Z A K LJ U Č A K - skupstina.ks.gov.ba · O profilu i stručnoj spremi nastavnika za izvodjenje nastave dato je na kraju ovog poglavlja. U četvrtom poglavlju predstavljen je laboratorijski

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina

KANTON SARAJEVO Vlada

CANTON SARAJEVO Government

Broj: 02-05-30955-7/15 Sarajevo, 02.12.2015. godine Na osnovu člana 26. i 28. stav 4. Zakona o Vladi Kantona Sarajevo (”Službene novine Kantona Sarajevo”, broj: 36/14 - Novi prečišćeni tekst i 37/14 – Ispravka), Vlada Kantona Sarajevo na 22. sjednici održanoj 02.12.2015. godine, donijela je sljedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Utvrđuje se Prijedlog odluke o davanju saglasnosti za osnivanje privatne srednje škole

naziva: Gimnazija Univerziteta Sarajevo School of Science and Technology, Sarajevo, Bistrik br. 7.

2. Predlaže se Skupštini Kantona Sarajevo da, u skladu sa Poslovnikom Skupštine

Kantona Sarajevo, donese odluku iz tačke 1. ovog Zaključka.

P R E M I J E R Elmedin Konaković Dostaviti:

1. Predsjedateljica Skupštine Kantona Sarajevo 2. Skupština Kantona Sarajevo 3. Premijer Kantona Sarajevo 4. Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade 5. Evidencija 6. A r h i v a

web: http://vlada.ks.gov.ba e-mail: [email protected]

Tel: + 387 (0) 33 562-068, 562-070 Fax: + 387 (0) 33 562-211

Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

GIMNAZIJA UNIVERZITETA SARAJEVO SCHOOL

OF SCIENCE AND TECHNOLOGY

(Gimnazija sa nastavom na engleskom jeziku)

-Elaborat o osnivanju-

Juli 2015

© Sarajevo School of Science and Technology

UVOD

Univerzitet – Sarajevo School of Science and Technology (SSST) se nakon 12 godina rada

odlučio da, u okviru svoje djelatnosti, osnuje gimnaziju sa nastavom na engleskom jeziku.

Na taj način Sarajevo će ojačati svoju ponudu srednjih škola uvećavajući svoj potencijal

kvalitetnog obrazovanja općenito.

U ovom elaboratu obradjeno je niz pitanja koja se nameću pri osnivanju ovakve institucije.

U prvom poglavlju razrađeni su razlozi za pokretanje ovakvog projekta. U drugom poglavlju

predstavlja se osnivač ove institucije. U trećem poglavlju dat je detaljan nastavni plan i

program ove škole. O profilu i stručnoj spremi nastavnika za izvodjenje nastave dato je na

kraju ovog poglavlja.

U četvrtom poglavlju predstavljen je laboratorijski kompleks potreban za rad ove gimnazije

za grupu predmeta koje zahtjevaju i laboratorijsku poduku.

U petom poglavlju se govori o samoodrživosti ove institucije srednjoškolskog obrazovanja .

1

S A D R Ž A J

Br Strana

1. RAZLOZI ZA POKRETANJE PROJEKTA 4

1.1 Analiza postojećeg stanja 5

1.2 Glavne karakteristike SSST gimnazije 7

1.3 Prednosti SSST Univerziteta kao osnivača gimnazije 8

2. PODACI O OSNIVAČU 9

2.1 Kampus univerziteta SSST 12

2.2 Konferencijski centar na SSST Kampusu 17

2.3 IT Ured 19

2.4 Biblioteka 20

2.5 Programi Univerziteta SSST 21

2.5.1 Fakultet kompjuterskih nauka 21

2.5.2 Fakultet informacionih sistema 22

2.5.3 Ekonomski fakultet 23

2.5.4 Fakultet političkih nauka i međunarodnih odnosa 23

2.5.5 Fakultet inženjeskih nauka 24

2.5.6 Fakultet stranih jezika 25

2.5.7 Sarajevska filmska akademija - SFA 26

2.5.8 Medicinski fakultet 27

2.6 Naučno-istraživački rad 28

3. PLAN NASTAVE I PROGRAMI PREDMETA 31

3.1 Plan nastave 32

3.2 ZAJEDNIČKI PREDMETI ZA SVA USMJERENJA 35

3.2.1 Bosanski/Harvatski/Srpski jezik, I, II, III, IV razred 36

2

3.2.2 Engleski jezik, prvi strani jezik, I, II, III, IV razred 65

3.2.3 Njemački jezik, drugi strani jezik, I, II, III, IV razred 93

3.2.4 Historija/Istorija/Povijest, I i II razred 143

3.2.5 Geografija/Zemljopis, I i II razred 154

3.2.6 Matematika, I i II razred 161

3.2.7 Fizika, I i II razred 172

3.2.8 Hemija/Kemija, I i II razred 182

3.2.9 Biologija, I i II razred 189

3.2.10 Informatika, I i II razred 196

3.2.11 Muzika, I razred 204

3.2.12 Latinski jezik, I i II razred 208

3.2.13 Sport, I i II razred 215

3.2.14 Teorija znanja/spoznaje 219

3.3 PRIRODNI SMJER 223

3.3.1 Matematika - P, III i IV razred 224

3.3.2 Fizika - P, III i IV razred 233

3.3.3 Hemija/Kemija – P, III i IV razred 243

3.3.4 Biologija – P, III i IV razred 251

3.3.5 Informatika – P, III i IV razred 259

3.4 DRUŠTVENI SMJER 268

3.4.1 Psihologija, III razred 269

3.4.2 Historija/Istorija/Povijest – D, III i IV razred 275

3.4.3 Geografija/Zemljopis – D, III i IV razred 283

3.4.4 Sociologija, III i IV razred 290

3.4.5 Filozofija s logikom, III i IV razred 300

3.4.6 Informatika – D, III i IV razred 310

3

3.4.7 Ekonomija i politika, III i IV razred 319

3.4.8 Međunarodni odnosi, III i IV razred 328

3.5 IZBORNI PREDMETI 336

3.5.1 Fizička kultura – I, III i IV razred 337

3.5.2 Istorija umjetnosti, III i IV razred 344

3.5.3 Dramska umjetnost, III i IV razred 349

3.5.4 Likovna umjetnost, III i IV razred 354

3.5.5 Filmska umjetnost, III i IV razred 359

3.5.6 Uvod u grafički dizajn, III i IV razred 364

3.6 PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA 372

4. LABORATORIJSKI KOMPLEKS GIMNAZIJE 376

4.1 Laboratorija za hemiju 377

4.2 Laboratorija za biologiju 379

4.3 Laboratorija za fiziku 380

4.4 Kompleks IT laboratorija 381

5. IZVOĐENJE NASTAVE, NASTAVNI KADAR I SAMOODRŽIVOST

PROJEKTA

388

4

1.

RAZLOZI ZA POKRETANJE PROJEKTA

5

1. ZAŠTO GIMNAZIJA U SARAJEVU SA NASTAVOM NA ENGLESKOM JEZIKU

1.1 Analiza postojećeg stanja

Obrazovanje u BiH je općenito rizično zanemarena oblast već više od dvadeset godina. To se

naročito odnosi na srednjoškolsko obrazovanje obzirom da su u osnovnom obrazovanju

implementirane neke novine, a da je visoko obrazovanje prihvatilo bolonjsku reformu.

Šta su manjkavosti srednjoškolskog obrazovanja u BiH?

Prije svega to je veliki broj predmeta, u svakom razredu. Postoji potreba da se četiri godine

srednje škole podijele u dva dijela; prvi dio koji treba da obezbijedi opće obrazovanje i drugi

dio koji treba da predstavlja pripremu za univerzitet. Naime, bolonjska reforma je skratila

cikluse studija tako da u prvom od njih nema više prostora za opšte predmete koji su priprema

za struku. To su na primjer, matematika i fizika, za studije tehničkih disciplina, biologija,

hemija i fizika, za biomedicinske fakultete, istorija, ekonomija, pravo za društvene fakultete

itd. Zato se pojavila potreba da se neke od ovih disciplina neophodnih za određeni profil

obrazovanja savladaju već u okviru srednjoškolskog obrazovanja i to u onom njegovom

drugom dijelu u okviru tzv. preduniverzitetskog obrazovanja. To je postalo posebno

opravdano činjenicom da se sve veći broj mladih ljudi upisuje na univerzitete i srednjoškolsko

obrazovanje je danas u vrlo rijetkim slučajevima završni stepen obrazovanja.

Zapadni sistem obrazovanja je tu potrebu već davno uočio. Ona se tamo rješavala kroz sistem

dvogodišnjih koledža koji su slijedili nakon 10-godišnjeg osnovnog obrazovanja. Na toj istoj

osnovi sredinom 60-tih godina prošlog vijeka u stotinama gimnažija širom svijeta

organizovan je sistem međunarodne mature (International Baccalaureate). Danas takvih

gimnazija širom svijeta ima nekoliko hiljada. IB je tipično preduniverzitetsko obrazovanje u

kojem se mladi ljudi opredjeljuju za svoju buduću struku ranije. Oni se kroz dvije završne

godine svoje srednje škole pripremaju u disciplinama koje su im važne za studij koji će

studirati i za tu buduću profesiju.

B-H obrazovni sistem na žalost nije obezbijedio objektvnu i unificiranu procjenu znanja

maturanata u srednjoškolskom sistemu tj. BiH do sada nije uspjela uspostaviti sistem eksterne

procjene znanja, tj. sistem državne mature. Zato iz raznih srednjih škola sa istim završnim

ocjenama dolaze često učenici sa veoma različitim znanjem.

6

Promjene u srednjoškolskom sistemu u našoj zemlji su najveća rezerva za iznalaženje

mogućnosti za integralno jačanje sistema obrazovanja u našoj zemlji. Sarajevo, i pored svih

problema uslovljenih administrativnim uređenjem i izazovima urbanog razvoja, predstavlja

poželjnu destinaciju za strane diplomate i njihove porodice. Na nedavno održanom Sarajevo

Business Forum-u ukazano je na prednosti i mogućnosti Sarajeva da se razvija kao značajan

medjunarodni centar visokog i srednjoškolskog obrazovanja.

Univerzitet – Sarajevo School of Science and Technology (SSST ) je u poslednih 11 godina

rada posvetio izuzetnu pažnju odabiru srednjoškolaca za upis na ovaj univerzitet. U tom

procesu, nakon upisa na SSST, pratili smo napredak i uspjeh studenata, a u vezi sa srednjom

školom koju su prethodno završili.

Uočeno je niz karakteristika:

- Veoma mali broj srednjoškolaca ima zadovoljavajuće znanje engleskog jezika da bi

bez problema pratili univerzitetsku natavu na engleskom jeziku. Praćenje nastave i

polaganje ispita na engleskom jeziku nametnulo je našem univerzitetskom osoblju

dodatne napore kako bi izvodili nastavu tako da studenti uspješno savladaju gradivo.

- Veoma mali broj srednjoškolaca je pripremljen za samostalan rad na projektima gdje

se od studenata traži kreativnost, umješnost pretraživanja i obrade informacija, te

sposobnost da svoje rezultate uspješno prezentiraju u pismenoj i usmenoj formi.

- Značajan broj srednjih škola nema zadovoljavajuće uslove rada. Često rade u

dotrajalim zgradama što stvara visoke troškove odrzavanja infrastrukture. Tu su i

nedovoljan broj prostorija, slaba laboratoriska opremljenost te nemogućnost

zapošljavanja najkvalitetnijih kadrova za pojedine premete.

- Srednje škole rijetko sistematski prate dalji razvoj i napredovanje svojih završenih

maturanata nakon upisa na odgovarajući fakultet da bi ustanovili vezu između znanja

koje su dali svojim učenicima i njihovog uspjeha na univerzitetima što bi moglo da

predstavlja samokorigujući element u srednjoškolskom obrazovanju. Najčešće se sve

svodi na okupljanje maturanata i proslavom godišnjicana mature nakon desetljeća

bez ozbiljne i sistematične statistike i analize veze srednjoškolskog i visokog

obrazovanja.

- Nastavnici u srednjim školama su uz to nedovoljno motivisani i slabo nagradjeni za

posao koji rade.

Univerzitet – Sarajevo School of Science and Technology – je zato tokom godinama

prikupljao informacije, pravio statistiku i analizirao vezu između srednjoškolskog i visokog

obrazovanja, tj. istraživao koja vrsta srednjoškolskog obrazovanja najbolje pripremi studente

za njihovo efikasno i kvalitetno profesionalno obrazovanje na univerzitetu.

7

Između ostalog u našim istraživanjima došli smo do podataka da svi gore navedeni faktori

važe i za srednjoškolski sistem nama susjednih zemalja, Hrvatske , Srbije i Crne Gore.

Zašto je uopšte važno imati obrazovanje na engleskom jeziku?

Zbog veoma rasprostranjene upotrebe ovog jezika u velikom dijelu svijeta, najsavremenija

nastavna literatura, baze podataka, multimedijalna sredstva poduke, nude se upravo na ovom

jeziku. U velikom broju evropskih zemalja sa najuspješnijim obrazovnim sistemima, kao što

su Finska, Danska pa i Njemačka, udžbenička literatura se koristi bez prevođenja na lokalni

jezik, u originalu, a ona je u najvećem procentu na engleskom jeziku.

U vezi s tim, u našoj analizi analizirali smo nekoliko srednjih škola u BiH koje pokušavaju

izvoditi nastavu na engleskom jeziku. Uspjeh je vrlo ograničen iz dva osnovna razoga: mali

izbor nastavnika koji mogu izvoditi nastavu na engleskom jeziku, slaba administrativna

podrška procesu nastave na engleskom jeziku kako u matičnoj školi tako i šire i slaba

laboratoriska i prostorna opremljenost takvih škola. Izvodjenje nastave na engleskom jeziku u

istoj zgradi gdje se nastava izvodi na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku ruši ambijent

uniformnosti u komunikacijama i stoga obara kvalitet engleskog jezika u ustanovi , stvara

zavist i tenzije medju nastavnicima i profesorima i stvara velike probleme administraciji u

internoj komunikaciji sa đacima i vodjenju paralelnih procesa obrazovanja sa istim

resursima.

Prateći studente koji godinama upisuju razne fakultete na Univerzitetu Sarajevo School of

Science and Technology i analizirajući njihov uspjeh na studiju naročito na početnim

semestrima, formirali smo niz zaključaka u vezi sa nedostacima srednjoškolske poduke u

većini srednjih škola. Na bazi toga smo upravo formirali koncept srednje škole – gimnazije

koja bi na bolji način pripremala buduće studente za rad na univerzitetu. Tako smo došli do

ideje o osnivanju SSST gimnazije koju ovdje predstavljamo.

1.2 Glavne karakteristike SSST gimnazije

Obimne konsultacije su obavljene sa partnerskim univerzitetom u Velikoj Britaniji –Univesity

of Buckingham kao i sa srednjom školom (koledžom) , Willington College u Velikoj

Britaniji sa kojim planiramo intenzivnu saradnju u budućnosti, a u vezi SSST gimnazije.

Analizirali smo domaća iskustva u srednjim školama u Sarajevu , Mostaru i Banja Luci, gdje

se u manjoj ili većoj mjeri, nastava izvodi na engleskom jeziku. Konstatovali smo bitne

razlike u kvalitetu engleskog jezika kojim vladaju maturanti kao i njihovoj opštoj naobrazbi

iz drušvenih i prirodnih nauka.

Da bi se bolje pripremili za ovaj projekat između ostalog organizovali smo na SSST-u

konferenciju o reformi srednjoškolskog obrazovanja 27. Maja 2015. ( The Reform of Pre-

University Education in Bosnia and Herzegovina, A Proposal for Action). Na konferenciji su

učestvovali eksperti iz inostranstva i iz naše zemlje: David Sutcliffe (Velika Britanija), Ivan

Lorenčić (Slovenia), Mary Ann Hennessey (Vijeće Evrope), Elisabeth Rehn (Finska) ,Lamija

8

Tanović, Adila Kreso, Valentina Mindoljević-(Bosna i Hercegovina). Diskusija s njima je

pokazala da smo na pravom putu.

Na osnvi istraživanja u posljednje dvije godine, koliko je trajala izrada ovog elaborata, budući

srednjoškolci koji bi upisali SSST gimnaziju bili bi dijelom iz BiH, dijelom od naše dijaspore

(uočena je želja naše dijaspore da svoju djecu školuju u BiH) i dijelom bi to bila djeca stranih

predstavnika i diplomata u našoj zemlj. U sadašnjoj situaciji značajan broj srednjoškolaca iz

BiH pohadja srednje škole u nekoliko evropskih zemala. Takodje, nekoliko zemalja ,

prvenstveno prijateljskih zemalja koje su i finansiski i diplomatski pomagali BiH u fazi

njenog medjunarodnog priznanja i tokom rata, pokazuje interes da odredjen broj

srednjoškolaca šalju na školovanje u naš grad zbog njegove multikuluralnosti i tolerancije.

Na osnovu iskustva u proteklih 11 godina rada došli smo do zaključka da bi se dalji razvoj

univerziteta i njegovo takmičenje sa univerzitetima u Evropi poboljšalo ako bi mogli više

uticati na srednjoškolski sistem obrazovanja i upisivali na fakultete našeg univerziteta što više

studenata sa odličnim znanjem engleskog jezika kao i mogućnosti da samostalno i u grupama

rade na multidisciplinarnim projektima.

1.3 Prednosti SSST univerziteta kao osnivača ove gimnazije su:

- Mogućnost da obezbjedi nastavnički kadar za izvodjenje nastave. Biće to uglavnom

profesori i asistenti sa raznih fakulteta u okviru SSST univerziteta. Biće to vjerovatno

jedna od rijetkih gimnazija u Evropi gdje nastavu srednjoškolcima izvode profesori

univerziteta.

- Mogućnost da obezbjedi moderne laboratoje za predmeta prirodnih nauka, zatim

pristup programima istraživanja i opremi u našim projektima iz društvenih nauka što

je takodje neka vrsta laboratorijske prakse.

- Mogućnost da obezbijedi kraći period rada (praksu) đacima starijih godina u

društvenim ustanovama i privrednim preduzećima radi sticanja prvog radnog iskustva

koja će im, pored toga, pomoći u kasnijem odabiru usmjerenja i programa za dalje

školovanje i studiranje.

- Mogućnost da obezbijedi moderene učionice, IT centar, veoma kvalitetnu nastavu

iskusnih univerzitetskih predavača.

9

2.

PODACI O OSNIVAČU

10

2. PODACI O OSNIVAČU

U

Univerzitet- Sarajeco School of Science and Technology-SSST (Sarajevska škola za nauku i

tehnologiju) otvoren je u oktobru 2004. godine kao prvi privatni univerzitet u Bosni i

Hercegovini. Posvećen pružanju visokog kvaliteta, konkurentnom obrazovanju na

međunarodnom nivou i modernim programima, Univerzitet Sarajevska škola za nauku i

tehnologiju je uspostavio saradnju sa Univerzitetom u Bakingemu (Velika Britanija), i danas

je jedini univerzitet u Bosni i Hercegovini koji svojim diplomantima nudi istovremeno dvije

diplome, Diplome SSST u skladu sa našim zakonodavstvom i diplomu sa University of

Buckingham u skladu sa britanskim zakonodavstvom. Osim toga, ova saradnja nalaže da

SSST, pored bosansko-hercegovačkih, prati i akademske smjernice i standarde poučavanja i

naučnih istraživanja Univerziteta u Bakingemu i Velike Britanije. Kroz ovu saradnju SSST je

postao jedini univerzitet u Jugoistočnoj Evropi čiji rad nadzire Agencija za osiguravanje

kvaliteta u obrazovanju Velike Britanije (QAA-Quality Assurance Agency), čime se jamči i

transparentnost i najviši standardi u poučavanju i ispitnoj proceduri.

11

Ceremonija promocije prve generacije diplomanata SSST

Da bi ispunio svoj mandat izvrsnosti, SSST je okupio ambiciozne nastavnike koji su sticali

znanja širom svijeta, a mnogi od njih su došli sa vodećih svjetskih univerziteta. Nastavnici

SSST-a su aktivno angažovani na istraživačkim projektima u svojim oblastima, ostajući tako

na čelu napretka svoje profesije i u smislu istraživanja i u smislu inovativne metodologije

poučavanja. Univerzitet SSST je počeo sa radom u zgradi (koju je ANUBiH koristila prije za

istrivačke projekte i koja je potpuno devastirana u toku rata) na Bistriku br. 7 koju je SSST u

potpunosti renovirao. Sada je u toj zgradi samo Filmska akademija SSST a svi ostali fakulteti

su u novom kampusu na Ilidži.

SSST univerzitet zapošljava jednog profesora na svaka četiri studenta, što je najveći omjer u

regiji i šire, a naš sistem akademskog savjetovanja osigurava da su profesori i asistenti

dostupni za svakodnevne konsultacije i zaduženi za nadgledanje akademskog napretka svakog

studenta.

Nastavni plan i program, koji se u potpunosti sprovodi na engleskom jeziku, ne teži samo da

prenese tehničke vještine i akademsko znanje, nego i da izgradi pouzdane i širokoumne

diplomante, spremne za izazovno međunarodno okruženje. Pored svog glavnog polja

izučavanja (major), svi studenti Univerziteta SSST biraju i dodatno polje izučavanja (minor),

što omogućava specijalizaciju u njihovim poljima i znatno povećava njihovu konkurentnu

britkost nakon završetka studija.

Na ceremoniji otvaranja Univerziteta SSST posebnu poruku je poslala Baronica Margaret

Thatcher, bivša premijerka Ujedinjenog Kraljevstva . Poruku je pročitao Ambasador Velike

Britanije u BiH:

„Otkako je ova institucija, ovdje u velikoj bosanskoj prijestolnici, osnovana, mladi Bosanci i

12

Bosanke ne trebaju više odlaziti iz svoje zemlje da bi razvijali svoje talente.

Osim toga, zato što će biti finansirana privatnim sredstvima i neovisna, i zato što će se ovdje

podučavati na engleskom, novom međunarodnom svjetskom jeziku, Sarajevska škola za nauku

i tehnologiju će budućem naraštaju osigurati upravo onaj nepatvoreni značaj. Ne obazirući se

na kulturološku i religijsku pozadinu, i sa postignućima o kojima se donosi sud samo po

zaslugama, vi trebate težiti da budete svjetionikom novoj Bosni.“

2.1 KAMPUS Univerziteta SSST

Kao najveća privatna investicija u obrazovanje u Bosni i Hercegovini u više od posljednje

dvije decenije, Kampus Univerziteta SSST (lociran na Ilidži, ul. Hrasnička 3a) , u ravni sa

vodećim svjetskim univerzitetima i konferencijskim centrima, nudi najmodernije objekte za

podučavanje i konferencije u regiji.

Glavna zgrada Kampusa SSST na Ilidži

Novoizgrađeni Kampus Univerziteta Sarajevo School of Science and Technology smješten je

na Ilidži, glavnom sarajevskom predgrađu, pored rijeke Željeznice. S brojnim novim

razvojnim projektima Ilidža brzo postaje područje najznačajnijeg gradskog infrastrukturalnog

širenja i novi je univerzitetski centar Kantona Sarajevo.

Kao najpopularnije gradsko izletište i turističko središte, Ilidža je poznata po prirodnoj ljepoti

http://www.ssst.edu.ba/media/images/public_images/SSST_Campus/_MG_7854.jpg

13

svog okruženja i historijskoj tradiciji koja seže do neolitskog perioda. Međunarodni aerodrom

Sarajevo nalazi se u blizini, kao i znamenito Vrelo Bosne.

Glavna zgrada Univerziteta SSST, samo 15 minuta vožnje od centra grada, smještena je u

najzelenijem području predgrađa, sa mnogim parkovima, ljekovitim mineralnim vrelima,

sportskim i rekreacijskim objektima i kompleksom termalnih bazena u blizini.

Glavna zgrada Kampusa sadrži preko 40 učionica, 3 auditorija, 4 središnja unutarnja

amfiteatra i 2 vanjska amfiteatra, knjižaru i prodavnicu poklona, biblioteku, IT centar, 2

kompjuterske laboratorije,centar za digitalne medije, prostorije za studentske klubove,

restoran i café, 2 velike terase i heliodrom.

Zgrada Kampusa može se pohvaliti velikom bibliotekom, knjižarom, IT centrom, te vrhunski

opremljenim kompjuterskim laboratorijama.

Recepcija Univerziteta SSST



14

Press centar SSST

Knjižnica

http://www.ssst.edu.ba/media/images/public_images/SSST_Campus/large/_MG_7596.jpg

15

Studentski restoran na SSST

Terasa

Naši studenti i gosti tokom cijelog dana imaju na raspolaganju dva café-a i restoran sa


16

krovnom terasom koja opasuje cijelu zgradu .Panoramski pogledi i otvoreni prostori, sa

adekvatnom infrastrukturom i punim pristupom za osobe sa invaliditetom, neka su od

obilježja ambicioznog arhitektonskog dizajna.

SSST kampus noću. Smješten u blizini znamenitog Vrela Bosne i sa pogledom na olimpijske

planine, Kampus je utočište za studente, a udaljen je samo 15 minuta vožnje od centra grada

Konferencijski centar

Univerzitet SSST, u ravni sa vodećim svjetskim univerzitetima i konferencijskim centrima,

nudi najmodernije konferencijske prostore dostupne u regiji.

Smješten u blizini znamenitog Vrela Bosne i s pogledom na olimpijske planine, Kampus je

idealna lokacija za događaje srednjeg i velikog opsega, udaljen samo 15 minuta vožnje od

centra grada.

Odgovarajući na potrebe čak i najambicioznijih organizatora, naši objekti uključuju preko 40

učionica, 3 auditorija, 4 središnja unutarnja amfiteatra i 2 vanjska amfiteatra, knjižaru i

prodavnicu poklona, biblioteku, IT centar, 2 kompjuterske laboratorije, centar za digitalne

medije, restoran i kafeteriju, 2 velike terase i heliodrom.

Neprestano ulažući u opremu da bismo ispunili najmodernije standarde u podučavanju i

prezentaciji, mi smo sve naše laboratorije opremili najnovijim Windows 8 operativnim

sistemom kao i Microsoft Visual Studio-m 2012, postavljenim na novoj Microsoft Server

2012 platformi sa Active Directory-jem i uslugama Exchange Server-a.

Sve učionice, auditoriji i unutarnji amfiteatri su opremljeni sa dvostrukim Full HD 3D WiFi

projektorima, Dolby Digital Surround Sound-om sa Active Subwoofers-ima i mogu u

prosjeku primiti od 20 (manje učionice) do 250 osoba (auditoriji i amfiteatri).


17

Univerzitet SSST nudi dodatnu podršku organizatorima konferencija- od usluga našeg Centra

za digitalne medije (dizajniranje i štampanje programa, brošura, knjižica i promotivnih

materijala) te podrške našeg stalnog i visoko kvalifikovanog IT osoblja do potpune opskrbe

hranom i pićem na licu mjesta za male pauze, ručkove, večere i, isto tako, velike koktel-

zabave.

2.2 SSST Kampus centar za konferencije

Univerzitet SSST ima jedan od najmodernijih centara za konferencije i naučne skupove koji

mogu primiti do 1000 učesnika. Slike , date niže u prilogu , daju ambijent za naučne skupove

i konferencije.

http://www.ssst.edu.ba/media/images/public_images/gallery/SSST%20Campus%20Opening%20Conference/1.jpg
















18

















http://www.ssst.edu.ba/media/images/public_images/gallery/SSST%20Events/1.jpg








19

IT ured

2.3 IT Ured

IT ured stavlja na raspolaganje, održava i podržava čitav niz IT - prostorija na Kampusu

Univerziteta SSST. Ovaj ured odgovara na sve tehničke zahtjeve studenata, osoblja,

istraživača i pomoćnog osoblja na našem univerzitetu.

Temeljni zadaci i sistemi IT ureda:

Active Directory

IT ured održava sisteme Active Directory-ja koji svakom studentu ili uposleniku s jednom

iskaznicom dopuštaju korisnički pristup nizu kompjutera na cijelom Kampusu, omogućujući

tako korisniku da sigurno pristupa svim svojim datotekama i personalnom virtualnom

desktopu preko svakog kompjutera na Kampusu.

E-mail usluge

Kad je riječ o e-mailovima osoblja i studenata, Univerzitet SSST koristi najnoviju platformu

Microsoft Exchange Server-a. Ova tehnologija je potpuno integrisana sa platformom Active

Directory-ja, i također pruža potpunu intergraciju sa mobilnim uređajima, omogućujući svim

našim korisnicima da istovremeno primaju e-mailove kroz tehnologiju exchange push-a. IT

ured je odgovoran za održavanje i administraciju ovog sistema na SSST-u.

Kompjuterske laboratorije za studente

Kompjuterske laboratorije za studente nalaze se na etaži -1 u glavnoj zgradi Univerziteta.

Obje laboratorije (S7, S8, S9 i S11) opremljene su posljednjim DELL-ovim radnim

stanicama koje pokreću Windows 8. Naš univerzitet je prvi univerzitet u regiji koji je

implementirao ovaj operativni sistem na svim kompjuterima na cijelom Kampusu. IT ured









20

radi na održavanju software-a i hardware-a i vodi brigu da je sav software, potreban za

praktične zadatke iz raznih nastavnih predmeta, instaliran i ažuriran na radnim stanicama.

Među raznolikim instaliranim software-ima, kroz personalni pristup ATHENS-u (baza

naučnih djela) studenti imaju pristup i online-izdanjima časopisa i bazama podataka.

Windows Server 2012

Serverima i pohranom podataka na Kampusu upravlja najnoviji Microsoft Server 2012 sa

tehnologijom Server Hot Swap. IT ured je odgovoran za nesmetan rad ovih servera, čime

omogućuje i osoblju i studentima da neometano pristupaju svim svojim datotekama sa

neznatnim vremenom zastoja.

Sistem informacija o studentima

Sistem SPACE/ GART omogućava studentima da prate svoje ocjene i prisustvo na svim

predavanjima u određenom semestru. SPACE/GART je također izuzetno važan instrument za

profesore i savjetnike za praćenje uspjeha studenata kao i za pohranjivanje informacija o

svakom studentu na SSST-u. IT ured je odgovoran za administraciju ovog sistema kao i za

njegovo ažuriranje.

Bežični i mrežni pristup internetu

Kampus je u potpunosti opskrbljen najnovijim bežičnim sistemom Ruckus. Ovaj sistem, kroz

integraciju Active Directory-ja omogućuje korisnicima pristup i lokalnim i eksternim

resursima (internet) i na frekvencijama 2.4 i 5.0 GHz. Ruckus Zone Director omogućuje

korisniku da se neometano i bez prekida konekcije kreće po Kampusu dok sam sistem

prebacuje korisničke uređaje (laptop, mobilni telefon itd.) na sljedeću pristupnu tačku i

automatski obezbjeđuje najbolji kvalitet signala.

Mreža na kampusu je konektovana optičkim kablom (fiber optic backbone) između spratova i

različitih učionica, sala za predavanja, auditorija i amfiteatara, i koristi tehnologiju CAT6 što

omogućuje korisnicima da se okoriste brzinama od 10 GB.

Tehnička podrška na konferencijama

Uslugama poput video-prenosa konferencija, vođenja panel diskusija, potpunim Digital

Surround Sound-om sa visokokvalitetnim mobilnim mikrofonima, FULL HD 3D bežičnim

projektorima sa dodatnim HDMI interface-ovima i mnogim drugim uslugama, IT ured pruža

tehničku podršku na različitim konferencijama koje se održavaju na Kampusu.

SSST biblioteka

2.4 Biblioteka

Biblioteka Univerziteta Sarajevo School of Science and Technology ima za cilj da pruža

personaliziranu, visokokvalitetnu uslugu u podršci nastavnim i istraživačkim programima i da

potiče razvoj kreativnog i nezavisnog mišljenja.

Naši ciljevi su promovisati izvrsnost u učenju, zadovoljiti potrebe univerziteta za

informacijama, istraživanjem i nastavnim planom i programom kroz efikasan saradnički

21

razvoj naše kolekcije i program menadžmenta, te služiti kao ulaz u izvore informacija vitalnih

za istraživanje i obrazovna postignuća.

2.5 PROGRAMI UNIVERZITETA SSST

2.5.1 Fakultet kompjuterskih nauka

Kompjuterske nauke su jedna od malobrojnih akademskih disciplina koje izrazito utiču na

skoro svaki aspekat našega društva. One kombinuju temeljnu nauku sa mjerenjem njenog

neposrednog društvenog utjecaja. Teško je pomisliti i na jedno drugo polje koje se u tolikoj

mjeri isprepliće sa drugim akademskim poljima, utiče na njih tako intenzivno i tako brzo

mijenja naš svijet.

Nastavnim planom i programom kompjuterskih nauka na SSST-u diktira tehnološki napredak,

gdje se program neprestano aktuelizira da bi odgovorio na razvoje u ovom dinamičnom polju.

Program kompjuterskih nauka istražuje i temeljnu teoriju kompjuterskih nauka, uključujući

otvorene probleme koje treba definisati i riješiti, te najnovije u razvoju aplikacija

kompjuterskih nauka. Program, pored toga, promovira znanje i vještine, što omogućava

studentima da realizuju svoje ideje i osmisle svoje aplikacije stvarnoga svijeta. SSST pruža

stimulativno i inovativno okruženje za studiranje orijentisano na programiranje što obuhvata

računarsku teoriju, programske jezike poput jezika C i Jave, strukture podataka i algoritme.

Ali teorija je samo početak- naši studenti su neprestano pred izazovom kroz praktična

predavanja poput kompjuterske arhitekture, analize sistema i dizajna, software-inžinjeringa,

operativnih sistema, mreža i telekomunikacija, razvoja weba, baze podataka, data mining-a,

kompjuterske grafike i odabranih predavanja iz elektronike i elektrotehnike- a sve ih to

priprema za sve veće zahtjeve i akademskog svijeta i industrije. Studij kompjuterskih nauka

traje četiri godinr-major (glavna djelatnost). Na trećoj godini studenti upisuju i dodatni studij

http://www.ssst.edu.ba/media/images/public_images/SSST_Campus/library.jpg

22

na jednom od SSST fakulteta tako za dvije godine steknu još jednu specijalnost. Ovo je

pošebna karakteristika našeg univerziteta (odnosno svih fakulteta u sistemu SSST-a) jer se

ovakvi programi realizuju zahvaljujući velikoj angazovanosti profesora i asistenata kao i na

činjenici da je kod nas odnos student/ profesor jednak 4, odnosno na četiri studenta dodje

otprilike po jedan nastavnik. Na taj način se detaljno prati rad svakog studenta i pruža se

maksimalna podrška svakom studentu.

„

Fakultet informacionih sistema

2.5.2 Fakultet informacionih sistema

Fakultet informacionih sistema ima višestruku zadaću: izvrsnost u podučavanju, istraživanje i

služenje zajednici. Mi smo posvećeni obrazovanju prvoklasnih stručnjaka informacionih

sistema, kao i nuđenju superiornih IT rješenja i usluga koje dosljedno premašuju očekivanja

korisnika usluga.

Naš program obuhvata kombinaciju tema iz tehnologija i njihovu efikasnu primjenu u

pronalaženju rješenja na poslovne probleme. Informacioni sistemi na SSST-u su fokusirani na

tehničku analizu, dizajn sistema i aplikaciju, pružajući kandidatima jak skup vještina

potrebnih za efikasnu implementaciju dizajna i sistema. Pored tema iz informacionih sistema

naš program nudi detaljan prikaz relevantnih područja iz matematike i računarskih teorija.

Kroz akademski studij našim se studentima pruža niz tehničkih vještina iz hardware-a,

software-a, metodologija i poslovnih procesa povezanih sa informacionim sistemima. Shodno

tome, naši diplomanti su uspješni u razvojnoj i upravljačkoj organizaciji informacionih

sistema koji pružaju tehničku i poslovnu vrijednost velikom nizu preduzeća.

Ekonomski fakultet

23

2.5.3 Ekonmski fakultet

Kao jedna od ključnih disciplina društvenih nauka, ekonomija pruža uvid u različite faktore

koji utječu na prihode, bogatstvo i blagostanje. Mi analiziramo raspored, distribuciju i

korištenje oskudnih sredstava, promatrajući važna pitanja koja utječu na naš svakodnevni

život, poput zaposlenosti, prihoda, cijena, siromaštva, ulaganja, konkurentnosti, troškova

vlade, međunardone trgovine i finansija. Kao polje, ekonomija je neprestani intelektualni

izazov jer teži da razumije i projicira ljudsko ponašanje pred datim vjerovanjima, strukturama,

ograničenjima i potrebama. Takvo projiciranje rukovodi odlukama kompanija i vlada.

Ekonomija na SSST-u je posebno izazovan smjer koji, uprskos svom interdisciplinarnom

pristupu, daje studentima praktična znanja iz ekonomije tokom studija dok nudi izvrsne

mogućnosti poslije diplomiranja. Mi pripremamo naše diplomante za vodeće pozicije u

nekoliko polja i industrija, uključujući bankarstvo, finansije, osiguranja, investicije,

proizvodnju, konsultativnu djelatnost, transport i maloprodajne industrije, vladine agencije

kao i akademska tijela.

Naš program se razlikuje od drugih koji su u ponudi u regiji, jer mi pružamo više nastave iz

ekonomije, dok većina drugih univerziteta kombinuju ekonomiju i biznis, gdje prevladava

studij biznisa. Program ekonomije na SSST-u sastoji se od optimalne kombinacije predmeta iz

ekonomske teorije, primijenjene ekonomije, kvantativnih i kvalitativnih istraživačkih metoda.

Pored razvoja teoretskih i analitičkih vještina iz ekonomije, studenti se poučavaju i drugim

komplementarnim predmetima, poput informacionih sistema, politike, međunarodnih odnosa,

stranih jezika, upotrebe matematičkih i statističkih pomagala, svega što razvija specifične

vještine i stvara izrazito konkurentne diplomante.

Fakultet političkih nauka i međunarodnih odnosa

2.5.3 Fakultet politickih nauka i medjunarodnih i odnosa

Studij političkih nauka pruža studentima detaljan uvid u način na koji je oblikovan naš svijet

kroz interakciju umova, kultura i nacija. On podučava kandidate kako da kritički i logički

ispituju dijelove od kojih je sazdana naša civilizacija, razumijevajući kako su nastali

globalizacija, demokratija, biznis, nevladine organizacije, mediji, međunarodne organizacije,

kako djeluju i kako utječu i mijenjaju naš život.

24

Nudeći savremenu obuku, znanje i razumijevanje politike, u kombinaciji sa lahko prenosivim

vještinama učenja, program političkih nauka i međunarodnih odnosa na SSST-u priprema

studente za širok niz državnih i međunarodnih karijera kao što su: politički analitičari i

savjetnici, diplomate, novinari, tvorci politike, profesionalni političari i naučnici.

Proces studija, uobličen po ugledu na najbolje međunarodne prakse, koristi otvoren i

ohrabrujući pristup studentima, pružajući im neprestanu i pojedinačnu podršku. U učionici se

ovo pretvara u energične diskusije, debate, timski rad, prezentacije i gostujuća predavanja

diplomata i političara.

Nastava pokriva širok spektar akademskih pristupa historiji političke misli, političkoj

filozofiji, savremenoj političkoj teoriji, komparativnoj politici i detaljnoj studiji institucija i

stvaranja politike u različitim područjima svijeta, sa posebnim fokusom na Evropu.

Kroz specijalizirane studije i prakse kod međunarodnih, regionalnih i lokalnih organizacija,

studij političkih nauka/međunarodnih odnosa kao glavni studij na SSST-u postavlja jake

temelje i daljnjem akademskom usavršavanju i uspješnoj karijeri u zahtjevnom

međunarodnom okruženju.

Fakultet inženjerskih nauka

2.5.5 Fakultet inženjerskih nauka

Fakultet inženjerskih nauka nudi dodiplomske kurseve/predmete standardnog sadržaja iz

prirodnih i inženjerskih nauka i to iz sljedećih područja: matematika, elektrotehnika i

elektronika, mašinstvo, procesno inženjerstvo i okolinsko inženjerstvo. U toku treće i četvrte

godine programima iz kompjuterskih nauka i informacionih sistema (osnovni programi)

dodaje se skup kurseva iz ovih oblasti inženjerskih i prirodnih nauka da bi se dobila dodatna

specijalnost uz glavnu specijalnost. Ovakve kombinacije i dopune osnovnih programa u

praksi omogućuju studentima širok spektar radnih mjesta.

Programi inženjerskih nauka:

Matematika

Elektotehnika sa elektronikom

25

Mašinstvo (Energetika)

Procesno inženjerstvo

Okolinsko inženjerstvo

Energetsko inženjerstvo

Nakon okončanja studija kandidat stiče zvanje diplomiranog inženjera iz domena glavne

specijalnosti (kompjuterske nauke ili informacioni sistemi) uz naglasak jedne od dodatnih

specijalnosti ovoga fakulteta (primijenjena matematika, elektrotehnika sa elektronikom,

mašinstvo, procesno inženjerstvo ili okolinsko inženjerstvo).

Sadržaj za pojedine kurseve/predmete iz naprijed navedenih programa inženjerskih nauka

temelji se na materijalima koji su dostupni na MIT Open Course Ware-u iz programa MIT-a.

Sa ovom poznatom svjetskom institucijom u domenu obrazovanja i naučnoistraživackog rada

SSST ima saradnju od samoga osnivanja. Inicijalni sadržaji kurseva/ predmeta dati su u

arhivi studentske službe.. Revizija paketa kurseva koji se nude za svaku specijalnost, kao i

specifičan sadržaj gradiva za svaki kurs se obavlja periodično.

ultet stranih jezika

2.5.6 Fakultet stranih jezika

Fakultet nudi sljedeće programe: dodiplomski studij iz engleskog jezika i primijenjenih

studija, te njemačkog jezika i književnosti. Svaki program je jedinstvena kombinacija teorije

jezika i prakse, književnosti, metoda podučavanja i prijevoda. Shodno tome, studentima se ne

prenose samo teoretska znanja engleskog i njemačkog, nego im se pruža i prilika da usavrše

svoje praktične vještine govora i pisanja na engleskom i njemačkom. Pored toga, mi nudimo

širok niz uzbudljivih i jedinstvenih predmeta, osmišljenih prema trenutnim potrebama s

kojima se suočavaju nastavnici i prevodioci u svom poslu, npr. pismeni i usmeni prijevod za

EU i biznis, podučavanje mlađih učenika, psihologija učenja itd. Primjenjujući najmodernije

strategije učenja i standarde podučavanja, naš cilj je osposobiti studente da postanu stručnjaci

u podučavanju i prijevodu, te da zauzmu vodeće mjesto na tržištu.

Dodiplomski studij iz engleskog jezika i primijenjenih studija

Naši predmeti će podići znanje engleskog jezika svakog studenta do najviših standarda,

naučiti da podučavaju mlađe učenike, omladinu i odrasle, ponuditi uvid u način na koji

učenikov um obrađuje jezik, naučiti kako prevoditi pismeno i usmeno, kako prevodjenje e

na konferencijama, u poslovnom sektoru ili za institucije EU, kao i omogućiti uvid u

englesku i američki književnost- i shodno tome, dati globalni uvid u engleski jezik danas.

Pored toga, pruža se kandidatima prilika da u četvrtoj godini studija primijenite svoje znanje

na praksi i u isto vrijeme rade na svom diplomskom radu .

Dodiplomski studij iz njemačkog jezika i književnosti

Njemački jezik je jezik mnogih izuzetnih pisaca, filozofa i naučnika koji su oblikovali naš

svijet. To je jezik nacije čiji se značaj povećava u svijetu politike i industrije. Stoga, dobro

26

poznavanje njemačkog jezika je od suštinske važnosti u mnogim poljima, i karijera u

podučavanju i prevođenju s njemačkog jezika je veoma primamljiva. Naš program nudi

savremen uvid u njemačku gramatiku i književnost, metode podučavanja stranom jeziku i

prijevod, da bi se studentima omogućilo da koriste njemački dodatnim smjerovima u drugim

studijima na SSST-u nudi studentima mnoge mogućnosti u nizu akademskih polja i poslovnih

sektora.

Sarajevska filmska akademija

2.5.7 Sarajevska filmska akademija (SFA)

U oktobru 2010. godine Univerzitet Sarajevska škola za nauku i tehnologiju ponosno je

pokrenuo ambicioznu Sarajevsku filmsku akademiju (SFA), prvu privatnu filmsku školu u

Bosni i Hercegovini i jedinu školu režije u Jugoistočnoj Evropi sa potpunim planom i

programom na engleskom jeziku.

SFA se fokusira na polje režije te nudi i dodiplomski i postdiplomski studij, kao i fast-track

intenzivne programe. SFA posvećeno pruža visoko konkurentno obrazovanje u svim

područjima režije- od umjetničkih i tehničkih do finansijskih i pravnih aspekata sastavljanja

uspješnih produkcija. Nudeći bogato praktično iskustvo iz režije u kombinaciji sa razvojem i

istraživanjem režiserovog vlastitog kreativnog glasa, studenti SFA uče koristeći i

tradicionalnu opremu i najnoviju tehnologiju.

Naša akademija okuplja neke od najprominentnijih i najiskusnijih režisera i profesionalaca,

zajedno sa svjetski renomiranim autorima koji nam se pridružuju kao glavni kadar ili

gostujući profesori. Osnovni cilj je obezbijediti jednu dinamičnu sredinu motiviranim

studentima kako bi oni izašli na vidjelo sposobni da vode različite timove i projekte poput

igranih i dokumentarnih filmova, muzičkih videa, reklama, korporacijskih i televizijskih

produkcija, zajedno sa olakšavanjem brze integracije diplomanata u njihova profesionalna

polja.

SFA stavlja poseban fokus na sljedeća praktična i teoretska područja: režiju, scenario,

montažu, kameru i rasvjetu, produkciju i zvuk.

SFA nudi trogodišnji akademski studij po bolonjskom planu i programu (dodiplomski

studijski program) kao i magistarske i doktorske studije u domenu režije..

27

2.5.8 Medicinski fakultet

Akademske 2014./2015. godine Univerzitet Sarajevo School of Science and Technology je

uveo i studij medicine na engleskom jeziku u trajanju od dvanaest semestara (šest godina), čiji

diplomanti po završetku studija stiču zvanje doktora medicine.

Nastava na prvoj godini studija medicine počela je 6. oktobra 2014. godine.

Prvi medicinski fakultet ove vrste u regiji koristi postojeću infrastrukturu u glavnoj zgradi

kampusa Univerziteta SSST. Laboratorije Medicinskog fakulteta za pretkliničke predmete

studijskog programa nalaze se u prostorijama glavne zgrade kampusa i zauzimaju 1800

kvadratnih metara prostora. Opremljene su najsavremenijom medicinskom opremom i

softverom kakvim ne raspolažu ni državni medicinski fakulteti na Balkanu.

Studenti moraju obaviti pretkliničku praksu kako bi mogli da nastave studij te obave i

kliničku praksu u Kliničkom centru u Sarajevu (KCUS) i drugim kliničkim centrima u BiH sa

kojima je SSST potpisao sporazum o saradnji. SSST je takođe potpisao sporazum o saradnji

sa drugim klinikama, bolnicama, domovima zdravlja i službama hitne pomoći u BiH.

Studenti Medicinskog fakulteta Univerziteta SSST se educiraju ne samo iz naučnih oblasti

prevencije, dijagnosticiranja i liječenja bolesti, nego i iz umjetnosti uspješnog komuniciranja

sa pacijentima kroz kontakt sa njima od prve godine studija. Dakle, od najranijih dana svoje

studentske karijere na Medicinskom fakultetu, naši studenti licem u lice rade sa pacijentima u

medicinskim ustanovama. Naš cilj je da ljekare pripremimo da se iskažu u svijetu medicine

koji se stalno mijenja.

Nastavni kadar uglavnom sačinjavaju Bosanci i Hercegovci koji su se školovali u inostranstvu

i i većina njih ima značajnu radno uskustvo na poznatim klinikama u zemlji i inostranstvu

28

(Nastavno osoblje) Profesori sa Univerziteta u Buckinghamu i Bosanskohercegovačko-

američke akademije nauka i umjetnosti u Sjedinjenim Američkim Državama će takođe

učestvovati u izvođenju nastave (MED Strani profesori). Studijski program se u cijelosti

odvija na engleskom jeziku.

2.6 Naučno-istraživački rad

Naučno-istraživački ras na SSST, pored aktivnosti na svakom of fakulteta , odvija se i u SSST

centrima i institutima kako bi se laše formirali multidisciplinarni timovi a i saradnja sa

industrijom odvijala organizaciono i kadrovski efikasnije. Sledece organizacione jedinice se

permanentno razvijajaju i kadrovski konsoliduju:

Istraživacki instituti

Institut za softverski inžinjering i informacione tehonologije

Institut za nacionalne resurse

Institut za ekonomska i politička istraživanja

Balkanski Institut za izučavanje konflikata, odgovornosti i pomirenja

Istraživački Centrar za Energiju i Vodu

Digital media centar

Institut za jezik i obuku kulture istraživanja i razvoja

Mnogo više nego što predstavlja instituciju u kojoj se odvijaju predavanja, Sarajevska

univerzitetska škola za nauku i tehnologiju ima za cilj dati stvarni doprinos daljem razvoju

akademskih disciplina u okviru svojih dodiplomskih i postdiplomskih programa, kao i utjecati

na razvoj kako na državnom tako i na međunarodnom nivou. Naš univerzitet aktivno traga za

inovativnošću u oblastima koje nudi, predlaže istraživačke projekte i traži donacije, objavljuje

istraživačke radove i organizira konferencije, a zahvaljujući svemu ovome na SSST stvoreno

je jedinstveno i ambiciozno akademsko okruženje.

Kao renomirani studijski centar za kompjuterske nauke i informacione sisteme, a posebno za

izučavanje oblasti kompjuterske grafike, SSST je 2008. godine dodijeljena organizacija dvije

veoma značajne međunarodne konferencije o grafici – Eurografičkog simpozija o

automatskom završavanju crteža i Grafičkih alatki. Planirani skupovi kojima će domaćin biti

SSST su „Pomirenje među grupama: različite perspektive grupa počinitelja i žrtava“, koju

organizira Evropska asocijacija za socijalnu psihologiju i „Radionica o pametnim tabelama“,

koju organizira SSST. U Saradnji sa Univerzitetom Buckingham pripremamo međunarodni

skup – konferenciju pod nazivom „Obilježavanje jednog vijeka od početka Prvog svjetskog

rata“, koja će biti održana na SSST u julu 2014. godine, ukoliko političke strukture BiH

potpomognu finansiski dolazek renomiranih istoricara koji su već dostavili abstrakte svojih

radova. .

Projekti i saradnja

SSST je sarađivao ili trenutno sarađuje sa sljedećim organizacijama i javnim

ustanovama, koje finansiraju istraživačke i razvojne projekate na našem Univerzitetu*:

http://ssst.edu.ba/static-page/med-nastavno-osoblje

http://ssst.edu.ba/static-page/med-strani-profesori

http://www.ssst.edu.ba/menu/istrazivanja/istrazivacki-instituti

http://www.ssst.edu.ba/menu/istrazivanja/istrazivacki-instituti

http://www.ssst.edu.ba/menu/istrazivanja/institut-za-softverski-inzinjering-i-informacione-tehonologije

http://www.ssst.edu.ba/menu/istrazivanja/institut-za-softverski-inzinjering-i-informacione-tehonologije

http://www.ssst.edu.ba/menu/istrazivanja/institut-za-nacionalne-resurse

http://www.ssst.edu.ba/menu/istrazivanja/institut-za-nacionalne-resurse

http://www.ssst.edu.ba/menu/istrazivanja/institut-za-ekonomska-i-politicka-istrazivanja

http://www.ssst.edu.ba/menu/istrazivanja/institut-za-ekonomska-i-politicka-istrazivanja

http://www.ssst.edu.ba/menu/istrazivanja/balkanski-institut-za-izucavanje-konflikata_-odgovornosti-i-pomirenja

http://www.ssst.edu.ba/menu/istrazivanja/balkanski-institut-za-izucavanje-konflikata_-odgovornosti-i-pomirenja

http://www.ssst.edu.ba/menu/istrazivanja/istrazivacki-centrar-za-energiju-i-vodu

http://www.ssst.edu.ba/menu/istrazivanja/istrazivacki-centrar-za-energiju-i-vodu

http://www.ssst.edu.ba/menu/istrazivanja/digital-media-centar

http://www.ssst.edu.ba/menu/istrazivanja/digital-media-centar

http://www.ssst.edu.ba/menu/istrazivanja/institut-za-jezik-i-obuku

29

Government of Greece, Ministry of Foreign Affairs

Siemens AG

Sarajevo City Government

Canton Sarajevo, Office of Quality Control

The Canton Sarajevo Ministry of Education and Science

Federal Ministry of Education and Science

Association of Cities and Municipalities in FBIH

Directorate for European Integration, Council of Ministers of Bosnia and Herzegovina

The European Commission (Tempus Program)

WIIW – Vienna Institute for International Economic Studies

Council of Ministers of Bosnia and Herzegovina

SarajevoGas Co.

Vodoprivreda

BH Telecom

BOR Bank

International Republican Institute (IRI)

Hayek Institute and Austrian Centre for Economics

Bosnalijek

Institute for genetic engineering and biotechnology BH

Institute for transfusion medicine of the Federation of Bosnia and Herzegovina

Kuwait Foundation for Advancement of Sciences

http://www.mfa.gr/en/

http://www.siemens.com/entry/cc/en/

http://www.sarajevo.ba/en/

http://www.ks.gov.ba/uk

http://portal.monks.ba/start/

http://fbihvlada.gov.ba/english/ministarstva/obrazovanje_nauka.php

http://www.sogfbih.ba/

http://www.dei.gov.ba/Default.aspx?template_id=37&pageIndex=1

http://ec.europa.eu/education/external-relation-programmes/tempus_en.htm

http://www.wiiw.ac.at/

http://www.vijeceministara.gov.ba/Default.aspx?template_id=11&pageIndex=1

http://www.sarajevogas.ba/

http://www.vodoprivreda.ba/ozavodu.php

http://www.bhtelecom.ba/

http://www.borbanka.ba/

http://www.iri.org/

http://www.hayek-institut.at/index.php?popup=0&id=13

http://www.bosnalijek.ba/eng/

http://www.ingeb.ba/eng/index.html

http://www.ztmfbih.ba/

30

Univezitet SSST na svojim programima okuplja studente iz velikog broja zemalja kako je

ilustrirani na ovij mapi

31

3.

PLAN NASTAVE

I

PROGRAMI PREDMETA

32

3.1 PLAN NASTAVE Oznaka 1.

razr.

2.

razr.

3.

razr.

4.

razr

Ukupno

Obavezni četverogodišnji predmeti za oba smjera

B/H/S jezik i književnost MAJ 4 4 3 3 490

Engleski (Prvi strani jezik ) SJ/1 4 4 3 3 490

Njemački (Drugi strani jezik) SJ/2 2 2 2 2 280

10 10 8 8 1260

Obavezni predmeti u prve dvije godine za oba smjera

Historija/Istorija/Povjest IST 2 2 140

Geografija GEO 2 2 140

Matematika MAT 3 3 210

Fizika FIZ 3 3 210

Kemija HEM 3 2 175

Biologija BIO 2 2 175

Informatika INF 2 2 140

Muzika MUZ 2 70

Latinski jezik LAT 2 1 140

Likovna umjetnost LUM 2 70

Sport SPO 2 2 70

Teorija znanja TZ 2 70

23 23 1610

Prirodni smjer – III i IV godina

33

Specijalna poglavlja matematike SMAT 3 3 210

Fizika P-FIZ 3 3 210

Hemija P-HEM 3 3 210

Biologija P-BIO 3 3 210

Informatika P-INF 2 2 140

Rad na projektu RP 2 70

Rad na maturskom projektu RMP 2 70

16 16 1120

Društveni smjer - III i IV godina

Psihologija PSI 2 70

Istorija D-IST 2 2 140

Geografija D-GEO 2 2 140

Sociologija SOC 2 2 140

Filozofija sa logikom FIL 2 2 140

Informatika D-INF 2 2 140

Ekonomija i politika EP 2 2 140

Međunarodni odnosi MO 2 70

Rad na projektu* RP 2 70

Rad na maturskom projektu** RMP 2 70

16 16 1120

Izborni predmeti – III i IV godina

34

Svaki učenik III razreda je obavezan izabrati dva od dole ponuđenih izbornih predmeta

Fizička kultura FK 2 2 140

Istorija umjetnosti IU 2 2 140

Dramska umjetnost DU 2 2 140

Likovna umjetnost LU 2 2 140

Filmska umjetnost FU 2 2 140

Uvod u grafički dizajn UGD 2 2 140

Ukupno za svaki smjer sedmič 33 33 28 28 280

Broj predmeta po razredu 13 13 11/13 11/12 4270

*U trećoj godini se svake sedmice rade 2 časa multidisciplinarnog, inovativnog

projekta, što završava na kraju treće godine IZVJEŠTAJEM o projektu.

