve za neke druge tvrtke ili ustanove?

------------------------------------------------------------


Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Ponedjeljak, 3. studeni 2008. 14:04


Pozdrav Ani i ostalima,

osvrnula bih se na razmišljanje kolegice Ane koja konstatira da postoji veliki broj ljudi koji ne žele ni razmišljati o učenju nakon završenog školovanja, a kamoli o cijeloživotnom učenju što naglašava kao nužno gđa. Jasenka Gojšić.

U jednom dijelu slažem se s kolegicom Anom, ali isto tako smatram da na takve ljude ne treba gubiti previše energije, jer će ionako za nekoliko godina biti "van igre", neće moći ostati u sustavu.

Posebno mi je zanimljiv stav gđe. Gojšić koja kaže da ljudi moraju naučiti (Carnet će ih obrazovati) kako e-learning profesionalno koristiti, obrazovati ljude koji će profesionalno koristiti tu tehnologiju.

Primjer toga, kako Carnet obrazuje ljude, te nakon obrazovanja, naručuje izradu određenih obrazovnih sadržaja - tečajeva, dakle profesionalno korištenje tehnologije, vidljiv je kroz tečajeve programiranja Logo, Pascal, C++.

Dakle, pokrenuta je industrija kvalitetnih obrazovnih materijala u Hrvatskoj, o čemu u svom intervjuu govori gđa. Gojšić., stoga je na nama da se uključimo u izradu ili bar korištenje istih.

Nadam se, da sam u jednom dijelu pomogla i kolegici Radojki, vezano uz pitanja tečajeva kod nas.

Da li je netko od "naših plavaca" uključen u izradu obrazovnih materijala ili tečajeva?


------------------------------------------------------------


Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Ponedjeljak, 3. studeni 2008. 14:54


Pozdrav Radojka,

Ovaj strateški dokument je u početnoj fazi implementacije u sustavu vojnog školovanja, a njegov Projekt 4. koji definira uvođenje e-learninga upravo je otpočeo upučivanjem mojih kolega i mene na e-learning akademiju. Mi smo dakle odabrani da budemo svojevrsni inovatori.

Pozdrav još jednom,Darko

------------------------------------------------------------


Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 4. studeni 2008. 00:45


U poruci 879 s nadnevkom od Ponedjeljak, 3. studeni 2008. 11:16, Radojka Krneta (rkrneta.public) piše:

>Zlatko, da li Vasa tvrtka Audio Video Consulting izradjuje „po narudzbi“>online tecajeve za neke druge tvrtke ili ustanove?

Pozdrav Radojka,

mi smo vise orijentirani na hardverski dio price, multimediju - npr. opremanje telekonferencijskih ucionica, uspostavu nacionalnih/sveucilisnih videokonferencijskih sustava, projektiranje i opremanje velikih dvorana i slicno.

No osobno sam kao autor, dio tima autora ili recenzent sudjelovao u izradi CARNetovih online tecajeva. Po narudzbi.

Pozdrav,

Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 897Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 4. studeni 2008. 00:52

Naslov: Zavrsni tjedan prvog kolegija

Pozdrav svima,

dobro dosli u zavrsni tjedan prvog kolegija.

Nadamo se da rad na vasim zadacima ide dobro i da je posao pri kraju. Imate li jos kakvih pitanja, bit ce nam drago ako vam jos mozemo pomoci. Sad je jos uvijek pravo vrijeme za to.

Sigurno imate puno posla sa zadatkom 1. Stoga cemo ovotjedni forum nastaviti kao lagani nastavak proslotjednog jos dan-dva, a onda ga zatvoriti zakljuckom 2. diskusije. Naravno, vasi komentari na otvorene teme su i dalje dobro dosli, a eventualne nedoumice i/ili ideje oko zadatka mozete putem foruma raspraviti i sa svojim kolegama.

Mi tutori smo i dalje redovito na forumu kako bismo vam pomogli oko eventualnih nejasnoca.

I jos za kraj - predaja zadataka obavlja se pomocu WebCT alata koji mozete naci kao: Početna stranica > Ostali alati > Predavanje radnih zadataka


------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Utorak, 4. studeni 2008. 08:10


Lijepi pozdrav plavcima,

Nadovezala bih se na Aninu poruku 841, koja podupire moje mišljenje a to je da se na našim prostorima može naći mnogo raznovrsnih on-line tečajeva različitih tematika.

Time se kroz imperativ cjeloživotnog obrazovanja otvara novo tržište i proizvodna grana kako se postulira u interview-ima. A implementacija sadržaja cjeloživotnog obrazovanja na svim razinama počev od državne i prepoznavanje iste kao strateškog plana je vrlo značajna da bi se proces ubrzao.

Tržište e-learninga u Hrvatskoj postoji i dinamično se razvija, a podupiru ga odrednice na

državnoj razini (poput krilatice "zemlja znanja" ).Danas se nerijetko mogu naći kvalitetni edukacijski sadržaji ili pohađati on-line što mi konkretno u našoj ustanovi rabimo u stručnom usavršavanju (on-line slide seminari).

Sanja

------------------------------------------------------------




Pozdrav Vesni i ostalima,

Moram priznati da se slažem s Aninim mišljenjem "da postoji veliki broj ljudi koji ne žele ni razmišljati o učenju nakon završenog školovanja" no istovremeno nisam mišljenja "da na takve ljude ne treba gubiti previše energije, jer će ionako za nekoliko godina biti "van igre", neće moći ostati u sustavu." kako kaže Vesna jer upravo neki od ljudi iz te skupine nedostaju da se postigne "kritična masa".

Tko bi od nas razmišljao o cjeloživotnom obrazovanju da to nije uvjetovano zadržavanjem radnog mjesta, napredovanjem ili čak ostankom na istoj poziciji? Rijetko tko ima tako visoko razvijenu unutarnju potrebu za usvajanjem novog i otkrivanjem nepoznatog. Ali kada se ljudima približi ciljano osmišljen sadržaj čije usvajanje doprinosi kvaliteti obavljenog posla nema onog tko se ne zainteresira. Jer svi mi težimo profesionalnom odnosu, a edukacija i osposobljavanje za profesionalno korištenje tehnologije se samim time nameće kao obaveza.

Interview mr. Gojšić je pokušao dati smjernice kako najlakše stvoriti ravnotežu između tehologije koju imamo i korisnika koji je moraju usvojiti, dok dr. Pale analizira osobnu konkretnu primjenu tehnologije stoga se neka od mišljenja u iznesenim interviewima ne podudaraju kako je Sanja primjetila.


------------------------------------------------------------




Pozdrav plavcima,

Samostalni strijelci su bojim se organizacijska nužnost koja nije uvijek sretan izbor. Da bi se eventualno izbjegla faza slobodnih strijelaca moralo bi se na početku okupiti "interdisciplinarnu jezgru tima" kojom se odmah u začetku projekta osigurava timski rad.

Organizacija kroz sustav samostalnih strijelaca često dispergira materijalna sredstva namijenjena projektu, te ako doživi neuspijeh obično se ustanova teško odlučuje na novi. No ponekad kada su u pitanju pilot studije samostalni strijelci su organizacijska prednost jer se projekt odvija neovisno o paralelnim većim sustavima u ustanovi.

Sanja

------------------------------------------------------------


Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Utorak, 4. studeni 2008. 19:27


Lijep pozdrav svima

I u srednjem školstvu je zadnjih nekoliko godina izraziti naglasak na cjeloživotnom obrazovanju, kao jedna od obavezne dokumentacije na početku školske godine je i izrada vlastitog plana cjeloživotnog obrazovanja (što sve govori).

On-line tečajevi (mentorirani i nementorirani), tipa koje priprema Edupoint – Carnet, ali i ostali, pokazali su se nužnima profesorima stručnih sadržaja vezanih uz internet, web i multimediju, što zbog usvajanjem novih sadržaja, ili samo zbog obnove znanja. On-line tečajevi koji su vezani na nastavne sadržaje, implementiraju se sve više i u planove edukacija stručnih vijeća.

Jedan primjer: prošle školske godine grupa profesora iz područja Grafike i AV tehnologija bila je ciljano uključena u Edupoint - Carnet on-line tečaj, koji je bio vrednovat i kao sudjelovanje na međužupanijskom stručnom skupu.

Suzana

------------------------------------------------------------


Poslao Ana Partalo (apartalo.public) na Srijeda, 5. studeni 2008. 19:05


U poruci 879 s nadnevkom od Ponedjeljak, 3. studeni 2008. 11:16, Radojka Krneta

(rkrneta.public) piše:>Ana, mozete li mi navesti konkretnije podatke o online tecajevima>poslovne edukacije,upravljanja projektima, Tell me more tečajevima>(dovoljne su i web adrese)

Draga Radojka,

Na ovim adresama:http://www.edukacija.net – link edukacijahttp://www.algebra.hr/elearning/Elearning_Main.aspx

ćete pronaći veliki broj online tečajeva. Mislim da neki do tih tečajeva imaju i mali demo, pa možete pogledati kako izgleda.

Lijep pozdrav,Ana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 914Poslao Goran Knežević (gknezevi.etfos) na Srijeda, 5. studeni 2008. 23:05

Naslov: Broj riječi

Lijep pozdrav!

Jedno pitanje zbog problema sa "nedostatkom prostora" prilikom pisanja 1.zadatka.Molio bih vas da mi kažete ulazi li i popis literature u broj riječi koje zadatak treba imati (500-750)?

Hvala,

Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Četvrtak, 6. studeni 2008. 00:24


Lijep pozdrav tutorima i cijeloj plavoj grupi

Nadovezala bih se na vaša razmišljanja o cjeloživotnom obrazovanju. GđaJasenka Gojšić napominje da, iako ne postoji nacionalna strategija,Carnet nastoji stvoriti kritičnu masu koja razumije e-learning, a mr.sc.Predrag Pale naglašava da je e-learning neizbježan jer ne može svatkoimati svog privatnog učitelja. E-learning nam također omogućuje učenje u

vrijeme kad nama odgovara kao i provjeru znanja .

Mislim da sve više ljudi danas shvaća da završetak formalnog školovanjane znači i završetak obrazovanja. Iako svjesni te potrebe mnogi se teškopokreću i samostalno odlučuju na neki oblik stručnog (ili nestručnog)usavršavanja.. Upravo zato je potrebno da, dok se ne počnemoe-learningom baviti sustavno, ta stvorena kritična masa ljudi u svojimsredinama potiče i usmjerava ostale na korištenje tehnologije koja imomogućuje cjeloživotno učenje.

Da bismo postigli željeni cilj nužno je s tim započeti što ranije ineprestano naglašavati učenicima i studentima njegovu važnost.

Pozdrav

Dragica

------------------------------------------------------------


Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Četvrtak, 6. studeni 2008. 00:27

Naslov: Odgovor: Broj riječi

Pozdrav Gorane,

u taj broj ulazi sazetak, ali ne ulazi popis literature.

Kod planiranja zadatka obratite paznju na podjelu bodova, pa nastojte dobro opisati institucionalni kontekst. Dakle, nema previse prostora za dubinske analize pojedinacnih primjera, ali ih svakako navedite.

750 rijeci nije puno, ali nije ni tako malo. Sazeto iznosenje svojih ideja i misli jedna je od kritickih disciplina koje nastojimo izvjezbati kroz ELA-u.

Imali smo i pitanje smije li se u zadatku koristiti i zakljucke pojedinih diskusija. Zadatak predstavlja sazetak svega sto smo kroz semestar naucili, rekli, raspravljali ... Dakle, da - koristite svoje zakljucke, no ne morate ih navoditi referencom prema odradjenoj diskusiji. Ali svakako korisitite reference pri spominjanju literature unutar teksta.

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------


Poslao Goran Knežević (gknezevi.etfos) na Četvrtak, 6. studeni 2008. 08:39


Hvala na odgovoru!

Lijep pozdrav,

Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Petak, 7. studeni 2008. 08:08

Naslov: Odgovor: Zavrsni tjedan prvog kolegija

Hi svima,

ostalo je još nekoliko dana do predaje prvog zadataka.

Naravno ukoliko imate još nekih pitanja ili dilema, ovo je pravitrenutak da se javite.


Zlatko i Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 927Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Petak, 7. studeni 2008. 17:22

Naslov: Zakljucak 2. diskusije

Pozdrav svima,

ovim tjednom smo zavrsili drugu diskusiju i prvi kolegij. Dok rad na vasim zadacima privodite kraju, zakljucimo nasu drugu diskusiju.

Zapoceli smo malim tehnickim poteskocama, no na kraju smo uglavnom uspjeli obraditi teme koje su prema rasporedu bile pred nama. Iako je obim rasprava bio nesto manji od ocekivanog, vazno je napomenuti da je kvaliteta svih rasprava bila je odlicna, te da smo mi tutori uzivali citajuce vase odlicne komentare.

Jos jedna mala napomena na ovom dijelu - posao tutora nesto je drugaciji od klasicnog nastavnika. Naime - kao prvo, nesto nas manje ima, a kad se javljamo tada u pravilu nastojimo skrenuti paznju na neke momente, fenomene i pojmove koju su vazni. Stoga

se nemojte bojati raspravljati sa tutorima, odgovorati na nase poruke, provokacije i slicno ... Kriticko misljenje je nesto sto nam je jako vazno razviti kroz ELA-u.

Sto se samog gradiva tice, vazno je upamtiti da smo se bavili s- cetiri vrste Zemsky&Massy e-learning aktivnosti - cetiri Zemsky&Massy problematicna stava pri uvodjenju e-learninga- Batesovih sest razloga za uvođenje e-learninga.

Detaljnije ste nam predstavili svoje ustanove u kontekstu i dobro ocijenili njihovo stanje svrstavsi ih u neku od cetiri Z&M aktivnosti i iz njih proizasle kategorije - inovatori, tehnoloski lideri, rana vecina, kasna vecina, tradicionalisti. Takodjer ste bili kriticni i vrlo realni prema svojim ustanovama po pitanju cetiri prevladavajuca stava o e-Learningu.

Sto se tice sest Batesovih razloga, uglavnom ste po vaznosti posebno naglasavali:

- unapredjivanje poducavanja- poucavanje vjestini koristenja informacijskih tehnologija - suradnja

... ali spominjete i sljedece:- smanjenje troskova- Darko spominje specificnost njegovog konteksta i naglasava povecan pristup sadrzajima.

Imali smo kvalitetnu raspravu na temu cjelozivotnog obrazovanja, integrirane nastave i timskog rada.

S veseljem ocekujemo vase zadatke i vidimo se u drugom kolegiju, sljedeci tjedan. Teme koje nas tamo cekaju bave se nacinom na koji ucimo.


------------------------------------------------------------



Naslov: Odgovor: Prvi zadatak

Pozdrav tutorima.

Promišljajući o prvom zadatku susreo sam se sa dilemom kontekstaprimjene e-learninga. Kao nastavnik taktike kopnene vojske na katedritaktike Hrvatskog vojnog učilišta radim tek odnedavno i još uvijek seprilagođavam na sustav i tematiku. Ta okolnost, kao i svojevrsnanetransparentnost i zatvorenost sustava vojnog školovanja navele su meda preispitam obrazovni kontekst o kojem želim pisati u prvom zadatku, amožda i u onima koji slijede.

Odlučio sam se zbog toga odmaknuti od moje katedre i mojeg radnogokruženja te u zadatku iznijeti prijedlog korištenja e-learninga usustavu stručnog osposobljavanja i usavršavanja kadrova u jednom sportukojim se bavim već tridesetak godina. Taj sport se naziva orijentacija.

Kao član Izvršnog odbora Hrvatskog orijentacijskog saveza, involviransam na dva načina u sam sustav stručnog osposobljavanja. Polaznik samHrvatske olimpijske akademije i predviđen sam za predavača na nekimkolegijima u stručnom dijelu predmeta.

Zamisli prezentirane u ovom mojem 1. zadatku zasigurno će se naći naraspravi u Hrvatskom orijentacijskom savezu i služiti kao polazište zapromišljanje uvođenja e-learninga u navedeni sustav.

Evo toliko umjesto uvoda koji bi mi odnio nekoliko desetaka riječi kojesu ipak u zadatku značajan resurs s kojim se na treba razmetati.

Pozdrav, Darko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 933Poslao Stanislav Topić (stopic.vss) na Nedjelja, 9. studeni 2008. 16:52

Naslov: Poruka za Zlatka i Gorana

Poštovani tutori Zlatko i Goran!

molim Vas da uvažite moju ispriku zbog ne sudjelovanja u zadnjim vrlo interesantnim diskusijama. imao sam zdravtvenih problema, jer me uklještilo u lumbalnom predjelu. trebao sam to odležati, a i boli. stoga baš nisam bio vičan za pisanje (zub vremena). Sve sam postove na kraju ipak pročitao. Iako je diskusija završena, da li se još uvijek može dati koji komentar.

najljepša hvala na razumijevanju

stanislav topić

------------------------------------------------------------


Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Ponedjeljak, 10. studeni 2008. 10:40

Naslov: Odgovor: Prvi zadatak

Hi Darko,

orjentacije bez sumnje vrlo izazovan sport.

Pouzdajemo se u Vaš odabir konteksta. Sigurno je da e-learning imamjesta u različitim sportskim obrazovnim sustavima.


Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 939Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Ponedjeljak, 10. studeni 2008. 10:45

Naslov: Prvi zadatak - drugi put

Hi svima,

kratka informacija, prvi zadataci su predani i preuzeti.

Slijedit će čitanje, ocjenjivanje, usaglašavanje itd. To će oduzetinešto vremena pa Vas molimo za strpljenje.

S zadovoljstvom moramo konstatirati da su svi zadaci (uz nešto unaprijednajavljenih isprika) predani na vrijeme.

A sad naravno, bez predaha prelazimo na 2. kolegij.


Zlatko i Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 942Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Srijeda, 12. studeni 2008. 00:32

Naslov: 2. kolegij

Pozdrav svima i dobro dosli u drugi kolegij.

U tjednu nakon predaje radova diskusije tradicionalno malo zamru. Djelomicno je to uzrokovano snizavanjem tenzija i zasluzenim opustanjem nakon predaje 1. zadatka, a vecim dijelom kolicinom materijala koja nas ceka u 1. cjelini 2. kolegija. Stoga u ovom tjednu nemamo diskusija.

Nakon sto smo se upoznali s osnovama e-learninga, presli smo na slijedeci kolegij koji se

bavi poucavanjem i ucenjem.

Iz nase osobne perspektive ucenika u ELA-i, teorija poucavanja i ucenja nam je bila velika novost, ova područja ne ulaze u kurikulume tehnickog obrazovanja. Vjerojatno ce se i u nasoj grupi naci polaznika sa slicnim iskustvom, dok ce pojedinci sa humanističkim obrazovanjem naici na neke poznate teorije. Pokusajte literaturi pristupiti tako da kroz nju pokusate sagledati koja je uloga nastavnika u poucavanju opcenito i kroz razlicite modele nastojte prepoznati Vasu osobnu perspektivu poucavanja.

Proucavajuci materijale, razmislite o tome kako različitim učenicima, tako i razlicitim nastavnicima odgovaraju različite perspektive. Kod jednog učenika ce jedan pristup poluciti izvrsne rezultate, a kod drugog lose.

Na kraju ocjenite i sami sebe - kakvi smo mi to u procesu poducavanja. TPI test ce za dio nas sasvim sigurno biti iznenadjenje. Zapamtite ga i probajte ponoviti kroz neko razdoblje, zacuditi cete se kako se stilovi poducavanja mogu mijenjati, a zanimljivo ce sigurno biti i pratiti koji su to razlozic zbog kojih smo se promijenili.

Dok se bavimo Vasim zadacima, mi tutori smo redovito na forumu i provjeravamo eventualne poruke.


------------------------------------------------------------

Poruka br. 951Poslao Stanislav Topić (stopic.vss) na Utorak, 18. studeni 2008. 11:20

Naslov: TPI-prijevod

includes attachment

Poštovane kolegice i kolege!

Ako se uz ovaj prilog može uštedjeti malo vremena, cilj je postignut.Pročitajte D. Pratta i navalite na TPI uz ispriku za pogreške u prijevodu.

srdačan pozdrav svima.

Stanislav Topić

------------------------------------------------------------


Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Utorak, 18. studeni 2008. 13:10

Naslov: Odgovor: TPI-prijevod

Hi!Zahvaljujem dragi kolega!Jadranko!

------------------------------------------------------------




Hvala!Suzana

------------------------------------------------------------


Poslao Gordana Sokol (gordana.sokol.skole) na Utorak, 18. studeni 2008. 15:15


Hvala, svakako će se uštediti na vremenu :-)lp, Goga

------------------------------------------------------------


Poslao Karmen Toić Dlačić (karmen.toic-dlacic.skole) na Utorak, 18. studeni 2008. 17:30


Svaka čast!Puno hvala!Karmen Toić Dlačić

------------------------------------------------------------


Naslov: Teorije učenja

Pozdrav svima,

nakon krace pauze u diskusijama, za vrijeme koje se nadamo da ste uspjeli savladati zaista veliku kolicinu matrijala koja nam je bila na rasporedu, idemo u novu 3. diskusiju.

Odnos ucenja i ucenika tema su 3. cjeline, tko je ucenik i kako uci. Idemo jos malo dublje u teoriju ucenja, pa nam ovdje Ally u svom clanku predstavlja skole misljenja kao odlicnu nadogradnju na teoriju o nacinima poducavanja iz prosle cjeline.

Biheviorizam, kognitivizam, konstruktivizam - novi su pojmovi u nasem kolegiju koji ce nam pomoci dublje razumijeti prirodu ucenja.

Stoga vratimo se jos jednom na prvi kolegij i promotrimo ga kroz prizmu te tri paradigme - sto mislite temeljem koje od tri paradigme je pripremljen 1. kolegij? Sto Vas navodi na taj zakljucak?

Odražavaju li sve aktivnosti tu paradigmu koju ste odabrali?


------------------------------------------------------------


Naslov: Paradigma koja nedostaje

Pozdrav svima,

u prethodnom nizu poruka raspravljamo o tome na temelju koje paradigme je napravljen prvi kolegij. A postoji li paradigma koja nije reprezentirana uopce?


------------------------------------------------------------


Poslao Zdravko Barbarić (zdbarbar.public) na Srijeda, 19. studeni 2008. 07:06


Hvala Stanislave!

Nastavi tako i u buduće.

ZdravkoB.

------------------------------------------------------------


Poslao Alenka Boban Blagaić (abblagaic.mef) na Srijeda, 19. studeni 2008. 09:05


Hvala ti Stanislave!Alenka

------------------------------------------------------------


Poslao Zdravko Lechner (zlechner.public) na Srijeda, 19. studeni 2008. 10:01


Svaka čast na truduLpZdravkoL

------------------------------------------------------------


Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Srijeda, 19. studeni 2008. 10:28


Hvala kolega!

Darko Duhović

------------------------------------------------------------


Poslao Goran Karlović (gkarlovi.public) na Srijeda, 19. studeni 2008. 15:28


Hvala!!!!!!Pozdrav Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Goran Knežević (gknezevi.etfos) na Srijeda, 19. studeni 2008. 20:03


Svaka čast!

Pozdrav!

------------------------------------------------------------


Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Četvrtak, 20. studeni 2008. 10:57

Naslov: Odgovor: Teorije učenja

face="Dialog">Pozdrav svima na početku novih diskusija... face="Dialog">Ally ima vrlo zanimljiv članak o pristupu online učenju, te utjecaju tehnologije, nastavnih sadržaja i kompletnog oblikovanja (dizajna) tečaja na proces usvajanja znanja i vještina. Vrlo su mi zanimljiva i mišljenja drugih autora, da dizajn tečaja određuje učinkovitost učenja (Rovai, 2002.). face="Dialog">Kako smo sa grupom učenika upravo takvo ispitivanje proveli i u školi – koliko ima utjecaja vizualni aspekt online sučelja nekog LMS-a na motivaciju učenika, u prvom susretu, a i tijekom rada na motivaciju, da se nastavi i ponovi usvajanje sadržaja na taj ili sličan način, posebno su mi interesantna upravo ta mišljenja o važnosti dizajna tečaja. Stoga mi se čini interesantnim stav Stoyanova i Kommersa (2002.) (kognitivna škola mišljenja - što utječe na online učenje vezano uz proces pamćenja) da treba koristiti različite strategije; primjer pravilni smještaj informacija na ekranu, značajke ekrana (boja, grafika, veličina teksta itd.), slijed informacija i način isporuke (audio, vizualni, animacija, video). face="Dialog">Što se tiče smještaja našeg dosadašnjeg savladavanja online sadržaja prema vrstama škola mišljenja (bihevioristička, kognitivna i konstruktivistička), vjerujem da naš rad leži na temeljima konstruktivističke škole, pa bi izdvojila mišljenje (Murphy & Cifuentes, 2001), da dobra interaktivna online nastava olakšava stvaranje znanja i da studenti trebaju biti u interakciji s drugim studentima i predavačem pri čemu sami kontroliraju dnevni red učenja. (U tome vidim rad naše grupe, naš interaktivni odnos razmjene mišljenja i stavova). No ne mogu izdvojiti ni elemente kognitivne škole i dijelove koje sam prije spomenula, iako mislim da kod nas nije toliko do izražaja došla mogućnost vlastitog puta savladavanja sadržaja (što ta škola naglašava) jer smo svi ipak u istim ili sličnim uvjetima i na isti smo način motivirani kako savladavati pripremljene sadržaje. Nekako sam ipak na kraju prije sklonija zaključiti da se radi o kombinaciji kognitivne i konstruktivističke škole, nego se odlučiti samo za jednu. face="Dialog">Rado bi čula mišljenja drugih kolega ako sam u zabludi. face="Dialog">Lijep pozdrav Suzana

------------------------------------------------------------


Naslov: Sto se dogadja?

Pozdrav svima,

sto se dogadja, gdje ste? :-)

U 1. cjelini 2. kolegija ima jako puno materijala, a uvodimo i dosta novih termina. Iz osobnog iskustva mozemo reci da je nama kao osobama tehnickog obrazovanja, bez formalnog pedagoskog obrazovanja, ovo predstavljalo novost.

Razumijemo da se nakon predaje zadatka i tjedna bez diskusija malo teze opet uhodati. Diskusija koja je aktualna traje dva tjedna, tako da imamo dovoljno vremena za obraditi sve teme, no jedan tjedan smo prakticki vec potrosili. No dakle, vrijeme je da polako opet prionemo poslu.

Citamo se,Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------


Naslov: Teorije ucenja u vasem okruzenju

Pozdrav svima,

idemo napraviti jedan odmak. U prvom pitanju se bavimo nasim prvim kolegijem, a probajmo se ovdje malo odmaknuti u stvarni svijet.

Kakvo je stanje u Vasoj okolini (kontekstu), srednjem ili visokom skolstvu, specificnoj instituciji iz koje dolazite? Koliko tamo ima biheviorizma, kognitivnizma i konstruktivizma?


------------------------------------------------------------




includes attachment

Zdravo Suzani, ostalim plavcima i tutorima,

Gotovo da je moj stav o utemeljenosti naseg 1. kolegijuma na kognitivnom i ponajvise konstruktivistickom pristupu ucenju, identican Suzaninom.

Pored podsticanja izgradnje vlastitog znanja kroz interakcije nas studenata medjusobno i sa tutorima, kao i u konstruktivistickom pristupu, istakla bih da su i nasi predavaci bili "po strani" i nas su izbacili u centar procesa ucenja i dopustili nam da sami stvaramo

svoja znanja. Primena stecenih znanja u kontekstu opisa vlastitih institucija ili kurseva je ocigledan dokaz da je nase ucenje bio aktivni proces.

U svakoj celini smo imali vreme za razmisljanje sa postavljenim pitanjima, kao i primere iz prakse, za bolje razumevanje prezentiranog gradiva.

I kako kaze Suzana, bilo je i kognitivnog pristupa ucenju - materijali su organizovani u smislene celine da bi se povecala nasa ucinkovitost obrade informacija (Miller (1956)), mada nismo imali eksplicitno date mape informacija koje bi nam prema Stoyanovu i Kommersu (2002.) olaksale dublju obradu informacija.

Nije bilo ni nekakvih predtestova ili predpitanja, kojima bismo aktivirali nasa postojeca znanja.

Iako su nam ponudjene razlicite vrste informacija (tekstualne, audio i vizuelne), svi smo trebali citati, slusati i gledati sve. Idealno je billo da smo mogli uraditi neki test za odredjivanje naseg stila ucenja i da smo prema rezultatima bili upuceni na za nas najprikladnije materijale.

Dakle, ipak, nedovoljno kognitivnog pristupa.

U prilogu stavljam dva slajda kojima je moj magistrant vizuelizirao Kolbove stilove ucenja,na duhovit, ali vrlo ucinkovit nacin.Do ponovnog pricanja, pozdrav

------------------------------------------------------------


Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Subota, 22. studeni 2008. 10:35


Hi Radojka,

u skladu s konstruktivističkim pristupom građenja znanja koji stoji izaELA pristupa poučavanju, mogu samo pozvati sve da čujemo i druga mišljenja.

Zaintrigiralo me Vaša ideja o predtestovima kojima bi se odredilipreferirani stilovi učenja, (zadržat ću za sebe na kojoj sam sekarikaturi prepoznao!), te određivanja individualnog puta savladavanjanovih sadržaja. To je svakako idealno, kako bi izgledala realizacija,gledano sa stajališta tutora koji bi bili neposredno anagažirani okorealizacije nastave, odnosno autora koji bi pripremali materijale?

Namjerno su izdvojene ove dvije uloge u obrazovnom procesu.


Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Subota, 22. studeni 2008. 11:18


Prvi kolegij zasigurno ima elemente color="purple">biheviorizma. Tutori su znali usmjeravati ponašanje polaznika i poticati ih u radu. Predviđeni su svi koraci koje je trebalo odraditi kako bi polaznici stekli potrebna znanja. Primjerenim pohvaljivanjem diskusija koje to zavrjeđuju, polaznici su dodatno stimulirani i usmjeravani. U konačnici smo i nagrađeni bodovima za ostvarene rezultate tijekom našeg e-obrazovanja. Element kažnjavanja za neželjene oblike ponašanja tijekom obrazovanja, nije bio zastupljen, ali je bio zastupljen element uskraćivanja nagrade u smislu manjeg broja bodova od očekivanog. Dakle pristup prvom kolegiju je bio kompatibilan s teoretskim pretpostavkama color="purple">J. B. Watsona, odnosno stalnim stimuliranjem izazivane su pozitivne reakcije kod polaznika. Zastupljenost color="purple">kognitivističkih načela je prepoznatljiva po tome što su polaznici usvojili niz novih pojmova koje su oblikovali na različite načine. Pri tome su imali na raspolaganju primjere i modele pomoću kojih su lakše povezivali pojmove i usvajali znanja. Konačno,u prvom kolegiju su jako prisutna načela color="purple">konstruktivizma jer smo svoja znanja izgrađivali na bazi vlastitih iskustava, pri čemu smo imali mogućnost samostalnog odabira informacija i kreiranja stavova na temelju vlastitih kognitivnih shema.Zaključio bih da je razmjena iskustava i ideja kroz diskusije unutar prvog kolegija, kod polaznika doprinijela značajnom napretku u obrazovanju, jer su polaznici mogli podijeliti najbolje dijelove svojih iskustava i iskustava unutar vlastitih institucija.Lijep pozdrav plavcima i tutorima Esad Mujaković

------------------------------------------------------------





cini mi se da 1. kolegij ima prisutne elelemente svih triju skolamisljenja, s posebnim naglaskom na elemenatima konstruktivizma. Slijedianaliza elemenata koje sam mogla prepoznati kroz nas 1. kolegij premaelementima svake od skola iznesenim u literaturi Ally (2005).

1. Biheviorizam: prema (Good & Brophy, 1990) odgovor se na stimulacijumoze mjeriti, proucava se ponasanje koje se moze mjeriti kao pokazateljucenja.

U skladu s ovom tvrdnjom iznijela bih da su unaprijed utvrdjenaodredjena ponasanja i zahtijevi koji se mjere bodovima (ponasanje isudjelovanje u diskusijama, pisanje zadataka). Kazani su nam ocekivaniishodi i ciljevi prije usvajanja svakog sadrzaja, provjera usvojenogznanja postoji kroz diskusijsko preispitivanje misljenja i predanezadatke, nastavni materijali su organizirani od znanja prema primjeni,data nam je povratna informacija kojom pratimo i usmjeravamo svoj rad.

2. Kognitivizam: prema Milleru (1956.) informacije trebaju bitigrupirane u smislene cjeline. U kolegijima se primjenjuje organizacijasadrzaja u smislene cjeline. Iskoristene su strategije za sposobnost osjeta (pravilni smjestajinformacija na ekranu), znacajke ekrana (boja, grafika, velicinateksta..), slijed informacija i nacin isporuke (audio, vizualni, video),date su nam smjernice za fokusiranje na vazne informacije u materijalu,koriste se pitanja u toku nastave kojima se aktiviraju i i postojecestrukture znanja. Mape informacija nisu primjenjivanje, ali mozda pregled sadrzajakolegija (podsjeca na linearnu mapu informacija oblikom) i tablicarasporeda omogucuju u tu svrhu pregled online materijala. Individualne razlike su postovane prezentiranjem materijala kroztekstualne, vizualne i auditivne informacije, prisutni su elementu ARCSmodela (Keller & Suzuki, 1988.), potaknuti smo da koristimometakognitivne vjestine u procesu ucenja (Meyer, 1998., Sternberg,1998.), data nam je prilika da radimo zadatke koji koriste primjenuinformacija iz stvarnog zivota.

3. Konstruktivisticka skola misljenja: ovdje je ucenje aktivan procesjer moramo primjeniti odredjene informacije u praksi, prema Murphy &Cifuentes (2001) prisutna je dobra interakcija jer polaznici moraju preuzeti inicijativu da bismo naucili i bili u interakciji s ostalimpolaznicima i tutorima pri cemu sami moramo kontrolirati svoj dnevni reducenja i na taj nacin se mora stvarati vlastito znanje, prisutno jekolaborativno i suradnicko ucenje, data nam je prilika i vrijeme zapromisljanje, ucenje je smisleno jer zadaci omogucuju odabir smislenihaktivnosti koji nam pomazu u primjeni i personalizaciji informacija,ucenje je interaktivno jer komuniciramo sa sadrzajem, polaznicima itutorima... Uocavaju se prisutni stupnjevi interakcije: polaznik-zaslon,polaznik-sadrzaj, polaznik-polaznik, polaznik-tutor, tutor-polaznik.

Srdacno,

Ivana

------------------------------------------------------------




Srdačan pozdrav svima!

Izgleda da nam treba malo više vremena da se uhodamo nakon stanke, aliidemo hrabro polako dalje.

Evo mog pogleda na 1. kolegij i mislim da se ne razlikuje puno odmišljenja ostalih kolega. Moj zaključak je da se 1. kolegij temelji nakonstruktivističkoj školi mišljenja, ali i da ne isključuje kognitivnu ibiheviorističku.

1. kolegij sam pronašla u svih sedam utjecaja na online učenjekonstruktivističke škole (Ally, 2005.), a koji bi ukratko bili: učenjekao aktivan proces, stvaranje vlastitog znanja putem informacija iz prveruke, kolaborativno i suradničko učenje, vođeno otkrivanje znanja, tj.nadzor nad procesom učenja od strane tutora, vrijeme za promišljanje,smisleno učenje i personalizacija informacija te interaktivno učenje isuradnja s ostalim polaznicima.

Elementi kognitivne škole mišljenja očituju se u razvijanju kritičkogmišljenja, što se tražilo od nas u analizi ustanova iz kojih dolazimo.Ovdje također pripadaju i strategije koje ističu i Suzana i Ivana, akoje omogućuju maksimalnu sposobnost osjeta kao što su: smještajinformacija na ekranu, značajke ekrana, slijed informacija i načinisporuke o čemu su vodili brigu stvaratelji našeg tečaja.

Što se tiče biheviorističke škole, mislim da njeni elementi nisu visokozastupljeni u 1. kolegiju, osim u smislu bodovanja zadataka i diskusijate povratnih informacija kroz koje možemo pratiti svoj napredak premapostavljenim ciljevima. Na bodove gledam kao na usmjeravatelje u procesunašeg učenja jer se ipak bodovalo kritičko mišljenje i primjena naučenogna lokalne kontekste više nego provjera konkretnog znanja.

LP

Sanja

------------------------------------------------------------



Naslov: Odgovor: Teorije ucenja u vasem okruzenju

Još jednom pozdrav svima!

Smatram da je u našem školstvu (OŠ) nažalost još uvijek visoko

zastupljen biheviorizam. Pred učenike postavljamo ciljeve koje onimoraju postići i testovima ocjenjujemo njihovo znanje. Nagrađujemo ihdobrim, a kažnjavamo lošim ocjenama. Nastavni materijali jesuorganizirani od lakšeg prema težem i od poznatog prema nepoznatom, aličesto ne traže složenije procese mišljenja.

Kognitivizam, po kojem je učenje proces koji uključuje pamćenje,mišljenje, razmišljanje, apstrakciju, motivaciju i metakogniciju (Ally,2005.), možemo pratiti kroz pojedine predmete poput matematike iliprirode i društva. Od učenika se traži pamćenje, razmišljanje,povezivanje već naučenog s novim sadržajima i prijenos iz konkretnog uapstraktno. Cilj nam je da djeca što više informacija pohrane udugotrajno pamćenje, ali nam metode kojima to pokušavamo često ne idu uprilog. Trebamo više poraditi na strategijama primjene, analize, sintezei vrednovanja informacija (ove strategije možemo pratiti već od prvograzreda kod učenja pisanja i čitanja).

U posljednje vrijeme se sve više ističe važnost aktivacije učenika unastavni proces, suradničko i timsko učenje te samostalno istraživanje.S ovime polako ulazimo u konstruktivizam. Ide se prema tome daocjenjujemo učenikov napredak, a ne znanje ili neznanje, a polazi se odtoga da su svi učenici sposobni, a učitelji su ti koji ih trebajuusmjeriti i prilagoditi sadržaje svakome od njih.

LP

Sanja

------------------------------------------------------------


Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Nedjelja, 23. studeni 2008. 18:14


face="Dialog">Lijep pozdrav svima…face="Dialog">Pokušat ću napraviti analizu dijelova nastave koji se izvode online, (online Edupoint tečajevi u koje su uključeni učenici i online nastava Geografije). Smatram kao i kolegica Sanja da još uvijek veliki dio nastave i u srednjem školstvu leži na biheviorističkim temeljima i to ne samo u najnižem nivou primjene e-learninga, već se i manjim djelom mogu naći i u online nastavi. 

face="Dialog">1. Biheviorizam: (Good & Brophy, 1990) odgovor na stimulaciju se može mjeriti, proučava se ponašanje koje se može mjeriti kao pokazatelj učenja. I online tečajevi imaju unaprijed određena ponašanja i poznata očekivanja i cilj, odnosno samoprovjeru i provjeru koja se na kraju mjeri. face="Dialog">2. Kognitivno mišljenje: je svakako zastupljeno, korištenjem strategije koje omogućuju maksimalnu sposobnost osjeta, (pravilni smještaj informacija na ekranu) - važne informacije treba smjestiti u središte ekrana za čitanje, a ključne informacije treba naročito

naglasiti da bi se učenici na njih mogli usredotočiti, značajke ekrana (boja, grafika, veličina teksta itd.), slijed informacija i način isporuke (audio, vizualni, animacija, video), tako da se i na taj način motivira učenika za usvajanje sadržaja. Dizajn tečaja određuje učinkovitost učenja (Rovai, 2002.), a to dolazi do izražaja kod oblikovanja LMS-a i sadržaja. No ne postoji razlika u načinu usvajanja sadržaja da bi se na kraju postigao unaprijed postavljeni cilj, tako da nema mogućnosti različitih eksperimentiranja ili učenja iz iskustva, jer krivo rješenje i način rada na kraju rezultira i lošom evaluacijom, najčešće bez mogućnosti ponavljanja i popravaka. Grupni rad bi trebao biti bitan, iako u online edukaciji koju spominjem vrlo malo dolazi do izražaja, tek u ponekoj diskusiji. face="Dialog">3. Konstruktivističko mišljenje: od učenika se očekuje da su aktivni u online nastavi, te se prate u svojim javljanjima, a stječu znanje kroz osobnu interpretaciju i obradu informacija koje primaju, ali kanaliziranih prema jasno definiranom cilju i vremenski ipak ograničeni. Pokazuje se interakcija, no najčešće samo sa LMS_om i materijalima, te sa mentorom, dok se vrlo mala interakcija postiže između samih učenika, a prema tome bi trebalo definitivno usmjeriti daljnji tok online edukacije. face="Dialog">Dakle i u školi (kroz tečajeve) je moguće pronaći sve tri škole mišljenja, ali ne u svim elementima, neke tek u tragovima, a dolazi do izražaja upravo kombinacija sve tri.face="Dialog"> Suzana

------------------------------------------------------------


Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Nedjelja, 23. studeni 2008. 21:43

Naslov: Odgovor: Sto se dogadja?

Dragi naši mentori, mislim da ste u poruci "Što se događa?" upravo pogodili bit problema. Naime, mi profesori u školama imamo (možda) suprotnu situaciju: pedagoško obrazovanje smo apsolvirali i to nam nije ništa novo, a nedostaju nam tehnička znanja.

Shodno tome, mi smo se više fokusirali na tehničku podršku u našim organizacijama koja nam je potrebna. Što se tiče škola poučavanja i učenja, mislim da se svi slažemo u tome da smo kombinirali sve tri škole poučavanja u 1.kolegiju.

PS. Mene je najviše zaokupio test dominantnih perspektiva u poučavanju prošli tjedan, tako da sam se bihevioristički promijenila u ponašanju jer se u nastavi trudim razvijati i druge perspektive. Upravo se spremam ponoviti test nakon 10 dana da vidim kolika je promjena.

------------------------------------------------------------


Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Ponedjeljak, 24. studeni 2008. 10:56


Lijep pozdrav svima!

Osvrnuvši se na 1. kolegij pronašla sam prema Allyju (2005.) elementesvih triju škola mišljenja, ali smatram da nisu zastupljene u jednakojmjeri. Po mom mišljenju najmanje je zastupljen biheviorizam dokprevladavaju uglavnom elementi konstruktivističke škole.

Nastavni materijali su organizirani po načelu od lakšem prema težem ,poznatog prema nepoznatom i od znanja prema primjeni, ali nisam uočilabihevioristička načela kao što su ponavljanje i utvrđivanje znanja,učenje napamet i slično. Doduše, mi jesmo ocijenjeni za sudjelovanje udiskusijama i esej, ali ne bih to nazvala načinom ocjenjivanja koji jeopisan u biheviorističkoj školi. (Good & Brophy), 1990.).

Pronašla sam puno više elemenata kognitivne škole kao što su stvaranjeveza između novih i srodnih informacija pohranjenih u dugotrajnompamćenju, prikazivanje informacija na različite načine, individualnerazlike polaznika, motivacija su za učenje, podizanje samopouzdanjepolaznika od strane tutora i povratna informacija o uspješnostiusvajanja nastavnog materijala (ocjene).

Najviše sam pronašla elemenata konstruktivističke škole kao što sukolaborativno i suradničko učenje (Hooper & Hannafin, 1991.; Johnson &Johnson, 1996.; Palloff & Pratt, 1999.), vrijeme i prilika zapromišljanje i aktivnim sudjelovanjem stjecanje znanja kroz osobnuinterpretaciju. Student je u središtu učenja dok tutori imaju ulogusavjetnika i pomagača.

Pozdrav

Dragica

------------------------------------------------------------


Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Ponedjeljak, 24. studeni 2008. 11:53

Naslov: Odgovor: Sto se dogadja?

Pozdrav mentorima i ostalim plavcima!

Raduje me što su mentori zabrinuti za nas. No mi vrijedno radimo u tišini. Očekivali smo rezultate prvog zadatka, proučavali smo literaturu, riješavali TPI kojeg nam je preveo naš kolega i sad ćemo navaliti na diskusije.

Jel tako plavci?

Darko

------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Ponedjeljak, 24. studeni 2008. 15:26


Pozdrav plavcima,

Nadovezujem se na Sanjin odgovor jer s njim nalazim mnogo poveznica.

Mislim poput drugih kolega da su strategije poučavanja svih škola zastupljene u 1.kolegiju, premda u različitom obimu.

Prevladava pristup konstruktivističke škole jer kako se navodi (a može se primjetiti u 1. kolegiju ) nastoji se da student bude u središtu učenja, a predavač ima ulogu savjetnika i pomagača (Duffy & Cunningham, 1996.). Što je upravo pristup koji je dominantno korišten u prvom kolegiju. Pri tom se očekuje aktivno sudjelovanje studenata dok mentori iz „sjene“ prate i usmjeravaju situaciju.

Lijepi pozdrav Sanja

------------------------------------------------------------


Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Ponedjeljak, 24. studeni 2008. 19:15


Pozdrav svima!

Dijelim jake impresije koje ostavljaju rezultati testa stila učenja (poput onog s adrese u prilogu) s brojnim kolegama koji su ih iskušali. No, nije zgorega ovdje podsjetiti na stavove onih koji kažu da su pokušaji svrstavanja učenika u pojedine stilove učenja pregrube kategorizacije (na primjer Bates & Poole 2003). Takvi prvenstvenu svrhu ovakvih testova vide u omogućavanju dubljeg razumijevanju fenomena učenja.

U tom smislu Radojkin konstruktivan prijedlog ne bih okarakterizirao idealnim, no svakako izuzetno korisnim. Vrlo jednostavni savjeti (koji se nude uz predloženi test na navedenoj stranici) za učenike koji iskazuju izrazitu sklonost jednom polu u pojedinom paru pojmova, a izloženi su nastavi koja je pretežno usmjerena drugom, korisni su ne samo onima koji uče već i onima koji poučavaju.

Pozdrav,Andrija!

------------------------------------------------------------


Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Ponedjeljak, 24. studeni 2008. 19:20


includes attachment

Pozdrav svima!

Očito sam propustio prikačiti prilog.

Još jednom pozdrav,Andrija!

------------------------------------------------------------


Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Ponedjeljak, 24. studeni 2008. 19:41


Hi Sanja, hi Suzana,

uz Vaše ocjene o pretežno biheviorističkom pristupu poučavanju uosnovnim školama, kako ocjenjujete pristup i rezulatate Walfdorfskih škola?

Bez nekog detaljnijeg poznavanja programa i rezultata, prilično mezačudilo kad sam jednom prilikom sreo učenicu Walfdorske škole koja se u7. razredu po prvi put srela (bihevioristički) s tablicom množenja.


Goran

------------------------------------------------------------




Lijep pozdarav svima,

nadovezujem se na Dragičinu diskusiju u kojoj naglasak stavlja na elemente konstruktivističke škole kao što su kolaborativno i suradničko učenje (Hooper & Hannafin, 1991.; Johnson & Johnson, 1996.; Palloff & Pratt, 1999.), gdje tutori usmjeravaju polaznike ka unaprijed definiranim ciljevima.

U prvom kolegiju prožimaju zadaci i instrukcije koje polaznike stavljaju u središte procesa učenja, a polaznici "stječu znanje kroz osobnu interpretaciju i obradu informacija koje primaju osjetilima" (Ally, 2005). Aktivnost polaznika ima odlučujuću ulogu.

Kada se poučavanje izvodi kooperativno bez obzira je li to diskusija ili razmjena ideja, s ciljem rješavanja postavljenog zadatka, razvija se učenje, uvažavaju se različiti stavovi, te potiče međusobni dijalog.

Osim konstruktivističkog pristupa, prepoznala sam neke elemenate kognitivne paradigme, kao što su strategije koje potiču više razine razmišljanja (analizu, sintezu, primjenu), uvažavanje individualnih razlika polaznika, motivaciju.

Iz gore navedenog, a temeljem analize prvog kolegija, pristupe koje prepoznajem u velikoj mjeri su konstruktivistički, s elementima kognitivne paradigme.

Nisam uočila jasne elemente biheviorističkog poučavanja, a ostali?

Vesna

------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Ponedjeljak, 24. studeni 2008. 22:38


Pozdrav Gorane,

Waldorfska škola je slobodna škola čije se opće pedagoške odrednicebitno razlikuju od klasične nastave na koju smo naviknuli. Cilj školenije osposobiti učenike za određena zanimanja ili ih ''nafilovati''gotovim znanjima potrebnim za život nego razvijanje sposobnosti zaučenje i za samoobrazovanje, te spremnosti na stalno učenje(cjeloživotno učenje).

Kvalitetnu nastavu podrazumijeva: aktivan učenik, učenje otkrivanjem,traženjem, iskustvom, individualizacija, samorealizacija učenika,

kvalitetna komunikacija, socijalna interakcija, pojmovi, pravila, zakonii teorije se ne uče napamet već se učenjem stvaraju, učitelj kaosuradnik - organizator... Prepoznajemo li ovdje elemente neke školemišljenja?

Prema ovome što sam napisala gore očigledno je da je Waldorfska školaodlično zamišljena i da zasigurno puno više omogućava učenicimarazvijanje znanja, vještina i sposobnosti od klasične škole, ali problemse javlja kad se postavi pitanje uspjeha i prelaska u drugu školu ili nastudij. U Waldorfskim školama uspjeh se procjenjuje individualno uobliku opisnih ocjena, a učenici se kroz 13. razred pripremaju za maturuprema ''normalnom'' državnom planu i programu.

Stoga nisam zagovornik alternativnih škola, ali definitivno smatram dabi puno elemenata takvih škola bilo poželjno uključiti u svoju nastavukao i novitete kojima se podučavamo na ELA-i.

P.S. nisam navodila literaturu jer je ima nešto iz glave s fakulteta, anešto s raznih stranica na netu gdje možete pronaći i više

LP

Sanja

------------------------------------------------------------




Pozdrav Goranu, Sanji i Suzani

Slažem se s kolegicama da je bihevioristički pristup poučavanju uosnovnim školama zastupljen u značajnijoj mjeri, ali smatram da ga primjenjuje manja skupina učitelja - većinom tradicionalisti.

Stavovi vezani uz kognitivnu školu mišljenja i strategije koje omogućuju korištenje postojećih znanja da bi bolje razumjeli nove informacije u velikoj mjeri provode se u mojoj školi.

Primjer toga vidim u radu s mentalnim, konceptualnim ili umnim mapama koje koristi većina učitelja kako bi učenicima olakšali usvajanje i povezivanje određenih pojmova - činjenica.

Prema stavu Millera koji kaže da informacije treba podijeliti da se spriječi preopterećenost, kao i stavovima Holley i suradnika, 1979; Smith & Ragan, 1999, koji smatraju da se materijali trebaju organizirati u obliku mapa, ovakav oblik rada smatram

dobrim primjerom kognitivne škole mišljenja.

Postoje iskoraci prema konstruktivističkoj školi mišljenja, prvenstveno u nastavi informatike i fizike, kroz projekte. Posebno je važan projekt "Profesionalna orjentacija" čije uporište vidim u teoriji Mezirow-a

Možda sam preoptimistično prikazala pristup poučavanju u svojoj školi, ali, i mali iskorak prema naprijed ipak je iskorak.

Vesna

------------------------------------------------------------


Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Utorak, 25. studeni 2008. 11:01

Naslov: Odgovor: Paradigma koja nedostaje

Pozdrav svima!

Upravo sam u nedavno opisanoj situaciji nastavnik s tehničkim obrazovanjem, bez pedagogije bar u formalnoj izobrazbi. No da stvar bude još složenija radim u vojnom okružju, a trenutno sam u ulozi učenika izloženog konstruktivizmu ELE.

Iz te perspektive pojam „paradigme“ doživljavam kao nešto što koliko god se trudio ne uspijevam izbjeći, a on nikako, baš nikako, ne spada u moj omiljeni vokabular. (Sličnost s „porezom“ je zapanjujuća. Nitko ga ne voli, ali moram priznati da je neizbježan, na kraju krajeva iz poreza dobivam osobni dohodak.)

No kad je već postavljeno pitanje oko nedostajuće paradigme, spomenut ću „socijalnu konstrukciju znanja“. Jedan od pristupa kategorizaciji brojnih teorija učenja govori oko tri grupe teorija učenja: biheviorizam, kognitivizam i socijalna konstrukcija znanja (opet Bates & Pole, 2003). U tom pristupu pojam konstruktivizma razmatra se prvenstveno iz perspektive znanja, gdje s objektivizmom čini dva trenutno dominantna pristupa među brojnim epistemološkim pozicijama. Za razliku od podjele iz ponuđenih materijala, u ovoj podjeli je konstruktivističke uplive moguće naći u više paradigmi znanja. Naravno pitanje podjela nije presudno i suočavanje s preklapanjima, pa ponekad i gotovo kontradiktornim pristupima prirodno je okružje konstruktivizma.

Vraćajući se na „socijalnu konstrukciju znanja“ držim naravno da je, iako nije posebno istaknuta, u praktičnom smislu provedbe 1. kolegija naravno itekako bila prisutna.

Pozdrav,Andrija!

------------------------------------------------------------




face="Dialog">Pozdrav.. face="Dialog">U ovom dijelu koji sam na netu pronašla o Waldorsfkoj pedagogiji mogu naći dosta poveznica sa konstruktivističkim i kognitivnim mišljenjem kao što je i Sanja navela.face="Dialog">Što daje waldorfska pedagogija? * odgojni put primjeren mladom čovjeku, obrazujući njegove misaone sposobnosti, praktična iskustva i bogatstvo kreativnog izričaja, u čemu dijete ostvaruje optimum razvoja svih svojih talenata * razvijanje volje praktičnim djelatnostima (obrti, ručni rad, vrtlarstvo) * izgradnju cjelovitog mišljenja zasnovanog na slikovitom razumijevanju nastavnih sadržaja, što dovodi da razvijanja osobnog stava i vlastitih prijedloga za rješavanje problema * njeguje odgovornost za zajednicu uz istovremeni odgoj za samostalan odgovoran i samosvjestan osobni razvoj Kako se ocjenjuje u waldorfskoj školi? * umjesto apstraktnog, formalnog i kvantitativnog načina ocjenjivanja brojkom, učenikov razvoj se kvalitativno prati i opisno ocjenjuje. face="Dialog">No problem nastaje što naša organizacija „klasičnih“ škola traži mjerene, brojčane vrijednosti procjene znanja koji se proteže cijelom vertikalom, pa je teško i izbjeći u potpunosti usvajanje činjenica (bihevioristički) tj. učenje („bubanje“) tablice množenja, iako bi samo slikovni prikaz ili praktični primjer bio djeci daleko primjereniji. Problem nastaje kada za niz činjenica ne postoji iskustvena spoznaje iz stvarnog života, te premalo vremena ili volje da se djeci tako nešto pokuša predočiti, ili je slika preapstraktna da bi se je shvatilo, a nastavni plan traži usvajanje mjerenjem (provjerama) niza podataka koji nas tako barem u tom dijelu vraćaju na biheviorizam. face="Dialog">Suzana

------------------------------------------------------------


Poslao Adrian Josip Drempetić (addrempe.public) na Utorak, 25. studeni 2008. 17:36


Svaka čast kolega! Ovo je potez kolegija :) Hvala na trudu i lijepi pozdravi!

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1036Poslao Adrian Josip Drempetić (addrempe.public) na Utorak, 25. studeni 2008. 18:28

Naslov: ELA Web tekstovi za 2. Kolegij u wordu

includes attachment

Dragi crveni!

ne znam kako je vama, meni je vrlo nezgodno čitati materijale o pojedinim kolegijima pred kompjutorom, volim podrcrtavati, pisati bilješke itd. pa sam sve tekstove skinuo i kopirao u word da mogu s time raditi i učiti bez kompa, i mislio sam da bi to moža još nekome pomoglo pa šaljem fajlove u privitku.

Zimski pozdravi iz Zagreba, brrr danas je ozbiljno zahladilo ...

Adrian

------------------------------------------------------------


Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Utorak, 25. studeni 2008. 22:17


Lijep pozdrav tutorima i svim plavcima!

Svaka škola treba imati viziju i misiju što ulazi u njezin školskikurikulum i prema tome treba djelovati. Waldorfska škola se ističeposebnom pedagogijom i pohađaju je učenici čiji roditelji smatraju da ćenjihova djeca usvajati znanje na prikladniji način. Teško je govoriti otome što je bolje ili gore odnosno koja su djeca spremnija uhvatiti se ukoštac sa životom nakon školovanja i bolje obavljati posao za koji suškolovani.

U državnim školama i sveučilištima je gotovo nemoguće izbjećibiheviorizam jer nastavnici nemaju toliku slobodu, vremenski suograničeni i kako je Suzana napomenula postoji nastavni plan i programkojeg treba „proći“ i adekvatno ocijeniti učenike i studente. Smatram danije niti potrebno toliko izbjegavati biheviorizam koliko je potrebno uzbiheviorističku uvrstiti i elemente kognitivne i konstuktivističkeparadigme.

U svojoj školi pronalazim skoro unutar svakog predmeta elemente svihtriju škola. Povremeno se odrađuju projekti unutar predmeta, međupredmetima ili na razini škole tako da učenici kroz timsko-suradničkodolaze do novih spoznaja.

Iako su nastavnici spremni za takav oblik rada, mislim da neki učenici iroditelji još nisu. Nije im jasno zašto nije dovoljno samo usvojitičinjenice ili neku vještinu već se od njih traži izvođenje zaključaka irješavanje problema.

Pozdrav

Dragica

------------------------------------------------------------


Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Utorak, 25. studeni 2008. 22:51


Dragi plavci, spominjanjem waldorfske škole i poreza od kojeg svi na kraju krajeva živimo (hvala na podsjećanju kolega Andrija), mislim da smo svi zajedno na dobrom putu.

Naime, moje mišljenje je da nijedna krajnost nije dobra. Smatram da bi trebali uzeti od svakog mišljenja i svake teorije poučavanja najbolje.

Ne mogu se pohvaliti da je situacija u mojem okruženju idealna. Na primjer, danas je popodne nestalo struje i morali smo raspustiti đake jer se nije mogla odžavati nastava (djeca - digitalni urođenici su toliko vrištali i divljali da smo ih morali pustiti).

E sad, moje je pitanje konkretno: Što s e-learningom kad nestane struje? (Ja se još uvijek sjećam dobrih starih vremena kad sam u tim slučajevima upalila svijeću i najnormalnije objašnjavala gradivo)

------------------------------------------------------------


Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Srijeda, 26. studeni 2008. 14:18


Pozdrav plavcima i našim tutorima!

Teorije učenja, kojih ima više od 50, mogu se razvrstati u tri glavna pravca, prema teoretičarima koji ih zastupaju, a to su bihevioristi, kognitivisti i konstruktivisti.

Bihevioristi tvrde da je učenje definirano kao vidljiva promjena u ponašanju što daje indicije da li je, ili nije, polaznik / student nešto naučio, a ne nešto što se zbiva u polaznikovoj / studentskoj glavi. Kognitivna psihologija kaže da učenje uključuje upotrebu pamćenja, motivacije i mišljenja i da razmišljanje igra značajnu ulogu u učenju. Oni vide učenje kao integralni proces i tvrde da količina naučenog zavisi od polaznikovog / studentovog kapaciteta procesiranja, količine uloženog truda u procesu učenja, dubine procesiranja i učenikove

postojeće strukture znanja (Craik & Tulving, 1975; Ausubel, 1974).

U posljednje vrijeme napravljen je pomak prema konstruktivizmu. Teoretičari konstruktivisti tvrde da polaznici / studenti interpretiraju informaciju i svijet u skladu sa njihovom osobnom stvarnošću i da oni uče opserviranjem, procesuiranjem i interpretiranjem, a zatim personaliziraju informaciju u personalno znanje (Cooper, 1993; Wilson, 1997).

Kada se bliže analiziraju škole biheviorista, kognitivista i konstruktivista, zapažaju se mnoga preklapanja ideja i principa. Razrada online materijala za učenje može uključiti principe svih triju teorija. Strategije biheviorista mogu se upotrijebiti za učenje „što“ (činjenice), kognitivne strategije mogu se upotrijebiti za učenje „kako“ (procesi i principi), a strategije konstruktivista mogu se upotrijebiti za učenje „zašto“ (mišljenje višeg nivoa koji unaprjeđuju personalno značenje i kontekstualno učenje).

Lijep pozdrav! Jadranko

------------------------------------------------------------





Slažem se sa Dragicom i Vesnom i kao i one smatram da su u 1.kolegiju najviše zastupljeni elementi kognitivne i konstruktivističke škole.

Kognitivistički pristup se vidio u tome kako su nam tutori pomagali da shvatimo međusobnu povezanost stvari, npr. povezanost prihvaćanja tehnologije sa strukturom populacije, te usporedili više različitih tumačenja e-learninga. Tutori su nam i objasnili kako da primijenimo dobivene informacije te uputili na pisanje odgovora u diskusijama, gdje su mogli vidjeti kako smo mi percipirali i interpretirali informacije.

Što se konstruktivizma tiče, primjenjivao se od samog početka ELA-e, već na orijentacijskoj radionici gdje su nas predavači vodili kroz teme, a mi smo zajednički stvarali odgovore (npr. na radionici „Što je e-learning“). Iznosili smo vlastite stavove i iskustva i komentirali iskustva drugih.

Isto tako putem ovih diskusija mi imamo vremena da savladamo i procesuiramo novo gradivo, dobro promislimo o njemu pa se tek onda uključujemo vlastitim komentarima. Što je isto element konstruktivizma - dati vrijeme i priliku za promišljanje (Ally, 2005.).

Lijep pozdrav,Ana Partalo

------------------------------------------------------------


Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Srijeda, 26. studeni 2008. 15:31

Naslov: Odgovor: ELA Web tekstovi za 2. Kolegij u wordu

Hvala Adriane na trudu!Dobra zamisao a još ljepši uradak.Pozdrav!

------------------------------------------------------------




Draga Ivana,

Ne bih se baš složila s nekim Vašim argumentima za biheviorizam. Samo postojanje ciljeva i očekivanih ishoda nije argument za biheviorizam. Naime, smatram da svako učenje, neovisno o školi mišljenja treba sadržavati obrazovne ciljeve kao dobru pripremu nastavnog sadržaja. Ono što je specifično za biheviorizam su utvrđeni ciljevi, tj. nešto što se može provjeriti, učenje činjenica, npr. u matematici tablica množenja. Postoji jedan ili nekoliko točnih odgovora, i uglavnom nisu diskutabilni.

Isto tako, kao jedan od argumenata za biheviorizam ste napisali: „provjera usvojenog znanja postoji kroz diskusijsko preispitivanje mišljenja i predane zadatke“.

Zanima me zašto ste ovaj argument svrstali pod biheviorizam, a ne neku drugu školu učenja?

Lijep pozdrav,Ana

U poruci 1001 s nadnevkom od Nedjelja, 23. studeni 2008. 10:22, Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) piše:>>1. Biheviorizam: prema (Good & Brophy, 1990) odgovor se na stimulaciju>moze mjeriti, proucava se ponasanje koje se moze mjeriti kao pokazatelj>ucenja. >U skladu s ovom tvrdnjom iznijela bih da su unaprijed utvrdjena>odredjena ponasanja i zahtijevi koji se mjere bodovima (ponasanje i>sudjelovanje u diskusijama, pisanje zadataka). Kazani su nam ocekivani>ishodi i ciljevi prije usvajanja svakog sadrzaja, provjera usvojenog>znanja postoji kroz diskusijsko preispitivanje misljenja i predane

>zadatke, nastavni materijali su organizirani od znanja prema primjeni,>data nam je povratna informacija kojom pratimo i usmjeravamo svoj rad.>>Srdacno,>>Ivana>

------------------------------------------------------------


Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Srijeda, 26. studeni 2008. 22:23


Lijep pozdrav Dragici i plavcima,

Osvrnula bih se na Dragičino razmišljanje u kojem iznosi da nastavnici prihvaćaju novije načine poučavanja, dok su učenici i roditelji suzdržani, teže prihvaćaju takav način poučavanja.

Na održanom županijskom stručnom vijeću nastavnika informatike jedna od tema odnosila se na disleksiju i mnemotehnike, gdje smo trebali prilagoditi određenu nastavnu temu djeci s takvim poteškoćama.

Većina učitelja svoj fokus stavlja na sadržaj, koje ne znaju ili ne želi prilagoditi učenicima. Mišljenja su da učitelj treba iznjeti sadržaj, pratiti plan i program, a dodatnu pomoć učenik neka potraži od stručne službe. Čisti biheviorizam.

Razmišljajući o takvom stavu došla sam do slijedećeg zaključka. Većina učitelja informatike su inžinjeri informatike, elektrotehnike i strojarstva. To su osobe koje u svom redovnom školovanju nisu imali pedagoško-psihološku izobrazbu, već su to naknadno ubrzano prošli kao uvjet za rad u školi. Njihovo poučavanje tjekom školovanja je bilo usmjereno na sadržaj, stoga i oni veliku važnost pridaju tome.

Učenici žele i prihvaćaju promjene u poučavanju, žele uključivanje u projekte, ali nema interesa učitelja da ih vode kroz njih.

Prihvaćate li mišljenje da su osobe inžinjerskog smjera manje senzibilizirane nego što su to "pravi" učitelji?

Vesna

------------------------------------------------------------




Pozdrav svima,

U poruci 1045 s nadnevkom od Utorak, 25. studeni 2008. 22:51, Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) piše:

>Naime, moje mišljenje je da nijedna krajnost nije dobra. Smatram da bi trebali uzeti od >svakog mišljenja i svake teorije poučavanja najbolje.

ovo je vazno naglasiti jos jednom, kao jedan od najvaznijih zakljucaka 3. diskusije. Ne smije se nikako zapeti u zamku iskljucivosti. Nema idealne paragidme/teorije/nacina prijenosa i stjecanja znanja, vec primjenom sve tri teorije valja naci idealan omjer za postizanje cilja poucavanja.

>E sad, moje je pitanje konkretno: Što s e-learningom kad nestane struje? (Ja se još >uvijek sjećam dobrih starih vremena kad sam u tim slučajevima upalila svijeću i >najnormalnije objašnjavala gradivo)

Hm da, bojim se da onda ostaje samo "-learning", bez "e-".

No, na raspolaganju nam i dalje ostaje prilicno siroka paleta npr. konstruktivistickih alata. Nalazimo se unutar grupe mladih ljudi sa kojima i dalje mozemo neposredno komunicirati, zar ne?

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------




Pozdrav Vesna,

U poruci 1027 s nadnevkom od Ponedjeljak, 24. studeni 2008. 19:56, Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) piše:>>Nisam uočila jasne elemente biheviorističkog poučavanja, a ostali?

iako je zastupljen u znatno manjoj mjeri nego konstruktivisticki pristup kojeg posebno naglasavate, biheviorizam je svakako prisutan u 1. kolegiju. Pisali ste zadatak i predali ste nam ga, na sto smo Vam mi odgovorili (izmedju ostalog) ocjenom - jednoznacnim

brojcanim pokazateljem razine usvojenog znanja.

To predstavlja jedno od temeljnih postavki biheviorizma.

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1075Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Četvrtak, 27. studeni 2008. 01:29

Naslov: Vrste e-learning aktivnosti i njihova klasifikacija

Pozdrav svima,

dakle u novom tjednu nastavljamo diksusiju iz proslog tjedna, koja je nakon prve dvije opsirne diskusije, pobudila nesto manje interesa. No ostalo nam je je jos puno zanimljivih tema iz ovog dijela gradiva, pa krenimo dalje.

Idemo napraviti jos jedan odmak od 1. kolegija i probajmo generalno kategorizirati e-learning aktivnosti prema pristupima ucenju.

Kamo biste smjestili pojedine e-learning aktivnosti, npr, kamo spadaju:

- online prezentacija - diskusija - promišljanje - istraživanje - zadatak

Pozdrav,Vasi tutori

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1076Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Četvrtak, 27. studeni 2008. 01:37

Naslov: Jos malo o "boljoj" paradigmi

Pozdrav svima,

zakljucili smo u prethodnim raspravama da valja od svake paradigme uzeti ono sto vam u odredjenom slucaju treba. To bi dakle znacilo da biheviorizam nije bas skroz los i zastario. No opet, je li e-learning sve sto je konstruktivisticko?

Tako npr. Pratt u svom clanku kaze da se ne protivi temeljnim nacelima konstruktivizma, ali se opire nasrtajima da to postane jedinstveni nacin ucenja. Nekako se stvara osjecaj da konstruktivizam, kao najnovija paradigma, ima tendenciju da u potpunosti potisne

ostale dvije metode.

Uzmimo jedan primjer koji se nadovezuje na raspravu iz prethodnih nizova poruka.

Nastavnik ste u 5. razredu osnovne skole i svojim ucenicima nastojite pribliziti nacin ucenja koji ce ih vrlo vjerojatno pratiti kroz cijeli zivot. Napravili ste online tecaj matematike za klince i rado biste ga ucinili konstruktivistick(ij)im. Da biste to postigli, hocete li u online tecaj uvrstiti i forum?

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------


Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Četvrtak, 27. studeni 2008. 03:09


Već duže vremena „kuham“ odgovor na temeljna pitanja iz ovog zadatka. Budući da su moji prethodnici već prepoznali u kojoj mjeri su se paradigme pojašnjene u literaturi mogle povezati s onim što i kako smo učili u prvom kolegiju, ja ću se zadržati na onom dijelu pitanja koji se odnosi na specifičnosti institucija iz koje dolazimo.

U moj instituciji se radi o poučavanju studentske populacije i na njih se primjenjuju sva pravila učenja za odrasle, koja se značajno razlikuju od načina na koji uče djeca. Knowles tvrdi da odrasli uče 20% kroz slušanje, 40% kada vide i čuju, i 80% kada sami nešto urade ili otkriju! Odrasli donose sa sobom obilje životnih iskustava (dobrih i loših), kao i iskustava različitih uloga (oni su nečija djeca, nečiji roditelji, prijatelji, građani, zaposlenici... ). O tome govori i Prattov model učenja, koji ističe kontekst (osim nastavnika, učenika, sadržaja i ciljeva) kao važan čimbenik procesa učenja. Odrasli imaju već duboko uvriježenu sliku samopoimanja te na njima grade svoj pristup, a samim time mogu i puno toga izgubii (status, poziciju, sigurnost...). Ove specifičnosti uvjetuju i paradigme učenja koje ćemo primijeniti.

Nadalje, jasno je da je proces učenja kod svih bolji ako je potpomognut željom za učenjem (npr. strast za učenjem nečeg novoga), svrhom ili ciljem koji se želi postići učenjem (npr. napredovanje na poslu), povjerenjem u učitelja/predavača (npr. uspjeh karizmatičnih predavača koji su se dokazali i izvan institucije u kojoj predaju), te osjećajem učenika da može utjecati na proces (npr. dopušteno postavljanje pitanja, navođenje primjera i sl.).

Pozdrav, Gordana

------------------------------------------------------------


Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Četvrtak, 27. studeni 2008. 03:19


I još par riječi o neophodnom zaokruživanju i provjeri koliko je uspjeha polučio naš izabrani model poučavanja...

Iako u nastavi koristimo pristupe bazirane na sve tri teorije učenja, najvidljiviji rezultat pokazuju pristupi koji sve naučeno povezuju u cjelinu, te stečenom znanju i vještinama daju praktičnu i upotrebnu vrijednost.

Najčešće se to radi uz pomoć debriefinga (diskusije nakon aktivnosti), što dovodi do izvlačenja zaključaka na temelju vlastitog i tuđeg ponašanja.

Prva faza debriefinga je dijeljenje (rad u parovima, peer to peer teaching, podjela s grupom, traženje pojašnjenja/pomoći i sl) i tu nastavnik postavlja otvorena pitanja kako bi omogućio potpunije izražavanje.

Važna komponenta debriefinga je i analiza (npr. omogućavanje sudionicima da protumače uzroke svojih ponašanja i akcija) – tu je primjerenije agresivnije ispitivanje (zašto, kako, što biste napravili i sl.).

