VISOKA ŠKOLA ZA INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE ZAGREB

SEMINARSKI RAD

MICROSOFT WINDOWS VISTA

Tomislav Horvatek

Zagreb, Prosinac, 2007.

Strana | 2

Strana | 3

Sadržaj

1.  Uvod ...................................................................................................................................................................... 4 

2.  Povijest Windowsa ........................................................................................................................................... 5 

2.1.  Kratki pogled u prošlost......................................................................................................................... 5 

2.2.  Windowsi – gdje je sve počelo ............................................................................................................ 6 

2.2.1.  Chicago ............................................................................................................................................... 7 

2.2.2.  Cairo ..................................................................................................................................................... 8 

2.2.3.  Memphis, Millennium i NT 5.0 .................................................................................................... 8 

2.2.4.  Whistler ............................................................................................................................................... 9 

2.2.5.  Longhorn ......................................................................................................................................... 10 

2.2.6.  Blackcomb, Vienna ili Windows 7 .......................................................................................... 10 

3.  Windows Vista ................................................................................................................................................ 11 

3.1.  Koliko ih zapravo ima? ......................................................................................................................... 11 

3.1.1.  32 ili 64-bitna inačica .................................................................................................................. 11 

3.1.2.  Mrežna ograničenja ..................................................................................................................... 12 

3.2.  Vista Home Basic ili Home Premium .............................................................................................. 13 

3.3.  Vista Business ili Enterprise ............................................................................................................... 14 

3.4.  Vista Ultimate ......................................................................................................................................... 15 

4.  Mogućnosti Windows Viste ....................................................................................................................... 16 

4.1.  Korisničko sučelje Windows Viste ................................................................................................... 16 

4.1.1.  Windows Vista Basic korisničko sučelje ............................................................................... 16 

4.1.2.  Windows Vista Standard korisničko sučelje ....................................................................... 17 

4.1.3.  Windows Aero korisničko sučelje .......................................................................................... 17 

4.1.4.  Windows Classic korisničko sučelje ....................................................................................... 17 

4.2.  Sigurnost .................................................................................................................................................. 18 

4.2.1.  Address Space Layout Randomizer (ASLR) ......................................................................... 18 

4.2.2.  Kontrola korisničkog računa .................................................................................................... 18 

4.2.3.  Roditeljska zaštita ......................................................................................................................... 19 

4.2.4.  Windows BitLocker enkripcija tvrdog diska ....................................................................... 19 

4.2.5.  Zabrana pristupa USB uređajima ........................................................................................... 19 

4.2.6.  Dostupno samo u 64-bitnim inačicama .............................................................................. 20 

5.  Zaključak ........................................................................................................................................................... 21 

Literatura .................................................................................................................................................................... 22 

Strana | 4

1. Uvod

Nakon više od pet godina razvoja i najdužeg razvojnog ciklusa u 20-toj godišnjoj povijesti Windowsa, krajem studenog prošle godine svijetu je službeno predstavljen novi Microsoftov operativni sustav pod nazivom Windows Vista. Novi, sigurniji, jednostavniji i oku ugodniji koji je od samog početaka pojavljivanja testnih (beta) inačica podijelio IT svijet. Windows Vista jednako je revolucionarna koliko i evolucijski slijed trenda na tržištu operativnih sustava. Premda ima novo grafičko sučelje koje jako ovisi o grafičkom hardveru, nudi poznatu okolinu svakome tko se susreo sa Windowsima XP, a niti Mac korisnici neće biti zakinuti jer je većina Vista mogućnosti već otprije poznata na Mac OS X operativnom sustavu.

Zapravo, u cijelom procesu razvoja Windows Viste dosta se pažnje posvetilo negativnom učinku izbacivanja naprednih mogućnosti koje su trebale biti sastavni dio novog operativnog sustava, te ostaje pitanje hoće li one biti sastavni dio neke nova inačice Windowsa.

Teško je ogovoriti na ovo pitanje ukoliko ne znate pozadinu razvoja Windowsa, a još je teže kada čujete izjavu poput: „Da biste sa Whistlera došli na Blackcomb morate proći kroz Longhorn.“ Stoga u nastavku slijedi sve ono što će Vam omogućiti da odgovorite na pitanje, te shvatite gornju izjavu.

Strana | 5

2. Povijest Windowsa

Prije Windowsa postojali su pioniri koji su svojim vizionarstvom i znanjem omogućili da danas koristimo ono što su zamislili, a nisu mogli ostvariti iz ovih ili onih razloga, ali je definitivno da je u njihovo vrijeme tehnološki razvoj bio na počecima onoga što danas imamo.

2.1. Kratki pogled u prošlost Želja za jednostavnijim, bržim i učinkovitijim načinom rada stara je koliko i sam čovjek. Premda su kroz povijest mnogi samo maštali, još i danas težimo tome bez obzira na razna pomagala koja imamo na raspolaganju. Svako zanimanje ima određeno korisničko sučelje kojim se radnik služi, a njegova jednostavnost i upotrebljivost doprinosi brzini kojom će neki posao biti obavljen.

