WinBasics skola racunara

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    1/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:classkompjuterski centar

    Beograd, Zetska 4a tel: 334 60 50

    www.masterclass.co.yu

    Win Basics

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    2/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    Potovani polaznie,

    Pred Vama je skripta koja prati kurs WinBasicsKompjuterskogcentra Master Class. Skriptu su radili predavai nae kole, sa

    eljom da Vam olakaju rad u svetu raunara. Primeri koji sukorieni u skripti su identini onima na kojima ste radili u tokukursa. Svi primeri nalaze se na CD-u koji Vam je uruen kao

    prilog kursu. elimo Vam srean rad.

    S potovanjem,

    master:classkompjuterski centar

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    3/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    WINDOWS

    Uvod

    Raunarje maina koja je sposobna da, u relativno kratkom vremenu, obradi veliki broj operacijaonoliko puta koliko to zahteva korisnik - pogramer.

    U svom dosadanjem razvoju, raunari su proli kroz etirigeneracije, a uveliko se govori i o petoj.Raunari prve generacije nastali su otkriem elektronske cevi. Oni su bili velikih dimenzija,ponekad itave sale, a obavljali su veoma mali broj operacija. Pojavu raunara drugegeneracijeuslovilo je otkrie poluprovodnikih elemenata (silicijuma i germanijuma). Uvoenje ovihelemenata odrazilo se na dimenzije raunara, brzinu rada, broj moguih operacija, kao i napotronju elektrine energije raunara, koja je smanjena. Pronalazak naina i tehnika integracijevelikog broja elemenata u jedan mali ip uslovio je razvoj raunara treegeneracije. Ovi raunarisu malih dimenzija i male potronje, a broj operacija koji se moe izvriti je vei od raunara ranijihgeneracija. Raunare etvrte generacije, za razliku od raunara prethodne tri generacije nijeuslovilo neko nauno otkrie, vedalji razvoj tehnike integracije, kao i potreba za standardizacijomizgleda i veliine delova raunarske opreme. Raunare pete generacije trebalo bi da uslovipronalaenje bio-ipa pri emu bi ovi raunari raspolagali vetakom inteligencijom i velikimbazama znanja.

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    4/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    1. OSNOVNI DELOVI RAUNARA

    Procesor (CPU)je mozak sistema tj. raunara i upravlja izraunavanjima koja pokreu programe.On najvie utie na brzinu raunara. Brzina njegovog rada meri se u MIPS (million instructions persecond) i MFLOPS (million floating point operations per second). MIPS je broj mainskihinstrukcija koje procesor moe da izvri u jednoj sekundi. MFLOPS je broj operacija sa pokretnimzarezom koje procesor izvrava u jednoj sekundi. Inae jaina procesora izraena je u MHz, i potome razlikujemo kom modelu pripada na raunar. Ne postoji striktna granica izmeu modelaraunara jer su postojali prelazni raunari u periodu razvoja novih modela. Tako imamo sledeemodele (personalnih raunara) PC-a:

    1. 286 do 20 MHz,

    2.

    386 od 20 40 MHz,3.

    486 od 40 120 MHz,4. pentium I od 60 233 MHz,5. pentium II od 300 500 MHz,6. pentium III od 500 1000 MHz,7. pentium IV preko 1 GHz.

    Sistemska memorija (RAM, SDRAM, DDR) je radna memorija koja sadri programe i podatkekojima procesor moe da pristupa dok raunar radi. Kada iskljuimo raunar memorija se prazni.Kapacitet, vrsta i brzina memorije uveliko utiu na performanse raunara. Tako da moemo stavitisledee memorijske ipove u na PC: 32, 64, 128, 256, 512 Mb; za komforan rad potrebno je

    ugraditi 256 Mb i vie memorije, to pre svega zavisi koje programe elimo da koristimo. Novijeverzije programa zahtevaju vie memorije.

    AGP magistrala (Accelerated Graphics Port) je namenska putanja za grafike podatke kojagrafikom kontroleru omoguava direktan pristup procesoru i glavnoj memoriji. AGP postoji u tribrzine 1x, 2x i 4x. AGP brzine 4x moe da prenosi podatke brzinom od 1.07 Gb u sekundi.

    Grafika kartaslui da bismo povezali monitor na na raunar, na sebi ima grafiki ip iliprocesor i sopstvenu RAM memoriju (16 Mb, 32 Mb, 64 Mb i vie).

    IDE interfejs slui za povezivanje ureaja za smetanje podataka (hard disk i floppy disk) i CDureaja. Uobiajeni ureaji danas koriste ATA 33, ATA 66 ili ATA 100 verzije i prenose podatke

    brzinom od 33,3 Mb/s ili 66,6 Mb/s odnosno 100 Mb/s. HARD DISK ili ROM memorija (Read Only Memory),slui nam za uvanje podataka i

    programa. Po koliini podataka koje uva hard disk je na prvom mestu. Kapacitetimodernih diskova su od 10 Gb pa navie.

    Floppy DISK nam takoe slui za uvanje podataka ali i za prenos podataka, na njegastaje najmanji broj podataka - 1.44 Mb.

    CD-romje ureaj za itanje kompakt diskova koji primaju dosta podataka na sebe 650 Mb 700 Mb. Nova generacija CD-rom ureaja omoguuje i zapisivanje podataka na diskove.

    PCI magistrala obezbeuje veze za ureaje kao to su zvune kartice, unutranji modemi, mrenekartice i SCSI kontroleri i moe da prenosi podatke brzinom od 133 Mb/s.

    Zvuna kartica, slui za reprodukciju zvuka, na njoj se nalazi i priklju

    ak za dojstik. Odmodela kartice zavise i njene mogunosti, kao to su prikljuivanje dva ili etiri zvunika

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    5/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    za stereo reprodukciju ili est zvunika za Souroundefekat. Takoe moemo prikaiti imikrofon ili neki drugi ureaj (muziki stub, klavijature, ...).

    Inetrni Modem (unutranji) slui da bismo imali pristup Internet-u.

    Mrena kartase koristi pri povezivanju vie raunara u jednu mreu radi lake razmenepodataka.

    Skup ipova npr. INTEL i/iliVIAchipset rade kao saobraajci na matinoj ploi. Oni usmeravajuprotok podataka i odreuju koje e ureaje podravati raunar.

    Matina ploa (motherboard, main board) je, kao to joj i samo ime kae, ploa koja slui dapovee sve ostale delove koje smo do sada pomenuli u jednu celinu i da regulie njihov rad.

    Kuiteje mesto gde se nalaze svi ovi delovi, i moe bitiDeskTopili Towerpo izgledu, po veliinimini

    ,midi

    ibig

    , a po vrsti napajanjaAT

    (do pentijuma I) iliATX

    (od pentijuma II).Monitor je ekran koji nam prikazuje sve to radimo. Kvalitet monitora je direktno povezan saveliinom ekrana (izraena je u inima) tako imamo 14'', 15'', 17'', 19'' i 21'' monitore. U novijevreme pojavili su se tzv. LCDmonitori (bez katodne cevi, potpuno ravnog ekrana). Prednost je tosu manjih dimenzija i mnogo manje tetno zrae od klasinih monitora.

    Tastatura je ulazna jedinica tj. preko tastature komuniciramo sa raunarom, zadajemo muinstrukcije. Postoji veliki broj modela tastatura ali nama je za obian rad dovoljna tastatura koja ima101 taster. Svaka tastatura sastoji se od nekoliko delova: funkcijski tasteri, alfa-numeriki inumeriki tasteri, deo za kontrolu kursora i kontrolne lampice.

    1.

    Funkcijski deotastature slui za izvravanje odreenih funkcija. Taster Esc (Escape- pobei) slui da se u veini programa korisnik vrati jedan nivo -

    meni iznad ili da otkae neku naredbu. F1do F12tasteri imaju razliite funkciju u razliitim programima - sve zavisi od toga

    koju im je funkciju dodelio programer. Print Screen (odtampaj ekran) slui da se sadraj ekrana kopira u ClipBoard -

    privremenu memoriju Windows-a. Scroll Lock slui (u programima koji to dozvoljavaju) da se prilikom pritiska na

    kursorske strelice ne pomera kursor u zadatom smeru, ve da se pomera kompletansadraj ekrana u zadatom smeru. Ovaj taster ima i svoju indikatorsku lampicu kojasvetli kada je taster pritisnut.

    Pauseslui da se zaustavi neki program ili tekst koji brzo preleti preko ekrana i koji sene moe zaustaviti na neki drugi nain.

    2. Na alfa-numerikom delutastature nalaze se tasteri za slova, brojeve i posebne znake,kao i tasteri koji su vani za rad raunara. Taster Enter (koji se nalazi i na alfanumerikom i na numerikom delu tastature)

    prilikom rada u WINDOWS-u moe da zameni operaciju klika miem. Slui i zapotvrivanje eljene opcije, a pri kucanju teksta slui da se zapone novi pasus.

    Taster Backspaceslui da se obrie jedan znak koji se nalazi levo od pozicije kursora. Taster Space(razmaknica) je taster najvee duine i njime se unosi jedno prazno mesto

    (blank) u na tekst - komandu.

    TasterTab, na kome se nalaze strelice levo i desno, zove se tasteromtabulacijei sluida se uvue prvi red novog pasusa, a u prozorima WINDOWS-a on slui da se prelaziizmeu ponuenih opcija menija (ako nije prikljuen mi).

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    6/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    Caps Lock ima svoju indikatorsku lampicu koja svetli kada je ovaj taster pritisnut.Ovim tasterom se omoguava da se sva slova (ako lampica svetli) kucaju kao velika(opcija je vrlo korisna ako imamo vei deo teksta koji je potrebno ukucati velikim

    slovima). Shiftse koristi u kombinaciji sa drugim tasterima i slui nam da dobijemo drugi znak na

    tastaturi (na tasterima koji sadre po dva znaka) i da, ako ne svetli lampica Caps Lock,sva slova prikazuje velikim. Ako lampica Caps Lock svetli, deava se obratno:pritiskom na taster Shifti slovo dobija se malo slovo.

    Ctrl i Alt (kontrolni i alternativni taster) sami po sebi nemaju nikakvu funkciju, aliimaju funkciju u kombinaciji sa nekim drugim tasterima. To zavisi od konkretnogprograma. Na primer, pritisak na tastere Ctrl, Alti taster Deleteizvrio bi resetovanjeraunara.

    3. Tasteri za kontrolu kursoraslue za pomeranje kursora. Kursorje mala crtica na ekranu

    koja treperi i naijem se mestu unose znaci, a vidljiv je kod unosa teksta bilo u tekstualnimpoljima dijalog prozora ili u programima za obradu teksta i sl.

    Tasteri na kojima se nalaze strelice ulevo, udesno, gore i dole, slue za pomeranjekursora za jedno mesto u naznaenom smeru.

    Taster Insert slui da se raunar prebaci u Insert mod. Dok ovaj taster nije pritisnut,raunar se nalazi u modu prepisivanja (overwrite, overtype). Ako se vratimo u sredinuneke rei i ponemo da kucamo novi tekst, onda se novi tekst unosi izmeu slova ustarom tekstu, a stari tekst se pomera udesno. Ako se pritisne taster Insert, onda seraunar prebacuje u Insert modi onda se taj novi tekst prepisuje preko starog teksta.

    Deletetaster brie znak koji se nalazi dsno od pozicije kursora, a ostatak reda pomera zajedno mesto ulevo.