Nadalje, tako raščlanjena iskustva potrebno je uopćiti (generalizirati) kako bi se došlo do općih zaključaka što činiti u sličnim situacijama, i tu predavač daje i svoje mišljenje, te se stavlja u odnos prema zaključcima do kojih se došlo u debriefingu.

Na kraju, naučeno treba pretvoriti u akciju (primjena), no to nije uvijek izvodivo zbog ograničenja učenja u predavaonici, ali se korištenjem caseova (studija slučajeva) možemo približiti željenoj akciji.

No proces učenja i poučavanja je gotov tek kada učitelj/predavač da povratnu informaciju u kojoj mjeri je učenik naučio/napredovao/shvatio ili otvorio prostor za stjecanje novih znanja. Najčešće se to radi putem numeričke ocjene, no učinci su bolji kada je povratna informacija konkretnija i potpunija.

Za kraj, par uputa s jednog seminara za trenere: Učimo i dok učitelji/treneri koriste monolog! Čujem i zaboravim. Vidim i zapamtim. radim i razumijem.

Pozdrav, Gordana

------------------------------------------------------------


Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Četvrtak, 27. studeni 2008. 11:15


Poštovani tutori i poštovane kolege. Ovaj put sam nastojao bez puno riječi ali s puno slika pristupiti predloženoj diskusijskoj temi. Nadam se da ćete brže i efektnije konzumirati ono što sam htio izložiti.Različite generacije sobom nose i različite vještine, što ima za posljedicu različitekocepte učenja. Dakle vrlo je važno znati povijesni razvoj generacija u edukativnom smislu. Mi danas čak niti ne znamo sve alate tzv.Net generacije jer se novi pojavljuju svakodnevno.<img alt="p" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/newsattach/64/3.jpg">U mojoj ustanovi tj. Osnovnoj školi današnja generacija koju mnogi znanstvenici nazivajuHomo Zappiens, otprilike funkcionira ovako:<img alt="o" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/newsattach/64/4.jpg"><img alt="i" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/newsattach/64/5.jpg"><img alt="u" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/newsattach/64/6.jpg"><img alt="z" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/newsattach/64/7.jpg"><img alt="t" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/newsattach/64/11.jpg">

<img alt="r" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/newsattach/64/12.jpg">Ključna riječ u današnjim obrazovnim kontekstima bi trebala biti"fleksibilnost".<img alt="e" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/newsattach/64/14.jpg"><img alt="w" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/newsattach/64/15.jpg">I za kraj<img alt="s" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/newsattach/64/18.jpg">

LPEsad Mujaković

------------------------------------------------------------


Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Četvrtak, 27. studeni 2008. 12:19


Draga Ana,

potpuno se slazem s Vama kako svako ucenje i nastavnik ima unaprijedzadane ciljeve ucenja. No međutim, osobno ove tri teorije nisamdozivivjela kao strogo razdvojene i razmisljajuci o njima sve vise mi secini kako su prisutni svi njihovi elementi u danasnjem poducavanju, smoje razlika u tome koji od nih u pojedinim segmentima dolaze vise doizrazaja. O tome nesto vise u iducoj poruci ovih teorija u kontekstuosnovne skole...

Mislim da sve ove tri teorije imaju zadane ciljeve ucenja (koji mogubiti isti, ali razlika je u nacinu njihova ostvarivanja i vrednovanja).Glavna razlika je u tome sto je biheviorizam strogo orijentiran napostignuce tog cilja tj. zeljeni rezultat usvojenih znanja pri samomvrednovanju, dok kognitizam uz rezultat pri vrednovanju uzima u obzir iizvedbu tj. proces kojim je ucenik dosao do rezultata.

Navest cu primjer za 1. kolegij: uvijek su nam u svakoj cjelini bilinavedeni ciljevi ucenja.

Npr. 1 cjelina prvog kolegija je navela kao ciljeve ucenja:

Po završetu ove cjeline polaznici će moći:• razlikovati različite vrste e-learninga;• identificirati vrste i koncepte e-learninga koji se trenutno koriste unjihovom kontekstu.

Do navedenih ciljeva smo dosli kroz citanje literature, razmisljanje,diskusije... Diskusije svakako ne smatram elementom biheriorizma. Nomeđutim sama ocjena tih diskusija kao i predanih zadataka (u kojemu smoponovo trebali npr. iskazati i usvojenost ciljeva ove prve cjeline prvogkolegija) je dana u brojacanom obliku bodova. Ja kroz dobivenu brojcanu ocjenu ne dobivam informaciju o tome je livrednovana moja izvedba i sami proces izrade tog zadatka i diskusije(pretpostavljam da je vrednovana, no ne mogu biti sigurna koji kriterijisu bili najbitniji pri procesu vrenovanja). Ja kao "ucenik" nemampovratnu informaciju o tome mom ucinjenom procesu koji je vrednovan(sto je bilo dobro?, sto mogu popraviti kako bi sljedeci put mogla josbolje napisati zadatak ili popraviti npr. ocjenu iz diskusija?, sto je umom procesu bilo mozda lose? i sl.).

Dakle, upravo zbog te povratne informacije koja mi je data samo ubrojcanom obliku sam se odlucila da za prisutnost biheviorizma. Diskusija kao diskusija nije bliska biheviorizmu jer nam daje slobodusudjelovanja, izrazavanja razmisljanja i sl., no cinjenica je da smoocjenjeni brojcanom ocjenom za diskusiju!

Puno pozdrava,

Ivana

------------------------------------------------------------




Hi Ana

konkretno sto se tice tablice mnozenja koju navodite kao primjer uporuci 1061 s nadnevkom Srijeda, 26. studenog 2008.:

"Ono što je specifično za biheviorizam su utvrđeni ciljevi, tj. neštošto se može provjeriti, učenje činjenica, npr. u matematici tablica množenja. Postoji jedan ilinekoliko točnih odgovora, i uglavnom nisu diskutabilni."

Svakako bih se slozila da je mogucnost biheviorizma u provjeriutvrdjenih cinjenica kada postoji jedan ili nekoliko tocnih odgovorakoji uglavnom nisu diskutabilni. No medjutim, ponovo smatram da je danasrijetkost naici samo na takve testove provjere znanja te da su obicnokombinacija razlicitih tipova zadataka medju kojima se uglavnom nalaze islozeniji zadaci.

Kao primjer navodite tablicu mnozenja. Ne znam koliko pojedini uciteljijos uvijek primjenjuju brzo racunanje koje zahtjeva samo izbacivanjerezultata i onda to ocjenjuju?! Misljenja sam da se samo "cisto" brzo racunanje moze koristiti kao jedanod oblika vjezbe nakon odredjenog stupnja usvojenosti gradiva, alinikako kao provjera znanja. Jedno vrijeme se po skolama moglo cuti davise nije ni dozvoljeno provjeravati znanje ucenika na takav nacin, moguprovjeriti kod kolega...

U nastavnim materijalima je naveden zanimljiv primjer vezan uprabo uztablicu mnozenja:

"Primjerice, tri različita nastavnika mogu svoje učenike naučiti množitina neki od sljedećih načina: • Nastavnik A može tražiti od učenika da tablicu množenja ponove 10 puta. • Nastavnik B može objasniti učenicima kako je množenje zapravo nizzbrajanja. • Nastavnik C može zahtijevati da učenici riješe problem, npr. koliko seboca može prodati, ako kamion prevozi 10 kutija boca, a u svakoj kutijisu tri reda boca, s 12 boca u svakom redu. "

Mislim da je danasnje vrijeme uistinu rijetkost primjera nastavnika A imisljenja sam da ni ne smije djecu poducavati na taj nacin... Nasi udzbenici i program je koncipiran da nastavnik obvezno trebatablicu mnozenja pri poucavanju objasniti kao nastavnik B tj. povezatije s zbrajanjem (gdje se nadovezuje na vec steceno znanje), zatim moguuslijediti izmedju ostalih i odredjena kolicina vjezbi nastavnika A, alisvakako su prisutni zadaci i nastavnika C (cesto se takvi obliciproblemskih zadataka i postavljavaju pri samoj obradi tablice mnozenja,a na osnovu njega se i objasnjava nastavna jedinica).

LP, Ivana

------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Četvrtak, 27. studeni 2008. 13:57

Naslov: Odgovor: Vrste e-learning aktivnosti i njihova klasifikacija

Pozdrav svima,

Naučili smo da kognitivističke teorije najvažnijima za učenje smatrajunačin na koji pojedinci percipiraju i interpretiraju informacije, kakoih pohranjuju i prizivaju u sjećanje i da se metode procjene znanjatrebaju usredotočiti i na proces i na rezultate. Prema tome pisanjezadatka bi svrstala u kognitivizam.

Elementima kognitivizma smatram i promišljanje i istraživanje jer premaKolbu (1984.) iskustvo učenja čine dvije sastavnice: opažanje i obrada.Promišljanje o nastavnim materijalima nakon čitanja pripada opažanju, aistraživanje novih informacija obradi.

Diskusiju bi uvrstila kao element konstruktivizma jer prvenstveno tražinašu aktivnost, suradnju i primjenu stečenog znanja. Znanje irazumijevanje stvaramo zajednički s mentorima, pri čemu svatko od nasdoprinosi procesu vlastitim interpretacijama na temelju vlastitihiskustava i iskustava drugih (nastani materijal 2.cjeline).

Oko on-line prezentacije imam određene dvojbe. Ako se odnosi napreuzimanje video materijala onda bih rekla da ima elemente ikognitivizma i konstruktivizma jer nas jednim dijelom poučava iziskustva drugih, a drugim dijelom kao nastavni materijal od naszahtijeva promišljanje o njemu i pripada strategijama kognitivne školemišljenja.

Da ne bih zaobišla biheviorizam tu bih uvrstila jednim dijelom zadatak i

diskusije iz razloga što smo za njih ipak dobili brojčane ocjene(bodove) kao vrednovanje našeg postignuća prema zadanim ciljevima.

Ovo bi bila moja interpretacija, a svakako me zanimaju interpretacijedrugih kolega.

LP

Sanja

------------------------------------------------------------




Pozdrav svima,

Dati cu pregled teorija ucenja u kontekstu osnovne skole. Smatram da elementi svih tiju teorija ucenja postoje u osnovnoj skoli.

1) Elemente biheviorizma mozemo pronaci pri usvajanju sadrzaja jer sunastavni materijali organizirani od lakseg prema tezem, od poznatogprema nepoznatom, od znanja prema primjeni. Biheviorizam je prisutan ikao jedan od oblika pri ponavljanju i utvrđivanju znanja, kao i kodprovjere znanja.

2.) Elementi kognitivizma su prisutni u usvajanju novih sadrzaja.Ucitelji nastoje ucenike motivirati, potaknuti na razmislajanje ipamćenje. Pri tome s ucenicima ponavljaju i isticu vec usvojene pojmovete na njih nadograđuju nove, cesto koristeci pri tome mentalne mape zavizualizaciju informacija i lakse zapamćivanje.

Cini mi se da je kognitivizam jos uvijek znatno manje prisutan uprocjeni i vrednovanju znanja jer se jos uvijek cesto ne vrednujeizvedba i sam proces kojim je ucenik dosao do rezultata, a uglavnom sevrednuju sami rezultati.

3.)Konstruktivizam je prisutan kroz npr. realizaciju projekata gdjeucenici primjenjuju naucena znanja, kao i kroz poticanje npr.problemskih i kontekstualnih zadataka. Pri njihovoj realizaciji dolazido suradnje, a svatko doprinosi procesu temeljem vlastitog truda, znanjai iskustva. Nerijetko ucenici trebaju i prezentirati ostvarene projekte.

No, cini mi se da je konstruktivizam jos uvijek nedovoljno prisutan uprocijeni i vrednovanju rezultata. Mozda bi zgodan primjer toga moglibiti satovi likovne kulture na kojima ucenici kroz određeni likovnizadatak trebaju realizirati svoj rad. Na kraju se organizira izlozba

dovrsenih radova i ucenici tada pod vodstvom ucitelja promatraju,komentiraju i vrednuju radove kroz ostvarenost likovnog zadatka. Ovakvovrednovanje je izvedivo vec i s ucenicima razredne nastave te se lakomoze uociti da vec i ucenici ove dobi uz vodstvo ucitelja daju lijepekomentare i realne procijene radova. A usput dobiju jasniju sliku ipotpuniju povratnu informaciju, te na neki nacin se izvede i ponavljanjezadanog likovnog zadatka.

Zakljucak: Biheviorizam je "zgodan" za utvrđivanje i ponavljanje određenihsadrzaja. No, misljenja sam da bi mu uvijek trebao prethoditikognitivizam i konstruktivizam u usvajanju i ucenju novih znanja ivjestina, sto je uglavnom i prisutno u skolama.

Isto tako, cini mi se da bi pri procjeni znanja uz biheviorizam (kojizasada prevladava) trebali biti vise zastupljeni i elementi kognitivizmai konstruktivizma jer ce ucenici imati bolju povratnu informaciju.

Srdacno,

Ivana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1095Poslao Emil Banek (embanek.public) na Četvrtak, 27. studeni 2008. 15:10

Naslov: Predaja 1. zadatka

Pozdrav tutorima,

htio bih predati 1.zadatak no ništa se ne događa kad otvorim WebCT alat Predavanje radnih zadataka.

Emil

------------------------------------------------------------


Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Četvrtak, 27. studeni 2008. 16:35


Pozdrav Zlatko,

Prihvaćam kritiku na svoje pitanje upućeno u diskusiji koje je glasilo: Nisam uočila jasne elemente biheviorističkog poučavanja, a ostali?

Bilo bi preciznije definirati ovako: Osim ocjenjivanja zadatka, nisam uočila jasne elemente biheviorističkog poučavanja, a ostali? Slažete se?

U pretjeranoj realnosti ili kritičnosti često nam promakne nešto puno ljepše i važnije, zar ne?

Vesna

------------------------------------------------------------


Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Četvrtak, 27. studeni 2008. 17:46


Pozdrav svima!

Razmjena mišljenja Dragice i Vesne pokazala je dvije suprotstavljene situacije, u prvoj ulogu „tehnoloških lidera“ ili čak „inovatora“ ( ako mi je dopušteno upotrijebiti pojmove iz 1. kolegija u malo širem smislu) zauzimaju nastavnici, a ulogu „konzervativaca“ učenici i roditelji, u drugoj situaciji pak uloge su podijeljene upravo obratno. Moja opažanja iz dvije, tri „školske situacije“ (što vojne, što civilne, da ih sada ne nabrajam) govore da se u oba dvije uloge pojavljuju i nastavnici i učenici, ne ulazim pri tome u raspravu kojih je gdje više.

Za mišljenje koje Vesna iznosi u svom pitanju rekao bih da je teza koju je vrlo logično postaviti. No s obzirom da spadam u „inženjersku populaciju“ jasno je da je moje očekivanje o rezultatima eventualnog istraživanja koje bi trebalo potvrditi ili opovrgnuti postavljenu tezu krajnje subjektivno, i uvjeren sam da ga Vesna može sama pogoditi.

Čini mi se da iako ne daje izravan odgovor na postavljeno pitanje naslov iz izborne literature „How do Perspectives on Teaching Vary Across Disciplinary Majors for Students Enrolled in Teacher Preparation? može pomoći u ovoj diskusiji, ili je barem bio interesantan jednom „nepopravljivom tehničaru“.

Pozdrav,Andrija!

------------------------------------------------------------


Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Četvrtak, 27. studeni 2008. 18:35

Naslov: Odgovor: Predaja 1. zadatka

Hi Emile,

obzirom da je prošao rok predaje prvog zadatka, vjerojatno je zatvorenamogućnost predaje zadataka.

Provjerit ćemo.

Predlažem da zadatak pošaljete e-mailom kao att. Nakon što se u okviruWebCT omogući ponovna predaja zadatka, poslat ćete ga na WebCT jer jebez toga nemoguće upisati ocjenu.


Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Četvrtak, 27. studeni 2008. 18:56


Pozdrav Andrija,

Drago mi je da te zaintrigirala teza odnosa inžinjera i učitelja prema djeci.

I ja pripadam skupini „inžinjerske populacije“, ali bez obzira na naš subjektivan stav smatram da smo svjesni kakvi bi bili rezultati eventualnog istraživanja na tu temu.

Upisali smo ELU, želimo se stručno usavršavati, težimo ka promjenama u načinu rada i poučavanja, motivirani smo. Zar to nije dovoljno za put do uspjeha?

Vesna

------------------------------------------------------------


Poslao Emil Banek (embanek.public) na Četvrtak, 27. studeni 2008. 23:05


includes attachment

Pozdrav Gorane,

evo šaljem Vam prvi zadatak u prilogu.

Srdačan pozdrav,

Emil

------------------------------------------------------------


Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Petak, 28. studeni 2008. 07:26


Hi Emile,

primljeno,

Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Ana Partalo (apartalo.public) na Petak, 28. studeni 2008. 08:54


Draga Ivana,

Iskreno, nadam se da učitelja koji tako poučavaju ("koji zahtijevaju samo izbacivanje rezultata i onda to ocjenjuju" i A iz Vašeg primjera) više nema. Ne radim u školi pa ne znam kakva je realna situacija na "terenu" (vjerujem da ću više o tome saznati u drugoj diskusiji), ali se mogu nadati:) Primjer tablicu množenja koji sam navela nije bio stvarni primjer koji primjenjujem, nego samo primjer kako je to u biheviorizmu.

Lijep pozdrav,Ana

U poruci 1089 s nadnevkom od Četvrtak, 27. studeni 2008. 12:53, Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) piše:>Hi Ana> Svakako bih se slozila da je mogucnost biheviorizma u provjeri>utvrdjenih cinjenica kada postoji jedan ili nekoliko tocnih odgovora>koji uglavnom nisu diskutabilni. No medjutim, ponovo smatram da je danas>rijetkost naici samo na takve testove provjere znanja te da su obicno>kombinacija razlicitih tipova zadataka medju kojima se uglavnom nalaze i>slozeniji zadaci.>

>U nastavnim materijalima je naveden zanimljiv primjer vezan uprabo uz>tablicu mnozenja:>>"Primjerice, tri različita nastavnika mogu svoje učenike naučiti množiti>na neki od sljedećih načina: >• Nastavnik A može tražiti od učenika da tablicu množenja ponove 10 puta. >• Nastavnik B može objasniti učenicima kako je množenje zapravo niz>zbrajanja. >• Nastavnik C može zahtijevati da učenici riješe problem, npr. koliko se>boca može prodati, ako kamion prevozi 10 kutija boca, a u svakoj kutiji>su tri reda boca, s 12 boca u svakom redu. ">>>Mislim da je danasnje vrijeme uistinu rijetkost primjera nastavnika A i>misljenja sam da ni ne smije djecu poducavati na taj nacin... >Nasi udzbenici i program je koncipiran da nastavnik obvezno treba>tablicu mnozenja pri poucavanju objasniti kao nastavnik B tj. povezati>je s zbrajanjem (gdje se nadovezuje na vec steceno znanje), zatim mogu>uslijediti izmedju ostalih i odredjena kolicina vjezbi nastavnika A, ali>svakako su prisutni zadaci i nastavnika C (cesto se takvi oblici>problemskih zadataka i postavljavaju pri samoj obradi tablice mnozenja,>a na osnovu njega se i objasnjava nastavna jedinica). >>LP, Ivana >

------------------------------------------------------------


Poslao Karmen Toić Dlačić (karmen.toic-dlacic.skole) na Petak, 28. studeni 2008. 10:20


ZahvaljujemLijep pozdravKarmen Toić Dlačić(zelena)

------------------------------------------------------------


Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Petak, 28. studeni 2008. 11:08


Pozdrav svim plavcima i kolegi Andriji!

Studija Europske zajednice «New Learning Environments in School Education» detektirala je postojanje inovativnih trendova u teoriji i praksi okruženja za učenje. Nalazi iz studije sugeriraju jasan pomak prema novoj paradigmi učenja. Nova paradigma učenja predstavlja pomak od instruktivizma prema konstruktivizmu. Izgleda da će vizije konstruktivista u budućem obrazovnom sustavu biti globalno prihvaćene i dijeljene. Nova paradigma učenja (elearningeuropa.info, 2005) ukazuje na niz potencijalnih promjena: Učenici kao pojedinci: Postaju aktivniji i odgovorniji za svoj vlastiti proces učenja; Planiranje učenja prema individualnim stilovima učenja: Planiranje učenja, različito za različite polaznike/studente, omogućujući im da rade prema svom individualnom stilu učenja i svojim tempom učenja; Fokus na socijalnu participaciju: Pojačan fokus na socijalnu participaciju, na razvijanje vještina i umijeće međusobne komunikacije i suradnje (kolaboracije); Promjena uloge nastavnika: Od nastavnika kao izvora znanja, prema nastavniku – savjetniku, voditelju, kontroloru procesa učenja u parovima (pupil-to-pupil) i učenja u grupi, te koji svojim polaznicima/studentima osigurava uvijete za proces učenja; Od reprodukcije prema konstrukciji znanja: Od sposobnosti reprodukcije naučenih činjenica i znanja, prema kreiranju znanja. Polaznici/studenti moraju biti aktivni učesnici u konstruiranju znanja kroz svoj vlastiti proces učenja, radeći samostalno i zajedno sa svojim kolegama. Eksperimentiranje i istraživanje su značajni aspekti ovog aktivnog konstruiranja znanja; Reorganizacija situacije učenja: Nova paradigma učenja unosi vjerovanje da će učenje dobiti reorganiziranjem situacije učenja na način da se tradicionalni način mišljenja vezan za nastavni program nadilazi multidisciplinarnim pristupima i radikalno modificiranim planiranjem vremena , organizacije, učenja i nastavničkog/profesorskog rada. Izgleda da je opće prihvaćeno da upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije sadrži veliki potencijal za podršku i transformiranje gore spomenutog pomaka prema novoj paradigmi učenja. Pozdrav, Jadranko !

------------------------------------------------------------


Poslao Zdravko Barbarić (zdbarbar.public) na Petak, 28. studeni 2008. 11:39


Hvala Adrian!

------------------------------------------------------------


Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Petak, 28. studeni 2008. 12:29


Pozdrav plavcima i tutorima! Kako ja gledam pojedine e-learning aktivnosti. U slučaju kad je cijeli proces obrazovanja osmišljen tako da se izvodi putem interneta, e- learning postaje jedan od oblika obrazovanja na daljinu. Tu je e-learning logičan nastavak u razvoju obrazovanja na daljinu koji su ustanove i polaznici objeručke prihvatili kao rješenje modernog doba gdje spadaju e-learning-ove aktivne komponente; (online prezentacija, diskusija, promišljanje, istraživanje, zadatci i dr.) Pri tom je internet riješio probleme komunikacije između ustanove i polaznika i distribucije materijala na puno komforniji način nego bilo koja ranije poznata tehnologija. Internet je unio u rječnike novi termin za učenje, učenje preko mreže, tj. online učenje (engl. online learning). Online učenje je klasificirano kao jedan sveobuhvatni termin koji se odnosi na učenje pomoću PC računala, Interneta ili intraneta. Razine ovog učenja variraju, počevši od osnovnih programa koji uključuju tekst i grafiku tečaja, vježbe, testiranje i snimanje rezultata rada, kao što su rezultati testa, pa sve do visoke sofisticiranosti. Sofisticiranost mogla bi uključiti animacije, simulacije, audio i video dijelove diskusijskih grupa sa kolegama i ekspertima, online mentorstvo, linkove na materijale pohranjene na intranetu ili na Webu i ostale resurse obrazovanja (Urdan & Weggen, 2000). Ovo je posebno važno jer u današnje vrijeme naši mnogi časnici i dočasnici i profesionalni vojnici imaju potrebu za različitim vrstama obrazovanja specijalističkog karaktera koje će im pomoći da mogu obavljati svoj posao profesionalno i učinkovito ili da u njemu mogu napredovati. Zbog svojih obiteljskih i poslovnih obveza, misija , udaljenosti postrojbi od vojne akademije oni više ne mogu u školske klupe na uobičajen način te predstavljaju sve veću populaciju »netipičnih« polaznika, čije se potrebe za obrazovanjem mogu idealno riješiti uz pomoć online programa. Vrlo je važno pitanje kvalitete materijala i procesa te njihove smislenosti u edukaciji polaznika/studenata, profesionalnog vojnog osoblja (zaposlenih ljudi). Na sam proces obrazovanja važno je osvrnuti se u ovako širokom kontekstu iz razloga što se danas sve češće govori o cjeloživotnom obrazovanju i cjeloživotnom učenju. Trend cjeloživotnog obrazovanja i potreba za stalnim stručnim usavršavanjem i doškolovanjem, posljedica je sve bržeg razvoja tehnologije i promjena na radnom mjestu. Te promjene danas u mnogim strukama traže kontinuirano obnavljanje znanja stečenih u redovnom obrazovanju, a posebice znanja stečenih tijekom studiranja. Pozdrav, Jadranko!

------------------------------------------------------------


Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Petak, 28. studeni 2008. 14:33

Naslov: Odgovor: Jos malo o "boljoj" paradigmi

PozdravMi u našoj školi već imamo iskustva s organiziranjem on-line tečajeva. Naime u okviru izannastavnih aktivnosti, prošle godine je organiziran on-ine tečaj za polaznike GLOBE-grupe (jer slučajno svi učenici iz grupe imaju i računala i potrebna znanja iz primjene ICT-a). U pripremu i realizianje tečaja uključeni su: lekcije, vježbe, zadaci, testovi, asinkroni komunikacijski alati, color="navy">forum color="blue">i elektronička pošta. Dakle moj odgovor je potvrdan.

Dapače diskusije na forumu su uvelike doprinijele proširivanju spoznaja svih sudionika unutar projekta. LP

------------------------------------------------------------


Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Petak, 28. studeni 2008. 15:25


Lijepi pozdrav!

Evo kao sto je i Sanja napisala i mene pomalo najvise zbunjuje onlineprezentacija. Buduci da njima prikazujemo i prenosimo informacije, mozebiti u obliku testiranja - npr. kviz ili provjera znanja stavila bih jeu bioheviorizam. Njome mozemo i npr. prikazivati mape informacija i olaksavati pamcenje,moze poticati na razmisljanje i metakognitivne proces, informacije unjoj mogu biti prezentirane na razlicite nacine (tekstualne, verbalne ivizualne) pa bi po tome mogla ici i u kognitivizam.

No, ona moze biti interaktivna i omogucivati barem onu interakcijuucenik-sadzaj. Sto ako je ucenici izrađuju npr. na satu iz informatikeda bi steceno znanje iz određenog softvera primjenili u praksi i pritome su organizirani u grupe pa na taj nacin suradjuju. Prezentacijomucenici mogu dobiti nefiltrirane informacije koje mogu samikontekstualizirati i personalizirati. Ovisno o kutu gledanja, mozda biprema ovim nekim karakteristikama mogla spadati i u neki vidkonstruktivizma?!

Diskusiju bih svakako smjestila u kognitivnu i konstruktivistcku skolumisljenja jer potice na razmisljanje, razmjenu osobnog iskustva,suradnicko ucenje i interakciju.

Promišljanje, istrazivanje i zadatak bih stavila u kognitivizam, alisvakako predstavlja i sastavni dio konstruktivizma. No, medjutim npr.istrazivanjem se dolazi do novih spoznaja i cinjenica pa sadrzi mozda ielemente biheviorizma jer se tu javlja potreba za poznavanjem nekihcinjenica. Ovisno o tipu, zadtak moze biti bihevioristicki, kognitivni i konstruktivni.

Evo, svega sam pomalo "nadrobila". Slozila bih se s navedenim zakljuckomiz prethodnih diskusija da su sve skole misljenja dobre. No razmisljajuci o njima meni se katkada cini da se one dosta preklapajui da su zapravo sadrzane jedne unutar drugih pa mi je tesko povlacitikatkada cvrste granice.

Nekako mi se cini da npr. konstruktivizam u sebi mora sadrzati ikognitivizam jer svako ucenje zahtijeva metakognitivne sposobnosti,promisljanje, opazanje, pamcenje i usvajanje cinjenica... Iz tih razloga cini mi se da su ove tri skole misljenja usko povezane te da je danas vrlo rijedak ucitelj u kojega prevladava samo jedna.

Srdacno,

Ivana

------------------------------------------------------------




Ovdje bih se ispravila vezano uz primjer prezentacije koji sam dala uprethodnoj poruci jer mislim da i nije bas dobar...

Navela bih jedan primjer prezentacija koje me zbunjuju. Npr. postojeprezentacije ili nazovimo ih tecejevi http://www.lynda.com/ za ucenjeovladavanja softverima za izradu web stranica, za fotografije, izradupublikacija... One mogu biti offline, a sigurno imamo i onlineprimjera... Cini mi se da ovakve prezentacije omogucuju iducu tvrdnju:

"Konstruktivisti tvrde da studenti interpretiraju informacije i svijet uskladu sa svojom osobnom stvarnošću, te uče putem opažanja, obrade iinterpretacija te onda pretvaraju informaciju u osobno znanje (Cooper,1993.; Wilson, 1997.). Studenti uče najbolje kada ono što uče mogu odmahprimijeniti i tome dati osobno značenje."

Dakle, cini mi se kako za ucenje iz ovakvog tipa prezentacija trebamoorganizirati svoje vrijeme, sami opazamo, obrađujemo i interpretiramoinformacije te ono sto je najbolje mozemo ono sto smo odslusali ipogledali odmah provjezbati i primjeniti, pokusati sami napraviti...Stoga mnozda bismo mogli zakljuciti da imaju neke obrisekonstruktivisticke tvrdnje?

Po tim nekim karakteristikama ovakve bih prezentacije stavila u neki vidkonstruktivisticke teorije ucenja, one vise sluze za samoucenje... No,nemaju mogucnost komunikacije, suradnje pa stoga nisam sigurna mogu liici u konstruktivizam? Cini mi se da im je to ozbiljan nedostatak! :)

Help! :))

Ivana

P.S. U svakom slucaju, mislim da ove sve tri skole misljenjapredstavljaju zapravo idealan proces ucenja i da zapravo savrsenoopisuju sami "proces ucenja" jer da bismo nesto uspjesno naucili sluzimose elementima iz svih skola misljenja: usvajamo informacije, opazamo,razmisljamo, zakljucujemo, pamtimo, primjenjujemo u vlastitoj okolini ikontekstu, suradjujemo itd...

------------------------------------------------------------




I ja podcrtavam, saram i sl. Ne mogu se naviknuti na ucenje ispredracunala bez oznacavanja na papiru.

Hvala!

------------------------------------------------------------


Poslao Gordana Sokol (gordana.sokol.skole) na Petak, 28. studeni 2008. 18:17



prije svega hvala i ja volim pocrtavati, no postoji i brži način kako doći do papirnatih materijala bez kopiranja u Word. Među Ostalim alatima postoji alat Ispis materijala. U prilagodbi za ispis odaberete Popis stranica, označite ono što vam je potrebno te odaberete završetak prilagodbe ispisa. Jedino što vam još preostaje sve skupa pošaljete na ispis. Nadam se da ćete ovako uštediti malo vremena :-).

Lp,Gordana

------------------------------------------------------------


Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Petak, 28. studeni 2008. 20:11


Pozdrav Ivana,

dobro naglasavate svoj dozivljaj povezanosti svih triju teorija. Takodjer zanimljivo razmisljate o diskusijama, konstruktivistickom elementu koji se na kraju ipak procjenjuje bihevioristickim metrom - brojem bodova. Zadatak takodjer spominjete u istom kontekstu kvantizacijskog iskazivanja rezultata.

No, u obrascu ocjenjivanja uz svaku brojcanu rubliku stoji i nase tutorsko tekstualno pojasnjenje nase ocjene, dakle povratna informacija. Tu vam detaljno pojasnjavamo sto ste dobro napravili, na sto biste u sljedecim zadacima morali obratii vise paznje, koji dio ste eventualno propustili ...

Dakle, dajemo vam povratnu informaciju i na ocjenjivanje gledamo kao na recenziju vaseg rada. To ce jos vise doci do izrazaja u preostala dva zadatka, cime uvelike zadavoljavamo druge dvije teorije ucenja.

Da smo vam ostavili samo opisanu ocjenu, bez daljnjih komentara, to bi tada bio cisti biheviorizam. Sad, naravno da je ta povratna informacija (recenzija!) nekad opirnija, a nekad sazetija.

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------




Pozdrav Esade,

pohvale na vrlo zivopisnoj poruci, nasuprot suhoparnom tekstu koji uobicajeno koristimo.

Naceli ste jednu vrlo zanimljivu temu kojom cemo se puno baviti kasnije - razlikama izmedju tzv. digitalnih imigrananata i digitalnih domorodaca.

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------


Naslov: Teorije ucenja i zivotna dob

Pozdrav svima,

ako do krajnjih granica sazmemo sto je to konstuktivizam, odnosno sto ga to razlikuje od ostalih metoda, mogli bismo reci da je to usadjivanje ili ucenje sposobnosti da učenik/student postane samostalan za daljnji rast.

U danasnjem svijetu znanje se udvostrucuje svakih nekoliko godina, izjava "... danas sam nesto naucio" pada u vodu, jer vec sutra moram nauciti nesto novo. Proces rasta i prosirivanje znanja mora se moci samostalno nastaviti, sto postaje kljucno za savladavanje slozenijih poslova.

Tako bismo konstruktivisticku metodu ucenja na neki nacin mogli promatrati kao alat ili vjestinu pojedinca.

Nadovezimo se na raspravu o ucenicima 5. razreda OS iz prethodnog niza poruka. Zanima nas sto mislite u kojoj zivotnoj dobi bi bilo bolje primjeniti koji od tri pristupa poucavanju. Ili ste možda misljenja da to ne ovisi o uzrastu ucenika?

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------




Podrav Ivana,

da, online prezentacije mogu biti komplicirana tema, uvijek je pojedine online aktivnosti tesko strogo smjestiti u odredjenu teoriju ucenja.

Online prezentacije se ipak/uglavnom/u vecini slucajeva oslanjaju na biheviorizam i kognitivizam. Bez mogucnosti komunikacije, konstruktivizma je ipak jako ogranicen, odnosno tesko ga je ostvariti.

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------


Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Petak, 28. studeni 2008. 22:34


Osvrćući se na 1. kolegij vjerujem da su tu na mahove vidljivi elementikonstruktivističke škole mišljenja. Vlastitom interpretacijom online

sadržaja doprinosimo savladavanju sadržaja. Polaznici primjenjujupostojeće znanje da bi filtrirali i protumačili nove informacije. Rekaobih da je naglasak bio na suradnji, a time i na interakciji što nasdovodi do kognitivističke škole učenja. Pisanje prvoga zadatka samo jejedan od primjera (načina) na kojem pojedinci interpretiraju ipercipiraju informacije. Diskusije vidim kao proces u kojem mi polazniciELE dolazimo do rezultata učenja (bitan je i proces učenja, a ne samokonačan rezultat). Tutore vidim kao graditelje (Prat, 2006.) . Pitanjakoja tutori postavljaju predstavljaju samo smjernice kojima se služe dadođu do cilja učenja. Obrisi biheviorizma su vidljivi i to kroz ocjenjivanje.

Pozdrav, Krešimir

------------------------------------------------------------


Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Subota, 29. studeni 2008. 08:00


Pozdrav plavcima!

Malo se kasno uključujem (nadam se ne prekasno) u raspravu i vidim da sukolege već uglavnom sve rekle o teorijama učenja koje se primjenjuju unašem kolegiju.

Moram priznati da sam i ja bio sklon mišljenju onih koji su ustvrdili dane vide elemente biheviorizma u našoj nastavi.

Naime, iščitavajući materijale, o kognitivizmu se govori da se koristeprocjene znanja i da se ocjenjuju i izvedba (postupak) i konačnirezultat. Nisam uočio onaj dio koji kaže da je ocjena opisna, a ukolikose daje brojčano da je to element biheviorizma.

No zato imamo naše tutore da nas pouče.

To je samo dokaz da su ove teorije itekako isprepletene i ne mogu se upraksi jednostavno provoditi samostalno. Pa i svaki formalni kontekstzahtijeva egzaktno ocjenjivanje.Mi smo svojevremeno imali predmete koje smo ocjenjivali sa "prolazi/neprolazi". Postojale su i opisne ocjene. No u konačnici opći uspjeh jeuvijek bio vrednovan egzaktnom brojčanom ocjenom.

Lijep pozdrav,Darko

------------------------------------------------------------


Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Subota, 29. studeni 2008. 08:23


Lijep pozdrav!

Razmišljajući o paradigmi koja nedostaje, preispitivao sam svojedosadašnje formalno školovanje i prepoznavao sam u svakom elementepojedine paradigme koje su nam prezentirane u ovoj cjelini.Činjenica je stupanj školovanja raste tako se biheviorizam (prisutan unižim razredima osnovne škole) sve više pomiče ka kognitivizmu ikonstruktivizmu. Konstruktivizam je bila paradigma mog poslijediplomskogobrazovanja, ali ponovo sa elementima kognitivizma pa i biheviorizma(ocjenjivanje). Sve ove paradigme imaju učenika na jednoj strani inastavnika na drugoj (u nekom obliku i ulozi).

Što sad tu nedostaje?Po mom mišljenju, nedostaje jedna vrlo bitna paradigma, a to jesamoobrazovanje. Mnoge stvari naučio sam bez nastavnika, pokretan nekomunutarnjom motivacijom, istražujući, radeći pokušaje i pogreške, bezočekivanja neke formalne ili neformalne nagrade (ocjene, priznanjaokoline) već isključivo radi toga što me je to interesiralo.U Prattovom modelu poučavanja to bi izgledalo kao da su nastavnik iučenik isti element.Internet danas igra veliku ulogu u samoobrazovanju i nije samo pukaspona između sadržaja i učenika.

Zanima me mišljenje drugih?

Darko

------------------------------------------------------------


Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Subota, 29. studeni 2008. 09:54


Hvala Zaltko!

ja sam propustila tu povratnu opisnu informaciju (recenziju!) naseg rada... Svakako cu je pogledati!

Puno pozdrava :)

Ivana

------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Subota, 29. studeni 2008. 10:17


Pozdrav mentorima i svim kolegama plave grupe

Vesnino me pitanje zaintrigiralo, ali i dalo za razmišljati.Niti u mojoj ustanovi većina nastavnika nema formalnu pedagoško-psihološku izobrazbu, i gotovo svi prilazimo studentu kroz dominantno poučavanje sadržaja. U mojoj se ustanovi koristi ovisno o vrsti nastave da li su to predavanja, seminari ili vježbe sva tri pristupa biheviorističke, kognitivne ali i konstruktivističke strategije. Svaki od pojedinaca ima osobnu slobodu koristiti pojedini pristup i metode za dati sadržaj.Tijekom predavanja najzastupljenije su biheviorističke strategije dok kognitivna i konstruktivistička prevladavaju tijekom seminara i vježbi.

Primjenjiv je način rada u skladu s mišljenjem Ertmera i Newbya (1993.), jer se biheviorističke strategije koristite u poučavanju činjenica, dok elemente kognitivne i konstruktivističke strategije koristimo u poučavanju procesa, mehanizama ali i za poticanje usvajanjem načela te sposobnosti razvijanja strategija i njihove primjene koja ujedno stimulira, motivira studenta.

Naglasak bi svakako trebao uključivati osmišljavanje dodatnih sadržaja u duhu konstruktivističkog mišljenja da se studentima pruži prilika da konstruiraju vlastito značenje iz prezentiranih informacija od ponuđenih sadržaja.

Sanja

------------------------------------------------------------


Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Subota, 29. studeni 2008. 12:17


Pozdrav svim plavcima,

Slažem se s kolegicama i kolegama koji u svojim diskusijama navode da u 1. kolegiju imamo zastupljene sve tri teorije učenja koje su međusobno isprepletene i povezane. Naravno da dominantnu zastupljenost vidim u elemenatima konstruktivizma. Ako bih zastupljenost navedenih teorija iskazivao u postotcima odokativnom metodom onda je: biheviorizam do 5 %, kognitivizam do 20 %, a konstruktivizam oko 75 %. Slijedi analiza koju temeljim na materijalima navedenim u literaturi Ally, M. (2005).

Biheviorizam, u manjem dijelu, prepoznajem u provedbi radionice 1. i 2. dan, gdje sam stekao prve informacije o e-learningu, te u dijelu ocjenjivanja diskusija i zadatka. Kognitivizam prepoznajem u dijelu radionice, diskusija koje se vode temeljem postavljenih ciljeva, obvezne literature, unaprijed zadanih pitanja, kao i izradu zadataka u kojem sublimiramo cijeli kolegij s mogućnosti izrade projekta, prijedloga primjene u našoj ili nekoj drugoj ustanovi. Konstruktivizam je dominantan u svim dijelovima jer svakodnevno prepoznajem suradničke, iskustvene i refleksne metode, timski rad u kojem smo mi polaznici u središtu pozornosti.

Što se tiče zastupljenosti e-learning aktivnosti u 1. kolegiju po kvadrantima Allyevog članka, prezentaciju sadržaja smjestio bih u 5, diskusiju i zadatak u 8 – 9, a promišljanje i istraživanje u 9 kvadrant.

Lijep pozdrav,

Marijan

------------------------------------------------------------


Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Subota, 29. studeni 2008. 15:58


face="Dialog">Lije pozdrav Sanji, Ivani i ostalim plavcima... face="Dialog">U nekim stvarima bi se složila sa već iznesenim mišljenjima. Online prezentacije mogu biti različito oblikovane. Ako se radi o pretežno tekstualnim prezentacijama, navođenje definicija i činjenica bez primjera, svrstala bi ih u biheviorističko mišljenje, no ako se radi o prezentaciji vježbe sa opisanim slijedom izvođenja (tutorijali) ili primjeri upotpunjeni sa vizualnim elementima, ili 3D simulacijama prikaza pokusa ili vježbe, tada bi ih svrstala u kognitivan pristup. Prezentacije nisu same sebi svrha, već sadržaj koji se prezentira i na način koji se prezentira. face="Dialog">Diskusije razvijaju kritičko mišljenje i traže stav, te mi ih je nekako najlakše svrstati u kognitivni pristup, ali za razliku od Ivane ipak je ne bi povezivala sa konstruktivizmom. Promišljanje traže i diskusije i istraživanje i zadaci, tako da mi je teško izdvojiti taj pojam nevezano uz ostale, iako se promišljanje najviše vežu uz kognitivnu školu. Istraživanje bi

povezala sa traženjem vlastitog puta do nekih spoznaja, možda čak i na bazi pokušaja i pogrešaka. Taj individualizam u spoznaji je karakterističan za konstruktivizam. face="Dialog">Zadatak po meni predstavlja kompleksan pojam koji traži i poznavanje činjenica i promišljanje i vlastiti put do rješenja. Kroz zadatak ako je dobro postavljen dolaze do izražaja sve škole mišljenja, biheviorizam, kognitivizam i konstruktivizam.face="Dialog">Suzana

------------------------------------------------------------


Poslao Silvije Premuš (silvije.premus.skole) na Subota, 29. studeni 2008. 17:28


includes attachment

Drage kolege svih boja...Vidim da mnogi od Vas ne vole učiti pred ekranom. To ne mora biti tako jer postoji puno zanimljivih i besplatnih programa koji će učenje pred ekranom učiniti zabavnim i preglednim. Pomoću njih naravno možete podcrtavati tekst na web stranicama, arhivirati ga, mijenjati... Vjerojatno koristite prilično rašireni Mozilla Firefox. Ovaj preglednik, uz osnovnu verziju nudi i mnoge korisne dodatke (Add-ons) koji mogu olakšati učenje pred ekranom na razne načine. Skrenuo bih Vam pažnju na dva, koja i sam intenzivno koristim u radu. To su:ScrapBook koji možete skinuti https://addons.mozilla.org/en-US/firefox/addon/427">ovdje</a> (https://addons.mozilla.org/en-US/firefox/addon/427)te Zotero koji možete skinuti https://addons.mozilla.org/en-US/firefox/addon/3504">ovdje</a> (https://addons.mozilla.org/en-US/firefox/addon/3504)Naravno ništa ne može zamijeniti tekst ispisan na papiru, ali nisu ni svi tekstovi podjednako važni pa ih je šteta sve ispisivati. Osim toga, te papire ćete kad tad baciti. Ovako vam zauzimaju samo malo prostora na računalu i mogu stajati tu dok ih ne zatrebate jednog dana i tada ćete ih imati obrađene, podcrtane kako vi želite i organizirane na način koji vama odgovara.Evo kako izgleda tekst obrađen u ScrapBook-u (vidi u privitku: Primjer.jpg)

------------------------------------------------------------




Postovani kolega Esade, Prema VAK teoriji o stilovima ucenja (Vizuelni, Auditivni, Kinesteticki) Vasa efektna prezentacija ce navise odgovarati vizuelnom tipu ucenika kojima i ja pripadam (najbolje

ucim gradivo koje je ilustrovano slikama, videom, graficima, formulama)Da li po Vasem misljenju stil ucenja Net generacije (digitalnih urodjenika) najvise odgovara kinestetickom stilu (uce kroz pokret, dodir, aktivnost, vise vole da nesto naprave nego samo da citaju i slusaju) ili nekom od druga dva? I sa druge strane, iz ugla poducavanja, da li onda za njihovo poucavanje treba da bude dominantan konstruktivisticki pristup u kome se ucenicima daje dosta individualnosti u interpretaciji i obradi informacija (Ally, 2005) ?

PozdravRadojka

------------------------------------------------------------


Poslao Ana Budimir (abudimir.mef) na Subota, 29. studeni 2008. 22:46

Naslov: Ocjena-zadatak

Poštovani tutori,Upravo sam pogledala objašnjenje ocjene zadatka, nemam primjedbi osim što mi u pdf. dokumantu piše ocjena 19 od 20 a u konačnom obliku je to 17,5. Voljela bih pojašnjenje.Srdačan pozdravAna

------------------------------------------------------------


Poslao Ana Budimir (abudimir.mef) na Subota, 29. studeni 2008. 22:49

Naslov: Zadatak-ocjena

Poštovani tutori,Upravo sam pogledala objašnjenje ocjene zadatka, nemam primjedbi osim što mi u pdf. dokumantu piše ocjena 19 od 20 a u konačnom obliku je to 17,5. Voljela bih pojašnjenje.Srdačan pozdravAna

------------------------------------------------------------




Hvala, super, bas cu pokusti to primjeniti i pomalo mijenjati svojenavike printanja jer mi je zao tolikog papira i suma...

Vidjet cemo kako ce mi ici :)

Hvala!

------------------------------------------------------------


Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Nedjelja, 30. studeni 2008. 11:11


Pozdrav svima,

Moj dozivljaj zastupljenosti nasih e-learning aktivnosti u 1. kolegijupo kvadrantima Allyevog članka je slican Marjanovom:• prezentacija sadržaja 5 kvadrant• promisljanje i istrazivanje 8. kvadrant• zadatak 9 kvadrantMedjutim,diskusione aktivnosti bih smestila u 5. Kvadrant, jer su sediskusije temeljile na dijalogu ucenika, ali su moderatori diskusijabili uglavnom tutori.

Radojka

------------------------------------------------------------




Hi,

uvrstila bih forum u tecaj jer bi nam omogucio jos bolju suradnju ikomunikaciju.

Slicno, kao i od Esada, imala sam priliku cuti jos od nekih kolega naseminarima pozitivna iskustva vezana uz primjenu foruma. Mozda bi se eventualni izostanak foruma vezan uz osnovnoskolski uzrastkod takvih tecajeva mogao pravdati time da se komunikacija i suradnjauslijed nedostatka foruma ostvaruje u skoli buduci da se radi o obveznom

obrazovanju...

No, svakako mislim da bi forum pridonio poboljsanju svakodnevnekomunikaciji sudionika te da bi ga bila steta ne iskoristiti... Kao iEsad, vise naginjem potvrdnom odgovoru :)

LP, Ivana

------------------------------------------------------------


Poslao Ante Karin (ante.karin.skole) na Nedjelja, 30. studeni 2008. 11:40


Pozdrav Silvije,

Do sada sam koristio IE, a nakon ovoga tvoga priloga, sigurno ću češćekoristiti Firefox.Isprobao sam i vidim prednost, uštedu i korist.Što drugo reći. Zahvaljujem,Ante

------------------------------------------------------------


Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Nedjelja, 30. studeni 2008. 13:16


Pozdrav svim plavcima !

U Časničkoj školi, ustanovi u kojoj radim, školujemo dvije razine izobrazbe: temeljnu i naprednu časničku izobrazbu, a zastupljene su sve tri teorije učenja kako u cjelom programu tako i u svakom predmetu što prvenstveno ovisi preferenciji nastavnika, predznanju polaznika izobrazbe, o sadržaju i ciljevima (Pratt, D.D. 2006). Izobrazba se provodi temeljem nastavnih planova i programa kojima su definirani ciljevi, metode, vrijeme i ocjenjivanje.

U Temeljnoj časničkoj izobrazbi prema mojim procjenama biheviorizam je zastupljen do 25 %, kognitivizam do 30 %, a konstruktivizam do 45 %. Naprijed navedeno obrazlažem činjenicom da se kandidati za časnike uglavnom po prvi put susreću sa znanjima i “vještinama” koja su potrebna časniku (pojedinačne zadaće: kretanje pojedinca, pozdravljanje, radnje s naoružanjem, zaštitnom opremom i sredstvima, orijentacija i dr., te skupne zadaće: gađanje iz naoružanja, vježbovne, taktičke radnje i dr.), uvježbavamo ih do zadanog standarda, te osposobljavamo da stečena znanja i vještine mogu prenijeti na svoje podređene.

U Naprednoj časničkoj izobrazbi školuju se časnici koji su završili temeljnu časničku izobrazbu i radili u postrojibi 5-7 godina (njihovo iskustvo nastavno osoblje itekako uvažava). Omjer paradigmi učenja je svakako još povoljniji u koriste konstruktivizma do 60 %, kognitivizma do 30 % i biheviorizma do 10%.

Na višim razinama vojne izobrazbe konstruktivizam je još dominantniji, što mogu potvrditi kolege Andrija i Darko.

Lijep pozdrav,

Marijan

------------------------------------------------------------


Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Nedjelja, 30. studeni 2008. 19:14

Naslov: Odgovor: Teorije ucenja i zivotna dob

Pozdrav Zlatku i svima iz plave grupe,

Zlatko tvrdi da se proces prosirivanje znanja mora moci samostalnonastaviti, sto postaje kljucno za savladavanje slozenijih poslova. Ovobi trebala biti bit celozivotnog ucenja, koje i na nasim prostorimapostaje sve aktuelnije.

Gordana u poruci br. 1077, u vezi sa nacinom ucenja odraslih navodi da"Knowles tvrdi da odrasli uče 20% kroz slušanje, 40% kada vide i čuju, i80% kada sami nešto urade ili otkriju". Dakle, sto je zivotna dobstarija, "porcija" konstruktivistickog pristupa u ucenju i poucavanjutreba biti sve veca.

I obrnuto, sto je zivotno doba mladje, "porcija" bihevioristickogpristupa poucavanju i ucenju treba biti veca.

Ovo je moje subjektivno sagledavanje nacina poucavanja zavisno odzivotne dobi, utemeljeno na dugogodisnjem radu sa odraslim ucenicima(studentima), strastvenoj posvecenosti obrazovanju moga sina od njegovogprvog razreda osnovne skole, ali i na serioznim diskusijama mnogih izmoje grupe sa dobrim pedagoskim obrazovanjem.

Kako sam samo inzenjer duboko zaronjen u obrazovne procese, volela bihcuti utemeljene argumente i za i protiv moga stanovista.

PozdravRadojka

------------------------------------------------------------


Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Nedjelja, 30. studeni 2008. 19:38



Online tečaj iz matematike za učenike 5. razreda je dobra ideja.Matematika je za većinu učenika često „problematičan“ i „neprivlačan“predmet i zbog toga je svaka ideja koja će predmet učiniti dostupnijim i„privlačnijim“ uvijek dobro došla.

Naravno, da bi se takav tečaj mogao provesti moraju biti zadovoljenineki preduvjeti. Svaki učenik mora znati koristiti računalo i imatipristup Internetu. Slažem se s Ivanom i Esadom da bi forum omogućiobolju suradnju i komunikaciju bez obzira što učenici imaju prilikukomunicirati u učionici f2f.

Takav način rada zahtjeva od nastavnika bolju pripremu, ali i zahtjevaviše vremena za obradu nastavne teme od klasičnog načina. No, bez obzirana sve to vjerujem da bi učenicima više ostala u sjećanju takva nastava.Na žalost, vrijeme koje nastavnici imaju na raspolaganju za obradugradiva je ograničeno i nemaju puno slobode u mijenjanju nastavnogplana i programa. Zato se slažem s kolegom Esadom da je dobro usmjerititakav oblik rada na dodatnu nastavu i izvannastavne aktivnosti.

Pozdrav

Dragica

------------------------------------------------------------




Pozdrav svima!

Pošto me je kolega Marijan već prozvao, dopunit ću i potvrditi njegovuporuku.

Imam sreću raditi na katedri na kojoj se s pravom potvrđuje tezaiznesena od nekolicine kolega (i tutora) po kojoj ne postoji dobra ili

loša teorija učenja.

Recimo to ovako:Predaju se dva predmeta: predmet X i predmet y.

Predmet X temelji se na usvajanju određenih stručnih pojmova, poučava ses naglasnom na transmisiju, a kod polaznika se vrednuje rezultat.

Predmet Y temelji se na vježbama u kojima polaznici primjenjuju ranijeusvojena znanja iz predmeta X, poučava se na način da se razvijarazmišljanje polaznika (ponekad polaznici i naukuju), polaznici suusmjereni na dobru izvedbu koja se u konačnici i vrednuje. Krajnjirezultat je potpuno nebitan, bitna je samo dobra izvedba koja se iocjenjuje.

Dakle, moja katedra primjenjuje sve tri paradigme i smatram da u tome negriješi.

Zbog ovoga smatram da nisu sretne formulacije nekih kolega po kojima"nažalost prevladava biheviorizam" u određenom kontekstu poučavanja.Svaki širi kontekst (npr. OŠ) sastoji se od niza užih konteksta (npr.:razredi, predmeti...) koji bi se morali analizirati zasebno i ondadonositi sud dali je određena teorija učenja manje ili više prikladna zataj uži kontekst te koji je pravi omjer utjecaja ove tri paradigme uizvedbi nastave.

Lijep pozdrav,Darko

------------------------------------------------------------




Pozdrav svima,Teorijama ucenja se bave pedagogija i psihologija, a grana pedagogije koja ih objedinjuje je didaktika. Didaktika je u doslovnom prijevodu umijece poucavanja, u sirem smislu je znanost o poucavanju i ucenju uopce, a u uzem smislu znanost o nastavi (Gudjons, 1993.). Biheviorizam, kognitivizam i konstruktivizam su najrasirenije, najprihvacenije i njihova kombinacija se smatra najboljim modelom ucenja i poucavanja. Sve teorije ucenja su bazirane na nacinu usvajanja odredjenih znanja, vjestina i navika pojedinaca i/ili grupe. Neke od teorija koje sam pronasla, a mogu se prema potrebi koristiti u online poucavanju su jos i: <ul><li>teorija dvostrukog kodiranja (A. Pavio) - prisjecanje ili prepoznavanje objekata ucinkovitije je ako su informacije prethodno bile prezentirane i vizualno i verbalno</li><li>teorija poucavanja pomocu ''sidra'' (J. Bransford) - aktivnosti poucavanja i ucenja izgradjuju se oko problemske situacije ili analize slucaja</li>

<li>teorija razrade - poucavanje treba biti organizirano u rastucim intervalima slozenosti za optimalno ucenje</li><li>teorija visestrukih inteligencija (H. Gardner) - ucenje treba temeljiti na jednoj od sedam oblika inteligencija</li><li>teorija socijalnog ucenja (A. Bandura) - ucenje se dijelom odvija promatranjem, modeliranjem te imitacijom drugih pojedinaca</li><li>teorija kognitivnog pripravnistva - strucnjak otkriva pripravniku nacin svog razmisljanja i demonstrira vjestine koje su potrebne za obavljanje neke specijalisticke aktivnosti</li><li>racunalom podrzano suradnicko ucenje (T. Koschmann) - podrzati ucenike u zajednickom ucenju i uporabom tehnologije ostvariti grupnu dinamiku</li></ul>Iskreno govoreci, neke od ovih paradigmi su i meni kao uciteljici bile nove stoga sam ih i preuzela s linka www.carnet.hr/referalni/obrazovni/mkod/pedagogija/ostalo za sve one koji zele saznati vise.LPSanja

------------------------------------------------------------


Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Nedjelja, 30. studeni 2008. 21:02


Pozdrav svima,

U nastavi se uglavnom dominatno koriste 2 do 3 perspektive koje subazirane na sve tri paradigme učenja. Prisutna je sloboda izbora metodepoučavanja. Uglavnom prevladava subjektivistička tradicija. Znanje iosoba koja ga posjeduje ne mogu se odvojiti. Značenje svijetu daje onajtko znanje usvaja (učenik) te postoji mnogo različitih, no jednakovrijednih, interpretacija ideja i događaja.

Obrazovna situacija je takva da je profesor aktivni voditelj predavanja.Vodi studente kroz skup nastavnih aktivnosti. Visoki stupanj kontrole jena strani profesora. Usredotočenost na sadržaj jedan je od glavnihodlika transmisijske perspektive poučavanja. Pred studenta sepostavljaju klasični ciljevi koje oni moraju postići. Različitimstilovima ispitivanja se provjerava njihovo znanje. Nagrađujemo ihdobrim , a kažnjavamo lošim ocjenama. Temelj je još uvijek ubiheviorističkoj teoriji učenja.

Laboratorijske i auditorne vježbe bazirane su na kongnitivističkojorjentaciji.Teorijsko znanje koje su studenti stekli kroz frontalninačin predavanja primjenjuju na laboratorijskim i simulacijskimmodelima. Primjenjuju postojeće znanje da bi filtrirali i protumačilinove informacije. Na taj način studenti grade svoje mišljenje,razmišljanje, motivaciju i apstrakciju. Dolaze do poopćenih zaključaka

što učiniti na sličnim primjerima.

Timskim učenjem i samostalnim istraživanjem polako ulazimo u konstruktivističku paradigmu učenja. Ocjenjivanje studentovog napredka, a ne znanja ili neznanja je prioritet. Profesori i asistenti su ti koji trebajuusmjeriti i prilagoditi sadržaje da bi se došlo do cilja a to je procjena znanja učenika na temelju učenikove izvedbe i primjene znanja. Znanje i razumijevanje studenti i nastavnici stvaraju zajedno. Procesu učenja doprinose na temelju vlastitih iskustava i iskustava drugih.

LP

Krešimir

------------------------------------------------------------


Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Nedjelja, 30. studeni 2008. 21:44


Pozdrav Rajdojki, tutorima i svim plavcima!

Ne bih se baš složila sa stavom da treba u starijoj životnoj dobi višeprimijeniti konstruktivističniji pristup dok u mlađoj biheviorističniji.Moje mišljenje je da to ne ovisi o uzrastu učenika već da se sva tripristupa mogu primijeniti u bilo kojoj životnoj dobi.

Konstruktivisti tvrde da studenti interpretiraju informacije i svijet uskladu sa svojom osobnom stvarnošću, te uče putem opažanja, obrade iinterpretacija te onda pretvaraju informaciju u osobno znanje (Cooper,1993.; Wilson, 1997.). Prema tome, to se može primijeniti na djecunajmlađe dobi.

S druge strane, uočila sam elemente biheviorizma prilikom poučavanjaodraslih (ECDL edukacija) pri čemu se traži usvajanje određenih pojmovai vještina i provjera istih kroz ispit. Smatram da je to u redu, jer danije to tako postavljeno mnogi ne bi uspješno savladali program.

Moje mišljenje, s kojim se drugi ne moraju složiti, temelji se naiskustvu rada s osnovnoškolskom (1.-8.r.) i srednjoškolskom populacijomkao i na radu s odraslima. Također imam petogodišnju kćer na kojoj sam„isprobavala“ različite pristupe učenja.

Lijep pozdrav

Dragica

------------------------------------------------------------


Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Nedjelja, 30. studeni 2008. 22:00


Lijep pozdrav…Forum je uz chat i mail osnova bilo kojeg LMS-a i slažem se sa ostalima da ima važnu ulogu u online edukaciji. No u pravilu je orijentiran na tekstualnu izmjenu informacija, bez nekih vizualnih elemenata sa kojima se upotpunjuje, najčešće i bez vizualnih elemenata prepoznatljivosti kao što su avatari (kao kod chata).Ako samo pogledamo naše diskusije, možemo vidjeti primjer, no nisam sigurna da je takav oblik komunikacije jako stimulativan za 10 ili 11 godišnjake. Forum služi za izmjenu mišljenja, problema ili pitanja između učenika i mentora/moderatora ili međusobno. Mislim da kod djece te dobi može nastati problem u komunikaciji, jer se temelji na sposobnosti izražavanja misli i pismenosti. Kad razmislimo koliko nama odraslima treba vremena da izrazimo smislenim tekstom svoje mišljenje, stav ili problem, kako je tek djeci te dobi? Pitanje je da li iz njihovih pitanja nastavnik/mentor/moderator može shvatiti da li su djeca usvojila nešto ili ne i da li mogu smisleno objasniti problem na koji su naišla??..Vjerujem da je u barem u početku forum jako zanimljiv, no postoji opasnost da se pretvori u obični chat sa nepovezanom komunikacijom ili komunikacijom nevezanom na teme koje trebaju usvojiti. Možda ima i neki interesantniji alat koji se njima može ponuditi??

Suzana

------------------------------------------------------------




Pozdrav Radojki i svima ostalima,

Mozda se necete sloziti sa mnom u pogledu mog stava na teorije ucenja izivotnu dob, ali pokusat cu vam obrazloziti svoje razloge. Misljenja samda teorije ucenja zajedno s metodama obrazovanja moraju biti u sluzbipostizanja obrazovnih ciljeva i da nemaju nuzno veze s dobi ucenika.Stariji didakticki modeli bili su usmjereni prema poucavanju inastavniku, dok se noviji modeli koji su sve rasireniji usmjeravajuprema uceniku i procesu ucenja.

Vrlo je vazno oblikovati nastavni proces ucenicima i njima prilagoditioblike i metode poucavanja pri tome uzimajuci u obzir osobine ucenika i

nacine ucenja i usvajanja znanja. Bez navedenoga necemo biti uspjesni upostizanju obrazovnih ciljeva koji su nam zadani ili smo ih sami odredili.

Kako sam uciteljica engleskoga jezika u nizim razredima OS trudim se usvakom skolskom satu koristiti kombinacije sljedecih aktivnosti:razgovor, objasnjavanje, pokazivanje, uvjezbavanje, postavljanjepitanja, dijalog, rad u paru i/ili skupini, istrazivanje, pracenjenapredovanja, davanje povratnih informacija ucenicima o njihovomnapretku... Naravno da sve aktivnosti nisu uvijek zastupljne niti uistoj mjeri na jednom skolskom satu.

Mislim da su ovo aktivnosti koje su pozeljne na svim stupnjevimaobrazovanja i da nuzno ne trebaju biti ogranicene na odredjenu dob, asadrze elemente svih triju paradigmi o kojima smo raspravljali.

Srdacan pozdrav

Sanja

------------------------------------------------------------




Dobra vecer svima,

Ne bih rekla da je e-learning sve sto je konstruktivisticko i nadam seda konstruktivizam nece u potpunosti zamijeniti ostale dvije metode jerkao sto kaze Ally (2004.) bihevioristicke strategije mogu se koristiti upoucavanju cinjenica, kognitivisticke u poucavanju nacela i procesa tekonstruktivisticke u poucavanju primjene naucenog u stvarnom zivotu ikontekstualiziranog ucenja. Jedna bez druge ili trece ne bi funkcionirale.

Sto se tice petasa i online tecaja matematike, i ja sam misljenja da bitrebalo ukljuciti forum ako zelimo da nas tecaj budekonstruktivisticki(ji) i da bi doprinio prosirivanju spoznaja (Esad),poboljsao suradnju i komunikaciju (Ivana i Dragica) sudionika. No,takodjer dijelim Suzaninu dvojbu oko toga mogu li ucenici te dobismisleno izraziti svoje misli i stavove te donositi zakljucke. Mislim dabi forum u tom slucaju morao biti dobro vodjen od strane nastavnika -mentora i da bi morao biti prilagodjen uzrastu i interesima djece.

Zbog ogranicenosti slobode nastavnika u redovitoj nastavi i zbog opseznepripreme nastavnika za ovakav oblik rada, dijelim i mišljenje kolega dabi takav tecaj bilo najbolje voditi kao dodatnu nastavu iliizvannastavnu aktivnost.

LP

Sanja

------------------------------------------------------------


Poslao Emil Banek (embanek.public) na Nedjelja, 30. studeni 2008. 23:03


Pozdrav plavoj skupini i tutorima!

Smatram da su zastupljene sve tri paradigme/teorije učenja u 1.kolegiju, i to ovako:- konstruktivizam najviše (izrada zadatka, sudjelovanje u diskusijama)- kognitivizam (proučavanje literature, promišljanje)- biheviorizam najmanje (samo brojčana ocjena zadatka/diskusija).

Zanimljive su mi pojednostavljene strategije navedenih paradigmi kojenavodi kolega Jadranko (Poruka br. 1055):"... bihevioristi odgovaraju napitanje "što" (činjenice), kognitivisti na pitanje "kako" (procesi iprincipi), a konstruktivisti na pitanje "zašto" (mišljenje višeg nivoa...)"!

Moje vrjednovanje e-learning aktivnosti prema dijagramu (Ally, 2005.)slično je vrjednovanju kolega Marijana i Radojke:- prezentacija sadržaja i diskusije (5-6)- promišljanje i istraživanje (8)- zadatak (9)

Srdačan pozdrav,

Emil

------------------------------------------------------------


Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Ponedjeljak, 1. prosinac 2008. 02:15


Pozdrav svima,

Dotakli smo se nekih pitanja koja mogu rezultirati beskonačnom diskusijom, bez mogućnosti postizanja konsenzusa (poput pitanja stereotipa o nastavnicima tehničke struke koji "nisu dovoljno senzibilizirani" za promjene u izvođenju nastave, pitanja uče li odrasli i djeca na isti način, je li konstruktivizam precijenjen i sl.).

Jasno je da svatko od nas svoj stav bazira na iskustvima iz radne sredine. Primjerice, iako u svojoj nastavi/treninzima primjenjujem/kombiniram načela biheviorizma, kognitivizma i konstruktivizma, kao „svoj“ način ću uvijek prvo istaći konstruktivizam (to je dokazao i moj TPI test – izrazito dominantna perspektiva je perspektiva naukovanja, tj. praktičnog podučavanja!). Naime, nakon položenog pismenog ispita - „teorije“ (biheviorizam), izrade zadataka (rezultat spoznajnog procesa), studenti pristupaju usmenom ispitu za kojeg koristim studiju slučaja kao alat kojim provjeravam u kojoj mjeri je student razumio/shvatio/naučio gradivo, odnosno koliko ga je spreman primijeniti na konkretnom slučaju. Dakle, u ovom slučaju konstruktivistički pristup mi služi i kao provjera u kojoj mjeri sam uspjela prenijeti željenu materiju, tj. naučiti nekoga nečemu.

Nadalje, nije nam nevažno pitanje koje dolazi iz poslovnog sektora (gospodarstva): koliko dugo će se današnji studenti - sutrašnji zaposlenici uhodavati na svom poslu (tj. kada će prestati biti „trošak“, a kada će početi doprinositi?). Smatram da je institucija „kataloga znanja“ značajno doprinijela osviještenosti o tom pitanju, pa sada svi dionici u tom procesu znaju što je minimum znanja i vještina kojeg studenti moraju savladati.

Evo i jednog primjera koji ide u prilog tome da po završetku školovanja student mora steći znanja i vještine koje će znati primjenjivati već od prvog dana na svom poslu (Bolonjska deklaracija). Naime, do nedavno su neka (atraktivna) poduzeća izbjegavala razmatrati stručne prvostupnike/ce kao kandidate za posao, no kada su ovi prvi puta dobili priliku i kada su stavljeni u ravnopravno (cjelotjedno) natjecanje za posao sa studentima koji su završili četverogodišnji, znanstveni studij – naprosto su ih „pomeli“ jer su imali pregršt praktičnih znanja/vještina za kojima tržište naprosto vapi, a uz to su ih i znali primijeniti!

Nadam se da sam koliko-toliko doprinijela sagledavanju ovih pitanja iz kuta gledanja onih koji (gradeći na temeljima postavljenim u osnovnim i srednjim školama) educiraju sutrašnje zaposlenike.

Pozdrav, i ugodan vam novi radni tjedan, Gordana

------------------------------------------------------------


Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Ponedjeljak, 1. prosinac 2008. 10:04


Poštovana kolegice Radojka i ostali plavci,prije svega pojašnjenje izraza Homo zappiens za sve kolege kojima je pojam možda nov:<img alt="v" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/newsattach/64/1b.jpg">Po meni ste, kolegice Radojka precizno definirali da Homo zappiensi prakticiraju kinesteticki stil učenja, zbog toga obrazovanje mora primjenjivati potpuno nove pristupe:

<img alt="c" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/newsattach/64/3b.jpg">jer<img alt="x" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/newsattach/64/4b.jpg">u stanju su da prebacivnjem s kanala na kanal svakih par minuta prate 5 različitih frilmova-programa i da na kraju znaju prepričati sadržaje svih 5 programa.Oni komuniciraju kraticama njihove poruke imaju najviše 10-tak kratica koje potuno definiraju željenu poruku. Oni su svjesni da su prvo i zadnje slovo svake riječi dominantni. Mi imamo sposobnost da čitamo potpuno pogrešno napisan teksta, ako su prvo i zadnje slovo na svome mjestu:<img alt="y" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/newsattach/64/5b.jpg">homo zappiensi imaju sposobnost čitanja poruka i teksta čak i ako nemaju sva slova na raspolaganju. Stoga je njihova komunikacija svedena na niz kratica koje međusobno neprekidno kreiraju i usvajaju.Inače jasno je da homo zappiensi niti ne traže našu suglasnost za individualnost u obradi i interpretaciji informacija. Oni po (Ally, 2005) tu mogućnost maksimalno konzumiraju.LPEsad Mujaković

------------------------------------------------------------


Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Ponedjeljak, 1. prosinac 2008. 11:12


Pozdrav Zlatku,Situacija je još dramatičnija ako krenemo samo 5 godina naprijed. Naime količina informacija će se eksponencijalno uvećavati: <img alt="k" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/newsattach/64/1c.jpg">Mi u našoj školi već prepoznajemo konstruktivisticke vještine kod velikog broja naših učenika, čak već od četvrtog razreda pa na dalje. LPEsad Mujaković

------------------------------------------------------------


Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Ponedjeljak, 1. prosinac 2008. 11:14


Lijepi pozdrav...

Dijelim Suzanino misljenje kako forum zahtijeva vremena da izrazimosmislenim tekstom svoje mišljenje, stav ili problem.

Suzana navodi da kod osnovnoškolske djece može nastati problem ukomunikaciji jer se forum temelji na sposobnosti izražavanja misli ipismenosti.

Mislim da je djecu potrebno prvenstveno upoznati s pravilima ponasanjana forumu i pruziti im tu vrstu edukacije, treba im objasniti njegovusvrhu i smisao...Isto tako, kao sto je i Sanja kazala, potrebno je da bude vodjeni idobro usmjeren od ucitelja kako se rasprava na odredjenu temu ne bipretvorila u nesmislenu komunikaciju. Cak mi se cini da su osnovnoskolci u prednosti jer nisu osudjeni samo nakomunikaciju preko foruma te sve upite i nejasnoce preko foruma moguupotpuniti f2f komunikacijom.