Jedan od pionira modernog doba bio je i Vannevar Bush koji je iznio vrlo konstruktivan prijedlog za arhiviranje dokumentacije na mikrofilm, te izjavio da je za učinkovitost potrebno pravilno pohraniti informacije do kojih će korisnik doći brzo i jednostavno. U svom eseju „As we may think“, nastalom sredinom 30-tih godina prošlog stoljeća predstavlja dizajn jednog takovog uređaja pod nazivom „Memory Expander“ (Memex) koji je zamišljen kao radni stol za kojim korisnik može pohraniti razne informacije na mikrofilm, te im pritom dodjeljivati veze (linkove) kako bi se kasnije lakše i brže pristupilo traženim informacijama (Slika 2-1).

Slika 2–1: Crtež Bushovog Memex stroja

Ideja koja nije zaživjela, te je u ono vrijeme bila vizionarska,a gospodina Busha su znali zvati drugim Julesom Verneom. Vođen idejom i opisom Memex-a sredinom 60-tih godina prošlog stoljeća Doug Englebart i ekipa sa Stanford Istraživačkog Instituta kreira program koji koristi miša, prozore i hipertekst pod nazivom oNLine System. Iz tog vremena potječe i naziv miš za spravu koja je imala tri velika gumba na jednoj, a žicu kojom se povezivao na drugoj strani.

Strana | 6

Desetljeće iza Xerox razvija i prvi komercijalizira operativni sustav sa grafičkim sučeljem za Xerox Star radnu stanicu, a Apple 1984. godine predstavlja prvi Macintosh i započinje masovnu produkciju računala baziranih na grafičkom sučelju.

2.2. Windowsi – gdje je sve počelo Svaki početak je težak, ali ne i u ovome slučaju kada je početak prethodio kraju suradnje između dvije tvrtke. Dogodilo se krajem 80-tih i početkom 90-tih godina prošlog stoljeća kada je IBM izrazio negodovanje zbog Microsoftovog kršenja dogovora i odlučio prekinuti suradnju i daljnje financiranje. Radilo se o razvoju novog operativnog sustava za IBM PC kompatibilna računala koji je trebao biti baziran na mrežnim tehnologijama, prozorima, izbornicima i šarenilu koje je poznato sa Macintosha, ali je zamisao bila da to bude profesionalni operativni sustav, a ne nekakva igračka. IBM je novi operativni sustav nazvao OS/2, a zbog prošle suradnje sa Microsoftom na izradi DOS-a odluka je pala da baš oni budu kreatori tog novog operativnog sustava. Kako je Microsoft, odnosno Bill Gates, uvidio prednosti koje jedan takav sustav pruža, ubrzo je pokrenuo vlastiti tim za razvoj korisničkog sučelja pod nazivom Windows.

Slika 2–2: Prikaz sučelja Windowsa 1.0

Nakon plasiranja Windowsa 1.0 (Slika-2-2) na tržište IBM se nije bunio pošto je bila više nego očita razlika između dva produkta na kojima je Microsoft radio, što nije bio slučaj kod predstavljanja OS/2 inačice 1.0 i Windows 2.0 gdje je sličnost bila više nego očita. Što je bio više nego dovoljan razlog da IBM prekine suradnju i daljnji razvoj OS/2 prepusti vlastitim inženjerima.

Uslijedila je neizvjesnost zbog izgubljene financijske injekcije i straha od mogućeg tržišnog odbijanja nove inačice Windowsa, ali tko ne riskira ne profitira i tako je bilo u ovome slučaju. Microsoft je na tržište izbacio Windowse 3.0 koji su odlično prihvaćeni, a što je rezultiralo prodajom preko milijun kopija u prvih godinu dana.

Bez obzira odakle je potekla ideja, u jednu ruku oni su zaslužni za razvoj, a njihov entuzijazam i zanos novim idejama bili su presudni za uspjeh. Stoga se ovaj trenutak sa pravom može smatrati početkom Windows ere i svega što je slijedilo.

Strana | 7

2.2.1. Chicago Nakon uspjeha Windowsa 3.0 krenule su nove inačice koje su za razliku od prethodnih bile uspješnije i prodavale se u milijunima kopija. Uz dolazak svježeg kapitala počeli su se pokretati novi projekti za daljnji razvoj Windowsa i programa koji će ih pratiti.

Jedan od novih razvojnih timova dobio je ime Chicago što je ujedno bilo i kodno ime za potpuno novu inačicu Windowsa. Novi su Windowsi trebali biti operativni sustav, a ne grafičko korisničko sučelje koje se veže uz DOS kao prethodne inačice Windowsa. Željeli su kreirati operativni sustav koji će biti jednostavniji za korištenje (poput nekih drugih na tržištu), te tako računala približiti korisnicima koji su tražili jednostavnost, a ne profesionalnost kako su se tada reklamirala PC računala.

Slika 2–3: Sučelje Windowsa 95

Razvoj novih Windowsa trajao je nešto duže od tri godine, a nakon dvije godine razvoja točnije 1994. godine iz marketinških razloga promijenjen je naziv u Windows 95 (Slika2-3). Novi operativni sustav korisnicima je trebao omogućiti jednostavnu instalaciju, korištenje i konfiguriranje sustava uz pomoć programa pod nazivom Čarobnjaci koji su korisnika vodili kroz postupak pojedinog zadatka poput dodavanja raznog hardvera, uklanjanje odnosno dodavanje programa itd. Time se u neku ruku želio srušiti zid koji je okruživao PC kompatibilna računala oko njihove kompleksnosti i kompliciranog načina rada za obične korisnike. Stoga je Microsoft cijelu marketinšku kampanju posvetio upravo takovim korisnicima kako bi pokazao da PC kompatibilno računalo sa Windowsima 95 može biti također jednostavno i zabavno kao Apple Macintosh. Svjetlo dana Windowsi 95 su ugledali 24. kolovoza 1995. godine uz veliku medijsku pompu koja je obišla cijeli svijet.

