Z A P I S N I K sa 26...Z A P I S N I K sa 26. sjednice Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije održane dana 15. prosinca 2015., u dvorani Županije u Splitu, Ivana

Z A P I S N I K

sa 26. sjednice Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije održane dana 15. prosinca 2015., u dvorani Županije u Splitu, Ivana pl. Zajca 2.

Nazočnost sjednici potpisom su potvrdili vijećnici:

Početak u 9,00 sati.

1. Bačić Ante 26. Lažeta Milan 2. Baričević Danica 27. Lendić Vedran 3. Bašić Aljoša 28. Malbaša Nensi 4. Bašić Klement 29. Margeta Damir 5. Batošić Igor 30. Mitrović – Nikšić Sandra 6. Bečić Nevenka 31. dr. Mornar Igor 7. Bertolino Marko 32. Mulić Zdravko 8. Bilobrk Vučemilo Vlatka 33. Nenadić Živko 9. Božanić Tonči 34. Oršulić Vice 10. Budimir Dražen 35. Pažanin Neven 11. Buljan Tomislav 36. Peronja Kruno 12. Cipci Milica 37. Peroš Ante 13. Ćaleta Ante 38. Pupačić Ante 14. Ćosić Damir 39. Radojković Veljan 15. Dadić Mile 40. Russo Zelenović Sandra 16. Horvat Saša 41. Sanader Ante 17. dr.sc. Jajac Nikša 42. Sapunar Petroslav 18. JokanovićMarijan 43. Sindik Kristijan 19. Jonjić Katja 44. Skejo Marko 20. dr. sc. Jurčev Savičević Anamarija 45. Sorić Ivo 21. Kaćunko Petar 46. Šimac Rako Anita 22. Kolovorat Luka 47. Vrgoč Andrea 23. Kovačić Mirna 48. Vulić Robert 24. dr.sc. Krstinić Damir 49. Žaja Mario 25. Kušćević Lovro

Sjednici nisu bili nazočni vijećnici: Duje Draganja i Mario Tomasović koji je opravdao izostanak zbog bolesti.

Uz vijećnike, sjednici su nazočili župan Zlatko Ževrnja, zamjenici župana Ante Šošić i Luka Brčić, privremena pročelnica Tajništva Županije Marija Čizmić, privremeni pročelnici upravnih tijela Županije, predsjednici uprava trgovačkih društava i ravnatelji ustanova, kojih je vlasnik odnosno osnivač Županija.

Rad sjednice pratili su predstavnici sredstava javnog informiranja.

1

Sjednici je predsjedavao i njenim tijekom rukovodio Petroslav Sapunar, predsjednik Županijske skupštine.

Nakon što je utvrdio kvorum za pravovaljano odlučivanje ( na početku sjednice u 9,00 sati nazočno je 37 vijećnika), predsjednik Skupštine je otvorio sjednicu.

Poziv za sjednicu s prijedlogom dnevnog reda i materijalima upućen je 8. prosinca 2015., osim materijala za posljednju točku, koji je dostavljen vijećnicima na klupe, jer je prethodno o njoj morao raspraviti Odbor za izbor i imenovanja.

Predsjednik je izvijestio vijećnika da su, na klupe, dostavljena još četiri materijala za današnju sjednicu, koji su naknadno pristigli kao dopuna predloženog dnevnog reda.

Sukladno članku 90. Poslovnika predložio je da se dnevni red 26-te sjednice dopuni slijedećim točkama:

Točka 57. Prijedlog Pravilnika o financiranju programa, projekata i manifestacija od interesa za opće dobro koje provode udruge na području Splitsko- dalmatinske županije.

Točka 58. Prijedlog programa javnih potreba u športu Splitsko-dalmatinske županije za 2016. godinu

Točka 59. Prijedlog programa javnih potreba u kulturi i tehničkoj kulturi Splitsko-dalmatinske županije za 2016. godinu.

Točka 60. Prijedlog odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i posebne upotrebe CS (crpne stanice) Slatine 1, na dijelu k.o. Slatine.

Kako se, prema Poslovniku, o izmjenama dnevnog reda odlučuje bez rasprave, dopunu predloženog dnevnog reda današnje sjednice, stavio je na glasovanje.

Prijedlog o dopuni dnevnog reda usvojen je jednoglasno.

Nakon toga predsjednik Županijske skupštine otvorio je raspravu o prijedlogu dnevnog reda 26. sjednice.

Dnevni red je prihvaćen jednoglasno.

D n e v n i r e d

1. Prihvaćanje Zapisnika sa 25. sjednice Županijske skupštine,

2. Prijedlog programa o izmjenama Programa javnih potreba u predškolskom odgoju

Splitsko-dalmatinske županije za 2015. godinu,

3. Prijedlog programa o izmjenama i dopunama Programa javnih potreba u osnovnom školstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2015. godinu,

2

4. Prijedlog programa o izmjenama i dopunama Programa javnih potreba u srednjem školstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2015. godinu,

5. Prijedlog programa o izmjenama Programa javnih potreba u kulturi i tehničkoj kulturi

Splitsko-dalmatinske županije za 2015. godinu,

6. Prijedlog programa o izmjenama Programa javnih potreba zaštite kulturne baštine Splitsko-dalmatinske županije za 2015. godinu,

7. Prijedlog programa o izmjenama i dopunama Programa javnih potreba u području

rekreacije i športa za 2015.

8. Prijedlog programa o izmjenama i dopunama Programa javnih potreba u zdravstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2015. godinu,

9. Prijedlog programa o izmjenama i dopunama Programa javnih potreba u socijalnoj

skrbi Splitsko-dalmatinske županije za 2015. godinu,

10. Prijedlog programa o izmjenama i dopunama Programa razvoja turizma i pomorstva na području Splitsko-dalmatinske županije za 2015. godinu,

11. Prijedlog programa o izmjenama i dopunama Programa razvoja malog i srednjeg

poduzetništva, poljoprivrede, lovstva, projekata EU i ostalog gospodarskog razvitka Splitsko-dalmatinske županije za 2015. godinu,

12. Prijedlog programa o izmjenama i dopunama Programa ulaganja Upravnog odjela za

komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko- dalmatinske županije za 2015.

13. Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Proračuna Splitsko-dalmatinske županije

za 2015. i projekcije za 2016. i 2017.,

14. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog II. Izmjene i dopune financijskog plana i plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta Županijske uprave za ceste na području Splitsko-dalmatinske županije za 2015.

15. Prijedlog programa javnih potreba u predškolskom odgoju Splitsko-dalmatinske

županije za 2016. godinu,

16. Prijedlog programa javnih potreba u osnovnom školstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2016. godinu,

17. Prijedlog programa javnih potreba u srednjem školstvu Splitsko-dalmatinske županije

za 2016. godinu,

18. Prijedlog programa javnih potreba očuvanja kulturne baštine Splitsko-dalmatinske županije za 2016. godinu,

3

19. Prijedlog programa javnih potreba u zdravstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2016. godinu,

20. Prijedlog programa javnih potreba u socijalnoj skrbi Splitsko-dalmatinske županije za

2016. godinu,

21. Prijedlog programa razvoja turizma i pomorstva na području Splitsko-dalmatinske županije za 2016. godinu,

22. Prijedlog programa razvoja malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede, lovstva,

projekata EU i ostalog gospodarskog razvitka Splitsko-dalmatinske županije za 2016. godinu,

23. Prijedloga Programa ulaganja Upravnog odjela za komunalne poslove, komunalnu

infrastrukturu i zaštitu okoliša i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije za 2016.

24. Prijedlog proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2016. i projekcije za 2017. i

2018.

25. Prijedlog odluke o izvršavanju proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2016. godinu,

26. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog financijskog plana i

plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta Županijske uprave za ceste na području Splitsko-dalmatinske županije za 2016.