Sklonija sam misljenju da se ne treba previse bojati nastanka problema ukomunikaciji kod ove dobi iz razloga sto se forum temelji na sposobnostiizražavanja misli i pismenosti.Kao ucitelji moramo biti svijesni da se radi upravo o djeci koja josusvajaju i uce se vjestinama izrazavanja misli i pismenosti. To je ijedan od razloga zasto idu u skolu te bi im upravo forum mogao odlicnoposluziti upravo za tu vjezbu. Stoga ne mozemo od njih ocekivati da necenaici upravo na taj problem, ali upravo s vecom mogucnoscu izrazavanjatrebali bi biti uspjesniji u tome. Cini mi se kako im upravo forum pruzavecu mogucnost izrazavanja!

Isto tako, vazno je napomeniti da bi upravo na forumu pojedini ucenicikoji su u razredu mozda povuceniji mogli doci vise do izrazaja . Uciteljima mogucnost da cuje misljenje svakog ucenika, sto cesto u razredunema upravo radi ogranicenosti vremena...

Ivana

------------------------------------------------------------


Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Ponedjeljak, 1. prosinac 2008. 11:52


Hi,

u opisu konteksta osnovne skole vec sam navela kako u poducavanju u OŠprepoznajem sve tri paradigme ucenja. Sklonija sam misljenu da njihova

primjena ne ovisi o toliko o dobi. Cini mi se da njihova primjena ovisi o vise faktora: dobi, ciljevima,mogucnostima ucenika, kontekst, sadrzaju, sklonosti ucitelja premapojedinoj paradigmi... Konstruktivizam u osnovnoj skoli vidim kroz primjenu projekata,kontekstualnih i istrazivackih zadataka. Smatram da je on svakakoprisutan u 5. razredu, a ucenici se polagano pocinju uvoditi u njega veckroz razrednu nastavu. Mislim da je jedina razlika u tome sto je ucenikemlađe dobi potrebno vise voditi kroz proces, a s vecim uzrastom onipostaju sve samostalniji u tom procesu. Njegova primjena u OŠ zahtijevavecu pripremljenost i suradnju ucitelja. Ucitelj treba suradnju kolega,roditelja, vecu pripremu "terena" tj. znati kojim izvorima znanjaraspolaze u skoli, istraziti na sto ili koga ce uputiti ucenike tako dazna kako ce njegovi ucenici upravo tu pronaci odgovore na postavljenezadatke... i sl.

Isto tako, mislim da su nasa djeca od 5. razreda vec samostalno spremnausvojiti neke sadrzaje za koje imaju interese. Mnogi ucenici citajuodredjene casopise, izlozeni su raznim medijima i mnostvu informacijatako da su vec na određenim segmentima i vise upoznati nego ucitelji.Npr. oni vec imaju svoje blogove i komuniciraju preko njih, a nitko ihto u skoli nije ucio :), znaju napraviti filmic i sl. - sve sami naucili :))

LP,

Ivana

------------------------------------------------------------


Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Ponedjeljak, 1. prosinac 2008. 13:20


Pozdrav plavcima i uvaženom kolegi Duhoviću!

U potpunosti podržavam Vš stav i promišljanja koja ste iznjeli kolega, kao da slušam svoje razmišljanje koje ste naravno Vi kolega prezentirali sa svog stajališta.Pozdrav,Jadranko!

------------------------------------------------------------


Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Ponedjeljak, 1. prosinac 2008. 15:23


Lijep pozdrav ...Još malo u vezi foruma .... Ja osobno nemam iskustva sa predavanjem mlađim dobnim skupinama, pa me upravo zanima mišljenje kolega i kolegica koje imaju. Na CUC-u je bio prezentiran i jedan pilot projekt, koji je pratio rezultate uvođenja online nastave u nekoliko osnovnih i srednjih škola, te su prezentirane i neke poteškoće na koje se naišlo. Meni je zanimljiv dio analize gdje se postavlja pitanje primjene foruma. Ukratko: djeca su na početku bila oduševljena, od 433 logiranja na dan (tri po učeniku) pročitano je 120 poruka na forumu (vjerojatno postavljanih od stane mentora i pročitanih po nekoliko puta), ali je postavljeno svega 10 pitanja sa njihove strane. Velik broj poruka nije bio vezan uz temu/sadržaj. Učenici često nisu reagirali na poticaj nastavnika vezano uz diskusije na određenu temu i često nisu pitali i tražili pomoć. Broj javljanja i pročitanih poruka na forumu se s vremenom znatno smanjio. Iako su iskustva uglavnom pozitivna, a najbitnije vrijedna i za učenike i nastavnike, ipak se nisu zanemarila i neka drugačija razmišljanja učenika: “problem je što ovisi o nama, koliko ćemo i kada raditi” “lakše je kad ti objasni neka osoba nego kad ti sam čitaš” “profesorica nam može pojasniti ako vidi da nama nešto nije jasno, ovako je teško” “lakše je slušati nego samo čitati” “za komunikaciju je lakše face to face, a za učenje može i ovako” ...te je zaključeno: Osnovnoškolci vole koristiti forum, ali za neformalnu komunikaciju, a srednjoškolci su manje zainteresirani jer imaju svoje privatne kanale za komunikaciju. No pozitivno je da bi svi i učenici i nastavnici nastavili sa takvim oblikom nastave i komunikacije, prema njihovim riječima. A koliko sam shvatila ni kolege u ovoj grupi nebi bili obeshrabreni već bi im bio samo poticaj za nastavak.Suzana

------------------------------------------------------------


Poslao Hrvoje Jerković (hjerkovi.zsem) na Ponedjeljak, 1. prosinac 2008. 16:43

Naslov: Odgovor: Ocjena-zadatak

Pozdrav Ana!

Sve nesporazume smo danas rijesili, sada su sve ocjene azurirane kako treba.Molimo provjerite za svaki slucaj.Molio bih vas samo da se ubuduce javite u obavijesti (grupa zeleni).

Lp!

hrvoje

------------------------------------------------------------


Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Ponedjeljak, 1. prosinac 2008. 19:20


Lijep pozdrav Suzana,

Slažem se s zaključcima skupa u kojima se tvrdi da osnovnoškolci vole koristiti forum, ali za neformalnu komunikaciju. Isto tako smatram da su u početku euforični, stalno se javljaju i vrlo su aktivni, no nakon kratkog vremena gube interes.

Obzirom da radim u osnovnoj školi, kroz obradu nastavnih sadržaja vezanih uz primanje i slanje e-mail potvrdilo se gore izneseno. Brzo gube interes, ako nema kontinuiranog poticanja od strane učitelja.

Smatram da djeca u 5. razredu neznaju jasno postavljati pitanja, pogotovo vezana uz sadržaj iz matematike.

Mišljenja sam, ako se forum postavi na tečaj, trebaju biti praćene i vrednovane učenikove aktivnost kroz brojčani pokazatelj - ocjenu.

Bez obzira što je to bihevioristički pristup, ocjena je i stimulativni element.

Vesna

------------------------------------------------------------


Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Ponedjeljak, 1. prosinac 2008. 19:34


includes attachment

Pozdrav svima!

Duboko cijenim respektabilno iskustvo kolegica/kolega na temelju kojeg su iznijeli svoje spoznaje u ovom i prethodnom nizu. Pomalo sam im i zavidan. Izuzev iz perspektive učenika, osobno nemam nikakvog iskustva o nastavi u osnovnoj školi, a i ovo malo nastavnog iskustva s odraslim osobama stekao sam u nekakvom kontinuumu tipa:- nastavnik po zapovijedi – gotovo protiv moje volje- nastavnik početnik (nadobudni) – u nastavi do grla „s voljom“ (s vremenom zavolite nastavu)- nastavnik koji će, po prirodi stvari u vojsci, kad-tad dobiti novu dužnost van nastave – a tek sad vidim koliko toga o nastavi ne znam.

Kao takav „ne-doživotni“ nastavnik lišen sam dragocjenog iskustva, no to možda može ponekad predstavljati sasvim malu prednost, naravno samo u jednom (možda i jedinom) pogledu: neopterećenosti dosadašnjim iskustvom.

Dojam koji je kod mene izazvala rasprava je da su stavovi o „granici“ uvođenja ili udjelu konstruktivizma u nastavi kod pojedinih uzrasta učenika uglavnom zasnovani na osobnim, većim ili manjim, iskustvima u nastavi. Iskustva se skupljaju na jednom „tipu“ učenika, a odluke utemeljene na tom iskustvu primjenjuju na drugom tipu učenika, dok se tipovi učenika sve brže mijenjaju (slika u prilogu). Po mom sudu, osim iskustva, utjecaj na odluke bi trebala ostvariti i predviđanja, ili barem pokušaji predviđanja promjena koje nastaju kod učenika. Ta predviđanja (ili već postojeće promjene kao što govore Ivanin posljednji odlomak i Esadovi prilozi) mi sugeriraju da konstruktivizmu ima smisla dati prostora i puno prije 5. razreda.

Pozdrav,Andrija!

------------------------------------------------------------


Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Ponedjeljak, 1. prosinac 2008. 20:22


Postovani kolega Andrija,

Vaša me je poruka potakla da se odmah javim (obično prvo sve pročitam pa onda odgovaram, pokušavajući naći zajedničke točke u pojedinim porukama:).

Naime, moj je dojam da zapravo i nemamo puno izbora, te da su i konstruktivizam i korištenje suvremene tehnologije u nastavi i neprekidna potreba da se bude i na taj način nov i svjež - neminovnost, koju ćemo prije ili kasnije prihvatiti.

Osobno pribjegavam taktici svrstavanja u "ranu manjinu" (nisam baš prva među inovatorima) i dajem si "manevarski prostor" koji mi u velikoj mjeri pomaže u stvaranju osjećaja da imam izbor! Tako je bilo s korištenjem PowerPointa, komunikacije sa studentima putem maila, osmišljavanjem kreativnih načina za provjeru znanja, a sada i sa e-learningom.

Svima koji su angažirani u visokoškolskom obrazovanju preporučam par mjeseci star izvještaj Economist Intelligence Unit-a The Future of Higher Education: How Technology will Shape Learning. Obratite pozornost na rezultate analize odgovora na sljedeća pitanja:

1. Kako će tehnologija utjecati na ponudu akademskih programa i diploma u vašoj zemlji (str. 7)2. Koje alate vaša institucija trenutno koristi, a koje će koristiti u narednih 5 godina (str 9) i

3. Na koje načine nove tehnologije predstavljaju najveće izazove veleučilištima i sveučilištima (str. 15).

Dakle, i konstruktivizam, i e-learning, i hvatanje koraka s najnovijom tehnologijom više nisu pitanje "hoćemo li ili ne", nego - kada, kako što bezbolnije i učinkovitije, i sa što manje lutanja i pogrešaka.

Pozdrav svima, sa nadom da vas nisam "ukomirala" nego pomogla u pronalaženju prostora za lakše prihvaćanje "budućnosti koja je već došla":),

Plavi pozdrav svima, Gordana

PS. Poslat ću vam link na .pdf izvještaj The Future of Higher Education preko Studentskog cafe-a

------------------------------------------------------------


Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Ponedjeljak, 1. prosinac 2008. 20:46


Pozdrav plavcima,

U suštini bi se složio sa velikom većinom odgovora. Osvrnuo bi se samona neka svoja razmišljanja u pogledu online prezentacija.Dizajn online prezentacije uključuje nekoliko izbora. Uglavnom ti izboriobjedinjuju tehnologiju fotografije, zvuka, videa, grafike, animacije,simulacije, teksta ali ponekad i više od toga. Svi ti izbori ne odnosese na svaku prezentaciju, ali ih za svaki prikaz treba razmatrati.

Pitanja tipa:

1. Koje multimedijalne elemente ima online prezentacija?2. Kako možete prezentaciju učiniti interaktivnom?3. Da li treba ˝priču˝ predstaviti u nekom drugom obliku, drugačijom odtradicionalnog?4. Koju ulogu ima prezentacija?

pomažu prilikom odlučivanja odabira paradigme učenja.

Pozdrav,

Krešimir

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1286Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Ponedjeljak, 1. prosinac 2008. 22:29

Naslov: The future of higher education: How technology will shape learning

Pozdrav svima,

Obecala plavoj grupi, ali dostavljam svima (narocito onima koji su angazirani u visokoskolskim institucijama). U nastavku je link (http://www.nmc.org/pdf/Future-of-Higher-Ed-(NMC).pdf) s kojega mozete skinuti "friški" izvjestaj The Economist Intelligence Unit-a The future of higher education: How technology will shape learning.

Pozdrav, Gordana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1287Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Ponedjeljak, 1. prosinac 2008. 23:55

Naslov: 4. tjedan, 2. kolegij

Pozdrav svima,

evo nas u tjednu u kojem nema obaveznih diskusija, ali ima jednog vrlo zanimljivog clanka, Prensky - digitalni urodjenici i imigranti.

Kao i uvijek, pustamo tekucu diskusiju do kraja tjedna, pa cemo je tada zakljuciti. Mi tutori smo i dalje na forumu. Iskoristite ovaj tjedan bez diskusija za pripremu drugog zadatka koji ce nam brzo doci.

Pozdrav,Vasi tutori

------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Utorak, 2. prosinac 2008. 06:32


Pozdrav,Slažem se s Vesnom kada kaže da je potrebno ocijeniti učenika. Mi smo unazad godinu dana kolegij prilagodili Bolonji i koliko god je taj proces doveo do poboljšanja u nastavnoj aktivnosti (istovremeno tražeći veći angažman nastavnika) studenti su ipak kad god je to bilo mogućnost ponuđena za odabir iskazali želju da budu ocijenjeni dijelom kako su rekli jer ih je to i stimuliralo. Bihevioristički dio u tom smislu mislim da će uvijek biti prisutan i ne smatram to lošim.

Forum i e-mail studenti rado koriste kao neformalni vid komunikacije. Naš forum dostupan studentima kao vid komunikacije katedre sa studentima nakon kolokvija obično vrvi od neformalnih sadržaja koji ne pružaju korisne povratne informacije katedri o kvaliteti provedenih kolokvija. Stoga mogu zaključiti da nisu samo učenici 5. razreda nesposobni ponekad postaviti relevantno pitanje, već se to ponavlja i u studentskoj populaciji.

Sanja

------------------------------------------------------------


Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Utorak, 2. prosinac 2008. 13:30

Naslov: Odgovor: The future of higher education: How technology will shape learning

Hvala Gordani

PozdravAndrija

------------------------------------------------------------


Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Utorak, 2. prosinac 2008. 17:25


LP svima,

evo nekih zanimljivosti iz literature, mislim da se po nasim iznesenimrazmisljanjima svi mozemo pronaci... Izvukla sam ono sto mi se ucinilokorisnim za ovu temu.

Izvor: Daniels, T. & Pethel, M.. (2005). Computer Mediated Communications.. InM. Orey (Ed.), Emerging perspectives on learning, teaching, andtechnology.Preuzeto 3.12.2008. s internetskih stranica University ofGeorgiahttp://projects.coe.uga.edu/epltt/index.php?title=Computer_Mediated_Instruction

Opcenito svi komunikacijski alati se dijele:1.)asinkroni komunikacijski alati – gdje se komunikacija ne odvija urealnom vremenu;2.)sinkroni komunikacijski alati – gdje se komunikacija odvija u realnomvremenu.

U literaturi se mogu pronaci prednosti i nedostaci za sve ove alatekomunikacije, dakle nema savrsenog. :)

Forum bih smjestila u asinkrone alate komunikacije, stoga cu navestineke njihove prednosti i nedostatke naznacene u literaturi.

Prednosti: 1. Fleksibilnost i mogucnost da se uklopi u svaciji raspored, 2. Mnoge vrste informacija se mogu dijeliti, ukljucujuci dokumente iprivitke (dakle ne samo tekstualne rasprave)3. Pogodni su za pojednice na različitim geografskim mjestima ivremenskim zonama4. Pruzaju vecu jednakost nego f2f ili sinkrona komunikacija jer svipojedinci imaju jednaku mogucnost sudjelovanja (Mitchell, 2002)5. Pogoduju vise pojedicima sa slabijim verbalnim vjestinama jer dajuvremena za razmisljanje i oblikovanje misli, pruzaju mogucnost pazljivogpisanja odgovora (Mitchell, 2002)6. Učenje nije samo usmjereno na prosječne ucenike jer oni koji zelemogu dublje istraziti određenu temu, a sporiji ucenici iscitavati materijalonoliko puta koliko im je potrebno

Nedostaci: 1. Grupne aktivnosti i odluke traju duže te je teže je dobiti pravodobnepovratne informacije2. Dozvoljavaju veći stupanj odugovlačenja3. Kod nedostatka zakazanih aktivnosti lakse je odgoditi pohađanje(logging in) i lakse se zaostaje u učenju4. Nedostatakom strogih rokova i nedostatakom nadgledanja ucitelja mnogiucenici nece doprinjeti svojim sudjelovanjem

Hiltz (1997) zakljucuje da je pazljivo poucavanje prema samo-usmjerenomucenju i online suradnji osnovno za uspijeh ovih «asinhronih ucenika».

U literaturi se navodi kako ucitelji imaju ponuđenu bogatu paletu alataza komunikaciju koja moze poduprijeti razlicita iskustva ucenja. Stogaucitelj može kombinirati i nekoliko alata za komunikaciji kako bikreirao okolinu za ucenje koja najbolje pristaje njegovim ucenicima injihovim potrebama.

Srdacno,

Ivana

------------------------------------------------------------




Dragi plavci,

ispricavam se na razbacanom tekstu u prethodnoj poruci, u brzini CP samsve zabrljala...

Stoga vam saljem Prednosti i nedostatke asinkronih komunikacijskih alatau privitku.

Sorry! Nadam se da ce sada biti sve o.k.

Ivana

------------------------------------------------------------




includes attachment

Dragi plavci,

ispricavam se na razbacanom tekstu u prethodnoj poruci, u brzini CP samsve zabrljala...

Stoga vam saljem Prednosti i nedostatke asinkronih komunikacijskih alatau privitku.

Sorry! Nadam se da ce sada biti sve o.k.

Ivana

------------------------------------------------------------


Poslao Silvije Premuš (silvije.premus.skole) na Utorak, 2. prosinac 2008. 21:39


http://www.nmc.org/pdf/Future-of- Higher-Ed-(NMC).pdf

Jeli ovo sigurno dobra adresa? Ovo je odgovor koji dobivam kad pokušam pokrenuti taj link: We regret that we cannot locate the NMC web site youwere seeking.

S poštovanjem, Silvije

------------------------------------------------------------


Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Srijeda, 3. prosinac 2008. 01:30


Pozdrav, evo ponovno adrese, upravo sam ponovno ucitala dokument: http://www.nmc.org/pdf/Future-of-Higher-Ed-(NMC).pdf

Ukoliko opet ne ide, probajte potraziti na google-u pod nasloom The future of higher education: How technology will shape learning, odmah će se pojaviti kao prva nadjena stranica.

Pozdrav, Gordana

------------------------------------------------------------


Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Srijeda, 3. prosinac 2008. 10:16


Lijep pozdrav diskutantima!

Sa zadovoljstvom pratim iskustva s forumom kolega(ica) koje rade u osnovnoj školi jer su moja iskustva vezana uglavnom sa obrazovanjem odraslih. Zbog toga mi i Zlatkovo pitanje nije baš "sjelo" jer se ne mogu tako jednostavno prešaltati u ulogu nastavnika u petom razredu osnovne škole.

Mislim da je forum dobar alat za učiniti nešto konstruktivističkijim, ali dijelim skepsu sa Suzanom jeli primjeren ovoj dobnoj skupini. Možda je i primjeren, ali uz uvjete upoznavanja sa "pravilima ponašanja" koje navodi i Ivana. No možda ja i griješim jer kao i Suzana nemam iskustva u radu s klincima te dobi. Možda bi bilo dobro provesti i

eksperimentalnu nastavu u nekoliko osnovnih škola pa provesti istraživanje koje bi nam otklonilo ove dileme?

Apsolutno se slažem sa svima da je ocijena kao bihevioristička "metoda" još uvjek dorodošla stimulativna "nagrada". I sam sam željno iščekivao ocjenu našeg prvog zadatka pa tako vjerujem da to čine i klinci. Zbog toga podržavam kolegice (Vesna, Sanja) da, ukoliko se forum uvede kao formalni oblik komunikacije, ona mora biti i vrednovana ocjenom. Da li je to primjereno uzrastu u petom razredu? - Vjerovat ću kolegama koji imaju iskustva s tom dobnom skupinom.

Lijep pozdrav,Darko

------------------------------------------------------------


Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Četvrtak, 4. prosinac 2008. 09:22


Zahvaljujem kolegice!Ovo je jako lijepo i dobro od Vas.Pozdrav,Jadranko!

------------------------------------------------------------


Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Subota, 6. prosinac 2008. 22:26


Dragi plavci, i ja se slažem da ne možemo govoriti o primjeni tehnologije (kada?), jer svi pokazatelji govore da je tehnologija već počela jako utjecati na učenje, dakle pitanje je kako i što bezbolnije.... Za početak sam otvorila profile na Facebooku i objasnila mojim učenicima (OŠ) da me stvarno ne zanimaju njihovi privatni međusobni odnosi i okršaji nego cjelokupna filozofija "povezivanja" putem interneta. Rezultati su nevjerojatni, svaki dan dobivam najmanje 5 do 6 zahtjeva za dodavanje listi prijatelja, i to od najmlađih učenika do bivših koji su sada u srednjoj školi. Dakle, potpuno se slažem da je internet mjesto neformalne komunikacije, a sad me najviše zanima kako bi se to sve skupa dalo iskoristiti za nešto konstruktivnije. Veliki pozdrav, Dubravka Despot

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1307Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 9. prosinac 2008. 01:27


Pozdrav svima,

prije nego krenemo u zadnju ovogodisnju diskusiju, vratimo se jos malo na ovu proslu, rezimirajmo nasu zadnju raspravu.

U cjelini u kojoj smo imali najvise materijala dosad, bavili smo se odnosom ucenja i ucenika, tko je ucenik i kako uci. Biheviorizam, kognitivizam i konstruktivizam tri su paradigme ucenja i razlicita pristupa stjecanju i evaluaciji znanja, koje smo nastojali obraditi kako kroz analizu prvog kolegija, tako i kroz vase brojne primjere iz prakse. Imali smo puno primjera dobrog i manje dobrog ucenja, prodiskutirali smo primjere na kojima smo kriticki procjenjivali sve tri paradigme.

Najvise smo naglaska dali na konstruktivisticko i kognitivistiko ucenje. Naglasili smo pomak prema konstruktivistickom ucenju u kojem se ucenicima daje prilika da konstruiraju vlastito znanje iz ponudjenih informacija.

Bihevioristička skola nasuprot tome proucava ponasanje koje se moze opaziti i mjeriti kao pokazatelj ucenja. Slozili smo se da je ova teorija u prvom kolegiju ELA-e bila najmanje zastupljena, dok je u nasim skolama taj pristup dominantan. Uglavnom smo naglasavali konstruktivizam i kognitivizam kao pozeljnije nacine ucenja, ali smo se isto tako slozili i da je i udio biheviorizma u procesu ucenja nazaobilazan.

Slozili smo se da bi organizacija ucenja koristenjem samo jednog pristupa bilo nepotpuna, te stavili naglasak na ispravnost i pazljivost pri odabiru omjera u kojima se koristi svaka od tri paradigme ucenja.

Za nama je jos jedna dobra diskusijska cjelina, iako smo na pocetku bili malo pospaniji nego inace, bio je uzitak biti dio vasih rasprava.

Idemo u sljedecu diskusiju, Vasi tutori

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1309Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Srijeda, 10. prosinac 2008. 08:51

Naslov: 5C

Pozdrav svima,

Evo nas u 4. cjelini, završnoj, našeg drugog kolegija.

Sigurni smo da ste većinom svi u predprazničkim groznicama, a čeka nasjoš i drugi zadatak.

Ali idemo lagano redom, tema ove diskusije su različiti načiniosmišljavanja kurikuluma te metode vrednovanaj nastavnih ciljeva. Kao iuvijek do sad podvlačimo, do cilja, a to je znanje u glavama naših

studenata/učenika može se doći različitim putevima.

Koje sadržaj obraditi, koja se postignuća očekuju od vaših učenika, kakovoditi nastavni proces - pitanja su čiji ce nam odgovori dati smjerniceza primjenu teorije učenja u svakom konkretnom slučaju.

Literatura, 5C Model Karen Belfer, omogućava sustavan pristup ocjenikurikuluma. Kakvo je Vaše mišljenje o primjeni 5C modela u evaluacijikolegija? Testirajte proceduru na našem prvom kolegiju.

Približava se i rok za predaju Zadatka 2. Imate li dilema? Javite se.


Plavi,

Zlatko i Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Petak, 12. prosinac 2008. 00:04

Naslov: Odgovor: 5C

Drage kolegice i kolege, dragi tutori,

Pročitala sam zadatak i materijale, i počela ocjenjivati prvi kolegij Uvod u E-learning uz pomoć 5C modela za dizajn na razini kurikuluma, i naišla na problem. Naime, podijelila sam ocjene prema onome kako sam doživjela pojedine komponente programa (odnosno kurikuluma), gledane kroz prizmu pojedinih elemenata modela, a zatim sam počela razmišljati kako bih ocijenila svoje vlastite kolegije i svoje kurikulume (one koje izvodim), i vidjela kako mi u ponuđenom modelu „na prvu loptu“ nedostaje jasna mogućnost ocjene nekih elemenata koji su mi ključni. Primjerice, nisam sigurna da bih uz pomoć ovog modela mogla ocijeniti PRIMJENJIVOST naučenog gradiva!

Vjerojatno bi se dio te ocjene mogao provući kroz sljedeće:1. JASNOĆA – kod ocjene ciljeve (npr. jasno definiran cilj primjenjivost gradiva u svakodnevnom životu/poslu)2. KOHEZIJA – kod ocjene ciljeva i pristupa učenju (npr. pristup uz pomoć konkretnih problemskih zadataka)3. USKLAĐENOST – kod ocjene nastavnih strategija i konteksta (npr. usklađivanje s realnim, konkretnim primjerima u stvarnom vremenu)

Netko će možda primijetiti da je drugi model – Model 5C za dizajn na razini aktivnosti dodao komponente koje daju više prostora za ocjenjivanje primjenjivosti, i to je točno. Primjerice, kod JASNOĆE, u metodama procjene znanja: svrha i očekivani rezultat, aktivnosti i kriteriji procjene daju nešto više prostora za ocjenu primjenjivosti

naučenoga, kao i kod SADRŽAJA (dubina, aktualnost, važnost za učenike). No, iako je jasno da će ocjena aktivnosti odgovoriti na pitanje primjenijivosti stečenog znanja, u primjeni ovog modela na razini kurikuluma ostaje i dalje otvoreno pitanje ocjene primjenjivosti stečenih znanja.

Dakle, moje pitanje je - što raditi kada dovedemo u pitanje kompletnost modela kojeg bismo trebali primjenjivati, tj. kada on u startu ne nudi jasne mogućnosti za valoriziranje elemenata koji su nam ključni. Trebamo li ga proširiti i doraditi, ili kreativno iščitavati između redova gdje ubaciti ono što bitno obilježava naše kolegije?

Srdačni pozdravi, Gordana

------------------------------------------------------------


Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Petak, 12. prosinac 2008. 10:32

Naslov: Odgovor: 5C

<img alt="n" src="http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/newsattach/64/kolegij.jpg">Lijep pozdrav plavcima i tutorima

------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Petak, 12. prosinac 2008. 23:12

Naslov: Odgovor: 5C

Pozdrav plavcima,

Zapoceti s ovom diskusijom i nije bas lako. Zahtijeva od nas punopromisljanja, vracanja na prvi kolegij te ocjenjivanja mnogih elemenata.Kako je Goran napisao da je model 5C (Belfer, 2004.) sustavan pristupocjeni kurikuluma tako mislim i da bi mi trebali sustavno zapoceti odprvog elementa.

Prvo sto ocjenjujemo prema 5C je jasnoca kolegija. Vjerujem da su autoritecaj stvarali prema ovom ili ovakvom modelu te su stoga i moje ocjeneprilicno visoke kao i Esadove. Ciljevi učenja su u svakom koraku jasnodefinirani, upute su precizne i tocno odredjuju redoslijed, nacin ipreporuceno vrijeme ucenja kako bi dosli do postavljenih ciljeva. Metodeprocjene znanja su jasno navedene. Upute za pisanje i ocjenjivanjediskusija i zadataka su precizne kao i svrha, ocekivani rezultati ikriteriji procjene. Ako se pridrzavamo uputa, uspjeh i dobar rezultat suzajamceni.

Prema navedenome, moj zakljucak je da je sadrzaj prvog kolegija jasnopriopcen u svakom segmentu i jasnocu ocjenjujem s 3 boda. Za ostaleelemente ostavljam mjesta u nekim od slijedecih poruka. Kako ostalekolege ocjenjuju jasnocu ili neki drugi element modela 5C?

LP

Sanja

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1366Poslao Kristina Rismondo (krismondo.mioc) na Subota, 13. prosinac 2008. 17:29

Naslov: Posudba DVD playera na tri tjedna

Pozdrav svima

Trebala bih DVD player ili televizor s DVD playerom ili DVD player sprojektorom na posudbu na tri tjedna. Radi se o grupnoj izložbi na kojojsu mi prihvatili video rad, ali galerija nema mogućnost projekcijeistog. Izložba će biti u Samoboru, u galeriji Prica, a DVD player bi mitrebao u petak 19.12. radi postavljanja izložbe. Ako možete, molim vasda pomognete... zaista više ne znam kome da se obratim.

Kristina

P.s.Zahvaljujem Gordani za: The future of higher education: How technologywill shape learning

------------------------------------------------------------


Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Subota, 13. prosinac 2008. 17:44

Naslov: Odgovor: 5C

includes attachment

Pozdrav Sanji i svima iz plave grupe,

I ja danas prilican broj sati promisljam kako da ocenim nas 1. kolegijumpo svih 5 elemenata Evalutivnog modela za dizajn kurikuluma na raziniaktivnosti.

Kao i Sanja, vratila sam se unazad na detalje 1. kolegija - aktivnosti,literaturu, diskusije, zadatke,.. da bih nasla argumente za moje ocene

ovog kolegija po preporucenom evalutivnom modelu.

Pronadjene argumente smestila sam direktno u Tablicu datog Evalutivnogmodela.Za danas sam uspela evaluirati 1. kolegij po prva dva C - Jasnoca iKohezija.

U atachmentu je taj deo mog Evalutivnog modela za dizajn kurikuluma 1.kolegija na razini aktivnosti

Evaluaciju po preostala tri C uradicu na isti nacin.

No, da li je ovakav prikaz nepregledan?

Radojka

------------------------------------------------------------


Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Subota, 13. prosinac 2008. 18:26

Naslov: Odgovor: 5C

includes attachment

face="Dialog">Lijep pozdrav face="Dialog">Vjerojatno je najlakši način prikaza evaluacije upravo u tablici kako je prikazao kolega Esad. Slažem se i sa Sanjom da je zapravo kolegij dobro postavljen, te su i moje ocjene visoke. Nisam detaljno navodila primjere kao kolegica Radojka, već se procjena temelji više na osnovi spoznaja koje su mi donijeli dijelovi 1 kolegija. Meni osobno uvijek fali još neka među ocjena i na skali od 1-5, pogotovo između 3 i 5, pa mi je tako i ova skala od 0-3 malo premala, jer se zapravo većina vrijednosti kreće negdje između 2 i 3. face="Dialog">Nešto manja vrijednost kod mene ispada kod ciljeva i metoda procjena, ali to je stoga što zapravo još i sad „lovim konce“ što se od nas točno očekuje i što je krajnji cilj, ali sam shvatila bitno da je važnost i naglasak na spoznaji kroz sadržaj koji se postupno usvaja. Kod komunikacije bi naglasila da je zapravo manja ocjena poticanja mentora na rad i bolja, jer se u online komunikaciji i očekuje da je veća interakcija između učenika međusobno i sa sadržajem nego sa mentorom, a da nas mentori moraju prečesto poticati to bi i za nas značilo da sami premalo aktivno sudjelujemo u radu. face="Dialog">Suzana

------------------------------------------------------------


Poslao Silvije Premuš (silvije.premus.skole) na Nedjelja, 14. prosinac 2008. 20:37


Hvala,

kliknuo sam direktno na link u poruci i skinuo ga je od prve.

Eto, još jednom hvala...

S.P.

------------------------------------------------------------


Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Ponedjeljak, 15. prosinac 2008. 08:29

Naslov: Odgovor: 5C

Hi Radojka, hi svima,

dobovamo prve evaluacije prema 5C modelu. Naravno da očekujemo još Vašihmišljenja.

Radojka, imam poteškoća s preuzimanjem Vašeg priloga. Možda ga možeteposlati i u nekom drugom formatu


Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Ponedjeljak, 15. prosinac 2008. 11:11

Naslov: Odgovor: 5C

includes attachment

Pozdrav Goranu i ostalima,Izvinjavam se ako je i drugima kao Goranu moj prilozeni wordov dokumentbio necitljiv, pa, evo, prilazem ga sada u pdf formatu.Kako sam vec rekla, ovo je deo moje evaluacije 1. kolegija prema 5Cmodelu na razini aktivnosti, u odnosu na Jasnocu i Kohezivnost.Srdacan pozdravRadojka Krneta

------------------------------------------------------------



Naslov: Odgovor: 5C

Pozdrav plavcima,

Nakon opširnijeg pregleda odgovarajućih predložaka i postova modeldizajna za evaluaciju 1. kolegija sam prikazao preko SmartArt grafike(organizacijski grafikoni) kako bi se dobila mogućnost vizualneinterpretacije informacija. Neke elemente tog modela još uvijek sa 100% sigurnošću ne moguidentificirati, ali sam sve bliži cilju.Model dizajna za evaluaciju na razini kurikuluma mi je svakako bliži(poznatiji).

Pozdrav,

Krešimir

------------------------------------------------------------



Naslov: Odgovor: 5C

includes attachment

Pozdrav plavcima,

Nakon opširnijeg pregleda odgovarajućih predložaka i postova modeldizajna za evaluaciju 1. kolegija sam prikazao preko SmartArt grafike(organizacijski grafikoni) kako bi se dobila mogućnost vizualneinterpretacije informacija. Neke elemente tog modela još uvijek sa 100% sigurnošću ne moguidentificirati, ali sam sve bliži cilju.Model dizajna za evaluaciju na razini kurikuluma mi je svakako bliži(poznatiji).

Pozdrav,

Krešimir

------------------------------------------------------------


Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Ponedjeljak, 15. prosinac 2008. 20:17

Naslov: Odgovor: 5C

Pozdrav Kresimiru i ostalima,Nazalost, ne mogu otvoriti kresimirov organizacijski grafikon. Da li gaje moguce dati u nekom drugom formatu, jer me vizulelna interpretacijaModela za evaluaciju kurikuluma jako zanima?Radojka

------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Ponedjeljak, 15. prosinac 2008. 21:20

Naslov: Odgovor: 5C

I ja sam naišla na isti problem s otvaranjem Krešimirovog priloga.Sanja

------------------------------------------------------------


Poslao Emil Banek (embanek.public) na Ponedjeljak, 15. prosinac 2008. 23:06

Naslov: Odgovor: 5C

Pozdrav plavcima!

Također imam problema s otvaranjem Krešimirovog priloga.

Emil

------------------------------------------------------------


Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Utorak, 16. prosinac 2008. 07:51

Naslov: Odgovor: 5C

Pozdrav svima!

Testiranje 1. kolegija nasumičnim izborom pojedinih sastavnica 5C kriterija, navodi me na zaključak da je model 5C poslužio kao osnovna špranca za dizajniranje. Špranca je

dosljedno, poštivana. Zbog toga je lako uočiti pojedinu sastavnicu, što doprinosi ionako visokoj ocjeni. S obzirom da nisam proveo potpuno ocjenjivanje umjesto navođenja precizne ocjene, pokušat ću doprinijeti diskusiji tek razmišljanjem o „povratnim informacijama“ i njihovom utjecaju na ocjenjivanje.

Povratne informacije nakon zadatka ostvaruju svrhu i omogućavaju procjenu stečenog znanja usklađivanjem s ciljevima učenja u vrlo visokoj mjeri.

Rasprave su očigledno zahtjevnije. Upute diskutiranja daju poprilično razrađenu osnovu za raspravu. No procjenjivanje, te pokušavanje korigiranja stavova studenata praćenjem njihovog poštivanja smjernica tipa:„poštivati tuđe stavove, a biti kritičan“,„nadovezati se na stavove drugih i dalje razvijati njihove ideje“,„ne skretati s teme, a dati vlastiti doprinos bez ponavljanja već rečenog“ i sličnoje proces u kojem je neizbježan visok udio „slobodnog sudačkog uvjerenja“, te postavlja visoke zahtjeve pred nastavnike (tutore).

Iako su rasprave prirodno tlo konstruktivizma (pa možda i važnije od zadataka), složena im je i „mjerljivost“ i pružanje „povratne veze“, te mi se postavljen odnos u ocjenjivanju 5 : 20 (naspram zadataka) čini primjerenim.

Pozdrav,Andrija!

------------------------------------------------------------


Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Utorak, 16. prosinac 2008. 08:16

Naslov: Odgovor: 5C

Pozdrav Andriji i ostalima,

Iako su mi Radojkin, Krešimirov i Andrijin odgovor, djelomice dali odgovor u vezi s pitanjem (poruka 1336 od 12.12) kako ocijeniti PRIMJENJIVOST predmeta/kolegija, doista bi me jako zanimalo promisljanje ostalih u vezi s time. Naime, vjerujem da je primjenjivost važna ne samo nama na visokoškolskim institucijama, nego i onima u osnovnim i srednjim školama. Također me zanimaju vaša iskustva s proširivanjem ili sužavanjem zadanih modela ocjenjivanja, jer bi to vjerojatno izazivalo promjene u cijelom sustavu, te pri analiziranju rezultata ocjenjivanja.

Usput, koristim priliku poslati vam link na vrlo koristan alat za izradu upitnika koje mozete koristiti za provođenje vlastitih anketa i istraživanja (http://freeonlinesurveys.com/).

Srdačni pozdravi, veselim se vasim odgovorima,

Gordana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1432Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Utorak, 16. prosinac 2008. 08:19

Naslov: http://freeonlinesurveys.com/

Pozdrav svima,

Možda će vam naredni link korisno poslužiti pri izradi vlastitih upitnika za provođenje istraživanja - http://freeonlinesurveys.com/.

Srdačni pozdravi, Gordana

------------------------------------------------------------


Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Utorak, 16. prosinac 2008. 09:16

Naslov: Odgovor: 5C

Kolega Krešimir je prezentaciju snimio u Office-u 2007 pa nije bila dostupna svim korisnicima.Ja sam si uzeo slobodu da prezentaciju transformiram u Office 2003 i sada bi bila svima vidljiva.http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/newsattach/64/5C.ppt" target="5C prezentacija">http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/newsattach/64/5C.ppt</a>LP plavcima

------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Utorak, 16. prosinac 2008. 09:34

Naslov: Odgovor: 5C

Pozdrav plavcima i tutorima, Nadovezujem se na Sanjinu poruku jer sam i sama dosta "mozgala" u ovoj prilici. Evaluacijaje najbitniji element u svakom kolegiju jer ako nije dobro provedena nemamo

odgovarajuću povratnu informaciju koja može poboljšati kolegiju u budućnosti. Također, potrebno je naglasiti da je evaluacija zbir individualnih mišljenja i procijena (u ovom slučaju standardizirana ponuđenim alatom) i tek skupna srednja vrijednost svih sudionika daje relevantan podatak i objektivizira ocjenu. No slažem se s Andrijom da su ocjene visoke jer je prvi kolegij dizajniran upravo po datim smjernicama. color="blue">Jasnoća je uključivala šest jasno definiranih komponenti od kojih su mi se činili u prvom kolegiju u potpunosti jasni ciljevi učenja (3), upute (3) i ukupna jasnoća(3); nešto manje su mi jasne bile metode procijene znanja uključujući upute (2), svrhu (2) i očekivani rezultat (2) te kriterije procijene koji su tek izradom zadatka postali jasni. color="blue">Kohezivnost promatrana kroz metode primjenjene za procijenu znanja i aktivnosti mi se čine komponentom koja najviše doprinosi kohezivnosti u seminarski prvom kolegiju, jer je evidentno da se stečeno znanje podudara s procjenom vršenom kroz Seminarski rad i diskusije (3).Ciljevi se podudaraju značajno s aktivnostima (2) i nešto manje s metodama procijene znanja (tu mi je nedostajala međukategorija (½)), (1). color="blue">Sadržaj u prvom kolegiju je pružao vrlo vrijedan nastavni materijal koji u obzir uzima potrebe ili zahtjeve(3), nerijetko je to bilo nešto sasvim novo s čim nisam imala prilike susresti se. Moja razina prethodno stečenih znanja uglavnom nije bila na razini potrebnoj za neometano praćenje te bi stoga - Razinu sadržaja ocijenila uglavnom je u skladu s razinom znanja koja se stječu istovremeno, ali sam uočila njezino odstupanje kada je riječ o prethodno stečenim znanjima(2). Element širine (sveobuhvatnosti ) je bio u prvom kolegiju u potpunosti pokriven u većini , gotovo svim sadržajima (3). Složenost sadržaja označena kao dubina uglavnom je obuhvaćala primjeren stupanj složenosti i pojedinosti u većini sadržaja (2). Korišten je društveno primjeren jezik (3), ton (3), dok su sadržaji bili aktualni u odnosu na predočeni kontekst upućujući na nove linkove i materijale (3). Važnost za učenike bila je umjereno zadovoljena jer nije moguće u potpunosti zadovoljiti potrebe polaznika (2). Izvori su upućivali na zanimljive materijale na Internetu ili drugim medijima (2). color="blue">Komunikacija: Nastavnik – učenik – Poticala se aktivnost i sudjelovanje učenika (2). Povratne informacije - Aktivnosti uvijek nude povratne informacije kako bi pripremile učenike za procjenu znanja usklađivanjem s ciljevima učenja (2). Komunikacija među učenicima nije bila zastupljena u očekivanom obimu (1). Učenik – sadržaj – U prvom je kolegiju dat pristup značajnim izvorima (3). color="blue">Usklađenost je element čija mi je procjena prvom kolegiju bila najteža; primjenjene nastavne strategije kroz pet elemenata pedagoškog pristupa su bile odgovarajuće (3), aktivnosti su bile povezane i integriran, tečno su se nadovezivale jedna na drugu (3), nastavna je strategija odgovarala perspektivi poučavanja i u većini slučajeva je pratila kontest (3). Lijepi pozdrav, Sanja

------------------------------------------------------------


Poslao Zdravko Barbarić (zdbarbar.public) na Utorak, 16. prosinac 2008. 10:54

Naslov: Odgovor: http://freeonlinesurveys.com/

Hvala Gordana.

ZdravkoB

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1436Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 16. prosinac 2008. 14:35

Naslov: 12. tjedan, 2. zadatak

Pozdrav svima,

evo nas u zadnjem tjednu kolegija 2, tjednu predaje drugog zadatka. Lagano zatisje na forumu moze znaciti samo jedno - preko glave ste u izradi zadatka.

Ovaj tjedan nastavljamo 4. diskusiju, ocekivano u smanjenom ritmu radi zavrsavanja zadatka 2. Goran i ja smo tu za sva vasa eventualna pitanja vezana uz zadatak. Jos ima dovoljno vremena za pitanja, dileme, nedoumice ... rado cemo vam pomoci.

Vasi tutori

------------------------------------------------------------


Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Utorak, 16. prosinac 2008. 19:41

Naslov: Odgovor: 12. tjedan, 2. zadatak

Dragi tutori!Kako se nalazim trenutacno od 11.12.2008. godine u SAD-u do sredine sijecnja 2009 nadam se da mogu pisati 2 zadatak bez kvacica na slovima ako odobrite. Unaprijed zahvaljujem. S posotovanjem!Jadranko,Pozdrav!

------------------------------------------------------------


Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Utorak, 16. prosinac 2008. 20:00


Hi Jadranko,

kvačice ćemo preboljeti.

Želimo Vam uspješan (po Vašim kriterijima) boravak u SAD.


Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Utorak, 16. prosinac 2008. 20:07


Zahvaljujem na razumijevanju!Jadranko,Pozdrav!

------------------------------------------------------------


Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Utorak, 16. prosinac 2008. 23:00

Naslov: Odgovor: 5C

includes attachment


U prilogu je i moja evaluacija 1. kolegija prema modelu 5C na raziniaktivnosti. Moje ocjene su uglavnom visoke i u mnogim komponentama sepodudaraju s ostalima.

Pozdrav

Dragica

------------------------------------------------------------


Poslao Goran Karlović (gkarlovi.public) na Srijeda, 17. prosinac 2008. 02:04


Hvala GordanaPozdrav Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Srijeda, 17. prosinac 2008. 08:25

Naslov: Odgovor: 5C

Pozdrav Gordani i ostalim Plavcima!

Pitanje je izazovno, a odgovor sam pokušao naći u trećem smjeru. Potražio sam model koji bolje odgovara traženom kontekstu. Ne želim s time reći da model 5C nije moguće univerzalno upotrijebiti, ali mi zvuči logično dopustiti mogućnost da postoje modeli prikladniji za pojedine kurikulume.

Potraga je trajala, trajala i trajala, te me na kraju odvela (ili možda bolje vratila) s modela evaluacije na razvoj kurikuluma. Kako se oboje može shvatiti kao sastavnim dijelovima procesa razvoja kurikuluma, te ako se uzmu u obzir oba cilja 4. podcjeline istodobno, ovo čak i nije skretanje s teme.

U „Curriculum Development“, Judith Howard. Na str 4. opisuje se okvir postavljanja kurikuluma koji uključuje tri razine znanja. Jedna od razina je „enduring understanding“. Naravno niti je „trajno ili stalno razumijevanje“ sinonim za „primjenjivost“, niti se daju konkretne sastavnice kriterija za njezinu evaluaciju, ali predloženi „obrnut“ pristup dizajnu mi izgleda zgodnim u traženju odgovora na postavljen problem.

P.S.Članak daje i sažet pregled povijesnog razvoja pristupa razvoju kurikuluma i ....Ali pošto sam prekoračio dozvoljeni limit, a da ne bih pretjerivao s izljevima oduševljenja člankom, reći ću samo da ne žalim za utrošenim vremenom.

Pozdrav,Andrija!

------------------------------------------------------------


Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Srijeda, 17. prosinac 2008. 09:58

Naslov: Odgovor: 5C

Dragi Andrija,

Sjajan tekst, puno ti hvala jer sam stvarno zapela u zadanom 5C okviru.

Članak kojeg si ponudio dao mi je odlicne ideje, a usput - linkovi su me odveli na par tekstova koji su dopunili praznine. Npr. Smith, M. K. (1996, 2000) 'Curriculum theory and practice' the encyclopedia of informal education, www.infed.org/biblio/b-curric.htm sadrži vrlo koristan dio o "Curriculum as praxis" u kome se govori o kontinuiranoj

evaluaciji procesa i rezultata koji iz njega proizilaze, a dijelovi teksta Granta Wigginsa iz Getting Started with Assessment (The Truth May Make You Free, but the Test May Keep You Imprisoned) su dodatno zanimljivi jer daju pregled principa procjene kurikuluma, te usporedbu problema procjene curriculuma na različitim razinama obrazovanja.

Ovo mi je definitivno odlican primjer "peer teachinga" i pomaganja, koji je neprocjenjiv dodatak svakom (i klasičnom i e-learning) podučavanju, voljela bih da ga i moji studenti češće osjete...

Pozdrav, hvala jos jednom!

Gordana

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1472Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Srijeda, 17. prosinac 2008. 10:42

Naslov: O duljini zadataka

Hi svima,

ovo nije obavijest nego razmišljanje.

Koristim ovaj forum jer razmišljanje nije vezano niti uz jednu odtematskih diskusija a želim ostati u okviru plave grupe.

Reče u pismu jedna kolegica; približno citiram, zadatak ima tako maloriječi a ona bi željela tako mnogo toga reći...

Razumijem i ona je u pravu. Ali, broj riječi nije ograničen zbog togašto vi ne bi znali i željeli više reći nego zbog čitatelja. Nečitatelja tutora, oni vole pročitati kako vi vidite i rješavate problemeiz e-learninga. Broj je ograničen zbog čitatelja koji vam nisu skloni.Na primjer nestrpljivih šefova. Koji će vjerojatno i baciti pogled nadrugu stranicu teksta (više da pronađu brojke) ali gotovo nikada i na treću.

Dakle kroz zadatke treba savladati i kako najsažetije predstavitiproblem nesklonim i nestrpljivim šefovima. Jer nemaju sve školeravnatelje koji pohađaju ELAu.


Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Srijeda, 17. prosinac 2008. 11:20

Naslov: Odgovor: 5C

Lijep pozdrav kolegi Esadu i svim plavcima,

U ocjeni kod četiri od pet elemenata (jasnoća, sadržaj, komunikacija, usklađenost) slažem se s kolegom. Različitog sam mišljenja i ocjene kod elementa kohezije

Kod elementa kohezije smatram slijedeće:- ciljevi se u svim slučajevima podudaraju s metodama procjene znanja,- ciljevi se podudaraju s aktivnostima - aktivnosti imaju cilj stvaranje trajnog znanja, ne enciklopedijskogstoga dajem maksimalnu ocjenu za ovaj element

Možda imam malo blaži kriterij. To je možda posljedica zaključivanja polugodišnjih ocjena kojima se intenzivno bavim ovaj tjedan. Obzirom da nemamo ocjena sa decimalom, nastojim odraditi to što korektnije - na obostrano zadovoljstvo.

Sigurna sam da se kolega slaže da ocjena treba biti poticajna, pogotovo iz persektive ravnatelja. Slažete li se?


------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Srijeda, 17. prosinac 2008. 19:45

Naslov: Odgovor: 5C

Pozdrav plavci,

Evo nastavljam i ja s analizom po modelu 5c. Sto se tice kohezije,misljenja sam da se ciljevi podudaraju s metodama procjene znanja, a kaojedan od primjera navodim slijedece:

- ciljevi prve cjeline prvog kolegija su bili razlikovati razlicitevrste e-learninga te identificirati vrste i koncepte e-learninga koji sekoriste u nasim kontekstima- u isto vrijeme jedan od kriterija za bodovanje zadatka bio je kolikoje polaznik uspjesno analizirao vrste e-learninga koje se koriste ilikoje predlaze.

Ciljevi se svakako podudaraju s aktivnostima kojima se bavimo iaktivnosti su u sluzbi ciljeva. Ne bih mogla razdvojiti to dvoje.Takodjer smatram i da se metode procjene znanja podudaraju saktivnostima jer su aktivnosti prethodile diskusijama i pisanju zadatka,koji su zatim bili bodovani prema kriterijima odnosno metodama. Sve usvemu, prosjek bodova za koheziju je 3.

Kako mislim da je cijeli tecaj napravljen po pedagoskim smjernicama takobih dala 3 boda i prvom elementu uskladjenosti - primjeni nastavnestrategije. Aktivnosti su medjusobno povezane i smislene tako da zajednocine jednu zaokruzenu cjelinu, a nastavna strategija uglavnom jeuskladjena s perspektivom poucavanja. Sto se tice strategije ikonteksta, ne bih rekla da postoje nedosljednosti nego samo da u ovomslucaju nisam sigurna u rijec 'savrsena' pa ovom elementu dajem 2 boda.

Ostatak analize slijedi uskoro.

P.S. Mozda i na moje visoke ocjene utjece ovo predblagdansko vrijeme izaokupljenost zakljucivanjem ocjena koje poprilicno iscrpljuje.

Lijep pozdrav svima i ugodan ostatak dana.

Sanja

------------------------------------------------------------


Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Srijeda, 17. prosinac 2008. 22:20

Naslov: Odgovor: 5C

Lijeppozdrav tutorima i svim plavcima (baupunktovcima)!

U prilogu slajem moju evaulaciju 1. kolegija modelu 5C na razini aktivnosti.

Jadranko,Pozdrav!

------------------------------------------------------------



Naslov: Odgovor: 5C

includes attachment

Jos jednom lijep pozdrav !

Kako vidim nije prosao prilog u poruci br.1483 stoga ponovno saljem sa isprikom jer stvarno ne znam iz kojih razloga tehnickih nije otislo.Jadranko,Pozdrav!

------------------------------------------------------------




Hvala Gordana!Jadranko,Pozdrav!

------------------------------------------------------------


Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Srijeda, 17. prosinac 2008. 22:46

Naslov: Odgovor: 5C

Pozdrav svim plavcima !

Slažem se s kolegicama i kolegama da je program pripremljen u cjelosti prema modelu 5C stoga je moja ukupne ocjena “trojka” da ne kažem čista petica. Ocjena je uistinu moja osobna procjena, nije samo zbog predblagdanskog raspoloženja iako i ono zasigurno ima utjecaj (kontekst). Kroz dosadašnja iskustva kroz evaluaciju uglavnom sam koristio raspon ocjena 1-5 ili 1-10, tako da mi kao i Suzani u pojedinim elementima nedostaje međuocjena.

Posebno sam zadovoljan jasnoćom, sadržajem i komunikacijom tijekom 1. kolegija kojeg procjenjujemo, mada i na usklađenost i koheziju nemam posebnih primjedbi.

S obzirom na navedeno, moj zakljucak je da je 1. kolegij odlično pripremljen i proveden, dobro žonglirate s loptama (nastavnik, sadržaj i učenik) unutar zadanih okvira (cilja i konteksta).

Lijep pozdrav,

Marijan

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1487Poslao Kristina Rismondo (krismondo.mioc) na Četvrtak, 18. prosinac 2008. 00:08

Naslov: Broj riječi

Pozdrav!

Da li tablični prikazi i oznake ispod tabličnih ili slikovnih prilogaulaze u broj riječi kod pisanja zadatka?

Unaprijed zahvaljujem.Kristina

------------------------------------------------------------


Poslao Hrvoje Jerković (hjerkovi.zsem) na Četvrtak, 18. prosinac 2008. 11:42


Pozdrav!

Tablica sa svim pripadajućim sadržajem ulazi u broj riječi. Isto vrijedii za slike.

Lp!hrvoje

------------------------------------------------------------


Poslao Kristina Rismondo (krismondo.mioc) na Četvrtak, 18. prosinac 2008. 11:51


Zahvaljujem.

Kristina

------------------------------------------------------------


Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Petak, 19. prosinac 2008. 08:37


Lijep pozdrav

Molim pojašnjenje vezano uz slike. Da li se jedna slika broji kao jedna riječ ili se broje i

riječi koje su napisane na slici, a dio su slike?

Suzana

------------------------------------------------------------


Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Petak, 19. prosinac 2008. 12:04


Hi Suzana,

slika će se brojati kao jedna riječ.


Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Petak, 19. prosinac 2008. 14:56

Naslov: Odgovor: 6C!

Pozdrav Gordani i ostalim Plavcima!

Pod utjecajem dosadašnjeg tijeka diskusije (usput budi rečeno ne bašžustre) sad na početno pitanje tutora gledam ovako.

Modelom 5C moguće je sustavno evaluirati kurikulum u punom smislu togpojma, a ne samo syllabus (vidi razliku na 2. str. linka 1 iz Gordanineporuke). Sustavni pristup je nužan i zagovaram ga bez zadrške. Nokorisno je imati na umu opasnost predetaljne dekompozicije kriterija(tako slikovito opisane na str. 5 navednog linka) koja vodi doocjenjivanja trivijalnih elemenata i u konačnosti izostanka njihoveintegracije u smislenu ukupnu ocjenu. Mislim da se kroz evaluaciju„kohezije“ i „usklađenosti“ ta opasnost u modelu 5C u dobroj mjeri otklanja.

Ipak još uvijek me kopka i primamljiva ideja o „proširivanju inadogradnji“. Pod utjecajem oba linka ponudio bih šesti C („closeness“)– zatvorenost. Moguća je kritika da je to preklapanje s elemetnima„sadržaja“ širinom, dubinom i izvorima, no inspiracija za šesti C potičeod poimanja (ili bolje kritike) kurikuluma kao brane neformalnom,otvorenom pa čak i cijeloživotnom učenju. Držim da „zatvorenost“ zahvaćašire od navedenih elemenata.

Po istoj ljestvici bodovanja od 0 do 3 (najmanje zatvoren) prvi kolegijbih ocijenio najmanje s 2,5 ako ni zbog čega drugog onda zbog izuzetnetolerancije pomalo otkačenih ideja u raspravama.

Pozdrav,Andrija!

------------------------------------------------------------


Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Petak, 19. prosinac 2008. 21:11


Hi Andrija,

ideja Vam je izvrsna - u skladu s otvorenošću kolegija.

A suglasan sam i s Vašom ocjenom ove dosadašnjeg tijeka diskusije.


Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Petak, 19. prosinac 2008. 23:37

Naslov: Odgovor: 5C

face="Dialog">Lijep pozdrav Gordani i ostalim plavcima face="Dialog">Gordana definitivno vodi ovotjednu diskusiju i daje poticajna pitanja i zaključke :-) Kako smo nekoliko proteklih dana upravo imali procjenu (evaluaciju) znanja i vještina (zaključivanje ocjena, ali nažalost često ne na nivou primjenjivosti), nešto sam se kasnije uključila u zadnje diskusije. No iako je skala u ocjenjivanju učenika drugačija od skale na razini aktivnosti i na razini kurikuluma, vjerujem da bi učenici vjerojatno naše kolegije (nastavne jedinice ili kompletno gradivo) mogli ocijeniti na način kako smo mi ocijenili naš prvi kolegij (po modelu 5C), a bilo bi zanimljivo i dobiti povratne informacije. face="Dialog">Što se tiče Gordaninog pitanja o PRIMJENJIVOSTI i važnosti tog kriterija, slažem se da je bitan pogotovo sa stajališta usvojenosti i primjene vještina u strukovnim školama. Sam kriterij nas po mom mišljenju vodi van granica pojedinih nastavnih predmeta. Prava primjenjivost usvojenih vještina i znanja vjerujem da se evaluira kroz mogućnost savladavanja zadataka na nivou interaktivnosti i bliskih zadacima u konkretnim situacijama (praksi). U strukovnim predmetima primjenjivost pojedinih sadržaja vidi se dijelom i kroz niz zadataka koji simuliraju stvarne zadatke i zahtjeve investitora. Najkompleksniji zadatak je i

završni rad koji uključuje niz znanja i vještina usvojenih na pojedinim predmetima i integriranih u neki proizvod, projekt i sl. face="Dialog">Problem koji se može pojaviti je da ostaje na profesorima na kraju ocjena primjenjivosti pojedinih sadržaja, a upitno postaje eventualni raskorak profesora sa praksom. Primjenjivost je vjerujem nešto kompleksniji kriterij koji podliježe i nekim drugim utjecajima. Npr. usvojena vještina rada sa nekom novom tehnologijom ne osigurava primjenjivost u svim proizvodnim pogonima ili čak zemljama ako te tehnologije još nema ili se ne koristi (kod nas vjerujem da je ta mogućnost nešto rjeđa), a nemogućnost primjene tehnologije zbog toga jer je zastarjela ili krivo ili nedovoljno usvojena je nešto drugačiji kontekst. Svi naši učenici će kad tad doći u poziciju da procjene PRIMJENJIVOST naučenog no najčešće nema povratnih informacija. face="Dialog">Suzana

------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Subota, 20. prosinac 2008. 10:02

Naslov: Odgovor: 5C

Pozdrav svima,

Pokusavam zavrsiti svoju analizu, ali se ne mogu uhvatiti u kostac svremenom. Dosla sam do evaluacije sadrzaja pa cu pokusati biti stokraca. Svim elementima sam dodijelila 2 ili 3 boda kao i vecina kolega ito daje prosjek od nekih 2,5 kao sto je naveo i Andrija.

Mozda nisam dovoljno kriticna, ali ovaj program je novost u mojojedukaciji pa mi je stoga sadrzaj vrijedan i jedinstven, odgovarajucegopsega i dubine i u skladu s postavljenim ciljevima. Pisan jerazumljivim, drustveno primjerenim jezikom, s moje perspektive vrloaktualan i vazan te u isto vrijeme upucuje na zanimljive materijale naInternetu i drugim medijima.

Komunikacija 1. kolegija je bila vrlo uspjesna u svim elementima. Tutorisu stalno poticali na sudjelovanje u diskusijama, dobivali smo povratneinformacije za svoje uratke, uspjesno smo komunicirali jedni s drugimakao i sa sadrzajem.

Pokusala sam za sve navedeno i u prijasnjim porukama pronaci uporiste umaterijalima, ali priznajem da je ponekad bila i moja slobodna procjena.Iz poruka vecine kolega se moze izvuci zakljucak da smo na slican nacinevaluirali kolegij i dali mu viskoke bodove sto bi znacilo da smozadovoljni njegovim konceptom i nacinom ucenja koji je za mnoge bio novost.

LP

Sanja

------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Subota, 20. prosinac 2008. 16:14

Naslov: Odgovor: 5C

Pozdrav Gordanii, Suzani i naravno ostalim plavcima,

Kratko cu se osvrnuti na problem primjenjivosti iz perspektive uciteljau osnovnoj skoli. Ono sto svi mi uglavnom procjenjujemo i ocjenjujemo jeucenikova primjena naucenog u istim ili slicnim zadatcima ilisituacijama kao sto su bile one na kojima smo poucavali ucenike.Postavljamo im problemske zadatke i ocjenjujemo njihovo snalazenje unastavnim materijalima. Ali rijetko kad se zapitamo ono sto me ucenicicesto pitaju kad nesto ne razumiju ili im je tesko, a to je - zasto mito ucimo ako nam nece trebati u zivotu? Oni traze primjenjivost ustvarnim zivotnim situacijama i ako im to ne predocimo neki gubeinteres za ucenje.

Stoga mislim da uloga nas kao ucitelja da ocijenimo primjenu znanjaucenika u odnosu na postavljene ciljeve i nije toliko teska, ali kao stokaze Suzana, nemamo uvid u to hoce li ucenici ta znanja mociupotrijebiti u praksi. I naravno, to je ono za sto rijetko kad imamopovratne informacije.

Slicna razmisljanja se po mom misljenju mogu pratiti i kad bi htjeliprocijeniti primjenjivost naseg kolegija. Zasto uciti sve ovo ako tonecemo primijenjivati u praksi? Neki mozda izgube interes, neki ce mozdanaici na otpor u svojim institucijma ili mozda nece imati dovoljnosredstava za pokretanje tecajeva. Nadam se da nasi tutori imaju povratneinformacije od svojih bivsih polaznika?

Srdacan pozdrav i uspjesno pisanje 2. zadatka,

Sanja

------------------------------------------------------------


Poslao Ana Partalo (apartalo.public) na Subota, 20. prosinac 2008. 18:42

Naslov: Odgovor: 5C

Dragi plavci,

Kao i većina vas vratila sam se nazad na aktivnosti prvog kolegija kako bih pronašla

argumente za ocjene po evaluacijskom modelu 5C.Za početak ću ocijeniti jasnoću:

Ciljevi učenja - 3U svakom dijelu polaznicima je bio jasno postavljen krajnji cilj, tj. što će sve naučiti. Citiram: "Po završetku ove cjeline polaznici će moći:"

Aktivnosti: upute - 3Osim što su jasno određeno što se od polaznika očekuje (diskusije, upute za manje zadatke), predviđeno je i vrijeme, kako bi mogli bolje planirati.

Metode procjene znanja: upute - 2Upute su navedene, polaznici uglavnom znaju što im je činiti, međutim, nekim polaznicima nisu bili jasni svi detalji vezani za zadatke

Metode procjene: svrha i očekivani rezultat - 2Kako kaže kolegica Suzana: "Nešto manja vrijednost kod mene ispada kod ciljeva i metoda procjena, ali to je stoga što zapravo još i sad „lovim konce“ što se od nas točno očekuje i što je krajnji cilj…"

Metode procjene: kriteriji - 3Bodovi su vezano za svaki dio zadatka bili određeni.

Ocjena jasnoće ukupno: skoro savršena trojka :)

Lijep pozdrav,Ana

------------------------------------------------------------



Naslov: Odgovor: 5C

Smatram da je u prvom kolegiju postignuta savršena kohezija što bih argumentirala ovako:

Ciljevi i metode procjene znanja – Ocjena 3Ciljevi se podudaraju s metodama procjene znanja, a kroz diskusije i zadatak kao odabrane metode procjene znanja se vidjelo da li smo te ciljeve i ostvarili.

Ciljevi i aktivnosti - ocjena 3Ciljevi i aktivnosti uvijek su dobro usklađeni. Svaka od raznih aktivnosti (čitanje literature, promišljanje, istraživanje, diskusije...) nas je dovodila do predviđenih ciljeva.

Metode procjena znanja i aktivnosti – Ocjena 3Metode procjene znanja u potpunosti se podudaraju sa znanjem stečenim kroz

aktivnosti.

Vjerujem da je kohezija u prvom kolegiju u potpunosti postignuta i da smo naučili dosta.

O usklađenosti prvog kolegija bih navela sljedeće:

Primjena nastavne strategije – ocjena 3Postigla se odgovarajuća primjena svih elemenata pedagoškog pristupa, osobno, naučila sam neke nove stvari iz pedagogije i psihologije kao npr. perspektive i paradigme poučavanja i sl.

Povezanost među aktivnostima – ocjena 3Postignuta je odgovarajuća integracija aktivnosti. Čitali smo, diskutirali, promišljali i na kraju napisali zadatak. Mislim da su sve aktivnosti jako dobro, smisleno i sadržajno povezane.

Usklađenost odabira nastavne strategije s perspektivom poučavanja – ocjena 3Nastavna strategija je u skladu s perspektivom poučavanja.

Nastavna strategija i kontekst – ocjena 2Nastavna strategija je dosta usklađena s kontekstom. Način učenja je prilagođen odraslima ali onima koji znaju «izmisliti» potrebno vrijeme za učenje i rad što je meni u svemu i najveći problem:(

Moje ocjene za koheziju i usklađenost su malo više od većine mojih kolega, ali s obzirom da nisam profesorica možda…sam preblaga:)

Nastavak slijedi,Ana

------------------------------------------------------------



Naslov: Odgovor: 5C

Još jednom, pozdrav svim plavcima!

Moja ocjena sadržaja je u skladu s većinom u plavoj grupi. Po mom mišljenju sve je za trojku, osim razine i tu se u potpunosti slažem s kolegicom Sanjom „Razinu sadržaja ocijenila: uglavnom je u skladu s razinom znanja koja se stječu istovremeno, ali sam uočila njezino odstupanje kada je riječ o prethodno stečenim znanjima(2)“. Mislim da je razlika u predznanju polaznika mogla prouzročiti neke "probleme" polaznicima, kako kaže i kolegica, međutim iz samih aktivnosti i interesa polaznika vidljivo je da nas je sam sadržaj potaknuo na dodatna istraživanja i pobudio daljnji interes.

Sve u svemu, ocjena za sadržaj je 3.

Komunikacija:

Već se puno toga reklo, pa da ne ponavljam, imam komentar samo na dvije ocjene:

Nastavnik - učenik: 2 bodaKomunikacija između mentora i nas polaznika je u redu, ali mene bi osobno veselilo da tutori, osim "provociranja" naših mišljenja, ponekad iznesu i svoje vlastito:).

Učenik - učenik: 2 bodaSpominjala se različita razina aktivnosti polaznika. Mislim da je to neminovno zbog različitih okolnosti u kojima živimo i naravi ljudi. No, da je više poruka, mislim da bi to bio krah (jedva sam izdržala 1. kolegij). Po mom mišljenju, prevelik broj postova, posebno uvijek istih osoba, zagušuje komunikaciju i lako je izgubiti nit.

Lijep pozdrav i ugodno pisanje drugog zadatka,Ana

------------------------------------------------------------


Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Subota, 20. prosinac 2008. 22:37


Dragi kolege, kraj polugodišta u osnovnoj školi prilično je stresan i zahtjevan, osobito ako vam je perspektiva poučavanja njegujuća kao moja, a uz to ste suočeni s velikim brojem digitalnih urođenika i osjećate se stvarno kao pridošlica.Moja ocjena 1. kolegija podudara se s Esadovom i Sanjinom tako da se ne bih ponavljala. Što se tiče primjenjivosti znanja, prema mom mišljenju, usko je povezana sa sadržajem poučavanja i potrebama suvremenog homo sapiensa u modernom okruženju.Inače, cijela ova tablica me podsjeća na ocjenjivanje studenata koji obavljaju praksu kod mene u učionici, a ja ih moram ocijeniti. PS. Osnovni problem ocjenjivanja je objektivnost i subjektivnost.Lijep pozdrav, Dubravka Despot

------------------------------------------------------------


Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Nedjelja, 21. prosinac 2008. 12:07

Naslov: Odgovor: 5C

Pozdrav jos jednom tutorima i plavima,

Ostala sam "duzna" moju evaluaciju 1. kolegija po Modelu 5c na nivou aktivnosti, po

preostala 3 kriterijma: Uskladjenost, Sadrzaj i Komunikacija-Interakcija.U tablici u prilogu su detalji mojih ocena, a jednom recju: za Uskladjenost najvisa ocena 3, z Komunkacije i Interakcije, takodje i za Sadrzaj malo sarenih ocena (pa je mozda prosecna ocena 2). Ali, cini mi se da je bilo i nemoguce napraviti sadrzaj koji bi bio apsolutno "po volji" svakom od nas (sa razlicitim interesovanjima, motivima, vrstom prethodnog obrazovanja).

PozdravRadojka

------------------------------------------------------------


Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Nedjelja, 21. prosinac 2008. 12:11

Naslov: Odgovor: 5C

includes attachment

Pozdrav svima,U ovoj poruci, uz izvinjenje, samo "neprikaceni" dodatak za maloprasnju poruku!Radojka

------------------------------------------------------------


Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Nedjelja, 21. prosinac 2008. 19:29

Naslov: Odgovor: 5C


Nadovezujem se na Marijanovu poruku jer bi moja ukupna ocjena za evaluaciju 1. kolegija po modelu 5C isto bila trojka. Kolegij je pripremljen prema modelu 5C postujuci navedene stavke za ostvarivanje jasnoće, kohezije, usklađenosti, sadržaja i komunikacije. Sve komponente za svaku od njih zazuzimaju kod mene visoke ocjene i lijepo su ostvarene, stoga sam se odredila za davanje ukupnog dojma i ocjene...

Osobno sam zadovoljna sa svim, stoga zahvaljujem!

Srdačno,

Ivana

------------------------------------------------------------


Poslao Emil Banek (embanek.public) na Nedjelja, 21. prosinac 2008. 22:58

Naslov: Odgovor: 5C

Pozdrav plavoj skupini i tutorima!

Moja evaluacija 1. kolegija ne razlikuje se mnogo od ostalih kolega:1. JASNOĆA (3) -ciljevi jasno definirani, upute jasno navedene,kriteriji bodovanja, svrha i očekivani rezultati jasni u svakom segmentu2. KOHEZIJA (2) - ciljevi i metode procjene znanja te metode procjeneznanja i aktivnosti nisu savršeni/ne podudaraju se3. USKLAĐENOST (2) - postoje nedosljednosti u odabiru nastavnestrategije s perspektivom poučavanja te nastavne strategije i konteksta4. SADRŽAJ (3) - vrijednost nastavnih materijala neupitna, razinasadržaja, širina i dubina primjereni polaznicima i vjerodostojni5. KOMUNIKACIJA-INTERAKCIJA (2.5) - komunikacija izmeđunastavnika-učenika i učenika-učenika savršena te učenika-sadržaja jaka,ali povratne informacije rijetke što snizuje ocjenu

Prema ovim podatcima, zaključna ocjena evaluacije 1.kolegija je 2.5

Lijep pozdrav od Emila

------------------------------------------------------------


Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Nedjelja, 21. prosinac 2008. 23:06

Naslov: Odgovor: 5C

includes attachment

Pozdrav svim plavcima.Uz ispriku svima što se nisam do sada javljao u ovu nadasve zanimljivudiskusiju, koristim ove zadnje sate za svoj skromni doprinos.

U diskusiji svih plavaca uočio sam mnogo zanimljivih stvari. Tako suAndrija i Gordana evaluirali model evaluacije uvođenjem "PRIMJENJIVOSTI" i 6C "ZATVORENOSTI", dok su ostale kolege uglavnom pokušali analizirati1. kolegij unutar 5C modela.