Strana | 8

2.2.2. Cairo Microsoft je želio više te je usporedno sa razvojem Windowsa 95 pokrenuo novi razvojni tim koji je bio zadužen za razvoj i otkrivanje novih mogućnosti koje mogu biti iskorištene u jednom od budućih operativnih sustava. Razvojni tim je dobio ime Cairo, ali ne po gradu u Egiptu već po najjužnijem gradiću iz države Illinois odakle je i glavni grad Chicago, te su započeli ambiciozno i ubrzo postali jedan od najvećih razvojnih timova u softverskoj industriji tadašnjeg doba. Ubrzo je postao i nositelj novih Windowsa kodnog imena Cairo koji su bili Microsoftova težnja za novim operativnim sustavom budućnosti koji će zamijeniti Windowse NT, a kasnije možda Windowse 95 te tako objediniti oba sustava u jedan.

Zbog entuzijazma koji je vladao timom podarili su čitav niz noviteta za koji bi trebali biti objedinjeni u novom operativnom sustavu. Ovdje je popis navedenih noviteta sa kratkim opisom:

Korisničko sučelje Windows 95 bazirano je na inicijalnom dizajnu Cairo sučelja, Object File Store (OFS) – objektno orijentirani datotečni sustav koji nikada nije zaživio,

a njegova kasnija reinkarnacija WinFS trebala je biti sastavni dio Windows Viste, X.500 mrežni protokol razvijen od strane CCITT-a, iskorišten tek u Windowsima 2000

kao dio Active Directory-a, X.400 komunikacijski protokol, također preuzeto, iskorišteno tek u Microsoft Exchange

Serveru, Indeksiranje sadržaja tvrdog diska iskorišteno kasnije u Internet Information Serveru i

Windows Desktop Search-u gdje je zadnji ponuđen kao dodatak za Windows XP, dok je na Visti standardna komponenta.

To je bio ambiciozan projekt koji je s vremenom pretvoren u Windowse NT 4.0 i namijenjen tržištu profesionalnih korisnika, ali bez onih dodataka o kojima se prethodno pričalo. Stoga je Microsoft u već poznatoj maniri najavio slijedeću inačicu Windowsa, ali ovaj put NT 5.0 koji bi trebao nastaviti put koji je zacrtan Cairo projektom, odnosno ideja za jedinstvenim klijentskim operativnim sustavom.

2.2.3. Memphis, Millennium i NT 5.0 Nakon Windowsa 95 i nekoliko servisnih inačica, Microsoft je izbacio još dva operativna sustava bazirana na Windowsima 95, a namijenjena kako kućnoj tako i uredskoj primjeni. Memphis odnosno Windowsi 98 nisu donijeli mnogo noviteta osim nove inačice Internet Explorera, kozmetičke zahvate na sučelju i ispravljene greške koje su se provlačile kroz prošle inačice Windowsa. Bez obzira na početne greške koje su kasnije ispravljene, Windowsi 98 i njihovo drugo izdanje (Second Edition) su najpopularniji operativni sustav koji se još i danas koristi bez obzira na nedostatak podrške od strane Microsofta.

Slijedeća inačica, Windowsi 2000 bili su bazirani na NT tehnologiji sa ukupno šest različitih inačica od kojih je jedino Professional bio namijenjen stolnim i prijenosnim računalima, a preostale inačice bile su operativni sustavi za poslužitelje. Windowsi 2000 su uveli i novinu, odnosno kod inačice namijenjene klijentskim računalima promijenjen je naziv iz Workstation u Professional kako bi se dao naglasak da se radi o operativnom sustavu namijenjenom za poslovne namjene.

Strana | 9

Sedam mjeseci nakon Windowsa 2000, Microsoft je predstavio novu inačicu Windowsa po nazivom Millennium Edition ili Me (Slika 2-4) kao asocijacija na godinu predstavljanja, odnosno na 2000-tu. Premda korijene vuče iz 9x serije operativnih sustava, te malo dorađenog grafičkog sučelja, nova je inačica donijela i jednu novost pod nazivom System Restore. Navedena je komponenta sa vremena na vrijeme kreirala sliku stanja sustava kako bi korisniku bilo omogućeno, u slučaju da nešto pođe krivo, vratiti sustav u funkcionalno stanje u kakvom je bio kod kreiranja navedene slike. Novitet hvale vrijedan, ali nedorađen sa mnogo grešaka koje su ponekada dovodile u pitanje ispravnost ili povratak slika stanja.

Slika 2–4: Sučelje Windowsa Me

Inače, Microsoft je Windowse Me reklamirao kao kućnu inačicu, a prethodno predstavljene Windowse 2000 kao operativni sustav za uredska računala i zahtjevne proizvodne procese.

2.2.4. Whistler Samo godinu dana nakon Windowsa 2000, Microsoft predstavlja novu inačicu iz NT serije operativnih sustava, po nazivom Windows XP. Novi operativni sustav koji slijedi davno zacrtan plan o jednoj objedinjenoj platformi, što je rezultiralo dvjema inačicama Windowsa XP (Home i Professional) i time je Microsoft službeno napustio 9x platformu i fokus prebacio na NT baziran operativni sustav.