    Taster Homeslui da se kursor sa bilo koje pozicije u redu postavi na poetak tog reda. Taster Endslui da se kursor sa bilo koje pozicije u redu postavi na kraj tog reda. Taster PageUp slui da se u nekim programima (programi za obradu teksta), ukoliko

    tekst ima vie ekrana, pregleda sadraj ekrana iznad. PageDown slui za pregledanjeekrana ispod.

    4. Numeriki deo tastature na sebi ima brojeve koji se mogu koristiti ako svetli lampicaNum Lock (ako je pritisnut taster Num Lock). Ako ovaj taster nije pritisnut, onda ovitasteri dobijaju ulogu tastera za kontrolu kursora. Ovo ponavljanje odreenih tasteranapravljeno je zbog ranijih tastatura, koje nisu imale izdvojeni deo za kontrolu kursora, ve

    je to bilo na numerikom delu.

    Mi je takoe ulazna jedinica i prvi put se susreemo sa njim kada je napravljena prva verzijaWINDOWS operativnog sistema. S obzirom da Windows radi u grafikom modu i da se veliki brojoperacija izvrava aktiviranjem komandnih dugmadi koja se nalaze na ekranu, razumljiva je velikapotreba za ovim ulaznim ureajem. Postoje razliite vrste mieva, ali za rad na raunaru dovoljni suoni koji imaju dva dugmeta.

    U radu sa miem postoje etiri osnovne operacije: pomeranje pokazivaa mia - strelice, klik,dvostruki klik i prevlaenje sa jednog mesta na drugo.

    1. Pomeranjem mia po podlozi, pomera se i pokazivau obliku strelice na ekranu, koji pratipokrete naeg mia. Mi se pomera po podlozi, tako da se pokreti lake izvode, a i da se ne

    bi prljala kuglica mia i njegovi kontakti. Ukoliko se, u toku rada sa miem on pomeri takoda doemo do ivice podloge, a na ekranu strelica nije dola na eljeno mesto u tom smeru,ne treba vui mi po stolu - van podloge, ve ga samo podii uvis, postaviti na sredinu

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    7/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    podloge i onda ga spustiti na podlogu. Za vreme dok pomeramo mia u vazduhu, nemapokretanja strelice, jer nema ni okretanja kuglice sa donje strane mia.

    2. Pod pojmom klika podrazumeva se jedan pritisak na levi ili desni taster mia na

    odreenom mestu na ekranu Windows-a. Dakle, vrh strelice mia se dovede na eljenomesto i izvri se pritisak na levi ili na desni taster mia. Bitno je da u toku izvoenja klikami ne sme da se pomera po podlozi.

    3. Dvostruki klik je operacija pri kojoj se dva puta, umereno brzo, izvodi klik - pritisak nalevi taster mia. I kod izvoenja ove operacije mi mora da miruje na podlozi, kada sepostavi na eljeno mesto, na kome e se izvesti dvostruki klik.

    4. Prevlaenje sa jednog mesta na drugo vri se tako to se vrh strelice mia postavi na ikonuili prozor koji elimo da odvuemo, pritisne se i zadri pritisnut levi taster mia, pa sepomera mi, drei levi taster pritisnutim. Dok je levi taster pritisnut, izabrani element(ikona, prozor i sl.) je prilepljen za pokazivamia. Kada se element dovede na eljenomesto, jednostavno se pusti levi taster mia, ime se element ostavlja na tom mestu.

    Printer(tampa) je ureaj pomou koje prebacujemo sadraj sa ekrana na papir. Postoje razliitevrste tampaa. Razlikujemo ih po tome da li tampaju crno-belo ili mogu tampati i u boji, zatim,razlikujemo ih i po nainu tampanja: matrini (imaju traku ribon sa bojom), InkJet (tampai kojiimaju kertride), laserski tampai.

    Skenerje ureaj kojim se sluimo kada hoemo neku fotografiju da prebacimi na ekran, radi slinokao fotokopir maina, samo to se slika, umesto da se reprodukuje na papiru, pojavljuje na ekranu.

    Sve ovo to smo do sada nabrojali, dakle svi vrsti delovi koje moemo dodirnuti rukom raunara,

    jednim imenom nazivaju se hardware. Naravno, raunar se ne sastoji samo od hardvera nego i odprograma i podataka koji se nalaze u njemu. Ti programi i podaci jednim imenom nazivaju se

    software.

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    8/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    2. UKLJUIVANJE RAUNARA

    Pri ukljuivanju raunara nepisano pravilo je da se prvo ukljuuje monitor a zatim kuite (nijenepravilno i obrnuto). To se radi tako to prvo pritisnemo dugme POWERna monitoru a zatim i nakuitu. Pritiskom na dugme POWER pustili smo protok struje u kuite i raunar je poeo da seukljuuje.

    Prvo to se pojavljuje na ekranu jesu podaci smeteni u BIOS.

    BIOS (Basic Input/Output System) je skup osnovnih, sistemskih instrukcija koji obezbeuje vezuizmeu operativnog sistema i hardvera. Po ukljuivanju raunara BIOS vri test sistema, pronalaziprikljuene komponente (i njihove BIOS-e) i uitava operativni sistem koji od te take preuzima

    dalju kontrolu.Operativni sistem ili OS je glavni program u raunaru iji je zadatak da kontrolie i upravljaradom hardvera i softvera i da slui kao prevodilac.

    Pomou njega mi komuniciramo sa raunarom jer je on taj koji nae komande prevodi raunaru nanjemu razumljiv jezik i objanjava zadatu instrukciju. Dakle, OS nam slui kao prevodilac tj.komunikator izmeu nas i raunara. Pored ovoga zaduen je i za rad svih ostalih ureaja od kojih sesastoji raunar. U njemu se nalaze drajveri o kojima e biti vie rei kasnije, i oni su zadueni zapokretanje i pravilni rad hardvera i softvera.

    Postoji vie operativnih sistema ali je svakako najpopularniji WINDOWS. Windows je klasiniGUI operativni sistem. GUI znai Graphical User Interface koji u praksi podrazumeva da se eljeneoperacije izvode korienjem mia, upotrebom ikonica i pull-down menija, umesto runog kucanjakomandi. Postoje mnoge verzije OS Windows kao to su: Win 3.0, Win 3.11, Win 95, Win NT 4.0,Win 97, Win 98, Win 98SE, Win 98ME, Win 2000 i najnoviji Win XP. Bitnija promena u izgleduosnovnog ekrana desila se sa pojavom Win 95.

    DOS je operativni sistem koji je non-GUI i u kome se sve komande i operacije izvode prekotastature a sastoji se od jedne komandne linije i crne pozadine.

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    9/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    2.1. OSNOVNI IZGLED EKRANA

    Kada ukljuimo raunar i poto on uita operativni sistem pojavie se slika na monitoru sa linijom

    (Taskbar) u dnu ekrana i malim sliicama. Sve ovo naziva se Desktop (Slika 1.). U bukvalnomprevodu to znai povrina radnog stola. I upravo zato nam i slui, to je osnovni ekran koji e uvekbiti u pozadini svakog programa koji otvorimo.

    Slika 1.

    Desktop nam slui da na njemu stoje ikonice programa ili foldera koje nam skrauju put do

    otvaranja tog istog programa ili foldera. Sam Desktop je izuzetno prilagodljiva radna povrina.

    To znai da sve to vidite na Desktopu, moete prilagoditi vaem ukusu tj. tako da vam je lake zarad. Ikonice moete pomerati bilo gde po Desktopu i tu ih ostaviti. Moete menjati boju pozadine ilistaviti neku sliku ukoliko vam je dosadna ova koja sada postoji. ak se mogu promeniti i bojeprozora i menija, ili oblik slova koja se javljaju u menijima.

    U dnu Desktopa nalazi se Taskbar(linija zadataka), u ijem levom uglu stoji dugme START(StartMeni) a u desnom uglu asovnik i ikonice programa koji su non stop aktivni (npr. Antivirusprogram, ...). Ovde je vano nauiti da Taskbarne mora biti dole kao to je to kod nas vemoebiti gore ili sa leve odnosno desne strane Desktopa. Pomera se tako to pokaemo miem na

    Taskbar (ne na Start ili sat ) i pritisnemo levi taster, a zatim drei ga vuemo ka eljenoj straniDesktopa. Kada pustimo levi taster mia Taskbar e se pojaviti na toj strani.

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    10/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Podeavanje Taskbar-a vri se na sledei nain: desni klik na Taskbar (ne na Start ili sat) Properties (Slika 2.); ovde imamo dve kartice, Taskbar iStart Menu.

    Taskbar Propertiesslui za odreivanje izgleda samog Taskbara i naina njegovog finkcionisanja.

    Slika 2.

    Always on top je opcija koja je standardno tiklirana i omoguava Taskbaru da bude vidljiv ikada je ukljuen neki prozor. U sluaju da se ova opcija odtiklira Taskbar pri ukljuenju nekogprograma ili bilo kog prozora nee biti vidljiv; da bi smo doli do njega moramo kliknuti naMinimize.

    Auto hide kada je ova opcija tiklirana Taskbar e biti sakriven tj. nee biti vidljiv na Desktopu.Pozivamo ga tako to spustimo mia dole ili gore u zavisnosti gde se Taskbar nalazi. On e izviritiiz ivice monitora, a kada ponovno kliknemo negde na pozadinu on e nestati. Ova opcija je korisnakada nam je potreban vei prostor na ekranu.

    Show small icons in start menu opcija koja pokazuje male ikonice u Start meniju kada jeukljuena. Promenu moete videti ako gledate sliku iznad i tiklirate odnosno odtiklirate ovuopciju.

    Show clock opcija koja prikazuje odnosno ne prikazuje sat u desnom uglu Taskbara.

    Use personalized menus korienje personalizovanih menija tj. menija koje smo podesili da

    prikazuju sadraj koji nama treba.Start Menu Properties slui da odredimo izgled menija koji dobijamo pritiskom na dugmeSTART (Slika 3a. i 3b.), prvi izgled je standardni za Windows XP a drugi je klasian.

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    11/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    Slika 3a. Slika 3b.

    2.2. ISKLJUIVANJE RAUNARA

    Kada zavrimo rad u Windows-u i poelimo da iskljuimo raunar, nikako ne smemo da raunarjednostavno iskljuimo na prekidaza ukljuenje/iskljuenje, veprethodno moramo da izaberemoopciju menija za iskljuenje raunara.

    Ova opcija dobija se izboromdugmeta Start i opcije Turn OffComputer. Iza ove opcije ekran seza nijansu zatamni, izgubi boju ipostane siv (pripremi zaiskljuenje) i otvara se dijalogprozor u kome se nude opcije(Slika 4.), redom: Hibernateuvatrenutno stanje desktopa na harddisku tako da, kada se ukljuujekompjuter, vraa nas u pokrenuteprograme direktno; Turn Offsluiza iskljuenje raunara; Restart -resetovanje (iskljuenje i odmahponovno ukljuenje) raunara.

    Slika 4.

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    12/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    3. PROZOR, Elementi prozora

    Dvostrukim klikom na bilo koju ikonu sa Desktop-a otvorie se prozor za program koji taikona predstavlja (Slika 5.). Prozor je osnovni grafiki u Windows okruenju (Windows -prozori).

    Slika 5.

    3.1. NASLOVNA LINIJA

    Naslovna linija nalazi se na vrhu svakog prozora (Slika 6.). U naslovnoj liniji moe se usvakom momentu videti kako se odreeni prozor zove.

    Slika 6.