27. Prijedlog rješenja o ispravci greške u Odluci o donošenju Izmjena i dopuna

Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije-zona marikulture,

28. Prijedlog rješenja o ispravci greške u Odluci o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije-Područja posebnih ograničenja u korištenju,

29. Prijedlog rješenja o ispravci greške u Odluci o donošenju Izmjena i dopuna

Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije-zaštićena kulturna dobra,

30. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Statuta Osnovne škole Josipa Jovića, Aržano,

31. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Statuta Osnovne

škole Ivana Gorana Kovačića, Cista Velika,

32. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Statuta Osnovne škole 1. listopada Čišla 1942., Čišla,


škole Jelsa, Jelsa,

4

34. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Statuta Osnovne škole Zmijavci, Zmijavci,


škole Petra Kružića, Klis,

36. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Statuta Osnovne škole Majstora Radovana, Trogir,


škole Ivan Leko, Proložac,

38. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Statuta Osnovne škole kneza Trpimira, Kaštel Gomilica,


škole Milna, Milna,

40. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Statuta Ekonomsko-birotehničke škole, Split,

41. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Statuta Obrtne

tehničke škole, Split,

42. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Statuta Tehničke škole za strojarstvo i mehatroniku, Split,

43. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Statuta Škole

likovnih umjetnosti, Split,

44. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Statuta Gimnazije dr.Mate Ujevića, Imotski,

45. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog izmjena i dopuna

Statuta II. Gimnazije, Split,

46. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog izmjena i dopuna Statuta Srednje škole Brač,Supetar,


Statuta Srednje škole Antun Matijašević Karamaneo, Vis,

48. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog izmjena i dopuna Statuta Pomorske škole, Split,


Statuta I. Gimnazije, Split,

50. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog izmjena i dopuna Statuta Srednje tehničke prometne škole, Split,

5


Statuta IV. Gimnazije Marko Marulić, Split,

52. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog izmjena i dopuna Statuta Industrijske škole, Split,


Statuta Elektrotehničke škole, Split,

54. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog izmjena i dopuna Statuta Tehničke i industrijske škole Ruđera Boškovića u Sinju,


Statuta Osnovne glazbene škole Jakova Gotovca, Sinj,

56. Prijedlog rješenja o razrješenju i imenovanju predsjednika Upravnog vijeća Javne ustanove RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije.

Aktualni sat – vijećnička pitanja

Igor Batošić, vijećnik, uputio bih pitanje županu, ali prije kratak osvrt. Moje pitanje vezano je za pitanje i odgovor koji sam dobio na vijećničko pitanje postavljeno prošli mjesec, a odnosi se na nemarne radnje u službama Županije. Da se radi nemarno mogu potvrditi i samim uvidom u ovaj odgovor od g. Čogelje, u kojem stoji da sam, na temelju članka 18. Poslovnika Županijske skupštine, na 25-oj sjednici održanoj 26. studenog, postavio pitanje. Međutim, ja sam pitanje postavio elektronski u Tajništvo Županije. Pitanje je vezano za članak 83., koji kaže da vijećnik može svoja pitanja postaviti između dviju sjednica i da je odgovorna osoba u Županiji dužna dati pisani odgovor u roku od 20 dana i o tome obavijestiti vijećnike na prvoj slijedećoj sjednici, što je i napravljeno. Znači, samim ovim dijelom vidi se nemar odnosno nepoštivanje vijećnika koji postavljaju pitanja. Svojim pitanjem želio sam potvrditi da je pročelnik odjela za turizam i pomorstvo napravio namjernu ili nenamjernu pogrešku, odnosno da je radio nemarno, kada je donio odluku odnosno sklopio ugovor o koncesiji sa hotelom Park u Makarskoj za korištenje pomorskog dobra ispred tog hotela. U pitanju sam utvrdio da je 25. veljače 2015., donesena odluka o davanju koncesije hotelu Park i tvrtci Editus u Makarskoj, međutim, temeljem te odluke ugovor o koncesiji nije mogao biti sklopljen zbog toga što ta odluka nije bila pravomoćna. Znači, na nju je Makarski komunalac postavio žalbu i temeljem te žalbe, već nakon tri mjeseca, odluka je preinačena. Koncesija je odobrena Makarskom komunalcu, a ne hotelu Park. Stoga i dalje tvrdim da je time, ovim nemarom, napravljena šteta županijskom proračunu odnosno proračunu države i Grada Makarske. Pitanje je sada g. županu šta misli time poduzeti po ovim činjenicama?

Stipe Čogelja, privremeni pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo, Vi ste vrlo dobro upoznati sa cijelom situacijom koja se dogodila oko navedenih koncesija. Što se tiče štete za proračun Grada Makarske, Županije i Republike Hrvatske, ona ne postoji. Što se tiče hotela Park, ta je naknada regulirana ugovorom i on je pokrio cijelo razdoblje korištenja toga pomorskog dobra, inače ne bi mogao niti dobiti koncesiju. Tako da je, što se tiče hotela Park, naknada regulirana sukladno zakonu. Što se tiče trgovačkog društva Editus, tu je bio dogovor, da je trgovačko društvo Editus povuklo svoju ponudu, da je Makarski komunalac dobio

6

koncesiju, a nakon toga je Makarski komunalac sklopio potkoncesiju sa trgovačkim društvom Editus i regulirao svoj status. Ukoliko Vi imate informacije da je trgovačko društvo Editus koristilo pomorsko dobro bespravno uputio sam Vas da slobodno na adresu Upravnog odjela pošaljete te informacije s dokazom i ovaj Upravni odjel će instantno reagirati i uputiti nadležnim institucijama, Lučkoj kapetaniji i ministarstvu, koji su zaduženi za provođenje inspekcijskog nadzora, da utvrde činjenično stanje i da se, sukladno tome Makarskom komunalcu, koji je nositelj ugovora o koncesiji, oduzme koncesija, jer se potkoncesionar mora ponašati isto kao i koncesionar.

Igor Batošić, vijećnik, uvažavam g. Čogelju, ali mislim da ovdje nije upoznat sa cijelom situacijom i da je naslijedio problem od svoga prethodnika. Radi se o slijedećem: nema odluke temeljem koje je mogao biti sklopljen ugovor o koncesiji za 2014., za hotel Park. Znači, Vi po ovom odgovoru koji ste ovdje meni dali, nemate pojma tko je koncesionar. Pa, koncesionar je Makarski komunalac, a ne hotel Park. Hotel Park i tvrtka Editus su potkoncesionari i mogu sklopiti ugovor i sklopili su ga sa Makarskim komunalcem, ali tek od 2015., kad je odluka donesena. Prema tome, za 2014., nemate osnova po kojem ste mogli, niti hotelu Park, niti tvrtki Editus, dati pravo da koriste pomorsko dobro ispred njihovih objekata. Nema osnove, oni su to koristili nezakonito. A Vaša tvrdnja da ja tražim dokaze da li je tvrtka Editus dolje bila nezakonito, pa to je smiješno. Kao vijećnik sam Vas upozorio na to, a Vi imate službe, imate inspekcije, imate lučku ispostavu i jednostavno postupite po zakonu, dajte im nalog da utvrde to. Ja se nudim kao svjedok da su oni tu bili, a na Vama je onda da to dokažete, a ne prebacujete odgovornost na nekog drugog.

Igor Mornar, vijećnik, imam dva pitanja. Jedno je konstatacija, odnosno zahvala g. Zlatku Ževrnji jer je podržao projekt trajnog obilježavanja grada Vukovara, koji simbolično proizlazi iz postavljanja dječaka u bronci, oko 80 cm, na početku Vukovarske ulice, a treba reći da je ovo u nadležnosti Grada Splita. Pred godinu dana sam postavio zahtjev Komisiji za trgove, parkove i ulice, da se to pokuša realizirati. Moram kazati da to nije moja izvorna ideja već ideja dugogodišnje profesorice Vini Rakić i akademske kiparice Ive Sesartić, koje su uporno to pokušavale. U dogovoru sa gradonačelnikom Splita g. Baldasarom, naš župan je debelo podržao tu ideju i na neki način se obvezuje na financijsku pomoć. Na taj način smo odali trajni pijetet gradu Vukovaru, gradu heroju postavljanjem navedenoga kipa od bronce koji predstavlja dječaka koji u desnoj ruci drži svijeću-kandelu. Hvala svima, a posebno županu, koji su učestvovali u ovoj humanoj i plemenitoj ideji. Drugo pitanje nije tako ugodno niti je u našoj nadležnosti, ali od mene to traže brojni građani i žitelji od Omiša, Podstrane, Svetog Martina, Dugog Rata, a da ne govorim o građanima Splita. Radi se o dionici ceste Split-Omiš. Koliko se sjećam 35 godina se govori o toj dionici. Koja je varijanta sad aktualna? Bezbroj varijanti i podvarijanti je bilo, ali se ništa nije počelo. U zadnjih mjesec dana od hotela Le Meridien tj. ex Lav, pa do Svetog Martina su četiri smrtna slučaja.

Zlatko Ževrnja, župan, zahvaljujem g. Mornaru na poticajnim riječima. Da bude do kraja jasno, ove gospođe i udruga su se obratili Županiji i bili kod mene na sastanku, te sam vidio vrijednost i važnost tog projekta i na sastanku u Gradu Splitu, prije nekih dva tjedna, pored ostalih točaka, jedna je bila i ovaj spomenik. Kazali smo da bi ga financirali, po 50% Županija i Grad.