**U četvrtoj godini se rade 2 časa sedmično pod nadzorom nastavnika

individualni maturski rad koji se na kraju godine predaje komisiji na

ocjenjivanje.

Radna praksa: Jedna sedmica u toku svakog zimskog raspusta u državnoj ili

lokalnoj administraciji, u proizvodnim preduzećima, u trgovinama .....

35

3.2

Zajednički predmeti za sva usmjerenja

36

3.2.1

Bosanski/Hrvatski i Srpski jezik

Svi smjerovi

I, II, III i IV razred

37

OPIS I PROGRAM PREDMETA

Naziv Bosanski /Hrvatski

/Srpski jezik i

književnost *

Godina PRVA

A. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU

Razred PRVI

Usmjerenje Sva usmjerenja

Broj časova i vrsta nastave Ukupno

140

Jezik

40

Književnost i

teorija

književnosti

70

Jezik u upotrebi

30

Broj časova sedmično 4 1 2 1

*maternji jezik

B. CILJ PREDMETA

Cilj i zadaci nastave maternjeg jezika i književnosti u I razredu su :

- JEZIK:

- Objasniti jezik kao sistem znakova i kao sredstvo sporazumijevanja i komuniciranja;

- Razlikovati književni jezik i standardni jezik, književni jezik i narječje (dijalekt);

- Imenovati, razlikovati i objasniti pojmove: fonem, fonetika i fonologija, te alofon,

grafem i morfem, te ih prepoznati na primjerima;

- Prepoznati fonetske i fonološke jedinice bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika;

- Na primjerima prepoznati i razumijeti slijedeće glasovne promjene: sibilarizaciju,

palatalizaciju, jotaciju, nepostojano a, vokalizaciju, jednačenje glasova po tvorbenom

mjestu i po zvučnosti, gubljenje glasova i alternacije ije/je i e/i;

- Prepoznati znakove naglasnog sistema i primjere za pojedine glasove;

- Historija jezika;

- Prepoznati i razlikovati vrste pisama i pisanih spomenika na području BiH.

- Glagoljica, bosančica i arebica kao grafijski sistemi u maternjem jeziku;

- KNJIŽEVNOST:

- Razumijeti pojam književnosti kao umjetnosti i pojam književnog stvaralaštva i njihov

odnos prema drugim umjetnostima i umjetničkim izražajima;

- Prepoznati i razumijeti književnohistorijska i književnoteorijska obilježja književnih i

38

neknjiževnih tekstova;

- Imenovati i objasniti karakteristike književnih rodova i vrsta uzevši u obzir sadržaj i

izraz: lirski, epski, dramski rod;

- Prepoznati i razumijeti književno- historijska razdoblja (periodizacija književnosti);

- Razumijeti posebnosti stvaralaštva pojedinih autora;

- Razlikovati, analizirati i interpretirati lirske, epske i dramske, književno naučne i

publicističke tekstove;

- U oblasti lirske pjesme, znati prepoznati bitna obilježja lirskog roda i lirske pjesme i

znati je analizirati (prepoznati lirski subjekat, osjećaje; znati formulisati svoj emotivni

doživljaj pjesme; odrediti temu, misao, motive i kompoziciju, stilske figure, te ritam i

obilježja pjesničkog jezika);

- U oblasti epske književnosti znati prepoznati bitna obilježja epskih rodova i vrsta, te

znati analizirati književno umjetničko djelo: ep, crticu, basnu, pripovijetku, novelu,

roman (odrediti temu, motive, kompoziciju, te analizirati likove), razumijeti strukturu

književnog djela (jezik, svijet, kompozicija);

- U oblasti dramske književnosti znati prepoznati i razlikovati dramske oblike,

razumijeti obilježja i bit dramske radnje, dramskog sukoba i dijaloga/monologa, te

analizirati likove i njihove odnose u djelu;

- Interpretirati izabrana djela antičke i srednjovjekovne književnosti, te djela istočnjačke

književnosti, predviđena planom i programom za prvi razred;

- JEZIČKO IZRAŽAVANJE:

- Samostalno primjenjivanje različitih postupaka pri oblikovanju teksta (pisano i

govorno izražavanje, interpretacija, opis, monolog i dijalog);

- Povezano, jasno i jezički ispravno realizovati pisani oblik i tekst;

- Naučiti kako oblikovati misli i spoznaje u tekst (esej);

- Poznavati i primjeniti jezičku normu;

C. OČEKIVANI REZULTATI – REZLTATI UČENJA

Očekivana postignuća ili ishodi učenja učenika su:

Ovladavanje strukturom jezika i jezičkih nivoa; Osposobljavanje učenika da razumiju

funkciju jezičkih jedinica u tekstu;

Primjenjivanje stečenih znanja iz fonetike i fonologije u govornoj i pisanoj formi.

Osposobljavanje učenika da usvoje kulturu dijaloga, usmene i pismene rasprave,

prevenstveno u kontekstu umjetničkog eseja, diskusije, te pisanja svih vrsta školskih

zadataka;

Osposobljavanje učenika za samostalan pristup književnom djelu (analitički pristup na

principima teorije književnosti).

Obrada djela predviđenih za lektiru ima za cilj da učenicima razvije smisao za

samostalni rad, za čitanje i pisanje u vanškolskom vremenu, produbljivanje i

proširivanje znanja stečenih u toku nastave, pisanje eseja i drugih analitičkih oblika

kreativnog karaktera, razvijanje kulture govora, slušanja i književno- jezičke

interpretacije.

39

D. PROGRAMSKI SADRŽAJI

No. Oblasti – Lekcije

Oblik i

metoda

rada

Broj sati

1. JEZIK I PRIOPĆAVANJE (KOMUNIKACIJA),

FONOLOGIJA i FONOSTILISTIKA

Slušanje/

govorenje/

pisanje

40

Jezik kako sistem znakova; Osobine jezičnog znaka; Izraz i

sadržaj; Supstancija i forma; Redundancija.

Fonem; Distinktivna obilježja fonema; Fonem, alofon;

Fonetska (akustična i artikulacijska) te fonološka

(funkcionalna) svojstva fonema; Fonetika i fonologija.

Podjela fonema; Samoglasnici (vokali) i suglasnici

(konsonanti); Vokali po mjestu i načinu tvorbe- prednji i

stražnji, te visoki, srednji i niski; Jednačenja po zvučnosti -

sonantni (zvonki) i šumni suglasnici; Suglasnici po

tvorbenom mjestu–dvousneni, zubnousneni, zubni,

alveolarni, tvrdonepčani i mekonepčani; Suglasnici po

tvorbenom načinu- zatvoreni, poluzatvoreni i tijesnačni;

Zvučni i bezvučni suglasnici;

Pismo; Grafem (slovo) i fonem (glas); Govorni i pisani

jezik; Pravopis (ortografija) i pravogovor (ortopedija);

Fonemi č, dž, ć, đ, s pravopisnog i pravogovornog

stajališta;

Fonem kao sastavni dio morfema; Morfo(fo)nem kao

alternanta fonema; Morfo(fo)nologija.

Alternacija fonema i fonemskih skupina: Jednačenje

(asimilacija) po zvučnosti i po mjestu tvorbe, gubljenje

suglasnika i(li) pojednostavljivanje suglasničkih skupina,

palatizacija, sibilarizacija, jotacija, alternacije ije/je/e/i te

alternacije l/o.

Naglasak (akcent) i dužina (kvantiteta); Naglašene i

nenaglašene riječi; Enklitike i proklitike; Suprasegmentna

(intonativna) obilježja na razini rečenice: rečenični

naglasak, rečenična melodija, tempo intenzitet, pauza

(vrijednosti govornog jezika), upitnik, uskličnik, te upitnik i

uskličnik u kombinaciji; Ostali interpunkcijski znakovi;

Hijerarhija interpunkcijskih znakova.

Fonostilistika; Stilska obilježenost (markiranost)

fonoloških jedinica; Impresivna i ekspresivna svojstva

fonema, naglaska i intonacije; Grafostilistika.

40

Pojam idioma; Organski i neorganski idiomi; Književni

(standardni jezik); Norma i kodifikacija; Književni jezik sa

historijskog stajališta; Književni jezik i narječje.

Savremeni i historijski aspekt jezika (sinkronija i

dijakronija); Glavne karakteristike bosanskog, hrvatskog i

srpskog jezika od prvih spomenika do kraja XV. Stoljeća;

Analiza važnih pisanih spomenika – glagoljski, ćirilički i

latinički spomenici. Humačka ploča, Povelja Kulina Bana,

Jezik natpisa na stećcima;

2. KNJIŽEVNOST (TEORIJA I NAUKA O

KNJIŽEVNOSTI, INTERPRETACIJA)

Slušanje/

govorenje/

pisanje

70

Temeljni pojmovi nauke o književnosti; Književni i ne

književni tekstovi. Književno djelo kao specifičan način

jezičke upotrebe; Stih i proza; Udio autora; Udio prikazane

(fizičke, metafizičke, psihičke i društvene) stvarnosti; Udio

čitatelja; Udio posrednika; Književnost u odnosu prema

drugim umjetnostima (likovnim umjetnostima, arhitekturi,

muzici i pozorištu);

Književni rodovi i njihove vrste;

Lirika; Historija naziva i pojma „lirika“; Vrste lirike

obzirom na sadržaj: lirika prirode, ljubavna, rodoljubna,

misaona, religijska, humorna; Lirsko sjećanje, stih; Ritam

kao princip organizacije stiha; Kvantiteta i kvantitativni

stih; Naglasak i akcenatski stih; Silabički stih; Jezične

mikrostrukture; Tropi; Metafora; Metonimija; Sinegdoha;

Oksimoron; Ironija; Eufemizam; Litota; Alegorija; Figure;

Sintaktičke i fonetičke figure; Safička strofa, alkejska

strofa, tercina, četverostih, šestina, rima ottava; Stalni oblici

pjesme, sonet.

Epika; Historija naziva i pojma „epika“; Ustaljeni oblik

stiha; Formulativnost; Epsko predočavanje; Jezička

slikovitost; Fabuliranje; Epski junak, epski lik;

Pripovijedanje bitnog događaja i nizanje epizoda;

Pripovijedanje; Proza kao nasljednica epike; Historija

naziva roman, novela, pripovijetka, crtica; Jednostavni

oblici; Legenda, mit, saga, biografija, hagiografija; Pjesma

u prozi; Izrazne i sadržane pojave proznih vrsta; Fabula;

Govori; Pripovjedač; Gradivo; Tema; Motiv; Lik; Prostor;

Vrijeme; Ideja;

Drama; Historija naziva i pojma „drama“, dramsko,

dramatično; Raspored aktanata (protagonista, antagonista,

tvoraca zapleta i raspleta, vrijednost zastupnika), akreta i

41

uloga; Dramski lik; Tragični junak; Tragedija; Komedija;

Drama; Mim; Lakrdija; Commedia dell'arte; Improvizacija;

Pantomima; Antikomad.

Diskursni oblici; Vrste raspravljanja; Monolog; Dijalog;

Opis; Rasprava; Metajezični tekst; Esej; Feljton; Slobodni

sastav; Putopis; Novinske podvrste.

OBRADA DJELA IZ OPĆE HISTORIJE

KNJIŽEVNOSTI:

Klasična književnost (temelji kulture); Biblija– Stari i Novi

zavjet (odlomak); Talmud (odlomak); Qur'an (odlomci);

Stare istočnjačke književnosti: Ep o Gilgamešu; „1001 noć

(prijevod na bosanski); Firdusi: „Šahnama“ (odlomak:

„Rustem i Suhrab“)

Antička (helenska i rimska književnost): Odiseja – Homer;

Okovani Prometej- Eshil; Kralj Edip i(li) Antigona-

Sofokle; Tvrdica-Plaut; Eneida- Vergilije;

U pregledu: Sapfa, Anakreont, Horacije, Heziod, Pindar,

Ezop – Basne, Aristofan – Žaba, Euripid – Medeja; Ovidije

– Metamorfoza; Katul, Tibul, Kornelije, Augustin;

Klasična arapska i perzijska književnost; Omer Hajjam

„Rubaije“, Hafiz: izbor iz poezije; Dželaludin Rumi

„Mesnevija“;

Evropska srednjovjekovna i kasnosrednjovjekovna

književnost; biografije svetaca; Preteče Humanizma -

Decameron - G. Boccaco, F. Petrarca–Kanconijer, Dante

Aligeri–Pakao (Božanstvena komedija);

U pregledu: Roman o Tristanu i Izoldi (viteški roman);

Usmena književnost; Pojava usmenoknjiževnog teksta

tokom razvoja ljudske duhovnosti. Veza usmenoknjiževnog

teksta s mitom. Višefunkcionalnost teksta usmenog

porijekla. Tekstovi u izvođenju: tvorci, izvođači, primaoci.

Osnovne odrednice usmenoknjiževnog teksta po

određenjima moderne evropske folkloristike unutar

usmenoknjiževnih oblika: lirska pjesma, epska pjesma,

sevdalinka (ljubavna pjesma); bajka, predaja/legenda,

basna, folklorni tekstovi, jednostavni oblici. Značaj

skupljanja i zapisivanja usmene književnosti. Usmena

književna baština Bošnjaka, Hrvata i Srba; Munib

Maglajlić – „101 sevdalinka“ (izbor); Hasanaginica

(narodna balada);

Lirika u pregledu za vježbu: Omer i Merima (n. balada);

Dobrica Cesarić – Pjesma mrtvog pjesnika (misaona-

42

socijalna), A.G.Matoš- Jesenje veče (sonet); S.S.Kranjčević

–Moj dom (rodoljubna); Ivo Andrić – Exponto

I.,V./poimam i shvaćam/ (pjesma u prozi);

Počeci slavenske pismenosti; Konstantin - Čirilo i

Metodije, njihovo djelovanje među Slavenima,

opismenjavanje; staroslavenski jezik, glagoljica, ćirilica.

„Traktat Crnorisca Hrabra“;

Srednjovjekovna bosanska književnost i jezik: Književnost

Bosne i Huma; Pojam sredjovjekovne književnosti;

Civilizacijski okviri; Prvi spomenici: Povelja Kulina Bana,

Humska ploča, Bogumilska hereza; Srednjovjekovni

kodeksi i epigrafika; Natpisi na bosanskohercegovačkim

stećcima; Administrativno-pravni spisi, hronike i rodoslovi

(stilske karakteristike); Stećci kao umjetnička inspiracija

(M.Dizdar, S. Kulenović, M.Krleža); Bosančica –staro

bosansko ćirilično pismo; Mak Dizdar: „Stari bosanski

tekstovi“ (izbor); Hrvojev misal (jedna stranica);

Srednjovjekovna hrvatska književnost: Najstariji hrvatski

pisani spomenici; Liturgijski i neliturgijski korpus;

Ćirilometodska tradicija; Općeslavenski književni

(staroslavenski) jezik hrvatske redakcije; Prvotisak iz

1483.-vrhunac hrvatskog srednjovjekovlja. Biblijski i

leturgijski tekst. Proza. Lirika. Drama; Tekstovi:

Baščanska ploča; Prvotisak iz 1483. (jedna stranica);

Srpska srednjovjekovna književnost;

3. JEZIČKO IZRAŽAVANJE Slušanje/

Govorenje/

pisanje

30

Pisano i govorno izražavanje. Glavna obilježja pisanja kao

jezičke djelatnosti; Pisanje kao komunikacija i kao

izražajno umjetničko sredstvo; Pisanje i pravopis.

Tekst. Način oblikovanja teksta, vrste teksta; Interpretacija,

monolog, dijalog i unutarnji monolog.

Opis kao vrsta teksta. Umjetnički i naučni opis: jezičke i

stilske razlike; Usmeni i pisani oblik; Dinamički i statički

opis; Opis vanjskog i unutrarnjeg svijeta.

Tumačenje. Interpretacija, eksplikacija; Analitičko i

sintetičko tumačenje; Tumačenje umjetničkog djela.

Analiza. Usmena i pismena analiza; Navodi, polunavodi i

prepričavanje tuđeg mišljenja u analizi.

43

Dijalog. Vrste dijaloga; Uspostava dijaloga; Dijalog u

razgovoru i u umjetničkom djelu; Jezičko oblikovanje

dijaloga.

Monolog i unutarnji monolog. Monolog u razgovoru i u

umjetničkom djelu; Unutarnji monolog kao pripovijedački

postupak.

4. LEKTIRA

„Antigona“ – Sofokle;

„Aulularija“ – Plaut;

„1001 noć“ (Sindibadova putovanja);

„Ljetopis popa Dukljanina“;

„Hasanaginica“;

E. PRAKTIČNE VJEŽBE

F. SEMINARI – TEME

G. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE

Test učenikovih sposobnosti- početak školske godine;

Klasifikaciono vrednovanje (putem upitnika, kontrolnih listića, dosijea, pisanih

izvještaja i drugih istrumenata vrednovanja);

Dijagnostičko vrednovanje (test) na bazi kriterijuma i ciljeva;

Spoljašnje vrednovanje – identifikacija pozitivnih i(li)negativnih strana učenika,

vrednovanje stečenog znanja i napredovanja učenika;

Formalno vrednovanje-omogućava učenicima da sami identifikuju svoje pozitivne i

negativne strane, te da se angažuju kako bi svoje eventualno negativne strane

korigovali;

Vrednovanje pismenosti učenika- na osnovu pisanih školskih i domaćih zadataka;

Vrednovanje usmeno- književne recepcije- slušanje čitanje, kultura govorenja;

Praktično vrednovanje- na primjeru praktičnog rada, realizacije projekta, istraživanja

na terenu (naučno- istraživački rad);

H. UDŽBENICI

1. ČITANKA, ZDENKO LEŠIĆ, SARAJEVO PUBLISHING,SARAJEVO,

2003.

2. NAŠ JEZIK, UDŽBENIK ZA 1.RAZRED SREDNJIH ŠKOLA, REFIK

BULIĆ, MUHAMED ŠATOR, BOSANSKA RIJEČ, TUZLA, 2001.

44

I. DODATNI UDŽBENICI

1. Dž. Jahić, S. Halilović, I. Palić – Gramatika bosanskog jezika

2. Bratoljub Kljajić – Rječnik stranih riječi

POSEBNA NAPOMENA:

U skladu sa izloženom programiranom problematikom, nastavnici će izabrati uzorne tekstove

iz književnosti od antike do danas, te niz djela iz bosanske, hrvatske i srpske književnosti,

naročito savremene. Nastavnicima stoje na raspolaganju sva djela propisane lektire, te

predviđena udžbenicima, čime se postiže koherentnost svih elemenata programa.

45


Naziv Bosanski /H rvatski

/Srpski jezik i

književnost *

Godina DRUGA


Razred DRUGI



140

Jezik

40

Književnost i

teorija

književnosti

70

Jezik u

upotrebi

30


*maternji jezik

B. CILJ PREDMETA

Cilj i zadaci nastave maternjeg jezika i književnosti u II razredu su :

JEZIK:

- Poznavati i primjenjivati jezičku normu;

- Imenivati i objasniti pojam morfologija, morfem, alomorf, i prepoznati ih na

primjerima;

- Razumijeti pojam i imenovati tipove gramatičke kategorije;

- Razlikovati i usvojiti promijenjive i nepromjenjive riječi i navesti primjere za iste;

- Imenovati i odrediti jednostavne i složene glagolske oblike;

- Razlikovati gramatičke kategorije promijenjivih vrsta riječi (padež, rod, broj, lice,

vrijeme, vid, način, stepen i određenost) i funkcionalno ih primjenjivati;

KNJIŽEVNOST:

- Prepoznati poetike bosanske, hrvatske i srpske književnosti, te svjetske književnosti,

odnosno tekstove, autore, razdoblja;

- Prepoznati književnoteorijska i književnohistorijska razdoblja europske, odnosno

svjetske književnosti;

- Prepoznati i razumijeti obilježja književnih rodova i vrsta;

- Prepoznati i razumijeti književnohistorijska razdoblja hronološki i komparirati ih;

- Razlikovati, analizirati, te interpretirati lirske, epske, dramske i književnonaučne

46

tekstove i publicističke tekstove i prepoznati njihov historijski razvoj;

- Znati prepoznati obilježja lirske pjesme i znati istu analizirati;

- Prepoznati i komparirati lirsku poeziju iz različitih historijskih razdoblja i jezično-

stilskih obilježja;

- Prepoznati bitna obilježja epskih rodova i vrsta, te znati analizirati književno-

umjetničko djelo (ep, crticu, basnu, pripovijest, novelu, roman);

- Prepoznati i razlikovati dramske oblike, te razumijeti obilježja dramske radnje,

dramskog sukoba, te oblike dramskog govora;

- Razumijevanje književnosti kao umjetnosti;

JEZIČKO IZRAŽAVANJE:

- Samostalno primjenjivati različite postupke pri oblikovanju teksta (govorno i pisano

izučavanje, interpretacija, logična i jezična analiza teksta, opis);

- Povezano, jasno i jezički pravilno oblikovati pisani tekst prema ponuđenim

smjernicama;

- Poznavati i primjenjivati jezičku normu;



Ovladavanje strukturom jezika i jezičkih nivoa; Osposobljavanje učenika da

razumiju funkciju jezičkih jedinica u tekstu;

Primjenjivanje stečenih znanja iz morfologije u govornoj i pisanoj formi;

Razlikovanje i usvajanje promijenjivih i nepromjenjivih riječi, razumijevanje

glagolskih kategorija, te funkcionalno primjenjivanje promjenjivih i

nepromjenjivih vrsta riječi;

Usvajanje poetike bosanske, hrvatske i srpske, te svjetske književnosti;

Osposobljavanje učenika za samostalan pristup književnom djelu (analitički

pristup na principima teorije književnosti).

Komparacija lirske poezije iz različitih historijskih razdoblja i različitih

jezično- stilskih obilježja;

Razlikovanje bitnih obilježja epskih rodova i vrsta, te analiziranje književno-

umjetničkog djela (ep, crtica, basna, pripovijest, novela, roman);

Savladavanje pravilnog oblikovanja pisanog teksta prema ponuđenim smijernicama;

Obrada djela predviđenih za lektiru ima za cilj da učenicima razvije smisao za

samostalni rad, za čitanje i pisanje u vanškolskom vremenu, produbljivanje i

proširivanje znanja stečenih u toku nastave, pisanje eseja i drugih analitičkih

oblika kreativnog karaktera, razvijanje kulture govora, slušanja i književno-

jezičke interpretacije.


No. Oblasti - Lekcije Oblik

poduke

Broj sati

1. MORFOLOGIJA Slušanje/ 40

47

govorenje/

pisanje

Temeljni pojmovi i određenje morfologije; Morfem.

Klasifikacija morfema po sadržaju: gramatički i leksički;

Klasifikacija morfema po položaju u riječi: korijenski,

prefiksalni, infiksalni i sufiksalni; Klasifikacija morfema po

namjeni: Devijacijski i relacijski morfemi; Morfem i

alomorf; Izraz i sadržaj gramatičkih i leksičkih morfema;

Morfemska analiza.

Morfem i oblik. Morfem i osnova; Osnova i korijen;

Struktura osnove; Supletivni oblici.

Tvorba riječi; riječi po svom sastavu; Tvorbena analiza,

korijen i osnova, nastavci; Tvorbeni načini, izvedenice-

tipovi izvođenja, složenice i polusloženice; Stilska

obilježenost neologizama i arhaizama;

Pojam gramatičke kategorije. Tipovi gramatičkih

kategorija: kategorije vrste riječi, kategorije oblika riječi,

kategorije položaja riječi i kategorije riječi.

Kategorije vrste riječi. Kriteriji podjele riječi na vrste;

Promjenjive i nepromjenjive vrste riječi;

Imenice; Gramatika i leksička predmetnost; Deklinacija

imenica; Gramatička obilježja imenica: rod, broj i padež.

Pojedinačna (singularna) i zbirna (kolektivna) množina.

Vlastite i opće imenice. Pisanje imenica (veliko i malo

početno slovo); Pisanje stranih vlastitih imena, posebno

grafičkih.

Zamjenice; Rod, broj, padež i lice. Funkcije zamjenica;

Zamjenice kao imeničke, pridjevske, ili priloške riječi;

Zamjenice po značenju: lične, povratne i prisvojne,

pokazne, upitne, odnosne i neodređene; Deklinacija

zamjenica;

Pridjevi. Rod, broj, padež; Pridjevi i kategorija

određenost/neodređenosti. Deklinacija neodređenih

pridjeva; Komparacija; Podjela primjera po značenju:

kvalitativni, diferencijalni, posvojni i odnosni.

Brojevi; Rod, broj i padež; Glavni redni brojevi; Umnožni i

dijelni brojevi; Brojevi kao imeničke, pridjevske i priložne

riječi.

Glagoli; Glagolske osnove; Vrijeme, način, vid (svršenost,

nesvršenost), lice. Klasifikacija glagola po semantičkim i

morfološkim kriterijima; Stanje (aktiv, pasiv, medij). Lični i

48

bezlični glagolski oblici. Jednostavni i složeni glagolski

oblici: infinitiv, prezent, aorist, imperfekt,

pluskvamperfekt, futur I i II, kondicional I, kondicional II,

imperativ, glagolski pridjev radni, glagolski pridjev trpni,

glagolski prilog prošli, glagolski prilog sadašnji, pasivni

glagolski oblici.

Nepromjenjive vrste riječi: prilozi i prijedlozi; Osnovne

gramatičke i leksičke karakteristike;

Morfološka sinonimija odnosno homonimija; Stilska

obilježenost padežnih oblika, vremena i načina, te ostalih

oblika.

Leksikostilistika; Leksika, leksikostilem; Inherentno-

ekspresivna leksika (dijalektizmi, arhaizmi, historizmi,

meliorativi, pejorativi, žargonizmi, vulgarizmi,

frazeologizmi);

2. KNJIŽEVNOST (TEORIJA I POVIJEST


Slušanje/

govorenje/

pisanje

70

Humanizam; Humanizam kao kulturni pokret; Reakcija na

srednjovjekovne koncepte; Humanistička središta u Evropi;

Susret istoka i zapada; Interesovanje za vlastitu prošlost;

Počeci nacionalnih historiografija; Vrste i oblici

humanističke književnosti: mitološki i biblijski ep,

poslanice, ode, elegije, epigrami, traktati, oblici

govorništva;

U pregledu: Marko Marulić, Juraj Šižgorić, Ilija Crijević

Renesansa; Osvajanje Carigrada 1453.; Otkriće Amerike

1492.; Progon muslimana i židova iz Španjolske;

Gutenberg i štampa; Vremenske i prostorne kordinate

renesansne književnosti; Najvažnija renesansna središta u

Evropi, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj; Otkriće

perspektive; Okretanje ovozemaljskoj stvarnosti i

savremenom životu; Duh istraživanja prirode i svijeta;

Hedonizam; Dominantna svojstva renesansne poetike:

skladnost, simetričnost, humanitas kao ideja teksta, oslon

na retoričke i poetičke koncepcije;

Utjecaj italijanske književnosti; Petrarkizam;

Pisci i djela - M. Cervantes – Don Kihot; W. Shakespeare –

„Hamlet“ ILI „Magbet“, „Romeo i Julia“ ili „Kralj Lir“;

Marko Marulić „Judita“ (odlomak); Marin Držić – „Dundo

Maroje“ ili „Novela od stranca“; F. Rabelais „Gargantua i

49

Pantagruel“ (odlomak); M. Montaigne „Ogledi“ (izbor); N.

Machiavelli „Vladara“ (odlomak); Hrvatska renesansna

lirika (izbor): Džore Držić, Šiško Menčetić, Hanibal Lucić,

Petar Hektorović;

Književnost Bošnjaka na orijentalnih jezicima; Književnost

na turskom, arapskom i perzijskom jeziku; Islamski utjecaj;

Divanska poezija; Mistična alegorijska poetika;

Pisci i djela – Derviš- paša Bajezidagić „Gazel o Mostaru“;

Muhamed Nerkesi „Pjesma o Sarajevu“; Fevzi Mostarac

„Bulbulistan“ (odlomak); Sabit Užičanin „Zafirnama“

(odlomak); Mula Mustafa Bašeskija „Sarajevski ljetopis“;

U pregledu: Hasan Zijaija, Hasan Kaimija, Mehmed Mejlija

Guranija, Fadil-paša Šerifović, Arif Hikmet-beg

Rizvanbegović, Hasan Kafija Pruščak, Mustafa Ejubović,

Jusuf Livnjak, Muvekit, Medžazija Šanija Mostarac,

Habiba Rizvanbegović – Stočević;

Barok i Manirizam; Manirizam kao prelazni stupanj

između renesanse i baroka; Barok kao stil i kao književni

pravac; Naziv i pojam „barok“; Stilske odlike baroka:

retoričnost, metafizičnost, alegoričnost; Vremenske i

prostorne odrednice barokne i marinističke književnosti;

Reformacija; Rodovi i vrste barokne književnosti; Pastirska

ekloga, ep, religiozna pjesma; Franjevačka književnost u

BiH;

Ivan Gundulić „Dubravka“ ili „Suze sina razmetnoga“,

P.Calderon de la Barca – Život je san; Matija Divković

„Besjede“;

U pregledu: Lovro Sitović, Juraj Dragišić, Stjepo Đurđević,

Ivan Bunić, Juraj Palmotić;

Klasicizam, Racionalizam i Prosvjetiteljstvo; Klasicizam

kao evropski pokret; Francuska drama; Enciklopedisti i

racionalizam; Prosvjetiteljstvo kao duhovni pokret u Evropi

i Južnoslavenskim zemljama; Voltaire;

Predromantizam: J.Racine – Fedra, Voltaire- Candid, J.B.

Molliere- Škrtac;

U pregledu: P.Corneille, La Fontaine, Boileau, Lessing,

Swift; Antun Matija Reljković „Satir iliti divlji čovik“

(odlomak), Dositej Obradović „Život i priključenja“

(odlomak);

Romantizam; J.W.Goethe „Patnje mladog Wertera“ i(li)

„Faust“; A.S. Puškin „Evgenije Onjegin“, France Prešern

„Sonetni vijenac“, P.P. Njegoš „Gorski vijenac“; Safvet-

beg Bašagić „Izabrane pjesme“; Bajron „Childe Harold“;

50

Edgar Alan Poe „Gavran“;I. Mažuranić „Smrt Smail-age

Čengića“;

Usmena književnost; Epsko-lirske narodne pjesme; Balada i

romansa kao prijelazna forma; Struktura epso-lirskih

pjesama; „Hasanaginica“; „Smrt Omera i Merime“; Smrt

braće Morića“; „Ćelebija Mujo i njegova draga“; „Majka

Margarita“; „Predrag i Nenad“; „Jetrvica adamsko

koljeno“; „Stojan i Ljiljanja“;

3. JEZIČNO IZRAŽAVANJE Slušanje/

govorenje/

pisanje

30

Pripovijedanje na zadatu i slobodnu temu;

Bilješka; Informacija o pročitanom djelu;

Komentar (dnevni događaj);

Biografija. Biografija i autobiografija kao vrste teksta;

Logična i jezička organizacija teksta; Uloga činjenica u

tekstu; Enciklopedijski prikaz biografije.

Prikaz. Usmeni i pisani prikaz: razlike i sličnosti; Prikaz i

mediji: novinski, radijski, televizijski i mrežni; Tematska

raznolikos prikaza – prikaz knjige, prikaz filma i dr.;

Sažetak. Sažimanje kao razlučivanje bitnog od manje

bitnog u tekstu; Sažetak članka i sažetak knjige;

Instrukcija. Upravne, tehničke, poslovne, metodičke i druge

upute – glagoli i glagolski oblici zahtjevanja; Linearni

odnos rečenica u instruktivnom tekstu;

4. LEKTIRA

„Don Kihot“ – M. Cervantes;

„Romeo i Julija“ i „Hamlet“ – W. Shakespeare;

„Dundo Maroje“ – Marin Držić;

„Osman“ – Ivan Gundulić;

„Škrtac“ – Moliere;

„Candid“ – Voltaire;

Izbor pjesama bošnjačkih pjesnika

„Zvonar bogorodične crkve“ – Victor Hugo

„Zlatarovo zlato“ ili „Seljačka buna“ – August Šenoa;

51

E. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE







Formalno vrednovanje- omogućava učenicima da sami identifikuju svoje pozitivne i


korigovali;





F. UDŽBENICI

1. ČITANKA, ZDENKO LEŠIĆ, SARAJEVO PUBLISHING,SARAJEVO, 2003.

2. NAŠ JEZIK, RATMIRA PJANIĆ, SARAJEVO PUBLISHING, SARAJEVO, 2003.

G. DODATNI UDŽBENICI



POSEBNA NAPOMENA:





52



/Srpski jezik i

književnost *

Godina TREĆA


Razred TREĆI



105

Jezik

25

Književnost i

teorija

književnosti

70

Jezičko

izražavanje

20


*maternji jezik

B. CILJ PREDMETA

Cilj i zadaci nastave maternjeg jezika i književnosti u III razredu su :

JEZIK:

- Razlikovati osnovne jezičke pojmove;

- Razumjeti i objasniti pojmove sintaksa, te nazive rečeničnih jedinica od kojih se tvori

rečenica;

- Razumjeti tipove odnosa rečeničnih spojeva, odnosno sintaksičkih jedinica;

- Znati analizirati rečenicu: subjekat, predikat, objekat, priložne oznake, atribut i

apozicija;

- Znati i razumijeti vrste nezavisno složenih i zavisno složenih rečenica i prepoznati ih

na primjerima;

- Razumjeti red riječi u rečenici, znati rečenicu povezati, te prepoznati tipove teksta;

- Tvoriti rečenične modele svih vrsta rečenica;

53

- Poznavati i primjenjivati pravopisnu normu;

KNJŽEVNOST:

- Prepoznati i razumjeti književnohistorijska razdoblja svjetske književnosti od starog

vijeka do savremene književnosti hronološki i u skladu sa programskim sadržajima;

- Prepoznati i komparirati poetike i estetike književnohistorijskih razdoblja od starog

vijeka do savremene književnosti;

- Prepoznati i razumjeti karakteristike književnih rodova i vrsta;

- Razumjeti posebnosti stvaralaštva pojedinih autora;


- Potkrijepiti stavove i sudove valjanim argumentima i primjerima (citati i parafraze);

- Jasno oblikovanje usmenih predavanja prema ponuđenim smjernicama;

- Jezgrovito i jasno oblikovanje javnog govora prema ponuđenim smjernicama;

- Jasno i sažeto oblikovanje usmenog saopćenja;




Ovladavanje strukturom jezika i jezičkih nivoa; Osposobljavanje učenika da

razumiju funkciju jezičkih jedinica u tekstu;

Primjenjivanje stečenih znanja iz sintakse u govornoj i pisanoj formi;

Razumjevanje pojma sintaksa, te rečeničnih jedinica od kojih se tvori rečenica;

Razumjevanje tipova odnosa rečeničnih spojeva, odnosno sintaksičkih jedinica;

Analiziranje rečenice: subjekat, predikat, objekat, priložne oznake, atribut i

apozicija;

Razumijevanje vrste nezavisno složenih i zavisno složenih rečenica i

prepoznavanje istih ih na primjerima;

Tvorenje rečeničih modela svih vrsta rečenica;

Poznavanje i primjenjivanje pravopisne norme;

Prepoznavanje i razumjevanje književnohistorijska razdoblja svjetske

književnosti od starog vijeka do savremene književnosti hronološki i u skladu

sa programskim sadržajima;

Komparacija poetike i estetike književnohistorijskih razdoblja od starog vijeka

do savremene književnosti;

Prepoznavanje i razumjevanje karakteristika književnih rodova i vrsta;

Razumjevanje posebnosti stvaralaštva pojedinih autora;



poduke

Broj sati

1. JEZIK, SINTAKSA, SINTAGMA, REČENICA Slušanje/ 25

54

govorenje/

pisanje

1. Pojam sintakse; Sintaksa kao gramatička disciplina u

okviru koje se proučavaju odnosi među jedinicama u nizu;

Jedinice sintakse: riječ, skup riječi i rečenica;

Sintagma; Riječ, sintaksema, kao konstituent rečenice;

Sintagma i rečenica; Vrste sintagmi: imeničke, glagolske;

Odnosi među članovima sintagme; Jednostavne, binarne i

složene sintagme;

Riječi u rečenici; Spojevi riječi i njihovi odnosi.

Pojam rečenice. Osnovna svojstva rečenice, kao

sintaksičke jedinice su: članjivost, ciljna usmjerenost,

modalnosti prediktivnost; Klasifikacija rečenica po

ustrojstvu: jednostavne (proste), proširene i složene;

Klasifikacija rečenica po ciljnoj usmjerenosti: Izjavne,

upitne i uzvične (usklične); Modalnost rečenice: značenje

sadašnjosti, prošlosti, budućnosti; značenje indikativnosti,

potencijalnosti ili irealnosti;

Članovi rečeničnog ustrojstva; Primarni i sekundarni;

Predikat i subjekat; Glagolski i ne glagolski predikat.

Glagolski oblici u predikatu: sintaktički indikativ i

sintaktički relativ. Predikatne kategorije: lice, vid, vrijeme

i način; Slaganje subjekta s predikatom u rodu, broju, licu;

Slaganje po obliku i smislu; Neizrečeni subjekat; Riječi u

funkciji subjekta;

Objekat; Objekat kao glagolska dopuna i priložna oznaka;

Vrste objekata: izravni (bliži) i neizravni (dalji);

Prijedložni objekat;

Atribut i apozicija; Vrste atributa: pridjevski i imenski;

Slaganje atributa i apozicije s imenicom; Red riječi u

rečenici; Stilski neobilježeni, neutralni i stilski obilježeni,

markirani; Padežni oblici i sintaktičke funkcije;

Složena rečenica; Pojam složene rečenice; Rečenice po

sastavu; Sklapanje rečenica nizanjem i povezivanjem;

Klasifikacija rečenica na zavisne i nezavisnosložene

rečenice; Nezavisnosložene rečenice: naporednost,

koordinacija, kao osnovno obilježje; Glavni tipovi

nezavisnosloženih rečenica: sastavne, rastavne, suprotne;

Isključne, zaključne i gradacione; Tipovi odnosa među

dijelovima sastavnih i suprotnih rečenica; Sklapanje

uvrštavanjem; Zavisnosložene rečenice: subjektne,

predikatske i objektne; Subordiniranost i podređenost, kao

osnovno obilježje zavisnih rečenica; Klasifikacija

55

zavisnosloženih rečenica po funkciji zavisnog dijela:

izričite, odnosne, mjesne, vremenske, uzročne,

pogodbene, dopusne, namjerne, poredbene i posljedične

rečenice;

Intonacija rečenice; Rečenični naglasak, stanke,

rečenična melodija, intenzitet, tempo; Interpunkcijski

znakovi u složenoj rečenici i tekstu.

Procesi standardizacije u našem jeziku; Bečki dogovor;

Bosanski jezik za vrijeme Austro- Ugarske– uloga

Benjamina Kalaja; Gramatika bosanskog jezika iz 1890.



Slušanje/

govorenje/

pisanje

70

Romantizam; Predromantizam i romantizam u evropskim

književnostima; Francuska revolucija i filozofija

idealizma; Romantizam sa početka XIX.stoljeća kao

opreka klasicizmu; Tri naraštaja romantičara; Glavne

karakteristike romantizma; Uloga pojedinca, nacionalne

istorije, narodnosti, mistike, metafizike, smjene društvene

formacije; Glavni predstavnici evropskog romantizma:

Hugo, Byron, Heine, Schiller, Goethe, Puškin;

Romantizam u južnoslavenskim književnostima; Ilirizam i

ljudevit Gaj; Vuk Stefanović Karadžić; Mehmed-beg

Kapetanović Ljubušak; Safet-beg Bašagić; Pojačano

zanimanje za usmenu književnost;

Pisci i djela – J.W.Goethe „Jadi mladog Werthera“ ili

„Faust“; A. S. Puškin „Evgenije Onjegin“; Byron „Childe

Harold“; Edgar Alan Po „Gavran“ ili „Ananabel Li“; U

pregledu: Schiller i Heine; Ivan Mažuranić „Smrt Smail-

age Čengića“ (recepcija epa u hrvatskoj i bošnjačkoj

sredini); P.P Njegoš „Gorski vijenac“ ili „Luča

mikrokozma“; Safvet-beg Bašagić „Izabrane pjesme“;

Dobrica Cesarić „Pjesme“; U pregledu: Petar Preradović,

Stank Vraz, Laza Kostić, Branko Radičević, Jovan

Jovanović Zmaj; Bošnjačka usmena tradicija; Kosta

Horman „Narodne pjesme Muslimana u BiH“; Aiša Softić

„Antologija“;

Realizam; Evropski realizam; Doktrina pozitivizma;

Nova teorija društva; Hipolit Ten; Roman prostora;

Roman lika; Povijesni roman sa analitičkim pretenzijama;

Podrobno i objektivno opisivanje detalja kao temeljni

umjetnički postupak; Socijano psihološka motiviranost

realističke proze; Biologističke teorije; Naturalizam;

56

Glavni evropski predstavnici; Specifičnosti realizma u

južnoslavenskim književnostima;

Pisci i djela: Honore de Balzac „Evgenije Grande“ ili

„Čiča Gorio“; Lav Nikolajevič Tolstoj „Ana Karenjina“;

F. M. Dostojevski „Zločin i kazna“; Gogolj „Šinjel“;

Turgenjev „Očevi i djeca“; G. Flaubert „Madam Bovari“;

U pregledu: Stendal i Zola; Silvije Strahimir Kranjčević

„Pjesme“; Simo Matavulj „Bakonja fra Brne“ ili

„Poripovijetke“ (po izboru); Branislav Nušić „Sumnjivo

lice“ ili „Narodni poslanik“;

U pregledu: August Šenoa, Vjenceslav Novak, Aleksa

Šantić, Jovan Dučić, Svetozar Čorović, Petar Kočić;

Bošnjačka preporodna književnost; Zatišje u književnom

stvaranju (1883- 1897.); Austro-ugarska okupacija;

Iseljavanje Bošnjaka; Listovi i publikacije na narodnom i

turskom jeziku; Djelatnost M. Kurtčehajića; Književno-

kulturni i nacionalni preporod (1878- 1910.); Mehmed-

beg Kapetanović Ljubušak; Listovi i časopisi: Bošnjak,

Behar, Gajret i Biser;

Edhem Mulabdić „Zeleno busenje“; Nafija Sarajlić

„Teme“; U pregledu: Safvet-beg Bašagić i Osman Aziz;

Esteticizam i Moderna; Razaranje realizma; Simbolizam;

Neonaturalizam; Estetizam; Baudelaire kao začetnik

moderne lirike; Geneza moderne i njeno uobličavanje u

južnoslavenskim književnostima krajem XIX. Stoljeća i

početkom XX. Stoljeća;

Pisci i djela: C. Baudelaire „Cvijeće zla“; Rimbaud

„Pjesme“ (po izboru); Rilke „Pjesme“ (po izboru); W.

Whitman „Vlati trave“; Henrik Ibsen „Nora“ ili „Patke“;

A. P. Čehov „Novele“ (izbor); U pregledu: Verloine i

Teufik Fikret; Antun Gustav Matoš „Pjesme“; Ivo

Vojnović „Suton“, Dobrica Cesarić „Pjesme“, Bora

Stanković „Nečista krv“ ili „Koštana“; Isidora Sekulić

„Pisma iz Norveške“ ili „Gospa Nola“; Osman Đikić

„Pjesme“; Musa Ćazim Ćatić „Pjesme“; Hamza Humo

„Grozdanin kikot“ ili „Pjesme“; U pregledu: Vladimir

Vidrić, Vladimir Nazor, Dinko Šimunović;

Avangarda; Pisci i djela: Jesenjin „Pjesme“; M. Proust

„U traganju za izgubljenim vremenom“; F. Kafka

„Proces“; W. Faukner „Krik i bijes“; Miroslav Krleža

„Povratak Filipa Latinovicza“ ili „Gospoda Glembajevi“;

Augustin Ujević „Pjesme“; M. Crnjanski „Seobe“ ili

Izbor iz poezije;

3. JEZIČNO IZRAŽAVANJE Slušanje/ 20

57

govorenje/

pisanje

Upotreba zareza (apozicija, vokativ, umetnute riječi i

rečenice, glagolski prilozi prošli i sadašnji, zarez u

složenoj rečenici); Pisanje skraćenica; Pisanje riječi

stranog porijekla;

Dokazivanje; Argumentacija; Šta je dokaz? Vrste dokaza;

Recenzija; Važnost podataka i argumenata u recenziji;

Kritika i vrijednosni sud u recenziji; Recenzija stručnog i

umjetničkog teksta;

Usmena predavanja; Faze oblikovanja usmenog

predavanja: odabir teme, skupljanje građe o temi,

uređivanje građe izrada nacrta predavanja;

Javni govor; Priprema javnog govora; bilješke, navodi,

podaci; Neutralan i emocionalno obilježen govor;

Saopćenje; Jezička i stilska obilježja saopćenja; Usmeno i

pisano saopćenje; Novinsko, radijsko i televizijsko

saopćenje;

4. LEKTIRA

A. Kovačić „U registraturi“;

S. Matavulj „Bakonja fra Brne“;

Honore de Balsac „Čiča Gorio“;

F. M. Dostojeviski „Zločin i kazna“;

B. Stanković „Nečista krv“;

Kahlil Gibran „Prorok i prorokov vrt“;

Husein Taha „Dani“;

Hasan Kikić „Provincija u pozadini“;

Mehmed Muradbegović „Robijaš“ ili „Post“;

Isak Samokovlija „Pripovijetke“;








58

Formalno vrednovanje-omogućava učenicima da sami identifikuju svoje pozitivne i


korigovali;





F. UDŽBENICI

1. ČITANKA, VEDAD SPAHIĆ, SARAJEVO PUBLISHING, SARAJEVO, 2003.

2. NAŠ JEZIK, SENIJA MIDŽIĆ, SARAJEVO PUBLISHING, SARAJEVO, 2003.




POSEBNA NAPOMENA:





59



/Srpski jezik i

književnost *

Godina ČETVRTA


Razred ČETVRTI



105

Jezik

25

Književnost i

teorija

književnosti

70

Jezičko

izražavanje

20


*maternji jezik

B. CILJ PREDMETA

Cilj i zadaci nastave maternjeg jezika i književnosti u IV razredu su :

JEZIK:

- Razumjeti značenje frazema u maternjem jeziku;

- Imenovati intonativna svojstva složene rečenice i znati ih primjeniti; razumjeti

strukturu rječnika i leksikografske jedinice;

- Razumjeti leksičko- semantičke pojmove: metafora, metonimija, sinonimi, antonimi,

homonimi, arhaizmi i historizam, antroponimi, toponimi;

- Znati temeljne pojmove iz sociolingvistike i razumjeti funkcionalne stilove maternjeg

jezika;

- Prepoznati i tvoriti osnovne, polusložene i složene riječi;

- Razumjeti semantička, gramatička i tvorbena obilježja svih vrsta riječi;

KNJIŽEVNOST:

- Prepoznati i razumjeti književnohistorijska razdoblja svjetske književnosti hronološki i

u skladu sa programskim sadržajima;

- Prepoznati i komparirati poetike i estetike književnohistorijskih razdoblja;

60

- Prepoznati i razumjeti karakteristike književnih rodova i vrsta;

- Razumijeti književne i jezičke činjenice, te razviti sposobnost za kritičko sagledavanje

jezičkih i drugih umjetnina, te njihovo estetsko i kulturološko vrednovanje;

- Razumjeti posebnosti stvaralaštva pojedinih autora;

- Razumijeti književnost kao umjetnost;


- Potkrijepiti dokazivanje i odbacivanje teze u raspravi valjanim argumentima;

- Prikladno se koristiti stručnom terminologijom:

- Uobličiti misli i spoznaje u esej;

- Samostalno primjeniti različite postupke pri oblikovanju teksta;

- Strukturalno izlagati ili pisati temu u zadatim veličinama (vrijeme i broj riječi);

- Povezano i jasno oblikovanje referata prema ponuđenim smjernicama (odabir teme,

odabir primarnih i sekundarnih izvora literature, izrada referata uz navođenje literature

i unošenje bilježaka);


-



Razumjevanje značenja frazema u maternjem jeziku;

Imenovanje intonativnih svojstava složene rečenice i primjena; razumjevanje

strukture rječnika i leksikografske jedinice;

Razumjevanje leksičko- semantičke pojmova: metafora, metonimija, sinonimi,

antonimi, homonimi, arhaizmi i historizam, antroponimi, toponimi;

Poznavanje temeljnih pojmova iz sociolingvistike i razumjevanje funkcionalnih

stilova maternjeg jezika;

Razumjevanje semantičkih, gramatičkih i tvorbenih obilježja svih vrsta riječi;

Prepoznavanje i razumjevanje književnohistorijskih razdoblja svjetske

književnosti, hronološli i u skladu sa programskim sadržajima;

Komparacija poetika i estetika književnohistorijskih razdoblja;

Razumijevanje književnih i jezičkih činjenica, te razvijanje sposobnosti za kritičko

sagledavanje jezičkih i drugih umjetnina, te njihovo estetsko i kulturološko

vrednovanje;

Razumjevanje posebnosti stvaralaštva pojedinih autora;

Razumijevanje književnosti kao umjetnosti;

Uobličavanje misli i spoznaja u esej;

Samostalno primjenjivanje različitih postupka pri oblikovanju teksta;

Poznavanje i primjenjivanje pravopisne norme;

61



poduke

Broj sati

1. SEMANTIKA, SOCIOLINGVISTIKA,

FUNKCIONALNA STILISTIKA

Slušanje/

govorenje/

pisanje

25

Riječ kao jedinica (semantički nivo): Značenje riječi

(denotativno, konotativno, kontekstualno); Sintaksično

značenje ili valentnost riječi (polisemija, sinonimija,

antonimija, homonimija); Stilističko diferenciranje leksike

po sferama upotrebe (književna leksika, termini i

terminologija, razgovorna leksika, žargonizmi); Aktivna i

pasivna leksika (arhaizmi i neologizmi); Riječi po porijeklu

(domaće ili autohtone, tuđice ili posuđice); Značenjski

odnosi među riječima (fraza, kontradikcija, tautologija,

dvosmislenost);

Frazeologija i frazem; Uvjeti postanka frazema. Frazemska

višejznačnost i jednoznačnost; Frazemska sinonimija i

antonimija; Jezični purizam i frazemi;

Vrste frazema. Frazemi sintagme i frazemi sintakse;

Porijeklo frazema: posuđeni i nacionalni; Imenički,

glagolski, pridjevni i priložni frazemi;

Leksikografija; Rječnik; Enciklopedijska i jezična

leksografija; Vrste rječnika; Leksikografski članak;

Natuknica i odrednica;

Jezik i društvo (sociolingvistika); Raslojavanje jezika

(teritorijalno- dijalekti, socijalno- varijante, funkcionalno);

Raslojavanje standardizirane novoštokavštine (standardni

jezik štokavskog narječja bosanski, hrvatski, srpski);

Funkcionisanje bliskih jezika u višenacionalnoj zajednici

(bosanski, hrvatski, srpski u Bosni i Hercegovini);

Funkcionalni stilovi (funkcionalna stilistika); Pojam

funkcionalnog stila; Tradicionalni funkcionalni stilovi i

njihove odlike: naučni, publicistički, književnoumjetnički,

62

administrativni, razgovorni (analiza na tekstovima);

Kriteriji razlikovanja stilova: ekspresivna i impresivna

vrijednost stilskih sredstava, kontekst, stilistička

dominanta, komunikacijska namjena; Uvođenje novih

stilova (sakralni, esejistički, scenaristički, reklamni,

stripovni i retorički);

Bosanski, hrvatski isrpski jezik u XX. Stoljeću: Razvoj

standardne novoštokavštine; Raslojavanje standardne

novoštokavštine;



Slušanje/

govorenje/

pisanje

70

Književnost između dva rata; Društvene i političke prilike

nakon Prvog svjetskog rata; Kriza evropskog mišljenja i

gubitak referencijalnih vrijednosti; Avangardni književni

pokreti: futurizam, ekspresionizam, konstruktivizam,

dadaizam, nadrealizam; Socijalna literatura i obnova

realističnog postupka; Angažovana književnost i idejne

tendencije; Recepcija avangardnih tokova u jugoslavenskim

književnostima i u Bosni i Hercegovini;

Pisci i djela iz evropske i svjetske književnosti: F. Kafka

„Proces“ i Husein Taha „Dani“;

Pisci i djela iz bosanskohercegovačke literature i šireg

jezičkog područja: M. Krleža „Gospoda Glembajevi“; A.

B. Šimić „Poezija“ (u izboru); Tin Ujević „Poezija“ (u

izboru); Miloš Crnjanski „Poezija“ (u izboru); Hasan Kikić

„Provincija u pozadini“; Isak Samokovlija „Pripovijetke“

(u izboru);

Savremena književnost;

Pisci i djela iz savremene evropske i svjetske književnosti:

Hermann Hesse „Stepski vuk“ ili „Demijan“; Albert Camus

„Stranac“, Ernest Hemingway „Starac i more“, Samuel

Becket „Čekajući Godoa“; J.L. Borges „Novele“, M. A.

Bulgakov „Majstor i Margarita“;

Pisci i djela iz savremene bosanskohercegovačke literature

i šireg jezičkog područja: Ivo Andrić „Prokleta avlija“;

Skender Kulenović „Soneti“ (izbor) i „Ponornica“; Meša

Selimović „Derviš i smrt“ i „Tvrđava“, Ćamil Sijarić

„Pripovijetke“; Mak Dizdar „Kameni spavač“; Abdulah

Sidran „Pjesme“ (izbor); Alija Isaković „Putopisi“,

„Hasanaginica“; Ivan Goran Kovačić „Jama“, Ranko

Marinković „Kiklop“ ili „Glorija“ ili „Ruke“; Nikola Šop

63

„Pjesme“ (izbor); Vitomir Lukić „Hodnici svijetloga

praha“; Branko Ćopić „Mala moja iz Bosanske Krupe“ ili

„Bašta šljezove boje“; Vasko Popa „Pjesme“ (izbor);

Danilo Kiš „Grobnica za Borisa Davidoviča“ (pripovijetka)

ili „Enciklopedija“; Milorad Pavić „Hazardski rječnik“;

Slobodan Novak „Miris, zlato i tamjan“, Književnokritički

eseji: Skender Kulenović, Midhat Begić, Mushin Rizvić,

Enes Duraković (izbor);

3. JEZIČNO IZRAŽAVANJE

Slušanje/

govorenje/

pisanje

20

Rasprava; Strukturna trodijelnost: teza, antiteza i sinteza ili

postavljanje teze i dokazivanje teze i prihvaćanje ili

odbacivanje teze, odnosno modificiranje teze. Usmena i

pismena rasprava.

Esej; Znanstvene, publicističke i umjetničke karakteristike

eseja; Subjektivni i objektivni elementi u eseju;

Uloga navoda; Komunikacijski tekstovi: vijesti, obavijest,

oglas, reklama, zahvalnica, pozivnica. Privatni i javni

komunikacijski tekstovi.

Referat kao vrsta teksta; Glavne faze oblikovanja referata:

izbor teme, izbor primarne i sekundarne literature,

proučavanje gradiva, pravljenje bilježaka, Uvažavanje

gramatičke pravopisne i stilske norme standardnog jezika

pri izradi referata.

4. LEKTIRA

G.G. Marquez „Sto godina samoće“ ili „Ljubav u vrijeme

kolere“;

Hamza Humo „Grozdnin kikot“;

Skender Kulenović „Ponornica“;

Derviš Sušić „Pobune“;

Mirko Kovač „Ruganje dušom“;

Vladan Desnica „Proljeća Ivana Galeba“;



64






Formalno vrednovanje- omogućava učenicima da sami identifikuju svoje pozitivne i


korigovali;





F. UDŽBENICI

1. ČITANKA, VEDAD SPAHIĆ, SARAJEVO PUBLISHING, SARAJEVO,

2003.

2. NAŠ JEZIK, REMZIJA HADŽIEFENDIĆ-PARIĆ, SARAJEVO

PUBLISHING, SARAJEVO, 2003.

3.