Meni je bilo zanimljivo usporediti ocijene, kao i način samogocjenjivanja pa vam u prilogu prilažem usporedni prikaz sa mojimkomentarima i ocjenama. Poslužit ču se dakle i ja lukavstvom kako daizbjegnem na taj način limit riječi u poruci. (Mislim da je Krešimir tumajstor).

Može se primijetiti da neke kolege ocienjuju kriterije modela u cjelini,drugi ocjenjuju elementa tih kriterija, a treći i jedno i drugo. Neki sudali i konačnu ocjenu. Neki koriste decimale, dok drugi ne, Neki su višeskloni opisnoj ocjeni, drugi brojčanoj.

Ovo me sve navodi na zaključak da ni sam 5C model nije kod svih naišaona "jednoznačno" razumijevanje što može dovesti i do različitihzaključaka koji su u koliziji sa ocjenama koje su dane.

I za kraj, svima Vam želim sretne Božićne i Novogodišnje Blagdane tedobre ocjene na drugom zadatku.

Darko

------------------------------------------------------------


Poslao Dubravka Brkljačić (dbrkljacic.ufzg) na Nedjelja, 21. prosinac 2008. 23:50

Naslov: Odgovor: 5C

Pozdrav svima!

Pri evaluaciji kurikuluma našeg kolegija u jasnoći, usklađenosti, koheziji, sadržaju i komunikaciji/interakciji kolegij bih ocijenila s ocjenom izvrstan (5) kako se to ocjenjuje u osnovnim školama.Čitajući sve komentare i novonastala pitanja na istu temu mogu samo zaključiti kako je i ovdje evaluacija vrlo subjektivna stvar. Što me dovodi do mojeg najvećeg pitanja ?kako osigurati potpuno objektivnu evaluaciju ako ona nije od strane vanjskog subjekta?Školstvo je započelo jedan takav projekt na zahtjeve vanjskih subjekata, no kao i u svemu drugome na krivudavom smo početku. Možda kad bi se i njih moglo evaluirati možda bi priznali neke propuste i pogreške. No pozdravljam sve takve projekte željna napretka i koračanja u budućnost. I sama često provodim raznim upitnicima i sl. evaluaciju vlastitog rada kako bih objektivnije pogledala učinke svoga rada.Mislim da je i pitanje trenutka kada će to i na osnovnim školama postati dio dosjea učitelja!?Pozdrav svima i svako dobro za blagdane od učiteljice Dubravke.

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1611Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Ponedjeljak, 22. prosinac 2008. 08:30

Naslov: 2. Zadatak

Hi svima,

preuzeli smo predane zadatke.

Molimo sve Vas koji ste predali zadatke za malo strpljenja. Nekolicinu koja nije predala zadatak, neka to učini što ranije.


Zlatko i Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1615Poslao Ante Karin (ante.karin.skole) na Utorak, 23. prosinac 2008. 08:18

Naslov: Čestitka

includes attachment

:) Svima na ELA-i :) i cijeloj ELA-i :)Sretan Božić.Puno zdravlja, sreće, uspjeha i osobnog zadovoljstva u nadolazećoj godini.Ante

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1617Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Utorak, 23. prosinac 2008. 09:55

Naslov: Čestitka

includes attachment

Blagoslovljen Božić i puno uspjeha, zdravlja i sreće u 2009. godini želiVam Krešimir.

------------------------------------------------------------


Poslao Antonela Czwyk Marić (antonela.czwyk-maric.skole) na Utorak, 23. prosinac 2008. 11:44

Naslov: Odgovor: Čestitka

Hvala kolega!I vama, našim tutorima i svim polaznicima ELA-e sretan Božić i Nova 2009. godina.Želim svima uspjeh i strpljenje u novoj godini!Antonela

------------------------------------------------------------


Poslao Hrvoje Jerković (hjerkovi.zsem) na Utorak, 23. prosinac 2008. 12:17


Hvala još jednom i ispred svih tutora - sve najbolje svima polaznicimaELA i svim vašim obiteljima!

Ugodno se provedite i lijepo nam se odmorite!

hrvoje

------------------------------------------------------------


Poslao Gordana Sokol (gordana.sokol.skole) na Utorak, 23. prosinac 2008. 13:01


Sretan Božić i vesele blagdane,uz obilje dobrih želja u Novoj godiniželi Vam Gordana Sokol

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1625Poslao Alenka Boban Blagaić (abblagaic.mef) na Utorak, 23. prosinac 2008. 13:38

Naslov: Čestitka

includes attachment

Drage kolege Crveni, Zeleni i Plavi,

Vama i Vašim obiteljima želim čestit Božić i sretnu Novu godinu!

Alenka Boban Blagaić

------------------------------------------------------------


Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Utorak, 23. prosinac 2008. 19:20


includes attachment

Također sve najbolje za predstojeće blagdane svim polaznicima ELA_e i njihovim tutorima.Suzana

------------------------------------------------------------


Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Utorak, 23. prosinac 2008. 19:59


Hi Krešimire,

pridružujem se čestitkama,

i uspješno surađivali u ELAi!

Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Utorak, 23. prosinac 2008. 21:44


includes attachment

Dragi članovi plave grupe, Sretan Vam Božić i Nova godina Krešimir

------------------------------------------------------------


Poslao Poli Radmanović (poli.radmanovic.skole) na Srijeda, 24. prosinac 2008. 15:57


Hvala:)

I ja svima želim sve najbolje, sve lijepo, puno zdravlja i ljubavi:))

Poli

------------------------------------------------------------


Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Nedjelja, 28. prosinac 2008. 16:43


Evo javljam se s zakašnjenjem.... Želim svima, i plavoj grupi i tutorima puno sreće, zdravlja i upornosti..... Sretan Božić i uspješna nova godina, Dubravka Despot

------------------------------------------------------------


Poslao Vesna Janko (vesna.janko.skole) na Utorak, 30. prosinac 2008. 11:02


Čestit Božić i uspješna nova 2009. godina svima polaznicima i tutorima ELA-e

želi Vesna

Preuzmite malu božićnu igricu na:http://cid-1b723f40b0e92d2d.skydrive.live.com/self.aspx/Javno/Darovi/bozicna%7C_igra.exe

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1635Poslao Željka Vrcelj (zeljka.vrcelj.skole) na Četvrtak, 1. siječanj 2009. 14:57

Naslov: Sretna nova godina!

Pozdrav polaznicima E - learning akademije i tutorima!

Mnogo radosti, snage i uspjeha u novoj godini! Neka 2009. osvijetli sve naše nade i našu ustrajnost.

S veseljem.

Željka Vrcelj

------------------------------------------------------------


Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Subota, 3. siječanj 2009. 17:25

Naslov: Odgovor: Sretna nova godina!

Toplo preporucam pogledati večeras dokumentarac Čardak u 21,45 na 2.programu. Dubravka Despot

------------------------------------------------------------


Poslao Silvije Premuš (silvije.premus.skole) na Ponedjeljak, 5. siječanj 2009. 16:24


Sretna i uspješna Nova, 2009. plavim, zelenim, crvenim te tutorima

------------------------------------------------------------


Poslao Nevenka Harjač (nevenka.harjac.skole) na Utorak, 6. siječanj 2009. 23:26


Pozdrav zelenima, crvenima, plavima, svim tutorima i ostalima na ELI!

Svako dobro, a najviše zdravlja, sreće i osobnog uspjeha u novoj godini !

Nevenka Harjač

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1644Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Srijeda, 7. siječanj 2009. 00:40

Naslov: Treci kolegij

Pozdrav svima,

dobro dosli natrag! Nakon predaje zadataka i zasluzene pauze, evo nas u Novoj godini i idemo dalje sa trecim kolegijem.

Nakon prilicno mlake 4. diskusije i razmatranja različitih teoretskih pristupa poučavanju, posvetimo se malo tehnološkoj strani poučavanja.

Ovaj tjedan na meniju nam je Kozmin clanak. Radi se o materijalu koji nije lak za citanje, ali isto tako i o materijalu koji spada medju klasike teorije e-learninga.

Bit ce interesantno vidjeti dobar presjek onoga kako su stvari izgledale prije 20 godina, te kakvi su pogledi i nacini razmisljanja prevladavali prije 10 godina. Tu cemo naci i neke primjere vrlo zanimljive i aktualne i danas, kada mi zivimo u buducnosti koja je predvidjana u clanku.

Idemo u novu diskusiju,Vasi tutori

------------------------------------------------------------


Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Četvrtak, 8. siječanj 2009. 13:59

Naslov: Odgovor: Treci kolegij

Pozdrav svima!

Kozmin upit ili predviđanje, o obrazovnoj upotrebi veze između medija i učenja zvuči vrlo pesimistično. No nakon iskustava iz prva dva kolegija: čitanja, Plavih diskusija, istraživanja po webu,..., čak ako bih se i složio s tvrdnjom da je utjecaj obrazovnih stručnjaka premalen, sigurno ne bih rekao da oni sjede na klupi za pričuvne igrače odnosno da su neaktivni.

Što se tiče vojnog okružja neću govoriti o „stvarnom primjeru“ ali igre poduprte simulacijama, vidim u svjetlijem izdanju. Pri tom ne mislim na „popularne“ pucačine bogate grafike, animacije i prepune kojekakvih sličnih efekata, već na dvo i više strano, sinkrono (rjeđe asinkrono) suočavanje polaznika i nastavnika u kognitivnim aktivnostima vezanim uz rješavanje realnih vojnih problema, naravno na hipotetskim, fiktivnim scenarijima.

Pozdrav,Andrija!

Ako sam razumio Zlatka, pitanja za tekuću diskusiju su zadana u materijalima ili sam „falija“?

------------------------------------------------------------


Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Četvrtak, 8. siječanj 2009. 14:16


Hi Andrija,

naravno da mozete koristiti pitanja iz literature ili otvarati ona koja smatrate interesantnima.

Uz srdacne pozdrave,

Goran

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1653Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Petak, 9. siječanj 2009. 02:59

Naslov: Osvrt na diskusije

Dragi nasi,

negdje na preko pola prijedjenog puta dopustite da se malo sire osvrnemo na ono sto je iza nas, ovom prilikom diskusije.

Nakon smo smo u prve tri diskusije uspjesno odrzavali visok tempo kvalitetnih i brojnih poruka, u cetvrtoj diskusiji i na pocetku pete diskusije nesto smo smanjili intenzitet. Kako bi do kraja semestra iskoristili potencijal diskusija u najvecoj mogucoj mjeri, razmotrimo malo uloge polaznika i tutora. Prisjetimo se i sto ste o tome slusali na orjentacijskoj radionici.

Uobicajeno je da u prvim diskusijama tutori intenzivno otvaraju rasprave, pozdravljaju svaku poruku, pozivaju na ukljucenje, poticu odredjene smjerove u temama ili ih preusmjeruju u skladu s gradivom. Nakon nekog vremena, nakon sto smo se udomacili u WebCT okruzenju, postaje sasvim normalno da nakon sto tutor otvori raspravu inicijalnom porukom (uglavnom u srijedu ujutro), polaznici sami otvaraju nizove poruka, poticu rasprave, otvaraju usporedne rasprave o temama nesto sirima od samog gradiva, ali i zatvaraju odredjene nizove rasprava zakljuccima.

Iako je dakle kvaliteta nasih dosadasnjih rasprava bilo vrlo visoka, ta komponenta vaseg usmjeravanja procesa stjecanja znanja bila je nesto manje prisutna. Stjecanje znanja prosirivanjem rasprava na svoj lokalni kontekst, propitivanje teza iznesenih u materijalima, revidiranjem postojecih i/ili iznesenih stavova i/ili predrasuda ... sve to predstavlja temeljnu komponentu konstruktivizma. Ako toga nema, na zalost izostaje prevazan dio onoga sto bi e-learning trebao biti. Tako se i pri slaganju grupa vodimo idejom sto veceg mijesanja polaznika iz razlicitih sredina, kako biste imali priliku dobiti uvid i u druge kontekste, znatno razlicite od vaseg. Svatko u ELA-u donosi iskustva iz svoje, specificne sredine i upravo u tome vidimo jednu od glavnih prednosti ELA-e.

Veliki dio pitanja postavljen je vec unutar samih materijala, pa ako tutori direktno ne upozore na njih, dakako da ste pozvani otvoriti niz poruka o tim pitanjima. Dakle, bez straha otvarajte nove nizove poruka, podijelite sa kolegama svoje poglede, dileme, ukazujte na pitanja koja smo eventualno zaobisli, a smatrate ih vaznima i slicno.

Uzmimo za primjer cetvrtu diskusiju, gdje smo se mi tutori malo povukli u pozadinu prepustajuci vama podij. Iako smo glavnu temu (5C) prodiskutirali solidno, ostao je cijeli niz potencijlno zanimljivih tema koje su nam davale lijepu priliku za primjenu i kriticku reviziju upravo stecenog znanja (npr. mozemo li preslikati Simon Fraser University delivery model na nase prilike, komentari na interview, vaznost individualnih razlika u nacinima ucenja u e-learningu ...).

Uh, evo jedne preduge poruke.

Pozdrav svima i hrabro u raspravama,vasi tutori

------------------------------------------------------------


Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Petak, 9. siječanj 2009. 09:59

Naslov: Odgovor: Osvrt na diskusije

Pozdrav svima, i hvala Zlatku na otvaranju ove teme.

Naime, smatram da se u programu poput ELA-e moze jako puno nauciti i iz diskusije koja nije „ispala“ onako kako su inicijatori zamislili. Prije svega, mislim da je Darko u poruci 1596 dao doista odličan primjer sumiranja cijele diskusije (Odgovor: 5C), te napravio jako dobru tablicu s pregledom ocjena i komentara svih kolega. Osim evidentne količine njegovog uloženog truda, to je nešto što je definitivno podiglo standarde, ali i očekivanja.

Uspoređujući dosadašnje diskusije, čine mi se najkorisnijima one kod kojih je izbjegnuto ponavljanje (mozda to stvara dojam bogatije diskusije, jer ima više poruka) i svojevrsno vrćenje u krug. Naime, osim nesumnjive korisnosti „a-ha“ efekta u kome se dobro osjećamo jer smo dobili potvrdu da smo na dobrom putu ili nam je nešto konačno „sjelo“, vrijednost imaju i one diskusije koje izlaze iz okvira i otvaraju nove putove razmišljanja o temi. Tako su mi, primjerice, u zadnjoj diskusiji na vrhu top liste najkorisnijih odgovora bili sljedeći odgovori: 1. Sanjina poruka 1434 (jer je odličan primjer dobrog nadovezivanja na prethodne poruke, kvalitetnog uvoda u svaku ocjenjivanu komponentu promatranog modela, te jasnih obrazloženja), te2. Andrijine poruke, jer su sjajan primjer "peer teachinga" i pomaganja.

Svima koji koristimo ili planiramo koristiti ovakav način rada jasno je da se ne može se uvijek od sudionika/ca dobiti sve ono što je planirano (pogodotovo u tako demokratskoj formi kao što je forum!).

Ova zadnja diskusija mi je, primjerice, dala ideju da neke (ne sve!) diskusije mogu organizirati i davanjem zadataka (posebnih uloga) nekolicini sudionika (uvodničar, ko-moderator, sudionik/ca koji će zatvoriti pojedine niti diskusije, i sl. ovisno o temi), ali i poticati diskusiju kada zapne.

Dakle, nadam se da se i ostali plavi slažu sa mnom, da je i ova diskusija imala jak učinak na razumijevanje učinaka e-learning alata.

Pozdrav, Gordana

------------------------------------------------------------


Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Petak, 9. siječanj 2009. 18:45


Pozdrav svima,

Diskusiju bih započeo sa jednim primjerom učinkovite upotrebe medija ukojem vidim određeni potencijal.

Laboratorijske vježbe iz Elektromotornih pogona dijelom su orijentiranena eksperimentalno mjerenje, a dijelom na simulacijsko modeliranjeelektričnih pogona na PC-u. U tu svrhu predviđena je primjenasoftverskog paketa MATLAB - Simulink.

Cilj vježbi je upoznati i ovladati tehnikama modeliranja i simuliranjana računalu, što će ne samo proširiti temeljnja (klasična) znanja iz togkolegija nego povećati ponudu za izradu diplomskih radova.

Predpostavka je da pojedini studenti imaju različita predznanja ukorištenju MATLAB - Simulinka. Iz tog razloga je teško planirati ipotreban broj sati rada i broj očekivanih vježbi.

Kreiranjem e- knjige na određenom web sjedištu te koristeći www kaomedij studenti će dobiti mogućnost pristupa nastavnom sadržaju u svakomtrenutku. Svaki si student može individualno odrediti vrijeme koje mu jepotrebno za rad na računalu.

Krešimir

------------------------------------------------------------


Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Subota, 10. siječanj 2009. 16:17


Pozdrav svima,

Evo još jednog primjera gdje se web koristi za poboljšanje obrazovanja uučionici.

Primjer se odnosi na primjenu virtualnog laboratorija čije bi težištebilo na simulacijskom ispitivanju električnih strojeva. Proizvodi tevrste na Elektrotehničkim fakultetima su prava rijetkost. Ono što semože naći je uglavnom dano u obliku klasičnih prezentacija ili skripti.

Sadržavo bi uglavnom različite galerije slika, 2D animacije te audio ivideo zapise. Također bi sadržavao notes za bilješke. Svaki pokus bi bioprikazan u fleš animaciji. Svakom pokusu bi predhodio kratki teorijskiuvod (u html-u) sa kojega onda postoji link na pripadajući pokus.Odgovarajućim korisnicima bi bio dostupan i kviz (slučajni odabirpitanja, vremenski ograničen) u kojem mogu provjeriti svoje znanje.Program bi putem eterneta bio u mogučnosti se nadograđivati novimslikama i video zapisima (interakcija sadržaj - sadržaj).

Krešimir

------------------------------------------------------------


Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Subota, 10. siječanj 2009. 22:09


Pozdrav Gordana i ostali,

odlicno ste primjetili poruke koje su ogledni primjeri, naravno bilo je takvih jos puno. Kako bismo kroz ovu diskusiju stekli jedno novo iskustvo, u prethodnoj poruci su nabrojani primjeri samo nekih mogucih tema koje smo propustili iz tog dijela.

Opcenito, pri ocjenjivanju diskusija ne vodimo se brojem poslanih poruka, vec prevladavajuci segment u ocjeni diskusije cini kvaliteta sudjelovanja - revidiranje gradiva, nadovezivanje na poruke drugih sudionika, sumiranje, vracanje na zadanu temu, otvaranje novih tema iz podrucja koje obradjujemo i sl.

Gordana je predlozila zanimljiv nacina rada, kojeg smo znali koristiti u prijasnjim generacijama kad je i program bio drugacije koncipiran. To je svakako jedan od vrlo efikasnih nacina poticanja rasprava - dati specificnu obavezu. Dosad u vasoj generaciji nije bilo potrebe za slicnim intervencijama. Generalno smo imali vrlo malo poruka "praznog" sadrzaja do sada, no sad smo malo preduboko zabrazdili u prazno, bez poruka.

Sto se desava? Kako da Vam pomognemo?

Radi li se o intelektuano nepoticajnim temama, jesu li pitanja u i oko gradiva nerazumljiva? Je li vam lakse kada tutori otvore sve teme ... ? Podijelite sa nama vasa razmisljanja.

Naravno da je nakon zimske i praznicne pauze tesko krenuti i toga smo svi svjesni.

Pozdrav svima,Zlatko

------------------------------------------------------------


Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Subota, 10. siječanj 2009. 22:35


Pozdrav Gordani, Zlatku i naravno svim Plavcima!

Naravno da se slažem i to gotovo u potpunosti, izuzev što su poruke pod2. vjerojatno malo manje sjajne.

Neke probleme, stavove, ideje iz prethodne dvije poruke izrekao bih ovako.Uz koncentraciju na prvi cilj: savladavanje sadržaja tečaja – „teoriju“,u fokusu pažnje nastojim zadržati i drugi cilj: ostvariti uvid u„praktičnu demonstraciju“ - način kojim tutori vode skupinu, a rekao bihi „šire“ kako ELA u cjelini upravlja čitavim semestrom(ima). Na ovo namje uostalom skrenuta pažnja i na orijentacijskoj radionici. Naravno prvood drugog (i obrnuto) ponekad se niti ne može, a niti je potrebnoodijeliti. Osobno držim da to drugo, iako ponekad padne u drugi plan,nije manje važno, a možda je čak i važnije.Pod „šire“ podrazumijevam i poneki bačeni pogled na susjedne skupine(nadam se da mi to neće biti zamjereno – valjda je ta „špijunaža“utjecaj profesionalne deformacije). Zanimljivo mi je primjericeusporediti Plavu i Zelenu skupinu tijekom diskusije „5C“.Zeleni tutori su inicirali tematske nizove za svaki pojedini C što jerezultiralo brojnijim i uniformnijim odgovorima. Prednost takvog stilavođenja rasprave vjerojatno je detaljnije, iscrpnije obrađivanjesadržaja. Manom takve jače kanaliziranosti smatram ograničenu sloboduizbora pristupa analiziranju sadržaja (rekao bih manja fleksibilnostprema individualnim razlikama u učenju). S druge strane kontekstraspoloživog predblagdanskog vremena mi izgleda više nego dovoljnimrazlogom za Plavi stil koji je omogućio polazniku veći utjecaj nakoličinu utrošenog (nedostajućeg) vremenu za diskusiju (o dotadnajzahtjevnijem sadržaju). Činjenica je da je takav stil doveo dobrojčano manjeg odziva polaznika, no to ne mora značiti da jeproporcionalno pala i kvaliteta rasprave.Uz to ovakva situacija, kao i tehnički problemi u listopadu ilistudenom, iako nisu isplanirani kurikulumom, po mom sudu dodatno

obogaćuju tečaj u smislu ostvarivanja drugog cilja s početka poruke.

Ideja posebnih uloga čini mi se izuzetno pogođenom, a ponudio bih iinačicu u kojoj bi rotiranjem svaki polaznik tijekom tečaja prošao krozsve uloge.Još jedna preduga …

Pozdrav,Andrija!

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1679Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Subota, 10. siječanj 2009. 23:08

Naslov: Zavaravajuci naslov?

Pozdrav svima,

je li vas naslov diksusije malo zavarao? Mozda vas je mogao navesti na to da cemo diskutirati na drugačiji način, no zapravo se odnosi na napustanje rasprave o tome utjecu li mediji na obrazovanje i zapocinjanje druge: kako iskoristiti mogucnosti medija tako da utjece na ucenje za pojedine studente, zadatke i situacije.

Tako nam Kozma istice ucenje kao aktivan, konstruktivan, kognitivan i drustveni proces u kojem se formira novo znanje putem interakcije s okolisem i uklapanjem tih informacija u informacije koje vec postoje u memoriji.

Pribrojimo tome Clarka koji pak, u svojem vremenu, kaze da su mediji puko sredstvo za izvodjenje nastave, no da ne utjecu na postignuca ucenika nista vise no sto kamion koji isporucuje namirnice utjece na nasu prehranu.

Kako to komentirate?

Pozdrav,Vasi tutori

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1680Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Subota, 10. siječanj 2009. 23:09

Naslov: Osobna iskustva

Pozdrav svima,

recite nam nesto vise o vasim osobnim iskustvima u koristenju tehnologije. Pocnimo npr. od nekih jednostavnih alata kao sto je izvjesni MS PowerPoint.

MS PowerPoint je svakako dobar primjer toga kako tehnologija moze poboljsati prezentaciju znanja, no primjera neadekvatnog koristenja tehnologije - cime se postizu upravo suprotni ucinci ocekivanima - moze biti jos vise.

Iz osobnog iskustva mogu posvjedociti mnoge primjere nepravilne upotrebe prezentacijskih mogucnosti MS PP-a (ili OpenSource varijanti), koji je sam po sebi solidan alat. Pogotovo one dolaze do izrazaja u situacijama kao sto su udaljena predavanja, gdje medij videokonferencija visestruko naglasava sve nedostatke.

Sjecate li se kakvog 'wow!' ili 'a-ha!' ucinka koji je upotreba tehnologije ostavila na vas?

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------


Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Subota, 10. siječanj 2009. 23:19


Pozdrav Andrija,

spomenuli ste vrlo zanimljivu temu, fenomen igranja i kompjuterske igre kao obrazovno sredstvo. Kad smo ih spomenuli u prvoj generaciji ELA-e, tada je to jos bila saljiva tema. Svakom generacijom dalje imali smo sve vise zanimljivih primjera upotrebe "zabavnih" proizvoda - dakle ne samo tehnologija! - u sasvim konkretne obrazovne svrhe.

Glavne diskusije u svijetu obrazovnih tehnologija trenutno se vode u smjeru kako pozitivno iskoristiti tu privlacnost igrica maloj (i onoj nesto vecoj) djeci u obrazovnom procesu.

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------


Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Nedjelja, 11. siječanj 2009. 00:39

Naslov: Odgovor: Osobna iskustva

Lijep pozdrav Zlatku i ostalima,

Vaša rečenica "Sjecate li se kakvog 'wow!' ili 'a-ha!' ucinka koji je upotreba tehnologije ostavila na vas?" ,

podsjetila me na nedavno održano predavanje koje sam imala za učitelje biologije

osnovnih škola, gdje sam ih upoznala s dostupnim sadržajima iz područja biologije na lms-u - portalu Nikola Tesla. Nakon prepstavljenog materijala doslovno su rekli "wau".

Smatraju da je klasično predavanje „suhoparno“ u odnosu na ovakav sadržaj. Zaključili su da će učenici imati dojam da se „igraju“, te kroz igru, animacije i zanimljive zadatke lakše, jednostavnije i prema vlastitim mogućnostima dolaze do određene razine pri usvajanju i primjeni znanja.

Slažem se s njihovim mišljenjem, te smatram da uporaba tehnologije u današnjem-našem vremenu ima ogromni utjecaj.

Potencijalno postoji opasnost korištenja tehnologije radi same tehnologije, odnosno stavljanje tehnologije ispred ciljeva učenja, što nikako nije dobro. Važno je znati da tehnologija služi nama, nikako obrnuto.

Slažu li se ostali s ovim mišljenjem?


------------------------------------------------------------


Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Nedjelja, 11. siječanj 2009. 01:00


Pozdrav svima uz osvrt na jedan od meni najboljih primjera "wow" efekta kojeg je primjena neke tehnologije ostavila - iskustvo koristenja virtualne burze.

Prije par godina, kolega koji predaje financijsku grupu predmeta ponudio je dvjema grupama studenata mogucnost "igranja" na virtualnoj burzi. Jedna grupa je to shvatila kao dodatnu obvezu, a u drugoj su se studenti s veseljem prihvatili toga posla - razmjenjivali informacije, uvjeravali jedni druge koja strategija ulaganja je bolja, veselili se ostvarenim dividendama, natjecali tko ce bolje ....

Iz te (aktivnije) grupe 3 studenta su zavrsila edukaciju za brokere, a nekolicina ih radi na poslovima vezanim za trgovanje vrijednosnicama (sto je dosada najveca koncentracija u jednoj studijskoj grupi). Doista vjerujem da im je "igranje" s virtualnom burzom i bezbolno ucenje kako poslovati na burzi probudilo interes i usmjerilo na danasnja zanimanja.

Dakle, imam dojam da padaju sve barijere u opravdavanju kako se neko gradivo ne moze pribliziti na atraktivan nacin, pitanje je samo jesmo li i koliko smo mi kao predavaci dorasli tome da stvaramo atraktivne materijale koji nece izgubiti na kvaliteti (ili ako ne stvaramo - onda bar pronalazimo postojece) uz pomoc tehnologija primjerenih e-learningu, a koji bi nam pomogli u priblizavanju gradiva onima koje poducavamo.

Pozdrav, Gordana

PS. dobro, dobro, znam da u svjetlu ove globalne financijske i ine krize mozda i nije najsretniji primjer govoriti o burzi i dionicama... no, shvatili ste sto sam zeljela reci:)

------------------------------------------------------------


Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Nedjelja, 11. siječanj 2009. 18:07


Pozdrav tutorima i svima iz moje plave grupe,

Da puka upotreba tehnologije nece nuzno doneti novi kvalitet u poucavanju, ako nije upotrebljena na pravi nacin i u pravoj meri i od strane dobrog predavaca, vrlo sugestivno je prezentovao fascinantni kolega Predrag Pale u predavanju ciji sam video zapis nasla na adresi

http://www.srce.hr/multimedia/CEU/20080121/CEUarchive_files/Default.htm

Iako video zapis traje 45min, svaku minutu je vredno cuti i videti kako je gospodin Pale koristi! Wow!

------------------------------------------------------------


Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Nedjelja, 11. siječanj 2009. 19:31


face="Dialog">Lijep pozdrav svima face="Dialog">Evo vraćam se ponovno u stvarnost i eru dominacije tehnologije, nakon 10 dana bez interneta, računala pa čak i TV-a, te zato nešto kasnije ulazim u nove diskusije. face="Dialog">Mogu odgovoriti na pitanje kako tehnologija utječe na moj život? Vjerujte tako da sam prvih par dana pomislila da mi fali jedan od ekstremiteta. Kasnije je čak i ok, no vraćanje je „bolno“, :-) čekala me hrpa nepročitanih poruka, novih vijesti i zadataka. Zaključak: tehnologija je jednostavno neizostavni dio današnjice, sa pozitivnim i negativnim stvarima koje treba kao takve prihvatiti i pravilno dozirati. face="Dialog">Nadovezujem se na pitanje o korištenju i utjecaju tehnologija. Iako jedan od najraširenijih i najčešće korištenih alata (gledajući svoju okolinu) MS

PowerPoint doista može biti primjer pomoći u nastavi, ali doista još više primjer loše nastave ako se neadekvatno koristi. Naravno da nije "kriv" sam alat. Najčešće je problem što postaje „igračka“ predavačima koji tek počinju koristiti neki vid tehnologije pa upotrebom raznovrsnih i pretjeranih efekata: prijelaza slajdova, zvučnih efekata, jarkih slikovnih podloga itd. „pokazuju“ novousvojeno znanje. I na internetu se može pronaći niz loše pripremljenih prezentacija, sa neadekvatno odabranim podlogama, koje prigušuju ili odvlače pozornost sa bitnih informacija na slajdovima. No to ne znači da smatram da MS PP ili slične alate ne treba koristiti u nastavi, dapače, no ponekad treba i zapamtiti izreku: „da manje ponekad može biti i više“ pogotovo u oblikovnom smislu. (To sam se malo prije i sama uvjerila, doduše u drugom kontekstu).face="Dialog">Da ne dužim, ono o -wow- efektu i dobrim stranama tehnologije ću prodiskutirati u drugoj poruci. face="Dialog">Suzana

------------------------------------------------------------




face="Dialog">Ponovni pozdrav svima face="Dialog">Moj prvi –wow- koji doista mogu izreći i danas, je susret sa alatom /ACad/ koji mi je nakon što sam ga savladala zamijenio rapidograf i T-ravnalo jednom zauvijek. face="Dialog">Pitate se možda zašto je to –wow-? Pa zamislite da vam netko (investitor ili profesor učeniku) sugerira da nakon što cijeli nacrt nacrtate i istuširate, pomaknete neki komad opreme ili zid za par centimetara u lijevo ili tome slično. Postupak je bio dugotrajan i „bolan“. Nakon savladavanja tog alata mogla sam sa osmjehom reći nema problema, na licu mjesta to napraviti i po milimetar ako treba i „lijevo i desno i gore i dolje“..:-) i natrag koliko puta je potrebno dok nisu svi zadovoljni. face="Dialog">To je bio banalan primjer, ali crtanje varijantnih rješenja i samo projektiranje je upotrebom tog alata u kombinaciji sa ispisom danas postao jednostavno nezaobilazni dio obrazovanja jednog tehničara ili dizajnera unutrašnje arhitekture. Drugi moj –wow-, (a i mojih učenika), je bio nakon savladavanja crtanja 3D prikaza i perspektive istim alatom, kad sam shvatila da zapravo namještanje perspektive iz izometrijskog prikaza ide sa „jednim klikom“, bez crtanja nedogleda, konstrukcije perspektive i sjena. To je doista –wow- i za mnoge učenike kojima je zadatak neka simulacija 3D prikaza. face="Dialog">Mislim da sam još nekoliko puta rekla –wow- i kod susreta sa nekim drugim alatima. Suzana

------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Ponedjeljak, 12. siječanj 2009. 06:45



Nadovezujem se na Kešimira jer je u svom opisu primjene weba u obrazovnom procesu spomenuo virtualni laboratorij što je za mene vrlo indikativno. Naime u medicinskoj struci, a pretpostavljam i svim drugim prirodnim smjerovima (iz koleginog izlaganja vidim da je to prisutno i u drugim strukama) osobito je važno pripremiti polaznika za "život", stvoriti kritičnu masu primjenjivog znanja koje se do sada pokazalo najbolje akumulira ako je predočeno kroz pristup rješavanja problema.

U sklopu kolegija patologije mi koristimo web sadržaje koji uključuju virtualno mikroskopiranje, muzej s makro preparatima i rješavanje slučajeva prezentiranih na webu,te testovi samoprovjere u sklopu edukacijskih siteova u patologiji. Osim toga uveli smo obaveznu izradu prezentacija za studente kroz koje oni koriste sve dostupno na webu da bi sažeto obradili i prikazali zadanu temu.

Molekularna patologija koristi 3D animacije i simulacije očekivanih ishoda tijekom istraživanja u gotovo svim važnijim projektima.I na kraju da zaključim, interakcija sadržaja i tehnologije kao i uspostavljene veze između istih su po mom mišljenju već duboko saživjeli u našem okruženju.

Sanja

------------------------------------------------------------


Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Ponedjeljak, 12. siječanj 2009. 14:20


Pozdrav tutorima i svim plavcima!

Kod mene ne postoji pitanje „Utječe li medij na učenje?“ već „Na kojinačin možemo medij iskoristiti za učenje?“ Možda se prije 20 godinamoglo sumnjati u utjecaj medija na učenje, ali mislim da danas nema višemjesta takvoj sumnji. Naravno da svaki medij može iskoristiti na dobarili loš način, ali zato moramo prosuditi na koji način ćemo koristitiodređeni medij da bismo postigli optimalne ciljeve učenja.

Koristeći Power Point možemo napraviti prezentaciju koja je vizualnoprivlačna, ali ne doprinosi učenju ništa više negoli tekst na papiru iliudžbeniku. S druge strane može se napraviti prezentacija tako da učenicishvate ključni problem i time je doprinos učenju puno veći. Budući daje većini učenika programiranje teško, napravila sam prezentaciju u

kojoj sam animacijom prikazala koko radi petlja i učenici je su na tajnačin puno bolje shvatili nego prijašnjih godina kad sam pisala po ploči.

Ono što me je posebno oduševilo su edukativni programi poput Sunčica,Poštujte naše znakove, Garfielda, Tell me more kods i slično. Začudilome je kako je moja petogodišnja kći s lakoćom i zadovoljstvom usvajalanova znanja. Mogu samo izraziti žaljene što meni sve to nije bilodostupno prilikom mog formalnog školovanja jer vjerujem da bi ono ondabilo mnogo lakše i zabavnije.

Lijep pozdrav

Dragica

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1703Poslao Jasna Tingle (jtingle.ela) na Ponedjeljak, 12. siječanj 2009. 14:34

Naslov: Uspjeh u 1. semestru

Dragi polaznici svih grupa,

Podsjećamo vas da je za uspješan završetak 1. semestra potrebno skupiti najmanje 70 bodova, od čega najmanje 10 bodova za diskutiranje.

Do kraja 1. semestra preostala su nam 4 tjedna u kojima nas očekuju: završetak tekućediskusije, zatim još jedna diskusija koja se ocjenjuje i izrada 3. zadatka. Kroz uspješno sudjelovanje u ovim navedenim obavezama može se skupiti dosta veliki broj bodova pa čak i nadoknaditi neke ranije, eventualno propuštene, prilike. Stoga obratite pažnju na alat "Moje ocjene" i provjerite koliko ste bodova do sad skupili te procijenite koliko vam je još potrebno za prolaz, odnosno za druge ocjene koje možete i želite postići.

Želimo vam puno uspjeha u radu do kraja semestra!

Vaši tutori?

------------------------------------------------------------


Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Ponedjeljak, 12. siječanj 2009. 17:11


Lijep pozdrav svima

Fenomen online i mrežnih igrica i "pucačina" koje spominje i kolega Andrija je u

srednjim školama doista uzeo maha, a mi profesori pokušavamo pronaći način kako tu strast barem djelomično iskoristiti u edukativne svrhe ako se ne može izbjeći. No zasad je to tek problem koji treba riješiti.

No ugodno me iznenadio članak Marc Prensky: Digitalni urođenici, digitalni pridošlice, (pa se nadam da mi nećete zamjeriti što se sa Kozme vraćam na njega) gdje me posebno zainteresirao jedan dio, pošto je usko vezan uz temu koju smo sad započeli i uz područje koje predajem.

Radi se o CAD softveru kojim se služe inženjeri, dizajneri, tehničari…Prensky iznosi ideju na koju su došli zastupnici tog softvera koji se i nije koristio u okvirima njihovih očekivanja: "Zašto ne bismo učenje pretvorili u videoigru!" Stvorili su računalnu igricu s pucačinom u prvom licu u stilu igrica Doom i Quake koju su nazvali Zavjera Francuskog Ključa. Igrač je međuzvjezdani tajni agent koji mora spasiti svemirsku postaju od napada zlog dr. Francuskog Ključa. Može ga se pobijediti samo uporabom CAD softvera koji student mora koristiti za izradu oruđa, popravak oružja i uništavanje zamki. Igrica traje sat vremena, uz dodatak 30 zadataka koji mogu trajati od 15 minuta do nekoliko sati, ovisno o razini iskustva igrača.

Prensky iznosi podatak da je igrica Francuski Ključ bila je iznimno uspješna u pridobivanju mladih ljudi da nauče raditi sa softverom. Koriste ga studenti strojarstva širom svijeta, ali i drugih struka, a izašlo je više od milijun primjeraka igrice na nekoliko jezika.

Evo ja bi doista rado došla do te igrice i primijenila je kod učenja ACADa i vjerujem da bi savladavanje alata ako ne bolje barem bilo brže.A zanimljivih primjera upotrebe i alata i tehnologije u edukativne svrhe i njihov utjecaj na način učenja i usvajanja znanja i vještina ima podosta.

Suzana

------------------------------------------------------------


Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 13. siječanj 2009. 01:11


Pozdrav svima,

Vesna nas podsjeca da larpurlartizam spada u kategoriju umjetnosti i estetike i to je nesto sto uvijek moramo imati na pameti pri koristenju tehnologije u svrhu poucavanja.

Spomenuli ste puno vlastitih wow-efekata i interesantnih primjena tehnologije, spominjete i odlicne primjere iz vlastite prakse.

U nekim znanostima neke je fenomene posebno tesko shvatiti, a fizika je definitivno jedna od njih. Vizualizacija je u takvim slucajevima od neprocjenjive pomoci. Evo jednog

primjera koristenja tehnologije na koji ce se polaznici Course Designa jos vracati:

http://magnetizam.ifs.hr/

Sto kazete na ovu primjenu tehnologije? Kako vam se svidja sucelje, preglednost, jasnoca prezentacije ... ?

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1720Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 13. siječanj 2009. 01:21

Naslov: Digitalno nepodlozni

Pozdrav svima,

no dakle, mogli bismo reci da je, u bilo kojem vremenu poslije Aristotela, neodgovorno ustvrditi kako medij ne utjece na proces ucenja. Ipak se radi o necem vise od Clarkova kamiona.

No, kako se to odrazava na znacaj predavaca? Mijenja li se njegova uloga?


------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Utorak, 13. siječanj 2009. 06:41

Naslov: Odgovor: Digitalno nepodlozni

Pozdrav svima,

Slažem se da smo neosporno utvrdili višestruki utjecaj medija na proces učenja.

Uloga predavača svakako se isto mijenja na način da on prestaje biti jedini kanal dotoka znanja. Upotrebom tehnologije dostupni su brojni izvori koje predavač oblikuje, moderira interakciju svih sudionika a nerijetko i sam uči nešto novo. Možda bi moderator procesa bio prikladan naziv,jer predavač postaje netko tko zadani sadržaj kanalizira i usmjerava prema odabranom auditoriju. To postavlja nove zahtjeve pred predavača, jer je prisutna promjena njegove uloge, on sada mora pokazati osobine integratora procesa.

Sanja

------------------------------------------------------------


Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Utorak, 13. siječanj 2009. 07:45


Pozdrav Suzani, Zlatku i ostalim Plavcima!

Prethodnom porukom pokušao sam ukazati da uz zabavno-pustolovnu stranu Kozminih igri virtualne stvarnosti, postoji još jedna strana igri koja je neovisna o strasti za igricama.

Ta druga strana koristi se između ostalog u procesu vojnog odlučivanja. Gotovo sve metodologije procesa vojnog odlučivanja sadrže fazu „opakog“ naziva „ratna igra“. U njoj se vrlo jednostavna ideja stavljanja igrača (jednog ili više) u ulogu protivnika iskorištava za objektivnije procjenjivanje potencijalnih rješenja problema razvijenih u ranijim fazama.

Iako pod istim nazivom opisana metoda podržana tehnologijom računalnih simulacija u umreženom okružju, baziranih na repovima čekanja, te kombiniranih s teorijom igara, i operacijskim istraživanjima bitno je bogatija i izaziva intenzivnije uključivanje i razumijevanje učenika, nego kad je podržana samo tehnologijom tiskane karte, ploče i krede. Ovo, rekao bih, potvrđuje stav o nesvrsishodnosti odvajanja medija i metoda.

Prvo opisana situacija (pitam se da li je moguće smatrati je „medijem“?) nužno dovodi i do veće uključenosti nastavnika, te promjene njihovih perspektiva o upotrebi medija u učenju, pa mislim da bar u ovom području obrazovanja nema bojazni od ne aktivnosti obrazovnih stručnjaka.

Pozdrav,Andrija!

------------------------------------------------------------


Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Utorak, 13. siječanj 2009. 10:02


Pozdrav Zlatku, Gordani, mom kolegi Andriji, kao i svim plavcima.

Imam potrebu javiti se u ovu diskusiju koja nije vezana za tekuće rasprave, već je shvaćam kao nastojanje da se evaluira dosadašnji rad.

Prvo bih zahvalio Gordani što je primjetila način na koji sam uzeo učešća u posljednjoj diskusiji. Želio sam izbjeći dotadašnji konvencionalni pristup koji nas često uvuče u zamku ponavljanja već rečenoga. Ispalo je da sam na neki način zaključio diskusiju zbog takvog pristupa. Pokušao sam napraviti upravo ono što mi ponekad fali od strane tutora, a to je nakakav sažetak. Znaju mi faliti i povratne informacije. Jesmo li na pravom putu? Idemo li u dobrom smjeru? Dali negdje treba skrenuti ili se vratiti rikverc? Ovo moje nastojanje čak nije ni prepoznato od strane tutora koji su mi u ocjeni zamjerili što nisam sudjelovao u 4. diskusiji i to su nagradili manjim brojem bodova.

Zbog toga smatram dobrim pokretanje ove diskusije u nastojanju da "preoblikujemo debatu" u smjeru kako diskusije učiniti više interesantnijima.

Snažno pozdravljam nove ideje koje su iznjeli Gordana i Andrija.

Pozdrav,Darko!

------------------------------------------------------------




Pozdrav svima,

Meni se ova diskusija o fenomenu kompjuterskih igara i njihove primjene kao obrazovnog sredstva čini vrlo izazovnom iz više perspektiva. Ovdje ću spomenuti dvije od njih.Kao roditelj "tinejđerke" od četri i pol godine često se nađem u čudu kako kompjuterske igre mogu pomoći u kognitivnom sazrijevanju djeteta. Zbog toga Kozmino "ogorčenje" dizajniranjem igara koje služe isključivo za zabavu promatram iz perspektive vremena u kojem je izrečeno (radi se o 1994-toj). Danas postoje mnoge interesantne igre na webu koje imaju edukativni karakter (pored zabavnog), a prosto je fascinantno kako ih moja kćer pronalazi sama, što znači da su i "baneri" dobro "strateški" raspoređeni te da se do njih lako dolazi. U moje vrijeme su djecu učili slova na način "P kao patka", a danas digitalni urođenici poistovijećuju "P sa pauzom".

Suzana je dala krasan primjer kako mrežne igrice mogu poslužiti u konkretnom edukativnom kontekstu i upravo to je jedan od ciljeva koji je Kozma postavio u svom članku kao nešto čemu moramo težiti.

Što se tiče Andrijinih "ratnih igara"... bio sam u prilici u nekoliko navrata sudjelovati u vojnim simulacijama koje su tipičan primjer primjene kompjuterskih igara u edukativne svrhe. U tim simulacijama cilj je uvježbati određene procedure. Često se i sami akteri na radnim stanicama (terminalima) toliko užive u samu igru da zaborave na osnovni cilj, a uloga nastavnika-instruktora je u tome da te aktere vode ka njemu, tj. da im simulacija koristi u edukativne svrhe, a ne u svrhu zabave.

Pozdrav,Darko

------------------------------------------------------------



Naslov: Odgovor: Zavaravajuci naslov?

Pozdrav plavcima,

Naslov diskusije lako je povezati s Kozminim člankom, no izgleda da su bila potrebna "podpitanja" tutora kako bi se lakše uključili u diskusije.

Moj komentar stavova Kozme i Clarka sam već donekle iznio u poruci br. 1727.Kad komentiramo njihove stavove moramo uzeti u obzir vremensku distacu u kojoj su izrečeni. U Clarkovo doba (1983) računala su bila u povojima, a ostali mediji koristili su se na način koji nije ulijevao povjerenje u njihovu veliku utjecajnost na kognitivne procese.11. godina kasnije je doba kada Kozma ima više nego dovoljno razloga za preoblikovanje debate.

Danas živimo u doba velokog brata kada su računala i ostala elektronsko-medijska pomagala respektabilan sociološki okoliš s kojim živimo i educiramo se. Ona više nisu puko sredstvo isporuke informacija već postaju informacija.

Pozdrav,Darko

------------------------------------------------------------


Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Utorak, 13. siječanj 2009. 17:56


Lijep pozdrav

Sanja navodi da se uloga nastavnika ako ne već u potpunosti mijenja, barem modificira korištenjem tehnologija i novih alata. Uloga nastavnika kao jedinog izvora znanja se doista pomiče sve više na mentora, tutora, (moderatora kako spominje Sanja). Mislim da smo se te točke dodakli i na samom početku kad smo raspravljali što je e-learning. I sami online tečajevi nam daju primjer toga, jer online mentor ne mora više biti ni kreator tečaja ni onaj koji nužno zna najviše, već samo educirana osoba koja na pravilan način usmjerava polaznika u smjeru da sam savladava i usvaja sadržaje.

Jednostavno moram spomenuti još jedan primjer upotrebe tehnologije koji me oduševio u zadnje vrijeme, a ne radi se o nekom novom softveru, ni o webu ni računalu, pa iako uloga nastavnika u ovom slučaju ostaje nepromijenjena naglasak je na pomoći upravo samom nastavniku u demonstraciji neke vještine na najjednostavniji način.

Nedavno sam otkrila od koje mi je još pomoći mala avervision kamera koja se priključuje na računalo ili direktno na projektor. Najčešće je koristim za projiciranje sadržaja u boji iz knjiga ili nekih drugih materijala (te nije potrebno prethodno skeniranje, ne trebam računalo, samo projektor), a shvatila sam da mi je od iznimne pomoći u predmetu pismo i na drugi način. Kamera projicira moje poteze ruke a ja radim na istom papiru kakav imaju i učenici, sa istim perima, a učenici mogu točno pratiti poteze koje radim na licu mjesta, te ih ponavljaju i istovremeno prate moja objašnjenja. Dakle umjesto na ploči bilo normalnoj ili pametnoj..:-)), (gdje moram koristiti kredu ili flomaster a to nije isti medij kao i učenici ili prethodnog snimanja radnje sa video kamerom koja mi ne omogućuje promptnu reakciju na probleme i pitanja) radim istu stvar kao i oni sa istim priborom, tako da mi je položaj ruke kakav treba biti kod pisanja perom, horizontalan a ne vertikalan kao na ploči što je jako bitno. Dakle dobar primjer upotrebe tehnologije u edukativne svrhe učenja nečega (ručnog pisanja perom) koje samo po sebi nema veze sa tehnologijom današnjice.

Isprika za malo više riječi.Suzana

------------------------------------------------------------


Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Utorak, 13. siječanj 2009. 18:18



Sto se Clarovog misljenja tice vjerojatno je takav stav bio primjern zanjegovo vrijeme i dostupnost tadasnje tehnologije. Vjerojatno su medijiu to vrijeme imali vise ulogu "isporucivanja", nisu imali mogucnostikoje im danasnja tehnologija omogucava, stoga ih Clark usporedjuje skamionom koji isporucuje namirnice.

No medjutim, kako se tehnologija s vremenom stalno razvija pa tako imogucnosti medija, zasigurno nam pruzaju i vece mogucnostiiskoristvosti. Iz iscitanog Kozminog clanka cini mi se kako je uvijekvazno imati na umu upravo te mogucnosti pojedine tehnologije i njihovuiskoristivost kroz aktivno i drustveno ucenje temeljeno na vecpostojecim informacijama.

Dva projekta u Kozminom clanku, TinkerTools i Jasper Woodbury Series,nam opisuju upravo razlicite mogucnosti (sposobnosti) dvaju

upotrebljenih medija i njihov utjecaj na ucenje i usvajanje novogznanja. Ovisno o kontekstu, tipu znanja tj. vaznosti kakvo znanjeusvajamo, ukljucivosti nacina ucenika u rjesavanje problema i sl.odabrati cemo odredjeni medij.Mozda se moze uociti da su u TinkerTools projektu ucenici uz pomocracunala mogu jos aktivnije sudjelovati u usvajanju znanja svojim"prakticnim" radom (vjezbom) na racunalu, dok u Jasper Woodbury Seriesprojektu takodjer sudjeluju aktivno ali je medij u njemu viseupotrebljen da osigura bogatu pricu s podacima.Dakle, ovisno o vrsti gradiva, biramo i medij koji cemo upotrijebiti sobzirom na njegove mogucnosti koje nam moze pruziti.

Srdacno,

Ivana

------------------------------------------------------------


Poslao Emil Banek (embanek.public) na Utorak, 13. siječanj 2009. 22:49


Pozdrav plavcima i tutorima,

Kolegica Vesna u poruci br. 1683 piše: "Potencijalno postoji opasnostkorištenja tehnologije radi same tehnologije, odnosno stavljanjetehnologije ispred ciljeva učenja, što nikako nije dobro. Važno je znatida tehnologija služi nama, nikako obrnuto.", što me podsjetilo na mojpokušaj testiranja uporabe MS Powerpoint prezentacija za nastavu na HVU.

Istovremeno sam radio nastavu s 2 skupine - u jednoj skupini pomoću pptprezentacija, a u drugoj klasično, kreda i ploča. Po završetkupredavanja i vježbi, polaznici su imali terensku nastavu s praktičnomhodnjom po terenu te pismeni ispit. Zanimljivi su bili rezultati - prva(ppt) skupina postigla je bolje rezultate na pismenom ispitu (teorija),dok se druga skupina (kreda i ploča) bolje orijentirala i kretala poterenu (praksa). Tu je bitno naglasiti ciljeve učenja - u nastavi na HVUmi je puno važniji razvoj vještina i sposobnosti orijentacije(praktičari) nego usvajanje znanja, pojmova i definicija (teoretičari)tako da sam bolje vrednovao drugu skupini i zadržao se na školskoj pločii kredi.

Nadam se da je ovaj moj primjer dovoljno jasno dao do znanja da se upotpunosti slažem s Vesninom tvrdnjom.

Pozdrav od Emila

------------------------------------------------------------


Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Srijeda, 14. siječanj 2009. 02:24

Naslov: Evaluacija diskusija

Pozdrav Andrija i ostali,

prije svega zahvaljujemo na prilici da se malo detaljnije raspisemo o evaluaciji diskusija i diskusijama unutar ELA-e uopce. Hvala Vama sto ste svoja razmisljanja podijelili sa nama. I nama je feedback vazan. Posebno nas veseli sto Vas zanima i siri kontekst sudjelovanja u ELA-i, dakle nacin na koji funkcioniraju tutori i sl.

Dozvolite da se malo raspisemo o nacinu na koji provodimo evaluaciju diskusija. Moramo priznati da su Vasa razmisljanja i dileme potpuno jednake nasima iz vremena kad su nasu generaciju vodili kanadski tutori.

Svaki od nas tutorskih parova ima svoj nacin vodjenja diskusija, a isti jos onda prilagodjavamo i sastavu i trenutnoj "kondiciji" grupe. Tako neki od nas tutora vise vole cvrsto ukalupiti raspravu (dali ste dobar primjer za to iz susjedne grupe), a neki drugi pak vise vole siri kontekst teme i neformalniji pristup.

Vasi tutori svakako su iz ove druge skupine. Svoje polaznike gledamo kao kolege, odrasle i odgovorne osobe koje se i profesionalno bave edukacijom, materijali su pred nama, teorije poducavanja smo prosli, razumijemo da se svatko od nas na drugaciji nacin razracunava sa gradivom. Dakle, svima su nam jasne obaveze koje pred nas stavljaju materijali koje svi citamo, a unutra su iste vrlo jasno i navedene.

Ocjenjivanje sudjelovanja u ELA-i vezano uz dio diskusija mi kao tutorski par nekako dijelimo na dva dijela - nazovimo ih obavezni i dobrovoljni. U prvom dijelu nastojimo ocjeniti odnos polaznika prema zadanim, krutim i obaveznim temama koje nalazu materijali. U drugom dijelu nastojimo ocjeniti onaj dodatni impuls koji svaki polaznik moze uloziti u rasprave. Tu podrazumijevamo prosirenje teme, nadogradnju vec postojece teme u novom smjeru, otvaranje sasvim novih smjerova u raspravi, zakljucenje odredjene dionice i sl.

Brojnost i uniformnost poruka dva su kriterija koji u nasem sustavu ocjenjivanja ne donose glavninu bodova. Uzmimo odlican primjer za ovaj kriterij iz prosle diskusije.

Darko je u diskusiji koja je trajala dva puna tjedna (plus produzenje preko praznika) imao samo jednu poruku i to u nedjelju navecer, 50 minuta prije formalnog zakljucenja rasprave. U tom trenutku je sanse za bilo kakvu konstruktivnu raspravu bilo vrlo malo. No, radi se o odlicnoj poruci u kojoj je pokazao da je procitao sve prethodne postove i sjajno sumirao nasu cjelokupnu raspravu. I jos je k tome to vizualno odlicno predstavio u prilogu poruke. I ta jedna poruka poslana u navedeno vrijeme, donijela mu je cijeli bod.

Uvijek po jednu temu nakon obaveznog uvoda nastojimo malo vise pustiti po inerciji. Obicno je to upravo tema koja nam dolazi prije blagdana/praznika ili slicne pauze. Vise je razloga za to, a uz neke ocite (praznik=dan kada se prazni glava), mogucnosti duljeg

pristupa diskusiji jedan je od glavnih. Ovaj put je to bila 5C diskusija, koje se k tome jos i poklopila sa predajom zadatka. Dakle imali ste posla preko glave, pa u takvom trenutku semestra ipak malo laganije pristupamo diskusijama.

Generalno, kvaliteta nasih diskusija je dobra. K tome smo imali i stvarno rijetku (ne)srecu imati semestar sa tehnickim problemima i jednu diskusiju nesto slabijeg intenziteta u odnosu na ostale. Zbog toga smo smatrali da je ovo odlicno mjesto da se malo osvrnemo na dosadasnji tijek i damo vam feedback o tome kako nam ide sa diskusijama.

Uz pozdrave, na kraju duge poruke,

Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------


Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Srijeda, 14. siječanj 2009. 10:31


Lijepi pozdrav,

kao sto su Sanja i Suzana navele uloga predavaca se mijenja jer postajevise organizator i voditelj samog procesa ucenja i stjecanja novihznanja. Njegova uloga sada moze biti izbor medija prikladnog zausvajanje znjanja, educiranje o novim mogucnostima usvajanja znanja uzpomoc tehnologije, usvajanje metodike primjene tehnologije u procesuucenja.

Kozma u svom clanku navodi kako je u Jasper Woodbury Series projektubolje rezultate postigla grupa koja je imala vodstvo od strane uciteljauz njegovo ohrabrivanje ucenika na postavljanje pitanja i upucivanje naspoznavanje bitnih informacija koje ce im pomoci doci do odredjenihzakljucaka... Ovaj navod mi se ucinio jako zanimljivim u clanku jermislim da je jako vazno ucenike nauciti uocavati bitne informacije urjesavanju problema i ucenju.

Dakle, ucitelj vise nema ulogu samog prijenosa znanja na ucenike. Onpostaje suradnik, voditelj, organizator ucenicima u procesu ucenja gdjece oni kroz aktivan, kognitivan, konstruktivan i drustveni processtvarati novo znanje. Dakle, ucitelji mozda sada vise na jedanindirektan nacin sudjeluju u ucenickom stvaranju novih znanja.

Ivana

------------------------------------------------------------


Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Srijeda, 14. siječanj 2009. 10:51


Uz kratak osvrt na Emilovu poruku- mislim da se kod dileme „PowerPoint Vs. kreda“ radi o premalom uzorku za stvaranje zakljucka tko će bolje usvojiti traženu vještinu (orijentaciju), nadovezala bih se na dosadasnje doprinose diskusiji, kao i poantu članka Will Media Influence Learning.

Čini mi se da se u konačnici pitanje svodi na razumijevanje vlastite uloge, te dovodi li ju tehnologija tj. različiti mediji u opasnost. Oni su prisutni i prihvaceni, siroko koristeni, i kao takvi sve vise postaje standard. Vjerujem da su Suzanina poruka 1731 („....jer online mentor ne mora više biti ni kreator tečaja ni onaj koji nužno zna najviše, već samo educirana osoba koja na pravilan način usmjerava polaznika u smjeru da sam savladava i usvaja sadržaje...“) i Vesnina poruka 1683 („...kroz igru, animacije i zanimljive zadatke lakše usvajaju znanja..."), dotakle srž problema. Ovakav pristup smanjuje opterećenje predavača/ice (jer npr. ne mora ići studirati informatiku da bi mogao/la koristiti e-learning i obogatiti svoju nastavu tim vaznim resursom), a također dobiva potvrdu da novina djeluje u smjeru kojeg želi (učenici uspješno usvajaju znanja).

Mislim da se pozitivan stav prema korištenju tehnologije i medija počinje graditi smanjenjem straha od nepoznatog, pitanja „hoću li ja to moći“, „hoću li izgubiti nešto od svojih predosti“ (ozbiljnost nastave, uvjerljivost, držanje svih konaca u rukama i sl.) ako se koristim igricama u nastavi? Zato mi se svidja Kozmina kovanica EDUTAINMENT (EDUucation + enterTAINMENT), iako ju on ne koristi u pozitivnom kontekstu u onoj mjeri u kojoj bih to učinila ja.

--- to be continued u narednoj poruci -

Gordana

------------------------------------------------------------


Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Srijeda, 14. siječanj 2009. 10:54


.....Čini se da se silno trudimo da nam nastava ne dobije etiketu „prezabavne“ „zaigrane“ i sl. i bježimo od toga da bi možda našim učenicima/studentima takav nacin ucenja bio korisniji. Da jedno ne iskljucuje drugo ukazuje Dragica u svojoj poruci podsjecajuci na programe poput Sunčice, Poštujte naše znakove, Garfielda, Tell me more kids i slično.

Medjutim, usljed potrebe dodavanja nove uloge mentora predavačima/učiteljima/nastavnicima, otvaraju se nove potrebe njihovog osobnog razvoja: on/ona postaje facilitator koji mora posjedovati brojne specifične vještine od

aktivnog slušanja i „slušanje“ poruka koje ce dobiti putem foruma, maila ili zadatka, medijacijskih vješina (kod burnih diskusija), zagovaračkih vještina (kada treba utjecati na promjenu stavova), sposobnost postizanja win-win situacije (pomiriti suprotnosti i naci srednje, ali kvalitetno rjesenje), vjestina argumentiranja (ovdje odajem priznanje nasim tutorima koji to sjajno rade kada pojasnjavaju procese u vezi s diskusijama, ocjenama, i sl.)

Pozdrav, Gordana

------------------------------------------------------------


Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Srijeda, 14. siječanj 2009. 11:54


Pozdrav svima. Moj kolega Emil dao nam je primjer kako u njegovom predmetu PP prezentacije nisu naišle na plodno tlo, no ujedno me podsjetio na jedan od mojih "wow" koje je uporaba tehnologija izazvala kod mene. Radi se o sve raširenijoj uporabi GPS prijemnika i njihovoj praktičnoj primjeni u onome što Emil naziva "razvoj vještina i sposobnosti orijentacije". Kako se radi o području kojim se bavim u mojem "sportskom" okružju (ne profesionalno kao Emil), prošle godine sam otkrio neke od, za mene, novih mogučnosti tehnologije koje se vrlo lako mogu primjeniti u razvoju spomenutih vještina. Na tržištiu su se pojavili https://buy.garmin.com/shop/shop.do?cID=142&pID=11039">sportski satovi sa ugrađenim GPS prijemnikom</a> koji se izgledom ne razlikuju od ostalih sportskih satova i ne treba im "dodatna oprema" što je posebno bitno za sportaše- trkače. Oni između ostalog mogu služiti i za pohranu rute kretanja po "nepoznatom" terenu. Takva ruta se može bez problema prebaciti u računalo te uz pomoć nekih poznatih aplikacija (npr. http://earth.google.com/">Google Earth</a> ili http://www.matstroeng.se/quickroute/en/">QuickRoute</a> ) analizirati na digitalno pripremljenom zemljovidu. Vjerujem da bi ovakva uporaba tehnologije u Emilovoj nastavi "služila svrsi" kad već PP prezentacije nisu.Smatram kao i Vesna (i ostali kolege koji djele njezino mišljenje) da je najbitnije izabrati tehnologiju koja će nam omogučiti što lakše ispunjenje ciljeva učenja, te da polaznicima ne predstavlja dodatni napor nego da im nastavu učini izazovnijom i zanimljivijom.Pozdrav, Darko

------------------------------------------------------------


Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Srijeda, 14. siječanj 2009. 13:46


Lijep pozdrav Ivani i ostalim članovima,

prema Ivaninim riječima ucitelj vise na indirektan nacin sudjeluju u ucenickom stvaranju novih znanja. Slažem se u tom dijelu, ali isto tako smatram da sam učitelj treba odrediti gdje je potreban direktan pristup - frontalni rad, a gdje se cilj bolje ostvaruje kroz tehnologiju.

Tehnologija ne može zamjeniti nastavnika niti smanjiti interakciju i komunikaciju među učenicima.

Učenici, a vjerujem i mi učitelji, multimedijalna smo bića, te koristimo sva osjetila dok učimo, stoga nam tehnologija, ako je koristimo na ispravan način, pruža lakši način dolaska do konačnog cilja - usvojenosti i primjene znanja.

Ne gubi se uloga nastavnika kao poučavatelja, nego se pruža mogućnost da na zanimljiviji i prihvatljiviji način prenesemo određeni sadržaj učenicima. Slažete se?


------------------------------------------------------------


Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Srijeda, 14. siječanj 2009. 14:51


Pozdrav svima! Evo Suzana me potaknula da i ja iznesem svoj drugi "wow". Kod nje je to susret sa alatom ACad, kod mene je to bio susret sa alatom http://www.ocad.com/en/index.htm">OCAD</a>. Ovaj alat namjenjen je crtanju širokog raspona zemljovida (od orijentacijskih zemljovida do planova gradova) i zamijenjuje mukotrpan način na koji su nekad zemljovidi bili crtani. Ovaj alat (softver) mogao bi lako nači primjenu i u vojnoj izobrazbi, iako danas imamo podosta GIS-ova koji se koriste u vojne i druge svrhe (Emil o tome zna nešto više). Kad smo već kod crtanja zemljovida, prošle godine imao sam jedan "wow" prilikom susreta sa tehnologijom zvanom "http://www.swiss-%0D%0Aorienteering.ch/files/kommission_karten/kt/kt2007_erfahrungen_empfehlungen-%0D%0Alaser_scanning.pdf">Airborne Laser-Scanning</a> ". Tehnologija radi na principu laserskog skeniranja područja koje se kartrira iz zraka. Na taj način se dobije plastični prikaz reljefa koji se digitalno pretvara u izohipse što je za crtače karata uvijek najteži dio posla. Sad se vi pitate kakve to veze ima sa poučavanjem...pa ima u toliko što se znanje i vještina crtanja karata posebno cijeni u mojem "fahu", a nove tehnologije omogučavaju nam da te vještine razvijamo na sasvim novim osnovama. A i zemljovidi su mediji koji prenose mnoge informacije. Pozdrav, Darko

------------------------------------------------------------


Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Srijeda, 14. siječanj 2009. 17:55


Pozdrav plavcima !

Kozmin članak (1994.) je dobar odgovor na tvrdnje Clarka (1983.) “da mediji ni pod kojim uvjetima ne utječu na učenje” i primjeren je vremenu u kojem je napisan. Ukazuje na vezu medija i kognitivnih i socijalnih procesa koji formiraju znanje, navodi primjere “ThinkerTools” i “Jasper Woodbury Series”, te na potrebu dvosmjerne komunikacije, timskog rada, rješavanja problemskih situacija o čemu smo diskutirali tijekom proteklog perioda.

Posebno bih izdvojio njegov navod za većim angažmanom obrazovnog osoblja kako bi mediji podržali i unaprijedili učenje. Smatram da je ova teza aktualna i danas u našem obrazovnom sustavu jer tehnička rješenja postoje (bežični pristup računalnoj mreži i Internetu), a velike broj predavača nisu otvorili širom vrata digitalnoj multimediji i on-line programima.

Slažem se da osim obrazovnih postoje i operativna pitanja koja usporavaju procese, ali je odgovornost obrazovnog osoblja da se više angažira u izradi kvalitetnijih i zanimljivijih programa “sadržaja”, te uvjere osobe koje donose strateške odluke da drugog rješenja nema. Uvjeren sam da su učenici “digitalni urođenici” spremni za promjene i da ih zvono mobilnog telefona neće smetati.

Koja su to operativna pitanja na temelju kojih se odlučuje o odabiru i korištenju e-learning tehnologije ?Koja obilježja mediji trebaju imati za odabir i uspješnost u obrazovanju ?

Marijan

------------------------------------------------------------


Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Srijeda, 14. siječanj 2009. 19:44


face="Dialog">Lijep pozdrav face="Dialog">Atraktivan uvod (intro), ne pretjeran i dovoljno zanimljiv da izazove pažnju učenika- studenata da nastavi dalje istraživati. Jasna i pregledna početna navigacija, bez prevelikog broja linkova na uvodnoj stranici. Izbornici su mi doista zanimljivi sa mogućnošću pomicanja i time da se ne zatvaraju automatski prelaskom na susjedni meni, već ostaju pregledni prema potrebi. Iako ne treba pretjerati sa upotrebom zvuka možda mi malo simulacija zvuka kod nekih animacija i fali (doduše nisam tako detaljno proučavala, možda i

postoji negdje mogućnost uključivanja i isključivanja zvuka, no kod mene ne radi). Definitivno za svaku pohvalu, jer čovjek je vizualno biće i na način vizualnog predočavanja nekog sadržaja daleko bolje pamti i usvaja sadržaje nego samo čitanjem teksta. Pozadina je primjerenih tonova koji ne odvlače pažnju sa animacija koje pokretanjem dolaze u prvi plan. face="Dialog">Sve više se može na webu pronaći sličnih simulacija u edukativne svrhe, tutorijala za učenje alata (doduše još najčešće na engleskom jeziku). Mislim da su takve flash animacije idealne za online edukacije, bilo sa stručnim sadržajem bilo napravljene za onu mlađu djecu za neki vid učenja na zabavan način, pogotovo ako se za njih ukljiči i mogućnost interakcije.face="Dialog">Virtualni svijet igrica je htjeli mi ili ne jednostavno uzeo maha a 3D animacije i simulacije prvenstveno su i najviše razvijane zbog igrica. Sve više se ti principi preslikavaju i na druge sadržaje. face="Dialog">Mene doduše zanima gdje podvući crtu i da li je treba podvlaćiti ili ne, da li virtualnim simulacijama stvarnosti i učenjem na taj način djeca gube sposobnost procjena i gube vezu sa stvarnošću??face="Dialog">Suzana

------------------------------------------------------------




Lijepi pozdrav Vesni i svim plavcima,

slazem se s tvojom tvrdnjom da se uloga nastavnika kao poducavateljanikako ne gubi, a tehnologija nam pruza mogucnost da na zanimljiviji iprihvatljiviji način prenesemo određeni sadržaj učenicima.

Ucitelji tj. tutori su prisutni cak i u samom e-learningu obrazovanju,sto je isto tako mozda dokaz da tehnologija ne moze zamijeniti uciteljaili smanjiti interakciju i komunikaciju s ucenicima. Upravo naprotiv,cini mi se da jedino moze poboljsati nasu komunikaciju s ucenicima.

Dakle, ucitelj je uvijek prisutan, a tehnologija mu moze pruziti samomogucnosti da se kao sto je Vesna rekla lakse ucenike dovede do cilja.Cini mi se da frontalni rad uvođenjem tehnologije u nastavu nije upitani da se i uz nju moze i treba i dalje nesmetano izvoditi, no mozda namona omogucuje bolji grupni i individualni rad sto je bilo znatno tezeostvariti u tradicionalnoj nastavi.

LP, Ivana

------------------------------------------------------------


Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Srijeda, 14. siječanj 2009. 23:20

Naslov: Odgovor: Učimo dok poučavamo!

Pozdrav svima!

U opisu nove uloge predavača ili promijenjenoj „paradigmi“ (ču mene!)moguće je često čuti da je predavač sada sve više moderator, tutor,mentor, integrator, organizator, usmjeravatelj, voditelj, kanalizator,„coach“ i slično, ali i još uvijek (iako ne samo) poučavatelj.

Čini mi se da su puno rjeđi oni poput Suzane koji se usude reći (ipriznati) da predavač ne mora nužno znati najviše. Još se rjeđe naiđe naone koji kao Sanja kažu da i predavač sam kroz nastavu nerijetko učinešto novo.

Naravno da i početni opis ima smisla, no ja sam ipak sklon ustvrditi daS & S najbolje opisuju suštinu promjene uloge predavača.

Reći će netko da to i nije nešto novo jer još je Seneka izjavio moto iznaslova (to je bilo negdje u onom dobu kad je pisanje predstavljalotehnologiju). Bilo novo ili ne, zanimljivo mi je bilo otkriti da postojirazvijena metoda „learning by teaching“.

Tijekom kratkotrajnog nastavničkog iskustva vrlo često sam se našao usituaciji da sam „učio dok sam poučavao“. S jedne strane o načinima kakoi s kojim medijima, metodama i tehnologijama polaznici uče, a priznajems druge strane i o samom sadržaju.

Pozdrav, S & S & Seneki & svim PlavcimaAndrija!

------------------------------------------------------------




Hi Sanja,

naveli ste niz odličnih primjera korištenja simulacija i animacija u nastavi. Može li još malo podataka?

Tko je realizirao te nastavne sadržaje?Koliko su zastupljeni u nastavi u odnosu na klasična predavanja / vježbe?


Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Četvrtak, 15. siječanj 2009. 06:57


Lijepi pozdrav,

Realizacija spomenutih sadržaja je kompilacija uradaka više ljudi no ponajviše se radi o patolozima i udrugama patologa iz Amerike koji na brojnim sveučilištima nude besplatne edukacijske materijale i time nama dostupne.Za uzvrat traže samo da ih se spomene kao izvor korišenih video ili multimedijalnih zapisa, ili programa.

Seminari su sastavni dio nastave sa studentima ponuđenim linkovima gdje se može dobiti materijale neophodne za izradu radova.