Petar Škorić, ravnatelj Županijske uprave za ceste, spomenuta dionica je u nadležnosti Hrvatskih cesta, pa mislim da bi odgovor trebalo zatražiti od njih. Slično je i sa magistralnom cestom. Ono što je u nadležnosti nas to je ovaj zaobilazni pravac od Strožanca, Srinjina preko Tugara. U proteklom vremenu smo kroz Srinjine investirali, uložili smo sredstva, pri kraju

7

smo dokumentacije, tako da ćemo napraviti i ovaj spoj od Strožanca do kamenoloma, što je na području Općine Podstrana. I kroz Tugare planiramo određene poboljšice, tako da bar taj zaobilazni pravac koliko-toliko rastereti magistralu. Ostala pitanja su u nadležnosti Hrvatskih cesta. Koliko znam oni su to prolongirali i od buduće vlasti ovisi kojom dinamikom će to ići.

Zlatko Ževrnja, župan, treba kazati da se Županija, moji suradnici i ja, vrlo aktivno uključili u ovaj strateški projekt, ne samo za Županiju, gotovo za cijelu Hrvatsku. Izgradnja buduće brze ceste TTTS – Podstrana – Omiš i uređenje Jadranske magistrale, kao buduće gradske ulice sa svom infrastrukturom, je vrijednost oko 2 milijarde i 200 milijuna kuna. Županija nema ingerencije, riječ je o državnom projektu, a Jadranska magistrala je kategorizirana državna cesta. Bili smo na niz sastanaka kako bismo u općinama i Podstrani, posebice u Dugom Ratu, pokušali iznaći rješenje za optimalnu trasu odnosno spojnicu buduće brze ceste i Jadranske magistrale. Bilo je čak devet opcija spajanja čvora Dugi Rat na buduću brzu cestu i potrajalo je, jer oni moraju izmijeniti svoj prostorni plan. Po zadnjim informacijama usuglasili su optimalnu varijantu tog spoja. Sigurno je doprinos Županije i županijskog Zavoda za prostorno uređenje bio koristan. Ponavljam, to je državni projekt, podržavamo ga u cijelosti i on je strateški za cijelu Hrvatsku, poslije Pelješkog mosta, najvažniji cestovni pravac.

Veljan Radojković, vijećnik, pitanje se odnosi na dio koji objektivno nije u nadležnosti Županije, ali Županija je do sada u niz godina pokazala maksimalni interes da pomogne u rješavanju problema unutar zdravstvenih institucija koje nisu u nadležnosti Županije, ali smo do sada u više navrata pomagali raznim donacijama, da se stanje u splitskom bolničkom centru popravi koliko je god moguće. Ponukan sam i novinskim napisima vezano za opremu bolnice odnosno kirurških ambulanti i operacijskih sala koje, sticajem okolnosti raznih smo, na ovaj ili onaj način, svi mi korisnici ili potencijalni korisnici. Dakle, u ovoj priči nema stranačkog nego isključivo humani pristup koliko nam mogućnosti to dopuštaju. Dakle, vidimo zašto postavljam ovo pitanje očekujući odgovor prije dolaska na točke dnevnog reda koje govore o proračunu. Naime, o čemu se radi? Prije par dana na televiziji u regionalnom dnevniku je prezentirano, dakle očna klinika, u kojoj je navedeno da predstavlja referentnu kliniku na razini Hrvatske, sa svim vrijednostima i kvalitetama, međutim, njen predstojnik dr. Kajo Bućan, je između ostalog, uz sve pohvale radu, rekao da im nedostaje za bolje funkcioniranje u jednom dijelu jedan uređaj koji košta do 200 tisuća kuna, da bi onda bili opremljeni na razini i drugih bolnica, uz sve referentne vrijednosti koje taj odjel ima. Koliko znam, on je uputio zahtjev Županiji, s namjerom da Županija pomogne u rješavanju tog problema sa iznosom do 200 tisuća kuna, koliko taj uređaj košta. I ja očekujem da, obzirom na proračunska sredstva, iznos od 200 tisuća kuna, uz mogućnosti da se i drugim odjelima konkretna pomoć da, da se izdvoji taj novac i ukoliko dobijem odgovor da je to moguće da bude sastavni dio aktuelnog proračuna, kojeg ćemo danas usvajati, u tom slučaju prihvaćam i mislim da je taj zahtjev, koji su oni uputili, dovoljan i dovoljno mjerodavan i kvalificiran da ne treba postavljat nikakav amandman jer ne držim da je ovo političko pitanje nego, prije svega humano i zajednički. Stoga vas molim da mi odgovorite u kojoj mjeri iz proračunskih sredstava koja postoje u ovom proračunu, koji danas usvajamo, mislim a ima negdje 500 tisuća kuna nedefiniranih, da se, iz tih sredstava, izdvoji jedan dio prema zahtjevu koji je KBC-očna klinika, da se izdvoji tih 200 tisuća kuna. Ukoliko se prihvati nećemo ići sa amandmanom.

Luka Brčić, zamjenik župana, KBC nije izravno pod našom jurisdikcijom, međutim, naši sugrađani, a velika je vjerojatnost i svi mi jednog dana ćemo koristiti usluge i nema spora da će Županija i dalje ulagati u KBC, bilo u opremu ili u izgradnju određenih prostora. Tako

8

smo, kroz ovu 2015., uložili oko 2,5 milijuna i 50 tisuća kuna. Najveći dio od toga se odnosio na opremanje kirurške dvorane. Isto tako smo značajno pomagali na odjelu za dermatologiju, neurologiju, a svjedočio sam, prije nekih mjesec i pol dana, oftalmologiji smo kupili jedan aparat vrijedan 60 tisuća kuna. Znamo da postoje još potrebe da bi oftalmologija krenula ovim pozitivnim slijedom i u proračun za 2016., smo stavili negdje oko 540 tisuća kuna i vjerujem da će biti dobre volje, uz ovu argumentaciju da upravo ovo što ste spomenuli bude ukalkulirano kroz 2016., u proračunu.

Veljan Radojković, vijećnik, zadovoljan sam ponuđenim odgovorom, ali tražim izravni odgovor: Da li mi moramo ostavljat amandman ili je ovo Vaše obrazloženje dovoljno?

Luka Brčić, zamjenik župana, imamo još zahtjeva iz KBC-a za ovu iduću godinu i ne bih volio prejudicirati, ali kad mi kažemo razmotrit ćemo, to znači barem 90% da ćemo riješiti taj problem.

Robert Vulić, vijećnik, prije točno sedam dana sam kao predsjednik Lions kluba Split, u okviru svog humanitarnog djelovanja, organizirao okrugli stol, uoči Sv. Lucije, pod nazivom „Život slijepih i slabovidnih osoba“. Šteta što je ovaj događaj bio medijski popraćen nikako. Eminentni stručnjaci na tom skupu i slijepe osobe su nam dali vrijedne i važne informacije o sljepoći, uzrocima, prevenciji, o poteškoćama s kojima se slijepe osobe susreću u svom životu, radu, obrazovanju, zapošljavanju, o poteškoćama koje prate udruge. Na kraju g. Damir Smajo, predsjednik Županijske udruge slijepih, je na nekakav tugaljiv način, iznio jednu informaciju koja mi je dala inspiraciju za ovo današnje pitanje. Tražim objašnjenje ili odgovor ili razmišljanje kolegice Ninčević. Naime, na Zavodu za javno zdravstvo uskoro jedna slijepa osoba ide u mirovinu. Radila je dobro svoj posao. A znate tko je mijenja? Automatska centrala. Dakle, da li se, u ovom slučaju, moglo nešto više napravit, obzirom da postoje osobe koje to mogu jako dobro raditi. Da li će sada ostati ista kvota zaposlenih osoba sa invaliditetom? Naime, zakonska obveza je takva da ustanove moraju imati zaposlene osobe sa takvim potrebama. U zdravstvu je to konkretno 6%.