POSEBNA NAPOMENA:





65

3.2.2

ENGLESKI JEZIK

(Prvi strani jezik)

Svi smjerovi


66


Naziv Engleski jezik

Godina I


Razred PRVI


Broj časova i vrsta nastave Ukupno Predavanja Praktične

vježbe

Seminari

140 70 70 0


B. CILJ PREDMETA

Cilj nastave engleskog jezika kao prvog stranog jezika u prvom razredu srednje škole

podrazumijeva sticanje elementarne jezičke kompetencije koja se funkcionalno postepeno

razvija. Učenik je na ovom stepenu u stanju da na engleskom jeziku komunicira na osnovnom

nivou o temama iz svog neposrednog okruženja, i da razumije pojedinačne informacije u

jednostavnom tekstu. U nastavi engleskog jezika u prvom razredu srednje škole, treba težiti

dostizanju nivoa A2 Evropskog okvira za strane jezike, koja podrazumijeva:

Samostalnu usmenu i pismenu upotrebu stranog jezika;

Usvajanje određenog lingvističkog inventara (vokabular, strukture na fonetskoj,

morfološkoj i sintaktičkoj razini)

Posebnosti strukture engleskog jezika.

Ostale ciljeve i zadaće u programu, koje se odnose na obradu tema o civilizaciji i

kulturi, osposobljavanje učenika za daljnje i samostalno učenje te primjenu raznih

izvora znanja (riječnika, strane literature, medijskih informacija).

C. OČEKIVANI REZULTATI – REZULTATI UČENJA

67

U nastavi engleskog jezika u prvom razredu gimnazije treba težiti dostizanju nivoa A2

Zajedničkog evropskog okvira za strane jezike.

Jezičke

vještine

Očekivani rezultati/ ishodi učenja

Slušanje i

razumijevanje

Učenik može razumjeti dovoljno da zadovolji osnovne, konkretne

potrebe. Može s izvjesnim naporom razumjeti suštinu direktnog,

stvarnog, usmenog diskursa u kontekstu osrednje težine.

Učenik može uglavnom razumjeti temu rasprave kojoj prisustvuje.

Može razumjeti tekstove i veoma veliki broj idioma u logički

povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim

temama ili općepoznatim stvarima.

Učenik može razumjeti iskaz ukoliko se govori sporije i koristi

standardan, jasan jezik. Može često zahtijevati da mu se nešto ponovi.

Čitanje i

razumijevanje

Učenik može razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje teškim

tekstovima iz svakidašnjice koji se sastoje od više pasusa (reklame,

raspored) i u tekstovima baziranim na činjenicama (uputstva, kratke

vijesti i kratki tekstovi).

Učenik može naći novu predvidivu informaciju u jednostavnom i

jasno strukturiranom tekstu o poznatim temama. Može povremeno

pogoditi značenje nepoznatih riječi prema njihovom obliku i

kontekstu.

Govor Učenik može razmjenjivati rutinske informacije i voditi razgovore o

za njega važnim temama. Može zahtijevati da mu se pomogne ili

svjesno izbjegavati neke teme.

Učenik govori relativno tečno, ali su još uvijek veoma primjetni

različiti tipovi zastajkivanja.

Izgovor je razumljiviji, uprkos primjetnog stranog akcenta i grešaka

fonološke prirode.

Učenik relativno dobro vlada svakodnevnim vokabularom i

ograničenim brojem idioma. U stanju je da koristi razne jednostavne

konstrukcije i neke složene.

U proširenoj usmenoj produkciji, učenik pravi nešto grešaka koje

mogu povremeno prouzrokovati nerazumijevanje.

Pisanje Učenik je u stanju pismeno opisati najuobičajenije svakodnevne

situacije.

Zna u veoma kratkim crtama opisati neki običan događaj, ranije

aktivnosti i lična iskustva ili ono što se svakodnevno piše u njegovom

okruženju (kratka pisma, bilješke, molbe, telefonske poruke).

Zna koristiti svakodnevni osnovni vokabular i konstrukcije te

najčešće veznike.

Zna napisati najčešće riječi i konstrukcije, ali pravi mnogo grešaka

kod pisanja ostalih formi i konstrukcija i daje nespretne formulacije.

Znanje o jeziku Učenik svjesno usvaja znanje o jeziku.

68


No. Oblasti - Lekcije Oblik poduke Broj sati

1. Glagolska vremena: Present Simple i Present

Continuous

Vrste glagola (state vs. action)

Pridjevi koji opisuju ličnost

Prilozi učestalosti i odgovarajući izrazi za vrijeme

Izrazi za opisivanje identiteta

Predavanja i

praktična

primjena

5

2. Present Continuous u budućem vremenu (going to)

Upravna i neupravna pitanja (echo questions)

Prijedlozi

Vokabular za planiranje putovanja i odmora

Predavanja i

praktična

primjena

5

3. Past Simple- izjave, pitanja, odrični oblici

Vremenski izrazi koji se koriste sa Past Simple-om

Izraz used to

Participski pridjevi (-ed/-ing)

Predavanja i

praktična

primjena

5

4. Past Continuous and Past Simple

Frazalni glagoli

Opisivanje osjećanja

Hronološki vremenski izrazi

Predavanja i

praktična

primjena

5

5. Komparacija pridjeva, izrazi too/not enough, as…as,

than

Relativne zamjenice

Opisivanje kuće i namještaja, slika. Odgovarajući

pridjevi

Predavanja i

praktična

primjena

5

6. Rod i broj imenica, brojive i nebrojive imenice

Kvantifikatori

Opisivanje hrane i pića, restorana, prehrane i životnih

Predavanja i

praktična

primjena

5

69

stilova

7. Izražavanje budućnosti: going to i will

Prilozi za budućnost

Prvi kondicional

Izrazi za vjerovatnoću

Predavanja i

praktična

primjena

5

8. Tvorba riječi

Glagolski modeli: glagol + inf, glagol + ing

Riječi i izrazi za opisivanje poslova i zanimanja

Predavanja i

praktična

primjena

5

9. Present Perfect, korištenje sa Past Simple-om

Prilozi za vrijeme: just, already, yet, for, since

Frazalni glagoli nast.

Predavanja i

praktična

primjena

5

10. Pasiv

Izrazi za medije: TV, radio, internet

Veznici

Predavanja i

praktična

primjena

5

11. Brojevi, razlomci, decimali i postotci

Past Perfect

Izrazi o kriminalu

Predavanja i

praktična

primjena

5

12. Članovi

Jezički izrazi za filmove i umjetnost

Antonimi

Predavanja i

praktična

primjena

5

13. Drugi kondicional, poređenje sa prvim

Modalni glagoli obaveze i dopuštanja: can, have to,

must, mustn't, should, shouldn't

Izrazi za zdravlje i sport

Predavanja i

praktična

primjena

5

14. Question tags

Jezički izrazi za nacionalnost, društvo (Evropa i EU)

Predavanja i

praktična

primjena

5

E. PRAKTIČNE VJEŠTINE

Legenda vještina:

70

Č- čitanje S- slušanje U- usmeno izražavanje P- pismeno izražavanje

No. Naslovi praktičnih vježbi Broj sati

1.

Č- Novinski članak o britanskom identitetu

S- Govorimo o identitetu

U- Razgovor o običajima i životnim promjenama

P- Pisanje o sebi

Lektira: Haddon, M. (2003). The Curious Incident of the Dog in the

Night-Time, Jonathan Cape (UK)

4+1

2.

Č- Članak o aktivnom odmaranju

S- Razgovor o planovima za odmor, telefonska komunikacija

U- Planiranje odmora, predstavljanje svoje zemlje

P- Formalna email korespondencija



4+1

3.

Č- Prvi dan škole

S- Razgovor o školskim uspomenama

U- Opis slike u prošlom vremenu, prošli običaji

P- Anegdota iz prošlosti



4+1

4.

Č- Izum televizije

S- Coleridge, Kubla Khan

U- Opisivanje prošlog događaja

P- Opisivanje prošlog događaja



4+1

5.

Č- Novinski o savremenim kućama

S- Opisivanje omiljene sobe

U- Kućni aparati

P- Opisivanje sobe



4+1

71

6.

Č- Članak o zdravoj ishrani i vegeterijanizmu

S- Razgovor o ishrani

U- Naglasak u riječi

P- Upitnici



4+1

7.

Č- Članak o budućnosti tehnologije

S- Radio diskusija o Nostradamusu

U- Govorimo o budućnosti

P- Planirajmo budućnost



4+1

8.

Č- Članak o neobičnim zanimanjima

S- Intervju za posao

U- Intervju za posao

P- Popunjavanje aplikacija

Lektira: Asimov, I (2008). I, Robot. Penguin Random House (UK)

4+1

9.

Č- Intervju i kratka priča o porodici

S- Telefonski poziv, međusobni odnosi

U- Opisivanje iskustava

P- Opisivanje stvari koje trenutno radimo (Present Perfect)


4+1

10.

Č- Pismo novinama

S- Radijska emisija

U- Ispitivanje o TV navikama

P- Pismo (1)


4+1

11.

Č- Novinski članak o počinjenom zločinu, oglas za izgubljeno-nađeno

S- Dramatizirana detektivskaa priča

U- Izražavanje straha i iznenađenja

P- Oglas za izgubljeno-mađeno


4+1

72

12.

Č- Recenzije filmova

S- Razgovor o događajima u budućnosti

U- Debata o umjetnosti

P- Kratke poruke


4+1

13.

Č- Oglas za lijek, email za ozdravljenje

S- Kratki razgovori o zdravlju

U- Traženje i davanje savjeta

P- Davanje savjeta


4+1

14.

Č- Članak o Evropi

S- Mišljenja o EU, govorimo o ambicijama

U- Izražavanje želja i planova, diskusija o zemlji u kojoj živimo

P- Formalno pismo (2)


4+1

F. KRITERIJUMI PROCJENE ZNANJA I OCJENJIVANJE

Procjenjivanje znanja % % Mark

Periodični testovi, usmene i pismene

provjera znanja (ocjenjivanje odabranih

pisanih zadaća iz nastavnog plana),

40%

(20+20)

90 - 100 5 A

Provjera materije iz lektire (usmena ili

pismena)

20% (10+

10)

80-89 4 B

Pismeni ispit rad, jedan u svakom

polugodištu

40%

(20+20)

70-79 3 C

60 – 69 2 D

Ukupno (oba polugodišta) 100 Ispod 55 1 F

73

G. UDŽBENICI

1. Hastings, B., Rees-Parnall, H., McKinlay, S. (2014). Success Pre-Intermediate Student’s

Book . United Kingdom: Pearson Longman

H. DODATNI UDŽBENICI

1. White, L., Fricker, R. (2014). Success Pre-Intermediate Workbook and CD Pack. United

Kingdom: Pearson Longman

2. Haddon, M. (2003). The Curious Incident of the Dog in the Night-Time, Jonathan Cape

(UK)

3. Asimov, I (2008). I, Robot. Penguin Random House (UK)

4. Longman Dictionary of Contemporary English, 6th edition. United Kingdom: Pearson

Longman

http://www.pearsonelt.com/products/Longman%20Dictionary%20of%20Contemporary%20English%206%20paper/9781447954194

74



Godina II


Razred DRUGI



vježbe

Seminari

140 70 70 0


B. CILJ PREDMETA

Cilj nastave engleskog jezika kao prvog stranog jezika u drugom razredu srednje škole

podrazumijeva mogućnost sudjelovanja u razgovorima o poznatim temama i temama tvog

interesa, prepričavanja priča i sadržaja, opisivanje osjećanja, uz usvajanje i korištenje

gramatičkih struktura i vokabulara na srednjem nivou. Učenik će također moći razumijeti

standardni govor o poslu, školi, odmoru, te se snaći u većini situacija u engleskom govornom

području. U nastavi u drugom razredu srednje škole treba težiti dostizanju nivoa B1

Evropskog okvira za strane jezike, koja podrazumijeva:

Samostalnu usmenu i pismenu upotrebu stranog jezika na odgovarajućem nivou.


morfološkoj i sintaktičkoj razini), na nivou B1

Shvatanje posebnosti strukture engleskog jezika.





U nastavi engleskog jezika u drugom razredu gimnazije treba težiti dostizanju nivoa B1

Zajedničkog evropskog okvira za strane jezike.

Jezičke

vještine


75

Slušanje i

razumijevanje Mogu razumjeti glavne misli jasnog standardnog razgovora o poznatim

temama s kojima se redovito susrećem na poslu, u školi, u slobodno

vrijeme itd.

Mogu razumjeti glavne poruke mnogih radijskih i televizijskih

programa o tekućim događajima ili temama od osobnog i profesionalnog

interesa ako su iskazane relativno polako i razumljivo.

Čitanje i

razumijevanje Mogu razumjeti tekstove koji su uglavnom pisani običnim jezikom ili

jezikom poznate struke.

Mogu razumjeti opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima.

Govor Mogu se snalaziti u većini situacija koje se mogu pojaviti u toku

putovanja kroz područje na kojemu se taj jezik govori.

Mogu se, bez pripreme, uključiti u razgovor o temama koje su poznate,

koje su od ličnog interesa ili se odnose na svakodnevni život (npr. na

porodicu, hobi, posao, putovanja i tekuće događaje).

Mogu jednostavno povezivati rečenice kako bi opisali doživljaje i

događaje, svoje snove, nade i težnje.

Mogu ukratko obrazložiti i objasniti svoja stajališta i planove.

Mogu ispričati priču ili prepričati sadržaj knjige ili filma te opisati

svoje reakcije.

Pisanje Mogu napisati jednostavan vezani tekst o poznatoj temi ili temi od

ličnog interesa.

Mogu napisati pismo opisujući svoje doživljaje i dojmove.

Znanje o

jeziku Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.



1. Složene imenice

Povratne zamjenice: each, other

Redoslijed pridjeva u rečenici

Frazni glagoli

Predavanja i

praktična

primjena

5

2. Glagolska vremena: Present Perfect

Simple, Present Perfect Continuous,

poređenje sa Past Simple-om

Pridjevi koji opisuju odjevne predmete

Vokabular računara i mobilnih

telefona

Predavanja i

praktična

primjena

5

76

3. Glagolska vremena: Past Simple, Past

Continuous i Past Perfect, used

to/would

Jezički izrazi za zakon i zločin

Predavanja i

praktična

primjena

5

4. Modalni glagoli za izražavanje

vjerovatnoće, sposobnosti, zabrane i

obaveze

Tvorba riječi: pridjevi sa negativnim

prefiksima

Predavanja i

praktična

primjena

5

5. Izražavanje budućnosti: planovi,

namjere, odluke

Tvorba priloga vjerovatnoće

Jezički izrazi za prirodne nepogode

Predavanja i

praktična

primjena

5

6. Nulti, prvi i drugi kondicional;

vremenske klauze sa if i when

Sinonimi i parafraziranje

Predavanja i

praktična

primjena

5

7. Neodređena zamjenice one/ones

Question tags

Jezički izrazi za školu i uspjeh

Predavanja i

praktična

primjena

5

8. Pasiv

Jezički izrazi i kolokacije za

putovanja, statistiku i opise mjesta

Predavanja i

praktična

primjena

5

9. Indirektni govor, step back u prošlo

vrijeme, pripadajući izrazi, glagoli koji

se koriste za indirektni govor

Pitanja i naredbe u indirektnom

govoru

Predavanja i

praktična

primjena

5

10. Modalni glagoli za izražavanje

vjerovatnoće u prošlosti

Glagoli za naraciju i opisivanje

Predavanja i

praktična

primjena

5

11. Članovi

Pridjevi za opis fizičkog izgleda

Predavanja i

praktična

primjena

5

12. Direktni i indirektni govor nast.

Pridjevi za opisivanje umjetnosti,

filmova i pisanje filmskih kritika

Predavanja i

praktična

primjena

5

13. Kvantifikatori: both, neither, either,

all, none, most

Prisvojni padež ('s)

Frazalni glagoli u sportu

Predavanja i

praktična

primjena

5

14. Kolokacije za opisivanje hrane i

kupovine

Ponavljanje gradiva

Predavanja i

praktična

primjena

5

77




1.

Č- Članak o mladim ljudima i grupama mladih

S- Radio disukusija zašto mladi ljudi pripadaju grupama

U- Klubovi za mlade, davanje mišljenja

P- Opis osobe

Lektira: Dickens, C. (2010). A Christmas Carol.

Penguin Press (UK)

4+1

2.

Č- Članak o prvim prenosivim telefonima, lično pismo

S- Opasnosti interneta

U- Razgovor o mobilnim telefonima i komunikaciji

P- Lično pismo


Penguin Press (UK)

4+1

3.

Č- Članak o kaznama

S- Radio diskusija o slavnoj ličnosti koja je počinila

zločin

U- Diskusija o pravilima i obavezama

P- Kako pojedinac može promijeniti svijet?


Penguin Press (UK)

4+1

4.

Č- Strip o razlikama između muškaraca i žena, esej na

temu za/protiv škola za isključivo dječake ili djevojčice

S- Različito ponašanje prema djevojčicama i dječacima

U- Žensko-muške rodne uloge u našem društvu

P- Esej na temu za ili protiv


Penguin Press (UK)

4+1

5.

Č- Teorije o kraju svijeta

S- Studentska prezentacija

U- Davanje predviđanja o budućnosti, kratke studentske

prezentacije


Penguin Press (UK)

4+1

6.

Č- Esej koji opisuje stav o zoološkim vrtovima

S- Predavanje o slonovima u Africi

U- Izražavanje vjerovatnoće

P- Esej koji izražava stav o temi


Penguin Press (UK)

4+1

78

7.

Č- Izvadak iz romana

S- Priča o društvenom uspjehu

U- Razgovor o uspješnoj osobi

P- Pismeni sastav o uspjehu


Penguin Press (UK)

4+1

8.

Č- Neobični hoteli

S- Putovanje u UK

U- Razgovor o ekstremnim sportovima

P- Opis mjesta

Lektira: Satrapi, M. (2004). Persepolis: The Story of a

Childhood. Pantheon

4+1

9.

Č- Život nakon škole

S- Intervju sa savjetnikom za izbor zanimanja

U- Igranje uloga (role play) o davanju savjeta pri izboru

zanimanja

P- Izvještaj o izboru zanimanja


Childhood. Pantheon

4+1

10.

Č- Kratka priča

S- Radio program o slavnom pilotu

U- Izražavanje nagađanja

P- Pisanje priče


Childhood. Pantheon

4+1

11.

Č- Članak ljepota kroz vrijeme

S- Radio diskusija

U- Kratka studentska prezentacija

P- Opis osobe


Childhood. Pantheon

4+1

12.

Č- Filmska kritika

S- Film po izboru nastavnika

U- Razgovor o filmu

P- Filmska kritika na izabrani film


Childhood. Pantheon

4+1

13.

Č- Kritika kompjuterskih igara

S- Radio program o fudbalskoj utakmici

U- Kratka prezentacija o igrama i hobijima

P- Pisanje osvrta na kompjutersku igru


Childhood. Pantheon

4+1

79

14.

Č- Tri pisma žalbe

S- Članak o Buy Nothing Day

U- Ulaganje i odgovaranje na žalbe

P- Pismo žalbe


Childhood. Pantheon

4+1




provjera znanja (ocjenjivanje

odabranih pisanih zadaća iz nastavnog

plana),

40%

(20+20)

90 - 100 5 A


pismena)

20% (10+

10)

80-89 4 B


polugodištu

40%

(20+20)

70-79 3 C

60 – 69 2 D


G. UDŽBENICI

1. Hastings, B., McKinlay, S. (2014). Success Intermediate Students' Book. United Kingdom:

Pearson Longman


1. White, L., Fricker, R. (2014). Success Intermediate Workbook and CD Pack. United


2. Dickens, C. (2010). A Christmas Carol. Penguin Press (UK)

2. Satrapi, M. (2004). Persepolis: The Story of a Childhood. Pantheon


Longman


80



Godina III


Razred TREĆI



vježbe

(vještine)

Seminari

105 49 56 0

Broj časova sedmično 3 1-1.5 1.5-2 0

B. CILJ PREDMETA

Cilj nastave engleskog jezika kao prvog stranog jezika u trećem razredu srednje škole

podrazumijeva sticanje temeljne i napredne jezičke kompetencije koja se funkcionalno

postepeno razvija. Učenik je na ovom stepenu u stanju dati jasne, detaljne opise na niz tema

vezanih za svoju profesiju i interese; dati mišljenje na temu; razumjeti većinu TV vijesti,

programe tekućih poslova i većinu filmova na standardnom dijalektu; koristiti jezik sa dozom

rječitosti i spontanosti koji omogućuju kontakt s izvornim govornikom; sudjelovati u

diskusijama o poznatim temama, podupirući svoja gledišta. U nastavi engleskog jezika u

trećem razredu srednje škole, treba težiti dostizanju nivoa B2 Evropskog okvira za strane

jezike, koji podrazumijeva:

Samostalnu usmenu i pismenu upotrebu stranog jezika na višem nivou;


morfološkoj i sintaktičkoj razini) na višem nivou;

Usvajanje posebnosti strukture engleskog jezika na višem nivou;





U nastavi engleskog jezika u trećem razredu gimnazije treba težiti potpunom dostizanju nivoa

B2 Zajedničkog evropskog okvira za strane jezike.

Jezičke Očekivani rezultati/ ishodi učenja

https://hr.wikipedia.org/wiki/TV

81

vještine

Slušanje i

razumijevanje

Učenici mogu razumjeti duže govore i predavanja te pratiti čak i složenu

argumentaciju ako im je tema barem donekle poznata. Mogu razumjeti veći

dio TV vijesti i programa koji se bave tekućim događajima. Mogu razumjeti

većinu filmova na standardnom jeziku.

Čitanje i

razumijevanje

Učenici mogu čitati članke i izvještaje koji obrađuju suvremene probleme i

u kojima pisac zauzima određene stavove ili izražava određena stajališta.

Mogu razumjeti suvremenu književnu prozu.

Govor Učenici mogu komunicirati dovoljno dobro i neusiljeno, što omogućuje

normalnu interakciju s izvornim govornikom. Mogu aktivno sudjelovati u

raspravama u okviru poznatih situacija obrazlažući i braneći svoje stavove.

Mogu jasno i podrobno govoriti o mnogim temama vezanim uz područje

vlastitog interesa. Mogu objasniti svoja stajališta o nekoj aktualnoj temi

navodeći prednosti i nedostatke raznih pristupa.

Pisanje Učenici mogu napisati jasan, podroban tekst o velikom broju tema iz

područja svog interesa. Mogu napisati sastav ili izvještaj prenoseći

informaciju ili navodeći razloge za ili protiv određenog stajališta. Mogu

napisati pismo u kojem jasno izražavaju značenje koje osobno pridaju

određenim događajima i iskustvima.



1. Ponavljanje gradiva iz drugog razreda: sadašnja

i prošla vremena

Kolokacije za oglase za posao i biografije (CV)

Predavanja +

praktična

primjena

3.5

2. Ponavljanje budućih vremena, pregled Future

Perfect-a i Future Continuous-a

Tvorba riječi: prefiksi

Jezički izrazi u formalnim pismima

Predavanja +

praktična

primjena

3.5

3. Navike u sadašnjosti i u prošlosti sa Present i

Past Continuous-om

Kolokacije i veznici pri opisivanju ličnosti

Predavanja +

praktična primjena

3.5

4. Participske rečenice

Tvorba riječi: sufiksi

Predavanja +

praktična primjena

3.5

5. Glagolski modeli: gerund i infinitiv, glagoli i Predavanja+ 3.5

82

njihova komplementacija

Frazni glagoli (izbor)

praktična primjena

6. Causative have

Frazni glagoli i idiomi (izbor)

Kolokacije pridjeva i priloga

Predavanja+

praktična primjena

3.5

7. Brojivost imenica, isti oblik jednine i množine,

singularia tantum i pluralia tantum

Predavanja+

praktična primjena

3.5

8. Pasiv infinitiv i pasiv gerund

Vokabular za opisivanje grafova

Složenice

Predavanja+

praktična primjena

3.5

9. Vrste zavisnih rečenica: posljedične,

kondicionalne (ponavljanje)

Veznici

Predavanja+

praktična primjena

3.5

10. Pasiv sa dva objekta

Relativne klauze: restriktivne i nerestriktivne

Kolokacije

Predavanja+

praktična primjena

3.5

11. Modalni glagoli u prošlosti, upotreba sa

pasivom i trajnim vremenom

Frazni glagoli (izbor)

Predavanja+

praktična primjena

3.5

12. Kvantifikatori: Some, any, much, many, a few,

little, a little

Namjerne rečenice

Predavanja+

praktična primjena

3.5

13. Članovi

Korištenje vanjskih izvora: citiranje i

referenciranje

Razumijevanje riječi i izraza iz konteksta

Predavanja +

praktična primjena

3.5

14. Vještine prezentiranja, korištenje odgovarajućih

softvera

Predavanja +

praktična primjena

3.5



83


1.

Č- Članak po izboru nastavnika o sistemima

srednjoškolskog obrazovanja širom svijeta

S- Telefonski razgovori

U- Telefonski poziv, diskusija o obrazovanju

P- Pisanje biografije

Lektira: Mansfield, K., (2014), The Garden Party and

Other Stories, CreateSpace Independent Publishing

Platform, SAD

3+1

2.

Č- Formalno pismo

S- Razgovor o engleskom kao svjetskom jeziku

U- Razgovor o jeziku uopšte

P- Formalno pismo



Platform, SAD

3+1

3.

Č- Kako izaći na kraj sa teškim osobama?

S- Radio diskusija „Oni i mi- generacijski jaz“

U- Diskusija o različitim navikama i odnosima

P- Organizacija ideja u tekstu



Platform, SAD

3+1

4.

Č- Članak o izvanrednim ljudima

S- Radio program o genijima, dokumentarac o slavnoj

ličnosti po izboru nastavnika

U- Predstavljanje neke poznate osobe

P- Pismeni sastav o ličnosti iz dokumentarca



Platform, SAD

3+1

84

5.

Č- Kako izaći na kraj sa stresom

S- Iskustva sa ovisnostima

U- Diskusija o ovisnostima, stresu i društvenom životu

P- Davanje savjeta



Platform, SAD

3+1

6.

Č- Članak po izboru nastavnika o zaštiti planete i srodnim

temama

S- Dokumentarac o ugroženim životinjskim vrstama

U- Kako spasiti planetu

P- Kako spasiti planetu



Platform, SAD

3+1

7.

Č- Web stranica

S- Razgovor o umjetnosti

U- Razgovor o kulturi i umjetnosti

P- Najčešće nebrojive imenice u engleskom jeziku; ili

pisanje recepta



Platform, SAD

3+1

8.

Č- Mobilni telefoni - za ili protiv?

S- Opisivanje grafa i intervju o Butanu

U- Diskusija na temu za i protiv

P- Opisivanje grafa ili tabele

Lektira: Paschen, E., ed.,(2010), Who I Am: Poetry of

Discovery, Inspiration, Independence, and Everything

Else, Sourcebooks, Inc., Illinois

3+1

85

9.

Č- Članak po izboru nastavnika, parafraziranje i sumiranje

sadržaja

S- TV priča

U- Izrazi se svojim riječima

P- Pisanje sažetaka teksta




3+1

10.

Č- Članak o domu

S- Opis kuće ili stana

U- Diskusija o kućnim pravilima i kućnim vještinama

P- Opisivanje nekog značajnog mjesta




3+1

11.

Č- Članak o životnim misterijama

S- Kratke novinske priče i naslovi

U- Diskusija o DNK

P- Kratki novinski članak




3+1

12.

Č- Medijske navike

S- Predavanje o poznatoj ličnosti

U- Diskusija o poznatim ličnostima i medijima općenito

P- Izvještaj o lokalnim medijima




3+1

86

13.

Č- Akademski članak

U- Razgovor o plagijatu i akademskim navikama

P- Pismena vježba korištenja referenci




3+1

14.

S- TED Talk po izboru nastavnika, i diskusija o pozitivnim

vještinama prezentacije

P, U- Učeničke prezentacije (referati)




3+1




provjera znanja (ocjenjivanje odabranih

pisanih zadaća iz nastavnog plana),

40%

(20+20)

90 - 100 5 A


pismena)

20%

(10+ 10)

80-89 4 B


polugodištu

40%

(20+20)

70-79 3 C

60 – 69 2 D


G. UDŽBENICI

1. Parsons, J. et al (2014). Success Upper Intermediate Student’s Book, United Kingdom:

Pearson Longman


1. Parsons, J. et al (2014). Success Upper Intermediate Workbook and CD Pack. United


87

2. Hughes, J. and Jones, C (2011). Practical Grammar. Level 2. United Kingdom: Heinle

Cengage Learning.

3. Hughes, J. and Jones, C (2011). Practical Grammar. Level 3. United Kingdom: Heinle

Cengage Learning.


Longman

5. Mansfield, K., (2014), The Garden Party and Other Stories, CreateSpace Independent

Publishing Platform, SAD

6. Paschen, E., ed.,(2010), Who I Am: Poetry of Discovery, Inspiration, Independence, and

Everything Else, Sourcebooks, Inc., Illinois


88



Godina IV


Razred ČETVRTI



vježbe

Seminari

140 70 70 0

Broj časova sedmično 4 2 2

B. CILJ PREDMETA

Cilj nastave engleskog jezika kao prvog stranog jezika u četvrtom razredu srednje škole

podrazumijeva sticanje napredne jezičke kompetencije koja se funkcionalno postepeno

razvija. Učenik je na ovom stepenu u stanju dati jasne, detaljne opise na niz tema vezanih za

svoju profesiju i interese; dati mišljenje na temu; razumjeti većinu TV vijesti, programe

tekućih poslova i većinu filmova na standardnom dijalektu; koristiti jezik sa dozom rječitosti i

spontanosti koji omogućuju kontakt s izvornim govornikom; sudjelovati u diskusijama o

poznatim temama, podupirući svoja gledišta. U nastavi engleskog jezika u četvrtom razredu

gimnazije treba težiti potpunom dostizanju nivoa C1 Zajedničkog evropskog okvira za strane

jezike, koji podrazumijeva:

Samostalnu usmenu i pismenu upotrebu stranog jezika na višem nivou;


morfološkoj i sintaktičkoj razini) na višem nivou;

Usvajanje posebnosti strukture engleskog jezika na višem nivou;

Ostale ciljeve i zadaće u programu, koje se odnose na obradu tema o civilizaciji i kulturi,

osposobljavanje učenika za daljnje i samostalno učenje te primjenu raznih izvora znanja

(riječnika, strane literature, medijskih informacija).


U nastavi engleskog jezika u četvrtom razredu gimnazije treba težiti potpunom dostizanju

nivoa C1 Zajedničkog evropskog okvira za strane jezike.

Jezičke Očekivani rezultati/ ishodi učenja

https://hr.wikipedia.org/wiki/TV

89

vještine

Slušanje i

razumijevanje

Mogu razumjeti dugačak govor čak i kad nije jasno strukturiran i kad veze

među rečenicama nisu jasno iskazane, već se samo podrazumijevaju. Mogu

bez prevelika napora razumjeti televizijske programe i filmove.

Čitanje i

razumijevanje

Mogu razumjeti dugačke i kompleksne činjenične književne tekstove te

uviđati stilske različitosti. Mogu razumjeti specijalizirane članke i duže

tehničke upute, čak i kad se ne odnose na moje područje.

Govor Mogu se dobro i neusiljeno izražavati bez jako očitog traženja

odgovarajućih riječi. Mogu se fleksibilno i učinkovito koristiti jezikom u

društvenim i poslovnim situacijama. Mogu precizno izraziti svoje ideje i

mišljenja te se svojim doprinosom spretno uključiti u raspravu drugih

govornika.

Mogu iznijeti jasan, podroban opis složenih činjenica povezujući tematske

cjeline, razvijajući određene misli i zaokruživši izlaganje odgovarajućim

zaključkom.

Pisanje Mogu se izraziti jasnim, dobro strukturiranim tekstom te razvijati svoja

stajališta. Mogu pisati o složenim temama u pismu, sastavu ili izvještaju

naglašavajući ono što smatram važnim. Mogu odabrati stil koji odgovara

čitatelju kojemu je to namijenjeno.



1. Ponavljanje gradiva iz trećeg razreda

Pregled težih glagolskih vremena: Future

Perfect, Future Continuous i Future Perfect

Continuous

Frazalni glagoli i idiomi koji opisuju ličnost

Predavanja 5

2. Cleft rečenice

Kolokacije za opisivanje umjetnosti i sklonosti

Subjunctive (konjuktiv)

Predavanja 5

3. Pregled pasivnih i aktivnih oblika, pasivni

glagoli sa dva objekta

Frazalni glagoli koji opisuju okoliš

Predavanja 5

4. Inverzija u rečeničnoj strukturi. Vokabular za

opisivanje škola, univerziteta i akademskih

planova

Predavanja 5

90

5. Pregled kondicionalnih rečenica; inverzija

Formalni engleski jezik

Predavanja 5

6. Glagoli percepcije

Pregled infinitiva i participskih oblika

Množina imenica stranog porijekla

7. Radionica: poslovni svijet, pregled dobre i loše

biografije; vještine pisanja dobrih motivacionih

pisama

8. Bezlične strukture u indirektnom govoru

Pregled rečeničnih struktura

9. Participske klauze

Frazalni glagoli

Idiomi i klišei

10. Uzročne i zaključne rečenice

Tvroba riječi: prefiksi i sufiksi

11. Relativne klauze: restriktivne i nerestriktivne

Kolokacije za opisivanje osjećanja

12. Pregled modalnih glagola i fraza

13. Dopusne, suprotne, rečenice za naraciju

Idiomatski izrazi za opisivanje sličnosti i razlika

14. Ponavljanje gradiva i priprema za završni ispit


Č- čitanje

S- slušanje

U- usmeno izražavanje

P- pismeno izražavanje

91


1.

Č- članak o romantici i slobodi

S- drama

U- vođenje razgovora (role play)

P- kratka priča

4

2.

Č- članak o apsurdnoj umjetnosti

S- dijalog o umjetničkom djelu

U- šta nam se sviđa i ne sviđa u umjetnosti

P- kratka kritika likovnog umjetničkog djela

4

3.

Č- članak o budućnosti

S- dijalog

U- razgovor o promjenama u društvu i budućnosti

P- predviđanja o klimatskim promjenama u budućnosti

4

4.

Č- konkurs za posao i motivaciono pismo

S- radijska emisija o odrastanju

U- kako se nositi sa teškim situacijama na univerzitetu

P- motivaciono pismo

4

5.

Č- izvod iz književnih djela

S- radio dokumentarac o hrani i utjecaju hrane na povijest

U- diskusija o ponašanju

P- pismo na formalnom engleskom jeziku

4

6.

Č- članak o buci

S- radio program, sa pregledom naglaska u riječi

U- stavovi prema muzici: razlike i sličnosti

P- recenzija muzičkog CD-a

4

7.

Praktične vježbe iz analize i pisanja biografija za različite

svrhe (akademske ili poslovne), šta ne pisati u biografiji;

simulacija poslovnog intervjua i tehnike prezentacije

tokom intervjua; pregled vještina prezentacije

4

8.

Č- članak o načinima ophođenja sa stresom

S- razgovori o vrstama ličnosti

U- diskusija kako se nositi sa negativnim navikama,

davanje savjeta

P- informativni letak, davanje savjeta

4

9.

Č- članak o turizmu i putovanju, izvještaj o muzičkom

festivalu

S- izvještaj o odmoru

U- odmori koje pamtimo, savjeti za putovanje za

posjetioce tvom gradu

P- pisanje izvještaja

4

10.

Č- članak o medijima

S- dijalog

U- diskusija o pisanim medijima u tvojoj zemlji

P- esej o budućnosti online medija

4

92

11.

Č- članak o mitovima

S- teorije zavjere

U- mitovi i teorije zavjere

P- članak

4

12.

Č- članak o pravdi

S- nevjerovatne plate

U- moralne dileme i iskušenja

P- pismeni sastav iz lektire

4

13.

Č- opis lika iz književnog djela

S- izvod iz romana Bartleby the Scrivener

U- diskusija o društvenim normama

P- opis lika iz lektire

4

14. Ponavljanje gradiva i priprema za završni ispit

Prezentacije iz lektire

4



Periodični testovi 35 90 - 100 5 A

Pismeni ispit 25 80-89 4 B

Završni ispit 40 70-79 3 C

60 – 69 2 D

Ukupno 100 Ispod 55 1 F

G. UDŽBENICI

2. Fricker, R. (2014). Success Advanced Workbook and CD Pack. United Kingdom: Pearson

Longman


1. Hewings, M. Advanced Grammar in Use. UK: Cambridge University Press


Longman


93

NJEMAČKI JEZIK - A

(Drugi strani jezik)

Svi smjerovi


NAPOMENA: Njemački jezik A je drugi strani jezik koji slušaju učenici prvi put, tj. Koji u prethodnom

obrazovanju nisu imali ovaj jezik.

94


Naziv Njemački jezik

Godina PRVA (prva godina

učenja)


Razred Prvi


Broj časova i vrsta nastave ukupno Predavanja vježbe Seminari

70 35 35 0


B. CILJ I ZADACI PREDMETA

Cilj nastave njemačkog jezika kao drugog stranog jezika u prvom razredu srednje

škole podrazumijeva sticanje elementarne jezičke kompetencije koja se funkcionalno

postepeno razvija. Učenik je na ovom stepenu u stanju da na njemačkom jeziku

komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje

stranog jezika treba da potakne njegovu maštu, radoznalost i kreativnost. Nastava

njemačkog jezika treba da doprinese daljem jačanju motivacije za učenje stranih jezika

i da osposobi učenika da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o

temama iz svog neposrednog okruženja i da razumije pojedinačne informacije u

jednostavnom tekstu. U nastavi njemačkog jezika u prvom razredu srednje škole, kao

prvoj godini učenja njemačkog jezika, treba težiti dostizanju nivoa A1.1 Evropskog

okvira za strane jezike.

95


U nastavi njemačkog jezika u trećem razredu gimnazije treba težiti dostizanju nivoa A 1.1

Evropskog okvira za strane jezike.

Jezičke

vještine


Slušanje i

razumijevanje

Učenik može razumjeti ograničen broj riječi, običnih fraza i rečenica,

pitanja i uputa lične prirode ili vezanih za neposrednu situaciju i na

njih jezički ili nejezički reagirati

potrebna mu je znatna pomoć da bi razumjelo: usporavanje brzine

govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod

Čitanje i

razumijevanje

čita naglas poznate riječi i rečenice

zna pronaći određenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je

dozvoljeno ponovljeno čitanje

Govor pravilno artikulira glasove, naglašava riječi, poštuje ritam i intonaciju

rečenice

reproducira napamet naučene stihove i pjesmice

zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim

temama

učestvuje u razgovoru po modelu

daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima

opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju

pravi pauze, oklijeva, pravi greške i kod najjednostavnije usmene

produkcije

Pisanje prepisuje, dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice

zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu

zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama

(odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma,

kratkog opisa neke osobe)

Znanje o

jeziku

Od samog početka učenja drugog stranog jezika učenici svjesno

usvajaju znanje o jeziku



96

1. Hallo! Predavanja i

vježbe

4+2

2. Eis und Biologie Predavanja i

vježbe

4+2+1

3. Mode und Familie Predavanja i

vježbe

4+2+1

4. Hobbys Predavanja i

vježbe

4+2+1

5. Kontakte Predavanja i

vježbe

4+2+1

6. Schule Predavanja i

vježbe

4+3+1

7. Schule einmal anders! Predavanja i

vježbe

4+2+1

8. Freizeit Predavanja i

vježbe

4+3+1

9. Feiern Predavanja i

vježbe

4+3+1

10. 1. Klassenarbeit 2


Nastavni sadržaji tematskih cjelina:

Upoznavanje učenika sa nastavnim planom i programom (1)

97

Texte Kommunikation Grammatik Lernen lernen

Hallo!

A Hallo!

B Ich mag Tennis!

-Zuneigung/Abneigung

äußern

-buchstabieren

-um Wiederholung

bitten

Internationale Wörter

erkennen das Alphabet

auswendig lernen

internationale Wörter auf

Deutsch aussprechen

Eis und Biologie A Biologie am

Montag …

B Eis oder Pizza?

Zeitangaben machen

Preise nennen

Vorlieben äußern

Nomen farbig markieren

Nomen mit dem Artikel

zusammen lernen

Mode und Familie

A Mode: die Trends!

B Das Baby ist mein

Bruder! Das ist

wichtig!

etwas benennen /

identifizieren etwas /

jemanden beschreiben

Nomen und Artikel im

Deutschen mit anderen

Sprachen vergleichen

Hobbys

A Jugend-Medien-

Camp

B Spielst du

Basketball?

C Das Manga-Mädchen

D Das ist wichtig!

(Ja/Nein-)Fragen stellen

und beantworten

über die Hobbys

sprechen zustimmen /

ablehnen

etwas nicht wissen

Verbkonjugation im

Singular Personalpronomen

im Nom. (ich, du, er/es/sie)

Unregelmäßiges Verb

(sammeln)

Verb mit Vokalwechsel e-ie

(lesen)

Adverb gern

Konjunktion und Syntax:

Aussagesatz und Ja/Nein-

Frage

vor dem Hören zuerst über

das Thema sprechen beim

Hören sich darauf

konzentrieren, was man für

die Aufgabe braucht beim

Lesen auf Bilder Zahlen,

Namen, Wörter aus

anderen Sprachen und auf

Internationalismen achten

Kontakte

A VIP-Quiz!

B Mein Profil

C Star-Forum

D Das ist wichtig!

sich und andere

vorstellen etwas

benennen (W-)Fragen

stellen und beantworten

(E-Mail) Freunde

ansprechen

sein im Präsens

Personalpronomen im

Nom. (wir, ihr, sie)

Fragepronomen Was, Wer,

Wie, Wo, Woher, Wie alt

Syntax: W-Fragen Lokale

Präpositionen bei Ländern

in/aus Wortbildung: -in

(der Sänger - die Sängerin)

ein Wortfeld erstellen vor

dem Hören die Aufgabe

lesen auf Textzeichen

achten

98

Schule

A Meine Schule im

Internet

B Spaghettibrücke

C Schule international

D Das ist wichtig!

die Schule und die

Schulräume beschreiben

nachfragen

etwas bewerten

haben im Präsens

Verbkonjugation im Plural

Personalpronomen Sie

Bestimmte, unbestimmte

Artikel und Possessivartikel

(mein, dein) im Nom. und

Akk. (der-den, (k)ein-

(k)einen) Negation mit kein

Plural von Nomen (das Heft

- die Hefte)

Unregelmäßiges Verb

(finden) Wortbildung:

Nomen + Nomen (der Sport

+ die Halle = die Sporthalle)

neue Wörter auf

Kärtchen schreiben

nach dem Schreiben

den Text kontrollieren

Schule einmal anders!

A Wann ist die

Theater-AG?

B Was möchtest du

machen?

C Sommerschule

D Das ist wichtig!

über die Zeit sprechen

zögern

einen Vorschlag

machen/

annehmen/ablehnen

sich verabreden

einen Wunsch

ausdrücken

eine Fähigkeit

ausdrücken

auf eine negative Frage

reagieren

Fragepronomen Wann, Um

wie viel

Temporale Präpositionen

am, um, von...bis

Verben mit Vokalwechsel i-

ei (wissen) e-i (sprechen) a-

ä (fahren)

Modalverben können

(Fähigkeit) und möchten

Syntax: Modalverben

Negation mit nicht

Konjunktion aber Antwort

mit doch

vor dem Lesen zuerst

über das Thema

nachdenken

beim Lesen die

Hauptinformationen im

Text durch W-Fragen

erarbeiten Dialoge in

verschiedenen

Stimmungen sprechen

grammatische Regeln

zeichnen

Freizeit

A Jugendwoche

B Hausaufgaben:

Nein! Kino? Ja!

C Freizeitpark-Info D

Das ist wichtig!

Freude/Bedauern

ausdrücken Häufigkeit

ausdrücken nachfragen

etwas bestätigen sich

verabschieden etwas

begründen

Lokale Präposition zu + Dat.

Lokale Präposition in + Akk.


vor und nach + Dat.

den Dialog laut

vorlesen vor dem

Schreiben Ideen

sammeln und Notizen

machen

Feiern

A Herzlichen

Glückwunsch zum

Geburtstag!

B Und nach der

einem Freund

gratulieren Zweck und

Bestimmung angeben

(Geschenke) bewerten

etwas nicht wissen

Hoffnung ausdrücken

Modale Präposition für +

Akk.

Personalpronomen im Akk.

(mich, dich, ihn, es, sie)

trennbare Verben

Adjektive mit dem

Gegenteil lernen

Wörter zusammen mit

Bildern lernen

99

Party? Aufräumen!!!

C Mein Album im

Netz

D Das ist wichtig!

Wichtigkeit ausdrücken

sich bedanken

Ordinalzahlen: Datum




Usmena provjera znanja 25 80-89 4 B

Pismena zadaća 40 70-79 3 C

60 – 69 2 D


F. UDŽBENICI

3. deutsch.com 1, Hueber Verlag


1. Übungsgrammatik für die Grundstufe, Hueber Verlag

2. dodatni materijali

100



Godina DRUGA (druga godina

učenja)


Razred Drugi



70 35 35 0


B. CILJ PREDMETA

Cilj nastave njemačkog jezika kao drugog stranog jezika u drugom razredu srednje

škole podrazumijeva sticanje elementarne jezičke kompetencije koja se funkcionalno

postepeno razvija. Učenik je na ovom stepenu u stanju da na njemačkom jeziku

komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje

stranog jezika treba da potakne njegovu maštu, radoznalost i kreativnost. Nastava

njemačkog jezika treba da doprinese daljem jačanju motivacije za učenje stranih jezika

i da osposobi učenika da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o

temama iz svog neposrednog okruženja i da razumije pojedinačne informacije u

jednostavnom tekstu. U nastavi njemačkog jezika u drugom razredu srednje škole, kao

drugoj godini učenja njemačkog jezika, treba težiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog

okvira za strane jezike.


U nastavi njemačkog jezika u drugom razredu gimnazije treba težiti dostizanju nivoa A 1.2

101

Evropskog okvira za strane jezike.

Jezičke

vještine


Slušanje i

razumijevanje Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i

svakodnevne zahtjeve, potvrdne i negativne zapovijesti u okviru

jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu

situaciju.

Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom

sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno.

Čitanje i

razumijevanje Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz

kratkih tekstova, koji govore o svakodnevnom životu, rutinskim

događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva.

Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi

jednostavan jezik (razglednice, vremenska prognoza).

Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke

dijelove teksta.

Govor Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim

temama. Može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati

jednostavne transakcije (npr. u prodavnici).

Povremeno mu može zatrebati pomoć.

Izgovara bez poteškoća poznate riječi ali pravi primijetne pauze i

oklijeva kad izgovara manje poznate riječi.

Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju.

Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih, naučenih izraza,

osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama.

Pisanje Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru

predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva.

Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici, lične

podatke, jednostavan diktat).

Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite

prirode.

Znanje o




1. Essen und Trinken Predavanja i

vježbe

4+2+1

2. Einkaufen Predavanja i

vježbe

4+2+1

102

3. Gesund bleiben Predavanja i

vježbe

4+2+1

4. Zu Hause Predavanja i

vježbe

4+2+1

5. Alltag Predavanja i

vježbe

4+2+1

6. Berlin Predavanja i

vježbe

4+2+1

7. Im Ausland Predavanja i

vježbe

4+2+1

8. Perspektiven Predavanja i

vježbe

4+2+1

9. Ferien Predavanja i

vježbe

4+3+1





Ponavljanje (1)

Texte

Kommunikation

Grammatik

Lernen lernen

Essen und Trinken A

Frühstücksprojekt B

Lokale

C Lied: Es lebe das

Toastbrot!

D Das ist wichtig!

-im Restaurant bestellen

-Vorlieben ausdrücken -

Zuneigung und

Abneigung ausdrücken -

(nicht) vorhanden sein

-Rückfragen stellen

-den Preis nennen

Konjunktion oder

Modalverb mögen

es gibt + Akk.

Nullartikel (Ich mag Cola.)

die wichtigen Textstellen

mit der Aufgabennummer

markieren

Dialoge auswendig lernen

mit der Sprache spielen

103

-Zustimmung

ausdrücken

Einkaufen

A Klamotten,

Geschäfte &

Taschengeld

B Einkaufsbummel

C Einkaufstypen

D Das ist wichtig!

-Notwendigkeit

ausdrücken

-etwas beschreiben

-nach dem Preis fragen

-Hilfe anbieten

-sich entschuldigen

Modalverb müssen

Possessivartikel im

Singular (sein, ihr)

Personalpronomen im

Dat. (mir, dir, uns, euch)

Verben + Dat. (stehen,

gefallen, helfen)

Fragepronomen Wie viel,

Welch- (im Nom. und

Akk.)

laut und deutlich

sprechen vor dem

Sprechen Assoziationen

sammeln

Gesund bleiben

A Florian ist krank.

B Radio-Doktor

C Spaß und

Gesundheit

D Das ist wichtig!

-über das Befinden

sprechen

-Sorge ausdrücken

-Mitgefühl ausdrücken

-Bitte/Ratschlag

ausdrücken

-sich bedanken

-etwas bewerten

Vokalwechsel au-äu

(laufen)

Imperativ (du und ihr)

Wörter in Wortfeldern

lernen

beim Wörter lernen die

Wortbedeutung spielen

vor dem Hören zuerst

über das Thema

nachdenken die Angst

vor Fehlern abbauen Zu Hause

A Das habe nur ich! B

Hier geht’s mir gut!

C Zuhause ist …

D Das ist wichtig!

-ein Zimmer beschreiben

-Zugehörigkeit

ausdrücken

-einen Ort angeben

-Wichtigkeit ausdrücken

Genitiv -s bei Namen

Konjunktion deshalb

Gradpartikeln sehr,

ziemlich, zu

Ortsangaben hier, da, dort

Wortbildung: Verb +

Nomen (wohnen + das

Zimmer = das Wohnzimmer

beim Wörter lernen Zettel

aufhängen

die Wortbedeutung

zeichnen

zusammengesetzte Wörter

verstehen

Syntax kontrollieren

Ideen für einen Text in

Mind-Maps sammeln

Alltag

A Bist du im Stress?

B Das darfst du nicht!

C Anders leben

D Das ist wichtig!

-Möglichkeit ausdrücken

-Herkunftsort sagen

-Zeitabfolge ausdrücken

-Erlaubnis/Verbot

ausdrücken

-Aufforderungen und

Bitten formulieren

Modalverben können

(Möglichkeit) und dürfen

Lokale Präposition von +

Dat.

Zeitabfolge zuerst … dann

vor dem Sprechen Ideen

und Redemittel sammeln

Schlüsselinformationen aus

dem Text auf einem Zettel

notieren

104

Berlin

A Ich liebe Berlin

B Orientierung in

Berlin

C Lied: Berlin

D Das ist wichtig!

-sich in einer Stadt

orientieren

-Richtung und Ort

angeben

-nach dem Weg fragen -

einen Weg beschreiben

Indefinitpronomen man

Lokale Präpositionen in,

auf, an, nach + Dat. Lokale

Präpositionen bei Städten

in, aus, nach Modale

Präposition mit + Dat.

die

Schlüsselinformationen

im Text markieren beim

Sprechen kurze,

einfache Sätze bilden

beim Sprechen sich Zeit

nehmen und einen

Dialog planen

Im Ausland

A Wo warst du?

B Judiths Jahr in

Ecuador

C Gastgeschenke aus

Deutschland

D Das ist wichtig!

-über die Vergangenheit

sprechen

-Zeitangaben machen

Fragepronomen Wie lange

sein und haben im

Präteritum

Perfekt

Zeitangaben im Akk.

nächst-, dies-, letzt-

Wortbildung bei Sprachen:

- isch (Polen – Polnisch)

die Partizipformen

immer mit Infinitiv und

mit haben / sein

zusammen lernen

nach dem Schreiben

den Text kontrollieren

Perspektiven

A Schulpraktikum B

Modelcasting

C Sommerjobs

D Das ist wichtig

-Sympathie/ Antipathie

ausdrücken -Personen

beschreiben -Gefallen/

Missfallen ausdrücken

Lokale Präpositionen bei, in

(im Nom. und Akk.) + Dat.

Modale Präposition ohne +

Akk.

Demonstrativpronomen

der, die, das (im Nom. und

Akk.

im Wörterbuch

nachschlagen und die

Rechtschreibung kon-

trollieren

Ferien

A Gute Reise!

B Ferien zu Hause C

Sommer-ABC

D Das ist wichtig!

-Glückwünsche äußern -

etwas ankündigen

-Dauer ausdrücken

-über das Wetter reden -

einen Wunsch

ausdrücken

-über die Ferien erzählen

(Brief, E-Mail …)

Wechselpräpositionen an,

in

Modalverb wollen

beim Hören auf die

Geräusche achten

vor dem Schreiben den

Text mit W-Fragen

planen

105

-Freunde ansprechen






60 – 69 2 D


F. UDŽBENICI





106



Godina TREĆA


Razred Treći



70 35 35 0


B. CILJ PREDMETA

Samostalna, ispravna i situatuivno primjerena usmena i pismena upotreba stranog

jezika;

usvojiti određeni lingvistički i sociolingvistički inventar (lingvistički: vokabular, građu

na fonetskoj, morfološkoj i sintaktičkoj razini, sociolingvistički: komunikacijski

uzorci, posebnosti u interakciji);

uočiti posebnosti sistema njemačkoga jezika u odnosu na bosanski i prvi strani jezik.

odgajanje u duhu internacionalizma, humanizma i demokratije;

ostali ciljevi i zadaće u programu, koje se odnose na obradu tema o civilizaciji i


izvora znanja (strane literature, enciklopedije, medijskih informacija), iste su kao i za

prvi strani jezik.


U nastavi njemačkog jezika u trećem razredu gimnazije treba težiti potpunom dostizanju

nivoa A2.1. Zajedničkog evropskog okvira za strane jezike.

Jezičke

vještine


Slušanje i

razumijevanje Učenik može razumjeti dovoljno da zadovolji osnovne, konkretne

potrebe. Može s izvjesnim naporom razumjeti samo suštinu

direktnog, stvarnog, usmenog diskursa u kontekstu osrednje težine.



107



Može razumjeti iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan,

jasan jezik. Može često zahtijevati da mu se nešto ponovi.

Čitanje i

razumijevanje Učenik može razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje teškim


jelovnici, raspored) i u tekstovima baziranim na činjenicama

(uputstva, kratke vijesti i kratki tekstovi).

Može naći novu predvidivu informaciju u jednostavnom i jasno

strukturiranom tekstu o poznatim temama. Može povremeno pogoditi

značenje nepoznatih riječi prema njihovom obliku i kontekstu .

Često mora ponovno pročitati i koristiti rječnik.




Govori relativno tečno, ali su još uvijek veoma primjetni različiti

tipovi zastajkivanja.


fonološke prirode.

Relativno dobro vlada svakodnevnim vokabularom i ograničenim

brojem idioma. U stanju je da koristi razne jednostavne konstrukcije i

neke složene.

U proširenoj usmenoj produkciji pravi nešto grešaka koje mogu

povremeno prouzrokovati nerazumijevanje.


situacije.








Znanje o




1. Leute Predavanja i 4+2+1

108

vježbe

2. Gesundheit Predavanja i

vježbe

4+2+1

3. Sport Predavanja i

vježbe

4+2+1

4. Sprachen Predavanja i

vježbe

4+2+1

5. Schulgeschichten Predavanja i

vježbe

4+2+1

6. Berufe Predavanja i

vježbe

4+3+1

7. Medien Predavanja i

vježbe

4+2+1

8. Mitmachen Predavanja i

vježbe

4+2+1

9. Essen Predavanja i

vježbe

4+2+1





Ponavljanje (1)

Texte

Kommunikation

Grammatik

Lernen lernen

Leute

A Mein Nachbar ist ein

Promi!

B Was steht mir?

sich und andere

vorstellen ❙ etwas

benennen/identifizieren

❙ sich und andere

beschreiben ❙ etwas

verneinen ❙

Wissen/Unwissen

Negation mit nicht und kein

Wortbildung: Adjektive mit

-ig, -lich, -isch Verben mit

Dativ passen, gehören

Fragewörter in den Fragen

sowie die Antworten im

Text markieren

sich zu neuen Wörtern

Bilder vorstellen

sich merken:

109

C Star-Test

D Das ist wichtig!

ausdrücken ❙ ein

Kompliment machen ❙

Gefallen/Missfallen

ausdrücken ❙ Besitz

ausdrücken ❙

zustimmen/ablehnen

Adjektivendungen -ig, -lich

und -isch sind unbetont

Gesundheit A Auf der

Gesundheitsmesse

B Haatschi! – Ich

habe Grippe!

C Lach doch mal!

D Das ist wichtig!

