Titanik nije bio najvea pomorska katastrofa
Titanik nije bio najvea pomorska katastrofa. Dvije najvee
tragedije uzrokovali su Saveznici, Britanci i Rusi, u zadnjim
mjesecima Drugog svjetskog rata. Britanci su potopili 4500
zatoenika koncentracijskog logora, a Rusi 9000 civila, 4000 od njih
djece. Ni o jednom inu se nije pisalo u novinama.
CapArconavjerojatno je brod najironinije sudbine u 20. stoljeu.
Nazvana po rtu u Baltikom moru, zavren je 1927. kao
trgovako-putniki brod za njemaku liniju Hamburg-Juna Amerika.
Krajem tridesetih prekooceanski brodovi su ili povueni ili
pretvoreni u nosae trupa i Cap Arcona je postala dio
Kriegsmarine.
Gbbelsje 1940. odluio snimiti propagadni film o Titaniku kako bi
se poklopio s planiranom invazijom Britanije. Film je bio
najskuplji u povijesti tadanje njemake kinematografije i pretvorio
je Arconu u Titanik. Snimanje filma je bilo teko zbog vremena na
Baltiku, modeli Titanika su bili loi, a vojnici koji su trebali
biti statisti su bili vrlo svojeglavi i divljaki su se ponaali.
DirektorHerbert Selpinse alio na to, pa ak i kritizirao Trei
Reich. Koliko je to bila briljantna ideja govori injenica da je
morao posjetiti Berlin i Gbbelsa da bi se zatim "objesio" u eliji.
Za film je imenovan drugi direktorWerner Klinger. Kada je film bio
gotovo zavren, njemaki narod je ve paniario zbog saveznikog
bombardiranja prijelazom 1942/1943. Smatrao se previe depresivnim i
prikazan je 1943. u Francuskoj da bi zatim bio zaboravljen.
U filmu su Britanci i Amerikanci zloinci, pogotovo direktori i
elnici matine tvrtke koji su portretirani kao pohlepna udovia koja
ne mare za sigurnost ni putnike. SirBruce Ismay, vlasnik Titanikove
tvrtke za putovanja manipulira tritem dionica i podmiuje kapetana
da plovi maksimalnom brzinom kako bi stigao to ranije u njujorku
burzu. Istovremeno putnici su kukavice koji jedni druge gaze do
smrti. Jedini junak je njemaki asnik koji upozorava na ledene
sante.
Arcona je ostala u Baltiku sve do zavrnih mjeseci rata kada je
takve brodove koristila Reikosee, (trgovaka mornarica) da evakuira
izbjeglice od sovjetske vojske. Uslijed kaosa i raspada Reicha i
brod je pretvoren u plutajui zatvor. Na njega je zatvoreno 4,500
zatvorenika iz Neuengamme logora kraj Hamburga.
to je najgore, ukrcavani su 26 do 28. travnja 1945., a isplovio
je 3. svibnja, dakle nakon to se Hitler ustrijelio. a alost,
nacisti su prethodno obojili brod u boje ratne mornarice te ak
uklonili amce za spaavanje pa i hranu za zatvorenike. Brod je
spazila britanska avijacija i napali su je Typhoon lovci-bombarderi
mislei da se radi o nosau vojnika. Pogoen je s nekoliko bombi i
odmah se zapalio, pri emu su mnogi umrli gorei ivi i stijenjeni. SS
uvari su pritom pucali po preivjelim idovima dok je brod tonuo.
Nekoliko stotina koji su zaplivali u more britanski lovci su
mitraljirali.
Preivjelo je oko 350 od 4500 zatoenika koncentracijskog logora.
Njemaka se predala 8. svibnja. Meu preivjelima je bilo pripadnika
preko 30 naroda, ukljuujui Amerikance, Kanaane, Nizozemce, Dance,
Belgijce, Estonce, Fince, Francuze, Litvance, Latvijce, Grke,
Maare, ehe, Slovake, Norveane, Poljake, Rumunje, Ruse, Bjeloruse,
Ukrajince, vicarce, panjolce, Srbe, Hrvate pa ak i jednu osobu iz
Luksemburga.
Tjednima nakon napada tijela su bila nalaena na obalama, a
olupina se raspala 1949. Dijelovi tijela pojavljivali su se na
obalama sve do 1971. Brojei zatvorenike, posadu i uvare, moda je
poginulo i do 5000 ljudi, to je vie od trostrukog broja poginulih
na Titaniku
Sovjeti ubili najvie ljudi u povijesti potapanjem broda s vie od
4000 djece
Wilhelm Gustloffbio je glavni brod njemake dravne radnike
organizacijeSnagom do uitka, nazvan po ubijenom voi vicarske
nacistike stranke. Zamiljen kao luksuzni rekreacijski brod za
srednju klasu, poetkom rata Kriegsmarine ga je pretvorila u bolniki
brod. U studenom 1940. s njega je skinuta medicinska oprema i
prebojen je iz bolnikih boja u mornariku sivu te je prenamijenjen u
mobilnu vojarnu za luku Gdyniju u okupiranoj Poljskoj (kraj
Gdanjska). Na njemu su obuavani budui mornari podmornica.
Krajem rata Gustloff je iskoriten za evakuaciju civila i vojnoj
osoblja iz okruene Istone Prusije. Gustloff je nala sovjetska S-13
podmornica pod zapovjednitvomAleksandra Marineskai potopila ga 30.
sijenja 1945. s tri torpeda. Brod je potonuo u neto vie od pola
sata pri emu je ivote izgubilo oko 9400 ljudi, najvie ljudi u
povijesti.
Brod na alost nije bio obiljeen kao bolniki, na sebi je imao
montirane protuzrane topove i prenosio je vidljive vojne trupe.
Prema kasnijem istraivanju Heinza Schna brod je nosio 173 lana
posade, 918 asnika, 373 pomone mornarkinje, 163 ranjena vojnika te
8956 civila, 4000 od njih djece. Sveukupno je bilo 10 582 putnika i
lana posade.
U panici prilikom potonua putnici su gazili jedni druge u urbi
do jakni za spaavanje i amaca pri emu je izgubljen dobar dio opreme
u tunjavama oko njih. S obzirom da se radilo o hladnoj baltikoj noi
voda je bila vrlo hladna, kao i zrak (izmeu -10 i -20 stupnjeva).
Tko nije poginuo u eksplozijama, gaenju ili utapanju, smrznuo se.
Nijemci su spasili 1252 osobe (od ega je 13 kasnije preminulo), a
poginulo je 9343 osoba (oko 6,25 Titanika).
Sva etiri kapetana su preivjela, no istraga protiv glavnog
prekinuta je krajem njemake drave 1945. Savezniki mediji smatrali
su brod vojnim, iako je 90% ljudi na njima bilo civila pa nisu
pokrivali ovu katastrofu.
Sovjeti su ubrzo bili zgroeni grozotom svojeg ina - ubili su
gotovo 9000 civila, od njih je samo broj poginule djece bio 2,6
puta vei od broja poginulih na Titaniku. Ovo je bila teka mrlja za
sovjetski ugled i morala se sakriti. Propaganda je stoga govorila
da je brod prevozio SS osoblje iz koncentracijskih logora koji su
bjeali od pravde. Godinama nakon tog dogaaja sovjetske snage su
unitile veinu sredinjeg dijela olupine. Kapetan je poslan u gulag
gdje je proveo 3 godine, a neposredno prije smrti 1960ih vraen mu
je status ratnog heroja.