Jasna Ninčević, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, to je točna informacija. Naš djelatnik koji je godine proveo na našoj centrali odlazi 12. 01., u zasluženu mirovinu. Mi smo automatsku centralu kupili još prije dvije godine. Dakle, već tada smo mogli prijeći na taj sustav, ali upravo zato što smo čekali njegovu mirovinu, to nismo htjeli napravit. Naglasila bih i da, od kad je njegova supruga, koja je kod nas radila, poginula mi svaki dan njega dovozimo i odvozimo na posao. Ispraćamo ga s velikom ljubavlju ali, nažalost, moramo razmišljati da racionaliziramo svoje poslovanje. I da smo trebali nekoga zaposliti to bi svakako bila slijepa osoba. Ali u situaciji, više sam puta o tome govorila, kad je naše poslovanje opterećeno viškom zaposlenika, da imamo konkurenciju na tržištu, da želimo biti što konkurentniji i dostupniji našim gospodarstvenicima i smanjiti njihove obveze novčane, koje moraju plaćati, koje zakon propisuje, to možemo jedino na način da smanjujemo broj zaposlenih. Kvotu invalida unutar Zavoda imamo. Bila bih sretna da mogu zapošljavati i nadalje, ali isto tako, o tome ne odlučujem samo ja nego i ministarstvo, koje mora izdati suglasnost za svako novo zapošljavanje. Morate znati da sve djelatnosti, koje su unutar zajedničkih službi, politika ministarstva je takva da se ide na outsourcing. Nema odobravanja i nema novih suglasnosti bilo da se radi o bilo kojem tehničkom, pomoćnom osoblju ili čistačicama. Tako i u ovom slučaju. Za to suglasnost ne bi dobili i meni je jako žao, ali to je tako u ovom trenutku.

9

Robert Vulić, vijećnik, razumljiv mi je odgovor kolegice, samo mi je žao što sam čuo takve informacije. Jasno mi je da živimo u jednom suvremenom društvu koje se često, nažalost, zasniva samo na vrijednostima samo kvalitete i kvantitete proizvodnje i znanja na neki način. Dakle, čovjek, osoba, vrijedi onoliko koliko proizvede i onda proizvodnja sama po sebi postaje cilj, a čovjek samo sredstvo za ostvarivanje toga cilja. Dolazimo do toga da živimo u jednom okruženju u kojem se često zanemaruje one prave ljudske vrijednosti, a to su humanost i čovječnost. Čovjek je taj koji je pokretač svoga razvoja i samim tim društva u cjelini. Volio bih kad ne bi samo razmišljali o racionalizaciji, kad su ovakve stvari u pitanju. Ne želim vjerovati da živimo u takvom društvu, za takvo se društvo nisam borio. Svoju ću djecu odgajati na način da smo svi jednaki barem u onom osnovnom, a to su ljudska prava. Može li se g. župane u ovom slučaju nešto napraviti? Pitanje odjelu za društvene djelatnosti, molio bih pisano te kvote, a poglavito u zdravstvenim ustanovama i socijalnoj skrbi. Koliko je zaposlenih invalidnih osoba i na kojim mjestima?

Sandra Mitrović Nikšić, vijećnica, imam pitanje za v.d. pročelnika Stipu Čogelju. Radi se o čuvarima plaža u zimskom periodu, s tim što bi ja volila dobiti pisani odgovor, a radi se točno o čestici iz Omiša, k.č. broj 3688/12 predio Stanići Tici. Tamo lokalno stanovništvo zanima tko je nadležan za održavanje plaža kao takvih? Jer njima, uslijed neodržavanja, a oni sami to nemaju pravo činiti, događa se da već kuće, koje tamo postoje, klize. Oni su spremni investirati u plažu kako bi spriječili daljnji odron odnosno potklizavanje kuća na tom predjelu. Međutim, ne znaju kome se trebaju obratiti, zapravo tko je nadležan da njima da suglasnost ili da, u suradnji sa Županijom ili Gradom Omišem, zapravo saniraju plaže i muletiće.

Stipe Čogelja, privremeni pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo, svakako ćemo dati pisani odgovor, ali samo da kratko objasnimo proceduru. Opću, redovitu upotrebu pomorskog dobra vrši Grad Omiš, koji mora redovito održavati plaže. Dakako, Splitsko-dalmatinska županija, obzirom na mogućnosti jedinica lokalne samouprave, uvijek, preko svojih sredstava, sufinancira takve radove. Što se tiče nekih izvanrednih okolnosti, ukoliko stvarno dolazi na spomenutom području do klizišta, mi na temelju rješenja Lučke kapetanije reagiramo i Županija onda sufinanciranjem, u dogovoru naravno s Gradom Omišem, sanira takva klizišta. Molit ću Vas da se mjesni odbor odnosno Grad Omiš pisanim putem obrati Splitsko-dalmatinskoj županiji ili mi možemo zatražiti očitovanje Grada Omiša i onda ćemo zajednički reagirati i sanirati to područje i otkloniti neku eventualnu štetu koja može nastati.

Sandra Mitrović Nikšić, vijećnica, da li sam ja shvatila da županija ne može reagirati ukoliko Grad Omiš ne podnese podnesak? I da li upravo to lokalno stanovništvo se može obratiti Lučkoj upravi koja bi onda reagirala?

Stipe Čogelja, privremeni pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo, mi samo moramo zaprimiti podnesak u Splitsko-dalmatinsku županiju. To može napraviti mjesni odbor, Grad Omiš, može napraviti Lučka kapetanija. Na osnovu toga ćemo mi reagirati i pokrenuti zakonsku proceduru.

Milica Cipci, vijećnica, s obzirom da je Republika Hrvatska, još 2003., usvojila zakon o palijativnoj skrbi kojim se predviđalo osnivanje hospicija do 2008. Od tada pa do danas, na području Republike Hrvatske, činjenica je da je stanje nezadovoljavajuće. Nisu formirane ustanove za palijativnu skrb, mnogi bolesnici se zbrinjavaju po bolnicama i eventualno po domovima umirovljenika. Ne postoji sustav trajne izobrazbe kadrova koji su neophodni za provođenje palijativne skrbi hospicija. Nema nacionalne strategije. Moram istaći i da je Svjetska zdravstvena organizacija još 1990., proglasila pravo na palijativnu skrb kao jedno od

10

osnovnih ljudskih prava. Iz informacija koje imam na području Republike Hrvatske, zanima me kakva je situacija na području Splitsko-dalmatinske županije i što naša Županija čini da bi se pomoglo ovim teškim bolesnicima i njihovim obiteljima?

Luka Brčić, zamjenik župana, prije par Županijskih skupština imali smo jednoglasnu odluku, kada se radilo o prijedlogu mreža, koje smo uputili prema ministarstvu odnosno HZZO-u. Između ostalog smo tražili da se u sustavu mreža uvrsti određeni broj palijativnih kreveta. I prije, nešto malo manje od mjesec dana, dobili smo povratnu informaciju da u sustavu mreža imamo mogućnost za 30 palijativnih kreveta. Do sada smo imali uglavnom stacionarne smještaje za bolesnike uglavnom akutnih oboljenja ili rehabilitacija nakon operacije, a palijativni su oni bolesnici koji, nažalost, će se vrlo teško izliječiti. Dakle, dobili smo mogućnost za 30 palijativnih kreveta u postojećim stacionarima, 10 kreveta u Gradu Imotskom gdje se upravo dr. Strinić angažirao maksimalno i kroz okrugle stolove i kroz studiju skupa sa našim Nastavnim zavodom za javno zdravstvo. Također u postojećim stacionarima Brač, Hvar, Makarska, Sinj, imamo mogućnost da participiraju ne samo akutni već i palijativni bolesnici. Predstoje nam još 2-3 koraka, najprije sami prostor. U Gradu Imotskom Dom zdravlja je već u cjelovitom godišnjem planu osigurao neka sredstva za rodilište koje će se urediti kao stacionarni dio. Isto tako i edukacija kadra. Jedini koji u Hrvatskoj radi takvu edukaciju je medicinski fakultet u Zagrebu. Treće i možda najpresudnije je ugovor sa HZZO-om. Ako sve ovo spomenuto bude profunkcioniralo uvjeren sam da ćemo biti jednoglasni da ovu priču dovedemo do kraja.

Anita Šimac Rako, vijećnica, moje pitanje je vezano uz odluku kojom je 17 djelatnika Zavoda za javno zdravstvo dobilo poslovno uvjetovani otkaz uz otpremninu. Obzirom da smo, kao članovi Odbora za zdravstvo, dobili pisani materijal kojim smo, na neki način, upozoreni da je ta odluka u najmanju ruku diskutabilna. Odluka je već provedena, ljudi su dobili poslovno uvjetovani otkaz i otpremninu, usprkos činjenici da radničko vijeće ustanove nije dalo suglasnost za takvu odluku. Drugo, priloženo nam je mišljenje neovisnog odvjetničkog ureda da bi takva odluka bila u suprotnosti sa zakonom i pravilnikom o radu ustanove. Jučer smo primili na znanje informaciju, ali kao Odbor nismo raspravljali o njoj jer nemamo niti pravnu niti političku podlogu raspravljati na Odboru o njoj, ali smo se usuglasili da bi to trebalo ići kroz vijećničko pitanje. I ja ovdje postavljam upravo to vijećničko pitanje: „Da li je odluka zakonita ili nezakonita?“ Odgovor na pitanje očekujem u pisanom obliku od nadležnih stručnih tijela Županije.