Freude ausdrücken ❙

über das Befinden

sprechen ❙ über die

Vergangenheit

sprechen ❙ eine

Äußerung abschließen

❙ sagen, dass jemand

nicht da ist ❙

Überraschung

ausdrücken ❙ gute

Wünsche ausdrücken

Perfekt I: haben/sein +

ge…t/ ge…en

Perfekt mit haben oder

sein

sich merken: ge- ist

immer unbetont

Schlüsselwörter im Text

suchen und markieren

Sport A Jugend trainiert für

Olympia

B Artistik auf vier

Rädern

C Lied: Fieber

D Das ist wichtig!

Zeitangaben machen

❙ jemanden warnen

❙ ein Geschehen

ausdrücken

Perfekt II:

trennbare/untrennbare

Verben

Verben auf -ieren

sich merken: ver-, er- und

be- sind immer unbetont

Sprachen

A Tipps zum

Fremdsprachenlernen

B Stammtisch

C Sprachen dieser Welt

D Das ist wichtig!

um einen Rat bitten ❙

gute Wünsche

ausdrücken ❙ einen Rat

wiedergeben ❙ etwas

begründen ❙

nachfragen, ob man

verstanden wurde ❙

etwas


❙ um Erläuterung bitten

❙ ausdrücken, dass man

ein Wort nicht kennt

oder es vergessen hat

Modalverb sollen

Konjunktion denn

Wortfamilien bilden

sich zu neuen Redemitteln

eine kleine Geschichte

überlegen

110

Schulgeschichten

A Schulbiografien

B In der Mathestunde

C Benjamin Lebert:

„Crazy“

D Das ist wichtig!

eine Situation erklären

❙ Ärger ausdrücken ❙

Hilfe anbieten/ablehnen

❙ etwas nachfragen ❙

Zufriedenheit

ausdrücken

Konjunktion trotzdem

Verben/Nomen/Adjektive

mit Präpositionen


immer zusammen mit der

Präposition lernen

Berufe

A Ohne mich …

B Was möchtest du

mal werden?

C Freiwilliges Soziales

Jahr

D Das ist wichtig!

etwas


❙ etwas begründen ❙

etwas verneinen ❙

Gefallen/Missfallen

ausdrücken ❙ Grade

ausdrücken ❙


❙ jemanden auffordern

❙ Höflichkeit

ausdrücken ❙ Interesse/

Desinteresse ausdrücken

❙ zögern

Konjunktion weil Imperativ

mit Sie

grammatische Regeln

mit eigenen Worten

erklären

beim Notieren Wörter

abkürzen

die wichtigsten Stellen

im Text markieren

Medien

A Vorsicht: Medien!

B Schülerzeitung

C Schüler machen

Fernsehen

D Das ist wichtig!

Freizeitaktivitäten

beschreiben ❙

Verständnis ausdrücken

❙ einen Ratschlag

geben ❙ einen

Vorschlag machen ❙

Grade ausdrücken ❙

sich verabschieden ❙

sich vorstellen ❙

Voraussetzungen

beschreiben ❙ einen

Gegensatz ausdrücken

Modalverben im

Präteritum Possessivartikel

im Plural Konjunktion nicht

… sondern

beim Hören wichtige

Informationen notieren

sich merken: die

Modalverben im

Präteritum haben

keinen Umlaut, aber

immer ein -t

neuen Wortschatz mit

eigenen Interessen und

Tätigkeiten verbinden

vor dem Schreiben

111

Ideen und Wörter

sammeln

beim Lesen auf

grafische Elemente

achten

Mitmachen

A Jung und freiwillig!

B Camping beim

Musikfestival

C Jung und kreativ D

Das ist wichtig!

Zufriedenheit

ausdrücken ❙ eine

Meinung wiedergeben

❙ Wissen ausdrücken

❙ Zahlen/ Maße

angeben ❙ eine Notwen

- digkeit ausdrücken ❙

sich verabreden

Konjunktion dass

Reflexivpronomen im

Akkusativ

Reflexive Verben

sich bei den

Reflexivpronomen nur

sich bei er/es/sie und

sie/Sie merken beim

Reflexivpronomen das

Subjekt markieren, um

das richtige

Reflexivpronomen zu

finden

Übungen selbst

machen

vor dem Sprechen die

Materialien vorbereiten

Essen

AWillkommensparty

B Kochen oder nicht

kochen?

C Hallo, ich bin dein

Kühlschrank!

D Das ist wichtig!

einen ungefähren

Zeitpunkt angeben ❙

einen Vorschlag machen

❙ höflich bitten ❙

Wünsche ausdrücken ❙

eine Notwendigkeit

ausdrücken ❙

gemeinsames Wissen

andeuten ❙ Zweck/

Bestimmung angeben ❙

Zahlen/Maße angeben

Konjunktiv II von können

und haben

Indefinitpronomen alles,

etwas, jemand, nichts,

niemand

Konjunktion außerdem

vor dem Hören die

Aufgabe lesen und

überlegen

beim Sprechen auf den

Inhalt achten, keine

Angst vor Fehlern

haben


und kreativ sein


Procjenjivanje znanja % % Ocjene




60 – 69 2 D

112


F. UDŽBENICI





113



Godina ČETVRTA


Razred Četvrti



70 35 35 0


B. CILJ PREDMETA


jezika;









prvi strani jezik.


U nastavi njemačkog jezika u četvrtom razredu gimnazije treba težiti potpunom dostizanju

nivoa A2.2 Zajedničkog evropskog okvira za strane jezike.

Jezičke

vještine


Slušanje i






114





Čitanje i















fonološke prirode.



neke složene.




situacije.








Znanje o




1. Stadt Predavanja i 4+2+1

115

vježbe

2. Umwelt Predavanja i

vježbe

4+2+1

3. Tiere Predavanja i

vježbe

4+2+1

4. Europa Predavanja i

vježbe

4+2+1

5. Reisen Predavanja i

vježbe

4+2+1

6. Orientierung Predavanja i

vježbe

4+2+1

7. Wohnen Predavanja i

vježbe

4+2+1

8. Familie Predavanja i

vježbe

4+2+1

9. Feste Predavanja i

vježbe

4+3+1





Ponavljanje (1)

Texte

Kommunikation

Grammatik

Lernen lernen

Stadt – Land

A Landei oder

Stadtkind?

B Wir Provinzkinder C

Anders wohnen in der

zum Sprechen

auffordern ❙ etwas

vergleichen ❙ Zufrie -

denheit/Unzufriedenheit

ausdrücken ❙ Vorlieben

äußern ❙ einen Ort

Komparativ

Superlativ

Vergleiche mit als und wie

die Komparativ- und

Superlativformen

zusammen lernen, die

Ausnahmen auswendig

lernen sich merken: der

Akzent liegt immer auf den

116

Stadt

D Das ist wichtig!

angeben ❙ Häufigkeit

ausdrücken

Gegensätzen

Umwelt A Klima extrem!

B Grüne Tipps

C Lied: Eisbär

D Das ist wichtig!

das Wetter beschreiben

❙ Angaben über einen

Ort machen ❙

jemanden warnen ❙


Pronomen es

Konjunktion wenn

nicht immer Sätze Wort

für Wort übersetzen

etwas nachfragen

Beispielsätze auswendig

lernen

Tiere A Zoos: Ja oder Nein?

B Berufsbild: Tierarzt

C Tierisch berühmt D

Das ist wichtig!

eine Meinung

ausdrücken ❙

zustimmen/ablehnen

❙ eine Einschränkung

machen ❙ über das

Befinden sprechen ❙

sich bedanken ❙ sich

verabschieden

Adjektivdeklination I:

bestimmter Artikel:

Nominativ, Akkusativ,

Dativ

Deklination des Nomens:

Dativ Plural

Genitiv bei Eigennamen

Schlüsselwörter in den

Aufgaben markieren

auf die Position der

Adjektive achten

sich merken: -ent ist

immer betont

sich für die Adjektive im

Dativ -en merken

Europa

A Europa aus der Ferne

B Europa erleben

C Das passiert in Europa

D Das ist wichtig!

etwas vergleichen ❙

nach Informationen

fragen ❙

Freude/Bedauern

ausdrücken

Adjektivdeklination II:

unbestimmter Artikel:

Nominativ, Akkusativ, Dativ

Präpositionaladverbien

beim Zusammenfassen von

wichtigen Informationen

W-Fragen zum Text stellen

und beantworten

Reisen

A Ferien auf der

Schiene

B Zwei Tage Wien

C Wissensquiz Reisen

D Das ist wichtig!

eine Dauer ausdrücken

❙ einen Zeitpunkt

angeben ❙ nach der

Uhrzeit fragen ❙

Verspätung ausdrücken

❙ Besitz ausdrücken ❙

über die Vergangenheit

sprechen

Temporale Präposition bis

zu + Dativ

Indefinit- und

Possessivpronomen

Verbkonjugation im

Präteritum

beim Lesen auf die

Zeitangaben achten

beim Sprechen meistens

Perfekt verwenden und

sich bei manchen Verben

die Präteritumform

merken

117

Orientierung

A Stadtrallye in Zürich

B Total verirrt!

C Orientierung in

unserer Welt

D Das ist wichtig!

sagen, wo sich

jemand/etwas befindet

❙ einen Ort

beschreiben ❙ eine

Entfernung angeben ❙


Lokale Präpositionen vor,

hinter, neben, zwischen +

Dativ Indefinitpronomen

irgend

Konjunktion obwohl

nach dem Hören die

Aufgabe noch einmal

lesen und wiederholt

hören

bei

zusammengesetzten

Wörtern zuerst das

letzte Wort lesen, dann

das ganze Wort

Wohnen

A Die erste eigene

Bude

B Wohin mit dem

Fernseher?

C Mein Lieblingsding

D Das ist wichtig!


❙ einen Zeitpunkt

angeben ❙ jemanden

einladen ❙ sagen, wo

sich etwas befindet ❙

eine Richtung angeben

Wortbildung: Nomen mit -

ung

Temporale Präposition zu +

Dativ

Fragewort bis wann

Systematisierung: Modale

und temporale

Präpositionen

Wechselpräpositionen

Verben mit


sich merken: alle

Nomen mit -ung sind

feminin

beim Hören auf die

Geräusche achten sich

merken: Wortgruppen

ohne Pausen sprechen

und zwischen

Wortgruppen eine

kleine Pause machen

Familie

A Familienkonflikte

ade!

B Mit 16 allein zu

Hause

C Promi-Geschwister

D Das ist wichtig!

eine Familiensituation

beschreiben ❙ ein

Geschehen ausdrücken

❙ Unzufriedenheit


Meinung ausdrücken ❙


❙ indirekte Fragen

stellen/formulieren ❙

direkte Fragen

wiedergeben

Indirekte Fragesätze: - mit

Fragewort: wer, was, … -

mit ob Wortbildung:

Nomen mit -schaft


un

sich merken: alle

Nomen mit -schaft sind

feminin

Feste

A Geschenke,

Geschenke!

B U-18-Party

eine Bitte/Aufforderung



nach Wünschen fragen

❙ eigene Wünsche

Verben mit zwei Objekten:

geben, schenken, kaufen,

sich wünschen, …

Systematisierung der

Konjunktionen im Haupt-

vor dem Hören die


Aufgaben markieren

die wichtigste

Information im Satz

118

C Karneval – Fasching

– Fas(t)nacht

D Das ist wichtig!

äußern und Nebensatz betonen und kurze

Pausen machen

den Text mit eigenen

Worten

zusammenfassen






60 – 69 2 D


F. UDŽBENICI





119

NJEMAČKI JEZIK - B

(Drugi strani jezik)

Svi smjerovi


NAPOMENA: Njemački jezik B je drugi strani jezik koji slušaju učenici koji su u prethodnom

obrazovanju imali ovaj jezik.

120



Godina PRVA


Razred Prvi



70 35 35 0


B. CILJ PREDMETA


jezika;









prvi strani jezik.


U nastavi njemačkog jezika u drugom razredu gimnazije treba težiti potpunom dostizanju

nivoa A2.1. Zajedničkog evropskog okvira za strane jezike.

Jezičke

vještine


Slušanje i




121







Čitanje i















fonološke prirode.



neke složene.




situacije.








Znanje o


122



1. Leute Predavanja i

vježbe

4+2+1

2. Gesundheit Predavanja i

vježbe

4+2+1

3. Sport Predavanja i

vježbe

4+2+1

4. Sprachen Predavanja i

vježbe

4+2+1

5. Schulgeschichten Predavanja i

vježbe

4+2+1

6. Berufe Predavanja i

vježbe

4+3+1

7. Medien Predavanja i

vježbe

4+2+1

8. Mitmachen Predavanja i

vježbe

4+2+1

9. Essen Predavanja i

vježbe

4+2+1





Ponavljanje (1)

Texte

Kommunikation

Grammatik

Lernen lernen

Leute

A Mein Nachbar ist ein

Promi!

sich und andere

vorstellen ❙ etwas


❙ sich und andere

Negation mit nicht und kein


-ig, -lich, -isch Verben mit

Fragewörter in den Fragen

sowie die Antworten im

Text markieren

sich zu neuen Wörtern

123

B Was steht mir?

C Star-Test

D Das ist wichtig!

beschreiben ❙ etwas

verneinen ❙

Wissen/Unwissen

ausdrücken ❙ ein

Kompliment machen ❙

Gefallen/Missfallen

ausdrücken ❙ Besitz

ausdrücken ❙

zustimmen/ablehnen

Dativ passen, gehören Bilder vorstellen

sich merken:

Adjektivendungen -ig, -lich

und -isch sind unbetont

Gesundheit A Auf der

Gesundheitsmesse

B Haatschi! – Ich

habe Grippe!

C Lach doch mal!

D Das ist wichtig!

Freude ausdrücken ❙

über das Befinden

sprechen ❙ über die

Vergangenheit

sprechen ❙ eine

Äußerung abschließen

❙ sagen, dass jemand

nicht da ist ❙

Überraschung


Wünsche ausdrücken

Perfekt I: haben/sein +

ge…t/ ge…en

Perfekt mit haben oder

sein

sich merken: ge- ist

immer unbetont

Schlüsselwörter im Text

suchen und markieren

Sport A Jugend trainiert für

Olympia

B Artistik auf vier

Rädern

C Lied: Fieber

D Das ist wichtig!

Zeitangaben machen

❙ jemanden warnen

❙ ein Geschehen

ausdrücken

Perfekt II:

trennbare/untrennbare

Verben

Verben auf -ieren

sich merken: ver-, er- und

be- sind immer unbetont

Sprachen

A Tipps zum

Fremdsprachenlernen

B Stammtisch

C Sprachen dieser Welt

D Das ist wichtig!

um einen Rat bitten ❙

gute Wünsche

ausdrücken ❙ einen Rat

wiedergeben ❙ etwas

begründen ❙

nachfragen, ob man

verstanden wurde ❙

etwas


❙ um Erläuterung bitten

❙ ausdrücken, dass man

ein Wort nicht kennt

oder es vergessen hat

Modalverb sollen

Konjunktion denn

Wortfamilien bilden

sich zu neuen Redemitteln

eine kleine Geschichte

überlegen

124

Schulgeschichten

A Schulbiografien

B In der Mathestunde C

Benjamin Lebert:

„Crazy“

D Das ist wichtig!


❙ Ärger ausdrücken ❙

Hilfe anbieten/ablehnen

❙ etwas nachfragen ❙

Zufriedenheit

ausdrücken

Konjunktion trotzdem


mit Präpositionen


immer zusammen mit der

Präposition lernen

Berufe

A Ohne mich …

B Was möchtest du

mal werden?

C Freiwilliges Soziales

Jahr

D Das ist wichtig!

etwas


❙ etwas begründen ❙

etwas verneinen ❙

Gefallen/Missfallen

ausdrücken ❙ Grade

ausdrücken ❙


❙ jemanden auffordern

❙ Höflichkeit

ausdrücken ❙ Interesse/

Desinteresse ausdrücken

❙ zögern

Konjunktion weil Imperativ

mit Sie

grammatische Regeln

mit eigenen Worten

erklären

beim Notieren Wörter

abkürzen

die wichtigsten Stellen

im Text markieren

Medien

A Vorsicht: Medien!

B Schülerzeitung

C Schüler machen

Fernsehen

D Das ist wichtig!

Freizeitaktivitäten

beschreiben ❙

Verständnis ausdrücken

❙ einen Ratschlag

geben ❙ einen

Vorschlag machen ❙

Grade ausdrücken ❙

sich verabschieden ❙

sich vorstellen ❙

Voraussetzungen

beschreiben ❙ einen

Gegensatz ausdrücken

Modalverben im

Präteritum Possessivartikel

im Plural Konjunktion nicht

… sondern

beim Hören wichtige

Informationen notieren

sich merken: die

Modalverben im

Präteritum haben

keinen Umlaut, aber

immer ein -t

neuen Wortschatz mit

eigenen Interessen und

Tätigkeiten verbinden

vor dem Schreiben

125

Ideen und Wörter

sammeln

beim Lesen auf

grafische Elemente

achten

Mitmachen

A Jung und freiwillig!

B Camping beim

Musikfestival

C Jung und kreativ D

Das ist wichtig!

Zufriedenheit


Meinung wiedergeben

❙ Wissen ausdrücken ❙

Zahlen/ Maße angeben

❙ eine Notwen - digkeit

ausdrücken ❙ sich

verabreden

Konjunktion dass

Reflexivpronomen im

Akkusativ

Reflexive Verben

sich bei den

Reflexivpronomen nur

sich bei er/es/sie und

sie/Sie merken beim

Reflexivpronomen das

Subjekt markieren, um

das richtige

Reflexivpronomen zu

finden

Übungen selbst

machen

vor dem Sprechen die

Materialien vorbereiten

Essen

AWillkommensparty B

Kochen oder nicht

kochen?

C Hallo, ich bin dein

Kühlschrank!

D Das ist wichtig!

einen ungefähren

Zeitpunkt angeben ❙

einen Vorschlag machen

❙ höflich bitten ❙


eine Notwendigkeit

ausdrücken ❙

gemeinsames Wissen

andeuten ❙ Zweck/

Bestimmung angeben ❙

Zahlen/Maße angeben

Konjunktiv II von können

und haben

Indefinitpronomen alles,

etwas, jemand, nichts,

niemand

Konjunktion außerdem

vor dem Hören die

Aufgabe lesen und

überlegen

beim Sprechen auf den

Inhalt achten, keine

Angst vor Fehlern

haben


und kreativ sein






60 – 69 2 D

126


F. UDŽBENICI





127



Godina DRUGA


Razred Drugi



70 35 35 0


B. CILJ PREDMETA


jezika;









prvi strani jezik.



nivoa A2.2 Zajedničkog evropskog okvira za strane jezike.

Jezičke

vještine


Slušanje i






128





Čitanje i















fonološke prirode.



neke složene.




situacije.








Znanje o




1. Stadt Predavanja i 4+2+1

129

vježbe

2. Umwelt Predavanja i

vježbe

4+2+1

3. Tiere Predavanja i

vježbe

4+2+1

4. Europa Predavanja i

vježbe

4+2+1

5. Reisen Predavanja i

vježbe

4+2+1

6. Orientierung Predavanja i

vježbe

4+2+1

7. Wohnen Predavanja i

vježbe

4+2+1

8. Familie Predavanja i

vježbe

4+2+1

9. Feste Predavanja i

vježbe

4+3+1





Ponavljanje (1)

Texte

Kommunikation

Grammatik

Lernen lernen

Stadt – Land

A Landei oder

Stadtkind?

B Wir Provinzkinder C

Anders wohnen in der

Stadt

zum Sprechen

auffordern ❙ etwas

vergleichen ❙ Zufrie -

denheit/Unzufriedenheit

ausdrücken ❙ Vorlieben

äußern ❙ einen Ort

angeben ❙ Häufigkeit

Komparativ

Superlativ

Vergleiche mit als und wie

die Komparativ- und

Superlativformen

zusammen lernen, die

Ausnahmen auswendig

lernen sich merken: der

Akzent liegt immer auf den

Gegensätzen

130

D Das ist wichtig! ausdrücken

Umwelt A Klima extrem!

B Grüne Tipps

C Lied: Eisbär

D Das ist wichtig!

das Wetter beschreiben

❙ Angaben über einen

Ort machen ❙

jemanden warnen ❙


Pronomen es

Konjunktion wenn

nicht immer Sätze Wort

für Wort übersetzen

etwas nachfragen

Beispielsätze auswendig

lernen

Tiere A Zoos: Ja oder Nein?

B Berufsbild: Tierarzt

C Tierisch berühmt D

Das ist wichtig!

eine Meinung

ausdrücken ❙

zustimmen/ablehnen

❙ eine Einschränkung

machen ❙ über das

Befinden sprechen ❙

sich bedanken ❙ sich

verabschieden

Adjektivdeklination I:

bestimmter Artikel:

Nominativ, Akkusativ,

Dativ

Deklination des Nomens:

Dativ Plural

Genitiv bei Eigennamen


Aufgaben markieren


Adjektive achten


immer betont


Dativ -en merken

Europa

A Europa aus der Ferne

B Europa erleben

C Das passiert in Europa

D Das ist wichtig!

etwas vergleichen ❙

nach Informationen

fragen ❙

Freude/Bedauern

ausdrücken

Adjektivdeklination II:

unbestimmter Artikel:

Nominativ, Akkusativ, Dativ

Präpositionaladverbien

beim Zusammenfassen von

wichtigen Informationen

W-Fragen zum Text stellen

und beantworten

Reisen

A Ferien auf der

Schiene

B Zwei Tage Wien

C Wissensquiz Reisen

D Das ist wichtig!


❙ einen Zeitpunkt

angeben ❙ nach der

Uhrzeit fragen ❙

Verspätung ausdrücken

❙ Besitz ausdrücken ❙

über die Vergangenheit

sprechen

Temporale Präposition bis

zu + Dativ

Indefinit- und

Possessivpronomen

Verbkonjugation im

Präteritum

beim Lesen auf die

Zeitangaben achten

beim Sprechen meistens

Perfekt verwenden und

sich bei manchen Verben

die Präteritumform

merken

131

Orientierung

A Stadtrallye in Zürich

B Total verirrt!

C Orientierung in

unserer Welt

D Das ist wichtig!

sagen, wo sich

jemand/etwas befindet

❙ einen Ort

beschreiben ❙ eine

Entfernung angeben ❙


Lokale Präpositionen vor,

hinter, neben, zwischen +

Dativ Indefinitpronomen

irgend

Konjunktion obwohl

nach dem Hören die

Aufgabe noch einmal

lesen und wiederholt

hören

bei

zusammengesetzten

Wörtern zuerst das

letzte Wort lesen, dann

das ganze Wort

Wohnen

A Die erste eigene

Bude

B Wohin mit dem

Fernseher?

C Mein Lieblingsding

D Das ist wichtig!


❙ einen Zeitpunkt

angeben ❙ jemanden

einladen ❙ sagen, wo

sich etwas befindet ❙

eine Richtung angeben


ung

Temporale Präposition zu +

Dativ

Fragewort bis wann

Systematisierung: Modale

und temporale

Präpositionen


Verben mit


sich merken: alle

Nomen mit -ung sind

feminin

beim Hören auf die

Geräusche achten sich

merken: Wortgruppen

ohne Pausen sprechen

und zwischen

Wortgruppen eine

kleine Pause machen

Familie

A Familienkonflikte

ade!

B Mit 16 allein zu

Hause

C Promi-Geschwister

D Das ist wichtig!

eine Familiensituation

beschreiben ❙ ein

Geschehen ausdrücken

❙ Unzufriedenheit


Meinung ausdrücken ❙


❙ indirekte Fragen

stellen/formulieren ❙

direkte Fragen

wiedergeben

Indirekte Fragesätze: - mit

Fragewort: wer, was, … -

mit ob Wortbildung:

Nomen mit -schaft


un

sich merken: alle

Nomen mit -schaft sind

feminin

Feste

A Geschenke,

Geschenke!

B U-18-Party

eine Bitte/Aufforderung



nach Wünschen fragen

❙ eigene Wünsche

Verben mit zwei Objekten:

geben, schenken, kaufen,

sich wünschen, …

Systematisierung der

Konjunktionen im Haupt-

vor dem Hören die


Aufgaben markieren

die wichtigste

Information im Satz

132

C Karneval – Fasching

– Fas(t)nacht

D Das ist wichtig!

äußern und Nebensatz betonen und kurze

Pausen machen

den Text mit eigenen

Worten

zusammenfassen






60 – 69 2 D


F. UDŽBENICI





133



Godina TREĆA


Razred Treći



70 35 35 0


B. CILJ PREDMETA


jezika;









prvi strani jezik.


U nastavi njemačkog jezika u trećem razredu gimnazije treba težiti potpunom dostizanju

nivoa B1.1 Zajedničkog evropskog okvira za strane jezike.

Jezičke

vještine


134

Slušanje i

razumijevanje Mogu razumjeti glavne misli jasnog standardnog razgovora o

poznatim temama s kojima se redovito susrećem na poslu, u školi, u

slobodno vrijeme itd.

Mogu razumjeti glavne poruke mnogih radijskih i televizijskih

programa o tekućim događajima ili temama od osobnog i

profesionalnog interesa ako su iskazane relativno polako i razumljivo.

Čitanje i

razumijevanje Mogu razumjeti tekstove koji su uglavnom pisani običnim jezikom ili

jezikom poznate struke.

Mogu razumjeti opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima.

Govor Mogu se snalaziti u većini situacija koje se mogu pojaviti u toku

putovanja kroz područje na kojemu se taj jezik govori.

Mogu se, bez pripreme, uključiti u razgovor o temama koje su

poznate, koje su od ličnog interesa ili se odnose na svakodnevni život

(npr. na porodicu, hobi, posao, putovanja i tekuće događaje).

Mogu jednostavno povezivati rečenice kako bi opisali doživljaje i


Mogu ukratko obrazložiti i objasniti svoja stajališta i planove.

Mogu ispričati priču ili prepričati sadržaj knjige ili filma te opisati

svoje reakcije.

Pisanje Mogu napisati jednostavan vezani tekst o poznatoj temi ili temi od

ličnog interesa.

Mogu napisati pismo opisujući svoje doživljaje i dojmove.

Znanje o

jeziku Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. (Samostalni korisnik)



1. Kommunikation Predavanja i

vježbe

7+2+1

2. Kulturen Predavanja i

vježbe

7+2+1

3. Kunst Predavanja i

vježbe

8+2+1

4. Literatur Predavanja i 8+2+1

135

vježbe

5. Generationen Predavanja i

vježbe

8+2+1

6. Zukunft Predavanja i

vježbe

8+2+1





Ponavljanje (1)

Texte

Kommunikation

Grammatik

Lernen lernen

Kommunikation

A Früher und heute

B Vernetzt

C Sicheres Surfen

D Das ist wichtig!

-Häufigkeit ausdrücken

-eine Dauer ausdrücken

-einen Zeitpunkt

angeben

-Vermutungen äußern -

eine Grafik beschreiben

-etwas vergleichen

-Überraschung

ausdrücken

Adjektive als Nomen

Temporale Präpositionen:

seit, vor, über

Fragewort seit wann

Verben mit zwei Objekten

bestimmter Artikel im

Genitiv Plural

Ausdrücke mit Genitiv

Wortfelder

zusammenstellen und

ergänzen

Hörtexte mit Aufgaben

vergleichen

neue Redemittel auf

Kärtchen notieren

Kulturen A Mehrsprachig

B Interkulturell

C Interkulturelle

Gesten

D Das ist wichtig!

-etwas beschreiben

-etwas begründen

-etwas erklären

-sich bedanken

-etwas erläutern

Fragewort wozu

Finalsatz mit um … zu

und damit

Finale Präposition zum +

(substantivierter)

Infinitiv

Konjunktionen ohne zu

und ohne dass

vor dem Lesen

überlegen, was im Text

kommen könnte

Redemittel auf Kärtchen

notieren und beim Reden

benutzen

sich beim Lesen auf den

Hauptgedanken

136

konzentrieren

Kunst A Kreativ arbeiten

B Graffiti

C Kunst unterwegs

D Das ist wichtig!

-Wünsche und

Vorstellungen

ausdrücken

-seine Meinung

wiedergeben

-jemandem zustimmen

–jemandem

widersprechen

-einen Vorschlag

machen

-einen Gegenvorschlag

machen

-zu einem

Kompromiss kommen

Reflexivpronomen im

Dativ

Reflexive Verben mit

Dativ und Akkusativ

Irreale Bedingung mit

wenn

Konjunktiv II der

Gegenwart: würden +

Infinitiv

Konjunktiv II von

müssen und dürfen

Reflexivpronomen im

Akkusativ und Dativ

miteinander vergleichen

Literatur

A Junge Autoren

B Lesen

C In Sicherheit

D Das ist wichtig!

-Vorlieben ausdrücken -

eine Gewohnheit

beschreiben

-etwas begründen

-Folgen ausdrücken

-eine Zeitabfolge

angeben

-Gleichzeitigkeit

ausdrücken

Adverbien darum und

deswegen

Konjunktion da

Temporalsätze mit

nachdem, bevor und

seitdem

Plusquamperfekt

Redemittel auf Kärtchen

notieren und mehrmals

durchgehen, um sich die

passende Präposition und

den Artikel zu merken

grammatische Strukturen

mit einer ähnlichen

Funktion sammeln und

vergleichen Wörter, die in

Gruppen vorkommen,

zusammen lernen

Beschreibungen durch

Fragen strukturieren und

im Präsens formulieren

Generationen

A Enkel und Großeltern

B Die Senioren-

Studenten-WG

C Patenschaften

zwischen Alt und Jung

D Das ist wichtig!

-über Personen

berichten

-über das Verhältnis zu

Personen sprechen

-über Vergangenes

berichten

-über Veränderungen

sprechen

-über die Wünsche von

anderen berichten


-voll/-los Wortbildung:

Nomen mit -chen

Präteritum von mögen und

sollen

Temporalsätze mit als und

wenn Reziprokpronomen

einander

Infinitivsatz mit zu nach

Verben, Nomen + Verb,

sein + Adjektiv

sich merken: Alle Nomen

mit -chen sind neutral.

das Vorwissen aktivieren,

Hypothesen bilden und mit

dem Text vergleichen, um

den Text besser zu

verstehen Fragen an den

Text stellen und beim 1.

Hören Antworten auf die

Fragen finden

137

Zukunft

A Rund um die

Ausbildung

B Und in 15 Jahren? C

Ideenwettbewerb

D Das ist wichtig!

-Unwissenheit

ausdrücken

-Interesse ausdrücken

-eine Zeitabfolge

angeben

-Gleichzeitigkeit

ausdrücken

-Enttäuschung

ausdrücken

-Vorschläge machen und

darauf reagieren

-über Zukünftiges

sprechen etwas

begründen

Temporalsätze mit bis und

während


ab, zwischen, gegen und

während

Futur I bei

Voraussagen/Prognosen

und Vorsätzen/Plänen

Modale Präposition aus

Kausale Präposition wegen

Genitiv von bestimmten

Artikeln

sich merken: bei

zusammengesetzten

Wörtern die Wörter

trennen und einzeln

analysieren

Schlüsselinforma-

tionen aus dem Text

systematisieren






60 – 69 2 D


F. UDŽBENICI





138



Godina ČETVRTA


Razred Četvrti



70 35 35 0


B. CILJ PREDMETA


jezika;









prvi strani jezik.



nivoa B1.2 Zajedničkog evropskog okvira za strane jezike.

Jezičke

vještine


Slušanje i Učenik će:

139

razumijevanje razumjeti glavne misli jasnog

standardnog razgovora o poznatim temama s kojima se redovito

susreće u školi, u slobodno vrijeme itd.,

razumjeti glavne poruke mnogih radijskih i televizijskih programa o

tekućim događajima ili temama od osobnog/ličnog int

Čitanje i

razumijevanje

Učenik će moći:

razumjeti tekstove koji su uglavnom pisani običnim svakodnevnim

jezikom.

razumjeti opis događaja, osjećaja i želja u osobnim/ličnim pismima.

Govor Učenik

će se moći snalaziti u većini situacija koje se mogu pojaviti tijekom

putovanja u zemljama njemačkog govornog područja.

će se moći bez pripreme uključiti u razgovor o temama koje su mu

poznate, koje su od ličnog interesa ili se odnose na svakodnevni

život (npr. na porodicu, hobi, školu, putovanja i sl.)

će moći jednostavno povezivati rečenice kako bi opisao doživljaje i


će moći ukratko obrazložiti i objasniti svoja stajališta i planove.

će moći ispričati priču ili prepričati sadržaj knjige ili filma te opisati

svoje reakcije.

Pisanje Učenik će moći

napisati jednostavan vezani tekst o poznatoj temi ili temi od ličnog

interesa.

napisati osobno/lično pismo opisujući svoje doživljaje i dojmove.

Znanje o


Samostalni korisnik



1. Wissenschaft und Technik Predavanja i

vježbe

7+2+1

2. Konsum Predavanja i

vježbe

7+2+1

3. Helden und Vorbilder Predavanja i

vježbe

8+2+1

140

4. Politik Predavanja i

vježbe

8+2+1

5. Freundschaften Predavanja i

vježbe

8+2+1

6. Gefühle Predavanja i

vježbe

8+2+1





Ponavljanje (1)

Texte

Kommunikation

Grammatik

Lernen lernen

Wissenschaft und

Technik

A Zurück in die Steinzeit

B Moderne Technik

C Rekorde und

Wissenswertes aus der

Natur

D Das ist wichtig!

-nachfragen und

berichten

-Hypothesen ausdrücken

-einen Vorgang

beschreiben -

Folgen/Konsequenzen

ausdrücken


-lang

Verb (sich) lassen + Infinitiv

Passiv Präsens Passiv

Präsens mit Modalverben

Passiv Präteritum

Passiv Perfekt

Konsekutivsätze mit sodass

und so … dass

Texte strukturieren: z. B.

chronologisch durch

Wörter wie zuerst, dann,

danach, schließlich Wörter

aus dem Kontext

erschließen

Konsum

A Was machst du mit

deinen Sachen?

B Werbung

C So einfach wie

genial

D Das ist wichtig!

-Grade ausdrücken

-Vorlieben ausdrücken

-eine Bedingung

ausdrücken

-ausdrücken, dass man

etwas nicht macht

-ausdrücken, wie man

etwas macht

-Wichtigkeit

ausdrücken

Adjektivdeklination im

Komparativ und

Superlativ

Deklination von

Partizipien

Konjunktionen indem

und (an)statt

Adjektivdeklination ohne

Artikel

Genitiv von

Adjektivendungen

vergleichen

141

-einen Zusammenhang

beschreiben

unbestimmten und

possessiven Artikeln

Zweiteiliger Konnektor

je … desto

Modale Präpositionen

nach und außer

Helden und

Vorbilder A Stille und laute

Helden

B Zivilcourage

C Comic-Helden

D Das ist wichtig!

-eine Person näher

beschreiben

-über einen Film

erzählen

-einen Film (nicht)

weiterempfehlen

-über Irreales sprechen

-über nicht erfüllte

Wünsche sprechen

Relativpronomen im

Nominativ, Akkusativ

und Dativ

Aufforderungen mit

Infinitiv und dem

Modalverb sollen

im Konjunktiv II


Aufgaben markieren


Adjektive achten


immer betont


Dativ -en merken

Politik

A Ich will wählen!

B Politik pur

C Geht mich das etwas

an?

D Das ist wichtig!

-eine Einschränkung

machen

-Gleichgültigkeit

ausdrücken

-etwas beurteilen

-Zweifel ausdrücken

-etwas aufzählen

-über das politische

System im Heimatland

sprechen


-bar


heit, -keit, -ität Zweiteilige

Konnektoren nicht nur …

sondern auch, zwar ... aber,

weder … noch, sowohl …

als auch

brauchen … nur/nicht/kein

… zu + Infinitiv

Demonstrativartikel dies

sich merken: Alle Nomen

mit -ung, -schaft, -keit, -

heit und -ität sind feminin.

sich merken: Man benutzt

dies-, wenn man etwas/

jemand ganz Bestimmtes

meint.

Freundschaften

A Gute Freunde

B Besondere

Freundschaften

C Grenzen der

Freundschaft

D Das ist wichtig!

-eine Person näher

beschreiben

-über einen Film

erzählen

-einen Film (nicht)

weiterempfehlen

-über Irreales sprechen -

über nicht erfüllte

Wünsche sprechen

Relativsätze im Akkusativ

und Dativ mit

Präpositionen

Relativpronomen im

Genitiv

Relativsätze mit was und

wo

Konjunktiv II der

Vergangenheit

Irreale Vergleichssätze mit

als ob im Konjunktiv II

Irreale Wunschsätze im

Konjunktiv II der

Vergangenheit

sich merken: Das

Relativpronomen im

Genitiv hat nur zwei

Formen: dessen (m + n)

und deren (f + Pl).

142

Gefühle

A Boah ...!

B Träume

C Lachen und Weinen D

Das ist wichtig!

-Emotionen ausdrücken

-etwas erklären

-Alternativen aufzeigen

-über Gefühle sprechen

-über Träume sprechen

Modalverben im Perfekt

Temporalsätze mit sobald

und solange Zweiteiliger

Konnektor entweder …

oder

Infinitivkonstruktionen mit

sein und haben

n-Deklination

Lokale Präpositionen um …

herum, an … entlang,

gegen, durch, bis zu, an …

vorbei, um

Direktionaladverbien hin-

und her

Deklination von Nomen

im Wörterbuch

nachschlagen und bei

den Vokabeln notieren






60 – 69 2 D


F. UDŽBENICI





143

3.2.4

HISTORIJA/ISTORIJA/POVIJEST

Svi smjerovi

I i II razred

144


Naziv HISTORIJA

Godina PRVA


Razred PRVI



70

Predavanja Praktične

vježbe

Seminari

Broj časova sedmično 2 2


Cilj nastave historije je upoznavanje razvoja ljudskog društva u svjetskim, evropskim i

bosanskohercegovačkim okvirima i spoznaja tokova i razvojnih puteva kojima je prolazilo

čovječanstvo kroz različite historijske epohe. - Posmatranje historijskih zbivanja: prostorno i

vremenski.


Učenici će se upoznati sa najvažnijim događajima i pojavama u razvoju ljudskog društva i

historijskom razvoju BiH; - sa kulturnim baštinama svog naroda i ostalih naroda; razviti

spoznaju o kulturnom identitetu svoje sredine uz istovremeno respektovanje osobenosti

drugih kultura; te razviti duh tolerancije i demokratsko pravo na različitost mišljenje.



1. Uvod u historiju Predavanje 2

- Pojam i predmet izučavanja historije

- Historijski izvori

- Računanje vremena

145

- Periodizacija

2. Prahistorija (opća) Predavanje 4

- Periodizacija

- Život čovjeka – postanak i razvoj

- Kultura u doba prahistorije

- Prahistorija na prostorima današnje BiH,

Hrvatske, Srbije i Crne Gore

3. Historijsko doba Predavanje 4

- Narodi i države starog Istoka – Egipat, države

Prednje Azije

- Stara Grčka – Sparta, Atena, Makedonija

- Stari Rim

- Pojava i razvitak kršćanstva

- Antičko doba na prostorima današnje BiH,

Hrvatske, Srbije i Crne Gore

4. Evropa, Bizant i arapski svijet u ranom

srednjem vijeku (5.-11. St.)

Predavanje 6

- Velika seoba naroda

- Naseljavanje Balkanskog poluotoka

Južnoslavenskim plemenima i formiranje

plemenskih saveza

- Franačka država

- Bizant

- Arapi i islam

- Istočna Evropa do 11.st.

- Kršćanstvo i crkveni raskol 1054. g.

- Balkanski narodi u ranom feudalizmu

- Prvi podaci o srednjovjekovnoj Bosni

146

5. Evropa u doba razvijenog i kasnog srednjeg

vijeka (od 12. do konca 15. st.)

Predavanje 4

- Feudalno društvo

- Privreda i razvitak gradova

- Križarski ratovi

- Kultura

- Balkanske zemlje u doba razvijenog

feudalizma

6. Bosna u doba razvijenog feudalizma Predavanje 4

- Začeci i nastanak bosanske državnosti

- Doba prvih banova – poseban osvrt na povelju

Kulina bana

- Crkva bosanska i učenje

- Teritorijalno širenje – dinastija Kotromanića

- Vanjski utjecaji – kulturne prilike

7. Osmansko carstvo u 14. i 15. st. (nastanak i

uređenje)

Predavanje 4

8. Bosanska država u 14. i 15.st. i gubitak

državne samostalnosti

Predavanje 4

Balkanske zemlje u doba razvijenog

feudalizma

Dubrovačka republika – nastanak i

razvoj

Odnosi sa susjedima

Utjecaji zapadne i bizantske kulture na

Južne Slavene

9. Bosna i Hercegovina do 16. do kraja 18.st. -

uspon i moć Osmanskog carstva

Predavanje 4

Spahijsko-timarski sistem

Specifičan položaj BiH – teritorijalna

podjela, društveni odnosi, privredne

prilike, vjerska tolerancija

Uspostavljanje Bosanskog ejaleta

Ratovi evropskih država protiv

147

Osmanskog carstva

Mirovni ugovori i posljedice

Kulturno-prosvjetne prilike

10. Evropa u novom vijeku od konca 15. do

konca 17. st.

Predavanje 4

- Velika geografska otkrića

- Razvitak privrede i društva

- Humanizam i renesansa

- Osnove evropskih apsolutističkih monarhija

11. Evropa i svijet u 18. i 19. st. (do 1878.) Predavanje 4

- Industrijska revolucija

- Rat za nezavisnost SAD-a

- Francuska revolucija

- Zemlje Jugoistočne Evrope krajem 18. i u

prvoj polovini 19.st.

- Revolucionarna 1848. godina u Evropi

- Pokušaj reformiranja Osmanskog carstva u

19.st.

12. Evropa između Bečkog (1815.) i Berlinskog

kongresa (1878.)

Predavanje 4

- Bečki kongres – odluke i posljedice

- Revolucije u prvoj polovini 19.st.

- Ujedinjenje Njemačke i Italije

- Kultura, napredak nauke i tehnike

13. Bosna i Hercegovina od pokreta za

autonomiju do Berlinskog kongresa (1831.-

1878)

Predavanje 4

- Pokušaj provođenja reformi

- Pokret Husein-kapetana Gradaščevića

- Ciljevi i slom pokreta – Omer-paša Latas i

njegove mjere u Bosni

- Istočna kriza do 1878.

- Prestanak Osmanske vlasti

148

Nastavne jedinice i i seminari 50 sati

Provjere znanja, sistematizacija gradiva 20 sati

F. METODE ISPITIVANJA

Pismena provjera znanja-testovi

Usmena provjera znanja

Samostalni seminari-prezentacije

G. UDŽBENICI

1. World History: Connections to Today Hardcover , 2005, Prentice hall,

ISBN-10: 0131283340

ISBN-13: 978-0131283343

2. Udžbenik sa historijskom čitankom za prvi razred gimnazije

Snježana Vasilj, Ekrem Baraković, Sarajevo Publisihing

http://www.amazon.com/s/ref=dp_byline_sr_book_1?ie=UTF8&text=PRENTICE+HALL&search-alias=books&field-author=PRENTICE+HALL&sort=relevancerank

149


Naziv HISTORIJA

Godina DRUGA


Razred Drugi



70

Predavanja

50

Praktične

vježbe

Seminari






vremenski.








1. Evropa i svijet od 1878. do 1914. god. Predavanje 4

- Bosna i Hercegovina od sredine 19.st. do 1878.g.

- Istočna kriza od 1875. do 1878.

- Berlinski kongres - odluke

- Bosna i Hercegovina od 1878. do 1914.g.

150

- Međunarodni odnosi

- Razvitak nauke i tehnike, kultura

2. Zemlje Jugoistočne Evrope od 1878.-1814.g. Predavanje 4

- Hrvatska, Srbija, Kosovo, Crna Gora,

Makedonija, Albanija

- Balkanski ratovi 1912.-1913.g.

3. Bosna i Hercegovina u vrijeme Austro-Ugarske

vladavine

Predavanje 4

- Državnopravni, politički, društveni i privredno

ekonomski položaj Bosne i Hercegovine

- Borba za vjersku i prosvjetnu autonomiju

- Razvoj bosanske posebnosti - Bošnjaštvo

- Aneksija BiH

- Razvoj kulture i prosvjete. Pismenost i školstvo

4. Prvi svjetski rat Predavanje 4

(Uzroci, povod, zaraćene strane, glavna ratišta i

bitke, ulazak SAD-a u rat, Rusija, posljedice,

Versajski mir).

5. Bosna i Hercegovina u Prvom svjetskonm ratu Predavanje 4

- Sarajevski atentat i početak rata. Bosna i

Hercegovina kao neposredno ratno poprište 1914.-

1915.g.

- Posljedice rata

6. Bosna i Hercegovina i Jugoslavensko pitanje Predavanje 4

- Državnopravni položaj Bosne i Hercegovine

- Deklaracije i konferencije

- Proglašenje Države Slovenaca, Hrvata i Srba

- Ulazak Bosne i Hercegovine u sastav Države

Slovenaca, Hrvata i Srba

- Ulazak Bosne i Hercegovine u Jugoslavensku

državu i proglašenje Kraljevine Srba, Hrvata i

Slovenaca

7. Svijet između dva svjetska rata Predavanje 4

151

- Uzroci pojava novih ideologija (komunizam,

fašizam i nacizam)

- Privredni razvitak i ekonomska kriza

- Put u Drugi svjetski rat (Španski građanski rat,

Anschluss Austrije, Minhenski sporazum,

italijansko osvajanje Albanije, sporazum Hitler -

Staljin).

- Razvitak nauke, tehnike i kulture

8. Bosna i Hercegovina između dva svjetska rata Predavanje 4

- Stanje u Bosni i Hercegovini za vrijeme

privremenog državnog uređenja

- Osnivanje političkih stranaka u Bosni i

Hercegovini

- Bosna i Hercegovina u ustavnim nacrtima –

Vidovdanski ustav - “Turski paragraf”

- Šestojanuarska diktatra1929. – teritorijalna

podjela današnje BiH na banovine

- Oktroirani ustav

- Sporazum Cvetković-Maček, uspostavljanje

Banovine Hrvatske 1939.g.

- Pokret za autonomiju BiH, opće kulturne prilike

u BiH

9. Drugi svjetski rat Predavanje 4

- Prva faza rata ( od 1939. do napada na SSSR

1941. god.)

- Druga faza rata (od napada na SSSR 1941. do

kapitulacije Italije 1943. god.)

- Treća završna faza rata (od kapitulacije Italije

1943. do kapitulacije Japana 1945. god.)

(Obratiti pažnju na zaraćene strane, ratišta,

konferencije)

- Rezultati i posljedice Drugoga svjetskog rata

10. Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu Predavanje 4

- Aprilski rat

- Kapitulacija i podjela Kraljevine Jugoslavije

152

- Bosna i Hercegovina pod okupacijom (u sastavu

NDH) i podjela na interesne sfere

- Antifašistički otpori

- Bosna i Hercegovina kao centar NOB-a

- Prvo zasjedanje AVNOJ-a

- Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a

- Obnova bosanske državnosti

- Drugo zasjedanje AVNOJ-a

- Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a - izgradnja

bosanskohercegovačke državnosti

- Treće zasjedanje ZAVNOBiH-a – proglašenje

Skupštine i formiranje prve vlade BiH

11. Svijet poslije Drugog svjetskog rata (1945.-

1990.)

Predavanje 5

- Suđenje ratnim zločincima

- Blokovska podjela, Hladni rat i dekolonijalizacija

- Nauka i kultura

- Slom socijalizma i nastanak novih država u

Evropi

12. Bosna i Hercegovina poslije Drugog svjetskog

rata

Predavanje 5

- Ljudski gubici i ratna razaranja u Bosni i

Hercegovini u Drugom svjetskom ratu

- Period obnove zemlje

- BiH u ustavnim reformama Jugoslavije do

1974.g.

- Razvoj obrazovanja, nauke i culture

- Politička i ekonomska kriza

- Referendum o samostalnosti

- Međunarodno priznanje i prijem Bosne i

Hercegovine u OUN

- Bosna i Hercegovina u posljednjem desetljeću

20.st.

153







G. UDŽBENICI


ISBN-10: 0131283340

ISBN-13: 978-0131283343

2.Udžbenik sa historijskom čitankom za drugi razred gimnazije

Autor: Esad Kurtović, Samir Hajrulahović, Sarajevo Publishing


154

3.2.5

GEOGRAFIJA/ZEMLJOPIS

Svi smjerovi

I i II razred

155

CILJEVI ZADACI I METODE NASTAVE GEOGRAFIJE

Predmet GEOGRAFIJA

Razred Prvi

A. GENERAL INFORMATION

Predmet Geografija

Razred PRVI

Usmjerenje Prirodni smjer

Broj časova i vrsta nastave Ukupno Nastavna Vježbe Seminari/Praksa

70 62 0 8

Broj časova sedmično

B. CILJ I ZADACI

Cilj nastavnog predmeta Geografije je da pruži učenicima savremena geografska znanja i

doprinese razvoju njegovih sposobnosti za razumijevanje zakonitosti u svijetu geografije.

C. OČEKIVANI REZULTATI UČENJA

Učenicima ce savladati osnovne koncepte nauke o zemlji, upoznaju sa zemljinim kretanjima

i njihovim posljedicama te sa prirodnim fenomenima na zemljinoj površini. Na osnovu

usvojenih znanja ce razumjeti zakonitosti prirode u kojoj egzistira čovjek i ljudsko društvo, te

svojim aktivnostima je može mijenjati. Kao rezultat, učenik će moći uspostaviti racionalan

odnos prema životnoj sredini sa ciljem njenog očuvanja.



1. Pojam, predmet, podjela, zadaci i kratak prikaz

razvoja opće geografije

Predavanje 2

2. GEOSFERE – LITOSFERA 1. Vertikalna struktura Zemlje, okeanska i

Predavanje, 8

156

kontinentalna kora

2. Sastav zemljine kore

3. Geološka prošlost zemljine kore

4. Reljef zemlje – endogeni pokreti i

planetarni oblici reljefa

5. Endogeni procesi i oblici

6. Egzogeni procesi i oblici – gravitacioni i

fluvijalni oblici

7. Abrazioni i eolski oblici

8. Glacijalni i kraški oblici. Biogeni i

antropogeni uticaj na reljef

3. STJENE I MINERALI

1.Minerali, osobine i formiranje ,

2. Stijene , formiranje –sedimentne,

metamorfne

Predavanje 4

4. HIDROSFERA 1. Vode na Zemlji – svjetski okean :

podjela i reljef podmorja

2. Osnovna hemijska i fizička svojstva

morske vode

3. Kretanje morske vode

4. Kopnene vode – podzemne vode

5. Tekuće vode

6. Jezera, močvare, bare i led na Zemlji

Predavanje, 6

5. BIOSFERA

1. Živi svijet Zemlje – biogegrafski faktori

2. Biogeografske oblasti

3. Prirodno-geografski pojasevi i zone na

Zemlji

4. Problemi pedosfere i biosfere

Predavanje, 6

6. PROCESI FORMIRANJA ZEMLJINE

POVRŠINE

Erozija i depozicija, glečeri, površinske vode

vjetrovi

4

7. ATMOSFERA 1. Sastav, nastanak i podjela

2. Sunčeva radijacija

3. Temperatura zraka, tla i vertikalna

promjena temperature zraka

4. Zračni pritisak i vjetrovi

5. Vlažnost zraka, oblačnosti i padavine

6. Zračne mase, frontovi, cikloni i

anticikloni

7. Klasifikacija klima i prognoza vremena

8. Promjena klime, prirodna zakonitost ili

ljudska nesmotrenost

Predavanje, 8

157

8.

ZEMLJA U KOSMOSU

1. Kosmos – položaj Zemlje u kosmosu

2. Sunce i sunčev sistem

3. Zemljina kretanja (rotacija i revolucija)

4. Posljedice zemljinih kretanja

5. Vrijeme i računanje vremena - lokalno,

zonalno vrijeme i kalendar

6. Oblik i dimenzije Zemlje

Predavanje 8

Total 44


Terenska nastava 6 sati






G. UDŽBENIK:

1.Prentice Hall Earth Science Hardcover – March 30, 2009

Edward J. Tarbuck , Frederick K. Lutgens , Dennis Tasa

http://www.amazon.com/s/ref=dp_byline_sr_book_1?ie=UTF8&field-author=Edward+J.+Tarbuck&search-alias=books&text=Edward+J.+Tarbuck&sort=relevancerank

http://www.amazon.com/s/ref=dp_byline_sr_book_2?ie=UTF8&field-author=Frederick+K.+Lutgens&search-alias=books&text=Frederick+K.+Lutgens&sort=relevancerank

http://www.amazon.com/s/ref=dp_byline_sr_book_3?ie=UTF8&field-author=Dennis+Tasa&search-alias=books&text=Dennis+Tasa&sort=relevancerank

158


Predmet GEOGRAFIJA

Razred Drugi


Predmet Geografija

Razred DRUGI

Usmjerenje Zajedničke osnove

Sati nastave Ukupno Nastavna Vjezbe Seminari/Praksa

70 62 0 8

B. CILJ I ZADACI

Svrha predmeta je upoznati ucenike sa temelnjim proučavanjem modela i procesa koji su

oblikovali ljudsku razumijevanje, korištenje i promjenu Zemljine površine.Uz prostorne

koncepte i analizu cilj je i upoznati se sa ljudskom društvenom organizacijom i

posljedicama za okoliš. Učenici ce također naučiti o metodama i alatima geografije koje se

koriste u nauci i praksi.


Učenici će se upoznati sa pojmom geografske sredine i posljedicama koje proizilaze iz

procesa interakcije, djelovanjem čovjeka na prirodu i prirode na čovjeka i ljusko društvo.

159



1. Geografija-uvod, podjela. Globalni kontekst i

promjene

Predavanje 2

2.

STANOVNIŠTVO SVIJETA

1. Razmještaj stanovništva na Zemlji

2. Demografska tranzicija stanovništva na

Zemlji

3. Migracije stanovništva na Zemlji

4. Sastav (struktura) stanovništva svijeta

5. Rasna, etnička i religijska struktura

stanovništva svijeta

6. Stanovništvo i privredni razvoj u svijetu

7. Demografski faktori i životna sredina

Predavanje, 10

3.

KULTUROLOŠKI MODELI I PROCESI

1.Kulturološki koncepti i razlike, identitet.

2.Utjecaj na okolinu.

Predavanje 4

4.

POLITIČKA ORGANIZACIJA PROSTORA

1.Teritorijalna dimenzija politike.

2.Evolucija modernih politickih modela

3. Izazovi naslijeđenih političko- teritorijalnih

aranžmana

Predavanje, 6

5.

PRIVREDA

1. Privreda – opće odlike i podjela

2. Poljoprivreda – pojam, podjela i faktori

3. Poljoprivreda – struktura poljoprivredne

proizvodnje u svijetu

4. Ostale grane poljoprivredne proizvodnje –

šumarstvo, ribolov i dr.

5. Energetski izvori u svijetu – vrste, značaj i

problemi energije danas

6. Industrija – opće odlike i podjela

7. Sirovinska osnova industrijske proizvodnje

u svijetu

8. Industrija – struktura i industrijske regije u

Predavanje, 12

160

svijetu

9. Saobraćaj – vrste, podjela i značaj

10. Trgovina i turizam – pojam i značaj ovih

djelatnosti

6.

INDUSTRIJALIZACIJA I EKONOMSKI

RAZVOJ

1. Osnovni koncepti industrijalizacije i

razvoja

2. Rast i sirenje industrijalizacije

3. Suvremeni uzorci i učinci industrijalizacije

i razvoja

4

7.

NASELJA

1. Naselje na Zemlji

2. Seoska ili ruralna naselja

3. Seoska ili ruralna naselja – geografski

preobražaj

4. Gradska ili urbana naselja

5. Gradska naselja – postanak i razvoj

Predavanje, 8

Total 44

Nastavne jedinice 44 sati

Seminar /filmovi 6 sati






G. UDŽBENIK:

1. Knox, Marston, Human Geography: Places and Regions in Global Context, 7th

Edition

ISBN-10: 0321984242

ISBN-13: 978-0321984241

161

3.2.6

MATEMATIKA

Svi smjerovi

I i II razred

162


Naziv MATEMATIKA

Godina PRVA


Razred PRVI



105

Predavanja

35

Praktične

vježbe

65

Seminari

5

Vrsta i broj časova nastave

sedmično

3 1 2

B. CILJ PREDMETA

Cilj i zadaci nastave matimatike u I razredu su :

- Da učenici objedine stečena znanja o brojevima I načinu formiranja skupa realnih

brojeva;

- Da sistematizuju i prošire ranije stečena znanja o algebarskim izrazima I da ovladaju

operacijama među njima

- Da sistematizuju i prošire znanja o funkcijama;

- Da upoznaju aksiome i osnovne teoreme geometrije i prodube stečena znanja o

konstruisanju geometrijskih figura

- Da steknu osnovna znanja o vektorima, operacijama sa vektorima i primjenu vektora;

- Da nauče o pojmu i vrstama geometrijskih preslikavanja sa primjenom;

- Da potpuno ovladaju rješavanjem linearnih jednačinasa jednom nepoznatom i

njihovom primjenom na praktičnim problemima;

- Da potouno savladaju rješavanje sistema jednačina sa dvije nepoznate i njihovom

primjenom


Za očekivati je da će učenici u prvom razredu savladati znanja:

- o skupu realnih brojeva,

163

- o algebarskim izrazima,

- o geometriji u ravni, koordinatnom sistemu u ravni, izometrijskim preslikavanjima u

ravni,

- da će savladati linearne jednačine sa jednom nepoznatom,

- lineadne nejednačine sa jednom nepoznatom te takođe

- naučiti sve o sistemima linearnih jednačina i nejednačina .



poduke

Broj sati

1. SKUP REALNIH BROJEVA 3

Skupovi N, Z i Q; Nesamjerljivost stranice i dijagonale

kvadrata; Decimalni razvoj racionalnog broja; Skup I

iracionalnih i skup R realnih brojeva; Apsolutna vrijednost

realnog broja; Približne vrijednosti realnih brojeva.