    Sa leve strane naslovne linije svakog prozora nalazi se dugme kontrolnog menija (controlmenu box). Namena opcija je, redom, za: vraanje prozora na prethodnu veliinu(Restore), premetanje prozora (Move), promenu dimenzija prozora (Size) minimizaciju

    prozora (Minimize), maksimizaciju prozora (Maximize) i zatvaranje prozora (Close). Nasvim menijima se, kao i na ovom, moe uoiti da je kod imena opcije menija jedno slovou

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    13/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows-------------------------------------------------------------------------------------------------------------nazivu podvueno. Pritiskom na taster ALT i slovo na tastaturi (koje je podvueno unazivu menija) moe se aktivirati ta opcija bez upotrebe mia - pomou tastature. Porednekih opcija, kao to je, na primer, opcija Close, nalazi se ispisana i kombinacija tastera

    kojom se ovaj meni moe aktivirati, a da se uopte ne otvara prozor klikom na komandnodugme. Dakle, ukoliko se pritisnu istovreeno tasteriALTiF4, prozor My Computer(ilibilo koji drugi aktivni prozor) e se zatvoriti.

    Sa desne strane u naslovnoj liniji nalaze se tridugmeta (Slika 7.). Redom ova dugmad slueza minimizaciju, maksimizaciju (ili, ako jeprozor ve maksimizovan, za vraanje naprethodnu veliinu) i za zatvaranje prozora.

    Slika 7.

    Svaki prozor se, u toku rada, moe nai u jednom od sledea tri stanja: moe biti maksimalan(da zauzima celu povrinu ekrana), minimalan (tada se, u vidu sliice smeta u TaskBar) imoe imati srednju (prethodnu) veliinu, koju korisnik moe i proizvoljno da podeava.Promena dimenzije prozora vri se tako to se pokazivaem mia doe bilo na ugao ili nastranicu prozora i, kada se pokazivamia promeni, klikne se i zadri pritisnut levi tastermia, odvue se (uz pritisnut levi taster mia) pokazivamia na novu, eljenu dimenzijuprozora i onda se otpusti levi taster mia.

    Klikom na dugme za minimizaciju, prozor e se smanjiti na svoju najmanju veliinu -postae jedan od zadataka u TaskBar-u. Minimizacija nije isto to i zatvaranje prozora, jerprozor koji je minimizovan nastavlja da se izvrava, i dalje je prisutan u radnoj memoriji,

    tako da, ukoliko nam treba, dovoljno je da kliknemo na njegovu ikonu u TaskBar-u i vrlobrzo ga moemo ponovo aktivirati.

    Ukoliko veliina prozora nije ni minimalna ni maksimalna, u naslovnoj liniji prozora nalazise dugme za maksimizaciju prozora. Pritiskom na ovo dugme, prozor se poveava tako dapokrije ceo ekran - prelazi u svoju maksimalnu veliinu. Treba imati u vidu damaksimizacija jednog prozora ne znai zatvaranje svih ostalih otvorenih prozora, jer oninastavljaju da se izvravaju, samo su u pozadini i do njih se moe doi preko TaskBar-a.Kada prozor ima svoju maksimalnu veliinu, na naslovnoj liniji se umesto dugmeta zamaksimizaciju nalazi dugme za vraanje na prethodnu veliinu. Klikom na ovo dugmeprozor se vraa na veliinu koju je imao pre nego to smo ga maksimizovali.

    Poslednje dugme na naslovnoj liniji je dugme za zatvaranje. Klikom na ovo dugme, prozorse zatvara - prestaje izvravanje programa za koji je otvoren taj prozor. Nakon klika na ovodugme, u TaskBar-u nema vie ikone prozora, jer njegovo izvravanje prestaje.

    3.2. LINIJA MENIJA

    Linija menija sadri na sebi opcije menija koje se mogu izvravatu u odreenom prozoru. Naprozoru MyComputermoe se uoiti da se u liniji menija (padajui meni) nalaze opcije:File, Edit, View, Favorites, Tools i Help. Opcija menija se poziva tako to se vrh strelicemia uperi na ime opcije koju elimo da izaberemo i klikne se na levi taster mia.

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    14/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    Izbor opcije sa menija vri se tako to se klikne na ime eljene komande sa padajue liste. Umeniju se moe uoiti da su neke opcije ispisane tamnim slovima, dok su neke ispisanebleim slovima ili slovima neke druge boje. Takve opcije, koje su ispisane slovima neke

    druge boje u datom meniju u tom trenutku nisu dostupne - ne mogu se birati, odnosno,njihov izbor ne daje nikakve rezultate. Ukoliko se iza neke od opcija menija nae oznakastrelice sa vrhom koji pokazuje u desnu stranu, onda ta opcija menija ima dodatne opcijekoje se pojavljuju onda kada se miem pozicioniramo na tu opciju.

    3.3. RADNI PROSTOR

    Na radnom prostoru prozora, u zavisnosti od toga za koju je aplikaciju otvoren taj prozor,mogu se nalaziti ikone, prazan prostor za pisanje teksta, crtanje slika i sl.

    3.4. STATUSNA LINIJA

    U statusnoj liniji, ako je prozor ima, nalaze se neke bitnije statusne informacije (veliinaprograma, broj stranica dokumenta i sl.), to zavisi od aplikacije za koju je prozor otvoren.Takoe, u statusnoj liniji mogu se nalaziti i objanjenja za pojedine prozore, opcije menijaitd.

    3.5. HORIZONTALNI I VERTIKALNI KLIZA

    Klizai (scroll bars) nam omoguavaju da se pozicioniramo na one delove prozora koji seinicijalno, zbog veliine prozora, ne mogu videti (Slika 8.). Horizontalni kliza namomoguava da sadraj prozora pomeramo prema levoj ili prema desnoj strani, a vertikalniklizanam omoguava da pomeramo sadraj prozora prema gore ili prema dole.

    Slika 8.

    Dakle, klikom na strelicu za pomeranjeprema gore ili prema dole, pomera sesadraj prozora u datom smeru. Indikatorklizaa nam pokazuje na kom mestu senalazimo u prozoru, u odnosu na celinuprozora. Ovaj indikator, u zavisnosti ododnosa dela koji je prikazan i veliineprozora, moe imati razliitu veliinu. On

    nam takoe moe posluiti za kretanjekroz odreeni prozor, tako to sepostavimo miem na njega i odvuemo gana eljeno mesto na traci klizaa. Trakaklizaa je prostor na kome se nalaziindikator i njena duina u stvaripredstavlja duinu (veliinu) celogprozora. I ona se moe iskoristiti zapomeranje sadraja prozora, tako to seklikne u prostor iznad ili ispod indikatora.

    Ukoliko je sadraj prozora manji nego to je veliina prozora, prozor nema klizae. Svakiprozor koji otvorimo ima odreenu duinu i irinu. Ona nije fiksna tj. kod svakog prozoramoemo duinu i irinu prilagoavati svojim potrebama. To se radi na sledei nain:

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    15/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    Dovedemo vrh strelice na samu levu ili desnu ivicu prozora. Strelica e promenitisvoj oblik u strelicu koja pokazuje u dva pravca. Kada strelica promeni svoj oblikpritisnemo levi taster i drimo ga. Zatim pomeramo mia istovremeno drei levi

    taster u levu ili desnu stranu, u zavisnosti od toga elimo li da suzimo ili proirimoprozor. Na isti nain se menja i duina prozora.

    I duinu i irinu moemo menjati odjedanput ako pokaemo strelicom na donjidesni ugao ikonice. Strelica e tada promeniti oblik u strelicu koja pokazuje u dvasmera ali ovog puta po dijagonali. Ako sada drimo levi taster mia moi emo daistovremeno pomeramo i duinu i irinu prozora. Ovo se zove dimenzionisanje.

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    16/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    4. FOLDERI I FAJLOVI

    Radi lakeg pronalaenja eljene informacije na disku raunara ili nekom drugom oblikumemorije, potrebno je razumeti nain organizacije podataka.

    4.1. FOLDER

    Folder ili Direktorijum (fascikla) je takva struktura podataka koju uvodimo da bismobolje organizovali podatke na naem disku. Folderom se grupiu programi koji izvravajusline zadatke, tako da bi se lake mogli pronai prilikom kasnijeg pozivanja i rada sa njima.Folderje jedan deo na hard disku koji mi kreiramo i dajemo mu naziv. To je kao fioka naradnom stolu, znai mesto sa imenom u koje mi stavljamo nae podatke tj. dokumenta.Folderi su uvek ikonice ute boje. Drugo ime za folder je direktorijum. Unutar foldera mimoemo kreirati podfolder, tj. folder u folderu i najlake ga objanjavamo kao pregradeunutar fioke.

    Na slici 9. je objanjeno kako izgledaju folderi i podfolderi na hard disku.

    slika 9.

    Naravno, i u okviru podfoldera mi moemo praviti nove podfoldere i to koliko god elimo.

    4.1.1. KREIRANJE FOLDERA

    Folder se kreira tako to kliknemo

    desnim dugmetom mia na prazan deoDesktopa i kada se pojavi roletnica(Slika 10.) biramo opciju New, a nakonto se otvori podroletnica kliknemolevim dugmetom mia na Folder. Kadase pojavi nova ikonica na ekranuupisujemo novo ime folderu ipotvrujemo ga dugmetom Enter iliklikom mia na prazan deo Desktopa.Ukoliko elimo da napravimo podfoldercelu operaciju ponovimo, ali ovaj put sve

    to radimo u otvorenom prozoru na belojpovrini.

    Slika 10.

    HARD DISK

    FOLDER FOLDER

    PODFOLDER PODFOLDER PODFOLDER PODFOLDER

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    17/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    Folderima i podfolderima moemo naknadno promeniti ime tj. primenovati ih. To semoe uraditi na jedan od sledeih naina:

    1.

    Desni klik miem na ikonicu, kada se otvori roletnica izaberemo opciju Rename.Upiemo novo ime i potvrdimo ga.

    2. Jednom kliknemo levim tasterom mia na folder i on e promeniti boju tj. poplavee(selektujemo ga). Zatim pritisnemo na tastaturi taster F2. Upiemo novo ime ipotvrdimo ga.

    3. Selektujemo folder, a zatim jednom kliknemo na njegov tekstualni deo. Upiemonovo ime i potvrdimo ga.

    4.2. FAJLOVI, VRSTE, VELIINA i SELEKTOVANJE FAJLA

    4.2.1. Datoteka (FAJL)

    Datoteka je skup podataka koji imaju istu namenu i dovode do izvrenja odreenog zadatka.To je konaan sadraj foldera, dakle, to su konkretni radovi koje korisnik moe da pregleda,da prepravlja, da pie i da ih brie sa svog raunara. Naziv datoteke sastoji se iz dva dela,imena i ekstenzije (tipa) koji se razdvajaju takom (IME.TIP). U DOS-u ili starijimverzijama Windows-a, duina imena bila je ograniena na 8 znakova i postojala je listadozvoljenih i nedozvoljenih znakova za ime fajla. Od pojave Windows 95 takvih ogranienjanema, podrana su dugaka imena fajlova, tako da korisnik svom fajlu moe da da ime kojee biti dugako onoliko koliko on eli i, samim tim, koje e dobro opisivati ta se nalazi ufajlu. Ekstenzija moe da ima najvie 3 znaka. Ekstenzija slui da blie objasni datoteku -ona ukazuje na tip datoteke. Korisnik svojim datotekama sam dodeljuje imena, dok, to setie tipova, veinom programski paketi koji rade pod Windows-ima sami dodeljujuodgovarajue ekstenzije svojim dokumentima. Korisnik e, kada stekne malo vie iskustva uradu sa raunarima, biti u stanju da na osnovu tipa fajla automatski prepozna koji programskipaket treba da upotrebi da bi pregledao podatke u tom fajlu.