Jasna Ninčević, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, istina je 17 djelatnika Zavoda je 16. 11., dobilo poslovno uvjetovani otkaz na koji Radničko vijeće nije dalo suglasnost. Međutim, dali su suglasnost sami djelatnici koji su htjeli otići. I prije sam vam rekla da je naš veliki problem višak zaposlenika u Zavodu. Najveći trošak u našem Zavodu su plaće ljudi, a pitanje je što će biti sa zakonom koji nam je trebao oduzeti 20% naših primanja. Već sada spuštamo cijene da budemo što dostupniji. Jedini način da te cijene budu konkurentne privatnim laboratorijima je to da, ako postoji mogućnost, na humani način riješimo višak zaposlenika. Tu smo se razlikovali uprava Zavoda, ja osobno i Upravno vijeće koje me podržalo, od stava Radničkog vijeća koje je htjelo da se prvo odredi tko je višak, neovisno o njegovoj volji. Ja tako nešto ne podržavam niti ću ikad takav otkaz potpisati bilo kome. Proveli smo anketu da li ima zainteresiranih ljudi koji žele otići iz Zavoda. Javilo se 26 ljudi. Nakon toga je stručni kolegij odlučivao kome se može, a kome ne može udovoljiti zamolbi. Iskristalizirali smo 17 djelatnika, od toga je 16 imalo uvjete za prijevremenu mirovinu. Uglavnom se radi o ljudima koji su bolesni i to je ljudima bio spas, otići u mirovinu na jedan humani način i ne završiti na zavodu. Radničko vijeće, unatoč tome

11

što su sami radnici bili suglasni, dapače vrlo zainteresirani, uskratili su suglasnost. Zakon predviđa da oni moraju dati suglasnost odnosno obrazloženje zašto suglasnost uskraćuju. Oni obrazloženje nisu dali, ali su bili protiv, upravo zato što su htjeli da se na jedan drugačiji način postupak provede, a to je da se određena radna mjesta proglase neovisno o tome da li to čovjek želi ili ne želi. Apsolutno je sve zakonski i cijeli dokument ima oko 180 stranica, pa ako želite donijet ću Vam ga u pisanom obliku. To što je Radničko vijeće zatražilo mišljenje od nezavisnog odvjetničkog ureda bilo je na osnovu nepotpune dokumentacije. Taj odvjetnički ured se u svom očitovanju i ogradio, jer je napisano „na temelju dostupne dokumentacije“. Ono zbog čega su rekli da je možda upitno u cijelom postupku je činjenica da se netko ne može odreći unaprijed potraživanja koje još nije dospjelo. I to je istina. Međutim, ti djelatnici se uopće nisu odrekli unaprijed, nego su se u trenutku ponude poslovno uvjetovanog otkaza ugovora o radu, u tom trenutku su se odrekli zakonske otpremnine koja je trebala biti značajno veća nego ova na koju su oni pristali. Dakle, u trenutku samog otkaza, oni su potpisali potvrdu da se odriču bilo kakvih drugih potraživanja i da neće biti nikakvih sudskih sporova koji bi, iz tog otkaza, mogli proizići i izazvati štetu Nastavnom zavodu. Cijelu tu ukupnu količinu novca od 2 milijuna i 700 tisuća kuna, koliko su nas koštali ti poslovno uvjetovani otkazi, osigurali smo iz vlastitih sredstava, iz poslovanja i napravili smo rezervaciju tih sredstava, što je Upravno vijeće na završnom računu i na financijskom planu za 2015., usvojilo, a isto tako i ova Županijska skupština time što je usvojila naše izvješće je to podržala. Jučer je bila zaključna sjednica Upravnog vijeće i ja sam ih izvijestila o postupku i upravo član Vaše stranke, član Upravnog vijeća, pohvalio je cijeli postupak.

Anita Šimac Rako, vijećnica, molim ipak pisani odgovor stručnih službi Županije.

Dražen Budimir, vijećnik, postavio bih dva pitanja. Jedno nema nikakve izravne veze sa Županijom, ali je od interesa za stanovnike naše Županije. Naime, prije par dana gledao sam jednu reportažu na televiziji. I čujem zoološki vrt se gasi. Mislim da je zoološki vrt od interesa za našu Županiju, bilo od turističke ponude, edukativne ponude, pa dalje. Molim Županiju da bude posrednik i inicijator jednog razgovora sa Gradom, da bi se zoološki vrt ponovo vratio na naše prostore. Ne znam da li je to moguće, na koji način, ima li gradskih prostora. Prije sedam, osam godina upravo u ovim prostorima smo razgovarali o tom zoološkom vrtu, odnosno izmještanju na područje bilo Solina, bilo negdje kod Žrnovnice. Tu se govorilo negdje o 75 tisuća kvadrata prostora da bi to bilo idealno za zoološki vrt. Moje drugo pitanje vezano je uz donacije Županije prema KBC-u Split. Napomenuo bih da je naša Županija izuzetno puno davala našem KBC-u, mislim 22 milijuna kuna. Međutim potrebe su velike i koliko znam, na ovom prostoru, ne samo Dalmacije nego i susjednog dijela BiH koja nam, na neki način, gravitira, Županija je jedini veliki donator. Ona je i mom odjelu prošle godine 200 tisuća kuna dala, a g. zamjenik župana Brčić je to zaboravio spomenuti. Sad smo u situaciji da će nam opet trebati otprilike tolika sredstva za obnovu urološke opreme. Postavljam pitanje da li će to moći proći?

Luka Brčić, zamjenik župana, treba imati na umu da je Grad Split 100%-ni vlasnik ustanove zoološkog vrta. Prije 3-4 godine sudjelovao sam na jednom sastanku, koji se održao u Općini Lećevica u Škopljancima. Tada je bila inicijativa da se zoološki vrt izmjesti na područje Općine Lećevica. Znamo da gore postoji jedno etno-eko selo. Svi su bili zainteresirani i tada sam, u ime Splitsko-dalmatinske županije, obećao suport u komunalnoj infrastrukturi, jer mislim da je to važno pitanje i turističko i gospodarsko pitanje, a ne samo humano i odnos prema životinjama. Ne znam što se nakon toga događalo. Bilo je prijepora, mnogi građani Splita nisu bili baš oduševljeni da se zoološki vrt izmjesti iz Grada Splita. I moje je osobno mišljenje da bi bilo kud i kamo bolje, ako postoji mogućnost, da zoološki vrt

12

ostane, ako ne na postojećem mjestu, negdje u neposrednoj blizini. Slobodno mogu reći i u ime župana, da će Splitsko-dalmatinska županija, iako nije ni vlasnik, ni suosnivač, ni osnivač, dati svoj suport, svoj doprinos ovom, za naše sugrađane, posebno za djecu, važnom pitanju. Vraćam se opet na KBC, ispričavam se nisam spomenuo dječju kirurgiju, dosta je toga Splitsko-dalmatinska županija dala, ne samo ove već svih ovih godina. Što se tiče Vašeg pitanja razmotrit ćemo i nadam se da ćemo, ovisno o financijskim sredstvima, na zadovoljstvo djelatnika i pacijenata KBC-a, riješiti i taj problem.

Nakon aktualnog sata prešlo se na dnevni red 26. sjednice.

Ad. 1. Prihvaćanje Zapisnika sa 25. sjednice Županijske skupštine.

Anamarija Jurčev Savičević, vijećnica, na jučerašnjoj sjednici Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb uočili smo jednu manjkavost u zapisniku pa molimo da se to korigira. Tiče se konkretno zapisnika u dijelu točke 12. – Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti Domu zdravlja Splitsko-dalmatinske županije za provođenje projekta e – Dom zdravlja. Na toj točki dnevnog reda Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb je imao svoj opsežan komentar u vidu nekoliko pitanja na koja smo tražili pojašnjenje i odgovor. Kako vidimo u zapisniku nema potpuno prenesenog stava Odbora, a također nema ni odgovora na postavljena pitanja, pa tražimo da se ovaj zapisnik nadopuni potpunim transkriptom stava Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb i potpunim transkriptom odgovora ravnatelja Doma zdravlja na postavljena pitanja.