Ali, vratimo se godinu dana unazad nakon predstavljanja Windowsa 2000, kada je Microsoft objavio da radi na novoj inačici operativnog sustava kodnog imena Whistler, a koji će zamijeniti Windowse 2000. Prema Microsoftu novi je operativni sustav trebao zadati temelje za Blackcomb, odnosno budući operativni sustav koji će naslijediti Whistler (Windowsi XP). Kao kodna imena za oba operativna sustava uzeti su nazivi planina na poznatom skijalištu Whistler-Blackcomb u Kanadi.

Strana | 10

2.2.5. Longhorn Kako su Whistler i Blackcomb dvije planine jedna nasuprot drugoj, sa klancem koji se naziva Longhorn jer ima oblik dugog roga, zamišljeno je da naziv Longhorn nosi veće servisno izdanje za Windowse XP, te na taj način pripremi korisnike za Blackcomb. Međutim, kako je razvoj Longhorna pokrenut još za razvoja Windowsa XP bilo je za očekivati da će dva tima otići svaki na svoju stranu, što se i dogodilo, te je razvoj na Longhornu privremeno prekinut.

Po izlasku Windowsa XP nastavlja se razvoj, a razvojni timovi koji rade na kernelu i grafičkom sučelju, te sigurnosni propusti u Windowsima XP zadaju put kojim će teći daljnji razvoj Longhorna. Kako je Microsoft bio primoran krpati propuste, i jednostavno nije bilo vremena da dovršetak Longhorna, odlučili su navedeni projekt pretvoriti u novi operativni sustav koji će biti slijedeća inačica nakon Windowsa XP. Stoga je krenula interna šala unutar Microsofta, za koju su saznali i novinari, a glasi: „Da biste sa Whistlera došli na Blackcomb morate proći kroz Longhorn“. Drugim riječima, između Windowsa XP i budućeg Blackcomb operativnog sustava, biti će još jedna inačica kodnog naziva Longhorn (Slika 2-5). Microsoft je 2005. godine najavio da će novi operativni sustav nositi naziv Vista, zbog vizualnog doživljaja koji pruža korisniku.

Slika 2–5: Izgled sučelja razvojne verzije Windows Longhorna

2.2.6. Blackcomb, Vienna ili Windows 7 Nakon izlaska Windows Viste, Microsoft mijenja naziv Blackcomb sa Vienna (naziv malog gradića u državi Indiana), da bi par mjeseci kasnije opet promijenili naziv u jednostavno Windows 7. Koji će konačni naziv nositi Microsoft nije dao naslutiti već je objavio da nakon nakon Windowsa 6.0 (Vista) dolazi slijedeći broj odnosno 7.

Strana | 11

3. Windows Vista

Jednom kada se odlučite za Vistu primjećujete da ima puno više inačica od bilo koje prethodne inačice Windowsa, ali to nije točno. Microsoft je također podijelio Windowse XP na nekoliko inačica, kojih danas ima jednako mnogo kao kod Viste.

Premda je u početku zamišljeno svega par inačica, Windowsi XP se također mogu pohvaliti sa mnoštvom različitih. U nastavku slijedi popis inačica Windows-a XP prema zahtjevima za hardverom, a radi kasnije lakše usporedbe sa Vistom:

1. Windows XP Starter Edition (namijenjeno državama u razvoju) 2. Windows XP Home Edition N (sam za države članice EU) 3. Windows XP Home Edition 4. Windows XP Media Center Edition 5. Windows XP Tablet Edition 6. Windows XP Professional Edition N (sam za države članice EU) 7. Windows XP Professional Edition 8. Windows XP Professional x64 Edition

Prva inačica iz popisa, Windows XP Starter Edition, namijenjena je državama u razvoju kako cijenom tako i mogućnostima. Druga inačica koja nije prisutna na tržištu označena je slovom N, odnosno posebna inačica za države članice Europske Unije koja ne uključuje Windows Media Player. Na kraju sve navedene inačice osim Windows XP Professional x64 Edition isporučuju se samo kao 32-bitne inačice.

3.1. Koliko ih zapravo ima? Kod Viste samo se Starter Edition isporučuje kao 32-bitna inačica, dok se ostale isporučuju kao 32-bitne i 64-bitne inačice. Ukoliko izbacimo Vista Starter Edition i N inačice cijeli se popis može svesti na ukupno pet različitih inačica:

1. Vista Home Basic 2. Vista Home Premium 3. Vista Business 4. Vista Enterprise 5. Vista Ultimate

Premda se Hrvatska nalazi na popisu država u razvoju prema Microsoftovoj klasifikaciji, Vistu Starter Edition nije moguće nabaviti na našem tržištu, kao niti N inačice koje se prodaju isključivo na teritoriju Europske Unije. Sve ostale su dobavljive na hrvatskom i engleskom jeziku.

3.1.1. 32 ili 64-bitna inačica Razlike između 32-bitne (često se spominje kao x86 arhitektura Inteleovih procesora serije 80386, 80486 i Pentium) i 64-bitne inačice su velike, ali ako kupujete računalo sa pred instaliranom Vistom tada ćete dobiti mogućnost izbora koju inačicu želite koristiti, 32-bitnu ili 64-bitnu. Potonje je odraz novih procesora koji standardno dolaze sa podrškom za 64-bitno adresiranje što omogućuje dodatne mogućnosti kako operativnom sustavu, tako i korisniku.