    4.2.2. VELIINA FAJLA

    Veliina fajla odreuje se posebnim mernim jedinicama. Osnovna jedinica za merenjeveliine kompjuterskih podataka je bajt. Bajt je jedan znak ili jedno slovo.

    1024 b = 1 Kb (Kilobajt)

    1024 Kb = 1 Mb (Megabajt)

    1024 Mb = 1 Gb (Gigabajt)

    1024 Gb = 1 Tb (Terabajt)

    Znai fajlovi se meusobno razlikuju po koliini bajtova ili kilobajtova koje zauzimaju.

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    18/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    4.2.3. VRSTA FAJLA

    U tabeli 1. su prikazani fajlovi sa kojima se najee susreemo:

    Tabela 1.ime.exeime.comIZVRNIime.bat

    pokretanjem fajla sa nekomod navedenih ekstenzijapokree se program.

    ime.txtTEKSTUALNIime.doc

    napisan tekst

    ime.bmpime.psdime.wmf

    ime.jpgime.tifime.cdr

    SLIKE

    ime.gif

    razliiti formati slika

    ime.mp3ime.cdaMUZIKAime.wav

    razliiti formati pesama(muzike)

    ime.aviime.vobime.dat

    FILMOVI

    ime.mpg

    razliiti formati medijafajlova (film, reklame, ...)

    4.2.4. SELEKTOVANJE FAJLOVA

    Fajlovi se mogu selektovati na nekoliko naina, u zavisnosti od toga koje fajlove i kolikofajlova elimo da selektujemo.

    Ukoliko je potrebno da se selektuje samo jedan fajl, onda se klikne levim tasterom mia nanjegovu ikonu. Tada se u statusnoj liniji pojavi poruka da je fajl selektovan i vidi se njegovaveliina.

    Ukoliko je potrebno da se selektuje vie od jednog fajla, to je najlake izvesti tako da se natastaturi pritisne taster CTRL i da se po jedanput klikne (ne putajui taster CTRL) na ikonusvakog fajla koji elimo da selektujemo.

    Selektovanje kompletnog sadraja nekog foldera vri se izborom menija Editi opcije SelectAll ili jednostavnije pritiskom kombinacije tastera Ctrli Ana tastaturi.

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    19/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    5. WINDOWS EXPLORER

    Postoje programi koji nam olakavaju rad sa fajlovima i folderima i jedan od takvihprograma je i standardni Windows-ov program Windows Explorer. Pomou WindowsExplorer-a moemo vriti sve operacije sa fajlovima i folderima (npr. pravimo novi folder,briemo neki podatak, premetamo i/ili kopiramo eljenu datoteku itd.).

    Pokretanje Windows Explorer-a vri se tako to kliknemo na dugme START, pa kada seotvori meni odemo na podmeni Programsi izaberemo Windows Explorer.

    Windows Explorer sastoji se iz dva prozora (Slika 11.). Sa leve strane se nalazi Folder tree(prikazuje sadraj celog raunara, tj. sve njegove foldere), a sa desne strane prikazan jesadraj odabranog (selektovanog) foldera. Folder tree prikazuje samo foldere dok desniprozor prikazuje i fajlove.

    Slika 11.

    Pored nekih foldera se nalazi mali plus. To znai da se u okviru tog foldera nalazepodfolderi. Kada kliknemo na njega taj plus se pretvara u minus i prikazuje nam se celo

    stablo eljenog fodera.

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    20/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    Odmah ispod padajueg menija FILE nalaze se dve strelica, Back i Forward.One slue zakretanje kroz foldere i podfoldere. Strelica Back nas vraa na prethodni folder ili podfolder astrelica Forward ponitava tu naredbu odnosno pomou nje idemo napred u neki podfolder.

    Ovo je veoma slino premotavanju audio kasete napred i nazad.

    6. RECYCLE BIN I BRISANJE PODATAKA

    Brisanje podataka DELETEje jedna od najvanijih komandi kojom se sluimo dok radimona raunaru. Prilikom brisanja podataka treba strogo voditi rauna ta se brie, jer posledicemogu biti katastrofalne ukoliko se izbriu poverljivi podaci, delovi programa ili ceoprogram.

    Podatak moemo obrisati na pet osnovnih naina:

    1. Preko ikonice Delete iz Toolbar-a,2. Kliknemo desnim dugmetom mia na ono to elimo da obriemo i kada se otvori

    roletnica izaberemo naredbu Delete,3. Preko padajueg menija File i opcije Delete,4. Preko tastera Delete na tastaturi i5. Prevlaenjem do Recycle Bin-a.

    Brisanje foldera ili fajlova ne vri se tako to se oni odmah uklone sa diska, ve sepremetaju u folder Recycle Bin (kanta za otpatke). U ovom folderu nalaze se svi obrisanifajlovi sa naeg diska (od momenta prethodnog pranjenja).

    Folder Recycle Binse otvara tako to se, na Desktop-u dvostruko klikne na njegovu ikonu(Slika 12 a.) kada je prazan i (Slika 12 b.) kada je pun.

    Slika 12 a. Slika 12 b.

    Pomou ovog prozora (Slika 13.) moemo da vratimo fajl koji je obrisan. To se postie takoto se selektuje obrisani fajl, izabere meni Filei opcija Restore this item. Fajl e se vratitina lokaciju odakle je obrisan, pri emu Windows-i nee postavljati nikakva dodatna pitanja,

    jer je ta lokacija poznata i moe se videti u polju Original Location.

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    21/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    Naravno, folder Recycle Bin ese vremenom puniti i optereivati

    prostor naeg diska. S vremenana vreme potrebno je ispraznitinjegov sadraj. Nakon pranjenjafoldera Recycle Bin, obrisanifajlovi se vie ne moguoporavljati.Pranjenje foldera Recycle Binvri se tako to se izabere meniFilei opcija Empty Recycle Bin.Pre nego to se brisanje sadrajafoldera Recycle Binizvri, bie

    nam postavljeno pitanje da li smosigurni da to elimo da uradimo,

    Slika 13.

    jer je re o operaciji koja e trajno da uniti obrisane fajlove. Klikom na dugme Yes uprozoru ispraznie se sadraj foldera Recycle Bin.

    7. CUT, COPY, PASTE I DRAG&DROP

    Kopiranje podataka je postupak kojim pravimo kopiju nekog foldera i/ili fajla i smetamo jena eljeno mesto. Da bismo to uradili potrebno je koristiti dve naredbe. Naredba COPY sluida kopiju eljenog fajla ili foldera prebacimo u privremenu memoriju raunara (Clipboard),a sa naredbom PASTE kopiju pozivamo iz Clipboard-a na eljeno mesto. Kopiranjemoemo uraditi na etiri osnovna naina:

    1. Selektujemo eljeni fajl ili folder, pa kliknemo na ikonicu COPY , zatim

    pre

    emo na eljeno (novo) mesto i pritisnemo ikonicu PASTE .2. Selektujemo eljeni fajl ili folder, pa kliknemo desnim dugmetom mia, kada seotvori roletnica izaberemo opciju COPY, preemo na mesto gde elimo to daiskopiramo pa kliknemo desnim dugmetom mia na sredinu prozora i kada se otvoriroletnica izaberemo naredbu PASTE.

    3. Selektujemo eljeni fajl ili folder, pa odemo na padajui meni Edit i izaberemokomandu COPY, preemo na eljeno mesto, otvorimo padajui meni Edit iizaberemo opciju PASTE.

    4. Selektujemo eljeni fajl ili folder, pa pritisnemo kombinaciju tastera na tastaturiCtrl (dugako drimo) i C (kratko) to je preica za naredbu COPY, preemo naeljeno mesto i pritisnemo Ctrli V (preica zaPASTE).

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    22/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    Premetanje podataka je postupak kojim neto prebacujemo naredbom CUTu privremenumemoriju raunara (Clipboard), a zatim sa naredbom PASTE pozivamo iz Clipboard-a naeljeno mesto. Prebacivanje podataka moemo uraditi na etiri osnovna naina:

    1. Selektujemo eljeni fajl ili folder, pa kliknemo na ikonicu CUT , zatim

    preemo na eljeno mesto i pritisnemo ikonicu PASTE .2. Selektujemo eljeni fajl ili folder, pa kliknemo desnim dugmetom mia, kada se

    otvori roletnica izaberemo opciju CUT, preemo na mesto gde elimo to daiskopiramo pa kliknemo desnim dugmetom mia na sredinu prozora i kada se otvoriroletnica izaberemo naredbu PASTE.

    3. Selektujemo eljeni fajl ili folder, pa odemo na padajui meni Edit i izaberemokomandu CUT, preemo na eljeno mesto, otvorimo padajui meni Edit i

    izaberemo opciju PASTE.4. Selektujemo eljeni fajl ili folder, pa pritisnemo kombinaciju tastera na tastaturi

    Ctrl (dugako drimo) i X (kratko) to je preica za naredbu CUT, preemo naeljeno mesto i pritisnemo Ctrli V (preica zaPASTE).

    Vano je napomenuti da kada jednom neto smestimo u privremenu memoriju raunara(Clipboard) to moemo prenositi neogranien broj puta na razliita mesta, sve dok netonovo ne ubacimo u Clipboard. Dakle, sadraj privremene memorije se ponitava upisomnovog sadraja (komandom Cut ili Copy) ili iskljuenjem raunara. Neki programidozvoljavaju da se prebaci vie podataka u Clipboard (programi programskog paketa MSOFFICE, ...).

    Drag & Dropu prevodu znai vui i pustiti. Slui za brzo i jednostavno prebacivanje fajlovaiz foldera u folder ili podfolder. Pritisne se levi taster mia na eljenu ikonicu, zadri se azatim se ikonica jednostavno prevue u prozor drugog foldera i pusti taster mia.

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    23/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    8. CONTROL PANEL

    Control Panel se nalazi u podmeniju Settings sa glavnog START menija i kao to mu isamo ime kae on je kontrolna tabla raunara (Slika 14.). To je svakako najosetljiviji deoraunara u kome se nije preporuljivo igrati ukoliko korisnik nije zaista siguran ta radi.

    Slika 14.

    Add New Hardware - opcija slui za dodavanje novog hardvera ili brisanje drajvera koji suvezani za stari koji ste uklonili ili imate nameru da uklonite. Drajverje fajl ili mali programkoji govori Windows-u ili raunaru kako da koristi hardver koji poseduje. Drajveri nepostoje samo za hardver ve i za svaki program koji snimimo. Upravo to snimanje znaiuglavnom ubacivanje drajvera u kompjuter. Drajver ima ekstenziju DLL i ako primetitetakav fajl najbolje je da ga ne briete jer on moe biti veoma vaan. Dll je skra enica odDynamic Link Library tj. izvrni programski modul koji vri funkciju odreenu matinimprogramom ili hardverom.

    Add/Remove Programs - slui da instaliramo nove ili uklonimo programe koji nam vie netrebaju. On e, pri brisanju, zajedno sa ostalim podacima izbrisati i drajvere tog programa toe rasteretiti sistem. Jednostavno, na spisku ponuenih programa pronaete onaj koji vam

    vie ne treba i kliknete na njega a zatim na taster ispod na kome pie Add/Remove(uninstall). Ovde se takoe nalazi opcija za uklanjanje ili dodavanje programa koji idu uzsam Windows operativni sistem i to na kartici Windows Setup. Pomou tikliranja moeteizbrisati ili dodati standardne programe Windowsa. Tu je i deo gde se pravi boot disketa tj.