Petroslav Sapunar, predsjednik Županijske skupštine, nema razloga da se to ne napravi i nadopuni zapisnik ovim dijelom koji je izostavljen. To je već dogovoreno. Znači možemo na glasovanje o zapisniku s tim da se nadopuni ovaj dio koji je izostavljen.

Ad. 1. Zapisnik je, uz prihvaćenu primjedbu, jednoglasno prihvaćen.

Kako su točke od 2. do 9., u nadležnosti su Upravnog odjela za društvene djelatnosti, prihvaćen je prijedlog predsjednika Županijske skupštine da se objedini uvodno izlaganje i rasprava za ove točke, te da se glasuje o svakoj točki pojedinačno.

Tomislav Đonlić, privremeni pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti, objedinjene točke o rebalansu, od 2. do 9., radi se zapravo o tehničkom usklađivanju po pozicijama. U rebalansu proračuna Upravnog odjela za društvene djelatnosti nema novih aktivnosti nego usklađujemo po određenim pozicijama da bi se sredstva utrošila namjenski. Kad govorimo o Programu javnih potreba u predškolskom odgoju za 2015., ovdje se radi o rebalansiranju sredstava u iznosu od 3.000,00 kuna i to s pozicije u točki 2., podtočka 2. -uređenje objekata i nabava opreme i u točki 2., podtočka 4. - unapređenje standarda predškolskog odgoja. Dakle, vama je poznato da je na prvom tehničkom rebalansu u mjesecu travnju, da su sredstva za predškolski odgoj povećana na 2.845.000, kuna, da su povećane pomoći države iz državnog proračuna upravo radi toga jer je Zakonom o predškolskom odgoju 2014-te uvedena obveza predškolskog odgoja. Budući da predškolski odgoj u Republici Hrvatskoj organiziraju i pružaju vrtići, čiji su vlasnici jedinice lokalne samouprave, država je, na ovaj način, željela da preko županija pomogne tamo gdje je najpotrebnije jedinicama lokalne samouprave. Mi smo u tom smislu i realizirali većinu tih sredstava, a ostala su unutar ove 3.000,00 kuna, koje treba rebalansirati pa predlažemo to u ovom tehničkom rebalansu. Dalje se osvrnuo na izmjene i dopune programa javnih potreba u osnovnom i srednjem školstvu, gdje također sadržajno i programski sve ostaje u okvirima

13

onoga što je predviđeno proračunom za 2015., uz pojedinačna usklađivanja po pozicijama. Najvećim dijelom povećavaju se sredstva za uređenje objekata i nabavu opreme s iznosa od 2.878.000,00 kuna na 3.200.000,00 kuna. Nagrade učenicima također povećavamo, imali smo ove godine, usuđujem se reći, dosta dobru situaciju jer je veliki broj učenika osnovnih i srednjih škola osvajača državnih nagrada, što Županija svake godine nagrađuje. Želimo poticati izvrsnost i na takav način ostaviti jednu poruku da se znanje i izvrsnost isplati. I povećanje sredstava na sufinanciranju osobnih pomoćnika i pomoćnika u nastavi i tu imamo jedan novi program koji se uvodi, a to je program „Učimo zajedno“ koji smo ostvarili u suradnji sa našom Rerom, Regionalnom razvojnom agencijom, za sufinanciranje i financiranje pomoćnika u nastavi iz sredstava Europskog socijalnog fonda. Radi se o sredstvima u iznosu od 2.500.000,00 kuna koje smo uspjeli ostvariti za ovu školsku godinu. Ono što uočavamo i što smo morali povećati u srednjem školstvu to su pravna zastupanja. Primjećujemo, iz godine u godinu, da pravna zastupanja po školama rastu, raste i broj sudskih predmeta, tužbi, suočavamo se i mi u Republici Hrvatskoj sa onim što je trend na zapadu, gdje se sve češće događa da, zbog raznoraznih ozljeda, ne samo na radu nego i ozljeda učenika za vrijeme velikog, malog odmora i slično, da škole bivaju tužene i onda, po određenim presudama, moraju plaćati određene troškove. Imamo, ove godine, povećanje po toj poziciji za nekih 200.000,00 kuna što, isto tako, predlažemo ovim rebalansom. Kada govorimo o izmjenama programa javnih potreba u tehničkoj kulturi tu se povećavaju izdvajanja za podršku kulturnim događanjima. Sada u božićno i novogodišnje vrijeme ćemo s jednim javnim pozivom, temeljem kojeg ćemo taj iznos rasporediti za udruge koje će organizirati različite kulturne događaje vezano za božićno i novogodišnje razdoblje. U zaštiti kulturne baštine tehnički se usklađuje pozicije u podtočki 2- Muzej Cetinske krajine i to s iznosa od 652.000,00 kuna mijenja se u 655.000,00 kuna, dakle ukupni iznos je povećanje od 3.000,00 kuna koje su neophodne ustanovi da bi uredno izvršila sve planirane obveze koje se financiraju iz županijskog izvora sredstava. Za područje rekreacije i športa također usklađivanje po pojedinačnim pozicijama, nema nikakve izmjene programa. U nekim segmentima se smanjuje, ove godine dodijelili smo 25 stipendija nadarenim sportašima, od kojih budu dvoje športaša iz paraolimpijskog sporta. Tu smo, u realizaciji tog programa ostavili određeni višak koji smo rebalansirali po određenim pozicijama. Povećava se ovaj dio-pomoć sportskim društvima za njihova redovita financiranja-putovanje, troškovi smještaja, akontacije za natjecanja i slično. I u programu zdravstva usklađujemo pojedinačne pozicije da bi izvršenje proračuna bilo, po pojedinim pozicijama, 100%, odnosno u što većem iznosu. Primijetili smo povećanje naknade za mrtvozorstvo, predviđeno je 1.100.000,00 kuna, a povisuje se za nekih oko 100.000,00 kuna, zbog povećanja naknada obdukcije odlukom Ministarstva zdravlja. Uočljiv je pad koncesijskih prihoda i zakupnine u Domu zdravlja. Važno je napomenuti da smo kod Zavoda za hitnu medicinu, zbog javne nabave kojom se financiraju troškovi nabave opreme, morali realizirati tu javnu do sredine prosinca, nismo bili sigurni hoće li biti žalbi po raspisanoj javnoj nabavi, pa smo promijenili izvor financiranja, stavili smo matična sredstva. Međutim, kako je natječaj okončan uspješno, nije bilo žalbi, uspjeli smo povući ta sredstva iz DEC-a, tako da smo realizirali i to. Ovaj dio koji smo predvidjeli iz matičnog dijela mogu se prenijeti u iduću godinu. I kod Prijedloga programa o izmjenama i dopunama programa javnih potreba u socijalnoj skrbi za 2015., radi se o osjetnom smanjenju na poziciji-pomoći djeci poginulih hrvatskih branitelja, isključivo iz razloga jer nije moguće na početku proračunske godine predvidjeti točan broj djece koji će biti korisnici ove mjere, a iz godine u godinu broj djece se smanjuje jer Županija financira njihovo redovito školovanje do navršene 18-te godine, odnosno do završetka srednje škole. Povećavamo ovdje dio za socijalno humanitarne aktivnosti za nekih stotinu tisuća kuna. Radi se o aktivnostima ustanova jedinica lokalne samouprave i udruga u obavljanju socijalne skrbi, odnosno poboljšanju socijalnog statusa starijih i nemoćnih, invalida, djece, beskućnika, žrtava

14

obiteljskog nasilja i slično. Dakle riječ je o tehničkom usklađivanju po pozicijama, u programskom i sadržajnom smislu rebalansom se ne mijenja u bitnijem dijelu proračun koji je usvojen za 2015.

Odbor za prosvjetu i kulturu, Nensi Malbaša, predsjednica, nama je pročelnik na Odboru to vrlo detaljno i precizno analizirao i Odbor je jednoglasno podržao ove točke dnevnog reda.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb, Anamarija Jurčev Savičević, predsjednica, Odbor je raspravljao o obje točke dnevnog reda iz resora zdravstva i socijalne skrbi i suglasan je sa predloženim izmjenama i dopunama programa javnih mjera.

Odbor za financije, Vlatka Bilobrk Vučemilo, predsjednica, Odbor je također raspravljao o predloženim točkama i sve točke su prihvaćene većinom glasova.