Predavanje/

vježbe

2. ALGEBARSKI IZRAZI 21

Stepen s cjelobrojnim eksponentom; Operacije sa

stepenima jednakih baza, odnosno eksponenata;

Cijeli brojevni izrazi: pravila formiranja, vrijednost,

transformacija cijelih brojevnih izraza;

Cijeli algebarski izrazi: varijabla, pravila formiranja,

transformacija, cijeli algebarski izrazi kao funkcija;

Monomi: sabiranje i množenje monoma.

Polinomi u jednoj varijabli: sabiranje, oduzimanje i

množenje polinoma, kvadrat zbira i razlike, razlika

kvadrata, kub zbira i razlike, zbir i razlika kubova;

Rastavljanje cijelih algebarskih izraza na faktore;

Dijeljenje cijelih algebarskih izraza sa ostatkom;

Euklidov algoritam;

Dijeljenje polinoma sa ostatkom, Nule polinoma, Bezuova

teorema, Teorema identičnosti polinoma,;

Razlomljeni (racionalni) brojevni izrazi: pravila formiranja,

vrijednost i transformacija;

Razlomljeni (racionalni) algebarski izrazi – njihova

transformacija

Predavanje/

vježbe

3. GEOMETRIJA U RAVNI 27

Osnovni pojmovi (objekti): tačka, prava i ravan, međusobni

odnosi tačke, prave i ravni. Određenost prave i ravni.

Paralelne prave. Poluprava, duž, trougaona i mnogougaona

(poligonalna) linija, poluravan, poluprostor. Podudarnost

duži.Ugao, podudarnost uglova, mjerenje uglova, uglovi uz

transverzalu i paralelnost. Uglovi sa paralelnim i uglovi sa

164

normalnim kracima. Unakrsni uglovi.Trougao.

Mnogougao. Zbir unutrašnjih uglova u trouglu i

mnogouglu. Broj dijagonala mnogougla.

Podudarnost trouglova – teoreme podudarnosti. Odnos

uglova i stranica u trouglu. Osnovna nejednakost trougla.

Simetrala duži i simetrala ugla.

Krug i kružnica. Centralni i periferni ugao. Tangente

kružnice.

Četverougao. Paralelogram, trapez. Tangentni i tetivni

četverougao. Površina trougla, paralelograma i trapeza.

Vektori u ravni: sabiranje i oduzimanje vertora u ravni,

množenje vektorarealnim brojem. Linearna kombinacija

vektora. Linearna zavisnost i nezavisnost vektora.

Razlaganje vektora – skalarne komponente vektora.

Orjentisani ugao. Ugao između dva vektora.

Predavanje/

vježbe

4. KOORDNATNI SISTEM U RAVNI 12

Pravougli koordinatni sistem u ravni. Pravougle koordinate

tačke. Udaljenost dviju tačaka. Koordinate sredine duži.

Koordinate težišta trougla. Površina trougla.

Proporcionalnost i proporcija. Razmjera. Funkcija direktne

proporcionalnosti – homogena linearna funkcija (y = kx).

Lineadna nehomogena funkcija (y = kx + n).

Predavanje/

vježbe

5. IZOMETRIJSKA PRESLIKAVANJA U RAVNI 12

Tanslacija ravni. Osobina translacije da čuva udaljenost

tačaka. Rotacija ravni. Osobina rotacije da čuva udaljenost

tačaka. Simetrija u odnosu na tačku. Simetrija u odnosu na

pravu. Osobina simetrije da čuva udaljenost tačaka.

Izometrija ravni.Osobine izometrije:čuva kolinearnost

tačaka, preslikava duž u podudarnu duž, ugao na podudaran

ugao, trougao na podudaran trougao. Određenost izometrije

sa tri para pridruženih tačaka. Slaganje izometrija, grupa

izometrija. Izometrija kao rezultat slaganja translacije,

rotacije i ev. Simetrije. Podudarnost i izometrija. Razne

primjene izometrije.

Predavanje/

vježbe

6. LINEARNE JEDNAČINE I NEJEDNAČINE 15

Pojam jednačine. Linearna jednačina sa jednom

nepoznatom. Ekvivalentne jednačine.Rješavanje. Diskusija

rješenja. Problemi koji se rješavaju pomoću linearnih

jednačina s jednom nepoznatom.Jednačine sa jednom

nepoznatom u kojima se pojavljuje apsolutna vrijednost.

Nejednakost i nejednačine. Ekvivalentne nejednačine.

Rješavanje. Sistem linearnih nejednačina s jednom

nepoznatom. Grafički prikaz rješenja.

Predavanje/

vježbe

165

7. SISTEMI LINEARNIH JEDNAČINA I NEJEDNAČINA 15

Linearna jednačina sa dvije nepoznate. Linearna

Diofantova jednačina sa dvije nepoznate.

Sistem od dvije linearne jednačine sa dvije nepoznate.

Metode rješavanja: metoda supstitucije, Gausova metoda,

metoda determinanti, grafička metoda. Diskusija rješenja.

Primjena.

Sistemi od tri i više nepoznatih.

Linearna nejednačina sa dvije nepoznate. Sistemi linearnih

nejednačina sa dvije nepoznate.

Predavanje/

vježbe


treba da prate predavanja i da je odnos predavanja i vježbi 1:2.


Tokom godine treba izabrati 3-5 tema iz istorije matematike koja se izučava u programu

matematike ovog razreda (npr. …………..) i zadužiti grupe učenika (timski rad) da

pripreme predavanje o temi i da ga prezentiraju ostalim učenicima.




Laboratorijske vježbe 25 80-89 4 B

Završni ispit 40% 70-79 3 C

60 – 69 2 D


H. UDŽBENICI

1. Fabio Cirrito

Mathematical Methods

Published by IBID Press

ISBN-10: 0646307940

ISBN-13: 978-0646307947

http://www.amazon.co.uk/s/ref=dp_byline_sr_book_1?ie=UTF8&field-author=Fabio+Cirrito&search-alias=books-uk&text=Fabio+Cirrito&sort=relevancerank

166


1. Patrick Tobin, Fabio Cirrito

Mathematics Standard Level

Published October 31st 2012 by IBID Press

ISBN1921917105

(ISBN13: 9781921917103)

167


Naziv MATEMATIKA

Godina Druga


Razred DRUGI



105

Predavanja

35

Praktične

vježbe

65

Seminari

5

Vrsta i broj časova nastave

sedmično

3 1 2

B. CILJ PREDMETA

Cilj i zadaci nastave matimatike u II razredu su :

- Da učenici upoznaju pojmovima preslikavanja homotetije i sličnosti te savladaju

primjenu tih preslikavanja.

- Da učenici upoznaju osnovne operacije sa stepenima i korijenima i savladaju njihovu

primjenu priraznim transformacijama izraza;

- Da upoznaju i razumiju pojam kompleksnog broja;

- Da se upoznaju sa kvadratnom funkcijom, nauče da određuju grafik, znak, nule,

ekstreme i tok kvadratne funkcije te da upoznaju razne mogućnosti njene primjene u

geometriji, fizici i dr.;

- Da nauče da rješavaju kvadratnu jednačinu i da upoznaju zavisnost prirode njenih

rješenja od diskriminante;

- Da upoznaju Vietove formule i njihovu primjenu u jednostavnijim slučajevima;

- Da savladaju primjenu kvadratnih jednačina sa jednom nepoznatom;

- Da upoznaju jednačine višeg reda i metode njihovog rješavanja;

- Da upoznaju iracionalne jednačine i nejednačine i sadladaju tehnike i metode njihovog

rješavanja;

- Da nauče rješavati sisteme jednačina u kojima je jedna kvadratna, a druga linearna ili

su obje kvadratne;

- Da upoznaju osobine eksponensijalne i logaritamske funkcije , njihove grafike te da na

osnovu toga mogu upoređivatiodgovarajuće bročane izrazei rješavati eksponensijalne i

logaritamske jednačine i nejednačine;

168

- Da savladaju definicije trigonometrijskih funkcija i da na trigonometrijskoj kružnici

nauče prepoznavati njihove osobine;

- Da nauče osnovne trigonometrijske identitete i uzoznaju njihovu primjenu;

- Da upoznaju grafike trigonometrijskih funkcija i savladaju njihovu primjenu u drugim

naučnim disciplinama;

- Da detaljno upoznaju adicione teoreme;

- Da savladaju sinusnu i kosinusnu teoremu i njihovu primjenu pri rješavanju praktičnih

problema.


Za očekivati je da će učenici u drugom razredu naučiti :

- o homotetiji i preslikavanju

- o skupu kompleksnih brojeva,

- sve o kvadratnoj funkciji, kvadratnim jednačinama i nejednačinama

- o jednačinama višeg reda i sitemima kvadratnih jednačina ,

- o tome šta su iracionalne jednačine i nejednačine

- šta su eksponensijalne jednačine i nejednačine

- naučiti sve o sistemima linearnih jednačina i nejednačina

- o logaritmima, logaritamskim jednačinama i nejednačinama

- o osnovnim funkcijama I teoremama trigonometrije



poduke

Broj sati

1. HOMOTETIJA I SLIČNOST 10

Proporcionalnost duži. Talesova teorema. Homotetija kao

preslikavanje. Sličnost. Sličnost trouglova i mnogouglova.

Teoreme sličnosti. Primjena sličnosti na pravougli trougao.

Pitagorina teorema. Geometrijska sredina dvije duži.

Osobine simetrala unutrašnjeg i vanjskog ugla trougla.

Konstruktivni zadaci – primjena sličnosti.

Predavanje/

vježbe

2. STEPENI I KORIJENI 12

Stepen čiji je eksponent(izložilac) cio pozitivan broj ili

nula.Pravila stepenovanja. Operacije sa stepenima. Stepen

169

čiji je eksponent cio negativan broj. Korijen. Pravila

korjenovanja.Operacije s korijenima. Racionaliziranje

imenioca. Stepeni sa racionalnim i realnim eksponentima.

Predavanje/

vježbe

3. SKUP KOMPLEKSNIH BROJEVA 9

Formiranje skupa kompleksnih brojeva.Operacije u skupu

kompleksnih brojeva. Preslikavanje skupa kompleksnih

brojeva u skup tačaka kompleksne ravni. Grafička

interpretacija sabiranja i oduzimanja kompleksnih brojeva.

Predavanje/

vježbe

4. KVADRATNE FUNKCIJE, KVADRATNE JEDNAČINE

I NEJEDNAČINE

14

Kvadratne funkcije y = ax2, y = ax2+ bx + c (grafik, nule,

znak, ekstrem, tok). Kvadratne jednačine. Potpuna i

nepotpuna kvadratna jednačina, normalni oblik.Vietove

formule. Primjena kvadratnih jednačina. Kvadratni trinom.

Rastavljanje na linearne faktore. Znak kvadratnog trinoma.

Kvadratne nejednačine.

Predavanje/

vježbe

5. JEDNAČINE VIŠEG REDA. SISTEMI KVADRATNIH

JEDNAČINA

10

Bikvadratne jednačine ax4 + bx2 +c = 0. Kubne jednačine

ax3 + bx2 + cx + d = 0. Jednačine višeg reda sa simetričnim

koeficijentima. Sistemi jednačina sa dvije nepoznate od

kojih je jedna prvog, a jedna drugog stepena. Sistemi

kvadratnih jednačina sa dvije nepoznate.

Predavanje/

vježbe

6. IRACIONALNE JEDNAČINE I NEJEDNAČINE 6

Pojam iracionalne jednačine. Iacionalne jednačine u kojima

se pojavljeje √f(x). Gdje je f(x) funkcija prvog ili drugog

stepena. Pojam iracionalne nejednačine. Iracionalne

nejednačine u kojima se pojavljuje √f(x), gdje je f(x)

funkcija prvog ili drugog stepena.

Predavanje/

vježbe

7. EKSPONENCIJALNE JEDNAČINE I NEJEDNAČINE 8

Eksponencijalna funkcija y = ax . Pojam, osobine i grafik.

Eksponencijalna jednačina oblika af(x) = ag(x), pri čemu su

f(x) i g (x) polinomi ili racionalne funkcije najviše drugog

stepena . Eksponencijalne nejednačine oblika af(x) ≤ ag(x),

pri čemu su f(x) i g (x) polinomi ili racionalne funkcije

najviše drugog stepena.

Predavanje/

vježbe

170

8. LOGARITMI, LOGARITAMSKE JEDNAČINE ILI

NEJEDNAČINE

18

Pojam inverzne funkcije. Pojam logaritma i logaritamske

funkcije – osobine i grafik.Pravila logaritmiranja. Prelazak

sa jedne baze na drugu. Dekadski i prirodni logaritmi.

Primjena logaritama. Logaritamske jednačine oblika

logaf(x) = logag(x), pri čemu su f(x) i g(x) polinomi ili

racionalne funkcije najviše drugog stepena. Logaritamske

nejednačine oblika logaf(x) ≤ logag(x), pri čemu su f(x) i

g(x) polinomi ili racionalne funkcije najviše drugog

stepena.

Predavanje/

vježbe

9. OSNOVI TRIGONOMETRIJE 18

Orjentisani ugao. Radijan. Trigonometrijska kružnica.

Definiranje trigonometrijskh funkcija na kružnici. Odnosi

stranica pravouglog trougla. Vrijednost trigonometrijskih

funkcija od π/6, π/4, π/3. Osnovni trigonometrijski

identiteti. Periodičnost trigonometrijskih funkcija.

Trigonometrijske funkcije negativnog argumenta. Svođenje

na prvi kvadrant.

Predavanje/

vježbe





matematike ovog razreda (npr. ………………….) i zadužiti grupe učenika (timski rad)

da pripreme predavanje o temi i da ga prezentiraju ostalim učenicima.






60 – 69 2 D


171

H. UDŽBENICI

1. Fabio Cirrito

Mathematical Methods

Published by IBID Press

ISBN-10: 0646307940

ISBN-13: 978-0646307947


1. Patrick Tobin, Fabio Cirrito

Mathematics Standard Level

Published October 31st 2012 by IBID Press

ISBN1921917105

(ISBN13: 9781921917103)

http://www.amazon.co.uk/s/ref=dp_byline_sr_book_1?ie=UTF8&field-author=Fabio+Cirrito&search-alias=books-uk&text=Fabio+Cirrito&sort=relevancerank

172

3.2.7

FIZIKA

Svi smjerovi

I i II razred

173


Naziv FIZIKA

Godina PRVA


Razred PRVI



105

Predavanja

50

vježbe

50

Seminari

5

Broj časova sedmično 3 1.5 1.5


Cilj i zadaci nastave fizike općenito su :

- Da učenici ovladaju savremenim znanjima iz oblasti fizike i sa primjenom fizike u

raznim oblastima tehnike, tehnologije, medicine itd.

Cilja i zadaci nastave fizike u prvom razredu su:

- Da se učenici upoznaju s najvažnijim mehaničkim pojavama, veličinama, zakonima i

teorijom

- Da upoznaju postupke i metode fizike i fizikalne modele,

- Da na praktičnim vježbama nauče sve o mjerenju mehaničkih veličina i da dio

naučenog primijene u nekim primjerima integrisane nauke (lokomotorni sistem

čovjeka, određivanje težišta kod čovjeka ....)


Za očekivati je da će učenici u prvom razredu savladati znanja:

- Iz mehanike upoznavajući osnovne mehaničke veličine, sve vrste kretanja u

gravitacionom polju zemlje i s tim u vezi sve kinematičke veličine, pojmove sile, rada,

snage energije, impulse…,

- Zakone održanja u mehanici

- Osnovne pojmove i principe hidromehanike ,

- Osnovne veličine i zakone termodinamike i kinetičke teorije gasova

- Naučiće rješavati raznovrsne fizikalne zadatke na primjerima iz medicine, tehnike I

tehnologije.

174



poduke

Broj sati

1. UVODNA PREDAVANJA I VJEŽBANJA 6

Predmet fizike, materija, kretanje. Naučne metode

(posmatranje, eksperiment, teorija). Fizičke veličinei

njihove jedinice (SI sistem).Mjerenje fizičkih veličina i

greške pri mjerenju. Skalarne i vektorske veličine. Elementi

vektorske algebre i primjena u fizici.

Predavanje/

vježbe

2. MEHANIKA - Kinematika 12

Prostor i vrijeme. Materijalno tijelo, materijalna tačka.

Mehaničko kretanje. Relativnost kretanja. Referentni

sistem. Pomak, pređeni put. Brzina (vektor srednje i

trenutne brzine). Ubrzanje.

Predavanje/

vježbe

3. MEHANIKA - Dinamika 35

Međudjelovanje tijela – Sila. Prvi Newtonov zakon,

inercija, masa. Ravnomjerno kretanje (grafičko

predstavljanje puta i brzine u funkciji vremena). Impuls

tijela. Drugi Newtonov zakon. Kretanje pod utjecajem

konstantne sile (ravnomjerno promjenjljivo pravolinijsko

kretanje). Grafičko predstavljanjeputa i brzineu funkciji

vremena. Specijalni slučajevi kretanja pod dejstvom

konstantne sile (sila zemljine teže, hitac naniže, slobodan

pad, hitac uvis). Treći Newtonov zakon. Kontaktne sile

(reakcija podloge, sila zatezanja). Trenje. Princip

nezavisnosti djelovanja sila. Slaganje i razlaganje sila (kosi,

horizontalni hitac i kretanje po strmoj ravni). Kružno

kretanje, osnovne veličine, efekti tangencijalne i normalne

komponente sile. Centripetalno ubrzanje, period i

frekvencija ravnomijernog kružnog kretanja.

Newtonov zakon gravitacije. Jačina gravitacionog polja,

kretanje satelita. Neinercijalni sistemi. Inercijalna i

gravitaciona masa. Težina tijela. Centrifugalna sila.

Mehanički rad. Snaga (stepen korisnog dejstva). Energija.

Vrste mehaničke energije. Kinetička energija. Potencijalna

energija (energija tijela u gravitacionom polju). Zakon

održanja impulsa. Zakon održanja energije

Predavanje/

vježbe

4. MEHANIKA KRUTOG TIJELA 10

Pojam krutog tijela. Centar mase. Težište. Translacija

krutog tijela. Rotacija. Moment sile. Moment inercije.

Moment impulsa. Ravnoteža krutog tijela. Uslovi ravnoteže

za translaciju. Uslovi ravnoteže za rotaciju.

Predavanje/

175

vježbe

5. MEHANIKA FLUIDA 12

Osobine fluida. Pritisak. Gustina. Prenošenje pritiska koz

čvrsta tijela I fluide. Hidrostatički pritisak. Potisak.

Arhimedov zakon. Atmosferski pritisak. Strujanje tečnosti.

Jednačina kontinuiteta. Bernulijeva jednačina. Otpor

sredine. Viskoznost.

Predavanje/

vježbe

6. MEHNIČKE OSCILACIJE I TALASI 10

Harmonijske oscilacije. Slobodne, prirodne i prigušene

oscilacije. Prinudno oscilovanje – rezonancija.

Talasno kretanje, osobine i vrsta talasa. Odbijanje i

prelamanje talasa. Superpozicija talasa. Stojeći talasi.

Zvučni talasi.

Predavanje/

vježbe

7. TERMODINAMIKA I MOLEKULARNA FIZIKA 20

Jednačina gasnog stanja. Gasni zakoni. Struktura materije.

Međudjelovanje molekula. Idealni gas. Pritisak,

temperatura. Unutrašnja energija. Mehanički ekvivalent

toplote. Rad i toplota. Prvi zakon termodinamike .

Specifični toplotni kapacitet. Kalorimetrija. Drugi zakon

termodinamike. Toplotne mašine. Sistemi za hlađenje i

zagrijavanje.

Predavanje/

vježbe



No. Praktične vježbe I seminari Labr. vježbe Hours

1 Ispitivanje trenja 2

2 Lokomotorika životinja 2

3 Određivanje momenta inercije tijela 2

4 Glucosa: Energija za život 2

5 Biološki gravitacioni detektor 2

6 Centar gravitacije kod čovjeka 2

7 Escape Speed 2

176

8 Entropija 2

9 Specifični toplotni kapacitet I klima na Zemlj 2

Ukupno 18


Tokom godine treba izabrati 3-5 tema iz istorije fizike koja se izučava u programu fizike

ovog razreda (npr. …………..) i zadužiti grupe učenika (timski rad) da pripreme

predavanje o temi i da ga prezentiraju ostalim učenicima.


Procjenjivanje znanja % % Ocjena




60 – 69 2 D


H. OSNOVNI UDŽBENIK

Hewitt, Paul G., Suzanne Lyons, John Suchocki , , Jennifer Yeh

Conceptual integrated science ISBN 978-0-321-81850-8 (student edition) -- ISBN 978-0-321-82745-6 (exam copy) -- ISBN

978-0-13-310526-1 (NASTA)


1. Benjamin Crowell, Conceptual Physics

2. Erik Mazur, Principles and Practice of Physics (Conceptual part) Copyright © 2015

Pearson Education Inc , ISBN-13: 9780136150930,

177


Naziv FIZIKA

Godina Druga


Razred DRUGI



105

Predavanja

50

vježbe

50

Seminari

5


B. CILJ PREDMETA




- Da sistematizuju znanja o fundamentalnim međudjelovanjima u prirodi i jedinstvu

fizikalnog svijeta te da shvate ulogu i značaj fizike za razvoj nauke, tehnike,

tehnologije i društva.

Cilja i zadaci nastave fizike u drugom razredu su:

- Da se učenici upoznaju s osnovnim veličinama, zakonima i pravilima iz oblasti

elektromagnetizma i optike,

- Da nauče da povezuju električne, magnetne i svjetlosne pojave,

- Da se osposobe za rješavanje različitih teorijskih i praktičnih zadataka iz

elektromagnetizma i optike

- Da nauče osnovne aksiome i pojave u teoriji relativnosti,

- Da upoznaju svijet atoma, molekula i elementarnih čestica i da razumiju potrebe

uvođenja kvantne mehanike.

-


Za očekivati je da će učenici u drugom razredu savladati osnovna znanja:

- Iz elektromagnetizma,

- Iz optike

- Razumjeti osnovne aksome teorije relativnosti i njihove posljedice,

178

- Naučiti kako su se usavršavali modeli atoma i zašto je bilo neophodno uvesti kvantnu

mehaniku.



poduke

Broj

sati

1. ELEKTROMAGNETIZAM – Električno polje 24

Električni naboj. Elementarni električni naboj. Količina

elektriciteta. Zakon održanja količine elektriciteta.

Kulonov zakon. Dielektrična konstanta.

Električno polje, jačina električnog polja, princip

superpozicije. Linije električnog polja. Homogeno –

nehomogno električno polje.

Potencijal električnog polja (homogenog, nehomogenog –

radijalnog električnog polja). Napon ili razlika potencijala.

Električni kapacitet. Kondenzatori. Električna svojstva

membrane biološke ćelije i prostiranje živčanog signala.

Kretanje naelektrisane ćestice u električnom polju.

Predavanje/

vježbe

2. ELEKTROMAGNETIZAM – Istosmjerna električna struja 8

Električna struja. Jačina električne struje. Elektronska teorija

provodljivosti metala.

Ohmov zakon. Otpor provodnika, zavisnost otpora od

temperature. Joule-Lenzov zakon.

Izvori električne struje, elektromotorna sila električnog izvora.

Pad napona. Kirhoffova pravila.

Predavanje/

vježbe

3. ELEKTROMAGNETIZAM – Magnetno polje 27

Magnetno polje trajnih magneta. Oerstedov ogled. Indukcija

magnetnog polja. Amperova ili elektromagnetna sila.

Lorentzova sila. Fluks magnetnog polja. Magnetno polje

električne struje. Pravolinijski provodnik. Međudjelovanje

paralelnih struja. Magnetno polje kružnog provodnika.

Magnetno polje solenoida. Kretanje čestica u magnetnom

polju.

Predavanje/

vježbe

4. ELEKTROMAGNETIZAM – Elektromagnetna indukcija 6

179

Pojam elektromagnetne indukcije. Faradeyev zakon. Lenzovo

pravilo. Uzajamna indukcija i samoindukcija.

Predavanje/

vježbe

5. ELEKTROMAGNETIZAM – Naizmjenična struja 9

Dobijanje naizmjenične struje. Trenutne, maksimalne i

efektivne vrijednosti naizmjenične struje.

Otpori u kolu naizmjenične struje. Termogeni, induktivni i

kapacitivni otpor. Ukupan otpor ili impedanca u kolu

naizmjenične struje.

Ohmov zakon za kolo naizmjenične struje.

Transformatori. Snaga naizmjenične struje. Prenos električne

energije na daljinu. Uloga i značaj transformatora u prenosu

električne energije.

Predavanje/

vježbe

6. ELEKTROMAGNETIZAM – Elektromagnetni talasi 6

Zatvoreno oscilatorno kolo. Elektromagnetne oscilacije.

Elektromagnetno polje. Nastanak elektromagnetnih talasa.

Brzina elektromagnetnih talasa. Spektar elektromagnetnih

talasa.

Predavanje/

vježbe

7. OPTIKA 9

Geometrijska optika. Zakoni geometrijske optike. Elementi

optičkih sistema: ogledala, sočiva, prizme.

Priroda svjetlosti. Fotometrija. Disperzija svjetlosti.

Interferencija svjetlosti. Difrakcija svjetlosti. Polarizacija

svjetlosti.

Predavanje/

vježbe

8. SPECIJALNA TEORIJA RELATIVNOSTI

Relativnost kretanja. Transformacija sistema referencije.

Aksiomi specijalne teorije relativnosti. Posljedice: kontrakcija

dužine i dilatacija vremena. Impuls i energija u specijalnoj

teoriji relativnosti. Gravitacija i informativno o općoj teoriji

relativnosti.

Predavanje/

vježbe

9. ELEMENTI ATOMSKE FIZIKE

Toplotno zračenje. Hipoteza o kvantima. Plankov zakon

zračenja. Fotoelektrični efekat. Dualna svojstva materije – De

Broglieva relacija. Modeli atoma. Rutherfordov model atoma.

Atomski spektri. Bohrov model atoma.

Više-elektronski atomi. Kvantni brojevi. Paulijev princip.

Stimulirano zračenje. Laseri.

Predavanje/

vježbe

10 ELEMENTI NUKLEARNE FIZIKE

180

Građa jezgre (nukleusa) atoma. Nuklearno međudjelovanje.

Energija veze i defekt mase. Radioaktivnost. Zakon

radioaktivnog raspada. Period poluraspada. Nuklearne

reakcije. Fisija i fuzija. Pregled elementarnih čestica. Čestice i

antičestice.

Osnovna međudjelovanja u prirodi i pokušaji njihovog

objedinjavanja.

Predavanje/

vježbe

11 ELEMENTI FIZIKE POLUPROVODNIKA

Poluprovodnici, osobine i vrste. Poluvodički elementi.

Poluvodičke diode. Tranzistori. Pojava supravodljivosti.



No. Praktične vježbe i seminari Labr. vježbe Hours

1 Električni šok 2

2

Magnetno polje Zemlje i sposobnost

organizama da ga osjete

2

3 Osjećanje jačine zvuka i visine tona 2

4 Mješanje raznih boja svjetlosti 2

5 Dopplerov Efekt i širenje svemira 2

6 2

7 Model školjke 2

8 Doze i zračenje 2

9 Određivanje starosti arheoloških uzoraka 2

Ukupno 18





181






60 – 69 2 D



Hewitt, Paul G., Suzanne Lyons, John Suchocki , , Jennifer Yeh

Conceptual integrated science ISBN 978-0-321-81850-8 (student edition) -- ISBN 978-0-321-82745-6 (exam copy) -- ISBN

978-0-13-310526-1 (NASTA)


1. Benjamin Crowell, Conceptual Physics (elektronski)



182

3.2.8

HEMIJA/KEMIJA

Svi smjerovi

I i II razred

183

CILJEVI ZADACI I METODE NASTAVE HEMIJE

Predmet HEMIJA

Razred I razred


Predmet Hemija


Sati nastave Ukupno Nastavna Vježbe Seminari/Praksa

70 56 13 1

B. CILJ I ZADACI

Cilj nastave hemije jeda učenici steknu produbljena znanja o osnovnim hemijskim principima

i primjerima istih u svakodnevnom životu, te steknu osnovu znanja neophodnu za više

kurseve hemije.


Učenici će steći znanja primjenjiva ne samo u oblasti hemije već i šire u razilčitim oblastima

nauke i specijalnih disciplina. Kroz nastavne aktivnosti i eksperimentalne vježbe, učenici će

razviti osjećaj za istraživanje svijeta oko sebe, sistematičnost , preciznost, tačnost, samostalno

učenje, povezivanje različitih informacija u kompleksan model, kreativnost i građenje

primjenjenog znanja.

Učenici će imati razvijenu sposobnost za uspješno nastavljanje obrazovanja i to u svim

oblastima u kojima je neophodno znanje hemije.


No. Sadržaj i program Vrsta

predavanja

Sati

1. Materija, smjese i substance, jedinenja i

elementi, razdvajanje smjese

Predavanje 2

2. Atomska struktura i materija, molekule i atomi ,

Izotopi, relatvna molekulska i atomska masa ,

elektronska struktura atoma, Paulijev pricip i

struktura PS

Predavanje,

demonstracioni

ogledi

4

3. Hemijske veze, kovalentna i jonska veza Predavanje 2

184

4. Uvod u laboratorijske metode Predavanje,

demonstracioni

ogledi

3

5. Čvrste supstance, gasovi i tečnosti Predavanje,

demonstracioni

ogledi,

2

6. Rastvori, koncentracije rastvora-stehiometrijska

izračunavanja. Tipovi rastvora,elektroliti,

konstata disocijacije

Predavanje 4

7. Hemijske reakcije, tipovi rekacija, stehiometrija Predavanje,

demonstracioni

ogledi,

2

8. Redoks reakcije, balansiranje redoks rekacija Predavanje,

demonstracioni

ogledi,

2

9. Kiseline i baze, kiselinsko bazne reakcije, pH

rastvora, puferi

Predavanje,

demonstracioni

ogledi,

4

10. Periodni sistem, i glavne grupe Predavanje 1

11. Prva i druga grupa PSE Predavanje 2

12. Metali, osobine , dobijanje Predavanje 2

13. Nemetali : ugljik, spojevi ugljika Predavanje 1

14. Nemetali : azot, dobijanje, osobine, spojevi Predavanje 2

15. Nemetali:kisik, dobijanje, osobine , spojevi Predavanje 1

16. Halogeni elementi, osobine, dobijanje,

korištenje

Predavanje 2

Total 36

E. Laboratorijske vježbe

No. Laboratorijske vježbe Sati Vježba/

Seminar

1.

Osnovne laboratorijske operacije- pripremanje

rastvora, filtriranje, destilacija,

centrifugiranjem, sublimacija

3 V

2. Bojenje plamena- metali 1 V

3. Dobijanje gasova 1 V

185

4. Redoks reakcije, reakcije metala i kiselina 1 V

5. Dokazivanje anijona i katijona 2 V

6. Mjerenje pH različitih rastvora i prirodnih

produkata

2 V

7. Kiselinsko-bazne titracije 2 V

8. Sinteza anorganskih jedinjena 2 V/S

Nastavne jedinice i demonstracioni ogledi 36 sati

Laboratorijske vježbe 14 sati






Izvještaji laboratorijskih vježbi

G. UDŽBENIK :

1. Prentice Hall Chemistry Student Edition

Anthony C. Wibraham , Staley , Matta , Waterman

ISBN-10: 0132512106

ISBN-13: 978-0132512107

2. Chemistry (Laboratory Manual) Lab Manual Edition

Antony C. Wilbraham , Dennis D. Stanley , Michael S. Matta

ISBN-10: 0131903594

ISBN-13: 978-0131903593

http://www.amazon.com/s/ref=dp_byline_sr_book_1?ie=UTF8&field-author=Anthony+C.+Wibraham&search-alias=books&text=Anthony+C.+Wibraham&sort=relevancerank

http://www.amazon.com/s/ref=dp_byline_sr_book_2?ie=UTF8&field-author=Staley&search-alias=books&text=Staley&sort=relevancerank

http://www.amazon.com/s/ref=dp_byline_sr_book_3?ie=UTF8&field-author=Matta&search-alias=books&text=Matta&sort=relevancerank

http://www.amazon.com/s/ref=dp_byline_sr_book_4?ie=UTF8&field-author=Waterman&search-alias=books&text=Waterman&sort=relevancerank

http://www.amazon.com/s/ref=dp_byline_sr_book_1?ie=UTF8&field-author=Antony+C.+Wilbraham&search-alias=books&text=Antony+C.+Wilbraham&sort=relevancerank

http://www.amazon.com/s/ref=dp_byline_sr_book_2?ie=UTF8&field-author=Dennis+D.+Stanley&search-alias=books&text=Dennis+D.+Stanley&sort=relevancerank

http://www.amazon.com/s/ref=dp_byline_sr_book_3?ie=UTF8&field-author=Michael+S.+Matta&search-alias=books&text=Michael+S.+Matta&sort=relevancerank

186


Predmet HEMIJA

Razred II razred


Predmet Hemija



70 55 14 1


B. CILJ I ZADACI

Cilj nastave hemije je da učenici steknu osnovna znanja o organskim molekulama i

osnovama biohemije i primjerima primjene istih u svakodnevnom životu, te steknu znanja

neophodnu za više kurseve hemije.


Učenici će steći znanja primjenjiva ne samo u oblasti hemije već i šire u razilčitim oblastima

nauke i specijalnih disciplina. Kroz nastavne aktivnosti i eksperimentalne vježbe, učenici će

razviti osjećaj za istraživanje svijeta oko sebe, sistematičnost, preciznost, tačnost, samostalno

učenje, povezivanje različitih informacija u kompleksan model, kreativnost i građenje

primjenjenog znanja. Program će dati šira znanja iz oblasti sa kojima se svakodnevno

susrećemo u životu kao sto su organska jedinjenja, biohemijske molekule, metabolitički

procesi u organzimu, primjena biomolekula u farmaceutskoj industriji i medicini.

Učenici će imati razvijenu sposobnost za uspješno nastavljanje obrazovanja i to u svim

oblastima u kojima je neophodno znanje hemije.



1. Elektrohemija, Faradejevi zakoni, elektroliza Predavanje 2

2. Elektrohemija-Nerstova jednakost, elektodni

potencijal, elektrode i mjerenja

Predavanje, 2

187

3. Organska hemija: uvod, tipovi jedinjenja,

nomenklatura, značaj u svakodnevnom životu

Predavanje 2

4. Ugljovodici-nomenklatura, osobine i reakcije

dobijanja

Predavanje, 2

5. Alkoholi, fenoli, eteri- nomenklatura, osobine i

reakcije dobijanja i dokazivanja

Predavanje,

demonstracionii

ogled

2

6. Aldehidi i ketoni nomenklatura, osobine i


Predavanje, 2

7. Karboksilne kiseline, esteri- nomenklatura,

osobine i reakcije dobijanja i dokazivanja

Predavanje,

demonstracioni

ogledi,

3

8. Amini i amidi- nomenklatura, osobine i reakcije

dobijanja i dokazivanja

Predavanje,

demonstracioni

ogledi,

2

9. Alkaloidi- nomenklatura,podjela, osobine i


Predavanje 2

10. Ugljikohidrati- nomenklatura, podjela, osobine i

reakcije dokazivanja

Predavanje 2

9. Lipidi- nomenklatura, podjela, osobine i

reakcije dokazivanja

Predavanje 2

10. Aminokiseline i protein- nomenklatura, podjela,

osobine , struktura, reakcije dokazivanja

Predavanje

demonstracioni

ogledi,

3

11. Eznimi i vitamini Predavanje 3

12. Nukleinske kiseline Predavanje 2

13. Primjena biohemije u farmaciji, medicini, Predavanje 2

14. Biohemijske reakacije u živim organizmima Predavanje, 2

Total 35



Seminar

1. Oksidacija alkohola, zeljezo (II) test 1 V

188

2. Sinteza estera 2 V

3. Reakcija saponifikacije 1 V

4. Sinteza aspirina 2 V

5. Hidroliza saharoze 1 V

6. Dokazivanje skroba jodom 1 V

7. Dobivanje sapuna 1 V

8. Hromatografija amino kiselina 2 V/S

9. Testovi na proteine 1 V

10. Testiranje aktivnosti enzima 2 V

11. Analiza Vitamina C iz soka narandze 1 V









G. UDŽBENIK :



ISBN-10: 0132512106

ISBN-13: 978-0132512107



ISBN-10: 0131903594

ISBN-13: 978-0131903593








189

3.2.9

BIOLOGIJA

Svi smjerovi

I i II razred

190

CILJEVI ZADACI I METODE NASTAVE BIOLOGIJE

Predmet BIOLOGIJA

Razred I razred


Predmet Biologija

Razred PRVI



70 48 12 0


B. CILJ I ZADACI

Cilj nastave biologije je da učenici steknu osnovna znanja iz citologije i genetike sa

primjenom u svakodnevnom životu, te steknu osnovu znanja neophodnu za moguće više

kurseve biologije.


Učenici će steći znanja o osnvnoj strukturi i funkcijama ćelije, razmonžavanju ćelije i

metabolitičkim procesima te osnovama genetike i najnovijim naučnim dostignućima u ovoj

oblasti.Kroz nastavne aktivnosti i eksperimentalne vježbe, učenici će razviti osjećaj za

istraživanje svijeta oko sebe, sistematičnost, preciznost, tačnost, samostalno učenje,

povezivanje različitih informacija u kompleksan model, kreativnost i građenje primjenjenog

znanja. Učenici će imati razvijenu sposobnost za uspješno nastavljanje obrazovanja i to u

svim oblastima u kojima je neophodno znanje biologije.



1. Biologija-nauka o životu, podjela biologije, živi

i neživi sistemi, makromolekule neophodne za

život

Predavanje 2

2. Citologija-definicija, ćelija kao osnovna

jedinica života, metode posmatranja ćelije-

Predavanje, 4

191

mikroskop i način upotrebe demonstracionii

ogled

3. Hemijske osnove živog sistema Predavanje 1

4. Tipovi ćelija: prokarioti i eukarioti, struktura Predavanje, 4

5. Ćelijska membrana, transport tvari kroz

membranu

Predavanje, 2

6. Čelijske komunikacija Predavanje, 2

7. Reprodukcija ćelije Predavanje, 4

8. Energija i metabolizam-kako ćelije koriste

energiju

Predavanje, 2

9. Osnove genetike , način prenošenja genetičke

informacije, hromozomi

Predavanje 2

10. Struktura DNK, replikacija, sinteza proteina,

genetske mutacije

Predavanje 3

9. Mejoza i genetski diverzitet Predavanje 2

10. Mendelovi zakoni, Predavanje

2

11. Populacijska genetika Predavanje 1

12. Genetičko inžinjerstvo Predavanje 2

Total 35

E. LABORATORIJSKE VJEŽBE


Seminar

1. Upotreba mikroskopa sa preparatima 4 V

2. Struktura DNK, pravljenje modela 2 V

3. Izolacija i karakterizacija DNK iz tkiva 2 V

4. Mapiranje nasljednih bolesti-Medelov zakon 2 V

5. Genetika i forenzička analize –detekcija DNK 2 V

192









G. UDŽBENIK

1. Conceptual Integrated Science, student edition

Paul G. Hewitt Suzanne Lyons John A. Suchocki

ISBN-10: 0805390383

ISBN-13: 978-0805390384

http://www.amazon.com/s/ref=dp_byline_sr_book_1?ie=UTF8&field-author=Paul+G.+Hewitt&search-alias=books&text=Paul+G.+Hewitt&sort=relevancerank

http://www.amazon.com/s/ref=dp_byline_sr_book_2?ie=UTF8&field-author=Suzanne+Lyons&search-alias=books&text=Suzanne+Lyons&sort=relevancerank

http://www.amazon.com/s/ref=dp_byline_sr_book_3?ie=UTF8&field-author=John+A.+Suchocki&search-alias=books&text=John+A.+Suchocki&sort=relevancerank

193


Predmet BIOLOGIJA

Razred Drugi


Predmet Biologija

Razred DRUGI


Broj časova i vrsta nastave Ukupno Nastavna Vjezbe Seminari/Praksa

70 56 14 0


B. CILJ I ZADACI

Cilj nastave biologije je da učenici steknu osnovna znanja iz oblasti evolucijske biologije i

humane biologije sa detaljnim poznavanjem strukture ljudskog organizma te steknu osnovu

znanja iz ekologije i negativnih utjecaja ljudske populacije na eko sisteme, te međusobnu

povezanost svih bioloških faktora i okoliša.


Učenici će steći znanja iz ekologije,fiziologije biljaka te humane biologije koje su

primjenjive u svakodnevnom životu.

Kroz nastavne aktivnosti i eksperimentalne vježbe, učenici će razviti osjećaj za istraživanje

svijeta oko sebe, sistematičnost, preciznost, tačnost, samostalno učenje, povezivanje različitih

informacija u kompleksan model, kreativnost i građenje primjenjenog znanja. Učenici će

imati razvijenu sposobnost za uspješno nastavljanje obrazovanja i to u svim oblastima u

kojima je neophodno znanje biologije.



1. Evolucija, osnove života, CharlesDravin-

porijeklo vrsta

Predavanje 2

194

2. Prirodna selekcija i adaptacija, evolucija i

genetika, formiranje vrsta,

Predavanje,

4

3. Različitost života na zemlji-klasifikacija u tri

domena. Sistematika biljaka i životinja

Predavanje 4

4. Fiziologija biljaka Predavanje 2

5. Humana biologija-uvod u fiziologiju Predavanje, 1

6. Organizacija ljudskog organizma, homeostaza Predavanje, 2

7. Mozak, nervni sistem Predavanje, 2

8. Hormoni, reprodukcija i razvoj ljudskog

organizma

Predavanje, 2

9. Skelet i mišići Predavanje, 2

10. Cirkulatorni sistem Predavanje 2

11. Respiratorni sistem Predavanje 1

12. Probavni sistem Predavanje 1

13. Ishrana i zdravlje Predavanje 2

14. Sistem za izlučivanje i balans vode Predavanje 2

15. Imuni sistem organizma Predavanje 2

16. Ekologija, organizma i okoliš, populaciona

ekologija

Predavanje 2

17. Vrste ekosistema, promjene u ekosistemu Predavanje 2

Total 35



Seminar

1. Upotreba mikroskopa sa preparatima 4 V

2. Biljke i minerali 4 V

3. Disekcija organa 2 V

4. Anatomski modeli 2 V

195

5. Histološki preparati 2 V









G. UDŽBENIK

1. Conceptual Integrated Science, student edition

Paul G. Hewitt Suzanne Lyons John A. Suchocki

ISBN-10: 0805390383

ISBN-13: 978-0805390384

http://www.amazon.com/s/ref=dp_byline_sr_book_1?ie=UTF8&field-author=Paul+G.+Hewitt&search-alias=books&text=Paul+G.+Hewitt&sort=relevancerank

http://www.amazon.com/s/ref=dp_byline_sr_book_2?ie=UTF8&field-author=Suzanne+Lyons&search-alias=books&text=Suzanne+Lyons&sort=relevancerank

http://www.amazon.com/s/ref=dp_byline_sr_book_3?ie=UTF8&field-author=John+A.+Suchocki&search-alias=books&text=John+A.+Suchocki&sort=relevancerank

196

3.2.10

INFORMATIKA

Svi smjerovi

I i II razred

197


Naziv INFORMATIKA

Godina Prva


Razred PRVI



70

Predavanja Vježbe Seminari

Broj časova sedmično 2


Cilj predmeta iz informatike je sticanje znanja i ovladavanje vještinama koji doprinose

informatičkoj pismjenosti učenika kako bi bili osposobljeni za dalje školovanje i bili

pripremljeni za svakodnvni rad u savremenog društvu kojem težimo.


Pohađanjem nastave iz ovog predmeta učenici razvijaju svijest o neophodnosti korišćenja

računara; ovladavaju programima na računaru za obradu teksta; ovladaju programima za

kreiranje dokumenata u kojima su integrisani tekst, tabela i slika; razumiju principe

funkcinisanja interneta i lokalnih mreža; osposobe se za korišćenje lokalnih mrežnih resursa i

internet servisa i sistema; upoznaju se sa elementarnim algoritamskim načinom rješavanja

problema i osnovnim algoritmima; upoznaju osnovni koncept i principe Veb dizajna i Veb

programiranja; ovladaju osnovama i razumiju logiku animacije ; ovladaju postupcima

korišćenja jednog od grafičkih programa za obradu crteža i slika; ovladaju u pretraživanju

baza podataka ,pravljenje izveštaja i distribuciju podataka; steknu preciznost, racionalnost i

kreativnost u radu sa računarom; razviju profesionalne stavove prema korišćenju računara,

bez zloupotrebe i prejteranog angažovanja koje ugrožava njihovo fizičko i mentalno zdravlje;

198



1. Informacija i informatika

Osnovi Bulove algebere; Kodiranje informacija

korišćenjem binarnog brojevnog sistema;

Predstavljanje raznih tipova informacija (tekstualne,

grafičke i zvučne); Jedinice za merenje količine

informacija; Razvoj informacionih tehnologija

(prikupljanja, skladištenja, obrade, prikazivanja i

prenosa podataka); Značaj i primjena računara;

Karakteritike Informacionog društva.

Predavanje/

vježbe

2. Arhitektura računarskog sistema

Princip rada računara; Vrste memorije računara;

Procesor; Matična ploča; Ulazno-izlazni uređaji;

Performanse računara.

Predavanje/

vježbe

3. Sofrver: Programska podrška računara

Operativni sistem; Sistemski softver; Aplikativni

softver; Verzije i modifikacije programa.

4. Operativni sistem sa grafičkim interfejsom-osnove

Osnovni elementi grafičkog interfejsa operativnog

sistema (radna površina, prozor, ikona, dugme, panel,

meni, katalog); Pokretanje programa; Datoteka

(atributi datoteke, putanja datoteke, grupno ime

datoteka) i osnovne operacije nad datotekom;

Arhiviranje datoteka i sredstva za arhiviranje datoteka;

Osnovna podešavanja operativnog sistema:

podešavanje datuma i vremena, radne površine;

Instaliranje korisničkih programa. Uklanjanje

programa; Metode zaštite računara i informacija.

Predavanje/

vježbe

5. Tekst-procesor

Operacije sa dokumentima (kreiranje,

otvaranje,čuvanje, zatvaranje , premještanje od jednog

do drugog otvorenog dokumenta); Uređivanje teksta;

Korišćenje simbola za formatiranje; Premještanje

sadržaja između više otvorenih dokumenata; Umetanje

u tekst: specijalnih simbola, datuma i vremena, slika,

Predavanje/

199

tekstualnih efekata; Pronalaženje i zamjena zadatog

teksta; Umetanje tabele u tekst; Formatiranje teksta

(stranica, red, margine, prored); Ispravljanje grešaka;

Numeracija stranica; Pisanje matematičkih formula;

Generisanje sadržaja i indeksa pojmova; Štampanje

dokumenata.

vježbe

6. Mrežne informacione tehnologije-osnovi; Internet

Pojam računarske mreže; Globalna mreža (Internet);

Internet-provajderi i njihove mreže; Servisi

Interneta:World Wide Web, FTP, elektronska pošta,

veb-forumi; Pretraživači, pretraživanje i korišćenje

informacija sa Interneta; Virtuelni telefon; Društvene

mreže i njihovo korišćenje; Elektronska trgovina,

elektronsko poslovanje i bankarstvo.

Predavanje/

vježbe

7. Slajd-prezentacije

Osnovne etape pri razvoju slajd-prezentacije;

Kreiranje foto-album prezentacije; Osnovne operacije

sa slajdom; Dodavanje i formatiranje tekstualnih

objekata; Dodavanje netekstualnih objekata (grafički,

zvučni, video,...); Animacija prelaza između slajdova;

Interaktivna prezentacija; Podešavanje parametara

prikaza prezentacije.

Predavanje/

vježbe

E. VJEŽBE

Na početku teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave, odnosno učenja, planom

rada i načinima ocjenjivanja. Nastava se realizuje dominantno kroz laboratorijske vježbe.

Laboratorijske vježbe se realizuju u računarskoj laboratoriji.

Prilikom realizacije vježbi odjeljenje se dijeli na dvije ili više grupa tako da su u svakoj grupi

učenicii približno istog nivoa znanja (predznanja stečenog tokom ranijeg školovanja).

Na početku nastave uraditi provjeru nivoa znanja i vještina učenika, koja treba da posluži kao

orijentir za organizaciju i eventualnu individualizaciju nastave.

U uvodnom dijelu dvočasa nastavnik ističe cilj i zadatke odgovarajuće nastavne jedinice,

zatim realizuje teorijski dio neophodan za rad učenika na računarima.

200

U principu se nastava izvodi kao 1+1, tj. jedan sat predavanja i jedan sat vježbi. Ovako

počinje program za svaki razred ba bi se u toku semestra ovaj odnos mijenjao u korist

praktičnog dijela (rad u laboratoriji). Jedan broj sati će ići na izradu i prezentaciju samostalnih

projekata koji rade grupe od po 3 do 5 učenika.

Broj sati po svakom poglavlju u okviru gradiva za jednu godinu će predmetni nastavnik

preliminarno odrediti na početku godine a isti u toku godine može mijenjati kako bi se sve

oblasti iz predviđenog sadržaja programa adekvatno obradile. Uspjeh učenika u toku godine

može u izvjesnoj mjeri uticati na broj sati koji se preliminarno odredi za svaku sekciju

gradiva.





Projekat 10% 70-79 3 C

Završni ispit 30% 60 – 69 2 D


G. UDŽBENICI

1. Informatika za gimnazije, grupa autora, udžbenik s DVD-om za 1. i 2. razred te za izbornu nastavu informatike općih,

jezičnih i klasičnih gimnazija. Izdavac PROPY Varaždin


1. www Informatika,

udžbenik informatike i računarstva sa podrškom, za gimnazije i srednje škole, D.

Sudarevic i ostali, Prolil Inter.

2. Informatika – CD-softver, Marijan Dover IP „Dover & Co“ Sarajevo

3. Računarstvo i informatika za gimnazije i stručne škole, Zavod za Udzbenike,

Srbija

201


Naziv INFORMATIKA

Godina Druga


Razred DRUGI



70


















bez zloupotrebe i prejteranog angažovanja koje ugrožava njihovo fizičko i mentalno zdravlje;

202



1. Rad sa tabelama

Osnovni pojmovi (prikupljanje podataka, tabelarno i

grafičko prikazivanje); Osnovni programi za rad sa

tabelama (struktura dokumenta, formati datoteka);

Tipovi podataka; Unošenje podataka u tabelu

(pojedinačni sadržaji ćelija i automatske popune);

funkcije za: sumiranje, srednju vrijednost, minimum,

maksimum, prebrojavanje, zaokruživanje; namjena

različitih tipova grafikona, prikazivanje podataka iz

tabele pomoću grafikona; podešavanje izgleda stranice

dokumenta za štampanje (orjentacija papira, veličina,

margine, prelom, uređivanje zaglavlja i podnožja,

automatsko numerisanje strana); pregledanje

dokumenta prije štampanja, automatsko štampanje.

Predavanje/

vježbe

2. Računarska grafika

Uvod u računarsku grafiku; Klasifikacija programa za

rad sa računarskom grafikom; Formati datoteka; Uvoz

slike sa kamere i skeneranje; Promjena rezolucije slike

i formata datoteke; Organizovanje foto-albuma;

Efekti, maske, isijecanje, brisanje, kopiranje dijelova

slike, podešavanje osvjetljenosti, kontrasta itd;

Retuširanje i foto-montaža, Dodavanje teksta;

Globalni pregled crteža.

Predavanje/

vježbe

3. Multimedija

Načini predstavljanja zvuka u računaru; Primjer

programa za snimanje zvuka; Načini predstavljanja

video-zapisa u računaru; Programi za reprodukciju

video zapisa, Uvoz video zapisa sa digitalne kamere;

Primjer programa za montažu video zapisa

(kombinacija slike, videa i zvuka); Postavljanje video

zapisa na veb; Veb aplikacije za rad sa dokumentima ;

Elektronski portfolio.

Predavanje/

vježbe

E. VJEŽBE


rada i načinima ocjenjivanja. Nastava se realizuje dominantno kroz laboratorijske vježbe.

Laboratorijske vježbe se realizuju u računarskoj laboratoriji.

203

Na početku nastave uraditi provjeru nivoa znanja i vještina učenika, koja treba da posluži kao

orijentir za organizaciju i eventualnu individualizaciju nastave.

U uvodnom dijelu dvočasa nastavnik ističe cilj i zadatke odgovarajuće nastavne jedinice,

zatim realizuje teorijski dio neophodan za rad učenika na računarima.









gradiva.








G. UDŽBENICI




1. www Informatika,




3.Računarstvo i informatika za gimnazije i stručne škole, Zavod za Udzbenike,

Srbija

204

3.2.11

MUZIKA

Svi smjerovi

I razred

205


Predmet Muzika

Razred Drugi


Predmet Muzika

Razred DRUGI



70 64 0 6


B. CILJ I ZADACI

Predmet muzička umjetnost je je dizajniran da pruži uvodna znanja o istorijskom razvoju

muzike, razvije interesovanje za ovaj vid izražavanja i sposobnost kritičkog slušanja muzike.


Učenici će naučiti kako prepoznati različite stilove muzike, kvalitet izvedbi, razviti

sposobnost slušanja i praćenja muzike, prepoznati kompleksnost i strukturu muzičkog izraza

te vrednovanje muzičkog djela.

206



1. Šta je muzika, definicija i podjela, postanak, Predavanje 2

2. Muzička umjetnost starog vijeka Predavanje, 2

3. Muzička umjetnost srednjeg vijeka-duhovna i

svjetovna

Predavanje 2

4. Muzička umjetnost u doba renesanse-

karakteristike sa primjerima

Predavanje, 2

5. Muzička umjetnost u doba baroka-

karakteristike i razvoj. G.f. Handel, J.S.Bach,

A. Vivaldi

Predavanje 4

6. Muzička umjetnost -Rokoko i predklasika,

razvoj opere

Predavanje, 2

7. Muzička umjetnost u doba klasike-osnovna

obilježja, J.Haydn, W.A.Mozart, L.van

Beethoven- izabrana djela

Predavanje 4

8. Muzička umjetnost u romantizmu-osnovna

obilježja, podjela

Predavanje 2

9. Rani romantizam - Predavanje 4

10. Razvoj opere, baleta i operete. Opera u Italiji,

Opera i balet u Francuskoj ( G.Rossini,

G.Verdi, G.Bizet L.Delibes), Ruska nacionalna

škola, Češka škola, Norveška

Predavanje 4

11. Muzička umjetnost u kasnom romantizmu Predavanje 4

12. Impersionizam i muzika –osnovna obilježja i

primjeri

Predavanje 4

13. Muzička umjetnost XX vijeka- osnovna

obilježja i primjeri

Predavanje 4

14. Muzička umjetnost XX vijeka-savremeni

pravci, blues, jazz, gospel

Predavanje 4

15. Muzička umjetnost XX vijeka- filmska muzika Predavanje 4

16. Muzička umjetnost XX vijeka-Balkan Predavanje 4

17. Etnomuzikologija Predavanje 4

Total 64

207


Praksa ( posjeta koncerti , predstave) 6 sati






G. UDŽBENIK:

1. A History of Western Music (Ninth Edition) Hardcover –2014

J. Peter Burkholder Donald Jay Grout Claude V. Palisca

ISBN-10: 0393918297

ISBN-13: 978-0393918298

http://www.amazon.com/J.-Peter-Burkholder/e/B00EVI9FQM/ref=dp_byline_cont_book_1

http://www.amazon.com/Donald-Jay-Grout/e/B00EVILBF0/ref=dp_byline_cont_book_2

http://www.amazon.com/Claude-V.-Palisca/e/B001IGON9E/ref=dp_byline_cont_book_3

208

3.2.12

LATINSKI JEZIK

Svi smjerovi

I i II razred

209


Naziv LATINSKI JEZIK

Godina PRVA


Razred PRVI



70


vježbe

Seminari



Cilj i zadaci nastave latinskog jezika uopće su osposobiti učenike da:

uoče i razumiju jezičku građu latinskog jezika,

upoznaju i razumiju civilizacijski kontekst u kojem ta građa postoji kao prenositelj

određenih obavijesti,

razumiju kraće tekstove na latinskom jeziku,

savladaju latinsku stručnu terminologiju u savremenim jezicima.