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    24/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    startup disk. Ukoliko niste dobili ovu disketu od prodavca obavezno je kreirajte i uvajte jerslui za podizanje sistema ukoliko doe do kvara. Na njoj e se nai neki dijagnostiki alatipoput scandisk-a i drajveri koji e pokrenuti va CD-ROM sa virtuelnog diska koji e ova

    disketa privremeno kreirati.

    Date/Time - slui za podeavanje sata i datuma. Ovom podeavanju se moe pristupiti i takoto ete kliknuti desnim tasterom mia na sat u desnom u uglu i izabrati Adjust Date/Timeili jednostavno primeniti dvoklik na sat.

    Folder Options -pomou ovoga moemo podesiti da se nai folderi otvaraju poput Webstranice. Dakle, kada pokaemo na neku ikonicu strelica mia e se pretvoriti u ruku i moiemo da otvorimo ikonicu jednim klikom umesto dvoklikom. Selektovanje se vri tako tosamo drimo strelicu iznad ikonice a ne pritiskamo je, posle nekog vremena ikonica epoplaveti. Ova opcija se ne preporuuje poetnicima vemalo iskusnijim korisnicima.

    Fonts font predstavlja slovo tj. izgled i oblik slova u raunaru. Ovaj deo slui za pregledsvih postojeih fontova i dodavanje novih. Dodavanje novih fontova radi se na sledei nain:Padajui meni File Install new font. Posle ove komande dobiete prozor u kome etepronai folder koji sadri nove fontove koje elite da instalirate.

    Mouse opcija za podeavanje rada mia. Tu se podeava vreme reagovanja mia nadvoklik. Pored toga imate opciju za levoruke i desnoruke korisnike i promenu izgledastrelice.

    System regulie rad celokupnog hardvera. Pomou System ikonice moete proveriti da lije raunar prepoznao i primio drajvere za va hardver i da li hardver koji posedujetefunkcionie kako treba. Iskreno preporuujemo da podeavanja u ovom delu prepustitestrunjaku.

    Regional Settings deo u kome moete podesiti jezik rada Windows-a, zemlju u kojoj senalazite kao i nacionalnu valutu i sistem mera.

    Keyboard podeavanje rada tastature a na drugoj kartici pod Language moete dodati joneki jezik koji elite da vaa tastatura podrava, poput recimo Serbian (za irilicu) iliSlovenian (za naa latinina slova). Promenu jezika moi ete da izvrite na ikonici koja se

    nalazi u Taskbaru i to u desnom uglu odmah pored sata ili pomou kombinacije tastera kojaje u dijalogu znaena (najee Left Alt i Shift).

    Display - opcija slui za podeavanje izgleda Desktopa (Slika 15.). Moemo je pozvati itako to emo kliknuti desnim dugmetom mia na sredinu praznog ekrana i kada se otvoriroletnica izabrati opciju Properties.

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    25/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    Slika 15.

    U okviru prozora dobijamo vie razliitih opcija za podeavanja: Themes- postavljanje ponuenih tema (izgleda) ekrana, Desktop (Background) - ova kartica slui za promenu boje ili slike pozadine.

    Pomou ove kartice moe se na povrinu Desktop-a postaviti ara (Pattern) ili"tapet" (Wallpaper). Takoe, moemo koristiti slike koje se nalaze u nekom

    drugom folderu, tako to preko dugmeta Browsepronaemo eljenu sliku. Postojetri osnovna poloaja slike:

    1)Center e postaviti sliku tano u sam centar Desktopa bez menjanja njenihdimenzija.

    2)Tilee umnoiti sliku po celom Desktopu ukoliko ona nije dovoljno velika daprekrije Desktop.

    3)Stretchslui da rastegne sliku preko Desktopa to se obino koristi kada jeslika skoro dovoljno velika da prekrije ceo ekran.

    Screen Saver- sadri opcije za podeavanje uvara ekrana. Naime, moemo dapostavimo opciju da se, ako se odreeno vreme ne izvrava nikakva aktivnost naraunaru, startuje neki od eljenih uvara ekrana, koji e umesto statine slikekoja bi neprekidno stajala na ekranu, pri emu bi dugo vremena bile osvetljene istetake, startovati neku dinamiku sliku, pri emu e se osvetljavati rezliite take naekranu i to sluajnim redosledom, ime se uva ekran. Izbor eljenog uvara vrise tako to se klikne na njegovo ime na listi. Njegov izgled moe se videti ako seklikne levim tasterom mia na dugme Preview. Parametri Screen Saver-a se mogu ipodeavati. To se postie klikom na dugme Settings. Svaki Screen Saver ima svojeopcije podeavanja, koje se razlikuju od opcija za druge uvare. U polju Waitpodeavamo nakon koliko vremena neaktivnosti raunara e se startovati ScreenSaver (u minutima). Interesantna je i mogunost zatite Screen Saver-a ifrom. Tose postie tako to se ukljui opcija Passwordprotectedi levim tasterom mia se

    klikne na dugme Change da se definie ifra. U polju New password se unosieljena ifra i unos te iste ifre se potvrdi u polju Confirmnewpassword. Nakontoga se klikne na dugme OK. Kada se postavi ifra, prilikom izlaza iz Screen Saver-

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    26/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    a i vraanja prozora koji je bio aktivan pre njegovog startovanja, bie zatraen unosifre. Na ovom prozoru mora se uneti tana ifra da bi se vratio prozor koji je bioaktivan pre startovanja Screen Saver-a, inae se, ukoliko se unese pogrena ifra, ne

    moe vratiti ekran. Screen Saverse prekida tj. iskljuuje tako to mrdnete mia ilipritisnete bilo koji taster na tastaturi.

    Appearance- slui za podeavanje boje elemenata ekrana. U polju Schememoese izabrati eljena kombinacija boja elemenata ekrana, ranije snimljena. Korisnikmoe da menja boje pojedinih delova ekrana tako to izabere eljeni element iz listeItem(ili klikne na taj element na slici u vrhu prozora) i podesi izabranom elementuboju i vrstu, veliinu i boju slova.

    Settings- slui za podeavanje tipa ekrana i rezolucije. Opcije ove kartice ne trebadirati ukoliko se dobro ne poznaje rad sa tipovima ekrana i rezolucijama, jer se

    mogu pokvariti podeeni parametri i, u najgorem sluaju, prilikom ponovnog

    startovanja Windows-a, moe se desiti da se nita ne vidi na ekranu, da je slika

    viestruka ili da igra.

    NAPOMENA: Nakon zavretka podeavanja imamo dve mogunosti da potvrdimo naepodeavanje: klikom na dugme OK se postavljaju zadate opcije i zatvara

    aktivan prozor. Klikom na dugmeApply, to znai primeniti, izvrava sezadato podeavanje, ali aktivni prozor ostaje na svom mestu. Dugme

    Cancel znai otkai naredbu.

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    27/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    9. START MENI

    U okviru ovog menija (Slika 3-a. i/ili Slika 3-b.), pored ve pomenutog iskljuivanja

    raunara i prozora Control Panel, My Computer i My Documents, nalaze se i druge vaneopcije za funkcionisanje operativnog sistema Windows XP. To su:

    Run... - pokretanje instalacije programa (Slika 16.). Fajl kojim pokreemo instalacijutraimo preko dugmeta Browse i zatim ga postavljamo na putanju instalacije. Veina novihprograma je napravljena da se instaliranje vri automatski tako da nije neophodno nekopredznanje. Na kraju instalacije ukoliko se raunar sam ne resetuje potrebno je da to uradikorisnik, da bi novoinstalirani program pravilno radio.

    Slika 16.

    Search- slui da bismo pronali neki folder ili fajl koji se nalazi u raunaru a ne znamo gdeje. Potrebno je u polju Look Inupisati ime onoga fajla ili foldera koji traimo i raunar epretraiti sam sve datoteke.Help and Support - slui da potraimo pomo od raunara ukoliko ne znamo neto dauradimo. Za korienje ove opcije potrebno je dobro poznavanje Engleskog jezika.All Programs- ovde se nalaze svi programi koje smo instalirali na na raunar, i ova opcijase razlikuje od raunara do raunara. Jedini zajedniki podmeni je:

    9.1. Accessories:

    Address Book(adresar) - slui da bismo upisali adrese ljudi sa kojima hoemo dase dopisujemo. Posle unosa adresa ne moramo da ih vie pamtimo, vee raunar, uzavisnosti od njihove namene, sam da ih ubacuje na mesto predvieno za to.

    Calculator (raunaljka) - se koristi tako to se klikom na odgovarajue dugmeizvravaju raunske operacije ili unose brojevi. U meniju View moe se, izboromopcije Standard/Scientific, postaviti kalkulator sa manjim ili veim brojemoperacija.

    Command Promt - MS DOSje skraenica od MicroSoft Disk Operating System.Pojavio se februara, daleke 1981. godine sa skromnim ambicijama da budeoperativni sistem jednom raunaru skromnijih karakteristika. Meutim, vrlo brzo je

    zavladao tritem i, do pojave Windows-a, bio je instaliran na velikom brojuraunara. Notepad- jednostavni text editor.

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    28/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    10. PAINT

    Windows u sebi ima i grafiki editor - aplikaciju za rad sa bitmapiranim slikama. To je

    aplikacija Paint (Slika 17.). Bitmapirana slika je slika koja se moe crtati i ispravljati takupo taku.

    Slika 17.Paint je samo jedan skroman program koji treba da poslui kao poetak uenja rada namonijim i naprednijim programima, tek toliko da se korisnici uvedu u samu problematikuobrade slike, i to treba imati u vidu prilikom njegovog korienja i sagledavanja njegovihopcija.

    Na prozoru aplikacije mogu se uoiti svi veopisani elementi: naslovna linija, u kojoj senalazi naziv dokumenta sa kojim se radi (trenutno pie untitled, poto dokumentu sa kojimse radi jo nije dato ime - nije snimljen) i naziv aplikacije Paint, linija menija sadostupnim opcijama, radni prostor aplikacije i statusna linija.

    Radno polje podeljeno je na tri dela: najvei deo predstavlja radni prostor aplikacije - deoekrana na kome se crtaju slike. Donji deo radnog prostora sadri paletu sa bojama, gde semoe izabrati boja kojom se crta. Sa leve strane radnog prostora nalazi se paleta sa alatima.

    eljena ikona se aktivira tako to se klikne levim tasterom mia na nju. Nakon izboraikone, ispod palete sa alatima pojavljuju se i dodatne opcije za rad, koje se razlikuju uzavisnosti od toga koja je ikona izabrana. Dodatne opcije za svaki od izabranih alata biraju

    se tako to se klikne na eljenu opciju levim tasterom mia.

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    29/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    10.1. Crtanje olovkom

    Klikom na alat za crtanje olovkom (Slika 17-1.)

    omoguava se crtanje po radnoj povrini pomou olovke.

    Ova alatka nema dodatnih opcija za podeavanje, vemoe da se crta samo najtanjom linijom.

    Slika 17-1.

    10.2. Crtanje etkom

    Izborom alata za crtanje etkom (Slika 17-2.) ispod paletesa alatima otvara se dodatna paleta za izbor opcija (etirirazliita vrha - okrugli, etvrtasti, trakasti u desnu itrakasti u levu stranu). Slika 17-2.

    10.3. Sprej

    Izbor alata na kome je nacrtan sprej (slika 17-3.)omoguava nam da na ekranu crtamo na nain na koji bise ostavljao otisak u sluaju upotrebe spreja. Ispod paletesa alatima moemo birati irinu mlaza spreja. Slika 17-3.