Simulacijski su programi za oblikovanje 3D prikaza molekularnih struktura dijelom besplatni i može se odabrati sasvim zadovoljavajuće simulacije ekstrakcije genskih kodova, što je nama sasvim dovoljno, a koristimo to ponajprije u istraživanjima i tijekom projekata.Zastupljenost varira ovisno o sadržaju i temi no primjena je uglavnom na seminarima i vježbama do 25%.

Klasična predavanja nažalost još uvijek prevladavaju i u modi su *ppt. prezentacije s bijelim podlogama bez ikakvih efekata ("krajnost").Svakodnevna edukacija je segment u kojem nam je najzastupljenija virtualna mikroskopija (http://www.pathxl.com/site/default.asp?secid=home), što je također besplatno.

Sanja

------------------------------------------------------------


Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Četvrtak, 15. siječanj 2009. 09:09


Online i mrežne igrice koje spominju kolega Andrija i kolegica Suzana su jako prisutne i u osnovnim školama (osobno iskustvo). Ono što sam uočio je da su strateške igre koje su jako popularne veoma edukativne i da učenici koji upražnjavaju strateške povijesne igrice imaju znakovito bolje rezultate iz predmeta Povijest.

Lijep pozdrav

------------------------------------------------------------




Obzirom da sam po struci dipl. ing. strojarstva uspio sam doći do igrice Francuski Ključ koju je opisao Prensky. Mogućnosti koje nudi su zaista fantastične i stekao sam vrlo pozitivan dojam o njoj. Nažalost u OŠ se samo djelomično može primjenjivati i to iz predmeta Tehnička kultura. Jako mi se dopada misao "Zašto ne bismo učenje pretvorili u videoigru!", jer to je u OŠ apsolutno provedivo. Postoji niz atraktivnih online sadržaja koji su veoma zabavni i edukativni i koje učenici rado posjećuju. Jedna od najpopularnijih stranica koju posjećuju učenici razredne nastave (1. do 4. razred) je: http://www.inet.hr/~ifalak/ koja na vrlo zabavan način olakšava učenje „omražene“ matematike.Lijep pozdrav

------------------------------------------------------------




Da bi smo bolje pojmili Kozmin članak (1994.) i tvrdnje Clarka (1983.) nužno je uočiti razlike između:današnje generacije učenika (digitalni urođenici)i prijašnjih generacija učenika (digitalnih imigranata)

Današnja generacija učenika tzv. „digitalni urođenici“ cijeli svoj život žive u digitalnom svijetu stalno čekaju promjene ne poznaju vrijeme kad kompjuter nije bio dio svakodnevnog života normalno im je i jednostavno doći do informacije komuniciraju s drugima neovisno o geografskoj lokaciji žele participirati sada i odmah

Prijašnje generacije učenika tzv. (digitalni imigranti) konvencionalna brzina jedno-zadaćnost (mono-tasking) linearni pristup procesuiranje pojedinačnih informacija vještine temeljene na čitanju sam

kompetitivan pasivan razdvaja učenje i igru strpljiv realističan tehnologija je neprijatelj

Pozdrav svima

------------------------------------------------------------


Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Četvrtak, 15. siječanj 2009. 09:51


Dragi Esade,

ovo je doista odlicna i vrlo korisna stranica, vec danas cu to probati sa svojim prvoskolcem.

POzdrav, Gordana

------------------------------------------------------------


Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Četvrtak, 15. siječanj 2009. 10:45


Pozdrav Plavcima i uvaženim mentorima!Kada gledamo na tehnologiju kao potporu nastavnom procesu za bolju projekciju i razumjevanje gradiva ona je dobra u tolikoj mjeri da ne prelazi granice "wow" "ah " "super. Što hoću reći gdje se slažem sa kolegama Vesnom, Banekom i Duhovićem da tehnologija sluzi lakse pripremanju nastave. Danas kada gledam neke prezentacije kolega nastavnika kao da je bitno da li je bogata bojama u PP prezentaciji, video klipovima, 3D animacijom gdje ostaje da polaznik-sutdent iz kllupe na nasatvi na malom odmoru uzdise od dobro napravljene prezentacije a rezultat na ispitu bude ne baš sa visokim ocjenama iz razloga jer je stalno očekivao sljedeće slajdove i bavio se proucavanjem i oduševljavanjem prezentaciom kako je napravljena, a bitnom porukom što prezentacija salje kao poruku shvaćanja teme ne razumije. U predavanju je najbitniji predavač koji predaje jer sjetimo se proslih dikusija kada su tutori pitali; Što kada ne stane elektirčne energije? U cijeloj priči bitan je predavač sa svojim znanjem o materiji koju predaje a tehnologija samo daje input lašem radu predavača.Lijep pozdrav!Jadranko

------------------------------------------------------------




Pozdrav plavcima ma gdje bili i tutorima!Osposobljavanje i školovanje mladih ljudi danas ne smije izostaviti informacijska i komunikacijska tehnologija (IKT) iz procesa obrazovanja. Primjena tehnologija dovela je društvo u takav stadij da se IKT vještine uz znanje čitanja, pisanja i računanja počinju smatrati elementarnom pismenošću.Do sada škola je ipak bila izuzeta od ove informacijsko-tehnološke revolucije. Ona je većim svojim dijelom ostala nepromijenjena, unatoč brojnim reformama i povećanju ulaganja u računala i mreže. Način na koji su organizirane škole i način poučavanja nisu se bitno promijenili desetljećima, pa čak i stoljećima. Primjera radi Bates ide tako daleko da tvrdi „kada bi se student iz trinaestog stoljeća iznenada zatekao u današnjem amfiteatru ili učionici vjerojatno bi odmah znao gdje je“. Prema njemu, čak i u suvremenim nastavnim (sveučilišnim) disciplinama, kao što su prirodne znanosti ili strojarstvo danas se primjenjuje metodologija nastave, utemeljena na laboratorijskim vježbama i demonstracijama, koju su postavili Thomas Huxley i von Humboldt u devetnaestom stoljeću.

Problem nije u prevelikom očekivanju od tehnologije u obrazovanju. Težina ovog pothvata leži u činjenici da potpuna i kvalitetna primjena tehnologije u organizaciji nastave zahtijeva temeljito restrukturiranje konvencionalnog okruženja u kojem se odvija nastava i učenje (bilo kojeg nastavnog predmeta). Traži radikalne primjene u metodologiji i organizaciji nastave. Naša vojna škola (HVU) ima tek jednostavnu primjenu tehnologije na samom vrhu tradicionalnog načina rada, što se činilo jednostavnijim rješenjem od reorganizacije i istraživanja mogućnosti koje pruža tehnologija. Posljedica je tek marginalni napredak. Primjena tehnologije u nastavi nije samo tehničko pitanje. Ona traži odgovore na temeljna pitanja o nastavnim metodama, prioritetima u financiranju te ciljevima i svrhama vojnih škola (razine školovanja) . Istovremeno je važno, pri definiranju obrazovnih ciljeva uzeti u obzir nove mogućnosti koje pruža tehnologija. Nove tehnologije interneta i multimedija ne samo da unaprjeđuju okruženje u kojem se predaje i uči, već ga iz temelja mijenjaju. Lijep pozdrav!Jadranko

------------------------------------------------------------


Poslao Emil Banek (embanek.public) na Četvrtak, 15. siječanj 2009. 16:43



Bates (1995.) nam poručuje da novo nije nužno i bolje: "Nema zakona koji kaže da će nove tehnologije automatski biti bolje za poučavanje od starih."

Poštujem i uvažavam mišljenja kolega (Gordane i Darka), ali mislim da me nisu u potpunosti razumjeli - nisam protivnik uporabe tehnologije u nastavi, nego samo uporabe PowerPoint prezentacija! Smatram da PowerPoint više doprinosi ekonomičnosti i učinkovitosti održavanja nastave, nego učinkovitom učenju i poučavanju tj. više koristi uporabom ppt ima nastavnik nego učenik! (kolega Jadranko je to detaljnije opisao u poruci br. 1760)

Za provedbu nastave iz područja kojima se bavim (GPS, GIS) postoje mnogo bolji tehnološki alati nego Powerpoint prezentacije te sam i ja doživio "wow" efekt njihovom uporabom (iz profesionalnih razloga ne mogu pisati o njima). Mogu samo podržati kolegu Darka i složiti se s njim!

Pozdrav od Emila

------------------------------------------------------------


Poslao Ana Partalo (apartalo.public) na Četvrtak, 15. siječanj 2009. 20:37


Pozdrav svima,

Drago mi je da smo se malo pozabavili Power Point-om jer i ja se kao i dosta kolega slažem s činjenicom da se najčešće krivo koristi:(

PowerPoint je aplikacija koja je promijenila puno toga. Vjerujem da svi znamo da se u PowerPoint ne bi trebali umetati cjeloviti tekstovi, rečenice, sitna slova... No, što je s tim famoznim bulletima? Meni nije jasno zašto svoja predavanja pretvaramo u bullete i zašto ih kao takve distribuiramo polaznicima da iz njih uče.

Na većini konferencija/stručnih skupova prezentacije su postale nepisano pravilo, tj. ljudi ih ne koriste zato da poboljšaju predavanje, nego zato „jer se to tako radi“. Te prezentacija, kad im se tako pristupi, daju sigurnost predavaču, i to onu lažnu sigurnost - u to da ima kontrolu nad sadržajem predavanja, a zapravo sadržaj kontrolira njega, umjesto da odaziv publike (polaznika) modulira način iznošenja.

Nove medije treba iskoristiti na drugačiji način, a ne "transformirati" klasičan način predavanja u tehnologije.

Što se „wow“ efekta tiče, mene su najviše oduševili sadržaji iz fizike za srednju školu koji se nalaze na Nacionalnom portalu Nikola Tesla. Kolegica Vesna je već spomenula biologiju u poruci br. 1683. Osim biologije, postoje i sadržaji iz fizike, matematike i

kemije. Mene su ti sadržaji iskreno oduševili jer sam „prirodnjak“ koji u cijelom srednjoškolskom obrazovanju nije vidio, a kamoli napravio niti jedan pokus iz fizike, kemije ili biologije. Sadržaji su u tom smislu izvrsni jer se kroz filmiće i animacije mogu vidjeti ili čak napraviti pokusi iz nekih područja. Tako i učenici koji za to nemaju priliku u školi mogu "prisustvovati" izvođenju pokusa.

Lijep pozdrav,Ana

------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Četvrtak, 15. siječanj 2009. 22:36


Srdacan pozdrav svima,

Ako se osvrnemo na cinjenicu da su mediji nezaobilazan dio nasihsvakodnevica, jasno nam je da ih moramo implementirati i u odgoj iobrazovanje. S jedne strane iz razloga sto ucenicima moramo omogucitikriticku orijentaciju prema medijima kako bi se snasli u moruinformacija koje svakodnevno dopiru do njih. A s druge strane, izrazloga sto medije mozemo funkcionalno i smisleno visestruko iskoristitikao pomoc u ucenju, pri pripremanju ili jednostavno kao nastavnu temuili jedinicu.

Ono sto je fascinantno, a donio nam je najnoviji medij - Internet, jenaravno strast prema igrama. Moj 18-godisnji brat se ne ''skida'' sWOW-a, gimnaziju zavrsava odlicnim uspjehom, poruke u igricirazmijenjuje strahovitom brzinom sa sudionicima iz cijelog svijeta dokslusa glazbu i dopisuje se s curom - pravi digitalni urodjenik. Stoga seslazem sa Suzanom da tu strast trebamo pokusati iskoristiti i uobrazovne svrhe.

Jedan od odlicnih primjera igara za ucenje engleskoga jezika je QuestAtlantis o kojem sam citala na www.skole.hr i cula od jedne nasepolaznice. Radi se o softveru (3D igri) namjenjenoj djeci 9-15 godina, aomogucuje putovanje na virtualna mjesta i rjesavanje razlicitihobrazovnih aktivnosti, komuniciranje s ostalim korisnicima i uciteljimate izgradjivanje vlastite osobnosti u virtualnom svijetu. Za engleskijezik edukativnih igara i web stranica ima strahovito puno.

LP

Sanja

P.S. Ispricavam se zbog kasnijeg ukljucivanja u diskusiju. Zbog manjihzdravstvenih tegoba malo kasnim s materijalima.

------------------------------------------------------------


Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Četvrtak, 15. siječanj 2009. 23:08


Dragi plavci, želim i ja podijeliti s vama svoj "wau" moment.... To je povezano s mojim prijateljem i kolegom s faksa Draškom Regulom koji je prije 9 godina imao moždani udar i ne može se kretati niti govoriti.... Wau moment je bio kad sam shvatila da mogu s njim najnormalnije komunicirati i razmjenjivati misli putem tehnologije.... Zato sam vam i preporučila gledanje dokumentarca "Čardak i na nebu i na zemlji...", ali sumnjam da ste stigli gledati jer se prikazivalo tijekom praznika.... Pozdrav, Dubravka Despot

------------------------------------------------------------


Naslov: Digitalni ignoranti

Pozdrav svima,

dodajmo eho svemu sto su Suzana, Sanja i Andrija istaknuli u prethodnom nizu poruka - uloga predavaca se znatno mijenja, predavac je vodic, predavac takodjer uci dok predaje ...

Ajmo sad jos malo okrenuti okrenutu debatu. Emil je naveo fantastican primjer prednosti krede prema modernim tehnologijama. Ali, tu smo gdje jesmo, kojeg god tipa predavac bio, nalazi se u svijetu koji ga okruzuje, a on je prepun tehnologije.

Sto uciniti s uciteljima koji su fantasticni predavaci/prezentatori znanja/mentori, ali ne vole digitalna pomagala i nove medije? Digitalni ignorant poducava digitalnog uredjenika. Hocemo li ih se odreci jer ne vole (ili odbijaju) koristiti racunala/tehnologiu u nastavi?


------------------------------------------------------------


Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Petak, 16. siječanj 2009. 01:25


Pozdrav svima,

naglasimo ovo jos jednom...

U poruci 1771 s nadnevkom od Četvrtak, 15. siječanj 2009. 20:37, Ana Partalo (apartalo.public) piše:

>Na većini konferencija/stručnih skupova prezentacije su postale nepisano pravilo, tj. ljudi >ih ne koriste zato da poboljšaju predavanje, nego zato „jer se to tako radi“. Te >prezentacija, kad im se tako pristupi, daju sigurnost predavaču, i to onu lažnu sigurnost - >u to da ima kontrolu nad sadržajem predavanja, a zapravo sadržaj kontrolira njega, >umjesto da odaziv publike (polaznika) modulira način iznošenja. >>Nove medije treba iskoristiti na drugačiji način, a ne "transformirati" klasičan način >predavanja u tehnologije.

Jako lijepa opaska, sazimlje vecinu onoga sto smo htjeli reci u ovom dijelu.

Evo glavne zamke koje svaki predavac-poznavatelj tehnologije mora biti svjestan, svojevrstan zakon sile i protusile: tehnologija utjece i na predavaca najmanje jednako toliko koliko i predavac zeli utjecati na tehnologiju.

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------


Naslov: Kriteriji odabira medija

Pozdrav svima,

Marijan postavlja odlicna pitanja, ovo zasluzuje poseban niz poruka.

Koja su to operativna pitanja na temelju kojih se odlučuje o odabiru i korištenju e-learning tehnologije ?Koja obilježja mediji trebaju imati za odabir i uspješnost u obrazovanju ?

Sto vi kazete? Probajmo malo generalizirati.


------------------------------------------------------------


Naslov: A ostali mediji?

Pozdrav svima,

u zadnje vrijeme vidim da sve vise mailova sa salama koje mi svakodnevno stizu ne sadrze vise samo linkove ili tekstualne sale, nego filmice direktno prilozene u mailove. 2 ili 3 MB vise nije problem. Ako nista drugo, to je siguran pokazatelj da je broadband u Hrvata uzeo maha. Zivimo u multimedijalnom dobu, information superhighway je sve sira, a dopire i do ulaznih vrata nasih domova.

Nismo uopce spomenuli (naj)nov(ij)e medije. Streaming (audio i video), video konferencije (sobne, stolne, mobilne) koje sve više ulaze u obrazovanje i podižu standard, multimedija na zahtjev, internet televizija, itd... Sigurno predstavljaju izazov kako uciteljima tako i ucenicima, kao sto je nekad bio video ili racunalo.

Takodjer, ne spominjete uopce elektronicke skolske ploce kao wow-efekt.

Je li netko probao videokonferencije u nastavi? Kakva su iskustva?

Bilo bi interesantno usporediti rezultate dviju grupa koje slusaju kompletno isto gradivo - jedna u f2f nastavi, druga putem udaljenih predavanja. Tesko da bi nasli direktniji dokaz utjecaja tehnologije. Sto mislite, kakvi bi bili razultati?


------------------------------------------------------------


Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Petak, 16. siječanj 2009. 06:16


Hi Sanja,

zaista lijep primjer korištenja otvorenih resursa.

Ovakav pristup je vjerojatno najrealniji za primjenu on-line materijala u okvirima ograničenih sredstava.

Uz ardačne pozdrave,

Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Štifter (sstifter.medri) na Petak, 16. siječanj 2009. 06:58


Lijepi pozdrav,

Moje je iskustvo slično Emilovom. Obzirom da kolokvij opće i specijalne patologije imaju četiri elementa za provjeru (makro, mikro preparate, muzej s preparatima u formalinu i CD s nastavnim elementima) uočila sam da se kroz nastavu može manipulirati s pripremom studenata ovisno o njihovim afinitetima ili slabostima.Da pojasnim, kada je netko imao velike probleme s prepoznavanjem, uočavanjem makroskopskih promjena na organima i tkivima rezultatit su se dramatično poboljšavali ako bi se studenta u sali na obdukciji zamolilo da asistira pri preuzimanju i pregledu organa na stoliću, efekt je bio tim bolji ako je dotični izrazio želju da postane kirurg jednog dana, kada smo dodatno sugerirali da igra igrice simulacija operacija.

Ako je nasuprot tome student imao izrazito loše rezultate na kompjuterskom dijelu kolokvija tada bi ga/ju zamolila da se uključi u dio izrade znanstvene ili stručne publikacije u okviru koje bi morao proći pretraživanje baza podataka i slika relevantnih za patologiju. Savladavanjem toga poboljšanje se uočavalo u seminarskim prezentacijama ali i ocjeni kolokvija.

Tehnologiju treba stoga koristiti uvijek s ciljem što optimalnijeg konačnog ishoda, jer neupitno značajno mijenja i utječe te odavno nije samo "kamion koji dovozi namirnice".

Sanja

------------------------------------------------------------


Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Petak, 16. siječanj 2009. 08:13

Naslov: Odgovor: A ostali mediji?

Pozdrav svima!

Mislim da je velika zamka reći unaprijed da bi rezultati druge grupe za kompletno isto gradivo bili bolji ili lošiji. Čak sam i siguran nakon „Will Media Influence learning?“ da je za točniji odgovor na postavljeno pitanje potrebno imati minimalno bar još informaciju o upotrijebljenoj metodi za jednu i drugu grupu.

Kritika Klarka zasnovana je na tome što on svoje zaključke izvlači iz promatranja u kojima pokušava držati sve varijable stalnima osim promatrane. Takav isključivo analitički pristup dovodi do toga da je upravo metoda ta koja ima utjecaj na učenje neovisno o mediju.

Kozma nasuprot dokazuje da svaki medij (u svoje tri pojavnosti ili atributa: tehnologijom, sistemom simbola i sposobnostima procesuiranja) zahtjeva sebi

svojstvenu metodu. Odnosno da ista metoda ne postiže iste učinke ako je primijenjena u različitim medijima.

Zaključno rekao bih da druga grupa ima priliku postići bolje rezultate ali samo ukoliko se uz primjenu svih navedenih tehnologija odaberu odgovarajuće metode poučavanja koje će moći iskoristiti neosporno veće potencijale navedenih čuda tehnike.

Pozdrav, Andrija!

------------------------------------------------------------


Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Petak, 16. siječanj 2009. 08:24


Pozdrav plavcima Ako svaki učenik u novo doba umrežene inteligencije, kada god mu to zatreba, može dobiti informaciju, tada glavni zadatak učitelja više nije da bude izvorom informacija. Interaktivno računalo-satelit-video-televizor i tehnologija elektronskih igara zajednički su katalizator koji će naposljetku prisilno dovesti do toliko potrebne promjene u nastavničkoj ulozi transformiranja (Dryden, Vos, 2001.). Tradicionalna nastava je orjentirana na učitelja, u nastavnim situacijama događa se učitelj, a učenici sjede, slušaju i gledaju (Matijević, 2004.), ili kako to opisuje (Jansen, 2003.): "Stari pedagoški model poučavao je nastavnika da stoji i da predaje; taj je model mrtav. Danas su nastavnici katalizatori učenja, a učenici su zvijezde nastave". Dakle nužne su promjene. Mnoge ideje i programi koji se nude kao rješenje problema u školama već su zastarjeli. Budućnost će naslijediti oni koji uče, a tzv. učeni, color="black">oni koji misle da znaju sve, bit će frustrirani svijetom koji ih prevladava (Jansen, 2003.color="black">). Zaključujem da je cilj suvremene škole - što prije realizirati školu koja uči.LP

------------------------------------------------------------


Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Petak, 16. siječanj 2009. 10:03

Naslov: Odgovor: Kriteriji odabira medija

face="Dialog">Lijep pozdravface="Dialog">Koje tehnologije odbrati u online edukaciji i kakva obilježja treba imati medij? 

Malo se vraćam na onaj diskutabilni PPoint, kojeg smo možda i previše napali u jednom dijelu, kao generalni krivac za ponekad loše rezultate u nastavi njegovom primjenom, no treba još jednom spomenuti da je predavač taj koji ipak utječe na način oblikovanja, upotrebe i odabira alata, pa rezultati ovise i o načinu na koji se taj alat primjenjuje i u koje svrhe. face="Dialog">Primjer iz škole: PPoint se pokazao kao dobro „pomoćno“ sredstvo u nekim predmetima - u povijesti umjetnosti ili arhitekture gdje je cilj prikazati učenicima pojedine građevine ili umjetnička djela (uvjet je dakako kvalitetan projektor i kvalitetno odabrane slike) i na taj način sasvim dobro „izvršava“ svoj zadatak. No ni ja ne bi rado da mi nastavnik objašnjava matematiku samo pomoću PP-a. face="Dialog">Tako da generalno možemo zaključiti da na odabir medija i tehnologija utječe niz činitelja, ponekad i povezanih:<blockquote>face="Dialog">1.krajnjem cilju koji trebamo postići - ako je u pitanju samo demonstracija sadržaja moguće da i onaj nepoželji PPoint može solidno ispuniti taj zadatak, no ako je cilj i usvajanje neke vještine sigurno bi 3D animacija ili simulacija procesa bila daleko kvalitetniji odabir, korištenjem primjerenog alata. 2.ovisno o dobnoj skupini i njihovim predznanjima (ako je potrebno da i sami interaktivno sudjeluju). 3.mjestu i tehničkim mogućnostima koje su nam trenutno na raspolaganju (možda i postoje bolji mediji i bolje tehnologije za prijenos znanja kojih smo mi kao predavači i svjesni, ali ako ih nemamo na raspolaganju smatram da je bolje da se izvuče max iz onog što imamo i znamo primjenjivati, ako odgovara cilju, nego generalno odustati i čekati „neka bolja vremena i uvjete“) . 4. dakle i vrijeme koje imamo na raspolaganju za transfer znanja, informacija, činjenica...</blockquote>face="Dialog">Ako sam zaboravila navesti još neke važne aspekte koji utječu na odabir tehnologija i medija vjerujem da će me netko od mojih plavih kolega nadopuniti. face="Dialog">Suzana

------------------------------------------------------------


Naslov: Role playing

Pozdrav svima,

u prethodnom nizu poruka puno smo spominjali ideju dodjele uloga. Kao sto smo vec napomenuli, radi se odlicnoj ideji poticanja afirmativnijeg pristupa diskusijama ili realizaciji zadataka, pa je ovo zgodna prilika da skrenemo paznju na neke vazne momente vezane uz takav nacin rada.

Takvo preuzimanje uloga podrazumijeva prihvacanje specificne obaveze. Svi se polaznici moraju sloziti sa svojim angazmanom i moraju ga provesti u logicnom slijedu. Dakle, moraju biti prisutni na forumu u trazenom trenutku diskusije. Npr., uvodnicari moraju otvoriti temu u zadano vrijeme, voditelji rasprava moraju redovito biti prisutni i moderirati svoj dio, sudionik koji pise zavrsni komentar mora pratiti sve teme ... dakle

radi se o povecanju obaveza prema onoj kolicini koju od vas inace trazimo.

A evo sad i konkretno. Evo koji bi konkretno bili vazni elementi za procjenu tutora za uvodjenje role playinga na primjeru nase grupe: - do kraja nam je ostala samo jos jedna rasprava- ulazimo u zavrsni dio semestra gdje je glavni naglasak stavljen na zavrsni zadatak, a tu ima jako puno posla- prema logovima koje redovito pratimo i analizi vase dnevne prisutnosti na forumu, tesko je polaznike podijeliti u neke prepoznatljive i - jos vaznije - pouzdane grupe- dio polaznika raspravama pristupa vrlo povremeno- polaznici koji nastavljaju Tutoring tamo ce vjezbati upravo taj nacin rada- zakljucak rasprave obicno cuvamo za dodatne, bonus-poslove

Nije da vas odgovaramo :-), ali nam se cini da je u ovom trenutku vazno skrenuti paznju na zavrsni zadatak koji nam se priblizava.

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------


Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Petak, 16. siječanj 2009. 13:22


Pozdrav plavcima ma gdje bili i tutorima!Sama integracija informacijsko komunikacijskih tehnologija u nastavni proces povlači za sobom pitanje stručnosti nastavnika i profesora. IKT vještine osobe koja kreira kurikulum, definira nastavni proces od presudnog su utjecaja na kvalitetu obrazovanja. Osposobiti i stručno usavršiti nastavnike, pripremiti ih za proces cjeloživotnog učenja, praćenja trendova i promjena u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama stepenica je koja se ne može preskočiti.Pozdrav!

Jadranko

------------------------------------------------------------


Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Petak, 16. siječanj 2009. 14:07



Osvrnula bih se na Kozmin članak (1994.) kojeg smatram primjerenim zaono vrijeme te opisima projekata ThinkerTools i Jasper Woodbury Serieskoji prikazuju utjecaj medija na učenje. Budući da mi danas živimo ubudućnosti o kojoj Kozma govori ni najmanje me ne iznenađuju rezultatiistraživanja tih projekata.

Ono što me čudi je Clarkovo mišljenje (1983.) koji kaže da su medijipuko sredstvo za izvođenje nastave i da ne utječu na postignuća učenikaništa više nego što kamion koji isporučuje namirnice utječe na našuprehranu. 1983. godina nije bila tako davno. Znam da su se računala u tovrijeme tek počela razvijati i da je tek nakon toga započeo njihovvrtoglavi uspon i probijanje na tržište, ali postojali su drugi medijikoji su imali utjecaj na učenje.

U to vrijeme, ja sam bila u osnovnoj školi i sjećam se da smo prilikomučenja stranih jezika slušali audio kazete jer se strani jezik najboljeuči slušanjem i razgovaranjem. Isto tako, sjećam se da je televizijabila medij pomoću kojeg se na puno zanimljiviji način moglo saznati,upoznati, naučiti nešto (npr. neka država u predmetu) nego što je toprikazano tekstom i fotografijama u udžbeniku, a to je sve bilo mogućedavne 1983. godine.

Pozdrav

Dragica

------------------------------------------------------------



Naslov: Odgovor: Digitalni ignoranti

Pozdrav svima.

Digitalni ignorant podučava digitalnog urođenika. Je li to moguće i jeli to u redu? Većina digitalnih ignoranata će reći da nije neophodnokoristiti tehnologiju u nastavi baš u okviru svakog predmeta i da seodlični rezultati mogu postići i na klasičan način. Isto tako bi prije50 godina neki vrhunski sportaš o mogao reći da može održavati nastavutjelesne kulture iako ne zna čitati i pisati. U tom slučaju bi postaopredmetom ismijavanja i ne vjerujem da bi mogao dobro obavljati svojposao. Danas još uvijek nije takva situacija da učenici ismijavajunastavnika zato što su nadmoćniji u korištenju tehnologije, ali kolikoće to potrajati?

Poznajem nekoliko izvrsnih nastavnika digitalnih ignoranata i djelomično

ih razumijem. Osjećaju je poučavanje njihov poziv kojeg dobro rade ikojeg su usavršavali godinama, a sad ispada da to više nije dobro i nijedovoljno. Vide oko sebe ljude koji znaju puno više od njih, boje se ine znaju kako se pokrenuti.

Ne smijemo odbaciti te nastavnike jer su oni možda bolji nastavnici odnekih tehnoloških lidera već se treba sustavno pobrinuti za takvenastavnike i organizirati im odgovarajuću edukaciju. ECDL je dobrozamišljen, ali uglavnom za one koji već koriste računala. Za one drugeće ipak trebati sve to malo bolje organizirati.

Pozdrav

Dragica

------------------------------------------------------------


Poslao Ana Partalo (apartalo.public) na Petak, 16. siječanj 2009. 19:34



Ono što Kozma spominje kao prednost kod korištenja medija u navedenim istraživanjima je prilagođenost učenicima različitih mogućnosti (predznanje, sposobnosti i mogućnosti zamišljanja ili vizualizacije nastavnog gradiva). Izvedbene mogućnost medija poklapaju se s kognitivnim procesima razumijevanja i primjene u širem kontekstu. U okviru projekta Jasper učenicima se sugerira izrada mentalnih mapa, a interakcija učenika u razredu je jako bitna, pa metoda rada preusmjerava cijeli proces u kognitivističku školu mišljenja.

Na osnovi naših ranijih diskusija na ELA-i može se zaključiti da se naš obrazovni sistem nije bitno pomakao od biheviorističkog modela koji se razaznaje u navedenim projektima. Obzirom da nisam nastavnik zanima me kolege nastavnici misle kako bi učenici reagirali na ponavljanje Thinkertools i Jasper project u našim školama?

Pozdrav,Ana

------------------------------------------------------------




U poruci 1795 s nadnevkom od Petak, 16. siječanj 2009. 15:36, Dragica Rade (dragica.rade.skole) piše:>Pozdrav svima.>Ne smijemo odbaciti te nastavnike jer su oni možda bolji nastavnici od>nekih tehnoloških lidera već se treba sustavno pobrinuti za takve>nastavnike i organizirati im odgovarajuću edukaciju. ECDL je dobro>zamišljen, ali uglavnom za one koji već koriste računala. Za one druge>će ipak trebati sve to malo bolje organizirati.>>Pozdrav>Dragica

Pozdrav Dragici i ostalim plavcima,

Slažem se s Dragicom da te nastavnike ne treba odbaciti niti ih treba siliti na primjenu tehnologije u nastavi, ali smatram da nije dovoljno organizirati im bolju edukaciju nego ih treba intrigirati tehnologijom i ukazati im na njene prednosti.

Po meni, jedna od najbitnijih riječi vezana uz odnos tehnologije/medija i učenja je: "Dostupnost". Bez obzira radi li se o zadacima, materijalima za učenje, informacijama, kontaktu s mentorom/kolegom. Nisam sigurna da li nam je razvoj tehnologije omogućio stjecanje više razine znanja ili veću kvalitetu, ali sasvim sigurno smo dobili brzinu kojom dolazimo do informacija. A to nije zanemarivo.

Mislim da na takve prednosti tehnologije i medija treba ukazati digitalnim ignorantima. Uz dobrog mentora snalazimo se kroz tu šumu podataka i filtriramo one koji su nam potrebni i bitni. Time se povećala efikasnost procesa učenja koji je, uz to, zahtijevao dosta samostalnog rada tjerajući nas da razmišljamo, uvažavamo, povezujemo i na taj način razvijamo svoje sposobnosti.

Pozdrav,Ana

------------------------------------------------------------


Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Petak, 16. siječanj 2009. 20:03


Pozdrav Dragici i plavima,

Diskusije su se rasplamsale na sve stane, ne znam kuda pre :) No, isprovocirana sam ovom zapocetom diskusijom o digitalnim ignorantima. Iako svakako nisam u toj grupi nastavnika (ne mogu biti i zbog svoje struke, a i istrazivacki duh me tera da istrazujem tehnoloske novine), ja ih cesto razumem i mnoge od njih duboko postujem.

Ja se ne bih usudila, Dragice, da starom univerzitetskom profesoru, bardu u njegovoj

struci i fascinantnom predavacu predlozim dodatnu ICT edukaciju! Ali njegovi mladji saradnici, njegovi studenti mogu svom profesoru pripremati i pomagati u prezentacii gradiva, prakticnih primera, resenja problema koriscenjem ICT alata i tehnologija. I ti mladi ljudi oko tog fascinantnog profesora ne znaju vise od svog profesora, oni samo znaju vise o primeni ICT, ali ne i o struci. U svom skolovanju pamtim neke fascinantne predavace koji nisu koristili nikakvu tehnologiju, ali su imali fantasticnu transmisijsku perspektivu pocavanja (kako kaze Pratt u svom clanku Dobro poucavanje: jedno resenje za sve "...mnogi od nas imaju i pozitivne uspomene na svoje nastavnike koji su strastveno izražavali sadržaj, inspirirano ga prenosili i odlučno si zadali cilj da kod učenika pobude poštivanje i entuzijazam prema njihovom predmetu."

------------------------------------------------------------




Pozdrav svima,

Da se malo nadovežem na Suzaninu poruku. Mislim da treba pronaći dobar omjer korištenja različitih medija koji su nama i učenicima dostupni, ali ih treba uskladiti s načinom poučavanja. Slažem se s onim što Kozma kaže „…kreiramo vezu između medija i učenja..“ Nije važno imati samo dobar medij, a ne znati njime rukovati i dobro odmjeriti svrhu i vrijeme njegove uporabe. To je isto kao kad imate osnovne dijelove računala koji nisu spojeni i stoje negdje u kutijama.. To može biti najjače i najskuplje računalo, ali ako ga ne spojite u cjelinu i nitko na njemu ne radi, onda je to bez ikakve uporabne vrijednosti.

Po meni najgora opcija je korištenje tehnologije samo da bi se koristila:( Kako bi se „servirali“ gotovi sadržaji polaznicima jer tada se oni „razmaze“ i samo čekaju da dobiju sve na gotovo u pdf ili nekom drugom obliku. Prestanu aktivno sudjelovati u nastavi i gube interes za sam predmet. Isto tako treba biti oprezan da se ne dogodi da polaznici koriste sustave poput ThinkerTools i sl. na način da se njima naprosto igraju (bez razumijevanja).

Pozdrav,Ana

------------------------------------------------------------




Nadovezujem se na sedam zadnjih poruka, usmjeravajući ih na osobno iskustvo.

Smatram kako nije problem samo u tome hoće li učenici i studenti biti bolji od mene kao predavačice u korištenju tehnologije. Primjerice, ja svjesno odbijam imati svoj profil na Facebooku ili LinkedInu, NIKADA ne igram kompjuterske igrice .... Međutim, s druge strane studentske radove primam isključivo putem maila, te im isto tako mailom šaljem komentare, gdje god mogu u predavanja ubacim audio ili video zapis, a ankete i kvizove organiziram elektronskim putem i sl.

Nadalje, tehnologija mi je pomogla u smanjivanju broja slučajeva plagijata pri pisanju seminarskih radova (lakše ih otkrijem i procesuiram), a (nekima omraženi) PowerPoint i handouti (hrv. uručci) mi daju manevarski prostor da se ne moram slijepo držati planiranog tijeka nastave, već mogu odreagirati u skladu s potencijalom i interesom grupe (i biti sigurna da su u Powerpointu dobili okvir kojega mogu dalje samostalno istraživati i usvajati).

Naime, kako istu materiju tijekom tjedna predajem u 2-4 grupe po 20tak studenata, jako mi je vazan osjecaj slobode kojeg mi daje korištenje tehnologije te mogucnost kreativnog kombiniranja pomagala u nastavi. Poticajna strana ovoga posla je da nastavu možemo izvoditi uz ploču i flomaster, flip-chart, analizu nekog našeg slučaja Jasper Woodbury, naše klasično predavanje, igru uloga, neku našu verziju ThinkerTool-a, Polya-evog strateškog modela, video inserta ...

Ono što je stvarni problem je osjećaj nemoći da ne mogu pratiti sve što suvremena tehnologija, znanost i praksa donose sa sobom, te osjećaj da možda propuštam neki sjajan alat ili medij za još bolje prenošenje poruke i razumijevanje.

Jedno rješenje je upravo ono Radojkino u stvaranju partnerskog odnosa između nastavnika i studenata (gdje svako unosi svoje snage i jakosti), a drugo - bolji opis radnoga mjesta ljudi koji sjede u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, i koji bi mogli na "user friendly" način više voditi računa o stvaranju baza izvora koji bi nam olakšali izvođenje nastave, odnosno poticati izradu zornijih i adekvatnijih nastavnih materijala.

Pozdrav, Gordana

------------------------------------------------------------




includes attachment

Pozdrav Andriji i svima iz plave grupe,

Da i ja priznajem da "ucim dok poucavam", i o sadrzaju (uvek se ima dodati nesto novo), a o načinima kako i s kojim medijima, metodama i tehnologijama da poucavam, ucim intenzivno od kada sam usla u "avanturu" zvanu e-tutoring - jer mnogo toga se mora nauciti!Na svojim e-learning kursevima moramo biti, kako kazete, moderatori, tutori, mentori, integratori, organizatori, usmjeravatelji, voditelji, kanalizatori, coachi i jos, ako hocemo koristiti nove alate i tehnologije za e-learning, moramo jos mnogo toga biti, raditi i nauciti (Pogledajte sliku u prilogu). I ne bih se zato mogla sloziti sa Gordaninom konstatacijom u Poruci br. 1740 "Ovakav pristup smanjuje opterećenje predavača/ice", naprotiv, mnogo je vece opterecenje predavaca u e-learningu nego u klasicnom poucavanju.

------------------------------------------------------------




Radojka, odličan prilog!

Ono na što sam mislila kada sam rekla da sam rasterećena, je to da imam izbor, veliki izbor različitih alata i ako "nestane struje" (sjećate li se problema zamišljenog pri prvim diskusijama), uvijek preostaje mnogo drugih metoda koje ne zahtijevaju struju.

Za kraj jedna zgodna izjava koja se može primijeiti i na nas, i na naše studente:

Najvažniji rezultat cjelokupnog školovanja je sposobnost da se prihvatimo onoga što trebamo napraviti i to onda kada to trebamo napraviti, sviđalo nam se to ili ne. To je prva lekcija koju trebamo naučiti, ali, bez obzira na to koliko rano nečija edukacija počne, to je u pravilu posljednja lekcija koju stvarno temeljito savladamo. (Thomas H. Huxley)

Pozdrav, Gordana

------------------------------------------------------------


Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Petak, 16. siječanj 2009. 22:12


Lijep pozdrav Zlatku i plavcima,

Vezano uz pitanje je li netko probao videokonferencije u nastavi? Kakva su iskustva?

Prvi susreti s videokonferencijskim prijenosom prije pet-šest godina gdje je bila čista jednosmjerna komunikacija, na jednom od državnih skupova za učitelje i nastavnike informatike, doživjela sam kao "kaznu" što to vrijeme moram "uzaludno" potrošiti sjedeći i gledajući-slušajući predavača koji je negdje tamo - na drugoj lokaciji.

Bez obzira na zanimljivost sadržaja i pripremljenost predavača nakon kratkog vremena gubi se interes, koncentracija i volja za sjedenjem. Sigurna sam da bi i učenici tako reagirali da se nastava provodi na takav način.

Suprotno jednosmjernoj videokonferenciji bio je videokonferencijski prijenos proveden u obliku radionice, gdje je ostvarena dvosmjerna komunikacija, na kojoj predavač vodi sudionike kroz program-alate, oni ih isprobavaju na svojim računalima i izrađuju zadatak. Praktičan rad zamjenilo je pasivno sjedenje i slušanje.

Pozitivna strana ove radionice je to što je ona odrađena u svojoj učionici, korištenjem računala, projektora, Interneta i programa (u ovom slučaju LiveMeatinga) koji omogućava ovakav prijenos - znači ništa posebno, niti tehnički zahtjevno.

Takav oblik rada eliminarao je negativne faktore koji su prisutni u jednosmjernoj videokonferencijskoj komunikaciji. Financijska sredstva utrošena za izvođenje ovakvog rada sigurno su opravdana i puno manja nego da je predavač dolazio educirati grupu po grupu polaznika, ili da su oni odlazili na određenu lokaciju.

U pozadini svega često je novac, pa je potrebno i o tome voditi brigu, zar ne?


------------------------------------------------------------




Pozdrav svima!

Za uvod evo kako doživljavam model digitalnih urođenika/imigranata. Nećuopet ponavljati opis prvih, no u druge ne ubrajam sve one koji su rođenii odrasli kad PC nije bio uobičajena stvar, već samo one koji brzo i upotpunosti ovladavaju novim tehnologijama. Takve smo nekad nazivaliinformatičkim guruima. Oni su u potpunosti savladali strani jezik,prešli „granicu“ i priznat im je status „imigranta“ (jedino što ih još

razlikuje od urođenika je mentalni sklop). Svi mi ostali u većoj ilimanjoj mjeri upotrebljavamo nove tehnologije i više ili manje smo imskloni ili neskloni, ali ne bih nas tako olako svrstavao u imigrante!

Oni među nama koji su potpuno neskloni, s totalnom averzijom premadigitalnim pomagalima jako su rijetki i ne vjerujem da je takvima mogućenaći mjesto u nastavi gdje bi bili korisni.

Ostale, blaže, ignorante moguće je koristiti u f2f dijelu nastave,ukoliko oni sami svoju nastavu nekako prilagode stilovima učenja urođenika.

Inače dijelim mišljenje da su nagovaranje i slične aktivnosti kodignoranata kontraproduktivne!

Pozdrav, Andrija!

------------------------------------------------------------




Lijep pozdrav,

slažem se s kolegicom Gordanom o stvaranju baza izvora koji bi nama, a tako i digitalnim ignorantima, olakšali izvođenje nastave. Pozdravljam Radojkinu ideju o stvaranju partnerskog odnosa između nastavnika i studenata gdje studenti potiču nastavnike ignorante na uporabu tehnologije.

Osim ovoga partnerskog odnosa učitelj-učenik, mišljenja sam da je odnos između kolega, poticajna suradnja i radno okruženje jedan od najjačih aduta za podizanje motivacije, a samim time i prihvaćanje novog - bez obzira radi li se o tehnologiji ili o nečemu drugom.


------------------------------------------------------------





Nadovezat ću se na Andriju jer i ja imam vrlo slično iskustvo. I jačesto učim dok poučavam druge. Često me učenici pitaju nešto izvanprograma (npr. kojim programom skinuti filmiće s YouTube-a). Ako ne znamodgovor, zajedno potražimo rješenje. Na taj način ja saznam nešto štodotad nisam znala, a i učenici uče kako sami pronaći odgovore na nekasvoja pitanja.

Smatram da nitko ne može sve znati pa nije sramota to priznati. I svitrebamo težiti naučiti nešto više.

Pozdrav

Dragica

------------------------------------------------------------


Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Subota, 17. siječanj 2009. 08:38


Hi svima,

naravno posebno mi se dopala Radojkina slika nastavnika - hobotnice. Dobra interpretacija "lone ranger" pristupa.

Ali da se malo uključim u diskusiju. Naravno da se nastavnik mijenja tijekom poučavanja. Ovo je posebno značajno kod tehnološki dinamičnih predmeta. Čini se.

Bio sam nedavno na razgovorima na Pravnom fakultetu, razgovaralo se o primjeni e-learninga u nastavi. I predmet koji se predlaže kao pilot projekt je, nešto što se i nije dinamično mijenjalo u posljednje vrijeme. Rimsko pravo. Argumenti - može se realizirati tako da ima trajnu vrijednost, uključeno u nastavne programe širom (Europe zasigurno) svijeta...


Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Subota, 17. siječanj 2009. 12:33


Pozdrav svima,

Mislim da je odabir medija i tehnologije u obrazovne svrhe zaista slozeni ne tako lak posao. Trebamo imati na umu, sto navodi i Ana, da nemasmisla koristiti tehnologiju zbog nje same vec ona mora zadovoljavatiodredjene kriterije koje je i Suzana odlicno opisala.

Smatram da uvijek moramo poci od cilja koji zelimo postici. Prema tome,pri odabiru medija moramo opisati obrazovne, funkcionalne i odgojnezadace tog medija/tehnologije kao i sadrzaja koji prikazujemo ucenicima.Osim sto mora biti prilagodjen dobnoj skupini ucenika i njihovimpredznanjima, medij i sadrzaj mora uzeti u obzir i interese ucenika tenjihove individualne razlike i mogucnosti kako bi sto bolje postiglizadane ciljeve. Naravno da veliku ulogu igra i mjesto, tehnickemogucnosti i raspolozivo vrijeme na sto ponekad mozemo utjecatiprilagodjavanjem trenutnim uvjetima.

Nije bitno samo koristiti medije i tehologije u obrazovanju, vazno jekod ucenika razvijati kriticki odnos prema njima. U sklopu razlicitihpredmeta u skoli moramo ih poducavati o medijima, proizvoditi medijskeproizvode, raditi prakticno u podrucju medijske kulture - od snimanjafilmova do izrade web-stranica (Mikic, 2004.). Ovo sve za sobom povlacijos jednu bitnu stvar, a to je obrazovanje i usavrsavanjeucitelja/nastavnika.

LP

Sanja

------------------------------------------------------------


Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Subota, 17. siječanj 2009. 12:49


Pozdrav plavcima !

U Časničkoj školi provodi se izobrazba kandidata za časnike, a koriste se svi dominantni mediji koje navode Bates i Pool (klasična nastava, tekst, audio, video i digitalna multimedija). Kroz školovanje polaznici uglavnom stječu i nadograđuju znanje, a kroz obuku stječu i razvijaju vještine i sposobnosti. Naprijed navedeno definirano je Konceptom izobrazbe za potrebe OS RH, http://www.morh.hr/katalog/documents/Koncept%20izobrazbe_OSRH.pdf .

Moje iskustvo govori da je gotovo svim polaznicima prihvatljiviji specijalistički dio izobrazbe (veće zadovoljstvo i bolji rezultati) iz razloga što se provodi na „stvarnim i konkretnim“ aktivnostima na terenu, simulacijskom središtu ili kabinetima, o čemu su

pisali kolege: Andrija, Darko, Emil i Jadranko. Veći dio sadržaja je „normiran“, postavljeni su standardi, polaznici se „natječu“ između sebe jer oni najbolji imaju čitav niz „pogodnosti“. Na ovom dijelu izobrazbe uglavnom su „manje grupe“ (5- 10 polaznika), „dvosmjerna je komunikacija“ i polaznici su više zainteresirani nego na općem dijelu izobrazbe.

Odgovor na Kozmino zaključno pitanje: „Na koje načine možemo koristiti utjecaj medija na učenje ...?“ Zainteresirati slušatelje kvalitetnim sadržajem, umjerenom i kombiniranom uporabom medija, te biti prilagođen situaciji.

Napomena: Grad Osijek donirao je svim učenicima petog razreda prijenosna računala 12.01.2009. godine. Vjerujem da će i ostali gradovi i županije to učiniti u narednom periodu.

Da li je „obrazovno osoblje“ spremno prilagoditi se novonastaloj situaciji ?

Marijan

------------------------------------------------------------


Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Subota, 17. siječanj 2009. 18:14


Lijep pozdrav Digitalni ignoranti ili samo neprilagođeni sadašnjim uvjetima u nastavnom procesu? (pomalo i škakljiva tema). Lako je reći da savladavanje osnova rada na računalu i nije neki problem, no mogu razumjeti i osobe (mahom ipak starije) koje su skoro cijeli svoj radni vijek poučavale na jedan način, koji je bio i učinkovit i dobar, a sad najednom npr. dvije godine prije mirovine treba ako ne iz temelja ali podosta mijenjati način rada i poučavanja primjenom nekih novih tehnologija (računala, pametne ploće itd..). Zapravo nameće se pitanje da li korištenje tehnologije u svrhu poučavanja doista i mora značiti nužno poznavanje rada s/na tehnologiji, ili je dovoljno i samo razumijevanje procesa rada i mogućnosti iste?. Bilo je ovdje već nekoliko vrlo dobrih zaključaka izneseno o tome da tehnologija sama po sebi u poučavanju nije dovoljna i sama sebi svrhom, već su poznavanje tematike, iskustvo i pedagoški principi nezaobilazni u integraciji sa tehnologijom. Savladati neki alat je jedno, no znati ga upotrijebiti pravilno je drugo (naučiti crtati u nekom programu je jedno, a znati nacrtati zgradu je nešto posve drugo), jer treba znati projektirati, a ne samo znati crtati linije. Imam primjer u školi, starijeg profesora koji ne pokazuje pretjeranu želju za radom i sjedenjem za računalom, (zapravo izbjegava što je više moguće) jedva da je savladao neke osnovne naredbe. No on je izvrstan stručnjak i pedagog i jedan je od prvih profesora koji nisu vezani za računalne predmete počeo koristiti prezentacije (dakle računalo i projektor) u nastavi. 

U čemu je poanta??. On upravo kako su kolegice Ana i Radojka navele koristi učenike da preko seminara pripreme prezentacije uz prethodne njegove upute, učenici i sami prije sata pripreme projektor i laptop, sve spoje i pokrenu, a on dalje objašnjava i usmjerava nastavu i uopće ne vidi nikakav problem u tome što sam ne zna spojiti projektor i laptop ili čak napraviti prezentaciju, ali je cilj nastave postigao isto kao da to zna. Pitanje je dakle da li je potrebno uvijek znati sve sam napraviti ili samo znati pametno "iskoristiti" i usmjeriti sposobnosti i znanja drugih? ...pa i naših učenika. Suzana

------------------------------------------------------------


Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Subota, 17. siječanj 2009. 20:45



svaki medij posjeduje svoja obiljezja. Cini mi se da ne postoje "dobri" i "losi" mediji. Mozda samo trebamo biti svijesni njihovih karakteristika i obiljezja i sagledati koji od njih se najbolje moze uklopiti u odredjenom trenutku u nastavni proces i ostvariti cilj, voditi racuna koji medij mozda najbolje moze prezentirati odrđenu građu.

Kao primjer cu navesti djelo Ane Karenjine. Mozemo procitati knjigu (tekstualni medij), pogledati film, poslusati samo zvucnu knjigu. Mislim da je svaki od ovih medija dobar i da s nijednim necemo pogrijesiti, ali ce svaki pobuditi razliciti dozivljaj npr. potpuno drukciji osjecaj je gledati film i citati knjigu, svaki ima svoju draz... Svaki medij ce nas na svoj nacin upoznati s zivotom glavne junakine i ostvariti taj cilj. No, ako nam je cilj poticati kulturu citanja onda cemo prije izabrati knjigu. Ako nam je, pak, cilj npr. proucavati filmsku kulturu onda cemo izabarti film...

Stoga mi se cini vaznim educirati se o medijima i mogucnostima njihove upotrebe u obrazovanju, ali jos mi se cini vaznijim u kojem kontekstu ih upotrebljavamo i s kojim svrhom!

Ivana

------------------------------------------------------------




Lijepi pozdrav,

nadovezujem se na Suzaninu poruku jer mislim da je ona dala jako lijep primjer ucitelja koji uspijesno ostvaruje svoj posao u suradnji sa svojim ucenicima. Mislim da je to prekrasno i da uopce ne moramo sve znati sami napraviti jer je veca draz suradjivati s okolinom i uciti jedni od drugih.

Slazem se s vec prethodno iznesenim stajalistima kako upotreba tehnologije u nastavi nije garancija dobrog ucitelje, ili pak predavanja. Mislim da je pohvalna upotreba tehnologije i educiranje o njoj od strane ucitelja, ali to nikako ne znaci da su uspijesniji od ucitelja koji je odbacuju.Katkad mi se cini da je na kraju krajeva i sami ucitelj nekakva vrsta "medija" koja prenosi i prezentira odredjeno znanje. Ako je dobar kao takav u svom poslu i u toj vjestini, ne vidim razlog zbog kojega bi on "morao" upotrebljavati tehnologiju. Bitno je da on ostvari postavljeni cilj, a cilj se moze ostvariti na razlicite nacine...

Ivana

------------------------------------------------------------




Pozdrav Dragici i svim plavcima,

evo samo ukratko da se nadovezem na Dragicino razmisljanje o Kozmimo clanku (1994).Mozda je Clark (1983) imao stav o medijima kao o kamionu za isporuku namirnica jer su uglavnom u to vrijeme bili mediji koji su samo imali mogucnost prenosenja informacija tj. "isporucivanja".

Danas pak s vecim razvojem tehnologije imamo mogucnost dvosmjerne komunikacije, sto mi se cini bitnim za proces ucenja jer nam omogucuje jednaku komunikaciju među svim sudionicima u nastavnom procesu. Mozda Clark (1983) nebi izjavio takvo stajaliste da je postojao npr. ovakav diskusijski forum baziran na Internetu :))

LP, Ivana

------------------------------------------------------------




Dobra vecer svima,

Tesko mi je komentirati razloge koji su naveli Clarka da napise takavclanak jer sam te godine tek rodjena, a s racunalom sam se susrela uprvom razredu gimnazije (negdje 1997.). Ako iskljucimo racunala iz teprice zbog vremena u kojem je clanak napisan, ostaju nam radio,televizija, audio i video materijali, tisak. Bit je prirode svih medijakomunikacija medju ljudima pomocu razlicitih tehnologija. Stoga je malocudno, s obzirom da se o medijima uci i ucilo se u skolpu medijskekulture (podrucje hrvatskoga jezika) da Clark usporedjuje medije skamionom za isporuku namirnica.

S druge strane, u vrijeme nastajanja Kozminog clanka, mozemo pronacimnoge rasprave, studije, clanke, knjige u kojima se istice vaznoststvaranja veza izmedju medija i ucenja, tj, nuznost ukljucivanja medijai tehnologija u obrazovanje kako djece tako i odraslih. Iz iste tegodine (1994.) potice i slijedeci tekst koji se spominje u izvijescuUNESCO-vog medjunarodnog povjerenstva za razvoj obrazovanja za 21. stoljece:

"Vrijedno je zapamtiti da uporaba informatickih i komunikacijskihtehnologija u obrazovne svrhe nije novost - skolski se radio pojavioprije Prvog svjetskog rata. Ono sto se vremenom promijenilo nije samoraspon koristenih tehnologija i njihova slozenost, nego i pokusaj da seobuhvati sve vise korisnika, izvan obrazovnog sustava... Pojedinieksperimenti pokazuju da sama tehnologija nije cudotvorni odgovor naprobleme obrazovnih sustava. Kao prvo, tehnologija treba ici ruku podruku s tradicionalnim oblicima obrazovanja, a ne se smatrati zamjenom zanjih."

Ima jos mnogo zanimljivih podataka, ali bi bilo previse da ih sve spomenem.

Srdacan pozdrav

Sanja

------------------------------------------------------------





Smatram da su kolege obuhvatile sve ono sto bih i sama mogla reci omijenjanju uloge predavaca u danasnjem obrazovnom sustavu. Stoga samposegnula za malo starijom literaturom koje sam se sjetila iz dobastudiranja i tamo sam pronasla tekst koji na malo drugaciji nacin, austvari isti govori o ovoj temi.

"Poucavanje je umijece i nista moze potpuno zamijeniti pouku licem ulice. No medijska revolucija se dogodila i trebali bismo je iskoristitina najbolji moguci nacin. Nova je tehnologija stvorila mnoga nova orudjaza uporabu u ucionici, u laboratorijima, kod kuce i na putu. To su:

- racunala svih velicina i sofisticiranosti- kabelska i satelitska obrazovna televizija- multimedijska oprema- interaktivni sustavi informaticke razmjene, ukljucujuci elektronskupostu i on-line pristup knjiznicama i javnim bazama podataka- kompjutorizirani simulatori- sustavi prividne stvarnosti

Sluzeci se tom opremom, i ucenici i nastavnici su opremljeni da postanuistrazivaci. Nastavnici poucavaju svoje ucenike da ocjenjuju idjelotvorno se sluze informacijama koje su prikupili za sebe. To je punoslicnije zivotnim situacijama nego stari nacini prenosenja informacijaucenicima." (ERT Education Policy Group, Education for Europeans:Towards the Learning Society, Bruxelles, 1994.)

Mislim da je ovo jos jedan primjer toga da sto se stvari vise mijenjajuto vise ostaju iste, jer se ovim stvarima bavimo i skoro 15 godina kasnije.

LP

Sanja

------------------------------------------------------------


Poslao Ana Partalo (apartalo.public) na Nedjelja, 18. siječanj 2009. 09:33


Pozdrav Sanji (i ostalimanaravno),

Drago mi je da ste napisali ovaj tekst jer sam baš mislila kako je intrigantno i zanimljivo zašto i danas, nakon više od 12 godina od objave Kozminog članka te više od 20 godina od objave Clarkove teorije, traju polemike o utjecaju medija/tehnologija na učenje/poučavanje:)

Lijep pozdrav,Ana

------------------------------------------------------------


Poslao Ana Partalo (apartalo.public) na Nedjelja, 18. siječanj 2009. 10:12


U poruci 1806 s nadnevkom od Petak, 16. siječanj 2009. 22:12, Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) piše:>Prvi susreti s videokonferencijskim prijenosom prije pet-šest godina gdje je bila čista >jednosmjerna komunikacija, na jednom od državnih skupova za učitelje i nastavnike >informatike, doživjela sam kao "kaznu" što to vrijeme moram "uzaludno" potrošiti sjedeći >i gledajući-slušajući predavača koji je negdje tamo - na drugoj lokaciji.>>Suprotno jednosmjernoj videokonferenciji bio je videokonferencijski prijenos proveden u >obliku radionice, gdje je ostvarena dvosmjerna komunikacija, na kojoj predavač vodi >sudionike kroz program-alate, oni ih isprobavaju na svojim računalima i izrađuju >zadatak. Praktičan rad zamjenilo je pasivno sjedenje i slušanje. >>U pozadini svega često je novac, pa je potrebno i o tome voditi brigu, zar ne?>>Lijep pozdrav, Vesna

Pozdrav Vesni i ostali,

Slažem se da je na videokonferencijama koje su predavačkog tipa jako dosadno i puno je lakše izgubiti nit ukoliko osoba nije tu pred nama i ne maše rukama.

Također, slažem se da je bitna stavka videokonferencije novac. Sigurno nije financijski isto pozvati nekog predavača da dođe kod nas iz Kine ili da to predavanje održi putem videokonferencije.

Isto tako smatram da su radionice ili neki interaktivniji oblik nastave primjenjiviji za videokonferencije u obrazovanju od čistog predavanja. Smatram da bi rezultati učenika bili jednako dobri ukoliko bi se predavanje putem videokonferencije napravilo kao radionica s moderatorom. Npr. razred u Zagrebu i Osijeku ima nastavu putem videokonferencije, nastavnik je samo u Zagrebu, a u Osijeku je moderator (osoba koja brine o vezi i o aktivnosti učenika na lokaciji.). Ukoliko nastavnik svako toliko uključuje učenike u nastavu i pruža priliku da se učenici iz Osijeka jave s pitanjima, komentarima i odgovorima, vjerujem da mogu postići iste rezultate kao i učenici iz Zagreba. Pogotovo na prvom satu kada bi im sve to bilo novo i zanimljivo:)

Nadam se da ima netko iskustva s dva razreda pa će se javiti i potvrditi ili opovrgnuti moju teoriju.

Lijep pozdrav,Ana

------------------------------------------------------------


Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Nedjelja, 18. siječanj 2009. 10:51


Pozdrav plavcima !

Kada je u pitanju izbor medija i načina njihove uporabe u obrazovanju na daljinu potrebno je voditi računa o: - sinkronicitetu (mogućnost istovremene razmjene poruka) - bogatstvu medija ( broj različitih komunikacijskih kanala) - interaktivnosti (dvosmjerna razmjena poruka) - stupnju socijalne prisutnosti i - privatnosti medija.Više o naprijed navedenom možete pogledati na http://wwww.carnet.hr/referalni/obrazovni/mkod/komunikacija/mediji?CARNetweb=38e8a4003f440744860ca1bdf78bfe45 .

Kada govorimo o odabiru korištenja e-learning tehnologije svakako da osim obrazovnih pitanja trebamo uzeti u obzir čitav niz drugih operativnih pitanja, a koja su dobrim dijelom navele Suzana, Ana, Sanja i Ivana. Ja bih dodao samo da su resursi: ljudi, tvarna potpora, “financije” i vrijeme ograničavajući, ali da je dugoročnim planiranjem na strateškoj (državnoj) razini moguće ostvariti željene rezultate.

Uloga medija i tehnologije u današnje vrijeme „cjeloživotnog učenja“ je izuzetno važna i gotovo je nemoguće funkcionirati bez suvremenih-komunikacijskih tehnologija koje će i dalje biti u „potpori“ ostvarenja ciljeva definiranih obrazovnim sadržajima, te da ih treba „umjereno“ dozirati. Za djelotvorno korištenje medija u komunikaciji važna je vještina “osjetljivost” za medije.

Medij kojeg uglavnom koristimo kao obveznu literaturu u ovoj cjelini tiskan je na “engleskom jeziku”. Trebalo mi je puno vremena za prevođenje i proučavanje, ali to vrijeme ne smatram izgubljenim. Trebamo li voditi računa i o jeziku ?

Marijan

------------------------------------------------------------


Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Nedjelja, 18. siječanj 2009. 11:38


Pozdrav svima!

Tvrdnje poput:- „ponegdje nije sve u preciznim definicijama“ ili- „ponekad detaljna kategorizacija ili uredna podjela sadržaja višešteti nego koristi“dugo su mi bile neprihvatljive. S promjenom (ili bolje razvojem)vlastite perspektive poučavanja došao sam do druge krajnosti, odnosno dozaključka da takve tvrdnje, s rijetkim izuzecima, vrijede uvijek i svugdje.

I u ovom 3. kolegiju nakon čitanja teksta „podjela“ mi je izgledalakristalno jasna. Pa iako je i inicijalna poruka ovog niza upućivala samona operativne kriterije, tek su mi slijedeće poruke pomogle uočitikoliko je u praksi ponekad teško uočiti i strogo odvajati obrazovnekriterije (prezentacijska, komunikacijska ili interakcijska svojstva, apo Batesu i Pooleu i način pohranjivanja znanja) od operativnihkriterija (raspoložive resurse, stupanj prihvaćanja/otpora uvođenjupromjena od administracije i menadžmenata, ….).

U ostvarenju cilja ovog kolegija (uravnoteženje obrazovnih i operativnihkriterija pri odlučivanju o upotrebi tehnologije) presudnim mi se činiupravo razumijevanje te njihove isprepletenosti i interakcije.

Pozdrav, Andrija!

------------------------------------------------------------


Poslao Emil Banek (embanek.public) na Nedjelja, 18. siječanj 2009. 12:14


Pozdrav plavcima i tutorima!

Vidim da su me tutori prepoznali kao "predložak" za digitalnog ignoranta:-))

Pozdravljam mišljenje kolege Andrije da potpuno nesklonim (" s totalnomaverzijom prema digitalnim pomagalima") nastavnicima i nije mjesto unastavi, ali takvih je srećom vrlo malo.

Puno je zanimljivih postova (i tematskih nizova) vezano uz odnosdigitalni urođenici, imigranti i ignoranti i ja ću pokušati naglasitivažnost nastavnika u određivanju koju tehnologiju koristiti:Primjer je HVU gdje nastavnici sami propisuju nastavni plan i program(problem subjektivnosti!), određuju koji su ciljevi nastave i odabirumetode za koje smatraju da su najbolje za ostvarenje ciljeva nastave(opet subjektivnost!). Za predmet kojem sam ja nositelj puno je važnijirazvoj vještina i sposobnosti nego stjecanje teorijskog znanja jer se

provodi na terenu (često BEZ električne energije i satelitskog GPSsignala!) tako da je vrlo bitna f2f komunikacija nastavnika i učenika!

Smatram da će svaki nastavnik sam najbolje procjeniti koju tehnologijukoristiti za ostvarenje ciljeva nastave te ponekad "iskoristiti" itehnološko znanje svojih učenika u svrhu postizanja istog cilja.

Pozdrav od Emila

------------------------------------------------------------




Pozdrav,

Čini mi se da je nedovoljno odgovoreno ostalo pitanje o iskustvima s videokonferencijama, pa se javljam s krasnim iskustvom videokonferencije uklopljene u kolegij Authentic Leadership na Poslijediplomskom studiju Poduzetništva pri EF u Osijeku (http://leadership.psp.efos.hr/).

Zbog postojanja svih tehničkih predispozicija nastava prof. s Suzan Skjei s Naropa University, Colorado, je bila održavana na Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku. Moram reći da sam na prvom predavanju, unatoč lošoj vezi i čudnoj slici, bila vrlo uzbuđena što o tom za nas novom konceptu autentičnog liderstva mogu slušati od žene koja je neosporni autoritet u tom području, mogu joj postavljati pitanja i dobiti odgovore od nje (istina s par sekundi kašnjenja u komunikaciji...)

Međutim, sljedećeg puta sam bila sve kritičnija, sve više svjesna tehničkih problema, te činjenice da je možda prestatično sjediti i slušati predavanje uz gledanje PowerPointa i da bi sličan efekt ovo predavanje imalo i da smo ga gledali od kuće sa svojih računala, te slali pitanja putem e-maila.

Dakle, ono što je poanta mog javljanja je da svaki pa i najnoviji medij ili alat korišten za poučavanje ima svoj momentum, te da se učestalim korištenjem "izliže", tj. postane zamjenjiv nečin drugim. Kako nikada ne prestaje naše učenje o materiji koju predajemo, tako nikada ne bi trebala prestati niti radoznalost i znatiželja u vezi s načinima (pa samim time i medijima) kako svoje znanje prenijeti na one kojima predajemo.

Pozdrav, Gordana

------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Nedjelja, 18. siječanj 2009. 14:57



Prema istrazivanju Centra za istrazivanje i razvoj obrazovanja Institutaza drustvena istrazivanja iz 2004. godine (Livazovic, Sucevic, 2007.)vidljivo je kako se vecina ucitelja ne otvara suvremenim trendovima:

- 60% ucitelja i nastavnika rijetko se ili nikada koriste racunalom - 50% ucitelja i 70% nastavnika ne koriste se internetom - 75% ucitelja i nastavnika ne koriste se elektronickom postom

Nisu li ovi podatci pomalo razocaravajuci? Voljela bih reci da su sestvari drasticno promijenile od tada, ali polazim od situacije u svojojskoli, koja nije ohrabrujuca no ipak malo bolja od navedenih postotaka.Ucitelji ignoranti su oni koji su se priblizili sezdesetim godinama i usvojim godinama ne samo da ne zele koristiti nove tehnologije nego injihovo poucavanje jako sporo napreduje da sami odustaju. Uglavnom svioni su odlicni predavaci i prakticari i imaju svoje nacine na kojeucenicima prenose potrebna znanja.

No to sto ne koriste tehnologije ne znaci da su ih u potpunostiiskljucili. Uvijek zamole nekoga od nas da im nesto pronadjemo,isprintamo, pokazemo ili pomognemo u realizaciji sadrzaja za koji im jepotrebna tehnologija s kojom bas i nisu na ''ti''. Takodjer vole da imucenici sami donesu informacije koje su pronasli na netu ili obradili unekom programu. I ucenici su dosta zadovoljni time u vecini predmeta dokgod im se na nastavi informatike pruza dovoljno materijala i zadataka dazadovolji njihovu znatizelju i potebu za istrazivanjem.

Pohvalno je sto se ostali ucitelji koji ne daju da ih pregazi vrijemezaista trude iskoristiti sve korisne strane novih tehnologija i neustrucavaju se pitati za pomoc. Sto se tice samog ECDL-a, cini mi se daje nekima od nas dobro dosao kako bi dobili certifikat, a ostale rijetkokad nesto nauci jer ih obeshrabri i nikad ga ne poloze.

Pozdrav jos jednom

Sanja

------------------------------------------------------------




Lijep pozdrav

Ima puno dilema kako je i Sanja navela…zašto Clark donosi zaključak da ne postoji prednost određenih medija u prenošenju znanja.?Za Clarka nije upitna primjena medija u svrhu edukacije, već njihov utjecaj i donosi zaključak da je sam prijenos znanja ili informacija identičan upotrebom bilo kojeg medija odnosno da će učenici usvojiti neku informaciju na isti način ako je prime pomoću videa, 3D simulacija, nepokretnom slikom ili samo čistom tekstualnom informacijom.

Kozma to pobija, iznošenjem nekih primjera i pokretanjem preispitivanja rezultata tadašnjih istraživanja, tj. uvjeta u kojima su nastali rezultati i koji upućuju na biheviorističke temelje.

Video sadržaji sa mnogo detalja i informacija postaju od velikog značenja za rješavanje problema i utječu na sposobnost uspješnog prijenosa u situaciju u stvarnom životu.Vizualizacija problema po Kozmi utječe i na bolje povezivanje novo naučenog znanja sa prijašnjim znanjem pohranjenim u sjećanju. Tome u prilog ide i tvrdnja da je čovjek prvenstveno vizualno biće.

Clark je postavio tezu da je isključivo odabir metode, a ne i odabir medija od praktične važnosti za učenje, dok Kozma nastoji skrenuti pozornost da to i nije tako, te da nije poželjno odvajati metodu od medija i naglašava važnost njihove integracije.Naglašava se naravno i činjenica da su se sposobnosti medija i znatno promijenile od Clarkova vremena a mijenjat će se i dalje, a u svemu se naglašava utjecaj dizajna i namjera dizajnera, a sam dizajn medija biti će pod utjecajem ciljeva, vjerovanja i znanja korisnika.

Suzana

------------------------------------------------------------


Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Nedjelja, 18. siječanj 2009. 19:11


Pozdrav svima!

Radojkina hobotnica daje nam slikoviti prikaz onoga što nas kaonastavnike sve više čeka u budučnosti koja je već donekle nastupila. Ono što bih primjetio na tom grafu je donekle idealizirana slikanastavnika kojeg "opslužuju" fah maheri različitog profila (webadministratori, autori MM sadržaja itd.), a nastavnik bi trebao samo svete krakove zavezati. Mislim da suvremeni nastavnik neće trebati toliko ove fah mahere jer ćeovladavanjem tehnologijom sam igrati njihovu ulogu što su i u svojimdiskusijama ustvrdili ostali.No pored toga, nastavnik mora znati održati nastavu i kad nestane struje

i tu se slažem sa Gordanom.

Mislim da moderni nastavnici danas moraju odgovoriti na izazove vremenau kojem žive, učiti uz nastavu, educirati se u poznavanju tehnologije ibiti spremni na stalne promjene u kontekstu u kojem rade.

Pozdrav,Darko

------------------------------------------------------------




Pozdrav svima!

Vidim da su se kolege uglavnom složile da su digitalni ignoranti umanjini, ali ih ima i škakljivo je pitanje što s njima?

Slažem se s Radojkom da se nebi usudio odreći usluge nekih digitalnihignoranata koji su majstori svoga zanata, a ne koriste, ili vrlo malokoriste tehnologiju, ali isto tako smatram da će ih vrijeme kad tadpregaziti i da će sami postati svjesni da ih digitalni urođenici više nerazumiju.

To je svojevrsan i sociološki problem koji bi se usudio usporediti sasmanjenjem broja osoblja u oružanim snagama. Naime, oružane snage su nakon rata imale u svom sastavu veliki brojljudi koji su bili majstori svog zanata, ali nisu bili spremni napromjene i na svoje stalno školovanje i usavršavanje. Velik dio tihljudi shvatilo je da su na taj način "neperspektivni" i iskoristili suneke od modela "zbrinjavanja". S druge strane, ima osoba koji su ostali raditi u vojsci, koji su idalje majstori svog zanata, ali ne školuju se i žive od "stare slave".Takvi stagniraju u svemu, ne napreduju, a u skladu i s time i njihovaprimanja su manja od drugih.