Za očekivati je da će kroz nastavu latinskog jezika učenici postići sljedeće rezultate:

- usvajanje osnovnog latinskog vokabulara,

- osposobljenost za čitanje i razumijevanje, jezičku analizu i prevođenje kraćih tekstova,

- razvijen interes za antičku kulturu i civilizaciju,

- savladavanje latinskih izreka, termina, skraćenica, koji su se zadržali u živim jezicima

do dana današnjeg, kao i u stručnoj terminologiji u našem jeziku.

210



1. CIVILIZACIJA Predavanje

Antički svijet, veliki događaji i veliki likovi

Antike, rimsko društvo, javni i privatni život

Rimljana, rimska religijia i mitologija, rimska

civilizacija na tlu Dalmacije, Panonije i BiH.

2. JEZIK Predavanje

Mjesto latinskog među indoevropskim

jezicima

Fonemi i grafemi latinskog kezika

Kvantitet vokala

Kvantitet sloga i akcenat

Klasični i tradicionalni (kasnolatinski)

izgovor

3. IMENICE I PRIDJEVI Predavanje

Prva i druga deklinacija: silva, campus,

puer, liber, bellum, clarus, liber, niger

Treća deklinacijja: konsonantske osnove

(victor, miles, civitas, lex, corpus caput

vetus, clarior), osnove na –i (navis,

pars, mare, acer, dulcis, felix)

Četvrta deklinacijja: fructus, genu

Peta deklinacijja: dies, res

Osobitosti u deklinaciji (samo

najfrekventnije)

Komparativ i superlativ pridjeva i

priloga (premda ovi drugi ne sapadaju u

riječi sa deklinacijom)

Odstupanje od općih pravila

komparacije (samo najfrekventnija)

4. ZAMJENICE Predavanje

Lične i lična povratna zamjenica

Prisvojne i prisvojna povratna zamjenica

Pokazne zamjenice

Odnosne i upitne zamjenice

Neodređene zamjenice i zamjenički

pridjevi (samo najfrekventniji)

5. BROJEVI Predavanje

Opći pregled glavnih i rednih brojeva

Deklinacija brojeva unus, duo, tres

Rimske cifre

211

6. PRIJEDLOZI Predavanje

Značenje i upotreba padeža i prijedloga.

7. GLAGOLI Predavanje

Glagol „sum“ i složenice

Glagoli I – IV konjugacije

Glagolska stanja: aktiv i pasiv

Glagolska vremena: prezent, imperfekt,

futur I, perfekt, pluskvamperfekt i futur

II

Glagolski načini: indikativ, imperativ i

konjuktiv

Slaganje glagolskog i imenskog

predikata sa subjektom

8. SINTAKSA REČENICE Predavanje

Prosta rečenica

Red riječi i sintagma

9. SLOŽENA REČENICA Predavanje

Nezavisne rečenice i odgovarajući veznici.

10. VOKABULAR Predavanje

Najčešće upotrebljavane riječi, osobito one

koje su postale internacionalne i koje su

potrebne za označavanje rimskih realija.

Najčešće upotrebljavani rimski citati.

11. Dicta et sententiae Predavanje

Tokom obje godine učenja latinskog jezika,

učenici će učiti i latinske citate u višestrukoj

upotrebi, te najučestalije kratice iz latinskog

jezika.




Usmeni ispit 25 80-89 4 B


60 – 69 2 D


212


Naziv LATINSKI JEZIK

Godina DRUGA


Razred DRUGI



32


vježbe

Seminari



Cilj i zadaci nastave latinskog jezika uopće su osposobiti učenike da:

uoče i razumiju jezičku građu latinskog jezika,

upoznaju i razumiju civilizacijski kontekst u kojem ta građa postoji kao prenositelj

određenih obavijesti,

razumiju kraće tekstove na latinskom jeziku,

savladaju latinsku stručnu terminologiju u savremenim jezicima.


Za očekivati je da će kroz nastavu latinskog jezika učenici postići sljedeće rezultate:

- usvajanje osnovnog latinskog vokabulara,

- osposobljenost za čitanje i razumijevanje, jezičku analizu i prevođenje kraćih tekstova,

- razvijen interes za antičku kulturu i civilizaciju,

- savladavanje latinskih izreka, termina, skraćenica, koji su se zadržali u živim jezicima

do dana današnjeg, kao i u stručnoj terminologiji u našem jeziku.



1. JEZIK Predavanje

213

Osobitosti u konjugaciji: eo, fero, volo, nolo,

malo, fio.

2. OBLICI I SINTAKSA GLAGOLSKIH

IMENA

Predavanje

- Infinitiv i infinitivne konstrukcije sa

akuzativom i nominativom

- Participi (laudans, laudaturus, laudatus)

i ablativ apsolutni (i ablativ apsolutni sa

imenicama i pridjevima)

- Deponentni i semideponentni glagoli –

informativno

- Gerund

- Gerundiv i njegova upotreba u

perifrastičnim konjugacijama –

informativno

- Supini – informativno

3. SINTAKSA GLAGOLA Predavanje

Značenja i upotreba glagolskih načina u

zavisno-složenim rečenicama.

4. SINTAKSA REČENICE Predavanje

- Zavisno-složene rečenice, slaganje

vremena

- Zavisno-upitne rečenice

- Vremenske rečenice

- Uzročne rečenice

- Namjerne rečenice

- Rečenice uz glagole zahtijevanja,

sprečavanja i strahovanja

- Posljedične rečenice

- Pogodbene rečenice: realne, potencijalne

i irealne

- Dopusne rečenice

- Poredbene rečenice

- Relativne rečenice

- Upravni i neupravni govor

5. UOBIČAJENE LATINSKE SKRAĆENICE Predavanje

6. VOKABULAR Predavanje

Najčešće upotrebljavane riječi, osobito one

koje su postale internacionalne i koje su

potrebne za označavanje rimskih realija.

Najčešće upotrebljavani rimski citati.

7. Dicta et sententiae Predavanje

Tokom obje godine učenja latinskog jezika

učenici će učiti i latinske citate u višestrukoj

214

upotrebi, te najučestalije kratice iz latinskog

jezika.




Usmeni ispit 25 80-89 4 B


60 – 69 2 D


215

3.2.13

SPORT

Svi smjerovi

I i II razred

216


Naziv SPORT

Godina PRVA i DRUGA


Razred Prvi I drugi



70 + 70

Predavanja vježbe Seminari

Broj časova sedmično 2 + 2


Cilj sporta kao integralnog odgojno-obrazovnog procesa je da se zadovoljavaju i

razvijaju životne i biopsihosocijalne potrebe učenika za kretanjem, da se povećaju

adaptivne I stvaralačke sposobnosti u savremenim uslovima ž ivota i rada. Poseban je

cilj razvijanje zdravstvene kulture učenika radi čuanja vlastitog zdravlja, radnih i

drugih sposobnosti.

Cilj nastave sporta je uz to izgrađivanje i usavršavanje ličnosti učenika specifičnim

sredstvima i ambijentom koji pruža tjelesno vježbanje i sport.

Poseban cilj kojem se kroz ovaj predmet teži je stvaranje trajne navike za svakodnevnim

vježbanjem kod učenika u cilju održavanja I jačanja zdravlja.


- upoznavanje sa značajem tjelesnog vježbanja u podsticaju rasta i razvoja organizma i

održavanja ravnoteže među pojedinim sistemima u organizmu, kao i ravnoteže između

čovjeka i okoline,

- osposobljavanje učenika da samostalno sagledava i procjenjuje svoje mogućnosti i

potrebe za svestranijim razvojem,

- usvajanje odredenog fonda motornih i navika neophodnih za efikasno rješavanje

potreba razvoja i očuvanje zdravlja, bolje korištenje slobodnog vremena i motomih

217

znanja kaja imaju svakodnevnu utilitamost,

- njegovanje i razvijanje zdravstvene kulture radi boljeg čuvanja zdravlja, povećanja

otpornosti organizma na štetne uticaje savremenog načina života i rada,

- razvijanje sposobnosti za stvaralaštvo motoričkim izrazom prema individualnim

karakteristikama učenika,

-teorijsko i praktično osposobljavanje učenika za permanentnu primjenu vježbanja u

svrhu korištenja slobodnog vremena i održavanja funkcionalnih sposobnosti, kao

preduslov za produžavanja životnog i radnog vijeka,

- izgrađivanje i ispoljavanje humanih međuljudskih odnosa i razvijanje međusobne

tolerancije,

- učenike upoznati sa elementarnim znanjima o načinu planiranja, programiranja i

kontrole procesa vježbanja,

- zaokružiti znanja o načinu treniranja. takmičenja u sportovima koje su učenici

odabrali kao svoj sportski izbor



1. Dijagnostika tjelesnog razvoja 12

2. Sportske igre, izbomi sport 46

3. Ritmičko-sportska gimnastika

Ples

46

4. Atletika 46

5. Sportska gimnastika 46

6. Borilački sportovi 46

7. Teorija sportskog odgoja 4

8. Dijagnosticiranje I vrednovanje napretka

tjelesnog .razvoja i motoričke spremnosti

učenika i završna analiza za četverogodišnji

period

12

9. Dopunski sportovi 46

E. SEMINARI – TEME

218

No. Naslovi seminara i praktičnih vježbi Seminar/lab.

vježbe

Broj sati

1. Doping u sportu 4

2. Sportska oprema, rekviziti i objekti 4

3. Osnovi ishrane i sport 4

4. Principi sportskog treninga 4

5. Klasifikacija sportova 4

6. Značaj sportskog odgoja kod osoba sa tjelesnim

ograničenjima




vježbe /seminari 25 80-89 4 B


60 – 69 2 D


219

2.3.14

TEORIJA ZNANJA/SPOZNAJE

Svi smjerovi

II razred

220


Naziv TEORIJA ZNANJA

Godina Druga


Razred DRUGI



70


vježbe

Seminari



Za razliku od standardnih akademskih disciplina Teorija znanja koristi process otkrivanja

učenikovog znanja. Ona sadržani:

- načine saznavanja (osjećaj percepcije, rezonovanje, osjećaje, vjeru, imaginaciju,

intuiciju, pamćenje i jezik)

- oblasti znanja (matematika, prirodne nauke, humanističke nauke, istoriju, religiozne

sisteme znanja, umjetnost i etiku)

Zadatak predmeta je da kroz poduku o formama znanja, problemima znanja I spoznaje,

načina razumijevanja usmjeri učenike da budu nezavisni, inovativni I kritični u svom

razmišljanju pri usvajanju znanja.


Za očekivati je da će učenici kroz ovaj predmet naučiti :

- da kritički misle o svakoj novoj spoznaji

- da misle nezavisno,

- da imaju sposobnost unositi novosti pri kombinovanju raznih znanja i stvaranju

zaključaka.

- Da znaju saslušati argumente sagovornika

- Da mogu prihvatiti argumente sagovornika i korigovati svoje stavove s tim u vezi

- Da pri zaključivanju poznaju što više različitih viđenja (Multiperspektivnost)

221



1. KONSTRUKCIJA ZNANJA (SPOZNAJE) 10

Prepoznavanje puteva mišljenja.

Sticanje znanja.

Potraga za istinom.

2. NAČINI SPOZNAJE 20

Razmjena znanja.

Percepcija kao način saznavanja.

Pamćenje kao način saznavanja.

Rezonovanje kao način saznavanja.

Jezik kao način saznavanja.

Emocija kao način saznavanja.

Vjera, imaginacija, intuicija.

Načini spoznaje, oblasti znanja.

3. OBLASTI ZNANJA 40

Umjetnost.

Etika.

Istorija.

Humanistika.

Prirodne nauke.

Matematika.

Religiozno znanje.

E. SEMINARI - TEME

Preraditi slijedeće teme kroz prezentacije studenata koje će biti osnova za široku raspravu

između svih učenika:

1. Da li je važno da li je to što vjerujemo istina?

2. Karakteristike onoga ko razmišlja kritički i onoga ko ne razmišlja kritički

3. Razmisli o slijedećim tvrdnjama:

- Ti si ono šta znaš.

- Ti si ono šta vjeruješ.

_ Ti si ono šta činiš.

- Ti si ono šta osjećaš.

- Ti si ono šta misliš.

Šta je od ovoga istina? Je li lista kompletna?

222




80-89 4 B


60 – 69 2 D


G. UDŽBENIK:

Eileen Dombrowski, Lena Rotenberg, and Mimi Bick

THEORY OF KNOWLEDGE

ISBN: 978-0-19-912973-7

223

3.3

P R I R O D N I S M J E R

224

3.3.1

MATEMATIKA - P

PRIRODNI smjer

III i IV razred

225


Naziv MATEMATIKA

Godina Treća


Razred TREĆI



105

Predavanja

35

Vježbe

65

Seminari

5


B. CILJ PREDMETA

Cilj i zadaci nastave matimatike u III razredu su :

- Da učenici prošire i prodube znanja iz trigonometrije;

- Da učenici nauče rješavati trigonometrijske jednačine i nejednačine;

- Da nauče primjenjivati naučeno znanje iz trigonometrije pri rješavanju problema

pravouglog i kosouglog trougla;

- Da nauče izračunavati površine geometrijskih figura u ravni.;

- Da steknu osnovna znanja iz analitičke geometrije vezana za pravu i za krivulje

drugog reda;

- Da prodube znanja iz vektorske algebre i nauče o primjeni vektora u geometriji;

- Da ovladaju prostornim odnosima i da nauče da uočavaju osobine geometrijskih

figura.

-


Za očekivati je da će učenici u trećem razredu naučiti :

- Dodatne elemente iz trigonometrije,

- Elemente analitičke geometrije u ravni,

- O vektorima u prostoru,

- O geometrijskim figurama u prostoru (stereometrija).


226


poduke

Broj sati

1. TRIGONOMETRIJA 30

Grafici osnovnih trigonometrijskih funkcija y = sin x, y =

cos x, y = a sin x, y = a sin bx, y = a cos x, y = a cos bx, y

= tg x, y = ctg x.

Grafičko predstavljanje funkcije y = a sin (bx + c), y = a

cos (bx + c), y = a sin (bx + c) + d, y = a cos (bx + c) + d

pomoću karakterističnih tačaka.

Adicione teoreme. Trigonometrijske funkcije dvostrukog

ugla i poluugla. Transformacija zbira trigonometrijskih

funkcija u proizvod. Transformacija trigonometrijskih

zraza.Sinusna i kosinusna teorema i njihova primjena pri

rješavanju problema pravouglog i kosouglog trougla.

Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Sistemi

trigonometrijskih jednačina i nejednačina.

Predavanje/

vježbe

2. POVRŠINE TRIGONOMETRIJSKIH FIGURA U

RAVNI

5

Površine trougla, pravougaonika, paralelograma, trapeza,

četverougla s normalim dijagonalama. Heronov obrazac.

Površina mnogougla. Površina kruga i njegovih dijelova.

Predavanje/

vježbe

3. ANALITIČKA GEOPMETRIJA U RAVNI 25

Metod koordinata u koordinatnom sistemu. Rastojanje

između dvije tačke. Podjela duži u datom omjeru.

Koordinate sredine duži. Težište trougla. Površina

trouglaOpći oblik, eksplicitni oblik, segmentrni oblik,

normalni oblik jednačine prave. Jednačina prave kroz

jednu tačku. Jednačina prave kroz dvije tačke. Odnos

dvije prave (presjek, ugao između dvije prave). Uslovi

paralelnosti i normalnosti pravih. Pramen pravih.

Jednačina pramena pravih. Jednačina kružnice u oblicima:

(x – p)2 + (y – q)2 = r2 (centralni oblik) i Ax2 + Ay2 + Bx

+ Cy + D = 0 (opći oblik). Položaj prave prema kružnici

(presjek i uslov dodira). Tangenta i normala kružnice.

Definicija i konstrukcija elipse. Jednačina elipse.

Definicija i konstrukcija hiperbole. Jednačina hiperbole.

Definicija i konstrukcija parabole. Jednačina parabole.

Odnos prave i krive drugog reda (elipse, hiperbole,

parabole).

Presjek i uslov dodira. Tangenta i normala krive drugog

reda. Neki sistemi od dvije kvadratne jednačine sa dvije

nepoznate . Presjek dvije krivulje drugog reda.

Predavanje/

vježbe

4. VEKTORI U PROSTORU 17

227

Vektori u prostoru. Osnovne operacije sa vektorima.

Vektorski prostor. Linearna kombinacija vektora.

Linearna zavisnost i nezavisnost vektora. Baza vektorskog

prostora. Koordinatni vektori i, j, k. Razlaganje vektora na

komponente. Koordinate vektora u odnosu na neku bazu

vektorskog prostora. Projekcija vektora na pravu i na

ravan. Projekcija vektora na osu. Definicija i osobine

skalarnog proizvoda dva vektora. Prikaz pomoću

koordinata vektora. Vektorski proizvod dva vektora i

njegove osobine. Prikaz pomoću koordinata vektora (u

obliku determinante). Mješoviti proizvod vektora

Geometrijsko značenje i prikaz pomoću koordinata (u

obliku determinante). Uslov linearne zavisnosti tri

vektora.

Predavanje/

vježbe

5. GEOMETRIJSKE FIGURE U PROSTORU 20

Diedar, rogalj i poliedar. Odnos strana diedra i triedra.

Prizma, piramida i njihovi ravni presjeci. Sličnost

poliedara. Površina i zapremina poliedra. Kavaljerijev

princip. Zapremina prizme, piramide i zarubljene

piramide.

Obrtna rotaciona tijela. Valjak, kupa i lopta. Ravni

presjeci obrtnih rotacionih tijela Površina i zapremina

uspravnog valjka, uspravne kupe i uspravne zarubljene

kupe. Površina i zapremina lopte i njenih dijelova.

Predavanje/

vježbe

E. PRAKTIČNE VJEŽBE - računske




matematike ovog razreda (npr. ……………) i zadužiti grupe učenika (timski rad) da





Računske vježbe 25 80-89 4 B


228

60 – 69 2 D


H. UDŽBENICI

Fabio Cirrito, Nigel Buckle, Iain Dunbar

Mathematics Higher Level

Published 2007 by IBID Press

ISBN 1876659114 (ISBN13: 9781876659110)


Nigel Buckle, Fabio Cirrito


Published 2007 by IBID Press (first published 2004)

ISBN 1876659114 (ISBN13: 9781876659110)

http://www.goodreads.com/author/show/1085729.Fabio_Cirrito

http://www.goodreads.com/author/show/2096701.Nigel_Buckle

http://www.goodreads.com/author/show/5830324.Iain_Dunbar



229


Naziv MATEMATIKA

Godina Četvrta


Razred ČETVRTI



105

Predavanja

30

Vježbe

70

Seminari

5


B. CILJ PREDMETA

Cilj i zadaci nastave matimatike u IV razredu su :

- Da učenici nauče i ovladaju matematičkom indukcijom;

- Da usvoje trigonometrijski oblik kompleksnog broja;

- Da upoznaju elemente kombinatorike i nauče rješavati probleme iz te oblasti;

- Da upoznaju i usvoje osnovna znanja o nizovima i redovima;

- Da sistematizuju do sada stečena znanja o funkcijama i nauče o graničnim

vrijednostima i neprekidnosti funkcija;

- Da nauče osnovna znanja diferencijalnog računa;

- Da nauče primjenjivati integralni račun u rješavanju različitih problema.

-


Za očekivati je da će učenici u četvrtom razredu naučiti :

- Osnovne pojmove iz matematičke indukcije,

- O kompleksnim brojevima i njihovom trigonometrijskom obliku,

- Osnovne pojmove iz kombinatorike,

- Dopuniti ranije stečeno znanje o skupu R realnih brojeva,

- O nizovima i redovima realnih brojeva,

- O realnim funkcijama jedne realne promjenjljive

- Osnovne elemente diferencijalnog i integralnog računa i njihove primjene.


230


poduke

Broj sati

1. MATEMATIČKA INDUKCIJA 6

Pojam indukcije. Princip potpune matematičke indukcije.

Primjena matematičke indukcije (dokazi raznih identiteta,

nejednakosti, tvrdnji o djeljivosti itd.).

Predavanje/

vježbe

2. TRIGONOMETRIJSKI OBLIK KOMPLEKSNOG

BROJA

10

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja. Operacije s

kompleksnim brojevima u trigonometrijskom obliku:

množenje, dijeljenje, stepenovanje (Moavrov obrazac) i

korjenovanje.

Predavanje/

vježbe

3. KOMBINATORIKA 10

Elementi kombinatorike. Permutacije bez ponavljanja.

Varijacije bez i sa ponavljanjem. Kombinacije bez i sa

ponavljanjem.

Binomni obrazac. Osobine binomnih koeficijenata.

Predavanje/

vježbe

4. SKUP R REALNIH BROJEVA.

NIZOVI I REDOVI REALNIH BROJEVA

16

Podskupovi skupa R. Gornja i donja granica. Supremum i

infimum. Aksiom potpunosti skupa R. Tačka

nagomilavanja.

Brojni nizovi. Aritimetički niz (progresija). Geometrijski

niz (progresija). Interpolacija članova aritimetičkog i

geometrijskog niza. Složeni kamatni račun. Granična

vrijednost niza. Računanje s graničnim vrijednostima.

Monotoni nizovi. Broj e. Stav o umetnutim razmacima.

Pojam reda. Geometrijski red. Beskonačni decimalni

razlomci kao konvergentni redovi. Neprebrojivost skupa R.

Predavanje/

vježbe

5. REALNE FUNKCIJE JEDNE REALNE

PROMJENJLJIVE

18

Pojam realne funkcije jedne realne promjenjljive. Područje

definisanosti i područje vrijednosti funkcije. Grafik

funkcije. Kompozicija funkcije. Opće osobine funkcije:

ograničenost, parnost, monotonost, periodičnost. Pregled

elementarnih funkcija. Granična vrijednost funkcije.

Značajne granične vrijednosti lim sin x/x (x → 0) i lim (1 +

1/x)x (x → ∞) (sve varijante). Računanje sa graničnim

vrijednostima funkcija. Neprekidnost funkcije. Osobine

neprekidnih funkcija. Asimptote krivih.

Predavanje/

vježbe

231

6. DIFERENCIJALNI RAČUN 25

Pojam izvoda (derivacije). Geometrijsko i fizikalno

značenje izvoda. Tangenta i normala. Pravila

diferenciranja. Izvod složene funkcije. Izvod inverzne

funkcije. Izvod implicitne funkcije. Izvod osnovnih

elementarnih funkcija. Pojam diferencijala. Izvodi i

diferencijali višeg reda. Primjena izvoda na zadatke o

monotonosti i ekstremima funkcija. Ispitivanje toka i

crtanje grafika funkcije. Numeričko rješavanje jednačina.

Predavanje/

vježbe

7. INTEGRALNI RAČUN 20

Primitivna funkcija i neodređeni integral.Tablica osnovnih

neodređenih integrala.Osnovna pravila integracije. Metoda

zamjene. Metoda parcijalne integracije. Razlaganje

racionalnih funkcija na parcijalne razlomke – metoda

neodređenih koeficijenata. Integracija racionalnih funkcija.

Određeni integral (u Riemanovom smislu). Osobine

određenog integrala. Newton-Leibnizova formula. Primjena

određenih integrala na izračunavanje površine ravnih figura

i dužine luka krivih. Površina obrtnih površi i zapremina

(rotacionih) tijela.

Predavanje/

vježbe

E. PRAKTIČNE VJEŽBE - računske



Tokom godine treba izabrati 3-5 tema iz istorije matematike (npr. Nastanak

diferencijalnog računa – Njutnov pojam izvoda) i zadužiti grupe učenika (timski rad) da





Računske vježbe 25 80-89 4 B


232

60 – 69 2 D


H. UDŽBENICI

Fabio Cirrito, Nigel Buckle, Iain Dunbar


Published 2007 by IBID Press

ISBN 1876659114 (ISBN13: 9781876659110)


Nigel Buckle, Fabio Cirrito


Published 2007 by IBID Press (first published 2004)

ISBN 1876659114 (ISBN13: 9781876659110)



http://www.goodreads.com/author/show/5830324.Iain_Dunbar



233

3.3.2

FIZIKA - P

PRIRODNI smjer

III i IV razred

234


Naziv FIZIKA

Godina Treća


Razred TREĆI



105

Predavanja

50

vježbe

50

Seminari

5









Cilja i zadaci nastave fizike u trećem razredu u okviru prirodnog usmjerenja su:

- Upoznavanje učenika sa komplementarnim sadržajima iz mehanike, termodinamike i

molekularne fizike i elektromagnetizma, koji su u prethodna dva razreda djelimično i

na jednostavnijem nivou obrađeni,

- Povezivanje gradiva iz različitih oblasti i stvaranje generalnih poimanja fizikalnih

pojava, tj. ulazak u tzv. integrisanu nauku,

- Sistematizacija znanja o fundamentalnim međudjelovanjima u prirodi i jedinstvu

fizikalnog svijeta – sve to kroz detaljniju obradu fundamentalnih fizikalnih

zakonitosti.

- Osposobljavanje učenika da koriste stečena znanja u rješavanju različitih problema

čime će se upoznati sa značajem fizike kao nauke pri rješavanju različitih praktičnih

zadataka iz tehnike, tehnologije, biomedicine i sl.

235


Za očekivati je da će učenici u trećem razredu savladati detaljnije znanja:

- Iz mehanike,

- Iz termodinamike i molekularne fizike,

- Iz elektromagnetizma

Pri tome treba naglasiti da će za razliku od programa fizike u prvom razredu, koja

pokriva iste oblasti i koja se uči na konceptualnom nivou bez puno matematike,

izvođenja formula i slično, ovdje biti neophodno detaljnije objasniti fizikalne zakone,

izvoditi formule u njima i rješavati praktične zadatke iz oblasti primjene tih fizikalnih

zakona.


No. Oblasti – Lekcije Oblik

poduke

Broj

sati

1. MEĐUDJELOVANJE - INTERAKCIJA

Osnovni zakoni mehanike – Njutnovi zakoni. Princip

nezavisnosti djelovanja sila. Slaganje I razlaganje sila.

Gravitaciono međudjelovanje. Njutnov zakon opće gravitacije.

Gravitaciono polje zemlje. Kosmičke brzine.

Kretanje u polju zemljine teže: horizontalni hitac, kosi hitac.

2. ROTACIONO KRETANJE

Kinematika rotacije. Dinamika rotacije. Zakon održanja

momenta impulse. Energija u rotacionom kretanju. Statika.

3. OSCILACIJE I TALASI

Mehaničke oscilacije. Elektromagnetne oscilacije. Mehanički

talasi. Zvuk. Ultrazvuk. Elektromagnetni talasi. Dopplerov

efekat.

4. MOLEKULARNA FIZIKA I TERMODINAMIKA

Model idealnog gasa. Gasni zakoni. Struktura materije.

Temperatura. Realni gasovi. Van der Valsovo međudjelovanje.

Promjena agregatnih stanja. Unutrašnja energija. Stepeni

slobode kretanja. Rad i toplota. Odnos između temperature,

toplote i unutrašnje energije. Prvi princip termodinamike.

Primjena na termodinamičke procese. Izo-procesi i adijabatski

procesi. Drugi princip termodinamike. Karnoov kružni process.

Entropija. Treći princip termodinamike.

236

5. ENERGIJA

Mehanička energija i unutrašnja energija. Toplotna energija.

Energija električnog i magnetnog polja. Drugi vidovi energije :

svjetlosna energija, nuklearna energija, energija vjetra,

geotermalna energija. Energija I zaštita čovjekove okoline.

6. ELEKTROMAGNETIZAM – Električno polje 24

Električni naboj. Elementarni električni naboj. Količina

elektriciteta. Zakon održanja količine elektriciteta.

Kulonov zakon. Dielektrična konstanta.

Električno polje, jačina električnog polja, princip superpozicije.

Linije električnog polja. Homogeno – nehomogno električno

polje.

Potencijal električnog polja (homogenog, nehomogenog –

radijalnog električnog polja). Napon ili razlika potencijala.

Električni kapacitet. Kondenzatori. Električna svojstva

membrane biološke ćelije i prostiranje živčanog signala.

Kretanje naelektrisane ćestice u električnom polju.

Predavanje/

vježbe

7. ELEKTROMAGNETIZAM – Istosmjerna električna struja 8

Električna struja. Jačina električne struje. Elektronska teorija

provodljivosti metala.

Omov zakon. Otpor provodnika, zavisnost otpora od

temperature. Džul-Lencov zakon.

Izvori električne struje, elektromotorna sila električnog izvora.

Pad napona. Kirhoffova pravila.

Pojam elektromagnetne indukcije. Faradejev zakon. Lencovo

pravilo. Uzajamna indukcija i samoindukcija.

Predavanje/

vježbe

8. ELEKTROMAGNETIZAM – Magnetno polje 27

Magnetno polje trajnih magneta. Oerstedov ogled. Indukcija

magnetnog polja. Amperova ili elektromagnetna sila.

Lorencova sila. Fluks magnetnog polja. Magnetno polje

električne struje. Pravolinijski provodnik. Međudjelovanje

paralelnih struja. Magnetno polje kružnog provodnika.

Magnetno polje solenoida. Kretanje čestica u magnetnom polju.

Predavanje/

vježbe

9. ELEKTROMAGNETIZAM – Naizmjenična struja 9

Dobijanje naizmjenične struje. Trenutne, maksimalne i

efektivne vrijednosti naizmjenične struje.

Otpori u kolu naizmjenične struje. Termogeni, induktivni i

kapacitivni otpor. Ukupan otpor ili impedanca u kolu

237

naizmjenične struje.

Ohmov zakon za kolo naizmjenične struje.

Transformatori. Snaga naizmjenične struje. Prenos električne

energije na daljinu. Uloga i značaj transformatora u prenosu

električne energije.

Predavanje/

vježbe

10. ELEKTROMAGNETIZAM – Elektromagnetni talasi 6

Zatvoreno oscilatorno kolo. Elektromagnetne oscilacije.

Elektromagnetno polje. Nastanak elektromagnetnih talasa.

Brzina elektromagnetnih talasa. Spektar elektromagnetnih

talasa.

Predavanje/

vježbe




1 Kalorimetrija 6

2 Gasni zakoni 6

3 Ultrazvuk 2

4 Određivanje momenta inercije 2

Ukupno 16










60 – 69 2 D


238


Douglas C. Giancoli Physics: Principles With Applications

PEARSON ISBN-13: 978-0321625915, ISBN-10: 0321625919 Edition: 7th

I. DODATNI UDŽBENIK



239


Naziv FIZIKA

Godina Četvrta


Razred ČETVRTI



105

Predavanja

50

vježbe

50

Seminari

5


B. CILJ PREDMETA







Cilja i zadaci nastave fizike u četvrtom razredu prirodnog usmjerenja su:

- Da učenici nauče o dualnoj prirodi materije,

- Da detljnije nego u drugom razredu, razmotre i nauče o modelima atoma, o pojavama

koje su dovele do usavršavanja atomskih modela (linijski spektri materije u gasovitom

stanju, foto efekat, Komptonov efekat....)

- Da detaljno razrade Bohrov model atoma primjenjiv na jednoelektronske atome,

- Da se upoznaju sa sastavom i građom atomskog jezgra,

- Da nauče šta je to radioaktivnost i šta su produkti radioaktivnog zračenja,

- Da nauče i o drugim nuklearnim procesima, o vještačkoj radioaktivnosti, u fisiji i

fuziji, o nuklearnim elektranama,

- Da se upoznaju sa elementarnim česticama,

- Da stvore predodžbu o jedinstvu fizikalnog svijeta kroz objedinjavanje stečenih znanja

o makrosvijetu, mikrosvijetu i svemiru.

240


Za očekivati je da će učenici u četvrtom naučiti:

- O kvantnoj prirodi elektromagnetnog zračenja,

- O talasnoj prirodi materije,

- I savladati osnovna znanja iz Borove teorije atoma ,

- O višeelktronskim atomima i o potrebi uvođenja kvantne mehanike s tim u vezi,

- O kvantnim brojevima i Paulijevom principu,

- O jezgru atoma i pojavi radioaktivnosti,

- O drugim nuklearnim procesima (fisija i fuzija) i njihovoj primjeni u tehnici i

tehnologiji,

- O elementarnim česticama i svemiru.



poduke

Broj

sati

1. KVANTNA PRIRODA ELEKTROMAGNETNOG

ZRAČENJA

24

Zakoni zračenja crnog tijela. Planckov zakon zračenja.

Plankova hipoteza. Pojam kvanta elektromagnetnog zračenja.

Korpuskularna teorija svjetlosti. Odnos mase i energije.

Impuls fotona. Fotoelektrični efekat. Komptonov efekat.

Predavanje/

vježbe

2. TALASNA PRIRODA MATERIJE 8

De Broglieva hipoteza o talasima čestica. Veza impulsa

čestice i talasne dužine. Talasne dužine elektrona. Elektronski

mikroskop. Fizikalno značenje talasa materije. Neodređenost

položaja i impulsa čestice – Hajzenbergov princip

neodređenosti.

Predavanje/

vježbe

3. BOROVA TEORIJA ATOMA VODONIKA 27

Rani modeli atoma (Tompsonov i Radefordov model atoma).

Atomski spektri. Borov model atoma. Borovi postulati.

Energetski nivoi atoma. Frank-Hercov ogled.

Predavanje/

Vježbe

4. KVANTNOMEHANIČKA TEORIJA ATOMA 6

Osnovne ideje kvantne mehanike. Kvantnomehanički model

vodonikovog atoma. Kvantni brojevi. Višeelektronski atomi.

Paulijev princip. Periodni sistem elemenata. Rentgensko

zračenje (karakteristično i zakočno). Laseri. Primjena lasera.

Holografija. Magnetne osobine atoma. Magnetna rezonancija.

Predavanje/

vježbe

241

5. MOLEKULI, KRISTALI I DRUGE STRUKTURE 9

Kvantnomehanička priroda atomskih veza u molekulima.

Potencijalna energija i međudjelovanje atoma u molekuli.

Molekularni spektri. Međudjelovanje molekula. Kristali.

Amorfna tijela. Polimeri. Tečni kristali. Zonska teorija

elektronskih stanja u čvrstim tijelima. Raspodjela elektrona po

energijama u funkciji temperature. Superprovodnost.

Poluprovodnici. Elektronska svojstva poluprovodnika.

Poluprovodnički elementi. Tranzistori i integralna kola.

Magnetizam supstancije.

Predavanje/

vježbe

6. NUKLEARNA FIZIKA I RADIOAKTIVNOST 6

Građa atomskog jezgra. Međudjelovanje nukleona u jezgri.

Energija veze jezgra i defekt mase. Nuklearne reakcije.

Radioaktivnost. Zakon radioaktivnog raspada. Nuklearna

energija.

Predavanje/

vježbe

7. ELEMENTARNE ČESTICE 9

Akceleratori čestica. Čestice visoke energije. Klasifikacija

elementarnih čestica. Čestice i antičestice. Teorija kvarkova.

Prenosnici interakcija. Ujedinjenje međudjelovanja.

Predavanje/

vježbe




1 Električno polje 2

2 Magnetno polje Zemlje i sposobnost

organizama da ga osjete

2

3 Osjećanje jačine zvuka i visine tona 2

4 Mješanje raznih boja svjetlosti 2

5 Dopplerov Efekt i širenje svemira 2

6 Termoelektronska emisija 2

7 Model školjke 2

8 Doze i zračenje 2

242

9 Određivanje starosti arheoloških uzoraka 2

Ukupno 18










60 – 69 2 D



Douglas C. Giancoli Physics: Principles With Applications

PEARSON ISBN-13: 978-0321625915, ISBN-10: 0321625919 Edition: 7th

I. DODATNI UDŽBENIK



243

3.3.3

HEMIJA/KEMIJA - P

PRIRODNI smjer

III i IV razred

244


Predmet HEMIJA

Razred III razred


Predmet Hemija

Razred TREĆI



105 83 14 8


B. CILJ I ZADACI

Cilj nastave hemije je da učenici steknu specijalizovana znanja koja se odnose ne hemijske

ravnoteže i kinetiku hemijskih reakcija sa značajni naglaskom na enzimsku kinetiku. Pored

ovih oblasti, učenici ce steći znanja iz osnova hemijske tehnologije organskih i anorganskih

materijala. Ove oblast će biti predstavljene i kroz niz eksperimenata sa uvodnim seminarima

prije svake vježbe te uz pomoć virtualnih lab programa.


Učenici će steći produbljena znanja iz oblasti hemije neophodna za univerzitetske studije

gdje se hemija izučava kao glavni ili sporedni predmet. Izvođenjem laboratorijskih vježbi ,

učenici će naučiti da dizajniraju složene eksperimente i analiziraju kompleksne podatke ,

primjenjuju statističke metode analize i izvode finalne zaključke. Naučene hemijske principe

će moći primjeniti u širim oblastima hemije, i srodnih nauka koje se baziraju na hemijskim

principima i njihovoj primjeni. U skladu sa savremnim načinima usvajanja znanja, učenici će

savladati koristenje simulacijskih programa –virtualne laboratorije , te steći aplikativna

interdisplinarna znanja.



1. Hemijska ravnoteža –osnovni principi Predavanje 2

245

2. Hemijska ravnoteža-kiselinsko -bazne reakcije Predavanje, 3

3. Hemijska ravnoteža-jonski produkt vode, pH

vrijednosti, reakcije slabih kiselina i slabih

baza,

Predavanje 6

4. Hemijska kinetika-osnovni pojmovi Predavanje, 2

5. Hemijska kinetika-faktori koji utječu na brzinu

hemijske reakcije

Predavanje, 4

6. Kinetika enzimskih rekacija Enzimska kataliza

Michaelis-Menten model enzimski reakcija,

Michaelisova konstanta, Linearizacije

Michaelis-Menten jednačine,inhibicija

enzimske reakcije

Predavanje,

Demonstracioni

eksperiment-

Simulacije

8

7. Termohemija-uvod, osnovni pojmovi Predavanje, 2

8. Termohemija-značenje entalpije, egzotermne i

endotermne reakcije

Predavanje 4

9. Termohemija-kalorimetrija, specifični toplotini

kapacitet

Predavanje 3

10. Termohemija-Heseov zakon, promjena

standardne entalpije reakcije-izračunavanja

Predavanje 4

9. Osnovne hemijske tehnologije Predavanje 2

10. Anorganska tehnologija: dobivanje metala, ,

vještač đubriva, cementa, novi anorganski

materijali

Predavanje

4

11. Tehnologija organskih jedinjenja: organski

polimeri, farmaceutska tehnologija, organska

goriva i biomasa

Predavanje 4

12. Analiza predložene knjige Seminar 2

Total 50



Seminar

1. Brzina hemijskih rekacija-ovisnost brzine

reakcije o koncentraciji rektanata

4 V/S

246

2. Utjecaj katalizatora na brzinu hemijske reakcije 2 V

3. Hemijska ravnoteža-utjecaj zajedničkog jona na

ravnotežu u rastvoru

2 V/S

4. Određivanje Ka slabe kiseline 3 V/S

5. Određivanje konstante rastvorljivosti i utjecaj

zajedničkog jona

2 V/S

6. Enizmska kataliza 4 V/S

7. Određivanje toplote reakcije 2 V/S

8. Heseov zakon-izračunavanje toplote rekacije 2 V/S

9. Dizajnirane tehnološkog procesa 2 V/S


Laboratorijske vježbe i seminari 25 sati







G. UDŽBENIK



ISBN-10: 0132512106

ISBN-13: 978-0132512107



ISBN-10: 0131903594








247

ISBN-13: 978-0131903593

3. Napoleon's Buttons: How 17 Molecules Changed History

Penny Le Couteur, Jay Burreson

ISBN-10: 1585422207

ISBN-13: 978-1585422203

https://www.goodreads.com/author/show/81673.Penny_Le_Couteur

https://www.goodreads.com/author/show/81672.Jay_Burreson

248


Predmet HEMIJA

Razred IV razred


Predmet Hemija



105 75 13 7

B. CILJ I ZADACI

Cilj nastave hemije je da učenici steknu specijalizovana znanja koja se odnose na

anrogansku, organsku hemiju i biohemiju te da upoznaju osnovne metabolitičke procese u

ljudskom organizmu. Naglasak je na eksperimentalnom dijelu hemije, te se izabrane

instrumentalne metode obraduju u vidu predavanja sa primjerima primjene i dodatno

obrađuju na eksperimentalnim vježbama.


Učenici će steći produbljena znanja iz oblasti hemije neophodna za univerzitetske studije

gdje se hemija izučava kao glavni ili sporedni predmet. Izvođenjem laboratorijskih vježbi ,

učenici će naučiti da dizajniraju složene eksperimente i analiziraju kompleksne podatke ,

primjenjuju statističke metode analize i izvode finalne zaključke. Naučene hemijske principe

će moći primjeniti u širim oblastima hemije, i srodnih nauka koje se baziraju na hemijskim

principima i njihovoj primjeni. U skladu sa savremnim načinima usvajanja znanja, učenici će

savladati koristenje simulacijskih programa –virtualne laboratorije , te steći aplikativna

interdisplinarna znanja.


No. Oblasti - Lekcije

Oblik poduke

Broj sati

1. Instrumentalne metode analize-hromatografija,

teoretske osnove, primjena, tipovi analize,

Predavanje 6

249

HPLC, TLC

2. Instrumentalne metode analize- UV/Vidljiva

spektroskopija, teoretske osnove, analiza

spektara, primjena

Predavanje 6

3. Odabrana poglavlja anorganske hemije Predavanje 10

4. Odabrana poglavlja organske hemije Predavanje 10

5. Odabrana poglavlja biohemije Predavanje 10

6. Biohemija metabolizama Predavanje

9

7. Ekohemija, okoliš i zagađenja, efekti, metode

analize

Predavanje 4

Total 55

E. LABORATORIJSKE VJEŽBE


Seminar

1. Tankoslojna hromatografija smjese

aminokiselina

3 V/S

2. Detekcija nepoznatog organskog jedinjenja

UV/Vid spektroskopijom

3 V/S

3. Sinteza i dokazivanje anorganskog kompleksa 3 V/S

4. Dokazivanje osobine amina 3 V/S

5. Analiza mast i ulja 3 V/S

6. Hidroliza polisaharida 2 V/S

7. Analiza vode 3 V/S





250





G. UDŽBENIK



ISBN-10: 0132512106

ISBN-13: 978-0132512107



ISBN-10: 0131903594

ISBN-13: 978-0131903593








251

3.3.4

BIOLOGIJA - P

PRIRODNI smjer

III i IV razred

252


Predmet BIOLOGIJA

Razred Treći


Predmet Biologija

Razred TREĆI


Broj i vrsta časova nastave Ukupno Nastavna Vježbe Seminari/Praksa

105 63 17 5


B. CILJ I ZADACI

Cilj nastave biologije je da učenici steknu osnovna znanja iz oblasti evolucijske biologije i humane

biologije sa detaljnim poznavanjem strukture ljudskog organizma te steknu osnovu znanja iz ekologije

i negativnih utjecaja ljudske populacije na eko sisteme, te međusobnu povezanost svih bioloških

faktora i okoliša.


Učenici će steći znanja iz ekologije,fiziologije biljaka te humane biologije koje su primjenjive u

svakodnevnom životu.

Kroz nastavne aktivnosti i eksperimentalne vježbe, učenici će razviti osjećaj za istraživanje svijeta oko

253

sebe, sistematičnost, preciznost, tačnost, samostalno učenje, povezivanje različitih informacija u

kompleksan model, kreativnost i građenje primjenjenog znanja. Učenici će imati razvijenu

sposobnost za uspješno nastavljanje obrazovanja i to u svim oblastima u kojima je neophodno znanje

biologije.



1. Genetika–uvod u genetiku,osnovne postavke ,

Mendelev, vjerovatnoca, mejoza, linkage i

genetske mape

Predavanje 6

2. Genetika-Komponente i struktura DNA, Hromosomi

i replikacija DNA , RNA-struktura, RNA i sinteza

proteina, Muatcije , Regulacija gena

Predavanje,

6

3. Genetika-Geneticki inzinjering –uvod,

Manipul;ranje DNK, celijske transformacije,

primjena genetskog inzinjeringa

Predavanje 6

4. Genetika- Nasljedivanje, hromosomi i geni,

humana molekularna genetika

Predavanje 6

5. Evolucija-Darwinova teorija evolucije, istorija

zivota, klasifikacija

Predavanje, 3

6. Evolucija- evolucija populacije, evolucija koa

genetska promjena,

3

7. Evolucija-fosilini dokazi, zemljina rana istorija,

evolucija multicelularnog zivota

3

8. Od mikroorganizama do biljaka-mikroorganzimi i 4

254

gljivice, virusi i prokariote, gljivice,

9. Od mikroorganizama do biljaka- uvod u biljnu

sistematiku, struktura i funkcije biljke ,

reprodukcija

4

10. Obavezna lektira Predavanje/Diskusi

ja

4

Total 45


No. Laboratorijske vježbe

Sati Vježba/

Seminar

1. Molekularna genetika, struktura DNK,ozolacija i

testiranje DNK

5 V/S

2. Elektroforeza DNK 5 V/S

3. Mikroskopsko i makroskopsko posmatranje zelenih

algi,gljiva i mahovina

4 V/S

4. Kontrola rasta i razvoja biljaka,apsorpcija i

transport vode u biljkama

4 V/S

5. Dokazivanje procesa fotosinteze, izdvajanje

pigemanta biljke

4 V/S




255






G. UDŽBENIK

1. MILLER AND LEVINE BIOLOGY 2014 STUDENT EDITION GRADE 10 Hardcover – August 10, 2012

PRENTICE HALL

ISBN-10: 0133235742

ISBN-13: 978-0133235746

3. Lab Manual for Biology Spiral-bound , 2012

Sylvia Mader

ISBN-10: 0077479718

ISBN-13: 978-0077479718

2. The Immortal Life of Henrietta Lacks Paperback , 2011

Rebecca Skloot

ISBN-10: 1400052181

http://www.amazon.com/s/ref=dp_byline_sr_book_1?ie=UTF8&field-author=PRENTICE+HALL&search-alias=books&text=PRENTICE+HALL&sort=relevancerank

http://www.amazon.com/s/ref=dp_byline_sr_book_1?ie=UTF8&field-author=Sylvia+Mader&search-alias=books&text=Sylvia+Mader&sort=relevancerank

http://www.amazon.com/Rebecca-Skloot/e/B002LUV0FG/ref=dp_byline_cont_book_1

256


Predmet BIOLOGIJA

Razred Četvrti


Predmet Biologija

Razred ČETVRTI



105 90 15 0


B. CILJ I ZADACI

Cilj nastave biologije je da učenici steknu osnovna znanja iz građe i funkcije tkiva te anatomije i

fiziologije čovjeka. Uz prezentaciju ovih jedinki , patolska stanja kao posljedica razlicitih faktora će biti

objašnjenja. Učenici će samostalno izvoditi eksperimente iz oblasti anatomije, fiziologije i

metabolizama te analizirati i objasniti rezultate na osnovu stečenog teretskog znanja.


Učenici će steći znanja iz bazičnih medicinskih nauka koje se odnose na ljudski organizma,

upoznati i razumjeti kompleksne sisteme i njihovu integraciju u cjelinu. Usvojiti će koncept

bioloških sistema koji koriste energiju i materiju da se, razmnožavati i održavaju dinamičanu

homeostazu te dokazati ove postavke eksperimentalno.

257



1. Histologija-tkiva: epitelijalno, vezivno, mišićno i

nervno tkivo.

Predavanje 4

2. Biosistematika životinja –evolucija i

diverzitet,opšte odlike građe, razmonžavanje i

razvoj, rasprostranjenost, podjela i značaj

Predavanje,

21

3. Ljudsko tijelo: anatomija i fiziologija, uvod , sistemi

i uloga

Predavanje 4

4. Digestivni sistem i sistem izlučivanja Predavanje 6

5. Skeletalni i mišićni sistem Predavanje, 6

6. Cirkulatorni i respiratorni sistem Predavanje, 6

7. Endokrini i reporduktivni sistem Predavanje, 6

8. Imuni sistem i bolesti Predavanje, 6

9. Nervni sistem Predavanje, 6

10. Metabolizam i ishrana, poremećaji metabolizma Predavanje, 6

Total 70


No. Laboratorijske vježbe

Sati Vježba/

Seminar

1. Mikroskopiranje histoloških preparata 2 V

2. Anatomski modeli –analiza 3 V

258

3. Disekcije životinjskih organa 4 V

4. Određivanje krvnih grupa i Rh faktora 2 V

5. Spirometrija i EKG čovjeka 2 V

6. Digestija karbohidrata sa pljuvačnom amilazom 2 V









G. UDŽBENIK

1. MILLER AND LEVINE BIOLOGY 2014 STUDENT EDITION GRADE 10 Hardcover – August 10, 2012

PRENTICE HALL

ISBN-10: 0133235742

ISBN-13: 978-0133235746

3. Lab Manual for Biology Spiral-bound , 2012

Sylvia Mader

ISBN-10: 0077479718

ISBN-13: 978-0077479718

http://www.amazon.com/s/ref=dp_byline_sr_book_1?ie=UTF8&field-author=PRENTICE+HALL&search-alias=books&text=PRENTICE+HALL&sort=relevancerank

http://www.amazon.com/s/ref=dp_byline_sr_book_1?ie=UTF8&field-author=Sylvia+Mader&search-alias=books&text=Sylvia+Mader&sort=relevancerank

259

3.3.5

INFORMATIKA - P

PRIRODNI smjer

III i IV razred

260


Naziv INFORMATIKA

Godina Treća


Razred TREĆI



70


















bez zloupotrebe i prejteranog angažovanja koje ugrožava njihovo fizičko i mentalno zdravlje.

261



1. Rješavanje problema korišćenjem računara

Osnovi algoritmizacije; Transformacija problema na

oblik pogodan za rješavanje na računaru, Programski

jezici i njihova sintaksa i semantika. Elementi

grafičkog korisničkog interfejsa (Graphical User

Interface); Jednostavne komponente: natpis (Label),

okvir za unošenje i prikazivanje teksta, dugme

(Button), časovnik (Timer) . Okvir za grafički objekat. Svojstva

komponenti i njihovo podešavanje; Čuvanje i otvaranje

projekta; Forma i podešavanje njenih svojstava;

Dodavanje komponenti forme.

Predavanje/

vježbe

2. Tipovi podataka

Cjelobrojni tip. Opseg cjelobrojnog tipa. Aritmetičke

operacije, operacije poređenja i standardne; funkcije

definisane na cjelobrojnom tipu. Prioritet operacija.

Aritmetičke operacije i standardne funkcije definisane

na realnom tipu.

Predavanje/

vježbe

3. Sintaksa i semantika izraza

Aritmetički izrazi. Logički izrazi; Naredba dodjele;

Konverzija tipova podataka; Unošenje i prikazivanje

podataka; Algoritam razmjene vrijednosti dvije

promjenljive. Programiranje izračunavanja po

jednostavnim matematičkim formulama.

Predavanje/

vježbe

4 Sintaksa naredbe if

Algoritmi za određivanje minimuma/maksimuma

dva/tri broja; uređivanje dva/tri broja u monotono

neopadajući/nerastući poredak; određivanje sutrašnjeg

i jučerašnjeg datuma; prikaz naziva dana u nedelji na

osnovu učitanog rednog broja dana.

Predavanje/

vježbe

5. Algoritmi za:

tabeliranje vrjiednosti funkcija; izračunavanje suma i

proizvoda; ispitivanje svojstava cijelih brojeva.

Predavanje/

262

Algoritmi sa nizovima: osnovne operacije sa nizovima;

izračunavanje prosječne vrijednosti; izračunavanje

minimalne/maksimalne vrijednosti niza; pretraživanje

u nizu; sortiranje niza; Dvodimenzionalni nizovi.

Algoritmi za izračunavanja i transformacije na tabeli i

njenim dijelovima, Vizuelna komponenta za tabelarni

prikaz teksta.

vježbe

E. VJEŽBE

Na početku teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave, odnosno učenja,

planom rada i načinima ocjenjivanja. Nastava se realizuje dominantno kroz laboratorijske

vježbe. Laboratorijske vježbe se realizuju u računarskoj laboratoriji.

Prilikom realizacije vježbi odjeljenje se dijeli na dvije ili više grupa tako da su u

svakoj grupi učenicii približno istog nivoa znanja (predznanja stečenog tokom ranijeg

školovanja).

Na početku nastave uraditi provjeru nivoa znanja i vještina učenika, koja treba da

posluži kao orijentir za organizaciju i eventualnu individualizaciju nastave.

U uvodnom dijelu dvočasa nastavnik ističe cilj i zadatke odgovarajuće nastavne

jedinice, zatim realizuje teorijski dio neophodan za rad učenika na računarima.









gradiva.





263




G. UDŽBENICI




4. www Informatika,





Srbija

264


Naziv INFORMATIKA

Godina Četvrta


Razred ČETVRTI



70


















265

bez zloupotrebe i prejteranog angažovanja koje ugrožava njihovo fizičko i mentalno zdravlje



1. Osnovi baza podataka

Pojam baze podataka (BP). Sistemi za upravljanje

bazama podataka (DBMS – database management

system, primjeri primjene DMBS- Razlika između

podatka i informacije. Informacioni sistemi. Veza BP i

informacionih sistema. Modeli BP. Relacione BP.

Osnovni pojmovi relacionih. BP (kolona, tabela, vrsta).

Razlika matematičkog pojma relacije i relacije

relacione baze podataka.

Predavanje/

vježbe

2. Kreiranje baza podataka

Upoznavanje konkretnog sistema za upravljanje BP;

Korišćenje unaprijed kreiranih BP. Planiranje

jednostavnih BP. Korišćenje šablona za kreiranje

jednostavnih BP.

Predavanje/

vježbe

3. Rad s tabelama

Kreiranje tabela. Izbor tipa podataka. Postavljanje

primarnog ključa; Unošenje podataka u tabelu. Izmjena

(uređenje) polja i slogova u relaciji. Formatiranje

podataka u tabeli.

Predavanje/

vježbe

4 Veza između tabela

Pojam veze. Kreiranje veze između tabela. Opis

referencijalnog integriteta. Izmjene veze između tabela.

5. Obrasci

Kreiranje obrazaca. Unos podataka pomoću formi

(obrazaca); Dodavanje specijalnih kontrola formi (list-

boksovi, kombo-boksovi, komandna dugmad i dr.);

Kreiranje multitabelarnih formi.

6. Pretraživanje i sortiranje

266

Traženje informacija u tabeli. Sortiranje, filtriranje i

indeksiranje.

7. Izveštaji

Kreiranje izveštaja . Pregled izveštaja. Kreiranje

multitabelarnih izveštaja.

8. Vizuelizacija podataka iz baze

Komponente za povezivanje Windows-aplikacije sa

bazom podataka; Vizuelne komponente za prikazivanje

i modifikaciju podataka baze.

9. Lokalne računarske mreže

Pojam i prednost umrežavanja; Lokalne mreže,

formiranje i struktura; Povezivanje čvorova

mreže;Ruteri i rutiranje; Organizacija domena i

domenskih imena; Sistem domenskih imena DNS

(Domain Name System); Dijeljenje resursa lokalne

mreže; Navigacija kroz lokalnu mrežu; Administriranje

kućne lokalne mreže; Funkcionisanje Interneta i

osnovni Internet protokoli; Karakteristike osnovnih

tehnologija pristupa Internetu; Internet-provajderi i

njihove mreže; Povezivanje lokalne mreže sa

globalnom mrežom (Internetom);

10. Veb tehnologije

Uvod (Funkcije Internet-a, veb portali, Elektronsko

poslovanje), Pojam Veb; Podjela veb sadržaja ;

Klijentske i serverske tehnologije; Teorija veb dizajna;

11. Dizajn statičkih veb strana (Uvod u HTML i CSS)

Osnove HTML-a; Prezentacija maturskog rada kao

statičke internet prezentacije.