Strana | 12

Jedna od osnovnih razlika je količina memorije koja može biti dostupna operativnom sustavu i korisniku za aplikacije (Tablica 3-1). Tako je:

32-bitna inačica Viste ograničena je na 4 GB radne memorije zbog ograničenja adresnog prostora x86 procesora,

64-bitna inačica Viste ima drugačija ograničenja, a definirana su različitom edicijom: o Home Basic je ograničen na najviše 8 GB radne memorije, o Home Premium je ograničen na 16 GB radne memorije, o Business, Enterprise i Ultimate mogu koristiti više od 128 GB radne memorije.

3.1.2. Mrežna ograničenja Ograničenja koja se odnose na umrežavanje računala u radnu grupu, slično je i kod Windowsa XP, kreirano je od strane Microsofta kako bi spriječio korištenje klijentskog operativnog sustava u serverske svrhe (Tablica 3-1). Tako:

Home Basic može prihvatiti samo 5 istovremenih (peer-to-peer) mrežnih konekcija, Sve ostale inačice Viste mogu prihvatiti najviše 10 istovremenih (peer-to-peer)

mrežnih konekcija, Business, Enterprise i Ultimate mogu prihvatiti više konekcija ukoliko se korisnik

prijavljuje na jedan ili više mrežnih poslužitelja.

Tablica 3-1: Ograničenja pojedine inačice i plan nadogradnje

Home Basic

Home Premium

Business

Enterprise

Ultimate

Usporedba ograničenja:

Najviše memorije na 32-bitnom sustavu

4 GB 4 GB 4 GB 4 GB 4 GB

Najviše memorije na 64-bitnom sustavu

8 GB 16 GB 128+ GB 128+ GB 128+ GB

Istovremenih SMB (ili Peer-to-Peer) mrežnih konekcija

5 10 10 10 10

Windows Anytime nadogradnja

Nadogradnja na Home Premium ili Ultimate

Da – – – –

Nadogradnja na Ultimate – Da Da – –

Ograničenja u kućnim inačicama su veća nego u poslovnim, ali zato kućne inačice uključuju multimedijalne funkcionalnosti i igre koje nisu dostupne u poslovnim. Ukoliko vam ustreba neka od funkcionalnosti koja nije dostupna u inačici koju trenutno koristite, a dostupna je u višoj, uvijek vam na raspolaganju stoji Windows Anytime Upgrade pomoćni program koji će za vas izvršiti nadogradnju na veću inačicu prema vašem odabiru (vidi Tablicu 3-1).

Strana | 13

3.2. Vista Home Basic ili Home Premium Kako biste lakše izabrali koju od ovih dvije inačica koristiti pogledajte Tablicu 3-2 koja sadrži popis mogućnosti kod Home inačica Viste. Tako da:

Odaberite Home Basic ukoliko vam nije potrebna podrška za Media Center, kreiranje DVD naslova ili bilo koja druga mogućnost koja je uključena u Home Premium,

Ili Home Premium ukoliko želite sve multimedijalne mogućnosti vašeg novog operativnog sustava, ili koristite Tablet PC, te vam trebaju dodaci za prepoznavanje rukopisa i korištenja ekrana osjetljivog na dodir.

Tablica 3-2: Usporedba Home Basic i Home Premium inačica

Home Basic

Home Premium

Business

Enterprise

Ultimate

Home Basic, Home Premium i Ultimate:

Roditeljska zaštita Da Da – – Da

Windows Movie Maker Da Da – – Da

Home Premium i Ultimate

Slide show sa temama – Da – – Da

Windows Media Center – Da – – Da

Windows Media Center – High Definition TV

– Da – – Da

Windows Media Center – podrška za kabelsku TV

– Da – – Da

Podrška za Media Center proširenja, uključujući i XBOX 360

– Da – – Da

Windows DVD Maker – Da – – Da

Sve edicije osim Home Basic

Windows Aero korisničko sučelje

– Da Da Da Da

Podrška za Windows Tablet PC i zaslon osjetljiv na dodir

– Da Da Da Da

Windows SideShow – Da Da Da Da

Windows Movie Maker HD – Da Da Da Da

Zaštita korisničkih datoteka na mrežnom disku

– Da Da Da Da

Unaprijed vremenski zadana zaštita korisničkih datoteka

– Da Da Da Da

Prikaz lokalne mreže – Da Da Da Da

Postavke za prezentiranje – Da Da Da Da

Nove i bolje igre – Da Da* Da* Da

Windows Meeting Space – Da Da Da Da

* prema izboru korisnika

Strana | 14

3.3. Vista Business ili Enterprise Tablica 3-3 prikazuje mogućnosti koje su uključene u Business i Enterprise inačice Windows Viste, ali nisu uključene u Home inačice, a također i neke uključene u Enterprise, a nisu dostupne ne Business inačici. Tako da:

Obje Business i Enterprise inačice, za razliku od Home inačica, uključuju mogućnost umrežavanja i prijavljivanja na domenu. Navedena mogućnost omogućuje korisniku da se prijavi na lokalnu mrežu posredstvom Microsoft Active Directory (AD) tehnologije, te dijeli centralno upravljane resurse.