Nakon zaključene objedinjene rasprave prešlo se na pojedinačno glasovanje o točkama. Ad. 2. Jednoglasno je (30 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i usvojen Program o izmjenama Programa javnih potreba u predškolskom odgoju Splitsko-dalmatinske županije za 2015. godinu. Ad. 3. Jednoglasno je (30 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i usvojen Program o izmjenama Programa javnih potreba u osnovnom školstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2015. godinu. Ad. 4. Jednoglasno je (30 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i usvojen Program o izmjenama Programa javnih potreba u srednjem školstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2015. godinu. Ad. 5. Jednoglasno je (30 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i usvojen Program o izmjenama Programa javnih potreba u kulturi i tehničkoj kulturi Splitsko-dalmatinske županije za 2015. godinu. Ad. 6. Jednoglasno je (30 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i usvojen Program o izmjenama Programa javnih potreba zaštite kulturne baštine Splitsko-dalmatinske županije za 2015. godinu. Ad. 7. Jednoglasno je (30 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i usvojen Program o izmjenama Programa javnih potreba u području rekreacije i športa za 2015. Ad. 8. Jednoglasno je (30 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i usvojen Program o izmjenama Programa javnih potreba u zdravstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2015. godinu. Ad. 9. Jednoglasno je (30 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i usvojen Program o izmjenama Programa javnih potreba u socijalnoj skrbi Splitsko-dalmatinske županije za 2015. godinu. Ad. 10. Prijedlog programa o izmjenama i dopunama Programa razvoja turizma i pomorstva na području Splitsko-dalmatinske županije za 2015. godinu

15

Stipe Čogelja, privremeni pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo, uvodno je obrazložio točku. Nakon zaključene rasprave Prijedlog je stavljen na glasovanje. Ad. 10. Jednoglasno je (30 glasova „za“) prihvaćen prijedlog i donijet Program o izmjenama i dopunama Programa razvoja turizma i pomorstva na području Splitsko-dalmatinske županije za 2015. godinu. Ad. 11. Prijedlog programa o izmjenama i dopunama Programa razvoja malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede, lovstva, projekata EU i ostalog gospodarskog razvitka Splitsko-dalmatinske županije za 2015. godinu. Anđelko Katavić, privremeni pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i gospodarstvo, u uvodnom izlaganju u kratkim je crtama obrazložio Prijedlog. Odbor za gospodarstvo, Tonći Božanić, Odbor je raspravljao o ovim izmjenama i dopunama programa. Vidljivo je da je predloženo određeno smanjenje sa 71 milijun kuna na 62, dakle za nekih 8.700.000,00 kuna. Razlika je vidljiva u dijelu programa Europske unije Splitsko-dalmatinske županije, gdje uglavnom razlog je što nisu istrošena očekivane uplate od ugovornih tijela. Evo, neki programi su povećani, neki su smanjeni, neki su ostali isti. Kod povećanja je vidljiv interes, kao što je rekao i pročelnik, vezano za ove poduzetnike početnike. Poljski putovi su doživjeli povećanje za nekih 800.000,00 kuna, poslovne zone, javna rasvjeta i tako dalje. Dakle, temeljem analize ovih izmjena i dopuna programa i obrazloženje pročelnika, naš Odbor prihvaća ove izmjene i dopune i predlaže Skupštini da ga prihvati. Odbor za financije, Vlatka Bilobrk Vučemilo, predsjednica, jednoglasno prihvaćeno. Nakon zaključene rasprave Prijedlog je stavljen na glasovanje. Ad. 11. Jednoglasno je (35 glasova „za“) prihvaćen prijedlog i donijet Program o izmjenama i dopunama Programa razvoja malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede, lovstva, projekata EU i ostalog gospodarskog razvitka Splitsko-dalmatinske županije za 2015. godinu. Ad. 12. Prijedlog programa o izmjenama i dopunama Programa ulaganja Upravnog odjela za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko- dalmatinske županije za 2015. Marija Vuković, privremena pročelnica Upravnog odjela za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša, dala je uvodno izlaganje za ovu točku dnevnog reda. Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Damir Ćosić, predsjednik, Odbor je raspravljao o ovoj točki. Ponovio je u svom izlaganju bitne stvari iz Prijedloga: povećanje iznosa sredstava za oko 221.000,00 kuna, a ostala sredstva su preraspodijeljena unutar razdjela. Ta preraspodjela se prvenstveno odnosi na Regionalni centar čistog okoliša, kod kojega su umanjena sredstva za 3.900.000,00 kuna, radi činjenice da je donesen propis kojim će otkup zemljišta biti tretiran kao prihvatljiv trošak unutar projekta izgradnje Centra za

16

gospodarenje otpadom u Lećevici. Odbor, zbog velikog interesa javnosti, moli g. Tomislava Šutu da dodatno obrazloži ovaj dio oko Lećevice. Nadalje, ova sredstva su usmjerena na nove aktivnosti unutar razdjela i to za sufinanciranje ŽUC-a sa 1,5 milijun kuna, Županijskih cesta d.o.o. sa 320 tisuća kuna, pripremu i projektiranje, sanaciju i izgradnju reciklažnih dvorišta i sanaciju službenih odlagališta sa 25 tisuća, te za aktivnosti izgradnje, opremanja, uređenja mrtvačnica i groblja gdje je iznos povećan za 407.200,00 kuna, ulaganja u odvodnju 600.000,00 kuna, te prometnice 100.000,00 kuna. Odbor je jednoglasno prihvatio Prijedlog. Odbor za financije, Vlatka Bilobrk Vučemilo, predsjednica, jednoglasno je prihvaćeno. Vedran Lendić, vijećnik, ovdje je važno naglasiti da smo, prije sedam mjeseci, govorili o Centru Lećevica i vidimo da svi idu na ruku i državne strukture, da se to riješi što prije i što kvalitetnije. Prije sedam mjeseci postavio sam nekoliko konkretnih pitanja o trenutku do kojeg smo došli i šta ćemo raditi u narednom razdoblju, molio bih ravnatelja da vidimo od tada koliko smo mi tu napredovali, šta smo napravili, u kojem smo sada stadiju? Jesmo li išta, od onoga što smo razgovarali prošli put, unaprijedili, išta završili i koji su to rokovi do kojih mi to možemo završiti? Za mene je ovo ključni projekt Županije i ako to ne možemo na vrijeme završiti onda ne znam šta drugo možemo. Tomislav Šuta, privremeni upravitelj Regionalnog centra čistog okoliša, prema izvješću o aktivnostima na projektu od kolovoza do danas obavljeno je niz toga: izrađena je studija izvodljivosti, idejni projekt za Centar i predan u ministarstvo na daljnji postupak, te je dobivanje lokacijske dozvole u tijeku, izrađena je aplikacijska forma, te natječajna dokumentacija za administrativni dio za radove za Centar i šest pretovarnih stanica, dok je izrada natječajne dokumentacije za tehnički dio u tijeku. Nadalje, izrađeni su elaborati za svih šest pretovarnih stanica, elaborati zaštite okoliša predani su ministarstvu na nadležno postupanje i kroz ovaj tjedan se očekuje rješenje o odobravanju zahvata za okoliš. Izvijestio je i o situaciji na ishođenju dozvola na lokacijama svih pretovarnih stanica. Za pristupnu cestu za Centar ishođena je lokacijska dozvola, te je izrađen glavni projekt, od strane ŽUC-a se kreće u dobivanje građevinske dozvole. Na projektu se također radi i na rekonstrukciji županijske ceste Lećevica-Kladnjice. Na inicijativu Županije organizirani su sastanci u cilju postojeći projekti dopune projektima vodovoda i elektroinstalacija. Za prvu dionicu već je napravljena izmjena projekta, te je postupak u tijeku. Isto tako, na našu inicijativu, otkup zemljišta je priznat kao prihvatljiv trošak i neće ići na teret Županije, nego će sredstva biti povučena iz EU.

Vedran Lendić, vijećnik, zahvalio bih g. Šuti. Ovako se odgovara na vijećnička pitanja i imate našu podršku.

Nakon zaključene rasprave Prijedlog je stavljen na glasovanje.

Ad. 12. Jednoglasno je (38 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i usvojen Program o izmjenama i dopunama Programa ulaganja Upravnog odjela za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko- dalmatinske županije za 2015.

Ad. 13. Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2015. i projekcije za 2016. i 2017.

17

Sanja Viculin, privremena pročelnica Upravnog odjela za financije, uvodno je obrazložila Prijedlog ove odluke.

Odbor za proračun i financije, Vlatka Bilobrk Vučemilo, predsjednica, Odbor se sastao i obzirom da se praktički radi o tehničkom rebalansu točka je prihvaćena većinom glasova.