12. Rad sa gotovim veb dizajn rješenjima (CMS -

Content Management System)

Osobine CMS-a; Najčešće korišćeni CMS portali

(Joomla, WordPress); Prezentacija maturskog rada

korišćenjem nekog CMS portala.

267

E. VJEŽBE


rada i načinima ocenjivanja. Nastava se realizuje dominantno kroz laboratorijske vežbe.

Laboratorijske vežbe se realizuju u računarskoj laboratoriji.

U uvodnom delu dvočasa nastavnik ističe cilj i zadatke odgovarajuće nastavne jedinice, zatim

realizuje teorijski deo neophodan za rad učenika na računarima.

U principu se se radi 1+1, dakle jedan sat predavanja i jedan sat vježbi. Ovako počinje

program za svaki razred ba bi se u toku semestra ovaj odnos mijenjao u korist praktičnog

dijela (rad u laboratoriji) a pogotovo što će jedan broj sati ići na izradu i prezentaciju

samostalnih projekata koji rade grupe od 3 do 5 učenika u jednoj grupi.



oblasti iz predvidjenog sadržaja programa adekvatno obradile. Uspjeh učenika u toku godine


gradiva.








G. UDŽBENICI




1. www Informatika,





Srbija

268

3.4

D R U Š T V E N I S M J E R

269

3.4.1

PSIHOLOGIJA

DRUŠTVENI smjer

III razred

270


Naziv Psihologija

Godina Treća


Razred Treći

Usmjerenje Društveni smjer


70

Predavanja

40

vježbe

25

Seminari

5

2 časa sedmično = 70

B. CILJ PREDMETA

Glavni ciljevi predmeta psihologije za III razred gimnazije bi bili:

1. Produbljivanje znanaja učenika putem psihologije, njenim meto-

dama istraživanja i njenim tradicionalnim poljima (oblastima);

2. Shvatanje koncepata psihologije i glavnih psiholoških termina od

strane učenika;

3. Poznavanje i razumijevanje učenika sa ulogom i uticajem unutraš-

njih i spoljnih faktora na psihu čovjeka i njegovu psihološku

funkciju;

4. Primjena znanja dobijenih od učenika iz njihovog svijeta shvata-

nja o sebi i društvu koje ih okružuje.

271


Za očekivati je da će učenici nakon izuečnog predmeta biti opremljeni znanjima i vještinama

koje će im omogućiti:

- da identifikuju glavne pravce psihologije;

- da prave razlike između glavnih pravaca psihologije o načinu kako oni izučavaju

psihologiju;

- da se upoznaju sa istraživačkim metodama u psihologiji.

- da opisuju ljudski razvoj kao proces;

- da upoznaju neke od teorija o ljudskom razvoju;

- da znaju i da objašnjava proces učenja;

- da objašnjavaju fenomen pamćenja i njegove posebne aspekte;

- da objašnjavaju procese mišljenja i govora i njihovu međusobnu vezu;

- da znaju i da objašnjavaju individualne razlike između ljudi;

- da objašnjavaju fenomen ličnosti.

- da objašnjavaju fenomen psiholoških poremećaja,

- da opisuju uticaj socijalnih i kulturnih dimenzija na ponašanje.

- da identifikuju biološke osnove ponašanja;

- da objašnjavaju pojmove osjećaj i percepcija i njihove posebne aspekte;

- da opisuju motivaciju i emociju u personalnom psihološkom kontekstu;

- da opisuju fenomen stresa i da primjenjuje stečena znanja u vezi sa tim o personalnom

psihološkom životu.

- da opisuje određene psihološke termine i njihovu primjenu u praksi.



1. PREDMET, METOD I GRANE PSIHOLOGIJE 09

- Upoznavanje sa predmetom

- Šta je psihologija i razvoj psihologije

- Grane i pravci u psihologiji

- Psihički razvoj čovjeka

- Ponavljanje gradiva – razvoj psihologije i periodi

čovjekovog razvoja

- Metode psihološkog istraživanja

- Tehnike psihološkog istraživanja

Predavanje/

vježbe

272

- Ponavljanje gradiva – metode i tehnike

-

2. ORGANSKI OSNOVI PSIHIČKOG ŽIVOTA ČOVJEKA 05

- Nervni sistem/uloga, nervna ćelija, funkcionisanje i

glavni dijelovi nervnog sistema

- Ponavljanje gradiva – osnove nervnog sistema

- Centralni nervni sistem

- Kičmena moždina i autonomni nervni sistem

- Utvrđivanje gradiva – CNS i ANS

- Endokrini sistem

- Receptori i efektori

- Utvrđivanje gradiva – biološke osnove psihičkog

života

- Provjera znanja

-

Predavanje/

vježbe

3. PERCEPCIJA I PAŽNJA 04

- Osjeti

- Percepcija i predstave

- Pažnja, budno stanje i spavanje

- VJEŽBA: opažanje, pažnja

- Ponavljanje gradiva iz oblasti osnovnih psihičkih

procesa

-

Predavanje/

vježbe

4. UČENJE, PAMĆENJE I ZABORAVLJANJE 05

- Učenje, transfer

- Pamćenje, zaboravljanje

- Racionalna organizacija učenja

-

Predavanje/

vježbe

5.

MIŠLJENJE I GOVOR

06

- Vrste mišljenja, stvaralačko mišljenje

- Sistematizacija gradiva

- Jezik i govor

- Donošenje odluka

- Vježba: poremećaji mišljenja


Predavanje/

vježbe

6. POJAM I VRSTE SPOSOBNOSTI 04

- Pojam i vrste sposobnosti

- Inteligencija

- Vježba: Načini određivanja i mjerenja sposobnosti


Predavanje/

273

vježbe

7. EMOCIJE I MOTIVACIJA 11

- Emocije – definicija, klasifikacija i fiziološka

osnova

- Individualne razlike, ekspresija i djelovanje emocija

na aktivnost

- Kontrola emocija

- VJEŽBA: emocionalni život u adolescenciji

- Ponavljanje gradiva iz oblasti emocija

- Motiv, motivacija i teorija potreba

- Klasifikacija i intenzitet motiva

- Utvrđivanje znanja iz oblasti motiva

Predavanje/

Vježbe

LIČNOST 10

- Ličnost: struktura, razvoj - Teorije ličnosti, temperament i karakter - Svijest o sebi, identitet i integritet, zrelost ličnosti - Stres, frustracije i konflikti - Odbrambeni mehanizmi ličnosti - Neuroze i psihoze, prevencija

Predavanje/

vježbe

SOCIJALNE I KULTURNE DIMENZIJE

PONAŠANJA

07

- Komunikacija

- Svijest o sebi i drugima, konformizam, predrasude i

stereotipi

- Socijalne skupine, vrste, struktura, vođstvo i

dinamika

- Sukobi u socijalnim skupinama

- Ponavljanje gradiva iz oblasti – čovjek kao

društveno biće

- VJEŽBA: nenasilno rješavanje sukoba

Predavanje/

vježbe

PRIMJENA PSIHOLOGIJE 09

- Psihologija u službi odgoja i obrazovanja,

mentalnog zdravlja, profesionalnog razvoja i rada

- Seksualno ponašanje i seksualna orijentacija

- Psihodijagnostika i terapija u funkciji

detraumatizacije i rehabilitacije

- Vježba: psihološki testovi, psihoterapijske tehnike


- Hormoni i seksualno ponašanje-varijacije u

seksualnom razvoju i seksualnoj orijentaciji

Predavanje/

vježbe

274

- Psihologija u funkciji prevencije ovisnosti o pušenju

i alkoholu

- Psihologija u funkciji prevencije ovisnosti o

drogama i antisocijalnom ponašanju

- Zloupotreba psihologije, manipulacije s ličnošću

- Vježba: Psihologija propagande (proces pravljenja

reklame)

- Prijedlog zaključnih ocjena za kraj školske godine




Tokom godine treba izabrati 3-5 tema iz psihologije koja se izučava u programu (npr. Teorije

ličnosti) i zadužiti grupe učenika (timski rad) da pripreme predavanje o temi i da ga

prezentiraju ostalim učenicima.




Pismeni/Seminar 25 80-89 4 B


60 – 69 2 D


H. UDŽBENICI

Psychology and You, Student Edition

Author: McGraw-Hill


1. Research Methods In Psychology For High School Students , Author: Jennie Brooks

Jamison

2. Discovering Psychology 2e High School Edition & Study Guide Author: Don Hockenbury

275

3.4.2

HISTORIJA/ISTORIJA/POVIJEST - D

DRUŠTVENI smjer

III i IV razred

276


Naziv HISTORIJA

Godina TREĆA


Razred Treći



70

Predavanja

50

Praktične

vježbe

Seminari






vremenski.


Učenici će se upoznati sa najvažnijim događajima i pojavama u razvoju ljudskog društva od

najranijih perioda do događaja koji su značajno obilježili istoriju evropskih prostora, te sa

historijskim razvojem BiH;; razviti spoznaju o kulturnom identitetu svoje sredine uz

istovremeno respektovanje osobnosti drugih kultura; te razviti duh tolerancije i demokratsko

pravo na različitost mišljenje.


277


poduke

Broj sati

1. ANTIČKA CIVILIZACIJA - DRŽAVE PREDNJE

AZIJE

MESOPOTAMIJA, SUMER, AKAD, STARO

BABILONSKO CARSTVO, NOVO BABILONSKO

CARSTVO, FENIKIJA, PALESTINA, PERZIJA,

INDIJA, KINA ( PRI REALIZACIJI TEMA OBRADITI

PRIRODNE UVJETE, DRUŠTVENO UREĐENJE,

POLITIČKI RAZVOJ I KULTURNE PRILIKE)

Predavanje 10

2. NOVAC KROZ HISTORIJU

Predavanje 2

3. EVROPA U RAZVIJENOM I KASNOM

SREDNJEM VIJEKU OD XI DO KRAJA XV

STOLJEĆA

NAPREDAK PROIZVODNJE I RAZMJENE I

OBNAVLJANJE GRADOVA, POTICAJI

SREDNJOVJEKOVNIH CIVILIZACIJA,

SREDNOVJEKOVNO DRUŠTVO OD XII DO KRAJA

XI STOLJEĆA, KULTURA SREDNJOVJEKOVNOG

DRUŠTVA OD XII DO KRAJA XV STOLJEĆA

Predavanje 10

4. ISLAM U BOSANSKO HERCEGOVAČKOM

DRUŠTVU

Predavanje 6

5. BURŽOASKE REVOLUCIJE U ZAPADNOJ

EVROPI

(HOLANDSKA, ENGLESKA, FRANCUSKA -

KARAKTERISTIKE I REZULTATI

Predavanje 10

6. POLITIČKI STATUS BOSNE I HERCEGOVINE

(1878-1914)

(NACIONALNO-POLITIČKI KURS AUSTRO-

UGARSKE UPRAVE U BOSNI I HERCEGOVINI)

Predavanje 4

278

7. PRIVREDA I SAOBRAĆAJ U BOSNI I

HERCEGOVINI AUSTROUGARSKOG PERIODA

Predavanje 2

8. KULTURNO-PROSVJETNE PRILIKE U BOSNI I

HERCEGOVINI U DOBA AUSTRO-UGARSKE

UPRAVE

Predavanje 2

9. TEMA PO SLOBODNOM IZBORU BAZIRANE

NA HISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Predavanje 2

10. TEMA PO SLOBODNOM IZBORU BAZIRATI NA

HISTORIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Predavanje 2

.Nastavne jedinice i i seminari 50 sati






G. UDŽBENICI


ISBN-10: 0131283340

ISBN-13: 978-0131283343

2. Izbarana literature i dokumenti vezani za Historiju Bosne I Hercegovine


279


Naziv HISTORIJA

Godina ČETVRTA


Razred ČETVRTI



70

Predavanja

50

Praktične

vježbe

Seminari






vremenski.






280



poduke

Broj sati

1. Razvijeni kapitalizam - imperijalizam -

kolonijalizam

Borba velikih sila za prevlast, Istočna kriza i Berlinski

kongres, razvijeni kapitalizam - imperijalizam

kolonijalizam i otpori kolonijalizmu.

Druga industrijska revolucija

Elektricna energija i nafta - elektromotor i motor s

unutrašnjim sagorijevanjem - nove pogonske sile,

posljedice naglih promjena, borba za nova tržišta -

privredne krize, društveni odnosi.

Predavanje 4

2. Balkan »bure baruta«

Prvi svjetski rat, uzroci, povod i tok rata. Pobjednici,

poraženi i nastanak novih država u Evropi. Mirovni

pregovori i ugovori.

Bosna i Hercegovina od Berlinskog kongresa 1878.

do Versajskog mira 1919. godine.

Predavanje 4

3. Pojava i pobjeda fašizma u Italiji, nacizma u

Njemackoj i militarizma u Japanu

Sličnosti i razlike talijanskog, njemačkog i japanskog

fašizrna. Španski građanski rat. Fašističke vođe.

Otpori fašizmu, počeci antifašističkih pokreta u

Evropi

Predavanje 4

4. Bosna i Hercegovina između dva rata

BiH za vrijeme tranzicije (1918.-1921.) državnog

uređenja, agrarna reforma, osnivanje političkih

stranaka i početak rada Ustavotvorne skupštine.

Politički život u Vidovdanskom sistemu, Šestojanuarska

diktatura i njen sistem, podjela Bosne i Hercegovine

izrneđu četiri banovine, primjena Oktroiranog ustava,

sporazum

Cvetković - Maček, nova podjela Bosne i Hercegovine,

pripajanje dijela Bosne i Hercegovine Banovini Hrvatskoj

1939.g.. Zahtjevi za autonomiju Bosne i Hercegovine,

Predavanje 4

281

opće kulturne prilike u BiH.

5. Razvoj znanosti, tehnike, kulture i sporta u svijetu

Nova naučna dostignuća, napredak tehnike i

proizvodnje, umjetnosti koje su prethodile pojavi »sedme

umjetnosti«, Nobelova nagrada, olimpijske igre izmedu

dva rata.

Predavanje 4

6. Razdoblje Drugog svjetskog rata

Prve ekspanzije fašističkih država, ratna i ostala

zbivanja u svijetu 1941. - 1943. - 1945. Sadržaj i smisao

Atlantske povelje.

Značaj nastanka antifašističke koalicije, podmornički

rat, kapitulacija Italije - značaj i posljedice. Uspjesi sila

antifašističke koalicije, mirovne konferencije -

Teheran, Jalta. Zločini u okupiranim zemljama. Kraj

rata. Uporedite Prvi i Drugi svjetski rat.

Predavanje 4

7. Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu

Velike bitke: Kozara, Neretva, Sutjeska. Rad na

stvaranju federalne Bosne i Hercegovine, značaj

Fočanskih i Krajiskih propisa, deklaracije AVNOJ-a i

ZAVNOBIH-a (rad na dokumentima izdatim tokom

rata).

Predavanje 4

8. Svijet poslije Drugog svjetskog rata

Suđenje i kažnjavanje ratnih zločinaca, mirovni

ugovori s pobijeđenim zemljama, različite države na

istom nacionalnom prostoru, «hladni rat« i

vojnopolitički blokovi.

Predavanje 4

9. Bosna i Hercegovina poslije Drugog svjetskog

rata

Ljudski gubici i ratna razaranja. Političke,

privredne i društvene promjene. Uzrok i posljedice

sukoba Staljin - Tito.

Predavanje 4

10. Bosna i Hercegovina kao samostalna i suverena

drzava

Dogadaji koji su prethodili agresiji na BiH, na koji

način se organizirala odbrana BiH, stradanja

Sarajeva o d agresorskih granata, BiH kao

samostalna, suverena i jedinstvena država,

Predavanje 4

11. Organizacija i djelovanje Ujedinjenih naroda Predavanje 2

282

Potreba nove mirovne svjetske organizacije,

osnivanje, ustrojstvo i djelovanje Ujedinjenih naroda,

uloga i ugled UN-a, analiza Povelje UN-a i Opće

deklaracije o pravima čovjeka.

12. Dekolonizacija i nastanak novih samostalnih

država

Tok dekolonizacije, nove samostalne države.

Analiza deklaracije o davanju nezavisnosti

kolonijalnim zemljama.

Predavanje 2

13. Lokalni ratovi i političke krize

Korejski rat, izraelsko - arapski ratovi, indijsko -

pakistanski rat, rat u Vijetnamu, ratovi s Irakom,

međunarodne političke krize.

Predavanje 2

14. Nauka, tehnika, kultura , sport u svijetu i kod nas

od 1945. do danas

Razvoj znanosti i tehnike, primjena nuklearne fizike

na području vojnog 2 naoružanja, istraživanje

svemira, unapređenje zaštite ljudskog zdravlja kao

rezultat novih naučnih i tehničkih dostignuća,

napredak prosvjete kulture, sportske aktivnosti.

Predavanje 2

15. Tema po slobodnorn izboru Predavanje 4







G. UDŽBENICI

1. World History: Connections to Today Hardcover, 2005, Prentice hall,

ISBN-10: 0131283340

ISBN-13: 978-0131283343

2. Dodatni materijali izabrani od strane nastavnika


283

3.4.3

GEOGRAFIJA - D

DRUŠTVENI smjer

III i IV razred

284


Predmet GEOGRAFIJA

Razred Treći


Predmet Geografija

Razred TREĆI

Usmjerenje Priordni smjer


70 62 0 8


B. CILJ I ZADACI

Cilj programa je da učenike upozna sa regionalnom geografijom, kao kompleksnom

naukom,kpja polazi od objašnjenja međusobno uzročno-posljedičnih odnosa i veza fizičko-

geografskih procesa i pojava. Cilj je stvoriti jasnu predstavu o pojmovima, pretpostavkama i

oblicima ekonomskog povezivanja naroda i država u svijetu i upoznati učenike sa trenutačnim

geo-političkim stanjem i utjecajem na razvoj društva.


Učenici će se upoznati sa savremenim metodama izučavanja ljudskog društva u geo-

političkom kontekstu . Učenici će shvati opću međuovisnost svih faktora u prostoru, kroz

važne promjene koje utiču na opći razvoj zemalja svijeta (znanje, kapital, trgovina, politika).



1. 1. Regionalni razvoj razvijenih zemalja

i zemalja svjetskog značaja:

Fizičko-geografske i društveno-

geografske karakteristike Evrope

- Evropska UNIJA – Počeci i osnovni

Predavanje 10

285

ciljevi, širenje članstva i novi izazovi,

Ujedinjena Evropa; Problemi i dalje

perspektive

- Savezna Republika Njemačka

- Italija – najrazvijenija zemlja južne

Evrope

- Austrijanci – ubrzani razvoj

- Francuska – poljoprivredna velesila

2. Sjeverna Amerika – fizičko-geografske i

društveno geografske karakteristike

- Sjedinjene Američke Države (Svjetski

značaj i regija)

II Ostale razvijene zemlje

1. Japan

2. Australija

2.

Regionalni razvoj slabije razvijenih zemalja

EVROPA

1. Regionalno – geografski prikaz

evropskih zemalja u tranziciji (prostor

političkih i privrednih promjena)

- Hrvatska, Slovenija

- Mađarska,

- Rusija

AZIJA

- Fizičko-geografske i društveno-

geografske karakteristike

- Regionalna podjela Azije

- Turska

- NR Kina

- Malezija, Tajvan

- Južna Koreja, Singapur

PETRODOLARSKE ZEMLJE AZIJE:

- Saudijska Arabija, Kuvajt

- U.A.E

Predavanje, 8

3. AZIJA



- Regionalna podjela Azije

- Turska

- NR Kina

- Malezija, Tajvan

- Južna Koreja, Singapur

PETRODOLARSKE ZEMLJE AZIJE:

Predavanje 8

286

- Saudijska Arabija, Kuvajt

- U.A.E

4. AFRIKA



- Regionalna podjela

- Egipat

- Južnoafrička Republika

Predavanje, 5

5. LATINSKA AMERIKA



- Meksiko

- Brazil

Predavanje, 5

6. Zadata literatura Predavanje/diskus

ija

5

Total 42


Seminar 8 sati






G. UDŽBENIK:

1.Political Geography: World-economy, Nation-state and Locality Paperback –2011

ISBN-10: 027373590X

ISBN-13: 978-0273735908

2. Africa: Altered States, Ordinary Miracles Paperback –2015 ,Richard Dowden

http://www.amazon.co.uk/Richard-Dowden/e/B001KMEZDU/ref=dp_byline_cont_book_1

287


Predmet GEOGRAFIJA

Razred Četvrti


Predmet Geografija

Razred ČETVRTI



105 78 0 27


B. CILJ I ZADACI

Dok kod učenika probudi interes za kompleksni programski sadržaj Bosne i Hercegovine.

- Da učenici uoče položaj Bosne i Hercegovine u novom političkom okruženju,

- Da učenici upoznaju prirodne karakteristike Bosne i Hercegovine i specifičnosti

zemne površine,

- Da se pomoću karata i stečenih znanja iz topografije praktično služe na terenu,

- Da se učenici upoznaju sa demografskim problemima BiH,

- Da shvate prirodne i društvene uvjete za razvoj privrede BiH,

- Da sa ekonomskog i saobraćajnog aspekta uoče položaj BiH u Evropi i svijetu,

- Da kod učenika razvija ekološku kulturu u cilju očuvanja životne sredine.


Učenik treba da zna:

- osnovne historijsko-geografske podatke o razvoju BiH,

- međunarodno priznanje i Dejtonski sporazum,

- osnovne karakteristike (reljefa, klime i hidrografije) u BiH,

- migracije stanovništva, dinamika i struktura stanovništva BiH,

- najvažniji prirodni resursi (ugalj i hidroenergija).

288



1. Geografski položaj:

- Država Bosna i Hercegovina

- Ime historijski, geografski i teritorijalni

razvoj

- Suvremeni fizičko-geografski i

društveno geografski položaj, prostor,

granice i veličina.

Predavanje 4

2. Fizičko-geografske karatkeristike Bosne i

Hercegovine:

- Geološka građa i geo-tektonski sklop –

litološki sastav, geotektonske faze,

geološka i geotektonska regionalizacija

BiH,

- Oblici reljefa, morfostrukturne cjeline i

geomorfološka regionalizacija,

- Klimatske karakteristike,

- Faktori i modifikatori, topovi i

klimatska regionalizacija BiH,

- Hidrografske odlike BiH,

- Riječni slivovi, sistemi i hidrografska

mreža. Glavni tokovi, podzemne vode,

jezera i mora,

- Tla i biogeografske odlike BiH, uslovi

za nastanak tla, osnovni tipovi tla - flora

i fauna BiH.

Predavanje, 12

3. Društveno-geografske karakteristike

Bosne i Hercegovine

- Demografska obilježja BiH,

- Struktura, dinamika i razvoj

stanovništva BiH,

- Naselja, njihov razvoj, tipovi, mreža i

sistem naselja.

Predavanje 12

4. Privredne odlike Bosne i

Hercegovine:

Predavanje, 8

289

- Prirodni i društveni uvjeti privrednog

razvoja, glavne odlike privredne

strukture BiH: Poljoprivreda, rudarstvo,

industrija, saobraćaj i turizam.

5. Geografske regije Bosne i

Hercegovine:

- Regionalne geografske karakteristike

Sjeverne Bosne i subregionalna

područja

- Regionalne geografske karakteristike

Srednje BiH i subregionalna područja,

- Regionalne geografske odlike visokog

krša i subregionalna područja,

Regionalne geografske osobine

mediteranske i submediteranske

Hercegovine

Predavanje, 12

Total 48


Terenska nastava 27 sati

Provjere znanja, sistematizacija gradiva 30s ati





G. UDŽBENIK:

Pripremljeni materijali , dokumenti, mape , video zapisi od strane nastavnika

290

3.4.4

SOCIOLOGIJA

DRUŠTVENI smjer

III i IV razred

291


Naziv Sociologija

Godina Treća


Razred Treći



70

Predavanja

40

Praktične

vježbe

25

Seminari

5


B. CILJ PREDMETA

Glavni ciljevi predmeta sociologije za III razred gimnazije bi bili:

- Da učenici tokom razrade tema steknu dovoljno znanja o raznim društvenim konceptima;

- Da učenici shvate globalne i parcijalne tokove ljudskog društva;

- Da učenici razvijaju misaone i izražajne sposobnosti kao i zdrave ljudske odnose u praksi;

- Da su u stanju da identifikuju aktualne negativne pojave u društvu, da ih uklanjaju i

pozitivne da usavršavaju;


Za očekivati je da će učenik/ca nakon izučenog predmeta biti u stanju:

- Da formira dovoljna znanja o razvoju sociološkog mišljenja i sociologije kao

društvene nauke, kao i o metodologiji istraživanja njenog predmeta.

- Da dobije znanja o relaciji pojedinac – grupa – društvo i o drugim društvenim

grupama.

- Da pravilno prosuđuje o društvenim fenomenima i procesima, bez obzira jesu li

292

oni pozitivni ili negativni;

- Da se društveni fenomeni ne tretiraju i analiziraju samo po jednoj dimenziji već da

se tretiraju kao višedimenzionalni fenomeni.

- Da shvati ulogu i značaj društvenih institucija i institucionalnog života.

- Da pravilno shvati društvene slojeve i konflikte koji se dešavaju u društvu i da u

njemu učestvuje na sprečavanju konflikata.

- Da shvati da su promjenljivost u kulturi i u drugim formama samosvijesti duševno

bogatstvo a ne izvor konflikata.

-



poduke

Broj sati

0. Upoznavanje učenika sa nastavnim planom i programom;

Sociologija kao predmet proučavanja

01

1. PREDMET, METOD I GRANE SOCIOLOGIJE

06

- Društvene i historijske okolnosti stvaranja

sociologije kao nauke

- Sociologija – nauka društvene krize

- Ime i definicija sociologije, odnosi sociologije sa

drugim naukama

- Metode ispitivanja i eksperimenata

- Metode ankete i intervjua

Predavanje/

vježbe

2. DRUŠTVO 08

- Osnovni sociološki pojmovi (čovjek, društvo,

društvene grupe, pokreti, organizacije)

- Društvena stratifikacija i društvena diferencijacija

- Društvene organizacije i položaji

- Klasna i slojna sruktura društva

- Nacija, etnički odnosi i toleancija

3. DIFERENCIRANI OBLICI DRUŠTVENE SVIJESTI 08

293

- Moral i pravo

- Moral i moralna svijest

- Umjetost i filozofija

- Nauka i ideologija

- Religija – sociološko određenje

- Religija i faze historijskog razvoja religije

- Vjere monoteista

- Društvena funkcija religije

- Sekularizacija (pojam i procesi)

4. KULTURA I CIVILIZACIJA 06

- Šta je kultura, vrste kulture, subkultura i

kontrakultura,

- Simboli, jezik, norme, vrijdnosti, status, uloge.

- Opća svojstva kulture i civilizacije.

- Multikultura i bosanskohercegovački kultuni kod.

5. EKONOMSKE INSTITUCIJE 04

- Rad, podjela rada i vlasništvo.

- Tehnološki napredak i doživjaj rada

- Moć i sukob u industriji (sndikati, štrajkovi,

sindikalna demokratija, birokratija i demokratija).

- Savremeni ekonomski sistem.

6. POLITIČKE INSTITUCIJE 08

- Politika, moć i vlast

- Oblici vlasti i stema

- Država i organizacija vlasti

- Političko organizovanje i institucije (stranke,

interesne grupe) i sl.

- Izbori izborni sistemi, politička kultura

sudjelovanje, ponašanje, marketing, lobiranje)

- Ljudska prava, slobode i instrumenti zaštite prava i

sloboda.

Predavanje/

vježbe

7. SAVREMENA PORODICA 03

294

- Porodica i njen društveni znčaj

- Tipovi porodice

- Pravo na izbor bračnog druga i planiranje potomstva.

Predavanje/

Vježbe

8. SOCIJALIZACIJA 06

- Socijalizacija i interakcija

- Komunikacija i informatička evolucija

- Inteligencija i društvo

- Socijalizacija i individualna sloboda

- Primarna i sekundarna socijalizacija

- Resocijalizacija i društvene uloge

Predavanje/

vježbe

9. SOCIJALNA EKOLOGIJA 02

- Urbanizacija – modeni gradovi

- Ekosistemi i ekološka kriza

Predavanje/

vježbe

10. DEVIJANTNOST I DRUŠTVO 08

- Konformizam i otuđenje

- Kriminal i kažnjavanja

- Sociopatološka ponašanja u društvu (narkomanija,

trgovina ljudstvom i korupcija, depresija mladih)

- Rat i institucije mira

Predavanje/

vježbe

11. PROMJENE I RAZVOJ DRUŠTVA 04

- Klasične i savremene teorije o razvoju društva.

- Postindustrijsko društvo.

- Postsocijalistička društva.

- Civilno društvo.

Predavanje/

vježbe

12. DEMOKRATIJA 06

- Demokratija, osnovni smisao i značenje.

- Demokratija prava i slobode građana.

- Izbori i demokatija.

- Demokratska osnova funkcionisanja vlasti.



295


Tokom godine treba izabrati 3-5 tema iz sociologije koja se izučava u programu

(npr.sociološke škole) i zadužiti grupe učenika (timski rad) da pripreme predavanje o

temi i da ga prezentiraju ostalim učenicima.




Projekt/seminar 25 80-89 4 B


60 – 69 2 D


H. UDŽBENICI

7. Diana Kendall

„Sociology in Our Times“

ISBN-13: 978-0495504276

ISBN-10: 0495504270


James M. Henslin

Sociology: A Down-to-Earth Approach (9th Edition) 9th Edition

ISBN-13: 978-0205570232

ISBN-10: 0205570232

http://www.amazon.com/James-M.-Henslin/e/B001H6OO0I/ref=dp_byline_cont_book_1

296


Naziv Sociologija

Godina Četvrta


Razred IV



70

Predavanja

40

vježbe

25

Seminari

5


B. CILJ PREDMETA

Glavni ciljevi predmeta sociologije za IV razred gimnazije su:

- Proširiti znanja iz sociologije.

- Osposobiti učenke za samostalni i timski rad.

- Afirmisati načela i principe kreativnosti, inventivnosti i individualosti.

-


Za očekivati je da će učenici nakon izučenog predmeta biti opremljeni znanjima i vještinama


- da mogu uraditi samostalno istraživački rad, odnosno da vladaju osnovnim metodama

i tehnikama pisanja istraživačkog rada te da mogu samostalno pretraživati potrebnu

literature.

- Da mogu pravlno navoditi citate i pravilno koriste literaturu.

- Da razviju kritički odnos prema sociološkom djelu.

297



poduke

Broj sati

0. Upoznavanje učenika sa nastavnim planom i programom;

Sociologija kao predmet proučavanja

1. PREDEMT I PERSPEKTIVE SOCIOLOGIJE 03

- Društvo – društveno (cilj je poznavanje izraza

društva u svakidašnjem jeziku u već poznatim

društvenim i humanim znanostima)

- Ishodišta i perspektive (cilj je prepoznavanje i

razumijevanje društenog djelovanja po M.Weberu i

društvenog dejstva po E.Dirkemu).

Predavanja/

vježbe

2. METODE SOCIOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA 12

- Sociooške metode i tehnike

- Statistički pojmovi i postupci.

- Nacrt istraživačkog rada.

Predavanja/

vježbe

3. SPOL I SPOLNE RAZLIKE 08

- pojam spola

- spol i kultura

- odgoj i spol, društvena konstrukcija, hijerarhije

među spolovima

- različite teorije o spolu

- spol i politika, spol i religija

- Proces oblikovanja različitih savremenih identiteta

muškaraca i žena,

Predavanja/

vježbe

4 DUŠTVENA MOĆ I VLAST 15

- Teorija moći (Weber, Miles)

- Odos moći i vlasti.

- Procesi odlučivanja u društvu i politička

organizacija.

- Demokratija kao oblik moći građana.

Predavanja/

vježbe

298

5. ŠKOLA I OBRAZOVANJE 09

- Škola kao društvena institucija

- Škola i država, škola kao ideološki aparat dražave.

- Škola i društvena (ne)jednakost

- Značaj obrazovanja za razvoj društva.

Predavanja/

vježbe

5. UMJETNOST FUNKCIONALITET I NJENOVA

SOCIJALNOST

08

· Vrste i definicije umjetnost

· Stvaralačka i reproduktivna umjetnost

· Socijalitet umjetnosti

· Faktori koji utječu na umjetnika i umjetničko djelo

· Kič

Predavanja/

vježbe

6. KVALITET ŽIVLJENJA 09

- promjene u načinu života,

- savremeni društveni odnosi,

- kvalitet življenja

- promjena položaja žene u društu

- civilno društvo i pojedinac

- država i pojedinac

Predavanja/

vježbe

7. EKOLOŠKA KRIZA I PERSPEKTIVE

ČOVEČANSTVA

06

- Ekološa kriza – problematika napretka čovječanstva s

aspekta čovjekovg uticaja na okolinu, legitimnst

ekologije i sl.

Predavanja/

vježbe




299

Tokom godine treba izabrati 3-5 tema iz sociologije koja se izučava u programu (npr.

feminizam) i zadužiti grupe učenika (timski rad) da pripreme predavanje o temi i da ga

prezentiraju ostalim učenicima.




Projekt/seminar 25 80-89 4 B


60 – 69 2 D


H. UDŽBENICI

Andy Barnard, Terry Burgess and Mike Kirby

„Cambridge International AS and A Level Sociology“

ISBN: 9780521532143


Jonathan Blundell

„Cambridge IGCSE Sociology“

ISBN: 9781107645134

300

3.4.5

FILOZOFIJA S LOGIKOM

DRUŠTVENI smjer

III i IV razred

301


Naziv Filozofija s logikom

Godina Treća


Razred Teći



70

Predavanja

40

Praktične

vježbe

25

Seminari

5


B. CILJ PREDMETA

Glavni ciljevi predmeta filozofije za III razred gimnazije bi bili:

- Rsposobljavanje za kritičko mišljenje, filozofsku arumentaciju, kritičku procjenu

različitih filozofskih orijentacija.

- Razvijanje smisla za apstraktno mišljenje.

- Poticanje učenika na samostalno rasuđivanje i suočavanje s osnovnim problemima

svremenog mišljenja.

- Razvijanje sposobnoti jasnog kritičkog mišljenja i pravilnog iskazivanja misli.


Za očekivati je da će učenici nakon izučenog predmeta biti opremljeni znanjima i vještinama


302

- Da upoznaju oblike i principe istine i pravilne misli.

- Da upoznaju osnovne pocese saznanja u njihovoj cjelovitosti i njihou primjenu u

nauci.

- Da upoznaju osnovne tokove filozofskog mišljenja i usvoje osnovne pojmove i

kategorije neophodne za razumijeanje filozofskih problema.

-



poduke

Broj sati

0 Upoznavanje učenika sa nastavnim planom i programom;

Logika i filozofija kao predmeti proučavanja

Predavanje 01

1. TEMELJI LOGIKE 10

Postanak i razvoj logike;

Znaci, simboli i značenja

Smisao termina i jezičkih značenja

Mišljenje i misao;

Oblici valjane misli;

Podjela logike;

Teorije pojama

Vrste pojmova;

Odnosi među pojmovima;

Problem kategorija

Predavanje/

vjezbe

2. SUD 08

Predikaciona teorija suda,

Relaciona,

Egzistencijalna teorija suda,

Vrste sudova,

Sudovi po kvantitetu i kvalitetu;

Sudovi po modalitetu i relaciji;

Odnosi među sudovima

Uloga suda u mišljenju

Predavanje/

vjezbe

4. UVOD U FILOZOFIJU: PITANJE O SMISLU, PITANJE 05

303

O BOGU, ČOVJEKU I SVIJETU

Šta je filozofija?

Izvori filozofije

Odnos između filozofije, religije, znanosti i umjetnosti.

Filozofske discipline – problemi i osnovni pojmovi.

Univerzalnost filozofskog mišljenja: Philosophia perentis et

universalis.

Predavanje/

vjezbe

5. POČECI FILOZOFIJE 10

Filozofija drevnog Istoka,

- Mit o Gilgamešu

- Vede

- Upanišade

- Zarathustra

- Konfucije

- Lao Ce

- Budha.

-

Predavanje/

vjezbe

6. ANTIČKA FILOZOFIJA 18

6.1.Kosmološko razdoblje:

- Počeci filozofije,

- Miletska škola,

- Pitagorejska škola,

- Heraklit,

- Elejska škola,

- Empedokie,

- Anaksagora,

- Leukip i

- Demokrit,

6.2. Antropološko razdoblje:

- Sofisti,

- Sokrat,

- Platon: svijet u idejama,

- Aristotel: ideja u svijetu,

6.3.HeIenističko-rimska filozofija,

- Helenizam, etičko razdoblje (Stoicizam,

Epikurejska škola, Skepticizam)

- Filozofija i religija (Novoplatonizam, Hebrejska

filozofija, Patristika)

-

Predavanje/

vjezbe

7. SREDNJOVJEKOVNA FILOZOFIJA 18

304

7.1.Kršćanska filozofija,

- Pojava kršćanstva: učenje o dva svijeta,

- Filozofske osnove ranoga kršćanstva,

- Potreba izgradnje filozofskog sistema,

- Augustin, Duns Scot, Abelard, Toma Akvinski,

Filozofija crkvenih otaca, Skolastika,

- Problem odnosa vjere i uma,

- Rasprava o problemu univerzalija,

7.2.lslamska filozofija,

- lzvori islamske filozofije,

- Problemi i temeljni pojmovi islamske filozofije,

- lslamske filozofske škole,

- Putevi spoznaje ¡ „prevladavanje filozofije“ (Al-

Gazali i Ibn Taimiya)

-

Predavanje/

vjezbe




Tokom godine treba izabrati 3-5 tema iz psihologije koja se izučava u programu (npr.

HeIenističko-rimska filozofija) i zadužiti grupe učenika (timski rad) da pripreme





Projekat 25 80-89 4 B


60 – 69 2 D


H. UDŽBENICI

305

"Philosophy Made Simple"

Richard H. Popkin and Avrum Stroll

Doubleday, New York, 1993


"Philosophy: The Big Questions"

Frank Cunningham, Daniel Lalonde, David Neelin and Kenneth Peglar

Canadian Scholars' Press

"Fundamentals of Philosophy"

David Stewart, H. Gene Blocker

Prentice Hall

306


Naziv Filozofija s logikom

Godina Četvrta


Razred IV



70

Predavanja

40

vježbe

25

Seminari

5


B. CILJ PREDMETA

Glavni ciljevi predmeta filozofije za IV razred gimnazije bi bili:

- Osposobljavanje za kritičko mišljenje, filozofsku arumentaciju, kritičku procjenu

različitih filozofskih orijentacija.

- Razvijanje smisla za apstraktno mišljenje.

- Poticanje učenika na samostalno rasuđivanje i suočavanje s osnovnim problemima

svremenog mišljenja.

- Razvijanje sposobnoti jasnog kritičkog mišljenja i pravilnog iskazivanja misli.


Za očekivati je da će učenici nakon izučenog predmeta biti opremljeni znanjima i vjestinama


- Da upoznaju oblike i principe istine i pravilne misli.

- Da upoznaju osnovne pocese saznanja u njihovoj cjelovitosti i njihou primjenu u nuci.

- Da upoznaju osnovne tokove ilozofskog mišljenja i usvoje osnovne pojmove i

kategorije neophodne za razumijeanje filozofskih problema.

307



poduke

Broj sati

0 Upoznavanje učenika sa nastavnim planom i programom;

Logika i filozofija kao predmeti proučavanja

Predavanje 1

1. TEMELJI LOGIKE 2

Ponavljanje gradiva iz III filozofije

- pojam

- sud

- jezik i mišljenje

-

Predavanja/

vježbe

3. ZAKLJUČAK 12

Pojam i struktura zaključka

Valjan i istinonosan zaključak;

Tradicionalna podjela zaključaka;

Neposredan zaključak;

Deduktivan posredan zaključak;

Induktivan posredan zaključak;

Analogijski posredan zaključak;

Savremena podjela zaključaka

Račun sudova

Račun pojmova

Logičke podjele u zaključku

Predavanja/

vježbe

4. METODE SPOZNAJE 12

Metode formianja i ekspliciranja pojmova

Metode izvođenja i zasnivanja sudova

- Induktivna metoda

- Deduktivna metoda

- Aksiomski sistem

- „osnovni zakoni misli“

Predavanja/

vježbe

308

Naučne metode i nauka

Historijski razvoj logike

Savremena logika

4. UVOD U FILOZOFIJU 2

Ponavljanje gradiva iz III filozofije

- Počeci filozofije

- Antička filozofija

- Srednjevijekovna filozofja

-

Predavanja/

vježbe

8. NOVOVJEKOVNA FILOZOFIJA 17

- Filozofija renesanse,

- Empirizam,

- Racionalizam,

- Prosvjetiteljstvo,

- Njemačka klasična: Kantov transcendentalni

idealizam, Tri osnovna pitanja – tri filozofska djela,

Od transcendentalnog idealizma do filozofije

apsoluta, Hegelova idealistička i dijalektička

filozofija, DijaIektička logika, Filozofija historije,

Pravo, moral i država)

-

Predavanja/

vježbe

9. SAVREMENA FILOZOFIJA 17

- Glavni problemi, pravci i smisao savremene

filozofije,

- Kritika Hegelove filozofije,

- Voluntaristički pesimizam i iracionalizam,

- Pozitivizam, pragmatizam i instrumentalizam,

- Friedrich Nietzche,

- Logički pozitivizam,

- Filozofija života, pojam intuicije,

- Fenomenologija, fenomenološka metoda

intencionalnosti,

- Filozofija egzistencije i egzistencijalna filozofija,

- Egzistencijalizam i humanizam,

- Filozofija strukturalizma.

-

Predavanja/

vježbe

10. FILOZOFSKA MISAO U BOSNI I HERCEGOVINI 07

- Učenje Crkve bosanske kao filozofija,

- Tomizam i Scotizam u Bosni i Hercegovini,

- lslamska filozofija i filozofija tesawufa u Bosni i

Hercegovini,

- Moderna epoha u filozofiji Bosne i Hercegovine.

Predavanja/

vježbe

309




Tokom godine treba izabrati 3-5 tema iz filozofije koja se izučava u programu (npr.

Savremena filozofija) i zadužiti grupe učenika (timski rad) da pripreme predavanje o

temi i da ga prezentiraju ostalim učenicima.




Pismeni/Projekt 25 80-89 4 B


60 – 69 2 D


H. UDŽBENICI

"The Philosopher's Way: Thinking Critically About Profound Ideas"

John Chaffee

Prentice Hall

James B. Nance , Douglas J. Wilson

“Introductory Logic”

Canon Press

ISNB q-59128-033-8


Laura Gini-Newman and Paul Paquette,

Philosophy 12: Questions and Theories,

ISBN 007-091386-2, McGraw-Hill Ryerson

http://www.amazon.com/James-B.-Nance/e/B001K873XI/ref=dp_byline_cont_book_1

http://www.amazon.com/s/ref=dp_byline_sr_book_2?ie=UTF8&text=Douglas+J.+Wilson&search-alias=books&field-author=Douglas+J.+Wilson&sort=relevancerank

310

3.4.6

INFORMATIKA - D

DRUŠTVENI smjer

III i IV razred

311


Naziv INFORMATIKA

Godina Treća


Razred TREĆI



70


















bez zloupotrebe i prejteranog angažovanja koje ugrožava njihovo fizičko i mentalno zdravlje.

312



1. Rješavanje problema korišćenjem računara

Osnovi algoritmizacije; Transformacija problema na

oblik pogodan za rješavanje na računaru, Programski

jezici i njihova sintaksa i semantika. Elementi

grafičkog korisničkog interfejsa (Graphical User

Interface); Jednostavne komponente: natpis (Label),

okvir za unošenje i prikazivanje teksta, dugme

(Button),

časovnik (Timer) . Okvir za grafički objekat. Svojstva

komponenti i njihovo podešavanje; Čuvanje i

otvaranje projekta; Forma i podešavanje njenih

svojstava; Dodavanje komponenti forme.

Predavanje/

vježbe

2. Tipovi podataka

Cjelobrojni tip. Opseg cjelobrojnog tipa. Aritmetičke

operacije, operacije poređenja i standardne; funkcije

definisane na cjelobrojnom tipu. Prioritet operacija.

Aritmetičke operacije i standardne funkcije definisane

na realnom tipu.

Predavanje/

vježbe

3. Sintaksa i semantika izraza

Aritmetički izrazi. Logički izrazi; Naredba dodjele;

Konverzija tipova podataka; Unošenje i prikazivanje

podataka; Algoritam razmjene vrijednosti dvije

promjenljive. Programiranje izračunavanja po

jednostavnim matematičkim formulama.

Predavanje/

vježbe

4 Sintaksa naredbe if

Algoritmi za određivanje minimuma/maksimuma

dva/tri broja; uređivanje dva/tri broja u monotono

neopadajući/nerastući poredak; određivanje sutrašnjeg

i jučerašnjeg datuma; prikaz naziva dana u nedelji na

osnovu učitanog rednog broja dana.

5. Algoritmi za:

tabeliranje vrjiednosti funkcija; izračunavanje suma i

proizvoda; ispitivanje svojstava cijelih brojeva.

Algoritmi sa nizovima: osnovne operacije sa nizovima;

izračunavanje prosječne vrijednosti; izračunavanje

minimalne/maksimalne vrijednosti niza; pretraživanje

313

u nizu; sortiranje niza; Dvodimenzionalni nizovi.

Algoritmi za izračunavanja i transformacije na tabeli i

njenim dijelovima, Vizuelna komponenta za tabelarni

prikaz teksta.

E. VJEŽBE

Na početku teme učenike upoznati sa ciljevima i ishodima nastave, odnosno učenja,

planom rada i načinima ocjenjivanja. Nastava se realizuje dominantno kroz laboratorijske

vježbe. Laboratorijske vježbe se realizuju u računarskoj laboratoriji.

Prilikom realizacije vježbi odjeljenje se dijeli na dvije ili više grupa tako da su u

svakoj grupi učenicii približno istog nivoa znanja (predznanja stečenog tokom ranijeg

školovanja).

Na početku nastave uraditi provjeru nivoa znanja i vještina učenika, koja treba da

posluži kao orijentir za organizaciju i eventualnu individualizaciju nastave.

U uvodnom dijelu dvočasa nastavnik ističe cilj i zadatke odgovarajuće nastavne

jedinice, zatim realizuje teorijski dio neophodan za rad učenika na računarima.









gradiva.








314

G. UDŽBENICI




9. www Informatika,





Srbija

315


Naziv INFORMATIKA

Godina Četvrta

B. OPŠTE INFORMACIJE O PREDMETU

Razred ČETVRTI



70


















bez zloupotrebe i prejteranog angažovanja koje ugrožava njihovo fizičko i mentalno zdravlje

316



1. Osnovi baza podataka

Pojam baze podataka (BP). Sistemi za upravljanje

bazama podataka (DBMS – database management

system, primjeri primjene DMBS- Razlika između

podatka i informacije. Informacioni sistemi. Veza BP i

informacionih sistema. Modeli BP. Relacione BP.

Osnovni pojmovi relacionih. BP (kolona, tabela, vrsta).

Razlika matematičkog pojma relacije i relacije

relacione baze podataka.

Predavanje/

vježbe

2. Kreiranje baza podataka

Upoznavanje konkretnog sistema za upravljanje BP;

Korišćenje unaprijed kreiranih BP. Planiranje

jednostavnih BP. Korišćenje šablona za kreiranje

jednostavnih BP.

Predavanje/

vježbe

3. Rad s tabelama

Kreiranje tabela. Izbor tipa podataka. Postavljanje

primarnog ključa; Unošenje podataka u tabelu. Izmjena

(uređenje) polja i slogova u relaciji. Formatiranje

podataka u tabeli.

Predavanje/

vježbe

4 Veza između tabela

Pojam veze. Kreiranje veze između tabela. Opis

referencijalnog integriteta. Izmjene veze između tabela.

5. Obrasci

Kreiranje obrazaca. Unos podataka pomoću formi

(obrazaca); Dodavanje specijalnih kontrola formi (list-

boksovi, kombo-boksovi, komandna dugmad i dr.);

Kreiranje multitabelarnih formi.

6. Pretraživanje i sortiranje

Traženje informacija u tabeli. Sortiranje, filtriranje i

indeksiranje.

7. Izveštaji

Kreiranje izveštaja . Pregled izveštaja. Kreiranje

multitabelarnih izveštaja.

317

8. Vizuelizacija podataka iz baze

Komponente za povezivanje Windows-aplikacije sa

bazom podataka; Vizuelne komponente za prikazivanje

i modifikaciju podataka baze.

9. Lokalne računarske mreže

Pojam i prednost umrežavanja; Lokalne mreže,

formiranje i struktura; Povezivanje čvorova

mreže;Ruteri i rutiranje; Organizacija domena i

domenskih imena; Sistem domenskih imena DNS

(Domain Name System); Dijeljenje resursa lokalne

mreže; Navigacija kroz lokalnu mrežu; Administriranje

kućne lokalne mreže; Funkcionisanje Interneta i

osnovni Internet protokoli; Karakteristike osnovnih

tehnologija pristupa Internetu; Internet-provajderi i

njihove mreže; Povezivanje lokalne mreže sa

globalnom mrežom (Internetom);

10. Veb tehnologije

Uvod (Funkcije Internet-a, veb portali, Elektronsko

poslovanje), Pojam Veb; Podjela veb sadržaja ;

Klijentske i serverske tehnologije; Teorija veb dizajna;

11. Dizajn statičkih veb strana (Uvod u HTML i CSS)

Osnove HTML-a; Prezentacija maturskog rada kao

statičke internet prezentacije.

12. Rad sa gotovim veb dizajn rješenjima (CMS -

Content Management System)

Osobine CMS-a; Najčešće korišćeni CMS portali

(Joomla, WordPress); Prezentacija maturskog rada

korišćenjem nekog CMS portala.

E. VJEŽBE


rada i načinima ocenjivanja. Nastava se realizuje dominantno kroz laboratorijske vežbe.

Laboratorijske vežbe se realizuju u računarskoj laboratoriji.

U uvodnom delu dvočasa nastavnik ističe cilj i zadatke odgovarajuće nastavne jedinice, zatim

realizuje teorijski deo neophodan za rad učenika na računarima.

U principu se se radi 1+1, dakle jedan sat predavanja i jedan sat vježbi. Ovako počinje

program za svaki razred ba bi se u toku semestra ovaj odnos mijenjao u korist praktičnog

318

dijela (rad u laboratoriji) a pogotovo što će jedan broj sati ići na izradu i prezentaciju

samostalnih projekata koji rade grupe od 3 do 5 učenika u jednoj grupi.



oblasti iz predvidjenog sadržaja programa adekvatno obradile. Uspjeh učenika u toku godine


gradiva.








G. UDŽBENICI




12. www Informatika,





Srbija

319

3.4.7

EKONOMIJA I POLITIKA

DRUŠTVENI smjer

III i IV razred

320


Naziv Ekonomija i politika

Godina III & IV


Razred III i IV godina

Usmjerenje |Društeni smjer


175


vježbe

Seminari



U demokratskom svijetu političko obrazovanje mladih je postalo neizostavno. lako je nazvano

različito, zastupljeno je u svima skolskim sistemima i utemeljeno na stajalistu:

1. da je nužan dio političkoga sistema u cjelini,

2. politička kultura je faktor stvaranja i stabilnosti savremenih demokratija.

Za razvijanje demokratskog načina mišljenja, ovim predmetom treba stvoriti mogućnost

zauzimanja stajališta prema aktuelnima političkim zbivanjima. Važno je istaknuti da političko

obrazovanje obuhvata: sticanje znanja o politici kao fenomenu, političkim ustanovama i

političkim procesima, te razvijanje političke kulture za aktivno učešće u političkom sistemu, u

ostvarivanju i nadzoru državne vlasti.


Zadaća političkog treninga jeste sticanje kulture, koja obuhvata tri nivoa: razvijanje državnog

patriotizma za Bosnu i Hercegovinu , građansku vezanost za njenu konstituciju, zakone i

simbole te razvijanje sposobnosti za političku participaciju (učsšće na izborima, snalaženje u

sistemu višestranačnoga političkog života).

Zadaća ekonomskog dijela jeste upoznavanje učenika s osnovama slobodne tržišne ekonomije

kakva se ostvaruje u demokratskim zemljama.

321



1. Politika, politički čin, političko djelovanje.

Pojam politike, političkoga čina i politike kao

života. Političko djelovanje kao javno

djelovanje (razlike u odnosu na ostala

djelovanja), politička sredstva, politicka volja.

Politika kao obnašanje vlast. Politicki jezik,

politička utakmica.

2. Narod, nacija, manjina, državljani BiH, građani

Pojam naroda i nacije, konstitutivni narodi BiH,

historija i geneza.

Manjine.

Suverenost naroda.

Državljani BiH, strani državljani, osobe bez

državljanstva.

Građanin (i posebno po Ustavu BiH).

3. Tipovi političkih poredaka

Demokratija, diktatura, monarhija, aristokracija,

totalitarni poredak.

Proces političkoga odlučivanja u višestranačkoj

demokratiji.Odbacivanje komunizma, promjena

medunarodnog poretka u Evropi.

Prvi demokratski izbori u Bosni i Hercegovini

1990.

4. Političke stranke

Pojam političke stranke.

Ciljevi, zadaće i programi političkih stranaka.

Političke stranke, blokovi i koalicije politickih

stranaka u Bosni i Hercegovini.

Desnica, centar, ljevica

Opozicija.

Nacionalne stranke, državotvorne stranke,

narodnjaci, liberali, socijaldemokrati,

demokršćani, komunisti, socijalisti u Bosni i

Hercegovini

Razlike u ciljevima, programima i zadaćama.

322

Političke stranke u Ustavu Bosne i Hercegovine

5.

Izbori

Izborni zakon – sažeti historijski razvoj

izbornog zakona.

Osnovni izborni sistem (većinski,

proporcionalni, kombinirani).

Izborna agitacija i promocija.

6.

Država

Pojam države. Konstitutivni elementi države.

Državna suverenost (pojam i ustavne odredbe).

Nacionalni identitet bosanskih naroda (izvorne

osnove u Ustavu Bosne i Hercegovine).

Ustav i ustavni zakoni.

7.

Parlament i parlamentarizam

Parlament i političke stranke, parlamentarna

većina i manjina. Klubovi zastupnika. Lobi.

Odlučivanje u parlamentu: obična i

kvalificirana većina

Koalicije, kompromisi, konsenzusi, konflikti.

Parlamentarna i vanparlamentarna opozicija.

8.

Ustrojstvo državne vlasti

Paralamentarna Skupština Bosne i Hercegovine.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Vlade

Federacije Bosne i Hercegovine, Republike

Srpske, Kantona i Disktrikta Brcko. Sudska

vlast.

Opisati način funkcioniranja državne vlasti

prema Ustavu Bosne i Hercegovine.

Kako se donose političke odluke, zakoni i drugi

propisi u slučajevima normalnog i vanrednih

stanja

9.

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine

323

Parlament Bosne i Hercegovine kroz historiju

bosanske države.

Parlamentarna skupstina Bosne i Hercegovine

prema Ustavu BiH

Parlamentarsni domovi, parlamentarski

zastupnici (parlamentarci).

Obvezujući i neobvezujući mandat zastupnika,

njihov imunitet. Redovna i vanredna zasjedanja

Parlamenta. Kolegij Parlamenta.Način

odlučivanja u Parlamentarnoj skupstini Bosne i

Hercegovine.

Ombudsman

10.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine

Način izbora, obaveze i način djelovanja.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine kao organ

izvršne vlasti. Djelovanje u normalnim i

vanrednim uslovima. Predsjednistvo Bosne i

Hercegovina kao komanda oružanih snaga

Bosne i Hercegovine. Predsjednistvo Bosne i

Hercegovine kao državno, vojno i političko

vrhovno tijelo.

11.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

Pojam. Način izbora. Prava i obveze. Mjesto u

organizaciji državne vlasti. Sastav. Način

djelovanja. Način donošenja i

objavljivanja odluka.

Sudska vlast

Samostalnost i nezavisnost sudske vlasti.

Sudovi i suci u odnosu na zakonodavnu i

izvršnu vlast. Sudovi po Ustavu BiH.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina i Ustavni sud BiH.

Sastav suda i način izbora sudaca. Uloga

Ustavnoga suda BiH

12.

Lokalna samouprava i uprava u Bosni i

Hercegovini

Pojam lokalne samouprave. Pravo građanina na

324

lokalnu samoupravu.

Lokalna samouprava po Ustavu BiH. Organi

lokalne samouprave. Neposredno učešće

građana u upravljanju lokalnim poslovima po.

13.

Politika i javnost

Javnost i javno mnijenje. Tolerancija,

manipulacija, autocenzura, cenzura.

Pojam političkoga neprijatelja.