Enterprise uključuje par dodatnih mogućnosti koje mogu biti važne za poslovanje jedne tvrtke:

o BitLocker enkripcija tvrdog diska omogućuje sigurnu zaštitu datoteka i mapa na tvrdom disku računala upotrebom fizičkog tokena za dekripciju i pristup takovim dokumentima i mapama, a ujedno štiteći podatke od neovlaštenog pristupa u slučaju krađe ili neovlaštenog pristupa računalu.

o Podrška za UNIX aplikacije, odnosno Vista Enterprise omogućuje pokretanje programa pisanih za UNIX operativni sustav, te na taj način više nisu potrebna dva nego samo jedan operativni sustav.

o Virtual PC Express omogućuje pokretanje virtualnog računala pod Vistom Enterprise unutar kojeg je moguće pokrenuti drugi operativni sustav (npr. Windows XP ili Windows 95) sa programima koji nisu kompatibilni sa Vistom, ali su iz nekog razloga još uvijek potrebne.

Tablica 3-3: Usporedba Vista Business i Enterprise

Home Basic

Home Premium

Business

Enterprise

Ultimate

Business, Enterprise i Ultimate:

Podrška za dva fizička procesora

– – Da Da Da

Windows ShadowCopy – – Da Da Da

Spremanje slike tvrdog diska i njeno vraćanje

– – Da Da Da

Encrypting File Sytem (EFS) – – Da Da Da

Alati za brzu implementaciju stolnih računala za upravljane mrežne sustave

– – Da Da Da

Policy-bazirana kvaliteta servisa za umrežavanje

– – Da Da Da

Klijent za Windows Rights Management servise (RMS)

– – Da Da Da

Kontrola kod instalcije pogonskih programa

– – Da Da Da

Agent za zaštitu pristupa lokalnoj mreži

– – Da Da Da

Ugrađena podrška za pametne kartice (Smart Card)

– – Da Da Da

Strana | 15

Home Basic

Home Premium

Business

Enterprise

Ultimate

Podrška za osiguranje bežične mreže

– – Da Da Da

Pristup domeni za Windows Server

– – Da Da Da

Pristup domeni za Windows Small Business Server

– – Da Da Da

Podrška za Group Policy – – Da Da Da

Podrška za van-mrežne datoteke i mape

– – Da Da Da

Neograničeno kretanje korisničkih računa

– – Da Da Da

Preusmjeravanje mapa – – Da Da Da

Centralizirano upravljanje postavkama za napajanje putem Group Policy-a

– – Da Da Da

Podrška za skeniranje i telefaks – – Da Da* Da*

Internet Information Server – – Da* Da* Da**

Business i Ultimate

Podrška za Small Business resurse

– – Da – Da

Enterprise i Ultimate

Windows BitLocker enkripcija tvrdog diska

– – – Da Da

Svih 36 dostupnih jezika za korisničko sučelje

– – – Da Da

Istovremena instalacija i korištenje više jezika za korisničko sučelje

– – – Da Da

Podsustav za UNIX bazirane programe

– – – Da Da

Virtual PC Express – – – Da Da

Ultimate

Windows Ultimate Extras – besplatni dodaci

– – – – Da

* prema izboru korisnika

3.4. Vista Ultimate Microsoft je za korisnike koji žele imati najjaču inačicu, a da pritom ne gledaju na novac, ponudio Vista Ultimate koja uključuje sve prethodno pobrojane mogućnosti, a putem Windows Update servisa nudi dodatne Windows Ultimate Extras dodatke koji dodaju nove mogućnosti ili programe instaliranom sustavu.

Strana | 16

4. Mogućnosti Windows Viste

Predstavljanjem Windows Viste otkriveno je da za razliku od prethodnih operativnih sustava Vista skriva mnogo novih ili poboljšanih mogućnosti za razliku od prethodne inačice odnosno Windowsa XP. Ukoliko na Vistu gledamo iz šireg aspekta možemo povući paralelu sa Windowsima 95 i ustanoviti da obje inačice imaju problema sa prihvaćanjem od strane korisnika. Ako su Windowsi 95 bili logičan slijed događaja koji je uslijedio nakon Windowsa 3.11, a Windowsi 98 zadali čvrsti put prema naprijed, tako je i sa Vistom koja daje temelje slijedećoj generaciji Windows operativnih sustava.

4.1. Korisničko sučelje Windows Viste Novi izgled korisničkog sučelja (Slika 4-1) je prva osobina koju korisnik uoči kod prvog pokretanja Viste, a osobine samog sučelja uvelike ovise o grafičkom hardveru koji je prije bio korišten samo za video igre, a sada se koristiti i za prikaz naprednih opcija korisničkog sučelja. Ovisno o grafičkom i preostalom hardveru, Vista će kod prvog pokretanja odabrati sučelje koje najbolje odgovara računalu za njegov optimalan rad.

Slika 4–1: Izgled sučelja Windows Viste Ultimate na hrvatskom jeziku

4.1.1. Windows Vista Basic korisničko sučelje To je najosnovnije grafičko sučelje i uključeno u sve inačice Windows Viste, a koristi se kod računala čiji hardver nije sposoban prikazivati Vista Standard ili Vista Aero korisničko sučelje. Windows Vista Basic korisničko sučelje koristiti istu tehnologiju prikaza kao i korisničko sučelje Windowsa XP, odnosno za prikaz ne koristi grafički hardver već koristi isti softverski prikazivač (renderer) koji se pokazao dosta nestabilan. Neatraktivno sučelje koje je uključeno iz razloga što sva računala na tržištu nemaju Vista-Aero kompatibilan hardver, a korisnicima se mora pružiti alternativa.