    10.4. Brisanje

    Alat za brisanje (slika 17-4.) omoguava nam da obriemoodreeni deo naeg crtea. Ukoliko se kreemopokazivaem mia na ekranu drei pritisnut levi tastermia, povrina koja se nalazi izpod pokazivaa mia sebrie.

    Slika 17-4.

    10.5. Crtanje linije

    Izbor ikone za crtanje linije (slika 17-5.) omoguava namda na ekranu crtamo prave linije. Boja linije se podeavasa palete boja. Ispod alata biramo debljinu lije.

    Slika 17-5.

    10.6. Crtanje krivih linija

    Izborom alata za crtanje krivih linija (slika 17-6.). Krivalinija se crta iz tri poteza. Prvim potezom nacrta se obinalinija. Zatim se klikne i zadri pritisnut levi taster mia i,povlaenjem mia, unese se jedan prelom krive linije. Istaprocedura se ponovi jo jedanput za drugi prelom. Nakontreeg koraka je zavreno crtanje krive linije i moe senastaviti sa radom, dok, ukoliko nisu izvrena sva trikoraka, kriva linija ne ostaje na ekranu.

    Slika 17-6.

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    30/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    10.7. Crtanje pravougaonika, poligona, elipse i pravougaonika sa tupim okovima

    Ukoliko se sa palete alata izabere jedna od etiri naredne

    alatke za crtanje (slika 17-7.) crtamo geometrijske slike.

    Ispod alatki otvara se nova opcija za vrstu slike. Akohoemo da crtamo pravilnu geometrijsku sliku (npr.kvadrat, krug, ...) prilikom crtanja moramo pritisnuti tasterShift.

    Slika 17-7.

    10.8. Popunjavanje zatvorene konture bojom

    Izborom alata za popunjavanje zatvorene konture bojom(slika 17-8.) pokazivamia se pretvara u oblik kante iz

    koje se izliva boja. Vrh postavimo na neku taku unutarkonture koju popunjavamo bojom i kliknemo levimtasterom mia. Boja se razlije sve dok ne doe dogranica konture. Ukoliko kontura nije zatvorena, boja sekroz otvor na mestu gde nije izvreno zatvaranje razlijetako da pokrije i vie od konture koju smo eleli dapopunimo.

    Slika 17-8.

    10.9. Uzimanje uzorka boje

    Ukoliko elimo da boju linije kojom se crta ili boju zapozadinu definiemo ne izborom sa palete boja ve saslike koja se crta, potrebno je da izaberemo alat zauzimanje uzorka boje (slika 17-9.) i da kliknemo na bojukoju elimo. Ako se klik na eljenu boju izvri levimtasterom mia, boja se bira kao boja za crtanje linija, a akose klik izvri desnim tasterom mia, boja se bira kao bojapozadine.

    Slika 17-9.

    10.10. Unos teksta

    Klikom na alat za unos teksta (slika 17-10.), otvara se novimeni. U okviru ovog menija nalaze se osnovne komandeza editovanje teksta. Pri upisu teksta potrebno je prvodefinisati poloaj i veliinu prozora u koji upisujemo tekst. Slika 17-10.

    10.11. Selektovanje

    Postoje dve alatke kojima se moe izvriti selektovanjecrtea (slika 17-11.). Jedna je alatka koja nam omoguavada selektujemo tako to e okvir za selektovanje da budepravougaonik (desna) i druga, koja nam dozvoljava da se

    selektovanje izvri slobodnom rukom (leva).Slika 17-11.

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    31/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    10.12. Zumiranje dela slike

    Zumiranje dela slike moe se izvriti tako to se sa palete

    alata izabere alat lupa, (Slika 17-12.). Prema eljipostavljamo veliinu uveliavanja. Na normalnu veliinuvraamo se pritiskom na tastere Ctrl + PageUp. Slika 17-12.

    10.13. Snimanje slike

    Kada smo zavrili sa radom i elimo da snimimo sliku, potrebno je da se izabere padajuimeni Filei opcija Save(ili opcija SaveAs). Opcija Savesnima sliku preko vepostojeegimena - dakle snima samo promene na slici u istom fajlu. Opcija Save As nudi nam dasnimimo sliku pod drugim imenom. Ukoliko naa slika jo nije snimljena, dakle prilikom

    prvog snimanja, i za opciju Savei Save Asotvara se isti prozor.Ukoliko naa slika veima neko ime, opcija Savene otvara nikakav novi prozor, vesamopresnimi izmene na slici preko vepostojeeg imena, dok opcija Save Asotvara dijalogprozor. U ovom prozoru bitno je da se navede ime slike koju snimamo i lokaciju - mestogde e se ona snimiti. Ime slike se navodi u polju File Name, gde se, vidi imeUNTITLED.BMP. Tu je potrebno ukucati ime koje elimo da damo naoj slici. U poljuSave In potrebno je da se izabere putanja - da se odredi folder u kome e slika bitisauvana. Moe se uoiti da fajlovi koji se naprave u Paint-u (slike) imaju ekstenzijuBMP(bitmapirane slike).

    Kada se navede ime slike i putanja gde elimo da snimimo tu sliku, potrebno je da seklikne na dugme Save. Nakon smimanja, u naslovnoj liniji, umesto naziva UNTITLED,pojavljuje se ime koje smo dodelili slici.

    10.14. Podeavanje stranice

    Podeavanje stranice vri se izborom menija File i opcije Page Setup. Papermoe se podesiti veliina papira i nain na koji se papir unosi u tampa. Orientation nam omoguava da definiemo tampanje na uspravnom papiru

    (Portrait) i poloenom papiru (Landscape). Margins moemo da podeavamo levu (Left), desnu (Right), gornju (Top) ili

    donju (Bottom) marginu. Margina je prazan prostor izmeu ivice lista papira igranice od koje mi poinjemo da crtamo nau sliku (ili da piemo tekst).Dimenzije margina date su u milimetrima, a podeavanje se vri tako da se kliknena broj koji elimo da izmenimo, obrie taj broj i upie druga vrednost, kojuelimo da postavimo. Kada se zavri sa podeavanjima, klikne se na dugme OK,koje primeni zadata podeavanja.

    10.15. Otvaranje snimljene slike

    Ukoliko elimo da otvorimo sliku koju smo ranije napravili i snimili na disk, potrebno jeda se iz menija Fileizabere opcija Open.

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    32/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows-------------------------------------------------------------------------------------------------------------Ovaj prozor je slian kao i prozor za snimanje slike. Potrebno je izabrati lokaciju gde senalazi naa slika (polje Look in), a zatim, sa liste fajlova, koja e se pojaviti ispod ovogpolja, klikom na ime eljenog fajla izabrati snimljeni fajl (pri emu se njegovo ime unosi i

    u polje FileName) i kliknuti levim tasterom mia na dugme OK.

    10.16. Opcija Clear Image

    Najbri nain da se obrie cela slika je izbor padajueg menija Image i opcije ClearImage. Opcija za brisanje cele slike nije dostupna ukoliko se radi nad selektovanim delomslike.

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    33/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    11. WORDPAD

    Windows u sebi ima i program koji slui za unos i obradu teksta. To je aplikacijaWordPad (Slika 18.). WordPad je samo jedan skroman program koji treba da poslui kaopoetak uenja rada na monijim i naprednijim programima, tek toliko da se korisniciuvedu u samu problematiku rada sa tekstom, i to treba imati u vidu prilikom njegovogkorienja i sagledavanja njegovih opcija.

    Slika 18.

    Na prozoru aplikacije mogu se uoiti svi veopisani elementi: naslovna linija, u kojoj se

    nalazi naziv dokumenta sa kojim se radi (trenutno pie Document, poto dokumentu sakojim se radi jo nije dato ime - nije snimljen) i naziv aplikacije - WordPad; linijaStandardmenija (Slika 19.) linija Formattingmenija (Slika 20.) sa dostupnim opcijama,radni prostor aplikacije i statusna linija.

    Radno polje podeljeno na tri dela: najvei deo predstavlja radni prostor aplikacije - deoekrana na kome unosi tekst. Iznad prostora za unos teksta nalaze se dva reda sliica -ikona, pomou kojih se moe bre dolaziti do pojedinih opcija za ureenje teksta, koje seee koriste.

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    34/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    11.2. Podeavanje stranice

    Pre nego to se pone sa radom potrebno je podesiti veliinu stranice sa kojom se radi,

    orjentaciju papira i veliinu margina. Ova podeavanja se izvode tako to se izabere meniFilei opcija Page Setup, opcije su iste kao i PAINT-u.

    11.3. STANDARD TOOLBAR

    Slika 19.1. New kreiranje novih dokumenata,2. Open otvaranje postojeih dokumenata,3. Save uvanje trenutne pozicije u dokumentu,4. Print tampanje dokumenta,5. PrintPreview prikaz dokumenta kakav e biti posle tampanja,6. Find pronalaenje eljene rei u tekstu,7. Cut premetanje dela teksta na eljeno mesto,8. Copy kopiranje dela teksta,9. Paste prebacivanje dela teksta na eljeno mesto,

    10.

    Undo vraanje koraka unazad,11. Insert Date/Time ubacivanje datuma i vremena u tekst.

    11.4. FORMATTING TOOLBAR

    Slika 20.

    1. Font vrsta slova,2. FontSize veliina slova,3. Font Script pismo kojim se pie,4. Bold podebljana slova,5. Italic iskoena slova,6. Underline podvuena slova jednom linijom,7. Color boja slova,8. AlignLeft poravnavanje teksta po levoj strani,9. Center poravnavanje teksta po sredini,

    10.

    AlignRight poravnavanje teksta po desnoj strani,11. Bullets ubacivanje simbola za nabrajanja,

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    35/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    12. SHORTCUT

    Shortcut (preica) - slui da na laki nain pozovemo neki program. Kada se odluimo danapravimo preicu do nekog programa pojavie se ikonica u ijem levom donjem uglustoji strelica. Ukoliko obriemo tu ikonicu, neemo obrisati sam program, ve briemosamo preicu do tog programa. Postoje dva osnovna naina za kreiranje preica:

    1. Klikne se desnim tasterom mia na povrinu gde nema ikona na Desktop-u i kadase pojavi roletnica, izabere se opcija New i u sledeem meniju, opcija Shortcutklikom na njeno ime, startuje se Wizard (arobnjak) koji e nam pomoi ukreiranju preice.

    2. Klikne se desnim tasterom mia na neki program u okviru START menija i uroletnici izabere se opcija Create Shortcut, zatim se pojavljuje preica tog

    programa na Desktop-u.

    13. HIGIJENA DISKA

    Nestanak struje, pogreno iskljuivanje raunara, esto instaliranje i deinstaliranjeprograma su pojave koje mogu dovesti do slabijeg rada hard diska ili ak ozbiljnog kvara.Kada se desi da se raunar pogreno iskljui ili nestane struje raunar e sam poukljuivanju pokrenuti program koji se zove Scandisk. Meutim nije loe povremeno,recimo jednom meseno, bez obzira na sve, ukljuiti Scandisk da izvri proveru stanja harddiska.

    Drugi program koji je jako bitan za higijenu vaeg hard diska se zove disk defragmenter.Kada esto instaliramo i deinstaliramo programe glava hard diska zapisivae podatke naonaj deo diska koji joj je najblii ili najdostupniji. Vremenom se deava da podaci jednogprograma budu razbacani po hard disku to naravno usporava uitavanje tj. pokretanje togprograma. Takoe deava se da se izmeu podataka uglavi i deo neiskorienog prostora.Defragmenter vri ienje i pravi raspored tako to to grupie podatke jednog programa iizbacuje neiskorieni prostor na kraj harda.