Mediji i štampa u Bosni i Hercegovini. Radio u

Bosni i Hercegovini. Televizija u Bosni i

Hercegovini. Radio-televizija Bosne i

Hercegovine (po zakonima i u praksi

politickoga djelovanja i oblikovanja javnog

mnijenja).

14.

Ljudska prava (slobode i prava čovjeka i

gradanina)

Prava čovjeka, gradanina i državljanina.

Sloboda. Politička sloboda.

Američka deklaracija o nezavisnosti iz 1776.

godine.

Liga naroda. Organizacija UN. Helsinški

sporazum. Pariška povelja. Medunarodni

paktovi o političkima, gradanskima,

privrednim, socijalnim i kulturnim pravima

(ratificirani i u državi SFRJ). Temeljene

slobode i prava čovjeka i građanina u Ustavu

Bosne i Hercegovine (sloboda, jednakost,

nacionalna ravnopravnost, pacifizam, socijalna

pravda,očuvanje prirode i ljudskog okoliša,

vladavina prava i demokratski višestranački

sistem)

15.

Politika i vjera

objašnjenje odnosa politike i vjere u životu

čovjeka, s obzirom na prava covjeka i

gradjanina. Vjerski svjetonazori. Velike

svjetske vjere današnjice. Sloboda vjere i

javnog ocitovanja vjere po Ustavu BiH.

Odvojenost vjerskih zajednica od države u BiH

uz istodobno pravo vjerksih zajednica na

325

uzivanje zasite i pomoci drzave u njihovim

djelatonstima. Vjerski službenici i njihovo

pravo na učešće u političkom životu kao životu

uopće.

Ekonomija

Pojam

Osnovni ekonomski problem. Odgovor na

pitanje: šta, kako, za koga

Slobodna tržišna ekonomija i komandna

ekonomija

Pojam tržišne ekonomije: tržisšte, cijene, dug,

profit i gubitak.

Pojam komandne ekonomije: centralni plan,

odluke o temeljnim pitanjima.

Ekonomija ponude

Tržišni ekonomski sistem. Uspostava odnosa

ponude i potražnje. Uloga motivacije u

umanjivanju upravljanja potrazivanjem. Razlike

J. M. Keynsove i Supply side orijentacije.

Ekonomija potraživanja

Nevidljiva ruka (princip)

Zakon tržišta i slobodne konkurencije.

Poduzetništvo

Poduzetnik. Poduzetnička sloboda. Ulaganje.

Poduzetnička eksplozija. Finansiranje

poduzeuništva.

Kapital

Pojam. Značenje. Uloga u pokretanju biznisa.

Biznis i organizacija biznisa

Finansiranje biznisa. Karakteristika u

demokratskom svijetu.

Dioničarska ekonomija

Cijena dionice. Težište dionica. Dividende.

326

Profit

Trgovanje obveznicama

Pojam- Novac i finansije

Konveribiln marka

Sistem gotovinske konverzije i revolving

finansiranje

Manadžment-Pojam

Marketing

Ideja tržišnoga poslovanja, Marketing okolina.

Istraživanje djelatnosti.

Računovodstvo

Definicija računovodstva kao procesa.

Računovodstvo kao interdisciplinarna

djelatnost.

Ekonomija Bosne i Hercegovine

Osnovne smjernice

Ekonomija EU i svijeta.

E. SEMINARI - TEME


vježbe

Broj sati

1. Simulacija donošenja odluka u parlamentu

2. Igra uloga-odlučivanje u Predsjedništvu BiH

3. Simulacija rada vlada u BiH

4. Debata-ljudska prava

5. Debata-prava građana, manjina i naroda

6. Igra simulacija tržišta i formiranje cijena

7. Čitanje finansijskih izvještaja

327

8. Vježba-vrjednovanje dionica i obveznica

9. Vježba-pravljenje poslovnog plana

10. Vježba-FOREX market






60 – 69 2 D


G. UDŽBENICI 1.

Alan Krueger , David A. Anderson

Explorations in Economics & Favorite Ways to Explore Economics (High School)

ISBN-10: 1-4641-4926-7

ISBN-13: 978-1-4641-4926-9

2. Karen A. Mingst, Ivan M. Arreguín-Toft

Essentials of International Relations

ISBN 978-0-393-92195-3


Hall & Lieberman, Economics: Principles and Applications

328

MEĐUNARODNI ODNOSI

DRUŠTVENI smjer

III i IV razred

329


Naziv MEĐUNARODNI

ODNOSI

Godina Četvrta


Razred Četvrti



70

Predavanja

65

Praktične

vježbe

Seminari

5



Cilja i zadaci nastave međunarodnih odnosa su:

- da se učenici upoznaju sa ključnim konceptima i kategorijama za razumijevanje

međunarodnih odnosa;

- da se upoznaju sa osnovnim nivoima analize i najznačajnijim teorijama za izučavanje

međunarodnih odnosa;

- da se upoznaju sa osnovama historije međunarodnih odnosa;

- da razumiju historijsku pozadinu i ekonomsku logiku nejednakog razvoja;

- da se upoznaju sa nedržavnim akterima unutar međunarodnih odnosa;

- da razumiju prirodu i logiku oružanih sukoba;

- da se upoznaju sa vojnim i vojno-tehnološkim aspektima međunarodnih odnosa;

- da se upoznaju sa principima međunarodnog prava;

- da se upoznaju sa trgovinskim, finansijskim i monetarnim aspektima međunarodnih

odnosa i njihovom ulogom u procesu globalizacije;

- da razumiju demografske, kulturne i ekološke implikacije globalizacije;

- da razumiju pojam ljudskih prava i njegovu ulogu u međunarodnim odnosima;

- da se upoznaju sa globalnim trendovima i predviđanjima budućeg razvoja unutar

međunarodnih odnosa.


Za očekivati je da će učenici savladati sljedeća znanja:

330

- upoznati dominantne teorije međunarodnih odnosa;

- upoznati osnove historije međunarodnih odnosa;

- upoznati osnovne principe međunarodnog prava;

- upoznati osnovne principe međunarodne ekonomije;

- razumjeti ekonomske, demografske, kulturne i pravne implikacije globalizacije;

- naučiti osnovne modele vanjskopolitičke analize.

-



1. Ključni koncepti i termini za razumijevanje

međunarodnih odnosa: akteri, moć, velike sile,

rivalstva, država, suverenitet; globalni sistem i

anarhija; nacija i etničke grupe; međuvladine i

nevladine organizacije. Nivoi analize:

individualni nivo, državni nivo, globalni nivo.

Predavanje 2

2. Teorije međunarodnih odnosa (I): realizam i

liberalizam.

Predavanje 2

3. Teorije međunarodnih odnosa (II): marksizam,

konstruktivizam i „Engleska škola“

Predavanje 2

4. Političko odlučivanje u međunarodnim

odnosima: transnacionalni akteri i procesi

odlučivanja; utjecaji u vanjskopolitičkom

odlučivanju. Tri modela odlučivanja

transnacionalnih aktera: odlučivanje kao

racionalan izbor; odlučivanje kao birokratska

politika; individualni utjecaj lidera.

Predavanje 2

5. Unutarnje odrednice vanjskopolitičkog

odlučivanja: da li je demokratsko uređenje

vanjskopolitički hendikep? Globalni utjecaji na

vanjsku politiku: globalna distribucija moći,

geopolitički faktori.

Predavanje 2

6. Rivalstva i odnosi među velikim silama (I):

potraga za svjetskim liderstvom (1762.-1914.);

Prvi svjetski rat; Drugi svjetski rat.

Predavanje 2

7. Rivalstva i odnosi među velikim silama (II):

Hladni rat, post-hladnoratovska era. Budućnost

odnosa između velikih sila.

Predavanje 2

8. Jug u svijetu velikih sila: kolonijalno porijeklo i

posljedice. Prvi talas evropskog imperijalizma;

drugi talas evropskog imperijalizma;

Predavanje 2

331

samoodređenje i dekolonizacija u dvadesetom

stoljeću. Sjever i Jug danas: odvojeni svjetovi.

9. Teoretska objašnjenja nerazvijenosti: unutarnji

izvori nerazvijenosti; međunarodni izvori

nerazvijenosti. Smanjivanje razlika?

Mogućnosti za Jug u svijetu velikih sila.

Predavanje 2

10. Nedržavni akteri u međunarodnim odnosima

(I): međuvladine organizacije, nevladine

organizacije. UN, EU i druge regionalne

organizacije.

Predavanje 2

11. Nedržavni akteri u međunarodnim odnosima

(II): etničke grupe, transnacionalni religijski

pokreti, multinacionalne korporacije,

transnacionalne terorističke grupe,

transnacionalne kriminalne organizacije.

Nedržavni akteri i budućnost međunarodnih

odnosa.

Predavanje 2

12. Oružani sukobi: šta uzrokuje oružani sukob?

Prvi nivo analize: individualna ljudska priroda.

Drugi nivo analize: unutarnje karakteristike

država. Treći nivo analize: globalni sistem.

Učestalost i vrste oružanih sukoba.

Predavanje 2

13. Oružani sukobi unutar država. Međunarodne

dimenzije unutarnjih sukoba. Terorizam. Novi

globalni terorizam. Budućnost oružanih sukoba.

Predavanje 2

14. Moć u međunarodnim odnosima. Elementi

državne moći. Cijena vojnih izdataka. Trendovi

u trgovini oružjem. Trendovi u vojnoj

tehnologiji. Vojne strategije. Prinudna

diplomacija putem vojnih intervencija.

Predavanje 2

15. Realistička interpretacija savezništava u

međunarodnim odnosima. Realizam i ravnoteža

moći. Pravila za protivnike u procesu

uspostavljanja ravnoteže. Teškoće u održavanju

ravnoteže moći.

Predavanje 2

332

16.

Liberalni i konstruktivistički putevi ka

međunarodnom miru. Uspostavljanje mira

putem međunarodnog prava i kolektivne

sigurnosti. Razoružanje i kontrola naoružanja

kao putevi ka miru. Bilateralna kontrola

naoružanja i razoružanje. Multilateralna

kontrola naoružanja i razoružanje. Održavanje

kolektivne sigurnosti pomoću međunarodnih

organizacija: UN i kolektivna sigurnost;

regionalne sigurnosne organizacije i kolektivna

odbrana.

Predavanje 2

17.

Pravo na međunarodnom nivou. Osnovni

principi međunarodnog prava. Ograničenja

međunarodnog pravnog sistema. Značaj

međunarodnog prava. Pravni okvir

međunarodnog prava. Pravni i diplomatski

odgovori na oružani sukob. Doktrina pravednog

rata. Nova pravila za vojnu intervenciju.

Međunarodne krize i pregovarana rješenja

sporova. Institucije, norme i svjetski poredak.

Predavanje 2

18.

Globalizacija međunarodnih finansija.

Međunarodna politička ekonomija. Šta je

globalizacija? Globalizacija finansija.

Monetarna politika: ključni koncepti i pitanja.

Predavanje 2

19.

Finansijski i monetarni aspekti sistema iz

Bretton Woodsa. Kraj Bretton Woodsa.

Plutajući tečaj i finansijske krize. Kriza iz 2008.

Predavanje 2

20.

Globalizacija i trgovina. Trgovina,

multinacionalne korporacije, i globalizacija

proizvodnje. Globalizacija rada.

Suprotstavljene trgovinske strategije. Sukob

između liberalnih i merkantilističkih

vrijednosti.

Predavanje 2

21.

Trgovina i globalizacija. Sudbina slobodne

trgovine. Nelagodna koegzistencija liberalizma

i merkantilizma. Pobjeda ili neprilika za

globalnu ekonomiju? Razvoj Svjetske

trgovinske organizacije. Regionalni trgovinski

aranžmani: dodatak ili zamjena za Svjetsku

trgovinsku organizaciju. Svjetska trgovina i

finansijska kriza.

Predavanje 2

333

22.

Demografske i kulturne dimenzije globalizacije.

Populacijske promjene kao globalni izazov.

Stope rasta svjetske populacije. Demografske

podjele. Globalni migracijski trendovi.

Urbanizacija. Globalni utjecaj zaraznih bolesti.

Predavanje 2

23.

Globalno informacijsko doba. Evolucija

globalnih komunikacija. Politika globalnih

komunikacija. Globalizacija i globalna

budućnost.

Predavanje 2

24.

Promocija ljudskog razvoja i ljudskih prava.

Stanje čovječanstva danas. Mjerenje ljudskog

razvoja i ljudske sigurnosti. Globalizacija,

demokratizacija, i ekonomski prosperitet.

Predavanje 2

25.

Međunarodno priznata ljudska prava. Spolna

nejednakost i njene posljedice. Ropstvo i

trgovina ljudima. Djeca i ljudska prava.

Odgovori na narušavanje ljudskih prava. Pravni

okvir za ljudska prava.

Predavanje 2

26.

Globalna odgovornost za zaštitu okoline.

Ekološka debata. Ekopolitika atmosfere.

Ekopolitika biološke različitosti, pošumljavanja

i navodnjavanja.

Predavanje 2

27.

Ka održivom razvoju. Zašto vlada globalna

kriza proizvodnje hrane? Okretanje ka

obnovljivim izvorima energije. Međunarodni

ugovori za zaštitu okoline. Trgovina, okolina, i

održivi razvoj.

Predavanje 2

28.

Globalni trendovi i predviđanja. Da li je

globalizacija lijek ili prokletstvo? Da li će

tehnološke inovacije riješiti globalne probleme?

Kakve vrste oružanih sukoba će vladati u

budućnosti? Da li velike sile trebaju

intervenirati da zaštite ljudska prava? Da li se

svijet sprema za pogrešan rat? Da li je ovo „kraj

historije“ ili kraj sretnih svršetaka?

Predavanje 2

29. Novi svjetski poredak ili novi svjetski haos? Predavanje 2

30. Rezime: principi i modeli vanjskopolitičke

analize.

Predavanje 2

334

E. SEMINARI - TEME

No. Naslovi seminara i praktičnih vježbi Seminar/vježbe Broj sati

1. Praktična primjena teorije realizma.

Analiza pojedinačnih slučajeva.

2

2. Praktična primjena teorije liberalizma.


2

3. Praktična primjena teorije marksizma.


2

4. Praktična primjena teorije konstruktivizma.


2

5. Praktična primjena “Engleske škole” u teoriji

međunarodnih odnosa. Analiza pojedinačnih

slučajeva.

2




Seminari 20 80-89 4 B


60 – 69 2 D


G. OSNOVNI UDŽBENIK

Charles William Kegley Jr., Shannon Lindsey Blanton

World Politics: Trend and Transformations

ISBN-13: 978-1-111-83009-0

ISBN-10: 1-111-83009-6

335


1. Steve Smith, Amelia Hadfield, Tim Dunne (ed.)

Foreign Policy: Theories, Actors, Cases

ISBN: 978-0-19-959623-2

2. Tim Dunne, Milja Kurki, Steve Smith (ed.)

International Relations Theories: Discipline and Diversity

ISBN: 978-0-19-929833-4

3. Valerie M. Hudson

Foreign Policy Analysis: Classic and Contemporary Theory

ISBN: 978-0-7425-1689-2

4. Steven L. Spiegel, Jennifer Morrison Taw, Fred L. Wehling, Kristen P. Williams (ed.)

Readings in World Politics: A New Era

ISBN: 0-15-506055-4

336

3.5

I Z B O R N I P R E D M E T I

Svi smjerovi

III i IV razred

Na početku trećeg razreda svaki učenik bira dva izborna predmeta

koje skuša u III i IV razredu

337

3.5.1

FIZIČKA KULTURA - I

Izborni predmet

III i IV razred

338


Naziv FIZIČKA

KULTURA

Godina TREĆA


Razred TREĆI

Usmjerenje Izborni predmet


70




Teorijska nastava iz predmeta ,,Fizička kultura” je edukacija učenika o

antropološkom statusu učenika i promjenama koje nastaju pod utjecajem rasta i

razvoja, kao i pod utjecajem programirane sportske aktivnosti.

Cilj sportskog i zdravstveno-odgojnog obrazovanja je razvijanje sportske i

zdravstvene kulture učenika radi očuvanja i unapeđivanja vlastitog zdravlja i okoline


Zadaci sportskog i zdravstvenog obrazovanja su:

teorijska spoznaja učenika sa zakonitostima rasta i razvoja antropoloških

karakteristika čovjeka, sa posebnim osvrtom na ontogenezu razvoja motoričkih

sposobnosti,

sticanje teorijskih znanja o činiocima koji uslovljavaju formiranje pravilnih

stavova učenika prema zdravlju i očuvanju i unapređivanju zdravlja

kroz teorijski pristup poboljšati svijest o njegovanju higijenskih navika

339

kod učenika, kao i navika očuvanja i korištenja zdrave prirodne sredine

kroz teorijski pristup osposobiti učenike za permanentnu primjenu adekvatnog

sportskog vježbanja kao ukupnog dijela kulture življenja



1. Teorijske osnove sport.a i

zdravstvenog obrazovanja

2

2. Uticaj sporta i tjelesne aktivnosti

na biološki status čovjeka

6

3. Sport u funkciji zdravlja 3

4. Sportske aktivnosti u funkciji

rekreacije, igre i razonode

3

5. Uzrast i sport 4

6. Uzrasne kategorije 8

7. Struktura antropološkog podrucja 7

8. Pokreti u sportu 3

9. Klasifikacija pokreta u sportu 2

10. Kvalifikacija sportova 2

11. Osnovi energetskih procesa 5

12. Struktura motoričkih sposobnosti 5


E. SEMINARI - VJEŽBE

No. Naslovi seminara i praktičnih vježbi Seminar/ vježbe Broj sati

1. Utjecaj sporta i tjelesne aktivnosti na biološki

status čovjeka

2

2. Sport u funkciji zdravlja 2

3. Sportske aktivnosti u funkciji rekreacije, igre i

razonode

2

340

4. Pokreti u sportu 2


6. Struktura motoričkih sposobnosti 2

7. Osnovni energetski procesi 2






60 – 69 2 D


341


Naziv FIZIČKA

KULTURA

Godina ČETVRTA


Razred ČETVRT



70




Cilj sporta kao integralnog odgojno-obrazovnog procesa je da se zadovoljavaju i

razvijaju životne i biopsihosocijalne potrebe učenika za kretanjem, da se povećaju

adaptivne I stvaralačke sposobnosti u savremenim uslovima ž ivota i rada. Poseban je

cilj razvijanje zdravstvene kulture učenika radi čuanja vlastitog zdravlja, radnih i

drugih sposobnosti.


- upoznavanje sa značajem tjelesnog vježbanja u podsticaju rasta i razvoja organizma i

održavanja ravnoteže među pojedinim sistemima u organizmu, kao i ravnoteže između

čovjeka i okoline,

- osposobljavanje učenika da samostalno sagledava i procjenjuje svoje mogućnosti i

potrebe za svestranijim razvojem,

- usvajanje odredenog fonda motornih i navika neophodnih za efikasno rješavanje

potreba razvoja i očuvanje zdravlja, bolje korištenje slobodnog vremena i motomih

znanja kaja imaju svakodnevnu utilitamost,

- njegovanje i razvijanje zdravstvene kulture radi boljeg čuvanja zdravlja, povećanja

otpornosti organizma na štetne uticaje savremenog načina života i rada,

- razvijanje sposobnosti za stvaralaštvo motoričkim izrazom prema individualnim

342

karakteristikama učenika,

-teorijsko i praktično osposobljavanje učenika za permanentnu primjenu vježbanja u

svrhu korištenja slobodnog vremena i održavanja funkcionalnih sposobnosti, kao

preduslov za produžavanja životnog i radnog vijeka,

- izgrađivanje i ispoljavanje humanih međuljudskih odnosa i razvijanje međusobne

tolerancije,

- učenike upoznati sa elementarnim znanjima o načinu planiranja, programiranja i

kontrole procesa vježbanja,

- zaokružiti znanja o načinu treniranja. takmičenja u sportovima koje su učenici

odabrali kao svoj sportski izbor



1. Dijagnostika tjelesnog razvoja 6

2. Sportske igre, izbomi sport 23

3. Ritmičko-sportska gimnastika

Ples

23

4. Atletika 23

5. Sportska gimnastika 23

6. Borilački sportovi 23

7. Teorija sportskog odgoja 2

8. Dijagnosticiranje I vrednovanje napretka

tjelesnog .razvoja i motoričke spremnosti

učenika i završna analiza za četverogodišnji

period

6

9. Dopunski sportovi 23



vježbe

Broj sati

1. Doping u sportu 2

2. Sportska oprema, rekviziti i objekti 2

343

3. Osnovi ishrane i sport 2


5. Klasifikacija sportova 2

6. Značaj sportskog odgoja kod osoba sa tjelesnim

ograničenjima






60 – 69 2 D


344

3.5.2

ISTORIJA UMJETNOSTI - I

Izborni predmet

III i IV razred

345


Predmet Istorija umjetnosti

Razred III razred


Predmet Istorija umjetnost



70 50 0 0


B. CILJ I ZADACI

Predmet istorija umjetnosti je je dizajniran da pruži šira znanja o historiji umjetnosti i

osnovama tehnikama i smjerovima u umjetnosti. Učenici će biti biti uvedeni u vizualnu i

kontekstualnu analizu i kritičko razmišljanja , te razumijevanje umjetnosti u historijskom i

kulturološkom kontekstu. Predmet će pružiti studentima solidnu bazu znanja umjetničkih

historijskih stilova i kretanja kroz historiju , u rasponu od antičkih vremena do danas.


Učenici će naučiti kako prepoznati i priznati obje poznate i manje poznate umjetninčke radove

i arhitektonske strukture , demonstrirajući sposobnost staviti radove unutar široke kategorije ,

poput onih koje se odnose na umjetnički stil ili umjetnosti histroijskom razdoblju,. Takođe će

znati prepoznati djela velikih umjetnika ili umjetničkih škola i historijskih perioda.

Kontekstualno analiza gleda umjetničko djelo u odnosu na vrijeme i mjesto iz kojeg dolazi.

Učenici će savladati ovak pristup te definisati i objasniti umjetničke pravce u historijskom tj.

političkom kontekstu. Prepoznati ce interdisciplinarnost umjetnosti te razviti vizuelno i

logično razumjevanje umjetnosti. Sposobnost prezentiranja i objašnjavanja simbola ujetnosti

će biti naučen u toku vizuelnih prezentacija. Korištenje programa i izvora informacija u vidu

virtuelnih muzejskih tura će dati učenicima znaje za dalji lični razvoj u ovoj oblasti.

346


No. Oblasti - Lekcije Vrsta

nastave

Broj

Sati

1. Pregled ranije usvojenih znaja iostoprije umjetnosti Predavanje 4

2. Islamska umjetnost Predavanje, 3

3. Azijska umjetnost Predavanje 2

4. Umjetnost Sjeverne i Juzne Amerike Predavanje, 3

5. Afrička umjetnost Predavanje 2

6. Od realizma do postimpresionizma-stilovi i istorijska

zbivanja

Predavanje, 6

7. Ekspresionizam, kubizam i apstraktna umjetnost Predavanje, 6

8. Umjetnost izmedu dva svjetska rata Predavanje 6

9. Slikarstvo druge polovine 20 vijeka: apstraktni

ekspresionizam , pop art , fotorealizam

Predavanje 6

10. Svjetski muzeji, postavke izložb, virtualni muzeji Predavanje 6

11. Izabrana likovna djela-prezentacije i razgovori Predavanje 6

Total 50






Samostalni seminari-prezentacije bazirane na korištenju virtuelnih muzeja na zadatu temu

G. UDŽBENIK:

1. Stokstad, Cothren, Art: A Brief History, student edition ,6th Edition

ISBN10: 0133843750

ISBN13: 9780133843750

2. Janson's History of Art: The Western Tradition (8th Edition),2010

ISBN-10: 020568517X

ISBN-13: 978-0205685172

347


Predmet Istorija umjetnosti

Razred IV razred


Predmet Istorija umjetnost



70 50 0 0



Predmet istorija umjetnosti je je dizajniran da pruži šira znanja o historiji umjetnosti i

osnovama tehnikama i smjerovima u umjetnosti. Učenici će biti biti uvedeni u vizualnu i

kontekstualnu analizu i kritičko razmišljanja , te razumijevanje umjetnosti u historijskom i

kulturološkom kontekstu. Predmet će pružiti studentima solidnu bazu znanja umjetničkih

historijskih stilova i kretanja kroz historiju , u rasponu od antičkih vremena do danas.


Učenici će naučiti kako prepoznati i priznati obje poznate i manje poznate umjetninčke radove

i arhitektonske strukture , demonstrirajući sposobnost staviti radove unutar široke kategorije ,

poput onih koje se odnose na umjetnički stil ili umjetnosti histroijskom razdoblju,. Takođe će

znati prepoznati djela velikih umjetnika ili umjetničkih škola i historijskih perioda.

Kontekstualno analiza gleda umjetničko djelo u odnosu na vrijeme i mjesto iz kojeg dolazi.

Učenici će savladati ovak pristup te definisati i objasniti umjetničke pravce u historijskom tj.

političkom kontekstu. Prepoznati ce interdisciplinarnost umjetnosti te razviti vizuelno i

logično razumjevanje umjetnosti. Sposobnost prezentiranja i objašnjavanja simbola ujetnosti

će biti naučen u toku vizuelnih prezentacija. Korištenje programa i izvora informacija u vidu

virtuelnih muzejskih tura će dati učenicima znaje za dalji lični razvoj u ovoj oblasti.

348


No. Oblasti - Lekcije Vrsta

nastave

Broj Sati

1. Šta je umjetnost, savremeni tokovi, kritike i prikazi Predavanje 4

2. Umjetnička fotografija Predavanje, 6

3. Film Predavanje 8

4. Dizajn Predavanje, 8

5. Moderna arhitektura Predavanje 4

6. Savremene tendencije u umjetnosti Predavanje, 6

7. Postmoderna Predavanje, 2

8. Izabrana predavanja i samostalni rad učenika Predavanje 6

9. Tumačenje umjetnosti, ekonomija i umjetnost, nacija i

umjetnost

Predavanja 4

Total 50






Samostalni seminari-prezentacije bazirane na korištenju virtuelnih muzeja na zadatu temu

G. UDŽBENIK:

1. Stokstad, Cothren, Art: A Brief History, student edition ,6th Edition

ISBN10: 0133843750

ISBN13: 9780133843750

2. Janson's History of Art: The Western Tradition (8th Edition),2010

ISBN-10: 020568517X

ISBN-13: 978-0205685172

349

3.5.3

DRAMSKA UMJETNOST - I

Izborni predmet

III i IV razred

350


Naziv Dramska umjetnost

Godina Treća


B.

Razred Treći


Broj časova i

vrsta nastave

Ukupno Predavanja Praktične vježbe Seminari

70 30 40

B. CILJ PREDMETA

Cilj i zadaci nastave dramske umjetnosti su:

Da učenici dobiju osnove iz dramske umjetnosti

Da učenike motivišemo da se bave pozorištem

Da učenici budu obrazovana pozorišna publika

Da učenici koji se odluče za studiranje novinarstva dobiju osnove za bavljenje pozorišnom

kritikom

C. OČEKIVANI REZULTATI - REZULTATI UČENJA

Da savladaju osnove dramskog stvaralaštva

Da postanu redovna pozorišna publika


No. Oblasti - Lekcije Oblast poduke Broj sati

351

1. KRATKA POVIJEST POZORIŠTA Predavanje 20

2. OSNOVI POZORIŠNE REŽIJE Predavanje 10

3. GLEDANJE POZORIŠNIH PREDSTAVA:

DRAMA, TRAGEDIJA, KOMEDIJA, VODVILJ

Vježbe 30

4. TEORIJE GLUME: STANISLAVSKI, GROTOVSKI,

LEKOK...

Teorija 10

352


Naziv Dramska umjetnost

Godina Četvrta


Razred Četvrti


Broj časova i

vrsta nastave


70 30 40

B. CILJ PREDMETA

Cilj i zadaci nastave dramske umjetnosti su:

Da učenici dobiju osnove iz dramske umjetnosti

Da učenike motivišemo da se bave pozorištem

Da učenici budu obrazovana pozorišna publika

Da učenici koji se odluče za studiranje novinarstva dobiju osnove za bavljenje pozorišnom

kritikom


Da savladaju osnove dramskog stvaralaštva

Da postanu redovna pozorišna publika

353


No. Oblasti - Lekcije Oblast

poduke

Broj sati

1. KRATKA POVIJEST POZORIŠTA Predavanje 20

2. OSNOVI POZORIŠNE REŽIJE Predavanje 10

3. GLEDANJE POZORIŠNIH PREDSTAVA:

DRAMA, TRAGEDIJA, KOMEDIJA, VODVILJ

Vježbe 30

4. TEORIJE GLUME: STANISLAVSKI, GROTOVSKI,

LEKOK...

Teorija 10

354

LIKOVNA UMJETNOST - I

Izborni predmet

III i IV razred

355

CILJEVI ZADACI I METODE NASTAVE LIKOVNE UMJETNOSTI

Predmet Likovna umjetnost

Razred TREĆI



Razred TREĆI



70 70 0 0


B. CILJ I ZADACI

Predmet likovna umjetnost je je dizajniran da pruži osnovna znanja o likovonoj umjetnosti

kroz analize djela, stvaranje i tehnike likovne umjetnosti, te samostalan rad na zadate teme

koje predstavljaju naučene primcipe. Učenici će biti biti uvedeni u vizualnu i kontekstualnu

analizu i kritičko razmišljanja , te razumijevanje umjetnosti.Predmet će pružiti studentima

solidnu bazu znanja umjetničkih stilova i tehnika, i dati osnovu za dalji razvoj u ovoj oblasti.


Učenici će razviti

-Sposobnosti promatranja

-Upoznati mogućih puteva karijereu umjetnosti .

-Prepoznati obilježja likovne umjetnosti i primijenjenih umjetnosti .

- Objasniti kako umjetnici stvaraju umjetnička djela na temelju promatranja , osobnog

iskustva i mašte .

-Analizirati načine na koje međunarodni , povijesni i politički

problemi utječu djela .

-Naučiti osnvne koncepte i tehnike u likovnoj umjetnosti

356



1. Šta je likovna umjetnost, umjetnici i njihove

ideje, razumjevanje umjetnosti

Predavanje 2

2. Elementi likovne umjetnosti, linija, boja, oblik i

forma, prostor, tekstura,

Predavanje, 3

3. Osnove likovne umjetnosti : harmonija,

različitost, proporcija, pokret i ritam

Predavanje 3

4. Uvod u crtanje, slikanje ,vajarstvo, digitalnu

umjetnost

Predavanje, 2

5. Analiza umjetničikih djela , estetika Predavanje 4

6. Istorija umjetnosti –analiza djela Predavanje, 4

7. Crtanje -tehnike i primjeri Predavanje, 2

8. Slikanje-tehnike i primjeri Predavanje 4

9. Skulptura-tehnike i primjeri Predavanje 4

Total 30


Projekti na zadatu temu 25





Urađeni projekti na zadatu temu

G. UDŽBENIK:

1. Exploring Art (Time for Art) Hardcover

Gene A. Mittler , Rosalind, Ph.D. Ragans

ISBN-10: 0078735572

ISBN-13: 978-0078735578

http://www.amazon.com/s/ref=dp_byline_sr_book_1?ie=UTF8&field-author=Gene+A.+Mittler&search-alias=books&text=Gene+A.+Mittler&sort=relevancerank

http://www.amazon.com/s/ref=dp_byline_sr_book_2?ie=UTF8&field-author=Rosalind%2C+Ph.D.+Ragans&search-alias=books&text=Rosalind%2C+Ph.D.+Ragans&sort=relevancerank

357



Razred Četvrti



Razred ČETVRTI



70 70 0 0


B. CILJ I ZADACI

Predmet likovna umjetnost je je dizajniran da pruži osnovna znanja o likovonoj umjetnosti

kroz analize djela, stvaranje i tehnike likovne umjetnosti, te samostalan rad na zadate teme

koje predstavljaju naučene primcipe. Učenici će biti biti uvedeni u vizualnu i kontekstualnu

analizu i kritičko razmišljanja,te razumijevanje umjetnosti.Predmet će pružiti studentima

solidnu bazu znanja umjetničkih stilova i tehnika, i dati osnovu za dalji razvoj u ovoj oblasti.


Učenici će razviti

-Sposobnosti promatranja

-Upoznati mogućih puteva karijereu umjetnosti .

-Prepoznati obilježja likovne umjetnosti i primijenjenih umjetnosti .

- Objasniti kako umjetnici stvaraju umjetnička djela na temelju promatranja , osobnog

iskustva i mašte .

-Analizirati načine na koje međunarodni , povijesni i politički

problemi utječu djela .

-Naučiti osnvne koncepte i tehnike u likovnoj umjetnosti

-Upoznati savremne vidoe likovne umjetnosti i povezanost sa socijalnim zbivanjima

358



1. Šta je likovna umjetnost, umjetnici i njihove

ideje,novi pravci u likovnoj umjetnosti

Predavanje 2

2. Grafika-tehnike i primjeri, analiza djela Predavanje, 2

3. Fotografija-tehnike i primjeri, analiza djela Predavanje 6

4. Grafički dizajn- tehnike i primjeri, analiza djela Predavanje, 6

5. Arhitektura,-istorija, razvoj, primjeri i analize

djela

Predavanje 6

6. Zanati i umjetnost, Predavanje, 2

7. Film, video i digitalna umjetnost, Predavanje, 6

Total 30


Projekti na zadatu temu 25





Urađeni projekti na zadatu temu

G. UDŽBENIK:

1. Exploring Art (Time for Art) Hardcover

Gene A. Mittler , Rosalind, Ph.D. Ragans

ISBN-10: 0078735572

ISBN-13: 978-0078735578

http://www.amazon.com/s/ref=dp_byline_sr_book_1?ie=UTF8&field-author=Gene+A.+Mittler&search-alias=books&text=Gene+A.+Mittler&sort=relevancerank

http://www.amazon.com/s/ref=dp_byline_sr_book_2?ie=UTF8&field-author=Rosalind%2C+Ph.D.+Ragans&search-alias=books&text=Rosalind%2C+Ph.D.+Ragans&sort=relevancerank

359

3.5.5

FILMSKA UMJETNOST - I

Izborni predmet

III i IV razred

360


Naziv Filmska umjetnost

Godina Treća


B.

Razred Treći


Broj časova i

vrsta nastave


70 30 40

C. CILJ PREDMETA

Cilj i zadaci nastave filmska umjetnost su:

Da učenici dobiju osnove iz filmske umjetnosti

Da učenike motivišemo da se bave filmom

Da učenici budu obrazovana filmska publika

Da učenici koji se odluče za studiranje ekonomije imaju saznanja i o filmskoj produkciji

Da učenici koji se odluče za studiranje novinarstva dobiju osnove za bavljenje filmskom

kritikom

D. OČEKIVANI REZULTATI - REZULTATI UČENJA

Da savladaju osnove filmskog stvaralaštva

Da postanu redovna filmska publika

361

E. PROGRAMSKI SADRŽAJI

No. Oblasti - Lekcije Oblast poduke Broj sati

1. OSNOVE FILMSKE REŽIJE Predavanje 8

2. KAKO SE PIŠE SINOPSIS, TRITMENT,

SCENARIO

Predavanje 8

3. KRATKA POVIJEST FILMA Predavanje 14

4. KAMERA I RASVJETA Vježbe 15

5. MONTAŽA Vježbe 15

6. POSTPRODUKCIJA Vježbe 10

362


Naziv Filmska umjetnost

Godina Četvrta


Razred Četvrti


Broj časova i

vrsta nastave


70 30 40

B. CILJ PREDMETA

Cilj i zadaci nastave filmska umjetnost su:

Da učenici dobiju osnove iz filmske umjetnosti

Da učenike motivišemo da se bave filmom

Da učenici budu obrazovana filmska publika

Da učenici koji se odluče za studiranje ekonomije imaju saznanja i o filmskoj produkciji

Da učenici koji se odluče za studiranje novinarstva dobiju osnove za bavljenje filmskom

kritikom


Da savladaju osnove filmskog stvaralaštva

Da postanu redovna filmska publika

363


No. Oblasti - Lekcije Oblast

poduke

Broj sati

1. OSNOVE FILMSKE REŽIJE Predavanje 8

2. KAKO SE PIŠE SINOPSIS, TRITMENT, SCENARIO Predavanje 8

3. KRATKA POVIJEST FILMA Predavanje 14

4. KAMERA I RASVJETA Vježbe 15

5. MONTAŽA Vježbe 15

6. POSTPRODUKCIJA Vježbe 10

364

3.5.6

UVOD U GRAFIČKI DIZAJN

Izborni predmet

III i IV razred

365


Naziv Uvod u grafički

dizajn

Godina Treća


Razred Treći




vježbe

Seminari

70 35 35



Grafički dizajn se bavi kreativnim procesom koji ostvaruje vizuelnu komunikaciju sa

korisnicima vizualnog rešenja. Osnova vizuelne komunikacije jeste da se prenese određena

poruka ciljnom auditorijumu. Grafički dizajn, kao umjetnička disciplina može imati više užih

oblasti (pod disciplina) koje su usmjerene različitim metodama vizuelne komunikacije i

predstavljanja vizuelnog rješenja.

Grafički dizajn se koristi radi definisanja identiteta (logo znaci, brendiranje proizvoda),

publikacija (novine, knjige, časopisi, plakati), oglašavanja i reklama, kreiranja efektnih web

stranica, kao i radi definisanja ambalaže proizvoda (npr. namirnice, kozmetika i dr.). Možemo

reći da je grafički dizajn dio svakodnevnog života: od omota čokoladice, web stranica koje

svakodnevno posjećujemo, natpisa na majicama koje nosimo do svjetlećih reklama na tržnim

centrima.

Tokom pohađanja ovog predmeta, đaci će se upoznati sa osnovnim elementima grafičkog

dizajna (kao što su linija, forma, boje, tekstura i prostor), te o o osnovnim principima

grafičkog dizajna: poravnanje, balans, kontrast, ponavljanje. Teoretski dio predavanja bit će

popraćen adekvatnom praktičnom nastavom gdje će se đaci upoznati sa trenutno

366

najpopularnijim alatima koji se koriste na tržištu: Adobe Photoshop, Adobe Illustrator i

Adobe InDesign.

Kroz predmet, učenik razvija sposobnost razumijevanja teorijske osnove vizuelnih

komunikacija, kao i praksu primenjivanja istih. Učenik stiče znanje iz različitih perspektiva

vizuelne teorije čime biva osposobljen da analizira vizuelne sadržaje i plasira kritičko

mišljenje.


Cilj predmeta je osposobiti polaznike da samostalno osmisle i izrade svoj vizuelni identitet, te

nakon toga koriste stečeno znanje pri izradi raznog materijala poput: plakata,brošura, i slično.

Učenici bi kroz predmet trebali steći osnove za samostalan,ali i timski rad u marketinškim

agencijama, dizajn studijima, izdavačkim kućama, štamparijama. Ovladavanje digitalnim

umjetničkim vještinama predstavljaju osnovu za rad i grafičko izražavanje, a učenici stiču

praktična znanja u oblasti pripreme za štampu, dizajna pakovanja i druge praktične veštine,

kroz rad na konkretnim projektima iz prakse.Studijski program podrazumeva sticanje veštine

za samostalan rad u kompjuterskim softverima za dizajn kao što su Adobe Illustrator, Adobe

Photoshop i Adobe InDesign.



1. Teoretski uvod u oblast grafičkog dizajna

Historija, layout, tipografija, boje Predavanja/vježbe

2. Obrada i izrada rasterske grafike

Rad u Adobe Photoshop Predavanja/vježbe

3. Izrada vektorske grafike

Rad u Adobe Illustrator Predavanja/vježbe

4. Prelomi i priprema za štampu

Rad u Adobe InDesign Predavanja/vježbe

5. Osnove web dizajna

Historija, statičke I dinamičke stranice, izgled,

raspored, prilagodljivost, minimalizam

Predavanja/vježbe

367



vježbe

Broj sati

1. Kominacije boja – kontrasti, balans

2. Logotip i brendiranje

3. Retuširanje, filtriranje, effekti (Adobe

Photoshop)

4. Plakati (Adobe Illustrator)

5. Flajeri i brošure (Adobe Illustrator)

6. Preiprema za štampu (Adobe Illustrator)

7. Prelom teksta i slike (Adobe InDesign)




Samostalni projekt 25 80-89 4 B


60 – 69 2 D


G. UDŽBENICI

1. KOMPLETAN GRAFIČKI DIZAJN

Ryan Hembree

Don Vas

ISBN: 86-87471-00-9

2008

2. Graphic Design Solutions, 5th Edition

Robin Landa Kean University

CENGAGE

ISBN-13: 9781133945529 (2014)

368


Naziv Uvod u grafički

dizajn

Godina Četvrta


Razred Četvrti




vježbe

Seminari

70 35 35



Grafički dizajn se bavi kreativnim procesom koji ostvaruje vizuelnu komunikaciju sa

korisnicima vizualnog rešenja. Osnova vizuelne komunikacije jeste da se prenese određena

poruka ciljnom auditorijumu. Grafički dizajn, kao umjetnička disciplina može imati više užih

oblasti (pod disciplina) koje su usmjerene različitim metodama vizuelne komunikacije i

predstavljanja vizuelnog rješenja.

Grafički dizajn se koristi radi definisanja identiteta (logo znaci, brendiranje proizvoda),

publikacija (novine, knjige, časopisi, plakati), oglašavanja i reklama, kreiranja efektnih web

stranica, kao i radi definisanja ambalaže proizvoda (npr. namirnice, kozmetika i dr.). Možemo

369

reći da je grafički dizajn dio svakodnevnog života: od omota čokoladice, web stranica koje

svakodnevno posjećujemo, natpisa na majicama koje nosimo do svjetlećih reklama na tržnim

centrima.

Tokom pohađanja ovog predmeta, đaci će se upoznati sa osnovnim elementima grafičkog

dizajna (kao što su linija, forma, boje, tekstura i prostor), te o o osnovnim principima

grafičkog dizajna: poravnanje, balans, kontrast, ponavljanje. Teoretski dio predavanja bit će

popraćen adekvatnom praktičnom nastavom gdje će se đaci upoznati sa trenutno

najpopularnijim alatima koji se koriste na tržištu: Adobe Photoshop, Adobe Illustrator i

Adobe InDesign.

Kroz predmet, učenik razvija sposobnost razumijevanja teorijske osnove vizuelnih

komunikacija, kao i praksu primenjivanja istih. Učenik stiče znanje iz različitih perspektiva

vizuelne teorije čime biva osposobljen da analizira vizuelne sadržaje i plasira kritičko

mišljenje.


Cilj predmeta je osposobiti polaznike da samostalno osmisle i izrade svoj vizuelni identitet, te

nakon toga koriste stečeno znanje pri izradi raznog materijala poput: plakata,brošura, i slično.

Učenici bi kroz predmet trebali steći osnove za samostalan,ali i timski rad u marketinškim

agencijama, dizajn studijima, izdavačkim kućama, štamparijama. Ovladavanje digitalnim

umjetničkim vještinama predstavljaju osnovu za rad i grafičko izražavanje, a učenici stiču

praktična znanja u oblasti pripreme za štampu, dizajna pakovanja i druge praktične veštine,

kroz rad na konkretnim projektima iz prakse.Studijski program podrazumeva sticanje veštine

za samostalan rad u kompjuterskim softverima za dizajn kao što su Adobe Illustrator, Adobe

Photoshop i Adobe InDesign.



1. Fotografija 5

2 Osnovi multimedijalne i digitalne kreacije Predavanja/vježbe 4

370

3. Grafičke tehnike 5

4. Tehnologija industrijskog tiska Predavanja/vježbe 5

5. Vizuelne komunikacije 4

6. Dizajn grafičkih medija Predavanja/vježbe 6

7. Razvoj oblikovanja 4

8. Uvod u vremenski zasnovanu multimedijalnu

kreaciju

Predavanja/vježbe 3

9. Teorija vizuelnih umjetnosti i vizuelne kulture 4


No. Naslovi seminara I praktičnih vježbi Seminar/lab.

Vježbe

Broj sati

1. Likovna forma 5

2. Vizuelna kultura 5

3. Grafičke-vizuelne komunikacije 5

4. Grafika knjige 5

5. Tipografija 5

6. Fotografija - digitalna grafika 5




Samostalni projekt 25 80-89 4 B

371


60 – 69 2 D


G. UDŽBENICI

8. KOMPLETAN GRAFIČKI DIZAJN

Ryan Hembree

Don Vas

ISBN: 86-87471-00-9

2008

9. Graphic Design Solutions, 5th Edition

Robin Landa Kean University

CENGAGE

ISBN-13: 9781133945529

2014

372

3.6

PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA ZA

IZVODJENJE NASTAVE U GIMNAZIJU

UNIVERZITETA SSST

373

PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA ZA IZVODJENJE NASTAVE U

GIMNAZIJU UNIVERZITETA SSST

Nastavu iz nastavnih predmeta mogu izvoditi (realizirati) nastavnici koji govore engleski jezik i imaju

visoku struču spremu:

Bosanski/Hrvatski/Srpski jezik i književnost:

- profesor sa završenim filozofskim fakultetom – odgovarajući odsjek

Engleski jezik (prvi strani jezik)

- profesor sa završenim filozofskim fakultetom - engleski jezik – četverogodišnji studij

- profesor sa završenim filozofskim fakultetom – A engleski jezik – u dvopredmetnom studiju

Njemački jezik (drugi strani jezik)

- profesor sa završenim filozofskim fakultetom - njemački jezik – četverogodišnji studij

- profesor sa završenim filozofskim fakultetom –A njemački jezik – u dvopredmetnom studiju

Historija/Istorija/Povijest

- profesor sa završenim filozofskim fakultetom – odsjek za historiju/povijest

Geografija/Zemljopis

Nastavu geografije mogu izvoditi profesori koji su završili:

- Prirodno matematički fakultet odsjek za geografiju

- Filozofski fakultet odsjek za geografiju i historiju, ili historiju i geografiju

Matematika

Nastavu matematike mogu izvoditi nastavnici koji su završili Prirodno-matematički

fakultet,Odsjek za matematiku i stekli stručni naziv:

- profesor matematike

- diplomirani matematičar

- Diplomirani matematičar-informatičar

- Magistar matematike

Fizika

Nastavu fizike mogu izvoditi nastavnici koji su završili:

- Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za fiziku i stekli stručni naziv:

- profesor fizike

- diplomirani fizičar

- Prirodno-matematički fakultet ili filozofski fakultet gdje je fizika glavni predmet u

dvopredmetnoj grupi, ako je to naznačeno u diplomi ili drugoj javnoj ispravi

Hemija/Kemija

- profesor kemije

- inžinjer hemije (položena pedagoško-metodičko-didaktička grupa predmeta)

374

- inžinjer tehnologije (položena pedagoško-metodičko-didaktička grupa predmeta)

Biologija

Nastavu biologije mogu izvoditi nastavnici koji su završili:

- Prirdno-matematički fakultet, Odsjek biologije

- Filozofski fakultet, Odsjek biologije

Informatika

- Profesor informatike

- Profesor matematike, smjer matematika-informatika

- Dipl.ing.elektrotehnike, smjer informatika i računarstvo

- Dipl. matematičar-informatičar

- Magistar softverskog inžinjerstva

- Magistar matematike, nastavnički smjer

- Magistar matematičkih nauka, smjer teorijska kompjuterska nauka.

Muzika

Nastavu iz muzike mogu izvoditi nastavnici koji su završiliMuzičku akademiju:

- teoretsko-pedagoški odsjek

- muzikološki odsjek (položena pedagoško-metodičko-didaktička grupa predmeta)

- odsjek akademski muzičar ((položena pedagoško-metodičko-didaktička grupa predmeta)

Latinski jezik

Nastavu latinskog jezika mogu izvoditi nastavnici koji su završili Filozofski ili

Filološkifakultet i stekli zvanje:

-profesor latinskog jezika i rimske književnosti

- profesor klasične filologije

- profesor francuskog jezika i književnosti i latinskog jezika i rimske književnosti

- profesor francuskog jezika i književnosti i latinskog jezika

- ostale nastavne grupe koje su u okviru studija imale latinski jezik kao B predmet

Likovna umjetnost

Nastavu likovne umjetnosti mogu izvoditi nastavnici koji su završili Akademiju likovne

umjetnosti- nastavnički smjer ili neki drugi odsjek sa položenom pedagoško-metodičko-

didaktičkom grupom predmeta)

Sport/Fizička kultura

- profesor sporta /profesor fizičke kulture

Teorija znanja

Magistar matematikih nauka, magistar, magistar fizike, magistar elektrotehnike, magistar

ekonomije, magistri gruštvenih nauka........(grupa nastavnika se angažuje na ovom predmetu-

projekti koji se razmatraju su multidisciplinarni).

375

Psihologijom

Nastavu iz psihologije može izvoditi nastavnik koji je završio filozofski fakultet:

- odsjek pedagogija ipsihologija

- odsjek psihologija (položena pedagoško-metodičko-didaktičks grupa predmeta)

Sociologija

Nastavu socijologije može izvoditi nastavnik koji je završio:

- Filozofski fakultet, odsjek za filozofiju i sociologiju,

- Fakultet političkih nauka, odsjek za sociologiju

i stekao zvanje profesora filozofije i sociologije ili profesorasociologije

Filozofija sa logikom

Nastavu filozofije sa logikom može izvoditi nastavnik koji je završio:

- Filozofski fakultet, Odsjek filozofija, Odsjek filozofija i sociologija

i stekao zvanje profesora filozofije ili profesorafilozofije i sociologije

Ekonomija i politika

Magistar ekonomskih nauka i Magistar politickih nauka

Međunarodni odnosi

Magistar politickih nauka i medjunarodnih odnosa

Istorija umjetnosti

Magistar istorije umjetnosti

Dramska umjetnost

Magistar gramske umjetnosti

Filmska umjetnost

Magistar filmske rezije

Uvod u grafički dizajn

Magistar kompjuterskih nauka-specijalnost kompjuterska grafika, Diplomirani inženjer

kompjuterskih nauka- usmjerenje:kompjuterska grafika

Nastavu iz navedenih predmeta mogu realizirati i profesori, predavači, asistenti koji rade na

Univerzitetu SSST koji su stekli akademske titule na postdiplomskom studiju, a čiji je osnovni

dodiplomski studij adekvatan za realizaciju programskih sadržaja nastavnih predmeta.

Sirok sprektar stručnjaka radi na Univerzitetu SSST; kao što o je prikazano u poglavlju 2, osam

fakulteta je registrirano u sastavu SSST-a. Mada je nastavni plan program sačinjen iz uporedbu sa

nastavnim planovima gimnazija u KS, posebno su razmatrani i korišteni programi gimnazija u

Ujedinjenom Kraljevstvu.

376

4.

LABORATORIJSKI KOMPLEKS GIMNAZIJE

377

LABORATORIJE ZA EKSPERIMENTALNI DIO PROGRAMA GIMNAZIJE

Prateći EU trend nova gimnazija koju osnivamo imaće moderne laboratorije u kojima će se

na praktičnim vježbama izvoditi eksperimenti kako bi se suštinski savladala materija

predvidjena programom.

Laboratorije koje je razvijao SSST u zadnjih deset godina biće dijelom koristene i za SSST

Gimnaziju u Sarajevu , jer u prosjeku od 48 radnih sati koliko su laboratorije otvorene u toku

sedmice, koriste ih univerzitet ne više od 8-12 sati sedmično za nastavu i oko 14 sati za

istraživanja. Shodno tome ove laboratorije će biti korištene i od učenika EGS ginmazije jer su

laboratorije opremljene od najednostavnije opreme do najsavremenije.

4.1 LABORATORIJ ZA HEMIJU

Laboratorija je konstruisana u skladu po najmodernijem konceptu za prakično

savladjivanje gradiva predvidjenog planom i programom.

U ovom laboratoriju sljedeća oprema stoji studentima za izvodjenje vježbi iz hemije:

378

Detalji iz laboratorije za hemiju

http://ssst.edu.ba/upload/Departments/Medical-School/new_images/P1010176.JPG

379

4.2 LABORATORIJA ZA BIOLOGIJU



U ovom laboratoriju sljedeća oprema stoji studentima za izvodjenje vježbi iz biologije:

Detalji iz laboratorije za bioligiju

http://ssst.edu.ba/upload/Departments/Medical-School/new_images/P1010102.JPG

380

4.3 LABORATORIJ ZA FIZIKU



U ovom laboratoriju sljedeća oprema stoji studentima za izvodjenje vježbi iz biologije:

381

Detalji iz laboratorije za fiziku

4.4 KOMPLEKS IT LABORATORIJA

4.4.1. Laboratorija za nastavu iz informatike

Učenici savladjuju osnove računarstva i programiranja. Zatim inataliranje pojedinih programa

za samostalan rad i vježbe.

382

4.4.2. Laboratorija za kompjutersku grafiku i kompjutersku animaciju

383

While computer animator's tools

4.4.3. Laboratorija za industriski design

U laboratoriji studenti iz pomoć adekvatnih programa rade na iterakciji izmedju oblika i

funkcije objekta koji dizajniraju. U laboratoriji će biti instalirane dvije Mac radne stanice i

interactive media software. Kvalitetni printer za veće formate biće instalirani u ovoj

laboratoriji.

384

4.4.4. Laboratorija za filmsku umjetnost

U ovoj laboratoriji studenti savladjuju osnove tehnike izrade reklame, filma, itd.

385

4.4.5. Laboratorija za multidisciplinarne projekte

386

387

Pored SMART Bord-a tu su i razni komputerski programski paketi za izradu projekata.

Naravno neke eksperimente za projekte iz prirodnih nauka se rade i u tim laboratorijama.

388

5.

IZVOĐENJE NASTAVE, NASTAVNI KADAR

GIMNAZIJE I SAMOODRŽIVOST PROJEKTA

389

IZVODJENJE NASTAVE

Nastava za učenike gimnazije će se izvoditi u dijelu kmpusa na Bistriku gdje je smještena

SFA, filmsaka akademija, a praktične vježbe će se izvoditi u dijelu kampusa na Ilidzi. Postoji

autobus univerziteta koji saobraća izmedju ove dvije lokacije po potrebi. Detalji iz ovog dijela

kampusa dati su niže na slikama .Obe lokacije kampusa će se koristiti za realizaciju

multidisciplinarnih projekata, za djačke konferencije, takmičenja i zabave.

390

NASTAVNI KADAR GIMNAZIJE

Profesori, predavači , asistenati i laboranti sa Univerziteta SSST biće angazovani za

izvodjenje nastave. Pored toga , konkursom će se birati odredjen broj nastavnika koji

će samostalno ili u saradnji sa SSST stručnjacima izvoditi nastavu .

ODRŽIVOST PROJEKTA GIMNAZIJE

- Upisati će se po 25 učenika u svako odjeljenje, dakle ukupno 75 učenika (tri

odjelenja) upisuje prvu godinu.

- Osnivač gimnazije je Univerzitet SSST koji uspješno funkcioniše već 11 godina i već

ima svoj kampus (zgrade, oprema, zemlja).

- Finansiske garancije koje odredi ministarstvo za ovaj projekat biće obezbedjene u

skladu sa Zakonom.

391

- Školarina se plaća i iznosi 5,700. KM za jednu školsku godinu za BiH drzavljanje. Za

strane državljanje je školarina je 11,400.KM

- Stipendije u odredjenom iznosu za odlične djake kao i djake koji dolaze iz porodica

skromnog materijalnog stanja su obezbedjene za 50% upisanih djaka maksimalno.

- Stipendije za učenike generacije obezbedjene su od strane MET fondacije .

- Prijemni ispit iz maternog jezika, matematike i engleskog jezika se polaze pismeno.

- Kandidati koji polože prijemni ispit imaju zatim interviju (razgovor sa tri profesora);

sa svakim kandidatom razgovor posebno u trajanju od 30 do 45 minuta; interviju je

dio prijemnog ispita;Razgovor sa roditljima učenika se obavlja nakon položenog

prijemnog ispita.

- Poček rada gimnazije –septembar 2016. godine.

Napomjena: Planirano je da se u oktobru 2016. godine formira SCU-Savjet u koji

ulaze predstavnici : nastavnika škole, učenika, roditelja i univerziteta na koji se

upisuje većina budućih maturanata. Savjet periodično raspravlja o globalnom

nastavnom programu, društvenim promjenama koje utiču na srednjoškolsko

obrazovanje i uzima učešca u razgovoru sa potencijalnim kandidatima koji se žele

upisati u SSST Gimnaziju u Sarajevu.

Documents

Z A K LJ U Č A K - skupstina.ks.gov.ba · O profilu i stručnoj spremi nastavnika za izvodjenje nastave dato je na kraju ovog poglavlja. U četvrtom poglavlju predstavljen je laboratorijski