Strana | 17

4.1.2. Windows Vista Standard korisničko sučelje Korisničko sučelje dostupno samo na Home Basic inačici Windows Viste, te jako slično Aero sučelju, ali bez naprednih mogućnosti koje isto pruža. Također se za prikazivanje koristiti softverski prikazivač koji ne pruža brzinu i stabilnost Windows Aero sučelja.

4.1.3. Windows Aero korisničko sučelje Dostupno je na preostalim inačicama Windows Viste, uključuje najviše novih mogućnosti, te za prikaz elemenata sučelja koristi grafički hardver koji može biti zasebna ili integrirana grafička kartica. Sučelje uključuje:

Staklenasti efekt prozora sa kromiranim detaljima, prozirnim Start izbornikom, Windows Flip nova i poboljšana funkcija prebacivanja među aktivnim programima

korištenjem Alt+Tab tipki, ali sada uz živi prikaz prozora i sadržaja pokrenute aplikacije na koju želimo prebaciti fokus,

Windows Flip 3D dodatno unaprijeđeno prebacivanje među aplikacijama (Win+Tab), ali sada u 3D sa izometrijskim prikazom prozora pokrenutih programa, a kotačićem miša možemo listati pregled pokrenutih programa (Slika 4-2),

Živi prikaz programa na traci sa zadaćama prilikom prolaska pokazivačem miša iznad naslova programa, otvara se mali prozor, sa prikazom sadržaja prozora programa i njegovom trenutnom aktivnošću (ukoliko je pokrenut program za gledanje video datoteka u prozoru će biti prikazana živa slika video zapisa koji je pokrenut).

Slika 4–2: Windows Flip 3D na djelu

4.1.4. Windows Classic korisničko sučelje Prvenstveno namijenjeno korporativnom okruženju koje trenutno nema namjeru dodatno obučavati djelatnike za rad u novom Vista korisničkom sučelju, a obučeni su za rad pod Windowsima 2000 ili Windowsima XP. Izgled sučelja podsjeća na Windowse 2000, ali uključuje neke izmjene koje su nastale zbog velikog broja promjena unutar samog Windows Explorera.

Strana | 18

4.2. Sigurnost Jedna od jačih strana Windows Viste su njezine sigurnosne mogućnosti koje su za razliku od Windowsa XP dovedene na viši nivo. Gledano iz marketinške perspektive Windows Vista je sigurniji operativni sustav od Windowsa XP u vrijeme njihovog predstavljanja, odnosno Windowsi XP su slične alate dobili tek sa drugom servisnom zakrpom i/ili besplatnim preuzimanjem sa Microsoftovih web stranica. Stoga u nastavku slijedi opis novih sigurnosnih mogućnosti i dodataka koji su dostupni korisniku.

4.2.1. Address Space Layout Randomizer (ASLR) Nova integrirana mogućnost unutar Windows Viste koja bi trebala, prvi put dostupno na Windows platformi, spriječiti udaljene napade na računalo putem mreže ili Interneta. Slična mogućnost je već dostupna na Linuxu i nekim UNIX operativnim sustavima, a omogućuje da se sistemske datoteke kod podizanja sustava učitavaju u jednu od 256 memorijskih lokacija prema slučajnom odabiru, za razliku od prethodnih inačica Windowsa kada se svaka sistemska datoteka/komponenta učitavala u unaprijed pred definiranu memorijsku lokaciju. Ovime će se smanjiti napadi na računalo, približno za 99%, tako što se napadači više neće moći osloniti na sistemske datoteke koje se uvijek nalaze na istim memorijskim lokacijama. Ova sigurnosna mogućnost trenutno je ugrađena samo u 64-bitne inačice Windows Viste.

4.2.2. Kontrola korisničkog računa Ili User Account Control (UAC), jedan od najboljih sigurnosnih dodataka, a služi da se svaka sistemska promjena dodatno potvrdi od strane korisnika. Ugrađeno iz jednostavnog razloga tako što je većina korisnika pod Windowsima XP za vlastiti korisnički račun koristila administratorska prava koja su korisniku ili nekom programu u pozadini omogućavala svakakve promjene na sustavu bez upozorenja. Bez obzira o kakovim se sistemskim promjenama radilo ili korisnik jednostavno želi instalirati program, UAC će zatražiti potvrdu i administratorsku zaporku (Slika 4-3), ukoliko je ista kreirana, kako bi korisniku dozvolio daljnji pristup promjenama ili instalaciji. Kako nakon nekog vremena UAC može postati „naporan“, isti se može isključiti u sigurnosnim postavkama upravljačke ploče.

Slika 4–3: User Account Control

Strana | 19

4.2.3. Roditeljska zaštita Još jedan novitet, odnosno alat za roditelje kojim se omogućuje podešavanje prava pristupa i korištenja računala dok nisu u blizini svoje djece ili ih jednostavno žele zaštititi od negativnog utjecaja iz video igrica ili sadržaja sa Interneta. Podešavanje zaštite moguće je napraviti ručno ili automatski, a najjednostavnije je odabirom godina za dijete i sav sadržaj koji nije primjeren za tu dob neće biti pokrenut. Naravno, ovo se sve odnosi na sadržaj koji je ocijenjen jednom od svjetskih udruga koje se time bave, a za preostali sadržaj morat će se vršiti ručna selekcija (Slika 4-4).