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    36/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    Slika 21.

    Defragmentacija diska ume da traje dugo zato je najbolje da je pokrenete kada ste sigurni

    da vam kompjuter nee trebati u skorije vreme. to ee budete radili defragmentacije onae bre tei.

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    37/228Ovaj fajl je skinut sa sajta www.tutoriali.org

    master:class

    kompjuterski centar Windows-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    14. WINDOWS MEDIA PLAYER

    Preko raunara mogue je gledati filmove, sluati muziku sa CD-a, a mogue je i sluanjeradija preko interneta. To se sve radi pomoi jednog programa koji se zove WindowsMedia Player (Slika 22.). Kada ubacimo muziki CD u CD-ROM ovaj program e seautomatski startovati i pustiti prvu pesmu sa CD-a.

    Slika 22.

    Now playing ono to trenutno puta Win player. Ukoliko sluate muziku moeteukljuiti View Visualizations i odabrati neku od zanimljivih ara koja e se pojaviti naWin player ekranu i menjati, pratei muziku tj. ritam.

    Media guide slui da preko interneta potraite najnovije ili najzanimljivije medijskefajlove. Dakle muziku, film itd.

    CD audio daje spisak svih pesama sa audio CD-a koji je ubaen i mogunost dapresnimite te pesme na svoj hard disk pomou komande Copy music koja se nalazi ispodTitle bar-a.

    Media library daje vam pregled svih audio i video fajlova koji se nalaze u vaemraunaru.

    Radio tuner ukoliko ste prikaeni na Internet odavde moete sluati radio. Pronalaziradio stanice na Internetu.

    Skin chooser ako vam je dosadan trenutni izgled vaeg plejera moete ga promenitipomou skin-ova.

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    38/228

    Ovaj faj l je skinut sa sajta www.tutoriali .org

    master:class

    kompjuterski centar Win Basics-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    WORD

    1. UVOD OSNOVNE OSOBINE WORD-A

    Microsoft Word je jedan od najee korienih programa za unos i obradu(korekciju i formatiranje) teksta, tzv. tekst procesor. Pored toga, Word korisniku pruamogunost kreiranja i obrade tabela, kao i povezivanje i ukljiivanje objekata drugihformata (iz drugih aplikacija) u tekst i njihovo prilagoavanje dokumentu koji se kreira.Izvrava se u Windows okruenju, to znai da se ne moe koristiti ukoliko pored njeganije instaliran i operativni sistem Windows. Za korienje ovog programa nije neophodnopredznanje o raunarima, osim da znamo kako se ukljuuje. Takoe, nije neophodnopredznanje o operativnom sistemu Windows, ali bi znatno pomoglo kada bi bili upoznati sastvaranjem foldera (direktorijuma), radom sa fajlovima i disketama.

    Danas je poznavanje MsWord-a veoma bitno, jer su programi za obradu tekstapomou personalnih raunara i uz korienje tampaa potpuno potisnuli iz upotrebepisae maine. Glavna prednost nije u samom unosu, ve u mogunostima naknadnihizmena, dopuna i osmiljavanja teksta.Microsoft Word pripada Microsoft Office paketu, u koji pored njega spadaju i MsExcel,MsPower Point, MsAccess i MsOutlook.

    1.1. STARTOVANJE PROGRAMA MICROSOFT WORD

    Sve aplikacije koje se izvravaju u Windows-u mogu se aktivirati na vie naina.Najlaki nain je pomou Programs opcije iz Startmenija, na sledei nain (Slika 1):

    Pokazivamia se dovede na ekranski taster Startu Taskbar-u i klikne se U meniju koji se otvori oznai se Programs

    Otvara se novi meni u kome je potrebno oznaiti

    Microsoft Wordi kliknuti.

    Slika 1. Startovanje programaSada poinje procedura pokretanja programa, i potrebno je malo vremena dok se ne pojaviosnovni ekran Microsoft Word-a.

    Ukoliko na Desktop-u postoji ikonica koja predstavlja na program, moemojednostavno preko nje pristupiti programu (dvoklik miem na ikonicu). Ta ikonica izgledaovako:

    Izgled ikoniceMicrosoft Word-ana desktopu

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    39/228

    Ovaj faj l je skinut sa sajta www.tutoriali .org

    master:class

    kompjuterski centar Win Basics-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    Ovako nam je olakan pristup programu, pa ako nemamo izvuenu ikonicu (tzv.preicu, ili Shortcut) na Desktop-u, moemo je napraviti na sledei nain:

    Da bi se napravila ikonica (tj. preica) za Word na Desktop-u potrebno je pokazivamia dovesti na Microsoft Word,kao na slici 2.

    Zatim pritisnuti i drati desni taster mia i prevui ga na slobodan prostor na Desktopu.Kada se to uradi, pusti se desni taster mia i u meniju koji se pojavi (kao na Slici 3) kliknena Create Shortcut(s) Here.

    1.2. INTERFEJS (IZGLED EKRANA) WORD-A

    Startovanjem Word-a otvara se osnovni prozor MsWord-a u kome se izvravaaplikacija (slika 4). To je osnovni izgled prozora, i on moe izgledati i drugaije a nekinjegovi delovi mogu se menjati, dodavati i uklanjati. Npr. mogu se dodavati i uklanjatiToolbar-ovi (linije sa alatima), Ruler (lenjir) ili Scrollbar (kliza za kretanje podokumentu), ali o promeni ekrana bie rei neto kasnije.

    Na vrhu ekrana nalazi se Titlebar (linija naslova). Na njoj se sa leve strane nalaziime programa i naziv dokumenta koji je trenutno otvoren (npr. Microsoft Word- planrada). Sa desne strane se nalaze tri kvadratia koja imaju sledee uloge:

    slui da se prozor minimizira, tj. smesti u Taskbar. Time se raunaru ukazuje danismo zavrili rad u ovom programu, ve da elimo da ga na kratko napustimo da bieventualno odradili neki drugi posao (npr. startujemo CD plejer da bi sluali muziku dokkucamo tekst). Tako raunar nee zatvoriti program nego e ga samo privremeno uinitineaktivnim i smestiti u Taskbar. Ponovo emo ga aktivirati jednostavnim klikom na natpisMicrosoftWord u Taskbar-u.

    slui da se prozor umanji tako da ne pokriva ceo ekran. Kada kliknemo na ovajkvadrati uoiemo da se, pored smanjenja prozora, umesto njega pojavljuje drugikvadratikoji ima funkciju da vrati prozor na prvobitnu veliinu. Novi kvadratiizgleda

    ovako:

    Slika 2. Oznaavanje programaza koji elimo da napravimo

    Slika 3. Pravljenje preice na

    Desktop-u

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    40/228

    Ovaj faj l je skinut sa sajta www.tutoriali .org

    master:class

    kompjuterski centar Win Basics-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    slui da zatvori program. Kada kliknemo na ovaj kvadratinestaje prozor i poinjeprocedura zatvaranja programa koja traje nekoliko sekundi.

    Na Slici 4 je prikazan prozor u normalnom stanju sa svojim osnovnim elementima.

    Ispod Titlebar-a nalazi se linija glavnog menija, koji se sastoji iz podmenija u kojimasu smetene komande za rad sa dokumentom (slika 5).

    Slika 5.Linija glavnog menija

    Ima ih devet: File, Edit, View, Insert, Format, Tools, Table, Window i Help, od kojih File,Edit, View i Help sadre sve Windows aplikacije, dok su ostali karakteristini za tekstprocesore. Raspoloive opcije u meniju su zatamnjene, dok su neraspoloive (neaktivne)-osvetljene. Kratak pregled svih opcija iz glavnog menija date su na kraju ovog poglavlja.

    Ispod glavnog menija nalazi se Toolbar, tj.linija sa alatima-ikonama pomou kojih se

    mogu bre izvriti neke od komandi iz odgovarajueg menija. Toolbar-ovi su podeljeni ponameni komandi koje se izvravaju i zato nije neophodno dasvi budu prikazani u prozoru, ve se ukljuuju po potrebi.Pomou komande Toolbars iz View menija otvara se padajuimeni sa listom Toolbar-ova. eljeni Toolbar se ukljuujepritiskom levog tastera miana njegov naziv, pri emu se

    ispred njega pojavi ikonica-

    Slika 6. Pozivanje eljenog Toolbar-a

    Radna povrina

    KursorHorizontalnilenjir

    HorizontalniScroll

    Linija naslova(Titlebar)

    StandardToolbar

    FormatToolbar

    Vertikalni

    lenjir

    Glavni meni

    Vertikalniscroll

    Draw Toolbar

    Statusna linija

    Slika 4. Izgled prozora Microsoft Word-a

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    41/228

    Ovaj faj l je skinut sa sajta www.tutoriali .org

    master:class

    kompjuterski centar Win Basics-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    Drugi nain za poziv eljenog Toolbar-a je kada se klikne desnim tasterom mia naliniju glavnog menija i onda u meniju koji se pojavi oznai naziv eljenog Toolbar-a.

    Svaka komanda ima svoju podrazumevanu vrednost koja se menja pritiskom mia nanjenu ikonicu. Kada se pokaziva mia nadnese iznad odreene ikonice, posle izvesnog

    vremena se pojavi objanjenje komande (ScreenTip).Linije alatki (Toolbar-ovi) koje se najee koriste su Standard Toolbar i FormattingToolbar. Pregled znaenja ikonica u ovim Toolbar-ovima bie dat na kraju poglavlja.

    Osnovni i najvei deo prozora zauzima prozor dokumenta u kome se kuca tekst(bela povrina u obliku lista papira koja predstavlja ekvivalent papiru u pisaoj maini).Postoji vie naina prikaza dokumenta u prozoru programa koji se nalaze u opciji Viewglavnog menija, ali oni e biti objanjeni u kratkom prikazu svih podopcija glavnogmenija.

    1.3. IZLAZAK IZ WORD-A

    Kada je rad zavren, prozor programa se zatvara izborom opcije File iz glavnog

    menija i njegove podopcije Exit ili pritiskom levim tasterom mia na tastergornjem desnom uglu.

    GLAVNI MENI

    Glavni meni se sastoji iz devet delova (File, Edit, View, Insert, Format, Tools, Table,Window, Help) u kojima se nalaze skoro sve naredbe koje u ovom programu moemokoristiti. Sada e se dati kratki prikaz emu slui svaki od delova glavnog menija:

    1. File kada se eli otvoriti novi ili ve postojei dokument, da sesauva ili ottampa rad, da se podesi veliina ili orjentacija papira na kom

    se kuca, da se zatvori dokument u kom se radilo, a da se pri tom ne iza ei iz programa koristi se ovaj deo glavnog menija.

    New slui za otvaranje praznog lista papira (ovu naredbukoristimo kada elimo da pravimo novi dokument).

    Open slui za otvaranje postojeeg dokumenta Close slui za zatvaranje dokumenta a da pri tome ne

    zatvaramo iMicrosoft Word. Save slui za periodino snimanje promena koje se uine u

    dokumentu. Prilikom nestanka struje ili pada sistema, sve toje uraeno u dokumentu od poslednjeg snimanja nestaje. Praktino, ukoliko nekoristimo ovu naredbu na svakih par minuta, moe se desiti da veliki trud kojismo uloili bude uzaludan.