Mislim da je općenito sistem nagrađivanja sa dodacima na primanja za onekoji koriste tehnologiju dobar pokazatelj digitalnim ignorantima što imje činiti.

Pozdrav, Darko

------------------------------------------------------------




Pozdrav svima!

Mislim da su Suzana i Marijan dali niz dobrih kriterija za odabirtehnologije.

Smatram da dobar nastavnik mora prije svega održati svoje predavanjezanimljivim (uz zadržavanja cilja samog predavanja), a tehnologija mu utome samo može pomoći. Možda će neki puta biti klasično predavanjenajučinkovitije (kao kod Emila), ali uz dodatak tehnologije ono ćeuvijek biti zanimljivije (govoreći iz perspektive osobe koja je ni manjeni više oko 25 godina bila u ulozi učenika). Dobro je uvijek imati upričuvi više scenarija provedbe nastave, i u u zavisnosti odzainteresiranosti polaznika primjeniti "tehnološke trikove". Nekad su"klasični" nastavnici da bi održali pažnju prekidali predavanje iispričali koji vic. Danas je dobro npr u PP prezentaciju ubaciti kakvušaljivu sliku. Videoklip uvijek možete staviti na stik i koristiti ga popotrebi ukoliko zatreba.

Pozdrav,Darko

------------------------------------------------------------




Pozdrav svima!

Kako nemam neko veliko iskustvo sa videokonferencijama (praktički ihnisam upotrebljavao u nastavi, a kao konzument nastave samofragmentalno), ovdje ću iznjeti samo neke moje ideje.

U mojoj katedri dosta je zastupljen grupni rad polaznika koji provodezadane vježbe. Ovo zahtijeva cjelodnevni angažman polaznika, a čestonastavnici "dežuraju" i popodne kako bi bili na raspolaganju u slučajuako nešto zapne.Videokonferencija mi se čini tu dobro rješenje koje nebi zahtjevalo nekoveliko ulaganje (web kamerica, mikrofon), jer svaki nastavnik ima domasvoje osobno računalo i širokopojasni internet. Dobro je znati kao polazniku da ti je nastavnik uvijek na raspolaganju,a uštede su bitne jer se nemoraju "isplačivati prekovremeni sati". (ovo

u navodnicima je jasno mojim kolegama).

Ista stvar je i kod mentoriranja polaznika prilikom izrade diplomskihradova.

Pozdrav, Darko

------------------------------------------------------------


Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Nedjelja, 18. siječanj 2009. 23:48


Lijepi pozdrav,

mislim da Andrija lijepo upozorava na Clarkovo odvajanje metode odmedija jer Kozma navodi da metoda i mediji trebaju imati veciintegracijski odnos buduci da su oboje dio instrukcijskog dizajna. Onnaglasava da u dobrom dizajnu mogucnosti medija omogucavaju metode, ametode koje se upotrebljavaju imaju prednost nad mogucnostima medija.Smatra da medij treba biti dizajniran da nam omoguci snazne nove metode,te da nase metode trebaju preuzeti odgovarajucu prednost nadmogucnostima medija.

Clark je ocito u svim eksperimentalnim i kontrolnim grupama svevarijable drzao stalnima (pa tako i metode poucavanja) osim medija jerje smatrao da se jedino tako moze dokazati utjecaj medija na ucenje. Onocito nije smatrao valjanim eksperimente koji primjenjuju promjenu upoucavanju upotrebom drugog medija. Njegov stav o neovisnosti medija imetoda poucavanja nije dobar jer uvodjenje tehnologije u proces ucenjaipak zahtijeva drukciji pristup ucenju i od strane ucitelja i ucenika.

Dakle, mislim da Andrija dobro upozorava na nedostatak informacija oprimjenjenim metodama u obje grupe. Mozda druga grupa uz pravilnuprimjenu metoda koja ce iskoristiti sve mogucnosti medija ima nekakvuprednost. No ipak, ucenje uz pomoc tehnologije ne mora biti i nuznobolje od f2f ucenje. Ako se u prvoj grupi u kojoj se primjenjuje f2fucenje takodjer primijene odgovarajuce metode za takvu obrazovnu okolinune vidim razlog zbog kojega bi ono bilo losije.

Uz pravilnu primjenu metoda poucavanja koje bi odgovarale svakoj grupi,rekla bih da su obje grupe uspijesno ostvarile ucenje samo svaka nadrukciji nacin.

Ivana

------------------------------------------------------------


Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Ponedjeljak, 19. siječanj 2009. 10:28


Pozdrav plavcima, Pamenta ploča je još uvijek skup hardwer koji je za sada zahvaljujući MZOŠ-u dobio manji broj srednjih škola. Stoga je i dostupna programska podrška priređena većinom za srednješkolske nastavne planove i programe. Međutim u mojoj školi smo zahvaljujući lokalnoj zajednici nabavili jednu "pametnu ploču", i aktivno ju koristimo u nastavi matematike, informatike i geografije, s tim što većinu programskih materijala priređujemo sami, jer ne postoje softverski projedlozi za osnovne škole namijenjeni Interaktivnim virtualnim pločama. Mogućnosti pametne ploče i način na koji ju prihvaćaju učenici zgodno pokazuje filmić na adresi:http://www.youtube.com/watch?v=K1aI1Mygf3wLijep pozdrav

------------------------------------------------------------


Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Ponedjeljak, 19. siječanj 2009. 13:50


Pozdrav, U mojoj školi se već duže vrijeme za kreiranje nastavnih sadržja koristi aplikacija: "Captivate" ,koja omogućuje kreiranje veoma efektnih nastavnih filmića. Koristi ju većina učitelja jer su svi redom informatički educirani. Evo recimo jednog primjera u kojem nastavnik informatike objašnjava kako se kreira nova dodatna alatna traka u OUTLOOK-u. Ono što je interesantno je da učenici filmiće mogu pokretati sa školske stranice u svako vrijeme i na svakom mjestu pa mjesto i vrijeme nisu preduvjet za učenje.http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/newsattach/64/nova%2520alatna%2520traka.swf">http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/newsattach/64/nova%20alatna%20traka.swf</a>Naravno i iz drugih nastavnih predmeta i sadržaja postoji niz edukacijskih filmića koji su dostupni našim učenicima.LP

------------------------------------------------------------


Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Ponedjeljak, 19. siječanj 2009. 19:47


Lijep pozdrav Ivani i plavcima

U potpunosti se slažem s Ivaninom tezom da ne postoje "dobri" i "losi" mediji. Samo trebamo biti svijesni njihovih karakteristika i obiljezja i sagledati koji od njih se najbolje moze uklopiti u odredjenom trenutku u nastavni proces i ostvariti cilj.

Iako se smatra da je frontalni rad nešto što treba izbjegavati, mišljenja sam da bez obzira na na tehnologiju i zanimljive edukativne sadržaje na webu kao npr. stranica od Ines Falak koju spomilje kolega Esad, učenici u razrednoj nastavi ne bi mogli doći do određenog cilja bez ovakvog pristupa. I sami frontalni rad učitelja, govor, mimika, pokreti u stvari su kombinacija "multimedije" koju dobivamo korištenjem određenih medija.

Da bi odabrali najpovoljniji medij u edukaciji trebali bi znati kojoj kategoriji pripadaju učenici kojima prenosimo znanje. Jesu li oni više audio, vizualni tipovi ili bolje usvajaju na temelju dodira. Nakon toga lakše bi došli do krajnjeg cilja - usvajanja i primjene znanja bilo korištenjem medija, tehnologije ili jednostavno f2f metodom.


------------------------------------------------------------





Pozornije čitajući ovaj tematski niz (Kriteriji odabira medija) primjetio sam koliko je kvalitetna poruka kolegice Suzane.Da pojasnim, prvim čitanjem niza mislio sam da smo "pobrkali" obrazovne (cilj, dobne skupine, tehničke mogućnosti) i operativne kriterije (ljudi, resursi, financije, tvarna potpora) pri odabiru medija, ali posljednje 3 poruke u nizu (Marijan, Andrija, Darko) jasno pokazuju interakciju navedenih obrazovnih i operativnih kriterija te nemogućnost njihovog razdvajanja što nas vraća ponovno na početak i Suzaninu poruku!

Stoga, svaka čast svim kolegicama i kolegama koji su sudjelovali u ovom nizu za odlično "zaokružen i zatvoren" tematski niz iz kojeg se može puno korisnog naučiti!

Emil

------------------------------------------------------------


Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Utorak, 20. siječanj 2009. 13:19


Pozdrav svima plavcima ma gdje bili!Povezujući prikaz Radojkine hobotnice i Duhovićevog razmatranja hobotnice, postavljam pitanje sebi i ostalima; Koja je uloga nastavnika? Što je nastavnik? Koje su njegove obveze u pripremi nastave i samom predavanju? Mišljenja sam da nastavnik treba predavati a pripremu u digitalnom obliku trebaju raditi dizajneri prema nahođenju nastavnikovog naputka i stila izvođenja nastave. Iz priloženih diskusija nastavnik neće imati vremena za nastavu nego će trčati za izgubljenim vremenom u dizajniranju nastavnog sata i reći "that is it"j , a polaznici "Wow". Rezultat će biti kao što bi rekla poznata komentatorica umjetničkog klizanja Milka Babović: tehnički dojam izvrstan , pirueta i aksl (shvaćanje i razumjevanje) zadovoljava. Pozdrav!Jadranko

------------------------------------------------------------


Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Utorak, 20. siječanj 2009. 13:34


Lijep pozdrav Vesni i plavcima!Da li postoje dobri ili loši mediji odgovor je naravno moj osobni stav; Sve vrste medija su dobre uvijek kada nastavnik zna prepoznati kada uključiti u nastavu neke dijelove medija. Nastavnik je taj kako reče Vesna koji doprinosi razvoju i shvaćanju nastavne tematske jedinice. Nastavnik svojom gestikulacijom , mimikom budi pažnju kod polaznika-studenta. Nekada pokret sa naglašavanjem i fokusiranim pogledom prema polaznicima je najubojitije oružje da okupirate njegove moždane vijuge jer mi nastavnici kao dirigenti orkestra moramo znati kako dirigirati . Zamislite primjera radi 5 ili 6 sat nastave kada koncetracija kod polaznika opada ispod 40% do 50%, nema vrste medija naravno nastavnog koji će podignuti njegov stupanj praćenja , osim da pustite video clip sa humorom.Pozdrav!Jadranko

------------------------------------------------------------


Naslov: 6. diskusija

Pozdrav svima,

i dobro dosli u posljednju obaveznu diskusiju u ovom semestru.

Evo nam jos jedne dvotjedne diskusije, gdje cemo se u prvom tjednu baviti Davisovom clankom kojeg mozete pronaci na stranicama Edupoint casopisa. Radi se o clanku koji raspravlja temelje infrastrukture koja je organizacijama potrebna da bi ucinkovito odrzavale kolegije i programe uz pomoc obrazovnih tehnologija.

Tradicionalno se radi o temi koja omogucije puno komparacija izmedju optimista Davisa i nase svakodnevice, a tema je tim interesantnija sto kanadski autor dolazi iz sredine koja ima dugogodisnje iskustvo u poducavanju na daljinu. Sveučilište Athabasca tako kulturu udaljenog ucenja njeguje jos iz vremena dopisnog školovanja, a sam Davisov clanak je temeljen na iskustvima s udaljenim studentima i u koristenju (ipak nesto) modernih tehnologija.

Tako dakle Davis, A. (2005) izmedju ostalog kaze:"idealan sustav online ucenja i poucavanja razvija se od temelja, bez ogranicenja troskova i osoblja, i otpora prema promjenama u odnosu na prijasnja iskustva. "

Kako vi gledate na to, iz nase svakodnevne perspektive?

Pozdrav svima,Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------


Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Utorak, 20. siječanj 2009. 19:24

Naslov: Odgovor: 6. diskusija

Srdačan pozdrav svima, na početku diskusije koja se, sudeći po predstavljenim idejama i otvorenim pitanjima u prijevodu Davisovog članka, odlično nadovezuje na veliki broj tema koje smo načeli iznoseći svoja iskustva i razmišljanja.

Vjerujem da smo svi, kada se radi o promišljanju u vezi s uvođenjem i/ili razvijanjem e-learninga, dotakli pitanje odnosa između idealnog i realnog u svojim sredinama, potrebnih i postojećih (ograničenih) sredstava, naslijeđenog i željenog sustava, različitih backgrounda, interesa, znanja i potreba svih dionika u procesu uvođenja e-learninga...

Veselim se ovoj diskusiji, jer očekujem i pregršt korisnih savjeta i preporuka kako «idealne infrastrukture za online učenje prilagoditi realnim situacijama». Stoga mislim da nam je u procesu razmišljanja o daljem radu na uvođenju/unapređenju e-learninga u našim institucijama, bitno odmah prihvatiti Davisovu preporuku o potrebi stvarnog upoznavanja s potrebama studenata kojima je sustav namijenjen, te jasnog definiranja što je to što su željeni rezultati učenja kolegija ili cijelog programa.

Kao instant odgovor na tu preporuku, počela sam razmišljati o anketi – upitniku kojeg ću dati svojim studentima uz evaluacijski upitnik, kako bih doznala što oni misle o e-mogućnostima u sklopu mog kolegija, odnosno koji e-oblici bi im pomogli da steknu još kvalitetnija i trajnija znanja, vještine ili kvalitete.

Pozdrav, Gordana

------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Srijeda, 21. siječanj 2009. 12:13


Pozdrav Gordani, plavcima i naravno tutorima,

Jasno je da se moramo suociti sa stvarnom situacijom u svojoj sredinikako bi mogli znati gdje smo u odnosu na idealnu. Tek kad realnosagledamo stvari mozemo razviti strategiju za daljnje postupanje. No kaosto kaze Davis, ni idealni uvjeti ne garantiraju uvijek uspjeh iodrzanje online sustava ucenja i poucavanja.

Sto vise citam Davisov clanak, to mi vise cini da se vracamo na pitanjedefiniranja ciljeva. Svi smo vec, i kroz prijasnje diskusije, zakljucilida u definiranju ciljeva lezi temelj svakog uspjesnog procesa ucenja ipoucavanja. ''Sveobuhvatni i jasno definirani ciljevi ucenja, kao inastavni plan i program te pripadajuci pristupi poucavanju oblikovani dapostignu trazene ciljeve, znatno olaksavaju zadatak izgradnje idealnogonline sustava za ucenje.'' (Davis, 2005.)

Podrazumijeva se da cemo u definiranje ciljeva ukljuciti potrebeucenika/studenata kojima je program namijenjen kao i rezultate procesaucenja.

Ciljevi i studenti su tek pocetak razvijanja strukture i organizacijeonline sustava za ucenje. Iz Davisovog clanka vidimo koliko je toustvari slozen i zahtijevan proces i koliko iziskuje truda velikog brojastrucnjaka. Mislim da cemo se rijetko susresti s idealnim uvjetima.Mozda necemo ni sa zadovoljavajucim. Ali mislim da ipak trebamo pokusatis onim cime trenutno raspolazemo i to polako razvijati i poboljsavati.

LP

Sanja

------------------------------------------------------------


Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Srijeda, 21. siječanj 2009. 13:27


Pozdrav Gordana,

U poruci 1895 s nadnevkom od Utorak, 20. siječanj 2009. 19:24, Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) piše:

>Stoga >mislim da nam je u procesu razmišljanja o daljem radu na uvođenju/unapređenju e->learninga u našim institucijama, bitno odmah prihvatiti Davisovu preporuku o potrebi >stvarnog upoznavanja s potrebama studenata kojima je sustav namijenjen, te jasnog >definiranja što je to što su željeni rezultati učenja kolegija ili cijelog programa. >>Kao instant odgovor na tu preporuku, počela sam razmišljati o anketi – upitniku kojeg ću >dati svojim studentima uz evaluacijski upitnik, kako bih doznala što oni misle o e->mogućnostima u sklopu mog kolegija, odnosno koji e-oblici bi im pomogli da steknu još >kvalitetnija i trajnija znanja, vještine ili kvalitete.

da, kao sto i Sanja kaze:" ... Podrazumijeva se da cemo u definiranje ciljeva ukljuciti potrebeucenika/studenata kojima je program namijenjen kao i rezultate procesa ucenja. ..."

Vjerovali ili ne, na krajnje korisnike - studente - brojni planeri u zahtjevnom procesu planiranja jednostavno - zaborave. A ipak se proces ucenja odvija upravo radi njih. Vecinu stvari najednostavnije ih je jednostavno pitati.

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------




face="Dialog">Lijep pozdravface="Dialog"> ..projektirati od temelja bez „ograničavajućih“ faktora je vjerojatno najjednostavniji i najzahvalniji način projektiranja, dizajniranja. Da pojasnim. Ista stvar vrijedi za sva područja. Ako se pred dizajnera postavi zadatak da napravi najbolje što može (neki proizvod), zadovoljavajući isključivo cilj i potrebe, mogućnosti krajnjeg korisnika, vrlo vjerojatno bude na kraju dobiven vrlo kvalitetan proizvod. Tako možemo dizajnirati, projektirati ako nismo ograničeni sa tehnologijom koju imamo na raspolaganju, sa financijama, vremenom, znanjem… No ako se pred dizajnera postavi zadatak

da oblikuje neki LMS određen konkretnim zahtjevima, uvažavajući ne samo navedene krajnje ciljeve i zahtjeve korisnika već uvažavajući i sve niže navedene uvjete (tehnologiju, financije, vrijeme, određenu strukturu korisnika itd) tada je zadatak daleko teži, jer je i manipulativni prostor daleko manji, po „svim područjima“. Ali to je zapravo realan izazov, vezan uz konkretne uvjete. Idealne uvjete u okolnostima o kojima govorimo (dizajniranje i uvođenje nekog online tečaja u škole, sa kompletnom podrškom – LMSom, ljudskim resursom, unutar dozvoljenih financija itd.….) je doista više-manje nemoguće postići, a o to spominje i Davis. face="Dialog">U ovoj temi se doista ima o čemu diskutirati, a pošto smo tek "ogrebli" po površini vjerujem kao i Gordana da bude interesantnog i poučnog "štiva" za sve nas.:-)face="Dialog">Suzana

------------------------------------------------------------




Hi Suzana,

odlično ste uočili sve prednosti "projektiranja od temelja". Divanzadatak, prosto uživanje.

Problemi nastaju kad se suočimo s realnim svijetom. S realnimtehnološkim ograničenjima te realnim ljudima. Realnim rokovima i realnimsredstvima.

Svi smo se suočili s tim problemima.

Alati poput SECTIONS namijenjeni su snalaženju u ovom realnijem svijetu,gdje se aktivnosti ne odvijaju u skladu planiranim parametrima. I gdjesu iznenađenja pravilo a ne iznimka.

Uz srdačne pozdrvave,

Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Četvrtak, 22. siječanj 2009. 14:51


Pozdrav svima,

ono što ja mogu izdvojiti da je na mene osobno ostavilo dojam sudruštvene mrežne stranice, umne mape te u zadnje vrijeme e-portfolio.

Naime, pod društvenim mrežnim stranicama podrazumijevam web servise uobliku virtualne zajednice gdje se susreću ljudi istih interesa .Unutar tih web servisa stvaraju se profili sa osobnim podacima,znanjima, interesima i vještinama. Na taj način se ostavaruju kontaktisa istomišljenicima (dvosmjerna komunikacija).

Umne mape koje su bile korištene na 1. radionici e- learning akademijebi također izdvojio. Služe za prezentaciju ideja. Kao što znatedijagram nastaje tako da se ključna ideja stavi u sredinu te se onda sanjom povezuju ostale ideje.E - portfolio je digitalna baza na webu u kojoj zaposlenici pohranjujusvoja iskustva i znanje u obliku multimedijalnih podataka.

Složio bi se sa Suzanom da je virtualni svijet simulacije i modeliranjauzeo maha i glavno pitanje je gdje treba podvući crtu. NaElektrotehničkom fakultetu u Osijeku dobar dio vježbi odrađuje se navirtualnim simulacijskim modelima. Tako je na primjer moguće s određenimsoftverima simulirati elektroenergetsku mrežu, simuliratielektromotorne pogone. Moguće je ići i korak dalje i promatrati utjecajpojedinih parametara modela na ponašanja sustava . Pri tome je mogućeizvoditi ofline i online simulacije. Ono što je interesantno je dastudenti određenih kolegija nisu ograničeni vremenom i prostoromprilikom korištenja softvera.

Pozdrav,Krešimir

------------------------------------------------------------




Lijep pozdrav Plavcima i tutorima ma gdje bili!Razvijanje infrastrukture za učenje putem Interneta gdje Davis daje jasan pregled potrebne infrastrukture za online učenje primjećujemo da spojne točke online sustava nisu ograničene na opremu ili mreže. Glavni i bitan čimbenik je ljudski potencijal koji će u takvom sustavu raditi, jer online učenje prvenstveno je ljudska aktivnost. Kada profesor/i (ljudski potencijal) otklone ograničene resurse, naslijeđene sustave koji imaju svoje vjerne zagovornike starih modela podučavanja i postave jasno razumljive ciljeve nastavnog plana , naravno koji će se moći mijenjati na vrijeme jer tehnologija i nove spoznaje iz određenih predmeta mijenjaju se poradi novih znanstvenih spoznaja (npr. Medicina, strojarstvo ,informatika …)gdje će doći do razvoja složene učinkovite e-

learning infrastrukture koja mora odgovoriti današnjim i budućim izazovima u poučavanju i učenju putem LMS tehnologije.Svaka ustanova tako i moja gdje ja radim Hrvatsko Vojno Učilište mora postaviti jasne ciljeve nastavnog plana prema ciljanim skupinama polaznika kadet-student kako bih e-learning / online bio konstanta jer u današnje vrijeme samo ljudski potencijal su na jedan način problem. Primjera radi sjetimo se „digitalni imigranti (dotepenci)“ i „digitalni urođenici“. Teaching should be such that what is offered is perceived as a valudble gift and not as a hard duty (Poučavanje treba biti takvo da ono što je ponuđeno učini vrijednim darom a ne napornom dužnošću) Albert Einstein. Kada omjer bude dominatniji na strani urođenika sve je riješeno, a troškovi su normalni jer sama globalna tehnologija svaku državu primorava na nove tehnologije koju su svi spremni platiti da budu u koraku sa razvojem globalnog gospodarstva jer sutra nema mjesta za nas jer mi smo prošlost, a cinici –profesori ni svjesni nisu da tlo ispod njihovih nogu ubrzano odlazi u budućnost a oni u prošlost svojih tehnologija pristupa nastavi.Lijep pozdrav!Jadranko

------------------------------------------------------------




Pozdrav plavcima,

Mislim da je tu pravo pitanje što profesor želi postići uporabomrazličitih medija u kreiranju nastave?- probuditi interes ili inspirirati- demonstrirati nešto što nije moguće učiniti na drugi način- obogatiti sadržaj prezentiran (predhodno ili naknadno) na drugi način- jesu li učenicima poznata očekivanja i ishodi učenja- jesu li učenicima jasni zadaci koje moraju činiti tijekom korištenjarazličitih vrsta medija (bilježenje ideja, priprema za raspravu o teminakon završetka...)

Vidimo da s jedne strane imamo promjenu uloge profesora u procesuučenja, a sa druge strane više nije težište na tome što učimo već kakoučimo. Cilj je osposobljavanje učenika za samostalno učenje te njihovoosposobljavanje za traženje i selekciju informacija.

Moderatori nastave kako spominje Sanja trebali bi paziti da, kadagovorimo o metodama učenja, ne zamijene inovaciju za kvalitetu. Učenjeuz pomoć kompjutera moga bi biti vrlo koristan način učenja, noistovremeno bi moga postati zbunjujuća i kriva metoda u procesu učenja.Ako je istina da informacija uz pomoć medija može biti prezentirana nadostupniji, jasniji i atraktivniji način, istina je i da mašine ne moguzamijeniti pedagošku ulogu nastavnika kao voditelja kroz proces učenja.

Internet i kompjuterski programi su nezamjenjivi sadržaji i izvoriinformacija, ali im je uloga samo poboljšana verzija onoga za sto subile do danas korištene knjige.

Što se tiče nastavničkog iskustva, znao sam se naći u situaciji da samučio dok sam poučavao. Isto tako, složio bi se s Andrijom da predavačnužno ne mora znati i najviše.

Pozdrav,Krešimir

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1908Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Četvrtak, 22. siječanj 2009. 17:28

Naslov: Realni svijet

Pozdrav svima,

unutar svog lokalnog konteksta koji najbolje poznajemo, dobro smo svijesni problema koji nas okruzuju.

Davis, A. (2005) o tome kaze ovako:"Realan sustav je onaj u kojemu se dogadjaju jedan ili niz sljedecih otklona od idealnog: -ogranicena sredstva, -naslijedjeni sustav koji ima vjerne zagovornike, -kljucno osoblje se mora ponovno obuciti, -nedjelotvorna pravila i postupci za koje nikada niste culi, -neodgovarajuci upravljacki procesi, -administrativni sustavi za koje postoji mala ili nikakva mogucnost da se ustroje za rad s novim sustavom itd."

Dakle, nabrojio je samo neke od problema. Za koji vam se cini da bi u vasem okruzenju bio najveci?


------------------------------------------------------------




Pozdrav Zlatku i ostalim Plavcima!

Jedan primjer onih koji nisu zaboravili na korisnike, bar u kontekstu jednog tečaja, što je naravno uže od izgradnje čitavog on line sustava za učenje.

Tijekom 2007. sudjelovao sam na „Nato Defense College“ tečaju za nastavnike. Organizacija tečaja:- nekoliko tjedana on line aktivnosti (uključujući i telefonske razgovore),- 3 - dnevna radionica metodom licem u lice u Rimu- naknadne aktivnosti.

S tečajem u cjelini sam bio više nego oduševljen. No to što u prvom dijelu, tijekom razgovora s trutorima, nisam razumio, bilo je inzistiranje na pitanjima:Što očekujem od tečaja? Kako bih ja oblikovao tečaj? i sličnim.

Ja sam, naravno, tada očekivao „prijenos“ znanja na radionici, a pitanja te vrste i to prije početka samog tečaja/radionice doživljavao sam kao dodijavanje. Sada i ja namjeravam dodijavati takvom vrstom pitanja svojim budućim studentima.

Što će reći da je izazvan „proces korištenja prijašnjih interpretacija da bi stvarali ili revidirali interpretacije značenja iskustva osobe s ciljem usmjeravanja budućih aktivnosti“ Mezirow (1991.) preuzeto od poznatog nam Allya iz drugog kolegija.

Pozdrav, Andrija!

------------------------------------------------------------




Pozdrav plavcima,

Mišljenja sam da je u svakom slučaju potrebno digitalnim ignorantimapružiti puno prilika u stjecanju novih saznanja na području upotreberazličitih vrsta medija prilikom podučavanja (naravno ukoliko oni želenešto naučiti u tom području). Drugim riječima, uputno je povremenoorganizirati prezentacije gdje će pojedinci biti u mogućnosti samiuvidjeti prednosti upotrebe različitih vrsta medija i na taj se način"ohrabriti" u vezi korištenja računalnih medija u edukaciji . Mislim dabi to svakom entuzijastičnom pojedincu dalo poticaj za primjenurazličitih vrsta medija u njegovoj predavaonici. Budući da suprofesionalni u svom radu, trebali bi naći mjesto i za korištenjerazličitih vrsta medija jer to ustvari spada pod kategorijuprofesionalnoga usavršavanja.

Također smatram da je točno da se vrhunski rezultati još uvijek mogupostići klasičnom metodom-kreda i ploča. Međutim u današnje vrijeme tajnačin zadovoljava sve manje i manje studenata (digitalnih urođenika).Stoga smatram da je potrebno pristupiti uporabi računala barem povremenoprilikom primjene obrađenog gradiva s ciljem usustavljivanja naučenoga,te sa svrhom dodatne motivacije studenata koju će im korištenje računalazasigurno pružiti.

Pozdrav,

Krešimir

------------------------------------------------------------




Pozdrav plavcima,

korištenje videokonferencije na ETF - u u Osijeku s osvrtom na određenedjelatnosti i prednosti koje nam daje taj medij mogu se pogledati naadresi:

http://etf03.etfos.hr/igor/o_TCRu/Opis_TCRa.htm

Ono što smatram negativno kod ove vrste medija je kvaliteta veze kojase ne može usporediti sa slikama koje prenosi televizija. Također postoji problem prijenosa velikogbroja informacija putem interneta.

Pozdrav,

Krešimir

------------------------------------------------------------


Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Petak, 23. siječanj 2009. 09:24


Poštovane kolege i tutori,Davis tvrdi da idealni uvjeti ne garantiraju uvijek uspjeh i održanje online sustava učenja i poučavanja, s čime se u potpunosti slažem.

Davis također precizira potrebne preduvjete za online učenje, međutim ICT tehnologije zbog stalnog unaprjeđivanja će imati punu funkcionalnost samo ako profesori/učitelji prate nove tehnološke spoznaje i ako ih ugrađuju u svoje nastavne planove i programe. Jako je važno da sukladno Davisovim preporukama prepoznamo u svojim sredinama potrebe naših polaznika i što su to konačni ciljevi i rezultati koje želimo polučiti u našim projektima. U mojoj ustanovi (OŠ Vladimira Nazora Vrsar) zaokružujemo proces dizajniranja online tečaja iz kemije za napredne učenike i upravo po Davisu ne uspijevamo u potpunosti ostvariti kompletnu LMS podršku, ponajprije iz financijskih razloga. Dakle početna ideja online tečaja svedena je na nešto skromniju razinu, jer smo kao platformu nužnu za realiziranje ciljeva projekta umjesto prvotno zamišljene LMS podrške usvojili skromniju ali besplatnu CMS podršku.LP

------------------------------------------------------------




Pozdrav Andrija,

da, ovo je jako dobar primjer pristupa tecaju. Osobno, i mene je nekad davno zivciralo propitkivanje o tome sto ocekujem od odredjenog tecaja, kako bih ja izveo ovo-i-ono ... "Kakva su to pitanja, ti mi prodaj ono sto imas na najbolji nacin koji znas!"

Danas imam sasvim drugaciji pogled na ta "propitkivanja". Naime, imajuci u vidu koliko se stete krajnjem korisniku moze napraviti nepravilnom upotrebom tehnologije na temelju vlasititih pretpostavki da bi polazniku ovo-ili-ono trebalo biti dobro i najbolje za njega, konzultacija sa krajnjim korisnikom dobiva sasvim novi znacaj.

Pogotovo je to vazno ako se radi o obrazovanju odraslih osoba, dakle polaznika sa odredjenom pozadinom u znanju i vlastitom stavu. Kod ucenika skolske dobi nekako imamo zacrtan put/gradivo kojeg se moramo drzati i metode koje otprilike moramo postovati.

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------


Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Petak, 23. siječanj 2009. 14:22


Prema Davisu, jasno definirani obrazovni ciljevi programa korisni su na

više načina:

- za dizajniranje sustava evaluacije učenja,- za određivanje potrebe prijašnjih znanja- za mjerenje kakvoće ponude

Elektrotehnički fakultet u Osijek spada u skupinu stvarnog (realnog)konteksta gdje ciljevi učenja iz moje perspektive nisu jasno definiranii argumentirani. Čitajući planove i programe različitih kolegija moguse naći odgovori tipa:

'Studenti će steći znanja neophodna u primjeni i dizajniranjuračunalnih mreža' 'Studenti će biti osposobljeni za projektiranje i dimenzioniranjeračunalne mreže'

Ako gledam ETF Osijek kroz konceptualni Davis-ov model mogu samopotvrditi da se ide u smjeru izgradnje sustava učenja i poučavanja kojiuvažava potrebe studenata . Tome pridonosi i postojanje administrativnogportala preko kojeg studenti mogu kontinuirano pratiti svoj uspjehtokom semestra. Naravno, dobra tehnološka osposobljenost studenata ideu prilog.

Ono što smatram jako bitnim je pitanje financijskih mogućnosti,strateškog planiranja i upravljanja sustavom učenja i poučavanja.

Pozdrav,Krešimir

------------------------------------------------------------



Naslov: Odgovor: Realni svijet

Pozdrav tutorima i svim plavima,Najveci otklon realnog stanja e-learninga na mojoj ustanovi u odnosu na idealan sistem vidim u neodgovarajucim upravljackim procesima. U zakljucku svog 1. zadatka sam rekla:Da bi se na Tehničkom fakultetu u Čačku sprovelo sistematsko uvodjenje e-learninga kao dominantnog dizajna, moraju se napraviti i usvojiti planovi i smernice na nivou cele ustanove, kojima će biti definisani ciljevi, nosioci ovih aktivnosti i rokovi izvršenja.Davisov clanak (Davis, 2005) daje neka uputstva kako ovo mozemo napraviti:

- "Kao i kod svakog drugog problema neke organizacije, učinkovita promjena kreće od vodstva". Menadzmentu fakulteta treba, dakle, pruziti jasne argumente da podrziuvodjenje e-learninga.

-"Važnu dimenziju promjene označava uporaba pilot-projekata za razvoj. Prije nego što se rezultati počnu primjenjivati, moraju se ocijeniti učinci takvih projekata rezultati trebaju biti svima dostupni", kaze Davis. Master program za elektronsko ucenje koji se prvi put realizuje ove skolske godine, izvodi se online. Izvedeni program bice na kraju skolske godine evaluran od strane studenata i od strane nezavisnih eksperata i rezultati ce javno biti prezentirani menadzmentu i kolektivu.- Za efikasno upravljanje promenama Davis predlaze konstituisanje Upravljackog tela: "bavi se aktualnim pitanjima vezanim uz online sustave, zatim priprema forume za diskusiju o nadolazećim trendovima, organizira sastanke i događanja za širenje i predstavljanje novih zamisli te redovno revidira viziju sustava za online učenje". To telo, takodje, prema Davisu pokrece procese obavještavanjanja o kretanjima i idejama u online obrazovanju interno i izvan organizacije. Clanovi tela trebaju biti : tehnički stručnjaci, iskusni korisnici online sistema (nastavnici i studenti),osoblje iz korisnicke podrske. I vazna preporuka, koja ima veze sa prvim navodom:"Upravljačkom tijelu bi trebala predsjedati najviša moguća razina menadžmenta".

------------------------------------------------------------




Pozdrav plavcima !

Slažem se s navodima kolege Krešimira u poruci br. 1920, koji kaže: „Ono što smatram jako bitnim je pitanje financijskih mogućnosti, strateškog planiranja i upravljanja sustavom učenja i poučavanja.”

U vojnim organizacijama obuka postrojbi i pojedinaca utemeljena je na tzv. krugu upravljanja obukom, a koji se satoji od: planiranja, provedbe i prosudbe. Kroz navedene cikluse stalno je zastupljen „feedback“, povratne informacije.

Planiranje započinje dodijelom misije na temelju koje se izrađuje popis zadaća važnih za ostvarenje misije i prosudbom obučenosti postrojbe. Planiranje se u početnoj fazi provodi bez ograničenja (idealno stanje), ali u drugoj fazi kada nadređeni odobre resurse, planiranje se provodi uzimajući u obzir sva ograničenja (realno stanje), pa i najteže situacije koje bi se mogle dogoditi tijekom provedbe misije.

Provedba obuke počinje po odobrenim planovima obuke, a nakon provedbe sudionici obuke na svim razinama provode „prosudbu“ na kojoj se iznose dobre i loše strane obuke, te se koriste kao inputi za novi krug planiranja obuke.

Više o krugu upravljanja obukom koji je identičan za sve moderne oružane snage i one koje to žele biti možete pogledati na:http://www.mod.gov.ba/files/file/dokumenti/doktrinaobuke/doktrinabih_hr.pdfstranica br. 8.

Da li je ovaj krug upravljanja obukom primjenljiv i na civilne obrazovne institucije ?

Marijan

------------------------------------------------------------




Pozdrav plavcima !

Otklon realnog stanja e-learninga u vojnom obrazovnom sustavu u odnosu na idealan sustav vidim uglavnom u ograničenim resursima te potrebi obučavanja kljucnog osoblja, ali isto tako i svi ostali čimbenici su manjim dijelom zastupljeni. Čini mi se da Davis, A. (2005) u svom članku ukazuje na potrebu primjene načela suvremenog menadžmenta (ciljevi, vizija, planiranje, organiziranje, promjene …) u sustavu obrazovanja.

Kolega Krešimir u poruci br. 1920 spominje značaj „stateškog planiranja“. S obzirom da sam na Zapovjedno stožernoj školi diplomirao na temu „Planiranje kao funkcija upravljanja“ skrenio bih pozornost na tri temeljna pitanja na koja moramo dati odgovor u procesu strateškog planiranja:- tko i što smo, što sada radimo i zašto ? (As – Is stanje)- što želimo biti i raditi u budućnosti i zašto ? (To – Be stanje – vizija)- kako ćemo stići odavde tamo ? (Strateški plan)

Planiranje premošćuje jaz između onoga gdje smo sada i onoga gdje želimo ići. Čini mogućim i ono što se inače nebi dogodilo. Ukoliko ne bismo planirali, prepouštamo događaje slučaju. Stanje u obrazovnom sustavu je odraz znanja, htijenja i sposobnosti osoblja koje u njemu sudjeluje.

Plavci, slažete li se s ovim tezama ?

Marijan

------------------------------------------------------------


Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Subota, 24. siječanj 2009. 14:34


includes attachment


Svjesna sam da smo još daleko od idealnog sustava jer se prema Davisu(2005) događaju gotovo svi otkloni od idealnog sustava: ograničenasredstva, naslijeđeni sustav koji ima vjerne zagovornike, ključnoosoblje se mora obučiti, nedjelotvorna pravila i postupci,neodgovarajući upravljački procesi, administrativni sustavi i slično.Usprkos svemu tome, ne možemo odugovlačiti s razvojem infrastruktureonline učenja već se moramo prilagoditi realnoj situaciji i napravitinajbolje što možemo.

Nadovezala bih se na Gordanina, Sanjina i Jadrankova mišljenja. Upotpunosti se slažem s Jadrankom koji naglašava da je glavni i bitančimbenik ljudski potencijal. Dok je prije 10 godina bio veliki problemoprema, mislim da je danas to manji problem i da se više moramo posvetiedukaciji djelatnika da bismo mogli uspješno provoditi online učenje.

Budući da radim u osnovnoj školi, većina učenika nema jasan stav oonline učenju bez obzira što su oni digitalni urođenici. U sklopu svogpredmeta (Informatika) pokušala sam istražiti što učenici žele naučitibez obzira na propisan plan i program, ali tek od rijetkih sam dobilajasne i konkretne odgovore. U privitku je anketa koju sam provela međunastavnicima i stručnim suradnicima svoje škole. Prema anketi je velikipostotak onih koji su spremni na edukaciju i uvođenje novina u svom radu.

Pozdrav

Dragica

------------------------------------------------------------

Poruka br. 1932Poslao Ante Karin (ante.karin.skole) na Subota, 24. siječanj 2009. 16:12

Naslov: Prijevod članka "Will media influence learning?..."

Poštovani kolege,

Kako je u tijeku diskusija na temu SECTIONS analize pretpostavljam da među nama ima i onih koji "imaju problem" s engleskim jezikom (kao ja), a radi važnosti materijala dobro bi došao stručni prijevod Batesova i Pooleova članka "Will media influence learning? Reframing the debate." Ne samo radi diskusije već više radi svih nas koji se tek spremamo uvoditi LMS u naše ustanove, pa bi nam prijevod bio od višestruke pomoći.

Stoga, ako netko može pomoći da imamo dostupan stručni prijevod tog članka, sa zahvalnošću, molim za pomoć.

Pozdrav,Ante Karin

------------------------------------------------------------




face="Dialog">Lijep pozdravface="Dialog">Prije nego dođe do problema teško je zamisliti što bi i gdje se sve mogli pojaviti prilikom uvođenja online nastave. Ako uzmemo situaciju da postoji podrška od strane rukovodećeg osoblja u školi (prvenstveno ravnatelja), također i adekvatna tehnologija (u školi) i nekoliko nastavnika, entuzijasta (zasad) sa završenom edukacijom ELA_e, još uvijek ima podosta nepoznanica. face="Dialog">Trebala bi i sva djeca imati računalo kod kuće, tj. pristup internetu. To je teško zadovoljiti jer zadire u imovinsko stanje roditelja, socijalni status i uvjete kod kuće.....itd, no ako u online nastavu uključimo učenike koji su odabrali zanimanje vezano velikim dijelom uz računala npr. medijske ili web dizajnere (anketa do sad napravljena) je pokazala da ti učenici imaju i kod kuče potrebne uvjete za takvu nastavu. face="Dialog">Financije mogu biti dakle prva veća prepreka (kako kod učenika tako i kod organizacije). Čak ako se i nastavnici entuzijasti odreknu neke dodatne financijske podrške (jer možemo reći da je to samo zamjena za f2f sate ili postoji neka druga vrsta satisfakcije) ima i većih „startnih“ troškova. face="Dialog">Sati utrošeni na oblikovanje, prilagodbu LMS-a (pretpostavimo Moodla), bi svakako trebali biti barem nekako nadoknađeni. Moguće da bi u početku, privremeno (zasad je tako kod nas) bila potrebna i pomoć stručnjaka izvana (nekog sa iskustvom u oblikovanju LMS-a). face="Dialog">Naravno i nastavnici koji su stručnjaci za sadržaj koji se treba prilagoditi online nastavi /po mojoj procjeni/ će vjerojatno tražiti i dodatna sredstva za oblikovanje i pripremu /ukoliko takav sadržaj neće biti dobiven od strane Ministarstva/. Ali kako govorimo o pilot projektima dakle sve ovisi o angažmanu samih nastavnika u školi.face="Dialog">Tu je i pitanje daljnjeg održavanja Moodle-a, (ne samo početni dizajn), nego i rješavanje svih eventualnih tehničkih problema u hodu, pa je pitanje tko će se time „pozabaviti“. No početni korak i prva faza organizacije je i prva velika prepreka, a ako se ona uspije nekako preći dalje može biti izglednije da će „stvar“ i profunkcionirati. face="Dialog">Slično je sa online nastavom koju već održavamo u školi, o njoj sam već i pisala, puno truda kolege entuzijasta za pokretanje i održavanje, te da se nastavi iz godine u godinu i kolegice predmetnog stručnjaka koja poticana „molbama“ priprema sadržaj i naravno vanjske podrške jedne udruge koja je preuzela tehničke probleme i oblikovanje LMS-a na sebe. face="Dialog">Naše daljnje razmišljanje je da se ta online nastava proširi i u potpunosti prenese na školu, a ja bi vrlo rado da sve to ide onako glatko „bez problema“. :-) face="Dialog">Suzana

------------------------------------------------------------



Naslov: Odgovor: Prijevod članka "Will media influence learning?..."

Srdačni pozdravi Anti i ostalima,

Ukoliko bude bilo vise zainteresiranih za prevodjenje, mogli bismo se dogovoriti i podijeliti posao, uz obvezu zavrsne kontrole prijevoda nekoga tko je istovremeno ekspert i za engleski jezik, ali i za tematiku. Naravno, prijevodom bismo se mogli pozabaviti nakon sto izvrsimo obveze pisanja 3. zadatka:)

Za one koji vole sve dokumente imati u online obliku, evo adrese s koje mogu skinuti clanak "Will media influence learning" u cijelosti.

http://robertkozma.com/images/kozma_will_media_influence.pdf

Pozdrav, Gordana

------------------------------------------------------------




Pozdrav svima, uz zahvalu Dragici na slanju analize ankete (poslužit će vrlo korisno!).

Kako diskusija teče dalje, sve uspješnije pridodajemo kockice mozaika onom okviru kojeg smo počeli stvarati još u prvim diskusijama. Nadodajemo sve više argumenata činjenici da e-learning: • nije izolirani pothvat, • da je na svim razinama dionika potrebno razumjeti u kojoj mjeri zahtijeva ljudski rad, vrijeme, pedagošku stručnost, različita znanja, ali i financije• da nije „one-time-shot“, već da zahtijeva pažljivu pripremu, te konstantno održavanje i obogaćivanje• da zahtijeva puno volonterizma, ali ukoliko se bazira samo na njemu, nikada neće dostići svoj puni potencijal.

Također smo potvrdili da su učenici/studenti odličan izvor informacija o tome što i kako žele i trebaju za što uspješnije podučavanje

Ako govorimo o dugoročnim efektima, važno je e-learning uklopiti u cijelu (dugoročnu) strategiju poučavanja, te ga promatrati ne kao nadomjestak poznatim načinima podučavanja, već kao njegovo obogaćivanje i proširenje, sa svim njegovim prednostima i nedostacima.

Odgovarajući na Zlatkovo i Goranovo pitanje o percepciji najvećih problema u sredini u kojoj radim, paralelno ističem problem kroničnog nedostatka financijskih sredstava, ali i neshvaćanje zahtjevnosti procesa uvođenja e-learninga (koliko vremena, osobnog angažmana, iskustva, itd).

Gordana

------------------------------------------------------------




Iščitavajući još jednom sve poruke, zanimljiv mi je pristup postupnog uvođenja e learninga kojeg primjenjuju u Esadovoj školi. Uvoditi e-learning za napredne programe izuzetno je dobar izbor, između ostalog i zato što će se prve povratne informacije dobiti od onih kojima je najviše stalo, zar ne?

Korisna su i Krešimirova iskustva s nedovoljno dobro razrađenim ciljevima učenja, te Radojkina s upravljačkim procesima koji koče uvođenje e-learninga.

Nadalje, svidjela mi se Marijanova podjela, pa ću probati ilustrirati njegove postavke „as is“, „to be“ i „how to“ na sljedeći način:

Između točke A (gdje smo danas s e-learningom) do točke B (tamo kuda želimo stići) postoji puno načina kako to možemo napraviti, a osnovni su:a) najkraćim putem – pravolinijski, b) s malo ili puno lutanja tj. učeći na vlastitim greškama uvažavajući tuđe, ili c) najtežim putem – s puno „lupanja glavom o zid“, vraćanjem na prethodne pozicije, te puno koraka unatrag...

Takodjer, sve je jasnije da tehnika podučavanja nije ista u svim slučajevima, osim ostalih gore navedenih faktora, važno je koga podučavamo (djeca, srednjoškolci, odrasli, ...), njihovo prethodno iskustvo s različitim načinima poučavanja, te predznanje o temi poučavanja. Također, potreban je i oprez kako nas tehnologija i brzina ne bi ponijele - ne treba zaboraviti da učenici/studenti trebaju vremena za promišljanje – činjenica da im novo gradivo možemo prenijeti brže, ne znači nužno da možemo zaboraviti koliko im vremena treba da im to gradivo „sjedne“

Gordana

------------------------------------------------------------




... Za kraj, osvrt na činjenicu na koju Suzana ukazuje u svojoj poruci - da jedan od osnovnih preduvjeta (da svi učenici i nastavnici imaju lako dostupna računala) nije ispunjen, te socijalno-financijski moment povezan s time.

Informatizacija i internetizacija su prilično dobro uklopljene u sve razvojne i ine dokumente i planove, uključujući:

• Umreženo društvo znanja 21. stoljeća http://www.vlada.hr/hr/content/download/20426/259611/file/Informatizacija%20i%20internetizacija.pdf• Strategijski okvir za razvoj 2006-2013 http://www.vlada.hr/hr/content/download/20426/259611/file/Informatizacija%20i%20internetizacija.pdf • Program podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija (engl. ICT Policy Support Programme - ICT PSP) - http://www.e-hrvatska.hr/cip-ict/index.html

kao i dokumente predstavljene na stranicama

• Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=8500 • E-Hrvatska - http://www.e-hrvatska.hr/sdu/hr/e-hrv.html

Stoga mi se čini da bi jedna dobro organizirana akcija polaznika svih generacija ELA-e, koja bi ukazivala na primjere dobrih rješenja na nivou nekih škola/gradova/županija, te primjere tvrtki koje to ostvaruju u sklopu svog društveno-odgovornog poslovanja mogla biti dobar način rješavanja tog problema.

Nadalje, uvidom u Tabelu pregleda stanja pregovora RH za pridruživanje EU (23.12.08) (http://www.eu-pregovori.hr/Download/2008/12/30/Tabela_pregled_stanja_pregovora_23_12_08-hrv.pdf) vidljivo je da su poglavlja 10 (Informacijsko društvo i mediji), 26 (Znanost i istraživanje). te 26 (Obrazovanje i kultura) privremeno zatvorena, ali i da još uvijek nisu tehnički spremna za otvaranje ili zatvaranje, što je signal da još uvijek ima prostora za utjecaj zainteresiranih, te mogućnost usmjeravanja sredstava iz pretpristupnih fondova i na temeljne potrebe e-learninga!

Pozdrav, Gordana

------------------------------------------------------------


Poslao Ante Karin (ante.karin.skole) na Nedjelja, 25. siječanj 2009. 17:16

Naslov: Odgovor: Prijevod članka "Will media influence learning?..."

Pozdrav kolegici Gordani,Zahvaljujem na odgovoru, ali se i ispričavam i vama i svima ostalima jer sam nepažnjom naveo pogrešan članak.

Ustvari, radi se o materijalu Batesa i Poolea "Efective Teaching with Technology in Higer Education", posebno četvrti dio: "A Framework for Selecting and Using Technology".

Evo, još se jednom ispričavam (mislim da je na vrijeme :)), te se nadam da će ispriku prihvatiti svi kolege.Ostalo ostaje isto, pa ako bude volje mogli bi ovo riješiti do prijelazne radionice.

Pozdrav,Ante

------------------------------------------------------------


Poslao Ante Karin (ante.karin.skole) na Nedjelja, 25. siječanj 2009. 17:31

Naslov: ISPRAVAK: Prijevod članka "A Framevork for Selecting and Using Technology"

Pozdrav kolege,Moja isprika za pogrešan naziv materijala. Radi se o materijalu Bates, A.W. i Poole, G. (2003). , posebno dio "A Framevork for Selecting and Using Technology".Pozdrav,Ante

------------------------------------------------------------


Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Nedjelja, 25. siječanj 2009. 17:58


Pozdrav svim plavcima, uključujem se u diskusije s velikim zaostatkom.Međutim, cijelo vrijeme se paralelno bavim manje više svim ovdje navedenim problemima realnog svijeta.1. Naša OŠ je dobila od Ministarstva potpuno novu opremu za informatičku radionicu koja se nije mogla instalirati zbog loših električnih instalacija (to vam je za početak realnog svijeta - naglašavam da se radi o jednoj od modernije izgrađenih škola, staroj samo 15 godina). 2. Moja ideja e-learninga je slična kao i Esadova, dakle za početak bih radila nešto za

učenike napredne grupe koji žele znati više jer kad sam učenike šestog i osmog razreda pitala za njihove želje, oni bi najviše željeli i dalje se dopisivati sa mnom na Facebooku, a što se tiče učenja, misle da znaju i previše engleskog u odnosu na druge predmete (što naravno nije istina, ali je isto nešto nad čime se moramo zamisliti - jedan naš kolega jespomenuo vrijeme provedeno u prevođenju tiskanih članaka iz literature).Uz srdačni pozdrav, Dubravka Despot

------------------------------------------------------------


Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Nedjelja, 25. siječanj 2009. 19:49


Pozdrav plavcima i tutorima ma gdje god bili!U realnom svijetu, uz podjelu studenata na tradicionalne i Net-generaciju, postoji i tzv. digitalna podjela obrazovnih institucija (digital divide). Neke škole su bogate tehnologijom, neke druge nisu.

Tehnologija je skupa. Ima škola koje mogu za sebe osigurati PC učionice-katedre samo ako prime neku donaciju. Donirana PC računala obično su stara nekoliko godina i tehnološki su odslužili. Naime mogu poslužiti za osnovne vještine, ne mogu podržati suvremenu tehnologiju. Kada se PC računalo ili softver pojave na tržištu obično je njihov tehnološki vijek 2-3 godine. Zato se s pravom može postaviti pitanje kako Pentium II sa operativnim sustavom Windows 95 može pripremiti polaznika-studenta za svijet rada u kojem se koristi Windows XP i današnja Vista?

Postoje i drugi problemi koji zamagljuju realnu situaciju. Navedimo neke za koje nema brzih rješenja.

Ima studenata koji sebi ne mogu omogućiti kupovinu PC a , stoga se moraju osloniti na tehnologiju u svojim školama. Neki studenti će tek na fakultetu stjecati svoje prvo pravo iskustvo u radu sa tehnologijom.

Tehnologija mora biti relevantna i interaktivna u odnosu na nastavni program. Nastavnik koji koristi PowerPoint na predavanju ne koristi tehnologiju interaktivno. Studentima treba praktična primjena tehnologije, bilo da manipuliraju podacima ili da proučavaju neke sadržaje. Studenti žele komunikaciju jedan sa drugim, brzo i centralizirano. S druge strane, ako se fokus previše stavi na tehnologiju, gubi se iz vida prava namjena tehnologije – da olakša učenje u učionici i novije vrijeme u svom domu.

Obrazovanje studenata je primarni cilj fakulteta i sveučilišta. Postizanje ovog cilja zavisno je od razumijevanja današnjih studenata. U budućnosti sve više će biti studenata Net-generacije. Samo razumijevanjem studenata Net-generacije fakulteti i sveučilišta mogu kreirati okruženje učenja koje će optimizirati njihove jake strane i minimizirati njihove slabosti. Lijep pozdrav!Jadranko

------------------------------------------------------------


Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Nedjelja, 25. siječanj 2009. 20:10


Lijep pozdrav Dragici , plavcima i tutorima ma gdje bili!Nije sve u tehnologijama. Svjesni smo da je tu i korisnik, koji pripada Net-generaciji (rastao sa Internetom), ili - digital native (rođen u doba digitalne informacije). On je sposoban krčiti put (od trnja do zvijezda) ka novim tehnološkim granicama. Korisnici mogu kreirati, uređivati, publicirati, razmjenjivati svaku vrstu sadržaja suradnjom preko Interneta na društveni način, tj. dajući svojim akcijama društveni karakter.

Navedimo samo dobro poznate servise čije prihvaćanje raste prema dvoznamenkastoj stopi. Tu su razni servisi za blog kao Blogger (www.blogger.com), ili WordPress (www.wordpress.com); korisnici mogu razmjenjivati svoje slike u programu Flickr (www.flickr.com); oni se mogu uključiti u socijalne mreže kao što su Orkut (www.orkut.com), Linked-In (www.linked-In.net) i dr., mogu publicirati svoje video clip-ove preko OurMedia (www.ourmedia.org) ili emitirati svoj podcast, muziku preko stanice Odeo (odeo.com).Lijep pozdrav!Jadranko

------------------------------------------------------------




Pozdrav plavcima.

Vidim iz poruka kolega kako nitko od nas ne radi u idealnom sustavu, većsu nam svima u startu nametnuta neka ograničenja. Tako je naravno i kodmene u mojem "vojnom" kontekstu.

Ono što bih ja primjetio je jedno tipično "ograničenje" za sustav vojnogškolovanja koji ne prepoznaje granicu "transparentnosti". Naime, smatramda u nekakvom svom "mikrokontekstu" mogu kreirati sasvim učinkoviti LMSna otvorenim web resursima. Iako o LMS-ovima (kao specializiranimaplijacijama za e-learning) znam malo, vrlo bi lako kreirao učinkovitiportal na nekom besplatnom blogu, formirao forum (besplatno), postavioknjižnicu na google docsima, postavio upitnike, evaulirao sadržaje uzpomoć polaznika, formirao grupe zatvorenog pristupa ... ali što mi tovrijedi kada mi server brani pristup na google docse...

I dok Marijan daje BH link na vojne materijale koji govore o sustavuupravljanja obukom, pitam se što bi bilo kada bi takav isti materijalobjavio neki od naših nastavnika na hrvatskom?

Dakle, smatram da uz malo kreacije svaki nastavnik može napraviti svojLMS i da u današnje vrijeme financije nisu tolko presudne u kontekstunekog predmeta. One imaju veći utjecaj ako se sustav mora razviti narazini ustanove i ako je cilj da u sebi sadrži sve one sastavnice kojenavodi Davis (2005) u svom članlu "Razvijanje infrastrukture za učenjeputem Interneta".

Meni je problem što vjerovatno nebi nikad dobio zeleno svjetlo za ovakav"otvoreni" pristup u mojem "zatvorenom" okružju.

Pozdrav,Darko

------------------------------------------------------------


Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Nedjelja, 25. siječanj 2009. 21:49



u okruzenje osnovne skole cini mi se da su u vecini slucajeva prisutniovi problemi: nedostatak stalne tehnicke podrske u ustanovi, ogranicenasredstva, naslijedjeni sustav koji ima vjerne zagovornike, modernizaijaupravljackih procesa...

Za uspijesno uvođenje cini mi se prvenstveno vaznim osigurati edukacijukadra, stratesko planiranje i odgovarajucu tehnicku podrsku. Mislim daje mogucnost upotrebe CMS-a preko Carneta najbolje rjesenje za osnovneskole jer su na taj nacin umanjene prisutne razlike izmedju pojedinihskola i dane su podjednake mogucnosti svima u upravljanju sadrzajem iizradi web stranica, sto je prethodno uglavnom ovisilo o upravi skole.

Cini mi se da bi bilo izvrsno kada bi se na isti nacin mogla rijesiti idostupnost LMS-a (npr. Moodle) za osnovne skole jer Carnet pruza ipotrebne materijale za edukaciju i mogucnost postavljanja pitanja pripojavljivanju odredjenih problema u radu sa sustavom (kod CMS-a). Neznam koliko je to moguce, ali mislim da bi to bilo najbolje rjesenje zaosnovne skole zasada jer smatram ovo vaznim pitanjem koje ne bi smijeloovisiti samo o upravi pojedine skole i cini mi se da ga treba podignutiiznad te razine kako bi se postigla veca jednakost i uvijeti rada uosnovnom skolstvu.

Ivana

------------------------------------------------------------


Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Ponedjeljak, 26. siječanj 2009. 08:19


Pozdrav plavcima,

Naravno da se svi susrećemo sa svim nabrojanim problemima u većoj ilimanjoj mjeri. Ograničena sredstva i naslijeđeni sustav je nešto na štosmo svi već naviknuti. Preko toga se može prijeći i bez obzira na tomogu se ostvariti pomaci u zadanome smjeru. Što se tiče obuke osobljasmatram da je to nužno. Obuka pojedinca je potrebna u svakome poslu, anaročito kod ljudi koji rade na polju tehnike gdje se neprestano dolazido novih saznanja.

Dodao bih još jednu stavku iz koje smatram da proizlazi puno većnavedenih stavki. Radi se o predanosti i angažiranosti pojedine ustanove(Bates ,2000). Naime, iako Ministarstvo donese i proslijedi odluku oprovođenju osposobljavanja osoblja za nova saznanja na područjuinformacijske tehnologije, potrebna je i odluka pojedine ustanove da seto kvalitetno i provede. Što se toga tiče u mojoj ustanovi smatram danema problema. Međutim potrebno je osmisliti i strateške planoveuvođenja tehnologije u nastavu a to mi se čini kao najzahtjevniji dio.Strateški planovi trebaju obuhvatiti način osposobljavanja osoblja (i tone samo nastavnoga, već i administrativnoga), ali i brojne drugekomponente a to su: osiguravanje opreme, organizacija tehničke podrškete financijska sredstva. Elektrotehnički fakultet u Osijeku nema većihproblema što se tiče opreme i tehničke podrške, pa smo vjerojatno uprednosti u odnosu na druge obrazovne organizacije. Pozdrav,Krešimir

------------------------------------------------------------


Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Ponedjeljak, 26. siječanj 2009. 10:49


Hi svima,

polako se kristaliziraju i sredine sa sličnim problemima, čini se da jeIvana uočila sličnosti u grupaciji osnovnih škola. I pristupirješavanju, najprije kroz izborne predmete a zatim širi prijenosiskustava zvuče prirodno i logično.

Darko izvali još jedno specifično okruženje. Naravno da su vojnaokruženja zaštićena i sputana povjerljivošću. Ima to svojih nedostatakaali i prednosti. Tako dugo dok se neka ideja ne probije, praktički ju jenemoguće realizirati a čini se da je e-poučavanje upravo u ovoj fazi.Međutim prvi zanci promjena su prisutni, o tpme prije svega govori brojpolaznika iz HVa. A bilo je polaznika i u prijašnjim generacijama. Ne bibilo loše da se preko ELA alumnija povežete, formirate neku platformu.

Jer kad se zeleno svjetlo upali važno je da propusti promet u pravom smjeru.


Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Ponedjeljak, 26. siječanj 2009. 11:40


Pozdrav svim plavcima ma gdje bili i tutorima!Posebna se pažnja mora dati upravo samoj izradi i pripremanju materijala, jer je učestala pojava u komercijalnom i nekomercijalnom e-learningu, stav da više novca i više računala osigurava kvalitetu obrazovnog procesa. Istovremeno i nove generacije mladih učenika odraslih uz računala imaju potpuno drugačiji način poimanja tehnologije, pa se ne smije zanemariti ni taj aspekt poučavanja. Nerealno bi bilo očekivati da školarci (učenici-polaznicic-kadeti) ili studenti, koji su odrasli uz tehnologiju, prihvate školsku ploču, kredu i prepisivanje na predavanjima, kao najzastupljeniju metodu poučavanja. Nastavnici u odgojno-obrazovnim ustanovama prestaju biti jedini autoritet. Učenicima su dostupni i drugi izvori informacija i žele naučiti kako ih u potpunosti iskoristiti. Mladi se odgajaju kao samostalne osobe, navikle na interaktivan odnos sa svijetom, reklame, svjetla, boju, brzinu, trenutnu uslugu i komunikaciju. Vrijeme tretiranja učenika kao spužve koje upijaju tuđe riječi je odavno prošlo. U školskim klupama danas sjede samosvjesni mladi pojedinci koji imaju potrebu za izražavanjem vlastite osobnosti i potrebu za suradnjom i komunikacijom s drugim ljudima oko sebe.Lijep pozdrav!Jadranko

------------------------------------------------------------


Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Ponedjeljak, 26. siječanj 2009. 11:53


Pozdrav plavcima ma gdje bili!Polaznici-studenti (u najširem smislu riječi) će sve više komunicirati uz pomoć računala, na različite načine, a koji će biti određeni prirodom problema koji žele riješiti, te načinom učenja koji im odgovara. Načini učenja postaju svakim danom sve različitiji. Pojedinac može imati jedan ili više omiljenih načina učenja kod obavljanja različitih zadaća. Uzme li se u obzir još koliko varijacija u načinu učenja postoji između pojedinaca, postaje jasna potreba oblikovanja procesa obrazovanja tako da svaki pojedinac iz njega dobiva potrebno.Okruženje u kojem ljudi uče mora ih osposobiti da rade samostalno, da komuniciraju nastavnim pomagalima i građom, da u radu surađuju s kolegama, da uče pod nadzorom nastavnika, iskusnije osobe ili instruktora, ali i da se sami nađu u ulozi nadzornika ili instruktora ako surađuju s nekim manje iskusnim.Woodill (Where is the Learning in e-learning?) navodi kako bi se e-learning zapravo trebao zvati e-teaching (e-poučavanje). Pojam e-learning podrazumijeva dva bitna elementa: 1. pokušavanje izazivanja, procesa učenja elektroničkom tehnologijom, 2. praćenje rezultata i uspjeha učenika. To je poučavanje korištenjem elektroničkih sredstava. Ljudi uče pri korištenju tehnologije, ali to ne mora nužno biti intencionalno učenje, ono koje se očekivalo da će «stupiti na snagu« samim prezentiranjem obrazovnog sadržaja. Proces kojeg smo nazvali učenjem, ne mora podrazumijevati da se učenje uistinu i odvija. Korektnije bi možda bilo, razmišljati o e-learningu kao e-teachingu - poučavanju. Poučavate!]' (nastavnik, predavač) može izložiti građu najbolje što zna, ali to svejedno ne jamči da će se učenje zbilja i dogoditi.Robotika, umjetna inteligencija, razvoj softvera i mnoge druge grane kompjuterske tehnologije kroz zadnje desetljeće uspjele su umjetno dobiti, oponašati različite ljudske aktivnosti. Tako danas postoje stotine tvrtki koje ulažu u razvoj čovjekolikih robota, softvera koji razlikuje glasovne instrukcije i slično. U toj poplavi softverskih postignuća, nažalost najlošije je prošlo obrazovanje. Natjecanje u stvaranju što bogatije i novim karakteristikama oplemenjene programske podrške, te objektno-orijentirani dizajn (prenosivost, «reusability» - višestruka upotrebljivost) usmjerilo je i e-learning industriju u tom smjeru (naglasak na e-learning objektima, modulima). Lijep pozdrav!Jadranko

------------------------------------------------------------


Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Ponedjeljak, 26. siječanj 2009. 12:23


Pozdrav svima i Jadranku (ma gdje bio:),

Drago mi je da je Jadranko izvukao ovaj drugi element e-learninga /e-teachinga 2. praćenje rezultata i uspjeha učenika.

Naime, taj element je bitan ne samo nama e-teacherima /cama (zbog naše evidencije), nego i učenicima/studentima. Poznato je da pravovremeno dobivanje kvalitetne povratne informacije (u vidu ocjene, komentara, sugestije, isticanja dobrog i lošeg, ...) neposredno ili vrlo brzo nakon dobivanja uvida u njihovo znanja i vještine putem seminarskog rada, testa, eseja i sl. ima puno više efekta od čekanja na sljedeći nastavni sat.

Osim toga, povratna informacija koju uputimo samo toj osobi na koju se odnosi ima više izgleda da bude ispravno shvaćena, neopterećena pozicioniranjem prema drugima, i u konačnici - prihvaćena. A poboljšanje znanja, vještina, izvedbe .. nije ništa drugo nego - učenje,

Pozdrav, Gordana

------------------------------------------------------------



Naslov: Odgovor: ISPRAVAK: Prijevod članka "A Framevork for Selecting and Using Technology"

includes attachment

Lijep pozdrav

Vjerujem da ste na taj tekst mislili koji šaljem. Danas sam ga uspjela nabaviti od kolegice polaznice ranije generacije. Nisam ni ja znala da ima prijevod.

Suzana

------------------------------------------------------------


Poslao Ante Karin (ante.karin.skole) na Ponedjeljak, 26. siječanj 2009. 19:40


Pozdrav kolegici Suzani,

Puno hvala i na članku i na brzini :). I, dakako, drago mi je da ste se snašli u ovom "metežu" oko članka. Da, na taj sam članak mislio. Meni će, vašom zaslugom, prijevod puno pomoći. A preporučam i drugima. Još jednom, najlješe hvala.

Pozdrav,Ante

------------------------------------------------------------


Poslao Ante Karin (ante.karin.skole) na Ponedjeljak, 26. siječanj 2009. 22:19


includes attachment

Još jednom pozdrav,

Evo da i ja ovome dam mali doprinos i da se nekako "odužim", malo sam, na brzinu, "uredio" prijevod, a, usput, i primijetio da nije kompletan. Izostavljen je veći dio od 98. do 102. stranice (komentar u materijalu), pa, koga zanima, neka obati pozornost na to. A ako netko želi - bilo bi dobro prevesti ga do kraja.Pozdrav,Ante

------------------------------------------------------------




Lijep pozdrav

Nešto kasnije se uključujem u ovu temu s razlogom što nisam imala do sad prilike sudjelovati na nekoj video konferenciji (osim na početnoj radionici ELA_e).Kao član aktiva profesora informatike i računalstva 26.01. imamo radionicu koja me je zainteresirala vezano uz nove medije.Radionica: Live Meeting - voditelj radionice Darko Rakić, dipl. uč. informatike

Prema početnim informacijama trebali bi se upoznati sa alatom Live Meeting i dobiti više informacija vezanih uz sudjelovanje u webinarima.

Za neke početne informacije možete pogledati priložene linkove.

http://pogled-pil.spaces.live.com/blog/cns!1CC93B44B2796177!298.entry

http://pogled-pil.spaces.live.com/blog/cns!1CC93B44B2796177!303.entry

Suzana

------------------------------------------------------------



Naslov: Pilot projekti

Pozdrav svima,

u prethodnom nizu poruka Esad nam pokazuje primjer pilot projekta koji na temelju male, ali vrlo fokusirane skupine naprednih ucenika uvodi e-learning na mala vrata i prema mogucnostima. Gordana takav postupak u prethodnoj poruci dodatno naglasava.

Bilo bi zanimljivo cuti iz Vaseg kuta gledanja i Vaseg lokalnog konteksta, koji bi aspekt odredjenog pilot-projekta kao fenomena za Vasu sredinu bio najkorisniji? Je li to podizanje razine svijesti u potrebi/raspolozivosti/dostupnosti odredjene tehnologije, promjena u razmisljanju, rjesavanje odredjenog i vrlo konkretnog problema ... ili nesto sasvim specificno?

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------


Naslov: Sistematizacija i organizirani pristup

Pozdrav svima,

sa velikim zanimanjem pratimo Vase diskusije u kojima opisujete vrlo konkretne, a na zalost i vrlo stvarne kontekste u kojima djelujete. Problemi sa kojima se susrecete vi koji dolazite iz istih dijelova obrazovnog sustava gotovo su jednaki gledamo li horizontalan presjek, ali se vrlo slicni momenti mogu promatrati i gledamo li vertikalni presjek naseg obrazovnog sustava.

Gordana nam naglasava dokumente u kojima se deklarativno izrazava predanost informatizaciji i internetizaciji, te povezuje to sa stanjem pregovora za pristupanje EU. Nakon toga poziva na proaktivan i afirmativan pristup i organiziranu akciju ukazivanjem na dobre primjere iz prakse, a sve u cilju poboljsanja sadasnje situacije. Pretpristupni fondovi koje spominje idealna su platforma za to.

Probajmo razmisljati u smjeru iskoristavanja dijela sistematicnosti koji vec postoji u naoko nesistematiziranom sustavu. Konzultirajte CARNetove referalne centre, tamo su razmijenjena iskustva sa kolegama koji slicnim putevima vec prosli. Iako se uglavnom radi o visokom sklostvu, sigurno ima puno korisnih dodirnih tocaka i sa drugim dijelovima obrazovnog sustava.

ELA Alumni, kojeg cete dio svi postati zavrsetkom ELA-e, drugi je slican resurs koji bi mogao biti vrlo vazan za vas kao grupu, kao referentno mjesto za razmjenu iskustava. Vasi prethodnici tamo vas vec cekaju, a iskustva su skoro u dlaku jednaka. Iskoristite njihovo iskustvo.

Sustavna podrska iz kakvog centralnog mjesta kao najbolji nacin za diseminaciju prema krajnjim korisnicima nalazi pilot projekte.Kako se vama to cini? Je li moguce na svakoj pojedinoj ustanovi provesti jedan pilot godisnje, po semestru, po generaciji, po razredu ...?

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------


Naslov: Predzadnji tjedan

Pozdrav svima,

evo nas u 16. tjednu, nakon tjedna u kojem je zanimljivi Davis potaknuo zanimljive diskusije.

Citajuci optimista Davisa, sjetili smo se svih muka koje nas muce o ovom nasem zemaljskom i realnom okruzenju. Spomenuli ste tako infrastrukturu, institucijalnu podrsku ... gledano iz dva kuta, dvije zajednice - srednje skolstvo i visoko skolstvo. Spomenuli smo doslovno svaki od Davisovih - kako on njezno kaze - otklona od idealnog:

- ogranicenost sredstava, - naslijedjeni sustav sa vjernim zagovornicima, - ponovno obrazovanje kljucnog osoblja, - pravila i postupci koji ne odgovaraju stvarnom stanju, - upravljanje koje ne slijedi potrebe, - postojeca troma administracija.