Slika 4–4: Izgled prozora roditeljske zaštite

4.2.4. Windows BitLocker enkripcija tvrdog diska Za razliku od EFS (Encryption File System) koji može vršiti enkripciju mapa i datoteka, BitLocker ima mogućnost enkripcije cijelog sadržaja tvrdog diska uključujući i sistemske datoteke potrebne za podizanje operativnog sustava. Ovo je posebno zanimljiva opcija u današnje vrijeme kada sve više korisnika koristi prijenosna računala, a na njima uvijek imaju i povjerljive podatke iz tvrtke. Kako se prijenosno računalo može ukrasti zajedno sa povjerljivim podacima, ovime će pristup biti onemogućen pošto je sadržaj diska kriptiran i ne može mu se pristupiti bez odgovarajuće zaporke. Također, ukoliko dođe do promjene na disku dok je računalo bilo ugašeno, pokušaj pristupa podacima vađenjem tvrdog diska, prilikom podizanja sustava korisnik dobiva informaciju o mogućim promjenama i traži zaporku za nastavak.

4.2.5. Zabrana pristupa USB uređajima Danas kada sve više sigurnosnih upada dolazi iznutra, a ne izvana kako je bio slučaj do sada, administratori traže način kako iste svesti na minimum. Pošto se za prijenos podataka ne koristi interni e-mail sustav jer je nadziran, drugo rješenje koje preostaje osobi koja želi ukrasti povjerljive podatke je USB memorija, iPod ili neki drugi USB uređaj sa velikim kapacitetom. Vista posjeduje mogućnost da putem Group Policy-a zabrani pristup takovim uređajima i onemogući moguću krađu povjerljivih podataka.

Strana | 20

4.2.6. Dostupno samo u 64-bitnim inačicama Za razliku od 32-bitnih inačica, 64-bitne posjeduju dodatne mogućnosti kako bi se povećala sigurnost i pouzdanost istih. To su:

Kernel Patch Protection onemogućuje mijenjanje kernela za vrijeme rada Windowsa, Digitalno potpisani pogonski programi od strane Microsofta i proizvođača hardvera

kako bi korisnik bio siguran da je dobio ispravan proizvod i pogonski program koji neće utjecati na rad Windowsa,

Uklonjena podrška za 16-bitne programe što direktno utječe na kompatibilnost sa starim programima, ali je stoga sam operativni sustav jednostavniji i pouzdaniji.

Strana | 21

5. Zaključak

Windows Vista nakon godinu dana od službenog predstavljanja još nije prihvaćena kao novi i bolji operativni sustav, a mnogi korisnici čekaju prvu servisnu zakrpu prije nego je instaliraju na računalo i počnu koristiti. Poslovni korisnici ne mogu si dopustiti prekid proizvodnog procesa zbog sitnih grešaka ili neuskladivosti hardvera sa Windows Vista operativnim sustavom, već traže povećanu kompatibilnost i sigurnost prije nego je instaliraju na računala unutar tvrtke.

Microsoft je svjestan da trenutno gubi, jer prodaja Viste nije onakva kakva se očekivala, a gubitak se najviše osjeti u prodaju licenci poslovnim korisnicima, dok na segmentu kućnih te malog i srednjeg poduzetništva bilježi odlične prodajne rezultate iz razloga što svako novo računalo koje se prodaje uključuje predinstaliran Windows Vista operativni sustav. Kako bi zadobio povjerenje poslovnih korisnika Microsoft radi na krpanju propusta i povećavanju kompatibilnosti sa starijim hardverom, a prva servisna zakrpa najavljena je za prvu polovicu slijedeće godine čije će pojavljivanje sigurno biti od presudne važnosti za uvođenje Viste u poslovno okruženje.

Stoga se očekuje „boom“ po pitanju prodaje licenci i po broju implementacija u poslovnom okruženju, a 2008. godinu sa pravom možemo nazvati godinom Windows Viste.

Potpis

Strana | 22

Literatura

1. Bush, Vannevar; „As We May Think.“, Atlantic Monthly 176, SAD, 1945. 2. Bott, Ed; Siechert, Carl; Stinson, Craig; „Windows Vista – Inside Out“, Microsoft Press, SAD,

2007 3. Livingston, Brian; Thurrott, Paul; „Windows Vista Secrets“, Wiley Publishing, SAD, 2007 4. Wallace, James; „ Zagon: Bill Gates ter nastanek in vzpon družbe Microsoft“, Pasadena,

Slovenija, 1995 5. Tulloch, Mitch; Northrup, Tony; Honeycutt, Jerry; Wilson, Ed; Ramos, Ralph; Windows Vista

Team, The; „Windows Vista Resource Kit“, Microsoft Press, SAD, 2007 6. List of Microsoft Codenames, http://en.wikipedia.org/wiki/Microsoft_code_names 7. Hailey, David; Kilpack, Aimee; Technology for professional writers,

http://imrl.usu.edu/OSLO/index.htm 8. Histroy of the graphical user interface,

http://en.wikipedia.org/wiki/History_of_the_graphical_user_interface 9. History of Microsoft Windows,

http://en.wikipedia.org/wiki/History_of_Microsoft_Windows