    Save As slui za snimanje dokumenta pod odreenim imenom i naodreenom mestu. Ova naredba se korisri kada prvi put snimamo novidokument, kako bi naznaili raunaru pod kojim imenom i na kom mestu da gasnimi. Takoe, kada elimo da preureujemo neki dokument, a nismo sigurnida e ta prerada biti onakva kako je zamiljena, otvoriemo taj dokument iodmah ga snimiti pod drugim imenom. Na taj nain napravili smo kopiju

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    42/228

    Ovaj faj l je skinut sa sajta www.tutoriali .org

    master:class

    kompjuterski centar Win Basics-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    originalnog dokumenta, Wordautomatski zatvara original, i sada bez ikakvihbojazni moemo preraivati kopiju.

    Page Setup slui za podeavanje veliine i orjentacije papira, kao i zapodeavanje margina.

    Print preview slui da se pogleda kako bi dokument izgledao kada bi seodtampao.

    Print slui za tampanje dokumenta. Primenom ove naredbe dobija seDialogBox u kome se vre podeavanja tipa koje stranice elimo da tampamo, ukoliko primeraka itd.

    1,2,3,4 ovo je lista etiri poslednje otvarana dokumenta. Klikom na jedno odimena pored ovih rednih brojeva otvara se taj dokument. Praktino, ne moramoda gubimo vreme traei taj dokument po raunaru.

    Exit slui za zatvaranje programaMicrosoft Word.

    2. Edit deo glavnog menija koji koristimo kada elimo da kopiramo ilipremetamo obeleene blokove teksta, da ponitimo poslednju naredbu,ili pojam koji se vie puta pojavljuje u dokumentu zamenimo drugimpojmom...

    Undo... slui za ponitavanje poslednje naredbe (akoustanovimo da smo pogreili to smo primenili neku naredbu,moemo je ponititi korienjem ove naredbe).

    Repeat... slui za ponavljanje poslednje naredbe. Takoe,ako preteramo sa upotrebom Undo naredbe i ponitimo inaredbe koje nismo hteli, pomouRepeatih moemo vratiti.

    Cut slui za smetanje oznaenog objekta (teksta, slike,crtea...) u Clipboard (objekat nestaje sa mesta na kome se nalazio, ali nijeobrisan, ve je smeten u privremenoj memoriji i eka). Ovo je prva od dvenaredbe koje koristimo u postupku premetanja.

    Copy slui za kopiranje oznaenog objekta u Clipboard. Ovo je prva od dvenaredbe koje koristimo u postupku premetanja.

    Paste slui za smetanje sadraja Clipboard-a na odreeno mesto udokumentu.

    Clear slui za brisanje oznaenog objekta. Select All slui za oznaavanje celog dokumenta. Find ova naredba pomae pri nalaenju odreenih pojmova u dokumentu. Replace ova naredba nam pomae da neki pojam, za koji nam se uini da

    nije prikladan, a esto se pojavljuje u dokumentu, zamenimo odgovarajuim. Go To slui za kretanje po dokumentu.

    3. View u ovom delu glavnog menija nalaze se opcije vezane za izgledprozora u kojem radimo, kao i za izbor prikaza dokumenta.

    Normal jedan od prikaza dokumenta. Kada se izabere ovajprikaz uklanjaju se sve slike iz dokumenta (slike nisu nestaleiz dokumenta, ve se ne prikazuju na ekranu; kada bitampali dokument slike bi bile odtampane, bez obzira to sene vide). Na taj nain na ekranu ostaje samo tekst, na koji

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    43/228

    Ovaj faj l je skinut sa sajta www.tutoriali .org

    master:class

    kompjuterski centar Win Basics-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    moemo da se skoncentriemo. Ovaj pogled na dokument koristimo kadaelimo da pregledamo tekst i uklonimo greke.

    Web Layout jedan od prikaza dokumenta. Kada se izabere ovaj prikazpokazuje se kako bi izgledao dokument kada bi ga postavili kao stranicu na

    neki sajt na Internet-u. Print Layout jedan od prikaza dokumenta. Kada se izabere ovaj prikaz

    dokument se pojavljuje na ekranu otprilike onako kako bi izgledao kada bi setampao (da bi videli kako bi stvarno izgledao odtampan koristimo naredbuPrint Preview).

    Outline jedan od prikaza dokumenta. Ovaj prikaz se bira kada radimo nekiozbiljniji projekat koji se sastoji iz poglavlja, naslova i podnaslova. U ovomprikazu daje se struktura dokumenta, tako da moemo premetati pogalvlja podokumentu. Neki naslov moemo u ovom prikazu pretvoriti u poglavlje ilipodnaslov itd...

    Toolbars ovo je podmeni koji daje spisak svih Toolbar-ova koli mogu bitiprikazani na ekranu. Ako kliknemo na ime nekog Toolbar-a on e se pojaviti

    na ekranu, a pored njegovog imena u meniju e se pojaviti znak . Akoelimo da iskljuimo Toolbar(da nestane sa ekrana), potrebno je ponovo doiu ovaj meni i kliknuti na ime. Toolbar e nestati sa ekrana, a u meniju e

    nestati znak . Ruler ova naredba slui za ukljuivanje, odnosno iskljuivanje lenjira sa

    ekrana. Kada je ukluen, tj. prikazan na ekranu, poredRulerstoji , a kada jeiskljuen, tj. nije prikazan na ekranu, ovaj znak se gubi.

    Document map primenom ove naredbe radni prostor se deli na dva dela. Ulevom se prikazuju naslovi i podnaslovi dokumenta, a u desnom sadrejdokumenta.

    Header and Footer pomou ove naredbe ubacujemo u dokument zaglavljaili podnoja. Ova naredba je, po meni, jedina smetena na pogrenom mestu.Trebalo bi da se nalazi u delu glavnog menija pod nazivomInsert.

    Footnotes ova naredba nam omoguava da pregledamo sadraj fusnota.Sledeom primenom ove naredbe Word nas vodi do pojma kome je fusnotapridruena.

    Comments ova naredba nam omoguava da pregledamo sadraj svihkomentara koje smo uneli u dokument, kao i da vidimo na kojim mestima suuneti.

    Full Screen pomou ove naredbe uklanjaju se svi elementi prozoraMicrosoftWord-a, osim radnog lista. Na ovaj nain poveavamo radni prostor. Poredradnog lista, na ekranu e postojati i dugme Close Full Screen,

    pomou kojeg se svi elementi prozora vraaju na ekran. Zoom pomou ove naredbe se odreuje koliki deo radnog lista

    elimo da vidimo u radnom prostoru (ceo list, vie listova, polalista...).

    4. Insert ovaj deo glavnog menija se koristi kada elimo da ubacimo nekiobjekat (na primer sliku, tabelu, broj stranica itd.) u dokument.

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    44/228

    Ovaj faj l je skinut sa sajta www.tutoriali .org

    master:class

    kompjuterski centar Win Basics-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    Break ovu naredbu koristimo za prelom stranice, sekcije ili kolone. Ovde sere prelom koristi kao argon, a oznaava elju da zavrimo rad u tekuojstranici (sekciji ili koloni) i zaponemo novu stranicu (sekciju ili kolonu).

    Page numbers ovu naredbu koristimo kada u dokument elimo da unesemo

    brojeve stranica. Dok kucamo tekst, program, za sebe, razlikuje stranice, ali ihne numerie. Zato je potrebno da pre tampanja numeriemo stranice.

    Date and Time pomou ove naredbe se ubacuje datum i vreme u dokument. Auto Tekst pomou ove naredbe u dokument se unose fraze koje su tematski

    razvrstane u podmeniju ove opcije. Symbol kada elimo da, u dokumentu, upotrebimo neki simbol koji se ne

    moe otkucati na tastaturi (na primer , , , , , , ), koristimo ovunaredbu.

    Comment pomou ove naredbe, na oznaenom mestu u dokumentu, unosimokomentar.

    Footnote pomou ove naredbe, na oznaenom mestu u dokumentu, unosimo

    fusnotu.

    Index and Tables ovu naredbu koristimo kada elimo da Wordautomatskiunese sadraj dokumenta u isti ili kada elimo da napravimo spisak indeksa (uposlednje vreme, skoro svaka knjiga, na kraju, ima spisak bitnih pojmova,poreanih abecednim redosledom i sa brojem stranica na kojima se pominju).

    Picture pomou ove naredbe u dokument se unosi slika (iz galerije Word-a,neka naa slika, grafik itd).

    Text box pomou ove naredbe se u dokument unosi okvir u koji se ukucavatekst.

    5. Format ovo je moda jedan od najvanijih delova glavnog menija. Unjemu se nalaze bitne naredbe, potrebne za ulepavanje dokumenta.

    Font slui za podeavanje izgleda i veliine slova. Takoe,nudi mogunost primene raznih efekata nad slovima.

    Paragraph slui za podeavanje izgleda pasusa. Bullets and Numbering slui za podeavanje izgleda lista i

    nabrajanja. Pod listama (bullets) se podrazumeva ono to je,na primer u ovom tekstu, navedeno znacima (kvadratiima) .Pod nabrajanjem (numbering) se podrazumeva ono to je, naprimer u ovom tekstu, navedeno brojnim oznakama 1) 2) 3)...

    Borders and Shading kada neki deo teksta, ili ak, celustranicu elimo da uokvirimo i osenimo, koristimo ovu naredbu.

    Columns ovu naredbu koristimo kadaelimo da oznaeni deo dokumenta bude

    ispisan u vie kolona. Drop Cap kada elimo da poetno slovo pasusa bude toliko veliko daobuhvata vie redova (ovo esto sreemo na poetku poglavlja u nakoj knjizi iliu bajkama) koristimo ovu naredbu.

    Change Case kada neki deo teksta otkucamo velikim slovima i ustanovimoda smo pogreili, ne moramo ga brisati i ponovo kucati malim slovima, da biispravili greku. Za to e se postarati ova naredba.

    Style ova naredba slui za prikaz stilova koji se mogu koristiti u dokumentu,kao i njihovom modifikacijom.

  • 7/26/2019 WinBasics skola racunara

    45/228

    Ovaj faj l je skinut sa sajta www.tutoriali .org

    master:class

    kompjuterski centar Win Basics-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

    Object na mestu ove naredbe (nalazi se na samom dnu menija) esto e sepojavljivati drugaiji natpisi. To znai da e se u zavisnosti od oznaenogobjekta, na ovom mestu pojavljivati naredba pomou koje moemomodifikovati izgled oznaenog objekta.

    6. Tools ovaj deo glavnog menija se koristi kada se ele podeavati parametriMicrosoftWord-a, napraviti ili pozvati neki makro, podesiti da kompjuter sam ispravlja este grekekoje se prave prilikom kucanja, da se gramatiki i pravopisno proveri tekst kucan naengleskom, da se izvri zatita dokumenta ili da se pogleda statistika vezana za dokument.

    PREGLED ZNAENJA IKONICA U STANDARD I FORMATTING TOOLBAR-OVIMA

    STANDARD TOOLBAR

    NEW - kada kliknemo na ovu sliicu otvaramo novi dokument (prazan list papira).

    Preica sa tastature za ovu naredbu: CTRL +N.

    OPEN- kada kliknemo na ovu sliicu otvaramo postojei dokument (neki dokumentkoji smo ranije otkucali i sada hoemo da ga pregledamo ili preuredimo).Preica sa tastature za ovu naredbu: CTRL+O.

    SAVE- kada kliknemo na ovu sliicu vrimo periodino snimanje promena koje smouinili u dokumentu (bitno je da povremeno primenjuj