Gordana u sluzbi mentora odlicno daje presjek zanimljivih momenata koja smo citali proslog tjedna - Esad daje primjer pilot projekta iz svoje sredine, Kresimir i Radojka govore o problemima iz realnog zivota vezanih uz stvaranje pretpostavki za e-learning. Dragica naglasava da je danas oprema ipak manji problem nego prije 10 godina, ali javlja se veliki problem edukacije nastavnika, a prilozenom anketom pokazuje da je zanimanje za nove tehnologije veliko. Jadranko interpretira Woodilla koji uvodi e-teaching naprama e-learningu na temelju vazne razlike u odnosu korisnika prema prezentiranom materijalu - intencije ucenja.

Upamtite sto smo ovdje raspravljali i koristite te spoznaje pri izradi svog zavrsnog zadatka. A on je vrlo blizu, predajemo ga vec krajem drugog tjedna.

U medjuvremenu je pred nama posljednja obavezna i jos jedna vrlo zanimljiva tema -

SECTIONS model. Kako je to takodjer dio koji je prevazan za izradu vasih zadataka, posebno skrecemo paznju na njega.


------------------------------------------------------------


Naslov: Treci zadatak

Pozdrav svima,

evo nas dakle u predzadnjem tjednu prvog semestra, drugi tjedan predajemo zavrsne zadatke. Sigurni smo da na njima vec predano radite. Imate li ipak bilo kakva pitanja ili dvojbe, konzultirajte se sa vasim tutorima.

Tutori su vrlo mocan resurs, koristite ga.

Veselimo se vasim zadacima,Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------


Poslao Zdravko Barbarić (zdbarbar.public) na Utorak, 27. siječanj 2009. 07:09


Hvala!

ZdravkoB.

------------------------------------------------------------


Poslao Zdravko Barbarić (zdbarbar.public) na Utorak, 27. siječanj 2009. 07:10


Hvala!

ZdravkoB.

------------------------------------------------------------



Naslov: Odgovor: Predzadnji tjedan


Samo kratak osvrt na Davisa (2005.) koji nam kaže: "Svi sustavi poučavanja i učenja trebali bi se graditi na dvije osnove: prva su potrebe studenata kojima su namijenjeni, a druga rezultati učenja kolegija ili programa (tj. znanja, vještine ili kakvoće koje student želi usvojiti). Idealan online sustav učenja temelji se na planu koji proizlazi iz punog razumijevanja ove dvije osnovne premise."

Ako drugu premisu promatramo kroz jasno definiranje obrazovnih ciljeva učenja (znanja, vještine i odgojne kvalitete nastave), ne slažem se s pretpostavkom da o njima odlučuje student ("...koje student želi usvojiti").Mislim da se time gubi smisao poučavanja i uloga nastavnika čime proces postaje "samoučenje" studenta (neovisno o idealnim i realnim sustavima).

Emil

------------------------------------------------------------




Pozdrav svima!

Hvala kolegama Suzani i Anti na prijevodima!

Emil

------------------------------------------------------------



Naslov: Odgovor: Predzadnji tjedan

Pozdrav Emile,

u idealnom slucaju (je li kod Davisa upravo taj slucaj? Na Zapadu opcenito?) poklapaju se potreba studenta i trazeni rezultati ucenja. To podrazumijeva i intrinsicnu motivaciju, s obje strane.

Stvarnost je nesto drugacija, tu u (ne)jednadzbu odnedavno ulaze i neki novi faktori - mentalitet, kulturoloske razlike, generacijske razlike, digitalni imigrant/domoroc razlike ...

Svijet se mijenja tako kako se mijenja, a jedini kutak Svemira koji mozemo mijenjati smo mi sami. Vidjeli smo pregrst primjera kako je poucavanje izgledalo prije, a kako izgleda danas. Neki davni postulati i dogme to vise nisu. Puno smo vremena proveli u analizi vaznosti razumijevanja promijenjenih potreba danasnjeg ucenika, bolje reci - stjecatelja znanja, ma tko on bio.

" .... Možete im dati svoju ljubav, ali ne i svoje misli, Jer, ona imaju vlastite misli. Možete okućiti njihova tijela, ali ne njihove duše,Jer njihove duše borave u kući od sutra, koju vi ne možete posjetiti,čak ni u svojim snima.Možete se upinjati da budete kao oni, ali ne tražite od njih da budu poput vas.Jer, život ne ide unatrag niti ostaje na prekjučer.Vi ste lukovi s kojih su vaša djeca odapeta kao žive strijele. ...."- O djeci - "Prorok", Halil Dzubran

"... Djeci bih darovao krila, ali bih im prepustio da sama nauce letjeti..."- Zaljubljen u ljubav, G.G. Marquez

Iz svega navedenoga proizlazi i promijenjena uloga nastavnika/ucitelja/predavaca. Primjetili ste koliko je uloga nas tutora promijenjena prema klasicnom nastavniku.

Tim je vaznije to sto ste naglasili da Davis kaze kako je vazno puno razumijevanje obje osnovne premise.

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------


Naslov: SECTIONS CARNet

Pozdrav svima,

SECTIONS model je dakle vrlo mocan alat za analizu e-learning okruzenja, alat koji nas potice da si postavimo prava pitanja.

Odmaknimo se za pocetak od nasih pojedinacnih situacija i probajmo taj model primjeniti na primjer CARNeta i njegov odabir LMSa.

Koji su elementi okruženja i organizacijskih karakteristika utjecali na njihovu odluku o odabiru? Zasto su mijenjali smjer razvoja?


------------------------------------------------------------


Naslov: SECTIONS FER

Pozdrav svima,

kao drugi primjer imamo FER. Kakvim su se oni pobudama vodili pri odabiru alata? Koje su najznacajnije razlike izmedju njihovog puta i CARNetovog puta?


------------------------------------------------------------


Naslov: SECTIONS Elektrotehnicka skola

Pozdrav svima,

evo i treceg primjera - Elektrotehnicke skole. U njihovom slucaju srecemo neke specificnosti, pogotovo vezane uz linije financiranja. Je li to jedina razlika u odnosu na CARNet i FER?


------------------------------------------------------------



Naslov: Odgovor: Sistematizacija i organizirani pristup

Pozdrav plavcima !

Na pitanje „Je li moguće na svakoj pojedinoj ustanovi provesti jedan pilot godišnje, po semestru, po generaciji, po razredu …?” Odgovor je “da”.

Svrha pilot projekta bila bi provjeriti tehnološki, organizacijski, metodički i psihološki aspekt odabranog rješenja, odnosno alata i sadržaja. Prikupiti nova iskustva, prikazati ciljanoj i široj zajednici prednosti primjene projekta, ali i moguće nedostatke, probleme te ispitati njihova moguća rješenja. http://edupoint.carnet.hr/casopis/18/clanci/2?CARNetweb=

Mišljenja sam da u svakoj organizaciji pa i u vojnoj ne samo da je moguće nego je i poželjno provesti pilot projekte pogotovo kada iz tog područja nemamo vlastita iskustva, znanstveno istraživačkim radom ih je teško dokazati, te ako iziskuje velike resurse. Čini mi se da bi pilot projekte trebali više koristiti u sustavu upravljanju jer su njihovi rezultati čvrst i nepobitan dokaz da li ići u implemetaciju ili ne.

Istraživanja pokazuju da se poteškoće pojavljuju uglavnom u organizacijskom, metodičkom, psihološkom i sadržajnom aspektu, a vrlo malo u tehnološkom. Za vojnu organizaciju izuzetno važan čimbenik je “sigurnost i zaštita” koja se pretpostavljam razmatra u tehnološkom aspektu.

Marijan

------------------------------------------------------------


Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Srijeda, 28. siječanj 2009. 20:43

Naslov: Odgovor: SECTIONS FER

Pozdrav svima!

Evo me opet nazad. Isprika kolegama zbog perioda samo pasivnog „sudjelovanja“ u raspravi, čitanja poruka kolega od kojih štošta učim – hvala! Razlog malo žešće opterećenje na poslu (ili samokritičnije: moja nesavršena organizacija vremena).

CARNET-ov odabir vlastitog rješenja MENTOR-a prvenstveno je posljedica strategijske odluke o širenju prema srednjim i osnovnim školama što je dovelo do brojnosti korisnika koju je moguće izražavati u milijunima (0,5).

Ukratko na odluku je utjecao prvo C (costs) tek sekundarno T (teaching and learning) i O (organizational issues).

FER nasuprot pri odlučivanju se dominantno vodi s T i to više s teaching nego s learning.

Motiv FER-a je prvenstveno pružiti nastavnicima mogućnost nastavka upotrebe dosad preferiranog pristupa kako ih se ne bi demotiviralo od daljnje upotrebe i eksperimentiranja s e-learningom; a studenti su i onako fleksibilniji.Bitna je razlika i u primijenjenoj strategiji odabira pristupa LMS-u: odabrana je kombinacija sva tri pristupa: komercijalnog, open source i vlastitog rješenja.Mane takvoj odluci vidim u tome što je:

- podrška WebCT organizirana preko CARNET-a, a on upravo napušta komercijalni pristup; no, u cjelini ovaj pristup je izuzetno fleksibilan, pa to nema veći značaj,- pretpostavljam da je ovo izuzetno složeno za administraciju.

Pozdrav, Andrija!

------------------------------------------------------------



Naslov: Odgovor: SECTIONS CARNet

Pozdrav plavcima !

Razlozi za odabir WebCT-ja u CARNet-u:-mali broj korisnika (isključivo akademska zajednica)-obučenost osoblja (CARNet-ovih djelatnika za WebCT)-lakoća korištenja i praktičnost (mogu ga koristiti osobe koje nisu stručnjaci za informacijske tehnologije, te korištenje s udaljenih lokacija)-prihvatljiva cjena-pouzdanost (iskustva CARNet-ovih djelatnika, članova tima, i korištenje u SAD-u, Kanadi i dr.)-brzina korištenja, dostupnost (of-the shelf).

Razlog zbog čega je promjenjen smjer razvoja LMS jest zbog povećanog broja korisnika, više od 500000, a time i otežano funkcioniranje sustava. Drugim rječima, postojeći WebCT za koji CARNet ima licencu ne zadovoljava trenutne potrebe, niti bi zadovoljili potrebe njegovom prilagodbom. Logično rješenje bilo je izrada vlastitog LMS sa ciljem zadovoljiti sve potrebe (sve dosadašnje funkcionalnosti korištenih LMS-ova: WebCT-ja i Moodlea) učenika i nastavnika u obrazovnom procesu, kao i jednostavniju i fleksibilniju administraciju sustava na nacionalnoj i institucionalnoj razini.

Vjerujem da je Tim CARNet-ovih stručnjaka dobro proučio model SECTIONS, Bates i Poolea (2003), najmanje dva puta pročitao, te da je donio pravu odluku. Želim im puno uspjeha jer je to zasigurno zahtjevan, dugotrajan i skup posao.

Koliko dugo se radi na projektu “mentor” i kada bi mogao biti u uporabi?

Da li je u planu uključena i prodaja/ustupanje “mentora” drugim zainteresiranim stranama ?

Marijan

------------------------------------------------------------




Lijepi pozdrav!

Citajuci clanak odabira LMS-a u Carnetu cini mi se da je na prvobitnuodluku izbora WebCT-a najvise utjecala odluka pocetnog znatno manjegbroja korisnika (pripadnici akademsake zajednice), brza dostupnostkomercijalnog alata u tom trenutku (izrada vlastitog alata zahtjevadosta vremena i ulaganja), cijena dogovorena za licencu WebCT-a je bilaprihvatljiva s obzirom na mali broj korisnika, pozitivna iskustva ieducirani Carnetovi djelatnici u radu s WebCT-om.

No međutim, kako je s vremenom rastao broj korisnika jer se Carnetorijentira i prema osnovnim i srednjim skolama raste i cijena licenci tese osjecaju sve teza financijska opterecenja. Porastom broja korisnika se ocito javljaju i razlicite zelje i zahtijevipa sve to utjece na Carnetovu odluku izrade vlastitog LMS-a jer se zelipruziti fleksibilniji i funkcionalniji sustav s dodatnim mogucnostimaobzirom na profil raznolikih korisnika.Upotreba Moodla od strane veceg dijela korisnika utjece također naodluku da Carnet istoga instalira na svojim posluziteljima.

Prema modelu SECTIONS (Bates i Poole, 2003) izdvojila bih da su naodluku izrade vlastitog LMS sustava posebno utjecale sljedece komponenteu slucaju Carneta:1. Korisnici (sve veci broj)2.Troškovi (sve vece financijsko opterecenje kod WebCT-a)3. Oganizacijska pitanja (sve vece potrebe i zelje korisnika koje WebCttesko moze zadovoljiti)

Ivana

------------------------------------------------------------




Pozdrav svima!

Kao sto je i Andrija uocio, misljenja sam da je u FER-ovom slucaju naizbor LMS-ova prema SECTIONS modelu (Bates i Poole, 2003) najviseutjecala komponenta T (teaching and learning) jer se nastavnicima ovimmodelom slobodnog izbora nastojalo omoguciti da odaberu onaj sustav koji

najbolje odgovara potrebama i zahtjevima njihove nastave, te da seprilagode razlicitim perspektivama poucavanja. Mislim da je pohvalno i to, sto im je dostupna podrska za cak tri LMSsustava te sto je njihova upotreba sinkronizirana i s drugim sustavima ibazama na FER-u (CMS, e-knjiznica, posluzitelj multimedijalnihmaterijala, e- portfolio, te ISVU i AAI.

Kao sto i Andrija spominje, ne znam sto ce se dogoditi na FER-u spodrskom za WebCT nakon sto ga Carnet napusti, ali u clanku se navodi daje upravo FER-ov Web-tim godinu dana za Carnet obavljao poslove podrškeza WebCT na razini cijele drzave pa im to mozda ne bi onda ni trebaobiti problem jer je mogu ponovo mozda uspostaviti...

Buduci da se radi o fakultetu elektronike i racunarstva cini mi se da jedobro da koriste vise sustava, istrazuju ih i testiraju... Pretpostavljam da ni njihovim studentima upotreba razlicitih LMS-ova nepredstavlja neki problem, ali mozda bi ipak bi bilo interesantno i dobrosaznati i od njih povratnu informaciju...

Ivana

------------------------------------------------------------



Naslov: Odgovor: SECTIONS Elektrotehnicka skola

Pozdrav svima,

ovo je svakako lijep primjer! Mislim da su lijepo iskoristili i pronaslimogucnost financiranja za implementaciju sustava! :)

U svakom slucaju, smatram da su proveli dobar postupak odbira iimplementacije jer su se vodili vaznim kriterijima: analizirali su visesustava, pri odabiru LMS vodili su se potrebama svojih korisnika imogucnostima implementacije materijala u sustav. Paznju su obratili naadministraciju sustava, mogucnost izrade kopija, cijenu i jasnocu uputaza koristenje. Svakako je vrijedno spomenuti i organiziranje radionica iedukaciranje svojih djelatnika u primjeni Moodla, te osiguranje podrskeucenicima i uciteljima.

Prema SECTIONS modelu (Bates i Poole, 2003) posebno su vodili racuna okomponentama:1. Korisnici2. troskovi3. lakoca koristenja i pouzdanost4. poucavanje i ucenje5. interaktivnost

6. organizacijska pitanja

U usporedbi ova tri izvjesca (Canet, FER, Elektronicka skola) najvisekomponenti prema modelu SECTIONS sam nekako sasvim spontano nabrojalaupravo za ovu Elektronicku skolu, sto bi moglo znaciti da i nije jedinarazlika u financiranju u odnosu na FER i Carnet :))

Ivana

------------------------------------------------------------




face="Dialog">Lijep pozdrav face="Dialog">Marijan je naveo veći dio dobrih strana LMS-a kojeg je CARnet koristio niz godina (WebCt), te vjerojatni razlog za prijelaz na drugi LMS (Moodle). face="Dialog">Prema modelu SECTIONS (Bates i Poole, 2003) izdvojila bi neke razloge za prvobitni odabir LMS-a WebCT: Sa stajališta studenata/učenika<blockquote>face="Dialog">-osim osnovne svrhe (dostupnost online materijala u bilo koje vrijeme i mjesta) zadovoljeni su svi elementi dobre online komunikacije i interaktivnosti između mentora i učenika, te učenika međusobno, kroz forume, e-poštu i to na individualnom nivou ili putem timskih rasprava, diskusija (što se vidi i u našem načinu rada). -kao pomoć u radu učenicima uključene su online provjere i tzv. samoprovjere za pojedina područja. </blockquote>face="Dialog">Jednostavan je za korištenje<blockquote>face="Dialog">-napravljen je prijevod svih dijelova sučelja, što sve ukupno znatno pridonosi kvaliteti online nastave i odabiru LMS-a. -kao komercijalni LMS već se dugo koristi i pokazao se „postojanim“ a sa dizajnerske strane sučelje je vizualno dobro oblikovano sa prepoznatljivim identitetom. (jedina prava zamjerka Moodle_u, bila bi upravo vizualni dio sučelja u odnosu na WebCt)</blockquote>face="Dialog">Tehnička podrška je osigurana<blockquote>face="Dialog">-kako se WebCt koristi duže vrijeme eventualne početne greške u funkcioniranju su već otklonjene a koje se mogu pojaviti prilikom prijelaza na novi LMS (Moodle).</blockquote>face="Dialog"> Troškovi komercijalnog LMS-a (kako je već i Marijan spomenuo)<blockquote>

face="Dialog">-WebCt je komercijalni LMS, a naglim povećanjem broja korisnika, pogotovo uključivanjem u osnovno i srednje školstvo, (što je i Ivana navela) te konkretno cijelih razreda u online tečaj (kako je kod nas slučaj) znatno poskupljuje sam LMS koji se veže na cijenu licence za pojedinog korisnika. </blockquote>face="Dialog">Vjerojatno je to i jedan od glavnih razloga prelaska CaRneta sa WebCt-a na Moodle. face="Dialog">Mogući razlozi uključuju i: <blockquote>face="Dialog">-sve veči trend korištenja open souce programa u školama i konkretno razvoj i korištenje Moodle-a (nevezano na CARnet) -zahtjeve sve večeg broja korisnika (škola) za kreiranjem vlastitih tečajeva ili online nastave -prelaskom na open source LMS CARnet omogućuje podršku školama u korištenju LMS-a (tehničku i serversku) za kreiranje vlastitih tečajeva i održavanje online nastave (http://moodle.carnet.hr/) Suzana </blockquote>

------------------------------------------------------------




face="Dialog">Lijep pozdravface="Dialog">Moje mišljenje o stanju na FER_u, vezano uz članak, je slično kao i kod kolega. Kako je na FER_u utvrđeno da 90% nastavnika koristi 3 različita LMS-a (WebCT, AHyCo ili Moodle), dogovor na nivou institucije o korištenju LMS-a i institucionalnoj podršci pao je na sva tri. face="Dialog">O(rganizacijska) pitanja su dobro riješena, a kako je Moodle open source organizirano je proteklih godina i niz edukacija vezano uz njegovu instalaciju i primjenu za sve zainteresirane profesore/nastavnike u organizaciji MZOŠ_a i FER_a (njihovog tima za podršku). face="Dialog">Malo naglašeno postoji otklon od uvažavanja mišljenja studenata (nije iznesena ili ne postoji analiza zadovoljstva/nezadovoljstva primjenom tri različita LMS_a. I Andrija i Ivana slažu se da bi bilo dobro čuti i njihovo mišljenje.face="Dialog">Kako smo sličnu analizu/anketu proveli u školi (zadovoljstvo u radu s LMS_om WebCt i Moodle) učenika koji su imali online edukaciju u oba LMS-a, mogu reći da smo mi dobili povratne informacije koje nas navode na zaključak da je zadovoljstvo bilo podjednako. Pa mogu reči da se učenici doista dobro snalaze i prilagođavaju različitim LMS_ovima. face="Dialog">Suzana

------------------------------------------------------------




Pozdrav Plavim e-učiteljicama/ima, a osobito Jadranku ma gdje nas odveo ovim ogrankom rasprave!

Naravno Gordana da se radi prvo o učenju, a tek onda o poučavanju. Biti ću još malo izravniji.

Onako kako su iznijeti u ovom nizu Woodillovi stavovi kod mene izazivaju dojam da autor na učenje gleda isključivo s biheviorističkih pozicija, te da mu je dominantna perspektiva poučavanja transmisijska i to izrazito dominantna. Izraz

“....pokušavanje izazivanja, procesa učenja....“

sugerira da se sve učenike mora gotovo silom ili trikovima natjerati na učenje (a pri tom je još i upitno da li će se u tome uopće uspjeti).

Nasuprot, tome čvrsto sam uvjeren da su bar neki učenici voljni i sposobni učiti sami, a nastavnici, mentori, tutori,... coachi im mogu eventualno samo olakšati, ubrzati ili obogatiti učenje (što nikako ne umanjuje važnost uloge nastavnika nego je povećava!). Stoga držim da je upravo e-učenje primjeren naziv, a o totalnom e-poučavanju možda se može govoriti tek kod djece predškolske dobi.

Da se ipak vratimo na početnu temu niza. Iako zastupam stav da su sve perspektive poučavanja legitimne, ja bih pobornike stavova poput citiranog svrstao u neću reći probleme ali okolnosti koje bitno otežavaju projektiranje ili izgradnju idealnog sustava.

Pozdrav, Andrija!

------------------------------------------------------------


Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Četvrtak, 29. siječanj 2009. 09:42


Pozdrav svima,

slažem se s mišljenjem kolege Marijana koji smatra da je glavni razlog zbog čega je promjenjen smjer razvoja LMS povećanje broja korisnika.

Analizirajući kroz model Sections, CARNet-ov pocetni odabir komercijalnog LMS-a (WebCT) uzima u obzir element E (easy of use). WebCT kao LMS alat pružaprakticnost, lakocu korištenja i omogucava pripremu i objavu obrazovnihmaterijala osobama koje nisu strucnjaci na podrucju informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

Nadalje, iz CARNet-ove studije slucaja o odabira LMS-a primjetan je utjecaj elementata T (teaching & learning), O (organisational issues) - dok se tehnologija koristila za manji broj polaznika postojalo je rješenja, ali kada je broj rapidno narastao opseg poslova postaje veci i rješenja moraju postati konzistentna, S (students), I (insteractitvity)

Najveću ulogu prelaska na izgradnju vlastitog LMS-a Mentor je imao elemenat C (costs)obzirom da kupovanje velikog broja licenci za WebCT iziskuje visoke troškove

Bez obzira što prelazak na vlastiti LMS iziskuje novac, organizaciju i vrijeme, smatram da je bolje rješenje nego stalno plaćanje "kamatarima". Slažete se?


------------------------------------------------------------


Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Četvrtak, 29. siječanj 2009. 10:22


Pozdrav svima,

kolega Andrija smatra da se FER pri odlučivanju dominantno vodi s T i to više s teaching nego s learning, u čemu se slažem s njim.

Na FER-u vidljiva je detaljno provedena analiza faktora S (STUDENTS) i E (EASE OF USE) kroz nekoliko korištenih LMS alata. Temeljem toga izveden je zakljucak o faktoru T (TEACHING) - ostavljanje slobode nastavnicima da odaberu alat koji imnajbolje odgovara.

U svojoj studiji FER i sam priznaje da je favoriziranjem faktora S (SPEED) najviše prema potrebama nastavnika (TEACHING) zanemaren je faktor S (STUDENTS) i drugi dio faktora T (AND LEARNING), pa je sustav prilagoden potrebama nastavnika bez velikog vodenja racuna o potrebama studenata.

Možda je to malo sebično, faks bi trebao postoji zbog studenata, a ne obrnuto. Zar ne?


------------------------------------------------------------




Pozdrav svim plavcima ,a osobito veleštovanom kolegi Andriji koga ajko cijenim kao stručnjaka i (lat. primus inter patres)!Naime u mojoj diskusiji pod rednim brojem 1962 iznjeta su stajališta o komunikaciji putem računala i načinu učenja. S toga šaljem ponovno isti tekst i kada se pročita do kraja kompletno onda se može utvrditi da nije se dao nikakav naglasak na biehvioritički pristup jer sam kraj tj. zaključak govori o e-learning objektima i modulima.

Polaznici-studenti (u najširem smislu riječi) će sve više komunicirati uz pomoć računala, na različite načine, a koji će biti određeni prirodom problema koji žele riješiti, te načinom učenja koji im odgovara. Načini učenja postaju svakim danom sve različitiji. Pojedinac može imati jedan ili više omiljenih načina učenja kod obavljanja različitih zadaća. Uzme li se u obzir još koliko varijacija u načinu učenja postoji između pojedinaca, postaje jasna potreba oblikovanja procesa obrazovanja tako da svaki pojedinac iz njega dobiva potrebno.Okruženje u kojem ljudi uče mora ih osposobiti da rade samostalno, da komuniciraju nastavnim pomagalima i građom, da u radu surađuju s kolegama, da uče pod nadzorom nastavnika, iskusnije osobe ili instruktora, ali i da se sami nađu u ulozi nadzornika ili instruktora ako surađuju s nekim manje iskusnim.Woodill (Where is the Learning in e-learning?) navodi kako bi se e-learning zapravo trebao zvati e-teaching (e-poučavanje). Pojam e-learning podrazumijeva dva bitna elementa: 1. pokušavanje izazivanja, procesa učenja elektroničkom tehnologijom, 2. praćenje rezultata i uspjeha učenika. To je poučavanje korištenjem elektroničkih sredstava. Ljudi uče pri korištenju tehnologije, ali to ne mora nužno biti intencionalno učenje, ono koje se očekivalo da će «stupiti na snagu« samim prezentiranjem obrazovnog sadržaja. Proces kojeg smo nazvali učenjem, ne mora podrazumijevati da se učenje uistinu i odvija. Korektnije bi možda bilo, razmišljati o e-learningu kao e-teachingu - poučavanju. Poučavate!]' (nastavnik, predavač) može izložiti građu najbolje što zna, ali to svejedno ne jamči da će se učenje zbilja i dogoditi.Robotika, umjetna inteligencija, razvoj softvera i mnoge druge grane kompjuterske tehnologije kroz zadnje desetljeće uspjele su umjetno dobiti, oponašati različite ljudske aktivnosti. Tako danas postoje stotine tvrtki koje ulažu u razvoj čovjekolikih robota, softvera koji razlikuje glasovne instrukcije i slično. U toj poplavi softverskih postignuća, nažalost najlošije je prošlo obrazovanje. Natjecanje u stvaranju što bogatije i novim karakteristikama oplemenjene programske podrške, te objektno-orijentirani dizajn (prenosivost, «reusability» - višestruka upotrebljivost) usmjerilo je i e-learning industriju u tom smjeru (naglasak na e-learning objektima, modulima). Lijep pozdrav!Jadranko

------------------------------------------------------------




Pozdrav svim Plavcima!

Protupitanje Vesni:da li bi za studente bilo u konačnom povoljnije, da je FER odluku utemeljio na iscrpnoj analizi studentskih preferiranih pristupa (a na osnovu dosadašnjeg praćenja njihovih aktivnosti zaključuje da im je i onako prirodno prihvaćanje različitih LMS-a), a zanemario nastavničke?

Moj odgovor na postavljeno pitanje upućuje me na zaključak da je FER-ov pristup upravo krenuo od toga da „faks postoji zbog studenata“.

Pozdrav, Andrija!

------------------------------------------------------------


Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Četvrtak, 29. siječanj 2009. 14:34


Pozdrav plavcima !

FER je pri odabiru alata imao dobro pripremljen teren: - nastavno osoblje u procesu poučavanja već koristi veliki broj LMS-ova sukladno njihovim željama, potrebama i navikama, - studenti intenzivno koriste tehnologije za komunikaciju i suradnju, - postoji vlastito iskustvo, te je donesena odluka na razini institucije da se integriraju najviše korišteni sustavi, ali da i dalje postoji mogućnost korištenja i drugih LMS-a za koje FER neće osigurati institucionalnu podršku. Dakle ovom odlukom FER ostavlja mogućnost ekperimentiranja, istraživanja i razvoja, što će kod nastavnika, a nadam se i studenata, dodatno pojačati motivaciju.

Čini mi se da FER-u u sustavu učenja kada je u pitanju uključivanje tehnologije preferira decentalizaciju, Paul (1990), u odnosu na centralizirani pristup CARNeta u fazi odabira LMS-a. Gdje još vidim razlike u FER-ovom i CARNet-ovom putu ?

- CARNet donosi odluku o odabiru LMS-a kada se na ovim prostorima vrlo malo zna o e-learningu (klasične učionioce), a FER donosi institucionalnu odluku kada 90 % nastavnika koriste 3 LMS-a (kombinirani model nastave),- korisnici usluga CARNeta u početnoj fazi su uglavno digitalne pridošlice, a korisnici FER-a (studenti) su digitalni urođenici, - dostupnost tehnologije i informacijama, tehnička potpora, pristup, organizacijska pitanja, kao i neizbježna motivacija i zainteresiranost svakako su na strani korisnika

FER-a.

Marijan

------------------------------------------------------------


Poslao Ana Partalo (apartalo.public) na Četvrtak, 29. siječanj 2009. 18:10


Pozdrav svima,

Smatram da je najveći od problema koje Davis (2005.) navodi: „kljucno osoblje se mora ponovno obuciti“.

Kolegica Suzana je rekla: „Naravno i nastavnici koji su stručnjaci za sadržaj koji se treba prilagoditi online nastavi /po mojoj procjeni/ će vjerojatno tražiti i dodatna sredstva za oblikovanje i pripremu /ukoliko takav sadržaj neće biti dobiven od strane Ministarstva/. Ali kako govorimo o pilot projektima dakle sve ovisi o angažmanu samih nastavnika u školi.“

Mislim da nije toliki nedostatak obuka ključnog osoblja kada su u pitanju neke stvari koje se mogu „lakše“ riješiti, već čista bolja informiranost. Jedna od ključnih stvari u e-learningu su e-sadržaji za nastavu. Treba za početak bilo kakvog projekta iskoristiti sve što tržište nudi kako se ne bi odmah krenulo sa puno problema. Vjerujem da velika većina srednjoškolskih nastavnika nije niti upoznata s činjenicom da je Ministarstvo dalo izraditi 70 interaktivnih i multimedijalnih lekcija iz matematike, fizike, biologije i kemije koje su u skladu s nastavnim planom i programom. To su sadržaji koji ne zahtijevaju previše nastavničkog „dodatnog“ rada (poznavanje ICT-ja, surfanja, istraživanja i sl.), čega se dosta nastavnika „boji“ i to s razlogom jer im to nije dodatno plaćeno.

Tako da kao što je i kolega Krešimir rekao: “iako Ministarstvo donese i proslijedi odluku o provođenju osposobljavanja osoblja za nova saznanja na području informacijske tehnologije, potrebna je i odluka pojedine ustanove da se to kvalitetno i provede.“ Inače nam se nameće Batesova metafora samostalnog strijelca koji sam svladava opasnosti – tj. profesora koji sam, bez pomoći, pokreće obrazovne inicijative.

Lijep pozdrav iz bolesničkog kreveta:(Ana

------------------------------------------------------------


Poslao Marijan Dražetić (madrazet.public) na Četvrtak, 29. siječanj 2009. 20:09


Pozdrav plavcima !

Složio bih se s navodima kolegice Ivane i dodao da Elektrotehnička škola zapravo nije mogla odabrati drugo rješenje jer pretpostavljam da nije u mogućnosti izraditi vlastiti sustav niti plaćati komercijalne licence na godišnjoj osnovi. S obzirom da alat Moodle zadovoljava njihove potrebe, učenike srednje škole, mišljenja sam da je ovo bio realan i dobar odabir.

Svega ovog nebi bilo da ravnatelj škole nije prepoznao značaj ovog projekta i da nije usmjerio financijska sredstva za implementaciju Moodlea koji započinje definiranjem zadataka i ciljeva, a “završava” daljnjim razvojem e-learning materijala i školovanjem osoblja na ELA-i, smjer Course Design.

Osim načina financiranja u odnosu na CARNet i FER vidim razlike u zadaći/potrebama, korisničkoj populaciji, nadzoru korisnika, troškovima, organizacijskim pitanjima, brzini, te navodu autora članka “Korištenje Moodlea u srednjoškolskoj nastavi na Elektrotehničkoj školi u Zagrebu”, citiram “Moodle je SCORM (Shareable Content Object Reference Model) kompatibilan”, što znači da LMS sustavima omogućava pronalaženje, uvoz, razmjenu, ponovnu upotrebu i izvoz sadržaja na standardiziran način.

Da li su ostali LMS-ovi SCORM kompatibilni ? Što je sa standardizacijom digitalnih obrazovnih materijala ?

Marijan

------------------------------------------------------------


Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Četvrtak, 29. siječanj 2009. 23:52


Pozdrav Marijane,

U poruci 2013 s nadnevkom od Srijeda, 28. siječanj 2009. 21:00, Marijan Dražetić (madrazet.public) piše:>>Koliko dugo se radi na projektu “mentor” i kada bi mogao biti u uporabi?>>Da li je u planu uključena i prodaja/ustupanje “mentora” drugim zainteresiranim >stranama ?>

najbolje odgovore na sva ova pitanja ima CARNetova Sluzba za clanice. Kontakt:

tel: 0800 CARNet 0800 227 638fax: +385 1 666 1 630e-mail: [email protected]

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------




Pozdrav Marijane,

U poruci 2036 s nadnevkom od Četvrtak, 29. siječanj 2009. 20:09, Marijan Dražetić (madrazet.public) piše:>>>Osim načina financiranja u odnosu na CARNet i FER vidim razlike u zadaći/potrebama, >korisničkoj populaciji, nadzoru korisnika, troškovima, organizacijskim pitanjima, brzini, >te navodu autora članka “Korištenje Moodlea u srednjoškolskoj nastavi na >Elektrotehničkoj školi u Zagrebu”, citiram “Moodle je SCORM (Shareable Content Object >Reference Model) kompatibilan”, što znači da LMS sustavima omogućava pronalaženje, >uvoz, razmjenu, ponovnu upotrebu i izvoz sadržaja na standardiziran način.>>Da li su ostali LMS-ovi SCORM kompatibilni ? >Što je sa standardizacijom digitalnih obrazovnih materijala ?>

Ovo ste dobro primjetili, ovo je vazno. SCORM predstavlja skupinu standarda i preporuka za e-learning zasnovan na upotrebi weba. SCORM standardizacija osigurava mogucnost prijenosa materijala izmedju razlicitih LMS rjesenja. Danas su svi LMS sustavi koji su zivi i aktivno se koriste SCORM kompatibilni.

Visestruko iskoristivi nastavni materijali su pak zaokruzene, medjusobno nezavisne obrazovne teme ili cjeline koje se kao takvi paketi mogu visestruko iskoristavati prema potrebama razlicitih tecajeva ili drugi obrazovnih procesa. To pak je tema su kojom cete se u drugom semestru jos dosta baviti.

Za one koji zele znati nesto vise: How to Make Your Simulation SCORM Compliant - http://forio.com/broadcast/docs/advanced_features/scorm.htm

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------


Naslov: SECTIONS na uskom lokalnom kontekstu

Pozdrav svima,

u prijasnjim smo diskusijama puno pisali o tome koje tehnike i alate koristite u svojim predavanjima.

SECTIONS model smo u ovoj raspravi primjenili na tri primjera - CARNet, FER i Elektrotehnicka skola, kako bismo upoznali logiku koja je vodila te ustanove. No, SECTIONS model mozemo primijeniti i na tehnologiju i medije koje koristite u predmetima koje predajete.

Je li to teze ili lakse? Koliko se u tom slucaju mijenja tezinska vrijednost pojedinih slova u SECTIONS modelu? Kako biste poredali po važnosti pojedina polja u SECTIONS analizi za predmete koje trenutno poducavate?

Nakon sto ste napravili SECTIONS analizu, biste li i sada donijeli iste odluke vezane uz vas predmet?

Pozdrav,Zlatko

------------------------------------------------------------




Lijep pozdrav Andriji,

pokušat ću s pozicije studenata odgoviti kolegi na postavljeno pitanje: da li bi za studente bilo u konačnom povoljnije, da je FER odluku utemeljio na iscrpnoj analizi studentskih preferiranih pristupa (a na osnovu dosadašnjeg praćenja njihovih aktivnosti zaključuje da im je i onako prirodno prihvaćanje različitih LMS-a), a zanemario nastavničke?

Smatram da "više" ne mora nužno uvijek biti i bolje.

Kada bi nama, polaznicima ELE bilo na raspolaganju nekoliko LMS-ova. Pri tome svaki tutor koristi drugi LMS, a ima ih umjesto dvoje četvero, nisam sigurna da bi nas to veselilo, mene ne. A Vas kolega?

Vesna

------------------------------------------------------------




Pozdrav svima,

Slažem se s Vesnom da je „Najveću ulogu prelaska na izgradnju vlastitog LMS-a Mentor je imao elemenat C (costs) obzirom da kupovanje velikog broja licenci za WebCT iziskuje visoke troškove“ Iako kao što je i Ivana rekla jako su važne i druge dvije stvari, a to su korisnici i organizacijska pitanja. Smatram da je dosta važno za CARNet bilo to da ima mogućnost direktnog utjecaja na razvoj i prilagodbu vlastitim potrebama, a s naglaskom na potrebe školske zajednice.

Moja analiza CARNet-ovog komercijalnog LMS-a prema SECTIONS modelu se dosta slaže s Suzaninom.S - radi se o grupama polaznika koje sačinjavaju akademski građani s ne toliko naglašenim razlikama u predznanjima E - tehnologija je licencirana, nedostaci su se brzo ažurirali, WebCT-i je preveden na hrvatski jezik C - troškovi su za početak bili nešto veći, ali su se iz godine u godinu dobivali povoljniji uvjeti pri nabavi novih licenciT – zastupljena su sva tri pristupa poučavanju (biheviorizam, konstruktivizam i kognitivizam) I – postoji visok stupanj interakcije (polaznik-obrazovni sadržaj, polaznik-drugi polaznici i mentori)O - timski rad, raspodjela poslova gdje su svi odgovorni za uspješan rad N - nije novost jer sustav poučavanja postoji, postoji i svijest o alatima, mogućnostima , ograničenjima i cijenamaS - brzina je prihvatljiva i moguća bez da se gubi kvaliteta obrazovnog procesa

Evo toliko od mene. A što se Marijanovog pitanja tiče: „Koliko dugo se radi na projektu “mentor” i kada bi mogao biti u uporabi?“ Koliko ja znam na Mentor-u se radi od 2005 godine i mogao bi jako brzo biti u uporabi.


------------------------------------------------------------




Pozdrav kolegici Vesni i svim Plavcima!

Konačno dijalog!Apsolutno ste u pravu. S mojih 44 (i nešto sitno) godina ne da me ne bi veselilo, nego bi me frustriralo korištenje makar i samo dva različita LMS-a.

No pretpostavljam da prosječni student FER-a ima bar preko 20-ak godina starosti manje i da mu promjena LMS-a vjerojatno predstavlja izazov, ne bitno složeniji od promijene mobitela, a što digitalni urođenici rade barem jednom kvartalno.

S druge strane nastavnici su mi bliži po godinama, a vjerojatno neki i stariji. Stavim li se u njihovu poziciju na trenutak, mogu puno životnije zamisliti koliko me ne bi veselilo da moram svoju nastavu razrađenu recimo u WebCT-u prilagoditi nekom drugom sustavu meni novom. (Usput budi rečeno do sad sam u životu promijenio jedan model Nokie u jedan model Samsunga i ne planiram sličan poduhvat dok tehnološki krajnje ne zastarim: ja i moj mobitel). Vjerojatna posljedica: aktiviranje moje poslovične tvrdoglavosti i vrlo izgledno ako ne pad kvalitete nastave, onda barem odustajanje od eksperimentiranja (ili usporavanje eksperimentiranja) s novim načinima nastave.

I dalje mi izgleda da je to u krajnjem na štetu studenata, nije li?

Srdačan pozdrav, Andrija!

------------------------------------------------------------


Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Petak, 30. siječanj 2009. 19:12


Hi svima,

evo me malo u polemici.

Pri izboru LMSa jedan faktor koji ipak treba podvući je i postavljanjeautoriteta samog fakulteta. FER je (uz dužno poštovanje svim ostalim ICTškolovalištima) najstariji i naravno reflektrira na titulunajkvalitetnijeg studija.

Neću ulaziti u analizu da li to stvarno tako ali se sigurno radi o vrloambiciozno i kvalitetno vođenom fakultetu. Pa valjda tada fakultet kojise bavi ICT treba i može realizrati vlastiti LMS, između ostalog kaodokaz da profesori (ma znam ustvari ambiciozni asistenti) znaju o čemupričaju kad predaju LMS. Ferovci su ponosni na AHyCo. Mišljenja su da bise trebao koristiti i više.

Na bih nikome olako preporučio projektiranje vlastitog LMSa, ima

dovoljno kvalitetnih open source rješenja. Ali ako je u pitanju Fer,siguran sam da treba primijeniti druge kriterije. Tko bi kupovaoChrayslere kad bi Lee Iaccoca vozio Hondu?

Zato AhyCo.


Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Petak, 30. siječanj 2009. 20:14


Nadovezujem se na diskusiju o SECTIONS analizi (nakon što sam dva puta stvarno detaljno pročitala poglavlje 4 Bates&Poole članka. Citiram nekoliko rečenica s početne stranice WebCT-ja: WebCT je u upotrebi u CARNetu od jeseni 2000. CARNet je nabavio licencu za neograničen broj tečajeva i ograničen broj korisnika. CARNetovu licencu mogu koristiti svi zaposlenici na hrvatskim visokim učilištima. Dakle, spominje se jedna licenca, ograničen broj korisnika i visoka učilišta. Prema situaciji 2000 to je bio logičan izbor. Znalo se tko su korisnici, alat je relativno lagan za rukovanje, omogućuje interaktivnost, mogući su različiti pristupi učenju i poučavanju, tada je vjerojatno bio dovoljno nov, atraktivan i brz za sve, a što se tiče cijene i organizacijskih pitanja, to su ona pitanja na koja mi kao nastavnici u školi ne možemo u velikoj mjeri utjecati. Pozdrav, Dubravka Despot

------------------------------------------------------------


Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Petak, 30. siječanj 2009. 20:26


Drugi dio diskusijskog pitanja je zašto su mijenjali smjer razvoja. To je jasno jer se situacija od 2000 do danas bitno promijenila. CARNet nije više vezan samo uz visoka učilišta već je pridodao 500 000 korisnika iz srednjih i osnovnih škola. Automatski se mijenja struktura i opseg potencijalnih korisnika, dakle to zahtijeva veliki zaokret.Oprostite, ako sam spomenula već rečene stvari, ali mislim da sve pomaže kod izrade našeg zadnjeg zadatka.Usput imam nekoliko pitanja za mentore: Kad razmišljamo o potencijalnim korisnicima (u mojem slučaju su to učenici od 13 do 15 godina), da li bi pomoglo da prije izrade zadatka provedemo anketu o mogućnosti pristupa Internetu kod kuće (računalo na raspolaganju, širokopojasni Internet, način i vrsta pristupa, brzina i sl.)?Hvala na odgovoru, a nadam se da ću pomoći i drugima u njihovoj pripremi zadatka.

Dubravka Despot

------------------------------------------------------------




Pozdrav svima,

Slažem se sa Ivanom i također smatram da je primjer Elektrotehničke škole u Zagrebu jako dobar i pokazuje da se, uz podršku ravnatelja, osposobljavanje nastavnika i dobro osmišljene ciljeve, može dobiti kvalitetno rješenje. Čini mi se da je studija o izboru Elektrotehničke škole opisan dobar način na koji se može krenuti u nižim razinama obrazovanja.

Analiza po SECTIONS modelu bi izgledala ovako:S – riječ je o učenicima Elektrotehničke škole, dakle o učenicima kojima je tehnologija vrlo bliska, koji vole nove tehnologije i s lakoćom ih prihvaćaju (pretpostavka je da većina ima kod kuće računalo s pristupom Internetu)E – lakoća korištenja. Svi vrlo lako mogu koristiti predloženu tehnologiju. (računalo, int.veza) jer postoje dobre upute koje su profesori naveli kroz upoznavanje s osnovama uporabe. U studiji je naveden podatak da nema većih poteškoća u radu sustava, a da se nedostupnost dogodila samo jedanput i to je brzo riješeno. Nastavnicima je osigurana podrška u vidu tečajeva.C – troškovi i O – organizacijska pitanja idu zajedno. Najvažnije nakon organizacije je financiranje. Elektrotehnička škola je uključena u CARDS projekt za financiranje implementacije Moodle-a. Podrška ravnatelja za uključivanje i za daljnju afirmaciju projekta unutar škole.T - interakcija postoji između učenika i obrazovnog materijala i između učenika i drugih sudionika nastavnog procesa (nastavnika, drugih učenika, tehničke podrške...)Podučavanje nastavnika za rad – stručno usavršavanje (ELA, CISCO CCNA ). Metode poučavanja su odabrane ovisno o predmetu i tečaju.I – interaktivnost je velika, ali na to treba poticati učenike i zainteresirati ih za takav način rada N – novitet za većinu učenika i učitelja (naravno osim onih koji su se educirali). Tehnologija je postojala (optički link i velika brzina), samo je trebalo unajmiti domenu i kupiti prostor na webuS – Što se tiče brzine pokretanja tečajeva, to je ovisilo o podučavanju učitelja koje se redovito odvijalo u radionicama i kroz te tečajeve su se direktno implementirali nastavni sadržaji.

Mislim da se Elektrotehnička škola nalazi najbliže realnoj situaciji, tj. da je jako "pametno" iskoristila CARDS program za uvođenje LMS-a.


------------------------------------------------------------





Slažem se s Ivanom i Andrijom da je kod FER-a ključni kriterij za korištenje više različitih LMS sustava bio lakoća korištenja, ali usmjereno prema nastavnicima, a ne prema studentima. Naime, podržavanjem više različitih LMS-ova na razini institucije nastojalo se omogućiti nastavnicima da koriste sustav kojeg su prije inicijalno odabrali kako bi ih motivirali da nastave s korištenjem e-learninga. S druge strane, studenti su primorani prilagoditi se na sva tri LMS sustava.

Kod slučaja FER uočila sam prednosti i mane. Prednosti predstavljaju mogućnosti paralelnog korištenja više LMS-ova, što unutar modela SECTIONS može doprinijeti kvaliteti poučavanja i učenja te eksperimentiranju s novim tehnologijama. Mane vidim u lakoći upotrebe/pristupa jer pretpostavljam da je studentima otežano prelaženje iz jednog u drugi sustav. Ovdje bi se mogao ubaciti dijalog između Andrije i Vesne, gdje bih ja morala zauzeti žensku stranu:) Mislim da studentima FER-a nije problem „skakati“ iz LMS sustava u sustav, ali isto tako smatram da od toga nema nikakve koristi. Uzeti ću za primjer moje fakultetsko obrazovanje. Na prvoj godini smo prvi semestar učili programski jezik Fortran, a drugi semestar Pascal,. Zatim smo na drugoj godini učili C, pa C++. Ne moram vam niti reći da niti jedan programski jezik nisam naučila kako spada. Tako mislim da je i sa studentima koji se susreću s više različitih LMS-ova. Znam da nije cilj da oni nauče dobro koristiti LMS nego se samo njime služiti, ali i to je industrija koja raste i s LMS-ovima bi se trebalo pozabaviti.

Isto tako čini mi se da više različitih sustava umanjuje interaktivnost, pa je na FER-u trebalo dodatno organizirati E-Campus, radi razmjene informacija. Smatram da E-campus pokriva ono što bi jedan LMS pokrivao unutar sebe – različite razine od administratorske do polazničke.


------------------------------------------------------------




U poruci 2057 s nadnevkom od Petak, 30. siječanj 2009. 19:12, Goran Hudec (ghudec.ttf) piše:>Na bih nikome olako preporučio projektiranje vlastitog LMSa, ima

>dovoljno kvalitetnih open source rješenja. Ali ako je u pitanju Fer,>siguran sam da treba primijeniti druge kriterije. Tko bi kupovao>Chrayslere kad bi Lee Iaccoca vozio Hondu?

Hm, znači li to da bi polaznici ELA-e 2009/2010 čitali o tome kako je FER prešao na AhyCo, SVI nastavnici FER-a trebali bi slijediti primjer Lee Iaccoca i koristiti i promovirati svoj proizvod?:)


------------------------------------------------------------


Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Subota, 31. siječanj 2009. 18:44


Dragi kolege,prilikom čitanja literature o FERovom odabiru, još je jedna okolnost o kojoj nisam primijetila da su drugi diskutirali. Naime, FER-ov tim je godinu dana za CARNet obavljao poslove podrške za WebCT. Isto tako, FER-ov tim je tri godine vodio Referalni centar za odabir alata za obrazovanje i u tom razdoblju testirao različite sustave. To znači da se radi o stvarno promišljenom odabiru tri LMS-a. Kad to pokušavam povezati sa SECTIONS analizom, čini mi se da se najveći naglasak stavljao na E (ease of use) i O (organisational issues). Kod FER-ovog odabira važna je bila podrška za korisnike. To onda znači da su brinuli za studente. Ne znam da li sam u pravu. Hvala na čitanju, Dubravka Despot

------------------------------------------------------------



Naslov: Odgovor: SECTIONS na uskom lokalnom kontekstu

Pozdrav svima..Kako predajem više predmeta sadržajno različitih, analizu ću pokušati napraviti za stručne predmete u Likovnoj umjetnosti i dizajnu, te Grafici /Projektiranje - Računalstvo/

S(Students) -učenici su educirani u radu sa tehnologijom koju predmeti zahtjevaju (osnove rada na računalu i upotreba interneta) od osnovne škole i tijekom prvog razreda-od nedavno koristim lekcije sa portala Nikola Tesla (excel, ppoint, osnovno opismenjavanje…) u prvom i drugom razredu -koriste se online provjere / samoprovjere (Ampix) kao povratne informacije-u 3 i 4 godini se usvajaju programi koji su potrebni za rad u privredi vezano uz struku

-koristi se i open source program (npr.Gimp), koji je dostupan svim učenicima

E (Ease of use) -potrebno je osnovno poznavanje tehnologije (funkcioniranja mreže, uključivanja i spajanja projektora, printera, spremanja podataka na server..) a za veće "probleme" tražim pomoć administratora-ostalo spada u edukaciju vezano uz struku -za sve profesore stručnih predmeta provodi se ECDL a prema potrebi radionice (upoznavanje s novim alatima – programima, tehnologijom)-učenici se postupno upoznaju s tehnologijom i programima, (radi se na stvaranju horizontalne i vertikalne prohodnosti od prvog razreda)

C (Costs) - Troškovi. -internet veza i računalo je dostupno svakom učeniku u školi, veći dio troškova pokriva MZOŠ, kao i nabavu računala (projekt opreme škola) -za troškove interneta kod kuće (vezano uz nastavu) dodjeljuju se učenicima besplatne minute - komercijalni alat (programe) za opremu Grafike i AV tehnologija pokriva ASO (Agencija za strukovno obrazovanje) - kod kuće učenici koriste za rad open source (npr Gimp umjesto Photoshopa kojeg uče kroz online nastavu) -učenici uplatom na početku godine pokrivaju dio troškova korištenja opreme i materijala-dio pokriva škola iz vlastitih izvora, -dio kroz realizaciju raznih projekata, 14 računala dobiveno je tijekom prošle školske godine preko programa CARDS - REVETIS

T (Teaching and learning) -prema (Daniel D. Pratt): u početku savladavanja novog programa (osnovnih koraka) koristim transmisijsku metodu, uz primjere, simulacije i online tutorijale npr. Nikola Tesla portal (korak po korak tutoring).-usvajanjem osnova prelazim na razvojnu perspektivu (konstruktivistički pristup), gdje učenici sami dolaze do novih informacija i rješenja problema. -da bi se održala radna navika izvode se i pripremljene vježbe koje su bliže perspektivi naukovanja.. (bitno je da se zbog programa koji se stalno mijenjaju savladaju osnove i principi rada). -na nivou škole se koristi isti paket programa zbog korelacije (npr.koristi se Adobe paket - izbacio se iz učenja Corel, a radi se u Ilustratoru).-metode i pristupi ovise i o stupnju edukacije vezano uz struku

I (Interactivity) - Interaktivnost. -omogućen je timski rad, komunikacija mailom, izmjena podataka i preuzimanje podataka preko lokalne mreže, (razmišlja se o stvaranju baze podataka koja bi se koristila u različitim predmetima).

O (Organisational issues) -održavanje računala i programa pokazalo se kao najbitnije.-najveća mana su tehnički problemi koji se pojavljuju (kvarovi računala, problem u radu mreže, internetskoj vezi, kontrola podataka na serveru, brisanje podataka, kopiranje - plagiranje vježbi i dr.)-nastava se mora prilagoditi postojećim resursima - tehnologiji (zbog velikog broja sati

uvedena je i redovna radna subota i rad u dvije smjene-što nije u skladu sa globalnim nastojanjima da se uvede jednosmjenska nastava.-mora postojati podrška na nivou škole (ravnatelja i nastavničkog vijeća, školskog odbora) zbog stalne nabave i uvođenja novih tehnologija.

N (Novelty) - Novitet. -pokušava se barem sa nekim programma ići u korak sa situacijom u privredi, no bitno je usvojiti princip rada, što ne zahtjeva isključivo rad sa najnovijom tehnologijom i programima.-računala se mijenjaju i dopunjuju u skladu sa mogućnostima (uspjeva se zasad)

S (Speed) - Brzina. -materijali i izmjena sadržaja (stručnih) ovisi o samom profesoru (radi se na horizontalnoj vezi različitih predmeta vezano uz sadržaj i programe).-učenike se potencira da sami nadograđuju i traže varijante (internet, wiki, )-sadržaj se kreira na način da objasni princip a ne konkretnu metodu zbog fleksibilnosti.

...O (Organisational issues), postaje najvažniji elemenat, te C (Costs) – Troškovi (ako ih nema tko pokrivati sve ostaje na dobrim namjerama), tada dolaze po redu S, T itd….

...uvođenje tehnologije je utjecalo na promjenu načina (konkretno mojih predmeta) izvođenja nastave unatrag nekoliko godina, najslabija karika je još uvijek organizacijskog tipa.

Analiza je malo duža..moja isprika.

Suzana

------------------------------------------------------------


Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 11:07


Pozdrav plavcima ma i tutorima ma gdje god bili!Razlog zbog čega je promijenjen smjer razvoja LMS je zbog povećanog broja korisnika, više od 500000, zbog čega je otežano funkcioniranje sustava. Postojeći WebCT za koji CARNet ima licencu ne zadovoljava trenutne potrebe, niti bi zadovoljili potrebe njegovom prilagodbom. Porastom broja korisnika se očito javljaju različite želje i zahtjevi stoga sve to utječe na CARNet-ovu odluku izrade vlastitog LMS-a pod nazivom Mentor (koji razvija u suradnji s tvrtkom King ICT) jer se želi pružiti fleksibilniji i funkcionalniji sustav s dodatnim mogućnostima s obzirom na profil raznolikih korisnika. Najveću ulogu prelaska na izgradnju vlastitog LMS-a Mentor je imao element C (costs) s obzirom da kupovanje velikog broja licenci za WebCT iziskuje visoke troškove. Upotreba Moodla nekomercijalni i open source LMS sustav) od strane većeg dijela korisnika utječe također na odluku da CARNet istoga instalira na svojim poslužiteljima.Pozdrav!Jadranko

------------------------------------------------------------


Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 11:08


Pozdrav svima!

Da, iako sam nekadašnji student FSB-a fer je reći:

„Drago mi je zbog impresivnog utjecaja nasljednika ETF-a, izmeđuostalog i na CARNET!“

na što je već i Ivana skrenula pozornost.

A, moram priznati da je potpuno logičan i Dubravkin naglasak na E.Koliko god mi se učinci na T čine suštinskim ostvaruju se tek upravopreko E.

Pozdrav, Andrija!

------------------------------------------------------------


Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 11:14


Pozdrav plavcima!

Iako sam o svom realnom svijetu već ponešto rekao kad sam govorio oproblemu transparentnosti sadržaja koji bi se trebao objaviti u nekomLMS okružju, osvrnuo bih se na još poneke probleme svog okružja.

Smatram da se i u mom kontekstu problemi javljaju u neodgovarajućimupravljačkim procesima kao i kod Radojke. Čak se ne bi složio sa kolegomMarijanom da su resursi ograničeni, već da se ne koriste na pravi način.

Mi imamo dovoljne resurse za provođenje e-learninga, a problemi suinstitucionalne prirode te neobučenost ključnog osoblja (nastavnika iadministratora) te polaznika u korištenju tehnologije (što ovog putadajem za pravo kolegi Marijanu).

Kada govorim o institucionalnim problemima, prvenstveno mislim naoperacionalizaciju programa uvođenja e-learninga u sustav vojnogškolovanja. Koncept izobrazbe (može se naći na:http://www.morh.hr/katalog/documents/Koncept%20izobrazbe_OSRH.pdf ) dajeokvir za uvođenje e-learninga (Projekt 4). Problem se javlja kada seovakav načelni okvir treba realizirati. Nije jasno tko je za štoodgovoran i tko bi trebao realizirati pojedine elemente koncepta i programa.

Dobro je što postoji veliki broj polaznika ELE iz našeg sustava, alinama nije jasno rečena koja će biti naša uloga nakon što ELA završi.Osobno sam birao smjer tutoringa (jer sam nastavnik), ali da sam odabraoi neki drugi smjer, vjerojatno to nitko ne bi ni primijetio. Imam dojamda smo poslani na školovanje samo da bi netko mogao reći da se program 4počeo provoditi, a ne ciljano da bi ga mogli svaki u svom segmentuimplementirati u sustav.

Ključno osoblje će se lako obučiti kada administratori odrade svoje, apolaznici imaju na nižim razinama uveden program obuke u rukovanjuračunalom koji bi trebalo samo malo prilagoditi kako bi se snalazili i uLMS okružju.

Možda moje kolege ipak imaju manje magle u svojoj predodžbi njihove uloge?

PozdravDarko

------------------------------------------------------------




Pozdrav svim plavcima ma gdje bili!U svojoj studiji FER je direktno fokusiran na IKT tehnologije i naturalno je okruženje za korištenje tehnologije u svim procesima , stoga i nastavnom. U FER-ovom slučaju na odabir LMS-ova prema SECTIONS modelu (Bates i Poole, 2003) najviše je utjecala komponenta T (TEACHING ) jer se nastavnicima ovim modelom slobodnog izbora nastojalo omogućiti da odaberu onaj sustav koji najbolje odgovara potrebama i zahtjevima njihove nastave, a otežava korištenje S (STUDENTS) koji na različitim kolegijima trebaju koristiti različite alate. te da se prilagode različitim perspektivama poučavanja. Kritički gledajući FER u sustavu poučavanja i učenja kada je u pitanju uključivanje tehnologije preferira decentralizaciju u odnosu na centralizirani pristup CARNeta u fazi odabira LMS-a. CARNet donosi odluku o odabiru LMS-a kada se vrlo malo zna o e-learningu, a FER donosi odluku kada 90 % nastavnika koristi 3 LMS-a- WebCT, AhyCO, ili Moodle .Donesena je odluka da se integriraju najviše korišteni sustavi, ali da i dalje postoji mogućnost korištenja i drugih LMS-a za koje FER neće osigurati

institucionalnu podršku.Dakle ovom odlukom FER ostavlja mogućnost istraživanja i razvoja, što će kod profesora i studenata pojačati motivaciju. FER je najveća i najutjecajnija znanstvena institucija na području elektrotehničkog inženjerstva i računarstva u RH koja uvijek može birati korištenje nekog LMS-a jer kao prvo to je prvenstvena zadaća fakulteta takvog profila da ispituje sve vrste LMS sustava kako bi dala odgovor ; da li je sustav kompatibilan zahtjevima naručioca. Pozdrav!Jadranko

------------------------------------------------------------




Pozdrav Plavcima ma gdje bili!Elektrotehnička srednja škola zapravo nije mogla odabrati drugo rješenje jer nije u mogućnosti izraditi vlastiti sustav ,a vjerojatno nedostatna financijska sredstva za financiranje jednogodišnjih licenci, stoga se tim odlučio za Moodle ( prilikom odabira LMS sustava gdje je analizirano više besplatnih alata: Moodle Manhattan Virtual Classroom, Atutor , Claroline ) jer nudi mogućnost uporabe komunikacijskih i kolaboracijskih alata (forum,chat,mail), a moguće je i dodavati specifične module za kojima neka ustanova ima potrebe. Ravnatelj škole je prepoznao značaj projekta usmjerio financijska sredstva za implementaciju. Trenutno su na tržištu čak četiri različita standarda za razmjenu podataka u courseware alatima.SCORM je trenutno tržišno najvažniji standard. Većina najvećih komercijalnih programa podržava upravo taj standard. Osim što ćete nakon nekoliko godina i dalje moći prijeći na neki drugi courseware alat, jer će vam možda ponuditi više mogućnosti ili će biti prihvatljiviji cijenom, moći ćete koristiti alate za unos teksta u tom formatu. Trenutno na tržištu postoje programi koji omogućuju definiranje SCORM-u sukladnog sadržaja. Korištenjem tih programa nije potrebno unositi tekst u samom courseware alatu, što je vrlo često zbog ograničenja weba kao medija naporan posao.Uz SCORM postoje još i sljedeći standardi za razmjenu sadržaja: IMS, IEEE, AICC. SCORM se temelji na tim standardima, a nastao je kao zajednički projekt američkog ministarstva obrane (U.S. Department of Defense) i White House Office of Technology Policy (OSTP). Pozdrav!Jadranko

------------------------------------------------------------


Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 13:55


Pozdrav dragim kolegama, kolegicama i tutorima,

Ovaj dio diskusije na temu SECTIONS analize je meni (kao deklariranoj pasivnoj korisnici računala koja ne zadire u programske vode:) bio iznimno koristan.

Pohvaljujem izbor 3 studije slučajeva (CARNET, FER i Elektrotehnička škola), jer će mi argumentacija korištena u njima biti vrlo značajna za naredne korake (pa i 3. zadatak).

Kako su kolegice i kolege u ovoj diskusiji napravili odlične analize i elaborirali ocjene važnosti pojedinih elemenata SECTIONS modela u promatranim slučajevima, a neki i u svojim institucijama, odlučila sam se za drugačiji pristup davanja doprinosa ovoj diskusiji, koji će zapravo biti izravni odgovor Zlatkovoj poruci 2043.

Naime, u tablici u prilogu ove poruke ćete vidjeti moj pokušaj (pr)ocjene kako prema mojim inicijalnim spoznajama 5 različitih dionika u nastavi (studenti, ja kao predavačica, voditelj odjela, informatička služba koja to tehnički provodi, te management/vlasnik obrazovne institicuje) procjenjuju važnost pojedinih elemenata u SECTIONS analizi za predmete koje trenutno podučavam.

Svrha provođenja ove mini anlaize je bila uživljavanje u njihov kut gledanja, kako bih znala u kom smjeru usmjeriti svoja "lobistička" nastojanja. Do završetka 3. zadatka ću imati rezultate ispitivanja i 6. dionika – kolega koji predaju iste grupe predmeta, što će dati dodatnu težinu odabiru najbolje strategije pridobivanja čim većeg broja pristalica daljeg konkretnijeg razvoja e-learninga u institiciji. Neposredna korist od ove inicijalne analize je u mom osvješćivanju elemenata koji su bitni i drugima, a ne samo meni, kako bih za svaku grupu mogla pripremiti odgovarajući pregled argumenata koji imaju prolaz. Bit ce vam puno jasnije o čemu govorim jasno kada, primjerice, vidite koliko je meni važan element C /troškovi/, što mi je odličan signal potrebe ulaganja dodatnog truda da onima kojima je to jedan od najvažnijih elemenata, razvijem kvalitetnu argumentaciju.

Dakle, nesporno je da će korištenjem modela SECTIONS i pitanja unutar svake kategorije, odluke o odabiru i korištenju tehnologije u mojem prijedlogu biti kvalitetnije, a argumentacija bolje prilagođena upravo segmentu kojem se obraćam.

Pozdrav, Gordana

------------------------------------------------------------


Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 13:56


includes attachment

... a u ovoj poruci dostavljam prilog...

------------------------------------------------------------


Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 14:46


Pozdrav plavcima! Kolege plave boje su vjerojatno već iscrpili sve razloge za promjenusmjera razvoja LMS-a u CARNet-ovom slučaju. Ja ću ovdje iznijetirazmišljanje ponukano vlastitim iskustvom. Prije nekoliko godina otkriosam blog.

Kao totalnom ne-poznavatelju web dizajna to mi je bilo otkriće jer samnapokon i ja nešto mogao staviti na web. S vremenom sam postaozahtjevniji pa sam malo po malo stavljao razne skripte, mijenjao izvornikod itd…Danas razmišljam o izradi vlastitih web stranica jer blog višene zadovoljava moje interese koje bi želio prezentirati na mreži svihmreža.

CARnet je akademska i istraživačka mreža. Normalno je da su njeniadministratori tijekom primjene WebCT-a došli do određenih saznanja onjegovim prednostima i manama, ali su osjetili i pobudu da razvijajuvlastiti alat.

Razvoj vlastitog alata nosi i veću odgovornost prema korisnicima jeradministratori više nisu puki prenosioci problema prema WebCT podršci,nego su sami podrška. No to je i značajno skraćenje samog postupka štoje bitno za krajnje korisnike. Raste „S“ – tečajevi se mogu bržerazvijati; „O“ problemi su manji jer sami možemo tehnologiju mijenjati uskladu s potrebama korisnika (nemoramo zvati WebCT administratore)…itd

Niz je pozitivnih stvari koji govore u prilog Mentoru, al me raduje itestiranje Moodla koji je kao besplatni alat ipak najpristupa“C“nijikorisnicima.

Pozdrav, Darko

------------------------------------------------------------


Poslao Emil Banek (embanek.public) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 16:05


Pozdrav tutorima i plavcima!

Mislim da je kolega Darko ukazao na problem većine (ako ne i svih)kolega polaznika ELA-e koji dolaze iz MORH-a: "Imam dojam da smo poslanina školovanje samo da bi netko mogao reći da se Program 4 počeoprovoditi, a ne ciljano da bi ga mogli svaki u svom segmentuimplementirati u sustav."

Kad čitate Koncept izobrazbe za potrebe OSRH i spomenuti Projekt 4. kojise odnosi na uvođenje novih načina usvajanja i održavanja znanja(konkretno na e-learning), stječete dojam da je sve definirano isavršeno jasno, ali...1. odabir kandidata - načelo jedan polaznik po Katedri (često i bezzainteresiranih pa su kandidati određeni "na silu/po zapovijedi")2. smjer e-learninga - prvo izaberete smjer, a kasnije svi na Tutoring(mislim na Dekanat)3. što dalje? - kad završimo ELA-u, gdje ćemo primjeniti naučeno znanje(nitko nezna)

Sad ispadam neki pesimist ("osjećam se kao guska u magli"), ali čak iako sve gledam idealno (uspijem završiti ELA-u) i uspijem iskoristitiznanje o e-learningu na poslu, postat ću jedini nastavnik na Katedričime ulazim u "Klub samostalnih strijelaca"!

Emil

------------------------------------------------------------


Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 16:34


Lijep pozdrav kolegama iz MORH-a i ostalim plavcima

Iako vjerujem da se odgovor i mišljenje očekuje od kolega sa iste institucije, zapravo me pitanje jednostavno potaknulo da pokušam i sama vezano uz situaciju u mojoj instituciji odgovoriti.

Kada uključim i sebe, krajem ove školske godine u školi će situacija biti slijedeća:- 4 završena ELA polaznika (2 smjer tutoring, 1 smjer - management i 1 course designer)- neki profesori se uključuju u e-edukaciju za e-mentore (novi online tečaj)- oko 60% educiranih u primjeni računala i osnovnih programa (ECDL)- tehnički preduvjeti za izvođenje e-nastave postoje- podrška od strane ravnatelja i ustanove postoji

A situacija je slijedeća: radi se e-nastava, no do sad se sve svodi na napore tzv. „samostalnog strijelca“ i pilot projekte.

Cilj je uz zajedničke napore svih uvesti organizirani e-learning u školu i implementacija u nastavu na širem području i izvan nastave informatike i računalstva (pogotovo u stručne predmete).

No imam osjećaj da jednostavno ne postoji potrebna vertikalna prohodnost u samim nastavnim planovima i organizaciji nastave koja je propisana. Naravno da postoji uvijek nešto „slobodnog prostora“ za intervenciju nastavnika no to se opet tada svodi na „pilot projekte“.U svemu mi nešto još fali a nadam se da ću do kraja ove edukacije shvatiti u čemu je problem, te u kojem smjeru krenuti zajedno sa kolegama u školi.

Ne gledam na sve pesimistično kao kolege Emil i Darko, pogotovo zato jer vidim da "stvar može funkcionirati" no priznajem da i ja imam još puno pitanja na koja nisam našla do sad pravi odgovor.

Suzana

------------------------------------------------------------


Poslao Vesna Lončar-Cindrić (vesna.loncar-cindric.skole) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 17:08


Lijep pozdrav Ivani,

slažem se s Vašim nabrojanim komponentama SECTIONS modela te bi pokušala kroz prioritete pokazati svoj stav.

Primjer korištenja Moodlea u Elektrotehnickoj školi u Zagrebu pokazujeprioritetno vođenje racuna o kriterijima I i T (INTERACTIVITY iTEACHING) u odabiru LMSa kao i O (ORGANIZATION ISSUES). Pri oblikovanju interaktivne nastave te izradi online testova odlucujuci je bio faktor E(EASE).

Još bih dodala komponente lakocu korištenja (E) te poucavanje i ucenje (L)

Vesna

------------------------------------------------------------


Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 18:32


Pozdrav Suzani i svima ostalima,Zbog odsustva nisam bila u mogucnosti da kontinualno pratim ove iuzetno dobre i mnogobrojne diskusije. Mnoge od njih provociraju moje odgovore, ali vreme za diskusiju istice veceras (:.

Suzana, veoma iscrpna analiza po SECTIONS modelu, bravo! I Vi potvrdjujete da su i na Vasoj instituciji Organizacijski problemi najvazniji element, navodeci potrebu organizovane tehnicke potpore kao i potpore menadzmenta. Kako kaze Bates, bez odgovarajuce organizacijske podrske opterecenje profesora koji koriste tehnoloski bazirano poucavanje postaje nemoguce.

Medjutim, pod stavkom Cost analizirali ste, zapravo, kako su organizacijski i troskovno reseni problemi pristupa tehnologijama poducavanja - to je veoma dobro na Vasoj instituciji, cestitam ! Ali, ne pominjete troskove koje Bates apostrofira kao glavne u tehnoloski baziranom poducavanju: cenu koju institucija mora platiti za povecano angazovanje profesora i strucnjaka (tehnicka potpora) koji ce takav nacin poucavanja implementirati i sprovoditi. Bojim se da je upravo ovu cenu povecanog angazovanja (koje kod vecine nas pocinje iz entuzijazma) najteze naplatiti.

------------------------------------------------------------


Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 19:12


Lijep pozdrav Radojka Imate pravo, dobro ste primijetili, u ovoj analizi nisam to napomenula, više sam se orijentirala na analizu troškova opreme i nabave tehnologije dok sam izostavila i vrlo bitan dio troškova koji se sigurno pojavljuje kod uvođenja e-learninga. To ne znači da on ne postoji, na to sam se osvrnula u poruci br. 1936 „Naravno i nastavnici koji su stručnjaci za sadržaj koji se treba prilagoditi online nastavi /po mojoj procjeni/ će vjerojatno tražiti i dodatna sredstva za oblikovanje i pripremu /ukoliko takav sadržaj neće biti dobiven od strane Ministarstva/. Ali kako govorimo o pilot projektima dakle sve ovisi o angažmanu samih nastavnika u školi.“ Suzana

------------------------------------------------------------


Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 19:35


Pozdrav Darku i ostalima!Svidjelo mi se što je napokon netko spomenuo maglovitu ulogu nas polaznika u svemu.

Mene npr. nije nitko uputio na ovo obrazovanje, samoinicijativno sam se upisala jer je to područje koje me zanima.... Međutim, sad kad vidim koliko je to područje široko i kompleksno, nisam sigurna u svoju ulogu u svemu tome....PS. Neću odustati.... Pozdrav svima, Dubravka Despot

------------------------------------------------------------


Poslao Dubravka Despot (dubravka.despot.skole) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 19:52


Pozdrav!Nadovezujem se na Jadrankovu poruku i dodajem - uz cijenu i dostupnost odabrali su Moodle zbog E (Ease of use) što na više mjesta ističu.Još nešto, u toj školi imaju podršku ravnatelja i puno entuzijasta koji su bili spremni učiti subotom, a koji su prije toga bili spremni učiti kod kuće (školovanje na CISCO-vu programu).

Nadam se da će ta spremnost na učenje i entuzijazam biti prepoznata i kod svih nas.Dubravka Despot

------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 20:12


Srdacan pozdrav svima,

Tesko mi je izdvojiti neki od problema jer mi se cini kako jedan povlacidrugi, drugi treci itd. Vecina kolega na prva mjesta stavlja ogranicenasredstva, obucavanje kljucnog osoblja te neodgovarajuce upravljackeprocese. Iz perspektive ucitelja u osnovnoj skoli, konkretno onoj ukojoj radim, mislim da su podjednako veliki problemi u ogranicenimsredstvima i izobrazbi nastavnika.

U informatickoj ucionici su donirana racunala koje je spomenuo i kolegaJadranko (jedno se nedavno zapalilo u mojoj ucionici). Zbornica ima dvanovija, ali najjeftinijih konfiguracija sto je za trenutne potrebedovoljno. Takodjer ima puno socijalno ugrozenih obitelji koje si ne mogupriustiti racunala. Kako je cijelo podrucje slabije razvijeno, smatramda je ovo jedan od vecih problema.

Sto se tice izobrazbe nastavnika/ucitelja, ovdje smo na samom pocetku.Tek 15-ak % sa zavrsenim ECDL-om i 1 polaznica ELA-e. Uz svu dobru voljui podrsku (usmenu) rukovodeceg osoblja, jos smo daleko od planiranja

ozbiljnijih projekata. Dijelim razmisljanje kolege Emila da cu i samavjerojatno uci u ''Klub samostalnih strijelaca'' nakon ELA-e.

No, ne smatram da su ovi problemi od presudne vaznosti i da se trebapredati. Ivana kaze da je za uspjesno uvodjene e-learninga potrebnoosigurati edukaciju kadra, stratesko planiranje i odgovarajucu tehnickupodrsku. S edukacijom smo poceli, slijedi planiranje pa polako dalje.Mislim da ce nam s vremenom postati jasnije gdje cemo primijenitistecena znanja.

LP

Sanja

------------------------------------------------------------


Poslao Dubravka Brkljačić (dbrkljacic.ufzg) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 21:27


Dragi plavci,apsolutno bih se složila s kolegicom Anom da je u osnovnoškolskim prilikamanajveći problem kako se ključno osoblje mora ponovno obučiti.No naglasila bih kako je ključno osoblje tih ustanova učitelj. Sa zastarjelim programima na fakultetima učitelji i dolaze ne pripremljeni na upotrebu tehnologija, dođu li u nestimulativnu radnu sredinu ostaju takvi jer su najčešće i okruženi "zastarjelim" kolegama koje je nekvalitetan i nepoticajan sustav već ugasio. Bojim se ne riješe li se problemi u sustavu koji i oblikuje osnovnoškolske ustanove, sve će nam biti veći jaz između učitelja i učenika kojima je sve "dosadnije i dosadnije" jer ne hodemo u korak s vremenom i njihovim potrebama.

Sve je za sada na volji i savjesti nas individua. Kako promijeniti i stimulirati one koji bi morali mijenjati i stimulirati nas!?Pozdrav, Dubravka Brkljačić

------------------------------------------------------------




Dragi plavci;Kako je i rečeno SECTIONS model mozemo primijeniti i na tehnologiju i medije koje koristimo u predmetima koje predajemo, a u osnovnoj školi vidim to ovako:S - učenici nisu okruženi s dovoljno tehnologije unatoč silnoj želji i potrebi učenika za

istom E - jednostavnost upotrebe i pouzdanost je visoka, naravno srazmjerno volji subjekta za upotrebom iste - nečesto se dogodi da učenici bolje barataju nekom tehnologijom nego učiteljiC - troškovi su visoki u startu, kao i troškovi održavanja, škola ako nije dio predizborne kampanje teško da će dobiti potrebne financije potrebne za veće projekte, donacije često imaju ograničen rok trajanjaT - poučavanje i učenje ovisi o novim tehnologijama, učitelji ne idu u korak s vremenom, dok su djeca intrinzično motivirana upotrebljavati nove tehnologijeI - interakcija još uvijek nije na zavidnom nivou, zbog ograničenih resursa učenici nisu u 100% mogućnosti interaktivno sudjelovati u korištenju tehnologija i medijaO - organizacija je temelj osnovnoškolskih mogućnosti - umjesto imena organizacija stavila bih ime ravnatelja - oni su ti koji diktiraju osnovnoškolsku politiku prema svemu, pa tako i prema tehnologiji i medijimaN - novina - uvela sam priličnu novost u školu (dodatna nastava engleskog jezika kroz online igru Quest Atlantis) na koju su mnoge kolege ostali ravnodušni ali djeca s oduševljenjem prihvatila i svakodnevno žele još više sličnih "stvari" S - brzina je upitna, možemo li uopće reagirati dovoljno brzo ako nemamo potporu i potrebna sredstva!?! i u apsolutno smo nestimulativnoj sredini.

Zvučim možda malo pesimistično, no ima li netko optimističan odgovor na stanje u osnovnim školama molim da ga objavi.Hvala, Dubravka Brkljačić

------------------------------------------------------------




Dragi plavci; Postavljeno pitanje "Je li to teze ili lakse?" staviti SECTIONS model u ulogu analize vlastitog područjamoram priznati da mi je osobno lakše i sigurnije staviti svoju sredinu pod analizu. Kao i do sada to je osnovna škola.

"Koliko se u tom slucaju mijenja tezinska vrijednost pojedinih slova u SECTIONS modelu? Kako biste poredali po važnosti pojedina polja u SECTIONS analizi za predmete koje trenutno poducavate?"

Svakako prvo mjesto zauzima organizacija (ravnatelj) koji u mojem slučaju ima ulogu motivatora i osnovnog pokretača svih projekata za koje mnogi drugi prije nisu pokazali sluha.Na drugo mjesto bih stavila troškove zbog kojih smo i prečesto ograničeni djelovati kako bismo željeli.Treće mjesto bi dijelili učenici i učitelji, njihova interaktivna suradnja odnosno proces poučavanja i učenja koji još uvijek kaska za potrebama istih.I na kraju (ali ništa manje važni jedni od drugih) bili bi brzina, novina, te jednostavnost upotrebe i pouzdanost.

"Nakon sto ste napravili SECTIONS analizu, biste li i sada donijeli iste odluke vezane uz vas predmet?"Uspjela sam zadovoljiti sve kriterije ovakve analize na primjeru svoje dodatne nastave engleskog jezika kroz online edukativnu igru. Mislim da je to tek početak sličnih projekata u mojoj školi, jer moram priznati uz moj entuzijazam i potporu organizacije nije problem pratiti želje i potrebe učenika za sličnim projektima.

No, javlja mi se jedno pitanje kako probuditi "pozaspale" kolege koji već sada guše moderne generacije djece...? Kako doprijeti do njih!? Ima li nas mladih entuzijasta dovoljno da učinimo kritičnu masu za toliko potrebne veće promjene!?!

Hvala. Pozdrav svima,Dubravka Brkljačić

------------------------------------------------------------


Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 22:04


Pozdrav Vesni i ostalim odlicnim diskutantima u ovoj temi,Slazem se Vesna da je, bez obzira što prelazak na vlastiti LMS iziskuje novac, organizaciju i vrijeme, to bolje rješenje nego stalno plaćanje "kamatarima" . Ali dali se novi LMS moze napraviti na svakoj ustanovi? Treba zaista mnogo iskustva i istrazivanja napraviti na jednom ili vise postojecih komercijalnih i free LMS-ova, evaluirati njihovu funkcionalnost kroz nekoliko generacija korisnika (nastavnika- korisnika i studenata- korisnika). Uz to, potrebna je iskusna ekipa specijalista za alate i tehnologije kojima se LMSovi kreiraju. Pridruzujem se, dakle, nasem tutoru, gospodinu Hudecu: i ja ne bih nikome olako preporučila projektovanje vlastitog LMSa!Sa kvalitetnim open source resenjem kao sto je Moodle u toku nekoliko godina treba uspostaviti ucenje i poucavanje koriscenjem novih medija i tehnologija na nivou cele ustanove, na nivou svih nastavnika i studenata i obezbediti institucionalnu podrsku tom

poduhvatu. Poduhvat ce uspeti kada svi ucesnici u ovom procesu budu zadovoljni.

------------------------------------------------------------




Pozdrav svima,

Odgovori na pitanja o CARNet-ovom odabiru LMS-a i razlogu mijenjanjasmjera su nam lijepo objasnjeni u literaturi i kolege su do sad veciznijele najvaznije odgovore i svoja razmisljanja.

Slozit cu se s Vesnom da je na samom pocetku od presudne vaznosti priodabiru bilo lako koristenje i pouzdanost (E) jer je WebCT bio provjerenalat i lagan za koristenje te nije zahtijevao vece angazmane ljudi kojisu se tek uhodavali. Drugi razlog pri odabiru su bili pocetni troskovi(C) koji su kasnije postavili prekretnicu za promjenu smjera jer su sepovecanjem broja korisnika (S) povecali i troskovi.

Kako je WebCT kod nas dugo u upotrebi, naravno da su se poceleprimjecivati i odgovarajuce mane. Postojalo je rjesenje za njih kupnjomnove verzije (N) sto opet dovodi do povecanja troskova.

U samoj studiji nema puno podataka o ucenju i poucavanju (T), osim stose navode neka poboljsanja na kojima se radi u Mentoru, ali ona seuglavnom odnose na organizacijske probleme (O) i uspostavljanje uloga iovlasti kako bi se omogucila jednostavnija i fleksibilnijaadministracija sustava te poboljsala interakcija (I) pojedinih sudionikatecajeva.

U svakom slucaju veselim se nasem domacem proizvodu i zelim mu puno uspjeha.

LP

Sanja

------------------------------------------------------------





Gotovo u svim porukama istaknuti su:S - studenti/korisniciC - troškoviO - organizacijska pitanjakao osnovni kriteriji za odabir LMS-a u CARNet-u.Slažem se da su oni presudni i za razvijanje vlastitog LMS sustava(Mentor) te su vrlo interesantne mogućnosti koje će se nastojatiosigurati (dodjela metapodataka pojedinim tečajevima, izrada osobnekarte polaznika, mogućnost izrade e-portfolia i dr.)

Privlačne su i predviđene "nove uloge": koordinatorska, auditorska ivoditeljska!Pozdravljam razvoj Mentora i nadam se da ću ga imati priliku uskoro"isprobati" :)

Emil

------------------------------------------------------------





Vrlo zanimljiva diskusija između kolega Vesne i Andrije u koju ću samo"upasti" citatom iz članka: "...prilikom odabira LMS-a (misli se na FER)u prvom planu su bili zahtjevi, potrebe i navike nastavnika te njihovapercepcija što bi pojedini LMS trebao moći raditi, dok su studenti na tuodluku utjecali u vrlo maloj mjeri."

Samim citatom nameću se T (teaching) i E (ease of use) kao primarnikriteriji za odabir LMS-a, dok je S (students) stavljeno u drugi plan.

Emil

------------------------------------------------------------


Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 23:22


Pozdrav svima!

U potpunosti se slažem s Vesnom i Radojkom u svezi prelaska na vlastitiLMS. Odluka za odabir komercijalnog alata WebCT-ja je u to vrijeme bio upotpunosti opravdan. Stavila bih naglasak na mali broj korisnika koji subili isključivo pripadnici akademske zajednice (S) i lakoća uporabe togalata (E). Jedan od razloga uvođenja su vjerojatno bila pozitivnaiskustva mnogih poznatih akademskih ustanova u SAD-u, Kanadi i zemljamaZapadne Europe.

Budući sa je došlo do promjene u ulozi CARNet-a i postojeće rješenjevjerojatno više i nije najbolje rješenje. Zbog povećanog broja korisnikarastu i troškovi (C) te je potrebno potražiti novo rješenje što je uCARNet-ovom slučaju izrada vlastitog LMS-a u suradnji s tvrtkom KingICT. CARNet je velika ustanova koja je u mogućnosti to napraviti, alivećina sveučilista, a pogotovo škole će se vjerojatno okrenuti nekom odopen source rješenja.

Zbog toga je model SECTION kvalitetan alat čija primjena omogućujesvakoj ustanovi da odredi najbolje rješenje za sebe.

Pozdrav

Dragica

------------------------------------------------------------


Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Nedjelja, 1. veljača 2009. 23:24



Primjer Elektrotehničke škole u Zagrebu je zaista jedan dobar primjersvim školama i nada da će i ostalim našim školama biti ubrzo provedentakav projekt. Jasno je da su pokretači takvih projekata visokomotivirani nastavnici na čelu s ravnateljem.

Budući da do tada, za razliku od FER-a, nastavnici nisu koristilinijedan LMS vjerojatno nije bio veliki problem koristeći SECTION modelodabrati najbolji LMS.Mislim da su ključnu ulogu u odabiru imalitroškovi (C) jer je Moodle nekomercijalni alat i Poučavanje i učenje (T).

Pozdrav

Dragica

------------------------------------------------------------




Lijep pozdrav plavcima,

Kad govorimo o FER-u moramo uzeti u obzir ono na sto nas upozorava iGoran, a to je i u samom nazivu fakulteta - elektrotehnika iracunarstvo. Stoga nas ne treba cuditi njihov odabir 3 LMS-a od cega jejedan iz vlastite proizvodnje i na koji trebaju biti ponosni. Dubravkanam napominje i da su tri godine testirali razlicite sustave o cemu smomogli procitati na CARNet-ovim stranicama.

Slazem se da su najveci naglasak stavili na profesore koji su samostalnoodlucili koji ce alat koristiti u skladu s potrebama njihove nastave.Takodjer se slazem i s misljenjem kolega koji smatraju da je za studentepomalo zbunjujuce kad moraju koristiti razlicite sustave za razlicitekolegije. No uzmimo u obzir da cemo od tih istih studenata za nekolikogodina traziti da koriste neki od sustava ili da razvijaju nove. Lakseim je da u startu upoznaju sve. Dubravka dobro primjecuje da su moralimisliti na svoje studente kad su uspjeli pruziti podrsku za sva tri sustava.

Kako je CARNet-u u pocetcima bilo lakse poceti s WebCT-ijem zbog vecrazvijenog sustava, tako je i FER-ovcima bilo lakse odluku prepustitisvojim profesorima kako ih ne bi obeshrabrili u koristenju e-learninga.No kako ne znamo o kakvim je kolegijima rijec, na koji nacin i u kojemobimu studenti koriste neki ili neke sustave tesko je donijeti''pametno'' misljenje o njihovom odabiru.

Pozdrav

Sanja

------------------------------------------------------------


Poslao Sanja Rališ (sanja.martinovic.skole) na Ponedjeljak, 2. veljača 2009. 00:14


Puno pozdrava vrijednim plavcima,

Citajuci studiju Elektrotehnicke skole imam osjecaj da su svi elementiSECTIONS modela podjednako zastupljeni i to poprilicno ''skolski''. Iz

prijasnjih poruka kolega da se naslutiti i njihovo odusevljenje procitanim.

Svaka studija daje razloge svoga odabira. Tako i ovdje nailazimo naodlicne kriterije koji dobro opisuju potrebe i mogucnosti skole. Uprimjeru takodjer lijepo opisuju etape implementacije Moodle-a u svojunastavu.

Ne bih se slozila da je financiranje jedina razlika u odnosu na CARNet iFER, ali je u ovom slucaju bila od presudne vaznosti. Svaka studijaprati elemente SECTIONS modela, samo ne u istom omjeru. U primjeruElektrotehnicke skole sam pronasla najvise srodnosti s onim sto bi setrebalo dogoditi u nasim skolama kad krenemo putem e-learniga.

LP

Sanja

------------------------------------------------------------


Poslao Stanislav Topić (stopic.vss) na Ponedjeljak, 2. veljača 2009. 02:08


Poštovane koegice i kolege blaupunktovci i cijenjeni tutori!

Ako smo u svom e-l učenju i podučavanju svojih učenika i studenata jošuvijek na "počecima" u smislu onoga što danas nudi tržište on-lineučenja, diskusije nekih kolega na temu e-learninga su prilično opsežne.Takav dojam stekao sam na osnovu predposljednje 6. diskusije oe-learning infrastrukturi i SECTION modelu posebice kod rasprave oodabiru LMS sustava.

Analizirajući studije slučaja CARnet-a, FER-a i Elektrotehničke školeuočljivi su višestruki razlozi za odabir jednog ili više LMS sustava,ali je činjenica da se je svaka ustanova ravnala prvenstveno premasvojim ciljevima i mogućnostima uvažavajući primarne potrebe. Uglavnomvrijedi pravilo: «Koliko para, toliko muzike» - realna sredstva, realnirokovi, realni sustavi.

Mnogobrojni su aspekti odabira nekog LMS sustava: cijena, otvorenostkoda, raširenost upotrebe, mogućnosti i dr. Kada bih više znao o timalatima vjerojatno bih i lakše mogao odgovoriti na pitanje kojainfrastruktura je kvalitetnija u odnosu na raspravu o temeljimainfrastrukture u članku (Davis, 2005.). Smatram da idealni sustavipostoje samo u teoriji.

srdačan pozdrav

Stanislav Topić

------------------------------------------------------------





Radni i životni okoliš u kojem pokušavamo ostvariti svoju egzistencijupredstavlja realan, stvaran svijet i unutar globalnog i lokalnogkonteksta. U kontekstu kontinuiranih promjena mnogi od nas nisu svjesnimnogobrojnih problema i to zato što se ponekad bavimo trivijalnostima.Probleme ograničenih sredstava najčešće povezujemo sa osobnim dohodkom,a ne s potrebnim ulaganjem u razvoj. Ponekad se teško odmaknuti odprošlosti-naslijeđe, a tlo pod nogama izmiče (Jadranko, poruka 1906). Popitanju obrazovanja – obuke čini mi se da nam katkad nije poznat pojamcjeloživotnog obrazovanja, a tu su opet u pitanju sredstva i vrijeme, avrijeme je novac, zar ne? Čak u kontekstu ustanova s pravom javnosti –privatne obrazovne ustanove, osnovni problem je izrada strategije,ulaganja u ljude, u opremu. Ovdje naglašavam potrebu za izradomstrategije o uvođenja LMS na svim razinama.

srdačan pozdrav

Stanislav Topić

------------------------------------------------------------



Naslov: Odgovor: Pilot projekti

Poštovane kolegice i kolege blaupunktovci i cijenjeni tutori!

Jedan od ključnih strateških problema je neinformiranost, primjerice omogućnostima koje može pružiti uvođenje informacijske infrastrukture ipratećih sadržaja. U kontekstu neinformiranosti razrađeni «pilotprojekti» podigli bi razinu informiranosti i zasigurno bili poticaj dase i drugi uključe u LMS, jer postoji potreba u svakoj obrazovnojsredini pa tako i na VSS. Raspoloživost i dostupnost određenetehnologije ne bi trebao biti problem uz dobro izrađenu i prezentiranustrategiju – informiranje i uz to da se uvaže i naglase potrebe

administracije sustava, nastavnika i nadasve onih krajnjih korisnikakojima je sustav namijenjen – studenti i učenici. Svim kolegicama ikolegama bih poručio da godine nisu važne (Andrija, poruka 2053).

srdačan pozdrav

Stanislav Topić

------------------------------------------------------------





Kada se sagledava SECTION model (Bates i Poole, 2003) ono što sigurnomogu ustvrditi u ova tri slučaja je da CARnet pristupa problemimauvažavajući stvarne potrebe studenata i nastavnika, a uz to razvijajućii vlastiti LMS-a sustav "Mentor", a FER ne zaostaje za njima (surađuju).Možda je to najbolji put izgradnje infrastrukture i zadovoljenje potrebaonih koji će to koristiti (studenti, nastavnici, administracija).Elementi okruženja koji su zasigurno utjecali na odluke prilikom odabirasu povećanje broja korisnika te postojeće iskustvo, educirana i uhodanaorganizacijska struktura

srdačan pozdrav

Stanislav Topić

------------------------------------------------------------





Kada se sagledava SECTION model (Bates i Poole, 2003) ono što sesigurno može ustvrditi u ova tri slučaja je da CARnet pristupaproblemima uvažavajući stvarne potrebe studenata i nastavnika, a uz torazvijajući i vlastiti LMS-a sustav "Mentor", a FER ne zaostaje za njima(surađuju). Možda je to najbolji put izgradnje infrastrukture izadovoljenje potreba onih koji će to koristiti (studenti, nastavnici,

administracija). Elementi okruženja koji su zasigurno utjecali na odlukeprilikom odabira su povećanje broja korisnika te postojeće iskustvo,educirana i uhodana organizacijska struktura.

srdačan pozdrav

Stanislav Topić

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2214Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Ponedjeljak, 2. veljača 2009. 08:58

Naslov: Završni tjedan

Hi svima,

iza nas je još jedna interesantna diskusija. Drago nam je vidjeti ponovobrojne i kvalitetne postove.

Već smo spomenuli pripreme za izradu trećeg zadatka. Svi već imateiskustvo u izradi zadataka u ELAi i sve što će slijediti vam je poznato.

Pažljivo pročitajte upute. Dogodilo se, ne govorimo samo o plavcima, dasu neki načinili izvrsne zadatke kojima je nedostajao dio tražen u zadatku.

Za sve dileme i pitanja naravno da smo na raspolaganju.

Uz pozdrave, vaši

Zlatko i Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Dragica Rade (dragica.rade.skole) na Ponedjeljak, 2. veljača 2009. 12:24


Pozdrav Dubravki i svim plavcima!

Osvrnula bih se na Dubravkina razmišljanja i pokušala prikazati kakva jesituacija u mojoj školi. Iako se slažem s Dubravkom jer je to realnasituacija u većini škola ipak imam nešto optimističniji stav i vjerujemda svi zajedno trebamo pridonijeti da situacija u našim školama iustanovama bude što bolja.

Prema analizi SECTIOS ovako to izgleda u mojem okruženju.

S- Budući da je riječ o učenicima osnovnoškolske dobi koji svakodnevnomoraju pohađati nastavu, u mojoj školi svakom učeniku od 5.-8. razredaomogućen pristup računalu i Internetu u školi. Daleko smo od idealnog dasvaki učenik ima svoje računalo, ali mislim da je za ovu početnu fazudovoljno.E- Koliko god se jednostavan alat izabere potrebna je edukacija,prvenstveno nastavnika, a zatim i učenika. Tu je najvažnija motivacija.Prema provedenoj anketi u svojoj školi nastavnici su pokazali visokumotivaciju i spremnost na učenje.C-Troškovi su visoki i oni su uvijek problem. Iako imamo jaku potporuGrada Opatije vjerojatno ćemo gledati izabrati neki nekomercijalni LMSpoput Moodle-a.T-Vjerojatno ćemo se na početku usmjeriti na izbornu i dodatnu nastavute izvannastavne aktivnosti.I- Rad u malim grupama i dobra podrška korisnicima su osnovni preduvjetda bi interakcija mogla dobro funkcionirati. S vremenom bi to trebalobiti sve bolje i obuhvaćati sve veće grupe.O-Imamo jaku podršku ravnatelja koji je i pokretač cijelog projekta. N- I nastavnici i učenici su svjesni da ne možemo ostati na istom već semoramo prilagoditi novitetimaS- Budući da je riječ o osnovnoj školi gdje se nastavnici i učenicisvakodnevno vide i komuniciraju brzinu ne smatram previše važnimkriterijem.

Pozdrav

Dragica

------------------------------------------------------------


Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Ponedjeljak, 2. veljača 2009. 15:02


Pozdrav Emilu i plavcima!Izvrsno je detektirao problem gdje smo danas prema konceptu izobrazbe za potrebe OSRH i spomenuti Projekt 4. koji se odnosi na uvođenje novih načina usvajanja i održavanja znanja, danas na način da bi se zadovoljila kvota polaznika ELA-e . Kako stalno dolazi do smanjenja djelatnika (preustrojavanje, kadrovske križaljke) nećemo biti niti "samostalni strijelci" na svojim katedrama, već spremni za neke druge dužnosti , a jedna od aktualnih je 6a mirovina, premještaj na novu dužnost i slično... jer smanjenje osoblja isto je planirana zadaća, zato moramo biti svjesni svojih pozicija i shvatiti da svaka revolucija jede svoju djecu . Pozdrav!Jadranko

------------------------------------------------------------


Poslao Dubravka Brkljačić (dbrkljacic.ufzg) na Ponedjeljak, 2. veljača 2009. 18:58

Naslov: Odgovor: 5C

includes attachment

Poštovani tutori i plavci,moj skroman zaključak o evaluaciji 1. kolegija je u prilogu.Hvala i pozdrav!Dubravka Brkljačić

------------------------------------------------------------


Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Ponedjeljak, 2. veljača 2009. 19:40


Pozdrav plavcima!

Čitajući FER-ovu studiju i diskusije kolega nameću mi se slijedećizaključci:1) T je dominantno utjecao na odabir jer tri sustava podržavaju sveželje nastavnika i njihove različite perspektive poučavanja2) C je naravno uvijek prisutan kao varijabla. Koliko ja razumijem,WebCT je za njih besplatan, a besplatan je i Moodle. Pošto podršku zaWebCT u stvari daje CARNET, ispada da je Moodle skuplji (možda se varam?)3) Neki kolege pitaju što će biti kada CARNET napusti WebCT ? – panapustit će ga vjerojatno i ostali jer bi im to prouzročilo veliketroškove. Zbog toga je dobro što razvijaju paralelno svoje i koristeopen source rješenje. 4) Mislim da bi se kao znanstvena i obrazovna institucija orijentiranana informacijsko-komunikacijske tehnologije sa velikim rejtingom na ovomprostoru trebali uključiti u razvoj Mentora ako to već radi CARNet5) Čini se da S varijabla nije zadovoljena, ali ako uzmemo u obzirprirodu samog studija računarstva, studenti FER-a trebali bi raditi unekoliko LMS-ova da bi mogli uočiti njihove razlike i razvijati se uznanstvenom smjeru . Tu podržavam kolegu Andriju u njegovom zaključku.Mi jednostavno nismo ista ciljana skupina kao studenti FER-a i paralelekoje naše „girl power“ vuku ne piju vodu.

------------------------------------------------------------


Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Ponedjeljak, 2. veljača 2009. 21:07



Upotreba tehnologije na mom lokalnom podrucu tj. u skolskoj knjiznicimoze se vezati uz sve nastavne predmete. Od tehnologije se najvisekoristimo DVD-om (gledanje filmova) i racunalom (prezentiranje gradiva,pretrazivanje informacija na internetu, izrada prezentacija, igranjeedukativnih igrica, ucenicko komuniciranje putem interneta-facebook,blogovi... ). Svi ucitelji razredne i predmetne nastave sve viseizrazavaju zelju i potrebu za ukljucivanjem tehnologije u svoje nastavnesate, te se posjecenost knjiznice u tu svrhu svake godine znatnopovecava (razredna nastava, vjeronauk, povijest, hrvatski su najcescikorisnici, ali "lepezica predmeta" se svake godine sve vise prosiruje). Stoga, cu naparviti SECTIONS analizu za poboljsanje knjiznicnih usluga,kako bi bili sto dostupniji svojim korisnicima (uciteljima i ucenicima).Redoslijed slova iz SECTIONS analize cu sloziti po tezinskoj vrijednostivezanoj za knjiznicne usluge:

1. I (Interactivity): veoma je vazno da knjiznica pruzi interaktivnostkorisnicima sa sadrzajem (potrebnim za skolu, ali i osobne interese),korisnika s knjiznicarem i povezivanje korisnika u mreze interesamedjusobno za ucenje i razvijanje interesa prema odredjenom podrucju...

2. T (Teaching and learning): tehnologija i mediji koristeni u knjiznicisu prvenstveno u upotrebi u svrhu ucenja koje se odvija organiziorano odstrane ucitelja, individualno od strane ucenika...

3. O (Organisational issues): imamo ispunjene preduvijete dostupnostiinternet. Uprava podrzava nove prijedloge za primjenu tehnologije, alijos ne shvaca i vaznost dostupnosti tehnicke podske koja nam je potrebnaod strucnog osoblja. Dostupni su nam operateri izvan skole u slucajuracunalnih problema (popravak), ali tu podrsku ne smatram dovoljnom. Ubuducnosti ce se nastojati povecati i broj dostupnih racunala uknjiznici, sto ce se i najvjerojatnije dogoditi do kraja sk. godine.

4. S (Students): dostupnu tehnologiju smatram prikladnom ucenicima,pokazuju veliki interes za nju i veoma ceto dolaze u grupi te je radokoriste...

5. C (Costs): prilagođavamo se uvijek onome sto nam je trenutno dostupnoi ocekujemo poboljsanje u buducnosti postavljajuci uvijek dodatnezahtijeve pred upravu skole, ne dajuci im da "mirno spavaju" :)).Troskovi su uvijek problem, ali ne i toliki da se ne moze jos boljeiskoristiti trenutno dostupna tehnologija ili dobiti financijsku podrskukroz odredjene projekte.

6. E (Ease of use): ucenici s lakocom koriste dostupnu tehnologiju iveoma cesto suradjujemo s njima upravo zbog nedostatka stalne podrske,rado pomazu...

7. S (Speed): sto se knjiznice tice razmisljam kako je u izraduodredjenih korisnih sadrzaja koje mozemo ponuditi potrebno ukljuciti iucenike jer mislim da bi to takodjer pridonijelo povecanju brzine,naravno uz vodstvo...

8. N (Novelty): dostupna tehnologija ne predstavlja veliku novinu, ali ismatram da nismo jos uvijek ni blizu iskoristili njezin potencijal te dase na to trebamo koncetrirati u narednom periodu...

Ivana

------------------------------------------------------------


Poslao Dubravka Brkljačić (dbrkljacic.ufzg) na Ponedjeljak, 2. veljača 2009. 21:09


includes attachment

Poštovani tutori i plavci,u prilogu je moj zaključak o preoblikovanju debate.Hvala.Pozdrav svima!Dubravka Brkljačić

------------------------------------------------------------


Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Ponedjeljak, 2. veljača 2009. 21:30


Jos jednom lijepi pozdrav svima!

Radeci ovu analizu i razmisljajuci o odabiru tehnologije, pocelo mi sepostavljati pitanje o njenom izboru u vezi kojega imam dvojbe. Buduci da u dosta primjera financijska situacija i tehnicka podrska uosnovnim skolama i nije bas sjajna pocinjem razmislajti da li bi priodabiru alata bilo bolje mozda u takvom slucaju trenutno odabrati nesto

od Web-a 2.0. umjesto LMS za nas s navedenim problemima, zasada?

Nakon procitane literature u kojoj se naglasava vaznost podrske zauspijesnost njenog implementiranja i odrzavanja, sto je s nama kojimaona trenutno nedostaje ili je ne mozemo zasada dobiti u dovoljnoj kolicini? Je li mozda bolje u tome slucaju krenuti na upotrebu wikija, bloga,facebooka te prouciti i upotrijebiti ove alate za pocetak u svrhuobrazovanja, i "iskoristiti" i ucenike u stvaranju edukativnihsadrzaja...??? Ovi alati ocito nemaju mogucnosti koje ima LMS, ali jesuli u trenutnim uvijetima izvedljiviji?

Evo, savjet bi dobrodosao! :)

Hvala,

Ivana

------------------------------------------------------------


Poslao Darko Duhović (dduhovic.public) na Ponedjeljak, 2. veljača 2009. 21:37


Pozdrav plavcima!

Što se Elektrotehničke škole tiče, kolege su dobro rekle da su prednostiMoodla prevagnule u njegovom odabiru, ali ne slažem se sa konstatacijamanekih (Marijan sori), da se nije moglo odabrati drugo rješenje.

Zapravo uopće nije bilo dileme odabrati komercijalni ili nekomercijalniLMS (ili razvijati vlastiti). Oni su se odmah odlučili za besplatnialat, a onda su birali između nekoliko raspoloživih (Nije Moodle jedini).

Možda bi bilo interesantno usporediti prednosti i mane svakog pojedinogopen source alata, a to su vidim dobro proanalizirali prilikom odabira upromatranoj školi.

Vrijednost ovih diskusija svakako je saznanje da postoji SCORM standardo kojem se treba voditi računa prilikom odabira LMS-a. Hvala kolegama imentoru što su proširili moje horizonte znanja.

Darko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2225Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 3. veljača 2009. 01:06

Naslov: Buduci trendovi

Pozdrav svima,

za kraj nas je docekala jos jedna zanimljiva tema - buduci tehnoloski trendovi i njihov potencijalni utjecaj na obrazovanje. Iako je tijek izrade zavrsnog zadatka sigurno na vrhuncu, vjerujem da ce vas i ova tema zaintrigirati da se pozabavite njome.

Diskusije uz zadnju temu oznacene su kao 'po zelji', no vjerujemo da cete nastaviti trend zanimljivih rasprava.

Pozurite s zadacima :-)

Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------


Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 3. veljača 2009. 01:37

Naslov: Kasni zakljucak

Pozdrav svima,

iako je to neuobicajeno i protivno dobroj praksi vodjenja diskusija koja nalaze zatvaranje diskusija u ponedjeljak/utorak novog tjedna, nakon puno, puno vremena vratimo se jos malo na ovu 4. diskusiju.

Radi specificne situacije u kojoj se nasla, Dubravki je kao nadoknada propustenog iz objektivnih razloga, pripala cast vratiti se u sada vec daleku diskusijsku povijest i zakljuciti raspravu koja je iz tog razloga ostala nezatvorena sve do sada. No, bolje ikad nego nikad, drago nam je da je Dubravka na kraju opet sa nama.

Tako u ovoj diskusiji zapravo imamo cak dvije zakljucne poruke - odlicnu poruku Darka (br. 1596, prilog) sa odlicnim rezimeom svih nasih brojcanih razmisljanja, te Dubravkinu poruku (br. 2219, prilog) koja se vise bavi teorijskim pristupom.

Dodajmo tome jos ponesto sto smatramo da je vazno ponijeti dalje. Upamtimo da su strogo formalne procedure analize, poput 5C modela, za nase obrazovanje novina, ali su dio vrlo uspjesnog americkog modela managementa. Zapamtimo i inteview prof. dr. sc. Suncane Taradi i iskustva jedne od pionirki na podrucju e-learninga.

Uz srdacne pozdrave,Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------


Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 3. veljača 2009. 02:17

Naslov: Jos jedan kasni zakljucak

Pozdrav svima,

jos jednom na neuobicajen nacin zavrsavamo diskusiju i jos jednom se vracamo u daleku diskusijsku povijest. Razlog je i ovaj put isti kao i u slucaju prethodne diskusije - Dubravka je nakon nekog vremena izbivanja opet sa nama i nadoknadjuje propusteno.

I ovdje njezinom zakljucku (poruka br. 2222, prilog) dodajmo jos ponesto sto smatramo da je vazno ponijeti dalje iz ove odlicne diskusije.

Poceli smo prisjecanjem kako je to izgledalo prije 10 i 20 godina, kako su izgledali poceci uvodjenja napredn(ij)e tehnologije u nastavni proces, kako su se s time nosili nastavnici, a kako ucenici. Predstavili ste nam puno stvarnih primjera kreativne i ucinkovite upotrebe medija, ali i onog suprotnog. Imali smo Kozmin clanak koji je izazvao zanimljivu raspravu.

Zapamtimo da tehnologija utjece i na predavaca najmanje jednako toliko koliko i predavac zeli utjecati na tehnologiju. Tako Ana odlicno naglasava da nove medije treba iskoristiti na drugaciji nacin, a ne "transformirati" klasican nacin predavanja u tehnologije.

Treba istaknuti i odlicnu raspravu o tome sto uciniti sa predavacima koji ne prihvacaju moderne trendove, a sa velikim zanimanjem smo pratili i raspravu o vasim osobnim iskustvima u kojoj Suzana, Sanja i Andrija naglasavaju promijenjenu ulogu predavaca - predavac ne mora nuzno znati najvise, vec i predavac sam kroz nastavu nerijetko uci nesto novo. I jos - ne zamijeniti inovaciju za kvalitetu. Zapamtimo i Radojkinu hobotnicu koji ocrtava lone ranger pristup.

Odlicnu raspravu imali smo i na temu kriterija odabira medija. Tako smo se slozili da isti ovisi o zeljenom cilju, dobi, predznanju, tehnickim mogucnostima (resursima) i raspolozivom vremenu

U kasnom zakljucku, pozdrav svima,Goran i Zlatko

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2228Poslao Zlatko Jelačić (zjelacic.public) na Utorak, 3. veljača 2009. 02:25


Dragi prijatelji,

pri kraju smo naseg druzenja. Nadamo se da je posao na vasim zadacima takodjer pri kraju, mi ih nestrpljivo ocekujemo.

Zavrsili smo dakle SECTIONS analizu koja se tradicionalno pokazuje kao interesantna tema. I tijekom ove rasprave pokazali ste puno onoga sto vas je krasilo i u prethodnim - kriticko promisljanje. Zadrzite to i vasem daljnjem radu - dubium ergo sum!

U nasim smo raspravama u proteklih dva tjedna na izravan i neizravan nacin pokazali da je (nakon egzaktnog alata 5C) SECTIONS model jos jedan odlican kriterij za procjenu sirokog spektra vaznih cimbenika vezanih uz inicijative pokretanja sustava obrazovanja na daljinu - vlastitih potreba, spremnosti ustanove, studenta, tehnicke podrske ... Stoga je vrlo vazno provesti je pri planiranju primjene LMS sustava ili pokretanja e-Learning sustava bilo kojeg opsega.

Sigurni smo da cemo u vasim zadacima takodjer vidjeti dobre primjere primjene SECTIONS analize.

Vasi tutori

------------------------------------------------------------


Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Utorak, 3. veljača 2009. 09:21


Zbog raznih aspekata i zapreka LMS sustav u OŠ još uvijek nije našao svoje mjesto. U osnovnim školama je Content management sustav (CMS)jedini koji nam je na raspolaganju, zahvaljujući Carnetovom HUSO projektu. Međutim kao što to (Davis, 2005.) u svome članku ističe, idealni sustavi postoje samo u teoriji. Dakle činjenica je da je implementacija i aktivacija e-learninga na razini ustanove (tu prije svega mislim na OŠ) znatno više uvjetovana motiviranošću i spremnošću nositelja projekta i njihovih polaznika i (ne)podrškom ravnatelja, nego samim odabirom sustava. Sustav će se odabrati sukladno mogućnostima ustanove. LP plavcima i tutorima Esad

------------------------------------------------------------


Poslao Radojka Krneta (rkrneta.public) na Utorak, 3. veljača 2009. 09:34


Pozdrav Ivani i ostalima,Web 2.0 sa svim svojim alatima je izvanredan za primenu u edukaciji i mnogo primera se moze naci na Internetu kako se wikiji, blogovi, social networks (RSS, facebook,..) foto galerije kao sto je flickr, mogu upotrebiti u nastavi. Mozete zainteresovati napredne ucenike(studente) da pomocu tutorijala koji se mogu naci na Internetu za ove alate (ili ih mogu cak sami napraviti opet koriscenjem ovih alata),ostalim svojim kolegama

pokazu mogucnosti njihove upotrebe.Master studenti za elektronsko ucenje na mome fakultetu su odusevljen krenuli u koriscenje ovih alata i dali pregst ideja za njihovo koriscenje u nastavi.Dakle, Ivana, objavite ovu ideju, klinci ce sami doci :)

------------------------------------------------------------


Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Utorak, 3. veljača 2009. 14:32


Pozdrav plavcima,

Implementacija LMS-a (Learning Management System) ovisi o hardverskojinfrastrukturi pojedine institucije, njegovoj tehnološkoj razini iopterećenosti.

Elektrotehnički fakultetu u Osijeku iako spada u skupinu institucijakoja posjeduje vlastitu hardversku infrastrukturu ne može se pohvalitida u svojim "redovima" ima instaliran bilo kakvo LMS rješenje. Moduli zaučenje također nisu implementirani.

Prema Modelu Sections ETF bi prikazao na sljedeći način:

S (Students)Studenti unutar fakulteta imaju mogućnost pristupa računalu kako krozračunalne učionice tako i kroz računala koja su postavljena unutarzavoda. Na raspolaganju im je računalna podrška. Unutar fakultetapostoji LAN i Wireless mreža preko koje studenti imaju pristupinternetu. Omogućen im je pristup internetu i preko prijenosnih računalaunutar ustanove. Unutar fakulteta postoji web konferencija koja još višepoboljšava strukturu virtualne učionice.

E( Ease of use)Ono što ETF posjeduje trenutačno su nove web stranice koje su proizvododjela za računalnu podršku čiji je primarni zadatak osiguravanjetehničkih preduvjeta za funkcioniranje informatičkog sustava. Vezano zaadministraciju kolegija na novim web stranicama mogu se istaknutislijedeće novosti:

1.Obavijesti i materijali koje se objave zaštićeni su na način da sestudenti moraju logirati službenom lozinkom fakulteta, čime seonemogućuje pristup povjerljivim podacima osobito onima vezanim urezultate ispita i kolokvija. Ipak, treba napomenuti da su na taj načinpodaci vidljivi studentima ETF - a.

2.Ukoliko se želi dodatno zaštiti objavljene podatke – omogućeno nam jepostavljanje osobne lozinke koje se dostavljaju studentima za koje ste

te podatke namijenili. Naravno, ovu dodatnu lozinku dostavljamo ciljanojskupini (npr. na predavanjima/auditornim i laboratorijskim vježbama). Postoji i mogućnost otključavanja, ukoliko se želi da podaci bududostupni javnosti.

3. Otvorene su i web stranice kolegija razlikovne godine i web stranicekolegija poslijediplomskog studija. Na taj način otvara se mogućnostkomunikacije sa studentima poslijediplomskog doktorskog studija i na tajnačin.

4.Unutar tih web stranica moguće je definirati kriterije ocjenjivanjastudenata te također te stranice mogu služiti u svrhu evidencije laboratorijskihi auditornih vježbi, te predavanja. U tim evidencijama moguće jepostaviti i fotografije studenata, zapis komentara za svakog pojedinogstudenta po svakoj vježbi ili predavanju, i naravno bodovanje. Studentsa svojim LDAP accountom ima mogućnost uvida u sve svoje vježbe, ukolikosu naravno definirane, te pratiti svoj rad i aktivnosti u nastavi.

Na novim web stranicama vrlo je lako kreirati i nove izbornike isadržaje, kao i uređivati ih jer stranice će biti onoliko kvalitetne,koliko se sami djelatnici u njihovo uređivanje uključe. Ovo se osobitoodnosi na mogućnosti kreiranja sadržaja zavodski stranica i sl. Ukolikobilo koji djelatnik ima ideju za nove sadržaje – na raspolaganju mu jewebmaster . Nije potrebna posebna edukacija studenata i profesora.Posebno je napravljen sustav uređivanja privatne web stranice svakognastavnika. Sve mogućnosti uređivanja sadržaja će biti popraćenedetaljnim uputama nakon logiranja. Popisi kolegija , uređivanježivotopisa također je dana kao mogučnost.

Nastavak slijedi....

------------------------------------------------------------


Poslao Krešimir Miklošević (kmiklosevic.etfos) na Utorak, 3. veljača 2009. 14:34


Nastavak...

C(Costs)

Za implementaciju web stranice koje se koristi na ETF – u odgovorna jeračunalna podrška. Troškovi uglavnom obuhvaćaju: troškove izradematerijala (broj sati utrošenih od osoba uključenih u izradu iobnavljanje materijala kao što su tekstovi, multimedija), troškovi

proizvodnje materijala (tiskanje, umnožavanje).

Vjerojatnost prelaska na neki od nekomercijalnih LMS je velika s obziromna organizacijsku i upravljačku strukturu kakva trenutačno djelujeunutar ETF – a ( organizacija je slična organizaciji FER – a).

T (Teaching and learning)

Web stranice se trenutačno koriste prvenstveno za prikazivanjeobavijesti ( održavanje nastave, prolazak na ispitima) i zaobjavljivanje materijala (predložaka) unutar određenog kolegija.

I (Interactivity)

Možda veći doprinos svakom pojedinom kolegiju je forum kojim student nasvakoj stranici kolegija može postaviti upit (službeno se vidi njegovoime i prezime), na koji nastavnik / asistent može odgovoriti, te time odgovara svim studentima. Na taj način komunikacija između studenta i nastavnika postavljena je naviši nivo.

O (Organisational issues)

Podrška uprave unutar institucije je prisutna. Između ostalog naglasiobi podršku dekana i prodekana za nastavu. Računalna podrška kao i dostupnost internetu bilo preko LAN ili Wireless mreže je prisutna.Aktivnosti Službe: nabavka nove računalne opreme, redovito i izvanrednoodržavanje računalne opreme, održavanje računalne mreže i poslužitelja,izrada aplikativnih programa za potrebe fakulteta, razvoj kvalitete isigurnost sustava, sudjelovanje na projektima edukacije, projektiranja iimplementacije, servis za vanjske korisnike (u sklopu Službe računalnepodrške organizirana je servisna služba za pružanjeinformatičke/servisne podrške vanjskim korisnicima iz akademske zajednice).

N (Novelty)

Pojašnjene web stranice ne predstavljaju neku posebnu novinu ali sukorak dalje prema…..

S (Speed)

Što se ETF – tiče mislim da je potrebno okrenuti se u drugom smjeruprema nekom od dostupnih nekomercijalnih LMS-a.

Pozdrav,

Krešimir

------------------------------------------------------------


Poslao Suzana Šestan (ssestan.public) na Utorak, 3. veljača 2009. 17:16


face="Dialog">Lijep pozdravface="Dialog">Ulaganje u LMS, sredstava dobivenih od CARDS projekta u srednjoj Elektrotehničkoj školi je doista za svaku pohvalu, pogotovo pokretačkom timu unutar škole. Odabir samog LMS-a, Moodle i nije začuđujuća, pošto Moodle iako program otvorenog koda daje doista puno mogućnosti primjene komunikacijskih i kolaboracijskih alata (forum, chat, mail), kao i komercijalni alat poput WebCT-a, a ima i mogućnost kreiranja blogova unutar LMS-a što je zanimljivo srednjoškolskoj populaciji.face="Dialog">Kako škola i sama navodi, daje i dovoljno prostora za oblikovanje modula koji zadovoljavaju specifične potrebe pojedinog predmeta. To što je Moodle SCORM1 kompatibilan, (kako su kolege već primjetili) daje plus u odabiru i ostavlja prostor da se sadrža /tečaj/predmet/ u budućnosti prenese i na neki drugi LMS ako bude postojala potreba, a isto tako i omogućuje prijenos sadržaja iz srodnih alata. Nije ni zanemarujuća uloga kod odabira i edukacija profesora u radu s odabranim LMS_om.face="Dialog">U organizaciji MZOŠ-a i FER-a doista su se provodile radionice za edukaciju i instalaciju LMS Moodle, (i nekoliko naših profesora je prisustvovalo takvoj radionici), a npr. nismo na nivou škole dobili informacije da se održavaju slične radionice (u organizaciji MZOŠ-a) i za druge navedene LMS_ove. face="Dialog">Suzana

------------------------------------------------------------


Poslao Stanislav Topić (stopic.vss) na Srijeda, 4. veljača 2009. 05:46


includes attachment

Poštovane kolegice i kolege plavi, cijenjeni tutori!

Izgleda da nije kasno za još pokoji komentar. Nažalost nisam bio umogućnosti aktivno sudjelovati u veoma zanimljivim diskusijama tijekom1. semestra, ali sam sve Vaše diskusije «skinuo» i veći dio pročitao.Ono što me je potaklo da se ipak malo konstruktivnije javim je «Jošjedan kasni zaključak» našeg tutora Zlatka i stoga što bih se htioosvrnuti na osobno iskustvo tijekom uvjetno rečeno «svojih» predavanja.Pošto uvijek nakon svakog predavanja i semestra preispitujem svojeaktivnosti, osvrnuo bih se također na poruku 1771 s nadnevkom odČetvrtak, 15. siječanj 2009. 20:37, Ana Partalo

(apartalo.public) u kojoj kolegica Ana piše:

"Na većini konferencija/stručnih skupova prezentacije su postalenepisano pravilo, tj.ljudi ih ne koriste zato da poboljšaju predavanje,nego zato „jer se to tako radi“. Te prezentacija, kad im se takopristupi, daju sigurnost predavaču, i to onu lažnu sigurnost u to da imakontrolu nad sadržajem predavanja, a zapravo sadržaj kontrolira njega,umjesto da odaziv publike (polaznika) modulira način iznošenja. Nove medije treba iskoristiti na drugačiji način, a ne "transformirati"klasičan način predavanja u tehnologije."

U prilogu Vam iznosim osobno iskustvo, koje nadam svi Vi možeteiskoristiti!

Još jednom svima Vama isprika što nažalost nisam bio u prilici aktivnosudjelovati, ali dok je ovaj ELA Forum otvoren, smatram da se ipak trebajaviti.

srdačan pozdrav

Stanislav Topić

------------------------------------------------------------



Naslov: Odgovor: Kasni zakljucak

includes attachment

Pozdrav plavi!

Iako stigao još jedan kasni zaključak naših tutora, smogao sam snage dase javim svojim komentarom u prilogu, na zaključak kolegice Dubravke opreoblikovanju debate, jer se s činjenicama koje ona u svojem zaključkuiznosi svakodnevno susrećem.

pozdrav

Stanislav Topić

------------------------------------------------------------




Pozdrav plavima i tutorima!

SECTIONS analiza u uskom lokalnom kontekstu-Visoka škola za sigurnostpredmet Osobna zaštitna sredstva (II. godina).

S(Students) - studenti su educiraju za rad s tehnologijom koju zahtjevaju svipredmeti, pa tako i predmet Osobna zaštitna sredstva (predmetInformatika na I. godini studija, osnove rada na računalu, obradateksta, PPP i upotreba interneta) - koriste se online komunikacija u svezi predaje seminarskih radova i ispita

E (Ease of use) - u svakodnevnom radu potrebno je poznavanje tehnologije radasustava(funkcioniranja mreže, uključivanja i spajanja projektora,printera, spremanja podataka na server..), a za veće "probleme" postojinekoliko načina komuniciranja s tehničkom podrškom (osobno, on-line,telefon, mobitel)- sve druge aktivnosti profesora spadaju u dio procesa cjeloživotnogobrazovanja - za sve profesore planira se ELA (za jedan dio se provodi, a za dio jeproveden),(upoznavanje s novim alatima – programima, tehnologijom)- studenti se na radionicama susreću aktivno s tehnologijom i medijimaprezentirajući javno svoje radove

C (Costs) - Troškovi. - Visoka škola ima razvijen vlastiti sustav koji radi upravo ono čemu jenamijenjen-optimalna cijena- internet veza i računalo je dostupno svakom profesoru na školi, atroškove nabave pokriva škola)- za studente u svezi nabave računala osiguravaju se akcije preko školeu suradnji s dobavljačima računala uz prigodne popuste- troškove interneta kod kuće (vezano uz nastavu) pokriva visoka škola- komercijalne alate nabavlja Visoka škola- kod kuće studenti koriste za rad open source (Office i druge alate)- studenti uplatom školarine pokrivaju troškove korištenja opreme imaterijala- škola iz vlastitih izvora nabavlja svu potrebnu opremu,

T (Teaching and learning) - studenti na II. godinu dolaze s određenim predznanjem koje je dovoljnoza rad s raspoloživom tehnologijama i medijima, - razvojnoj perspektivi (konstruktivistički pristup) pristupa sepripremom seminara i javnog izlaganja, gdje studenti sami dolaze donovih informacija i rješavaju problem obrazlažući ga, - održavanjem radionica pospješuju se aktivnosti vezane uz pripremu

seminarskih radova,- na nivou Visoke škole koriste se open source alati - metode i pristupi su individualni ovisno o predzanju

I (Interactivity) - Interaktivnost. - studentima je u izradi radova, izmjeni materijala i komunikacijiomogućen timski rad, komunikacija mailom, izmjena podataka i preuzimanjepodataka preko weba, studentskih pretinaca i foruma (Planira se stvaranju baze podataka obrazovnih materijala za svepredmete, a za neke već postoje).

O (Organisational issues) - za održavanje računala i programa brine se stručna ekipa (tehničkapodrška)- tehnički problemi koji se pojavljuju (kvarovi računala, problem u radumreže, internetskoj vezi, kontrola podataka na serveru, brisanjepodataka, kopiranje - plagiranje vježbi i dr.)brzo se rješavaju- nastava je prilagođena postojećim resursima - tehnologiji (odvija sekao izvanredni studij petkom poslije podne, subotom cijeli dan inedjeljom prije podne).- postoji stalna podrška na nivou škole (upravno vijeće i dekan) u svezikontinuirane nabave opreme i uvođenja novih tehnologija.

N (Novelty) - Novitet. - prate se noviteti u tehnologiji, ali se nastoji prije svega usvojitiprincip rada s postojećom opremom i programima,- oprema se mijenjaja i dopunjuje prema potrebi isto kao i novijeinačice programa (zasad je podrška upravnog vijeća i dekana neupitna)

S (Speed) - Brzina. - postavljanje obrazovnih i drugih materijala te izmjena sadržaja ovisio samom nastavniku (radi se na tome da se ti sadržaji postave i održavaju).- studente se upućuje na izvore podatka (internet, wiki, portal sigurnosti)- sadržaj se kreira na način da objasni princip a ne konkretnu metoduzbog fleksibilnosti.

Ako Dekan ili Upravno vijeće ne podrže neku aktivnost sve ostaje samo naideji. Organizacija(Organisational issues), je najvažniji element, aonda zatim i troškovi te C (Costs)

Izgradnja web sustava Visoke škole s pratećim sadržajima u mnogosegemnata je olakšala izvođenje nastave-predavanja, komuniciranja,izmjene materijala, ali skoro uvijek se pojavljuju problemiorganizacijskom smislu (npr. postavljanje opreme za rad na vrijeme)

pozdrav

Stanislav Topić

------------------------------------------------------------

Poruka br. 2248Poslao Karmen Toić Dlačić (karmen.toic-dlacic.skole) na Srijeda, 4. veljača 2009. 23:08

Naslov: Dostupnost ovog foruma

Dragi tutori,postavila bih Vam 2 pitanja u vezana za ovaj forum:

1. Dok kada će biti dostupan ovaj forum?2. Postoji li način da kod nas lokalno spremimo sve poruke sa foruma?

Mislim da nam poruke sa foruma mogu biti vrijedan izvor informacija i literatura kojoj ćemo se vraćati kada se želimo podsjetiti kako bi diskusija trebala izgledati i kako diskusiju treba voditi (mentorirati).

Lijep pozdravKarmen

------------------------------------------------------------


Poslao Jasna Tingle (jtingle.ela) na Četvrtak, 5. veljača 2009. 15:29

Naslov: Odgovor: Dostupnost ovog foruma

Pozdrav svima,

Ovaj forum kao i svi ostali materijali iz 1. semestra bit će svim polaznicima dostupni do kraja pohađanja Ele, znači najmanje do kraja lipnja ove godine (ili tu negdje). O tome ćete biti redovito obavještavani.

Poruke možete spremiti kod sebe na računalo tako da izaberete opciju "Preuzimanje" (desno dolje ispod tijela poruke), u pojedinačnoj poruci koju želite spremiti. Ako želite spremiti više poruka odjednom, a znate koje su to, iskoristite opciju "Prilagodba za ispis" u donjem lijevom uglu prozora foruma. Taj alat funkcionira kao i printanje ostalih materijala tj. tražit će od vas da označite sve poruke koje želite spremiti ili printati.

Jasna

------------------------------------------------------------


Poslao Karmen Toić Dlačić (karmen.toic-dlacic.skole) na Petak, 6. veljača 2009. 10:50

Naslov: Odgovor: Dostupnost ovog foruma

Zahvaljujem.Lijep pozdravKarmen

------------------------------------------------------------


Poslao Ana Partalo (apartalo.public) na Petak, 6. veljača 2009. 11:27

Naslov: Odgovor: Buduci trendovi

Pozdrav svim plavcima koji rade na završetku zadatka:)

Prije par godina smo svi dosta skeptično raspravljali o online videu, a danas čak i najkonzervativniji građani Hrvatske, ako već ne koriste YouTube, onda su čuli za popularni JuBiTu:).

Zaista je točno kako se neke stvari koje u početku izgledaju teško prihvatljive i na prvi pogled nemaju neku izglednu budućnost vrlo brzo prošire i postanu prihvatljive i najvećim skepticima. i pri tome se često uhvatim u zaključku da zaista nema nikakvog pravila kad će nešto zaista postati IN ili ne. Nekad je to stvar tajminga nekad dobre, snažne i agresivne reklame.

Mislim da je budućnost u učenju putem igre. Slažem se s onim što dr. Seymour Papert, profesor na Institutu tehnologije u Massachusettsu kaže: "Razlog zbog kojeg većina djece ne voli školu nije to što je rad pretežak, nego jer je potpuno dosadan".Isto tako kako je Prensky rekao „Potom sam logički zaključio da je učenje putem digitalnih igara jedan od dobrih načina da se dopre do digitalnih urođenika korištenjem njihova »urođenog jezika«“ Prensky, M. (2006).

Moje je mišljenje da bi e-learning, pogotovo za djecu trebao biti multimedijalan s kratkim i efektnim, i razumljivim primjerima prilagođenima učenju. Smatram da je Učilica (www.ucilica.carnet.hr) optimalan CMS za osnovnoškolce.

Ima još jedna jako zanimljiva stvar. Prije nekih godinu dana sam čula da se na FER-u provodi jedan jako zanimljiv pilot projekt Elektronski cvrčak. Radi se o tome da studenti imaju u rukama male uređaje s pet tipki (a,b,c,d,e,) koji su bežičnom vezom povezan s računalom. Nastavnik tijekom predavanja postavlja pitanja studentima s ciljem da testira razumiju li oni materiju o kojoj upravo govore te kolika je aktivna suradnja studenata. Nakon postavljenog pitanja studenti odgovaraju na pitanje tako da odabiru jedan od pet ponuđenih odgovora. Istog trenutka na računalu se pojavljuje analiza danih odgovora koji onda nastavniku ali i studentima pokazuje razumiju li gradivo. Nešto o tom možete pročitati na: http://www.mojstudent.net/content/view/204/1/

Zanima me zna li netko nešto više o tom projektu? Kakvo je stanje danas? Hoće li ovaj

pristup (koji se inače koristi u srednjim školama i fakultetima u Kanadi) imati dobar feedback te hoće li se pokazati kao IN trebamo vidjeti.


------------------------------------------------------------


Poslao Boris Veličan (bvelican.public) na Petak, 6. veljača 2009. 16:23


Ja sam tek sad pročitao tekst. I sretan jer sam ga uspio progutati, ulogiram se te vidim da ima i prevedena verzija...ipak, hvala

------------------------------------------------------------


Poslao Andrija Platužić (anplatuz.public) na Petak, 6. veljača 2009. 19:43


Pozdrav svim Plavcima!

Ne znam nažalost nešto više o Elektronskom cvrčku, ali ću svakako nastojati da saznam. No prije svega zahvaljujem Ani što ga je spomenula.

Vidim konkretnu mogućnost upotrebe u f2f raspravama kojima u nastavi posvećujem veliku pažnju. Ponekad je problem dobiti povratnu informaciju o razumijevanju cijele grupe (nerijetko veće od standarda). Obično je manji dio sudionika hiper-aktivan, a oni koji su skloniji reflektivnom načinu učenja (pasivniji) ne uspijevaju doći do riječi. Uz sve moje napore da aktiviram i ove druge neki put to jednostavno ne uspijem u dovoljnoj mjeri.

Cvrčak omogućuje povratnu informaciju (Interakcija iz SECTIONSA - ah taj zadatak!) u „realnom vremenu“ o razumijevanju i ovih pasivnijih, te mi se čini omogućuje bitno kvalitetnije upravljanje raspravom.

Svejedno, bude li ili ne IN, meni opisana funkcija izgleda toliko pogodna, da bih CVRČKA „kupio na neviđeno“.

Pozdrav, Andrija!

------------------------------------------------------------


Poslao Gordana Ćorić (gocoric.vernnet) na Subota, 7. veljača 2009. 11:21


Pozdrav svima,

Dok prelistavam materijale i zabilješke vezane uz ovu zadnju temu – buduće trendove, zapravo mi je žao što je to područje izdvojeno kao neobavezno.

Ana nas je odlično podsjetila na brzinu kojom usvajamo nove tehnologije (ponekad potpomognute vragolijama nes(p)retnih ministara), kao i na činjenicu kako u nastavi postoji učinkovit odgovor (projekt Učilica) u „borbi“ protiv atraktivnih gutača vremena kao što su multimedijalni sadržaji. Sve više sam na stajalilštu da tu vrijedi ona: „Ako ih ne možeš pobijediti, pridruži im se (iskoristi ih)“, te da na zabavne sadržaje nipošto ne treba gledati kao na „niži“ i manjevrijedni oblik.

Nadalje, primjer s elektroničkim cvrčkom je odličan za dobivanje instant povratne poruke o tome koliko smo bili jasni. (Opaska: nešto slično smo vec vidjeli u popularnom Milijunašu kod analize odgovora publike, i sve nas je zanimalo gdje se to mi sa svojim znanjem nalazimo o odnosu na ostale!)

Vezano za buduće trendove, čini mi se važnim ukazati na još dvije teme koje usko povezuju tehnologiju i ponašanje. To su:

1. korištenje suvremene psihologije za navođenje potrošača (klijenta) na željeno djelovanje – primjer su subliminalne poruke (za ilustraciju pogledajte http://www.youtube.com/watch?v=ZyQjr1YL0zg - Derren Brown: Subliminal Advertising). Pitanje je mogu li se ovakve metode koristiti i za poticanje ili olakšavanje učenja, ili su u najboljem slučaju - samo granično prihvatljive.

2. korištenje tehnologije za prevenciju, otkrivanje i smanjivanje broja plagijata (za ilustraciju navodim link na besplatni resurs ponuđen putem Online Writing Lab-a pri Purdue University http://owl.english.purdue.edu/owl/resource/589/05/).

S obzirom na timing, svrha ovog mog javljanja je otvaranje tema o kojima možemo prodiskutirati uz kavicu, u pauzama radionice 19. i 20.2.:)

Pozdrav svima i sretno s analizama i prijedlozima – krunom našeg ovosemestarskog rada!

Gordana

------------------------------------------------------------


Poslao Goran Hudec (ghudec.ttf) na Subota, 7. veljača 2009. 11:52


Hi Ana, Gordana, Andrija,

mislim da ste otvorili vrlo konkretnu i interesantnu temu, mislim na cvrčke.

Jedan od naših prošlogodišnjih ELA polaznika s FERa je dao detaljnijiopis i iskustva rada s čvrcima. Zatražio sam njegovu dozvolu zaproslijeđivanje njegovog lanjskog posta. Možda će potrajati neštovremena da dobijete podatke o iskustvu iz prve ruke.

Sa stajališta metodologije rada vrlo je povoljno u predavanja uključitii tzv. fazu refleksije. Kolegice/e koje su prošle metodiku nastavesigurno će o tome moći bolje i kvalitenije od mene s FERovskimkorijenima. Kao što je znano, refleksija - ponavljanje gradiva na krajupredavanja, se pokazala kao dobar način kvalitenijeg savladavanjagradiva. Kratak test provjere znanja je upravo u toj funkciji atehnologija cvrčaka omogućava njeno efikasno provođenje.

Već sama najava provjere na kraju predavanja, povećava angažiranoststudenata a njena provedba daje predavaču povratnu informaciju oefikasnosti usvajanja znanja.


Goran

------------------------------------------------------------


Poslao Jadranko Tuta (jtuta.public) na Subota, 7. veljača 2009. 16:12


Lijep pozdrav plavcima i tutorima ma gdje god bili u ovo subotnje kišno poslijepodne!Budući tehnološki trendovi i njihov potencijalni utjecaj na obrazovanje? Što reći na trend i potencijal nakon prvog semestra. Budući i /ili kada se više koriste najnovije tehnologije u obrazovanju na daljinu, to je manja vjerojatnost da će računala i operacijski sustavi kojima raspolažu korisnici omogućavati njihovu uporabu. Kod uvođenja novih tehnologija treba biti "umjereno konzervativan" ili "umjereno inovativan" te se orijentirati na ono što je dostupno svima ili većini, posebno ako nove tehnologije zahtijevaju velika prilagođavanja ili investicije polaznika on-line obrazovanja. Osim toga,

kod obrazovanja nije u prvom planu tehnologija, već obrazovni proces i pedagoški ciljevi vezani uz određeno tematsko područje, stoga tehnologija ne bi trebala skretati pozornost s tih bitnih stvari na poteškoće u njenoj primjeni ili nefunkcionalne učinke koje je tehnologijom moguće postići. Na kraju, uporaba tehnologije treba biti ekonomična, tj. tutor-profesor/instruktor i dizajner on-line sadržaja uvijek trebaju nastojati objektivno procijeniti koliko je skupa tehnologija koju žele primijeniti (i nametnuti polaznicima) učinkovitiji način stjecanja obrazovanja od dobro organizirane i ilustrirane knjige-skripte sličnog obrazovnog sadržaja. Pozdrav!Jadranko

------------------------------------------------------------


Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Nedjelja, 8. veljača 2009. 19:27


Pozdrav svima,

mislim da ce navedeni tehnoloski trendovi u ovoj posljednoj cjeliniimati utjecaj na obrazovanje i da je njihov utjecaj vec ocit. Nakoniscitanog materijala ocito je da su neki tehnoloski trendovi vecprisutni u nasim institucijama i mislim da su prepoznate njihove mogucnosti.

1. Umrezenost i veca brzina veze nam omogucuje bolju interakciju i boljipristup multimedijalnim resursima. Umrezenost je vec postala potreba igotovo je nemoguce se obrazovati, a ne biti umrezen (administrativnepotrebe, brzo trazenje dodatne literature na internetu, pronalazenjedodatnih pojasnjenja za odredjeno podrucje, komunikacija svih subjekataobrazovnog procesa putem mreže i sl.)

2. Open-source softvera ocito ima svoju buducnost u obrazovanju jerpovecava mogucnosti ucenja. Ociti primjeri su LMS sustavi u open sourceo kojima smo vec raspravljali u prethodnoj diskusiji. Vjerujem da ce ses vremenom rijesiti i "prepreke" poput tehnicke podrske u institucijama.

3. Creative Commons i open access pokret su vec itekako uzeli ozbiljnogpoleta pa su napisani i radovi i odrzana predavanja kako bi se autoriupoznali s ovim mogucnostima u svrhu zastite njihovih interesa ipovecanja pristupa njihovim radovima. Nastali su ocito kao odgovor nasve vece poteskoce placanja pretplate na pojedine publikacije tj. bazepodataka. Cini mi se da je njihova prihvacenost u svijetu josizrazajnija nego kod nas jer nasi izdavaci prema nekim istrazivanjimaipak nisu koristili i pratili sve mogucnosti ogranicenja prema autorimakoje su im dane prilikom prepustanja autoskog prava od strane samihautora u svrhu objave njihovih radova...

4. Višestruko iskoristivi obrazovni resursi - iako su nastavni pristupikoje koriste objekti ucenja cesto u suprotnosti s najnovijimistraživanjima o učenju" (Wiley, 2006), ipak mi se cini da se oni mogulijepo iskoristiti u procesu ucenja te mi se svidja ideja o postojanostinjihovih repozitorija jer se mogu koristiti uratci drugih kolega iprilagoditi svojim porebama i svom kontekstu. U materijalima se navodida se nastavnici opiru digitalnim obrazovnim jedinicama zbog činjenicada takav pristup promiče standardizirani model učenja te mehanički,transmisijski način poučavanja. No, ovdje ponovo mozemo ustanoviti dasvaki izvor znanja uzevsi npr. obicni udzbenik ili enciklopedijutakodjer transmisijski prenosi znanje pa stoga ne vidim zasto bilearning objekti bili sporni. Mislim da nam oni pruzaju boljemogucnosti, mogucu ustedu jer mozemo u jednom takvom repozitorijupronaci mozda upravo materijal koji nam je potreban, prilagoditi gasvojim potrebama i primjeniti u nastavi...

LP, Ivana

------------------------------------------------------------


Poslao Ivana Sarić (ivana.saric12.skole) na Nedjelja, 8. veljača 2009. 19:34


Hi Radojak,

zahvaljujem s malim zakasnjenjem na odgovoru i svjedocenju svogpozitivnog iskustva s koristenjem Web 2.0. alata. Svakako cu ih proucitii pokusati primjeniti :)

Puno pozdava! :))

------------------------------------------------------------


Poslao Esad Mujaković (esad.mujakovic.skole) na Nedjelja, 8. veljača 2009. 21:18


Možda je ova tema najpogodnija za sljedeću diskusiju Naime tijekom posljednjih diskusija ja sam najvećim dijelom bio okupiran s dovršavanjem e-learning rojekta "Biologij" u mojoj školi. Sve Vaše diskusije bile su mi od velike koristi. Mi smo projekt "Biologija" definirali i startamo u sljedećoj 2009/10 godini jer je sada već kasno obzirom da su pripreme za natjecanja već u završnici za ovu godinu. Nastavni plan je u najvećoj mjeri standardiziran i njega je definirala i kreirala voditeljica projekta nastavnica biologije. Ono što je po nama najvažniji segment u e-learningu je način na

koji će se nastava realizirati i što je još važnije kako će se pratiti i evaluirati rezultati i aktivnosti učenika? U tu svrhu smo priredili komplet testova, zadataka, i lekcija u color="maroon">Captivate-u kao najboljoj aplikaciji koja je kompatibilna s CMS alatom koji je dostupan svim školama i učenicima diljem Hrvatske. Da bi Vam zorno pokazao rezultate našeg rada, pripremio sam jedan demo film koji objašnjava način rješavanja testova ali na demo uzorku za Kemiju, jer su materijali za Biologiju iz koje ćemo realizirati e-learning učenje, za sada tajni. Filmić je kratak jer sam za uzorak u test integrirao samo 4 pitanja, a možete ga odgledati ako kliknete na link: http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/multistatic/77/film.swf" target="demo film s naputkom za ispunjavanje testova">http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/multistatic/77/film.swf</a>Također sam Vam postavio konkretan demo test iz Kemije (kao uzorak) da vidite kako će to u stvarnosti funkcionirati na linku:http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/multistatic/78/kemija.swf" target="demo test iz kemije">http://www.os-vnazora-vrsar.skole.hr/upload/os-vnazora-vrsar/multistatic/78/kemija.swf</a>Vjerojatno ste zapazili da se za svaki zadatak može definirati različito vrijeme rješavanja. Testove i zadatke mentor u točno dogovoreno vrijeme postavlja na svoje mrežne stranice koje su sastavni dio školskih stranica. Testovi i zadaci su aktivni onoliko vremena koliko je to programom predviđeno. Uslučaju da učenik ne dovrši test u predviđenom vremenu, dobiva poruku da je vrijeme isteklo i više ne može rješavati to pitanje. Pristup tim stranicama imaju samo autorizirani učenici tj. pripadnici grupe koja je uključena u e-learning.Srdačan završni pozdrav tutorima i kolegicama kolegama plavcima

------------------------------------------------------------

Documents

Web viewpojmove i koncepte e-learninga, za početak primjenjene na Vaše lokalne. kontekste. Nadamo se da ste proučili i prvu literaturu koja nam je na repertoaru