Odbor za lokalnu samoupravu, Živko Nenadić, član, Odbor je posebno zadovoljan što je ovaj neutrošeni novac raspodijeljen uglavnom prema jedinicama lokalne samouprave, bilo u gospodarske zone, bilo u poljske putove, vidimo i za početnike gospodarstvenike i Odbor je jednoglasno podupro ovaj rebalans proračuna.


Ad. 13. Većinom glasova (37 glasova „za“, 2 glasa „suzdržan“) prihvaćen je prijedlog i donijeta Odluka o izmjenama i dopunama Proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2015. i projekcije za 2016. i 2017. Ad. 14. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog II. Izmjene i dopune financijskog plana i plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta Županijske uprave za ceste na području Splitsko-dalmatinske županije za 2015. Petar Škorić, ravnatelj Županijske uprave za ceste, uvodno obrazlaže Prijedlog. Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Damir Ćosić, predsjednik, Odboru je točku na sjednici obrazložio g. Zlatko Čaljkušić, koji je istaknuo probleme kod katastarske ovjere parcelizacijskih elaborata oko ishođenja dokumentacije za rekonstrukciju ili izgradnju cesta. Na predmetne ovjere se čeka i više mjeseci radi čega se prolongiraju planirane investicije u cestogradnji. Nadamo se da će župan i zamjenici, svojim autoritetom, riješiti ovaj problem. Odbor predlaže usvajanje ove točke. Odbor za financije, Vlatka Bilobrk Vučemilo, predsjednica, Odbor je prihvatio točku.

Nakon zaključene rasprave Prijedlog je stavljen na glasovanje. Ad. 14. Jednoglasno je (40 glasova „za“) prihvaćen prijedlog i donijet Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog II. Izmjene i dopune financijskog plana i plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta Županijske uprave za ceste na području Splitsko-dalmatinske županije za 2015.

Kako se točke od 15. do 20. odnose se na prijedloge programa javnih potreba u predškolskom odgoju, osnovnom i srednjem školstvu, očuvanju kulturne baštine, zdravstvu i socijalnoj skrbi, materiju iz nadležnosti Upravnog odjela za društvene djelatnosti, prihvaćen je prijedlog predsjednika Županijske skupštine o uvodnom izlaganju za sve točke od strane privremenog pročelnika Upravnog odjela, objedinjenu raspravu, te glasovanje za svaku točku pojedinačno.

Tomislav Đonlić, privremeni pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti, uvodno je obrazložio točke.

18

Odbor za prosvjetu i kulturu, Nensi Malbaša, predsjednica, Odbor je jednoglasno je podržao prijedloge programa javnih potreba u predškolskom odgoju, osnovnom i srednjem školstvu, očuvanju kulturne baštine, zdravstvu i socijalnoj skrbi.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb, Anamarija Jurčev Savičević, predsjednica, Odbor je podržao prijedloge programa javnih potreba u zdravstvu i socijalnoj skrbi.

Odbor za financije, Vlatka Bilobrk Vučemilo, predsjednica, Odbor je raspravljao o točkama i podržao ih. Osvrnula bih se na točku 19., program javnih potreba u zdravstvu, dobili smo zahtjev, g. Mulić nam je donio zahtjev Klinike za očne bolesti. G. Đonlić je odgovorio Odboru da su ta sredstva planirana, kao što je i dožupan rekao u aktualnom satu. Odbor je sve točke podržao.

Veljan Radojković, vijećnik, mogu se pridružit Lendićevoj opservaciji vezanoj za prije kolegu Šutu i način kako je to obrazložio je za pohvalu. Mogu reći način na koji je to g. Đonlić iznio je apsolutno za pohvalu, vrlo transparentno i jasno ukazao na stavke i način kako se one pripremaju. Imam konkretno za točku 18., vezano za očuvanje kulturne baštine, jedan naglasak, koji sam u više navrata isticao, a to je da, sticajem okolnosti načina kako je napravljena administrativna podjela Hrvatske sa nizom malih općina financijski nemoćnih, da bi određene institucije definitivno prestale postojati odnosno bila bi im vrlo upitna sudbina, da nije Županije i njihovog načina financiranja. Prije svega mislim o institucijama: Muzeju Cetinske krajine, hvarskom i bračkom muzeju, kao i Galeriji Bol i Blaca. Mogu govoriti o primjedbama vezano za nekadašnju Općinu Brač, koja je podijeljena na 8 općina i 1 grad, koji se o mnogočemu ne mogu dogovoriti. I da nema ovakvog načina okrupnjenog financiranja mislim da bi to bilo tragično po sudbinu tih institucija. O iznosima sredstava koliko se troši to ne mogu reći niti imam neke primjedbe. Uvijek mislim da bi bilo moguće bolje, ali ukoliko nema drugih rješenja onda ovo stoji. Vezano za točku 19., dakle strana 4., programa-poslovi vezani za zdravstvene ustanove, pod točkom e stoji iznos 589.000,00 kuna. Nemam primjedbe na iznos. Onda ide točka 1 - unapređenje uvjeta rada i opremljenosti. Radi preciziranja volio bih da stoji: sredstva se osiguravaju za KBC Split za nabavku potrebne medicinske opreme, sad ubacujem: za Kliniku za očne bolesti, Zavod za dječju kirurgiju, kao i ostale potrebe KBC-a. Molim da se uvrsti upravo ovo šta ne isključuje mogućnosti drugih niti limitira. Zašto ovo govorim? Slijedeće ono šta stoji u tekstu dalje kaže: sufinanciranje izgradnje Galenskog laboratorija. Obzirom da je izgradnja jedna izuzetno velika stavka strah me da ta stavka ne posisa sve ovo. Ali, ako stoji to u proračunu i programu, onda se neće dogoditi da Galenski to posisa, ali ne limitiram da se i Galenskom laboratoriju da.

Zlatko Ževrnja, župan, samo kratko na prijedlog g. Radojkovića, Županija je ogromna sredstva uložila u KBC posebno u prošloj godini. Ovih 500.000,00 također je namijenjeno i neće biti usisano u neke druge svrhe. Kako imamo već nekoliko zahtjeva, pulmologije i tako dalje, a oftalmologija još nije podnijela svoj zahtjev. Možemo u tekstualnom dijelu prihvatiti ovo što ste kazali da stoji oftalmologija i dječja kirurgija, ali da ostavimo, na jedan način, prostor i drugim odjelima. Vidimo da je užasan problem na anesteziji, ne znamo što će se još dogoditi, da sebi ne vežemo ruke, ali može biti u opisnom dijelu.

Nakon zaključenja objedinjene rasprave prešlo se na pojedinačno glasovanje o točkama od 15. do 20.

19

Ad. 15. Većinom glasova (41 glas „za“, 1 glas „suzdržan“) prihvaćen je prijedlog i donesen Program javnih potreba u predškolskom odgoju Splitsko-dalmatinske županije za 2016. godinu. Ad. 16. Većinom glasova (41 glas „za“, 2 glasa „suzdržan“) prihvaćen je prijedlog i donesen Program javnih potreba u osnovnom školstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2016. godinu. Ad. 17. Većinom glasova (42 glasa „za“, 1 glas „suzdržan“) prihvaćen je prijedlog i donesen Program javnih potreba u srednjem školstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2016. godinu. Ad. 18. Većinom glasova (42 glasa „za“, 1 glas „suzdržan“) prihvaćen je prijedlog i donesen Program javnih potreba očuvanja kulturne baštine Splitsko-dalmatinske županije za 2016. godinu. Ad. 19. Jednoglasno je (43 glasa „za“) prihvaćen prijedlog i donesen Program javnih potreba u zdravstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2016. godinu. Ad. 20. Jednoglasno je (43 glasa „za“) prihvaćen prijedlog i donesen Program javnih potreba u socijalnoj skrbi Splitsko-dalmatinske županije za 2016. godinu.

Ad. 21. Prijedlog programa razvoja turizma i pomorstva na području Splitsko-dalmatinske županije za 2016. godinu. Stipe Čogelja, privremeni pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo, dao je uvodno izlaganje za predloženu točku. Odbor za financije, Vlatka Bilobrk Vučemilo, predsjednica, Odbor je prihvatio točku.

Nakon zaključene rasprave Prijedlog je stavljen na glasovanje. Ad. 21. Jednoglasno je (41 glas „za“) prihvaćen prijedlog i donesen Program razvoja turizma i pomorstva na području Splitsko-dalmatinske županije za 2016. godinu. Ad. 22. Prijedlog programa razvoja malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede, lovstva, projekata EU i ostalog gospodarskog razvitka Splitsko-dalmatinske županije za 2016. godinu.

Anđelko Katavić, privremeni pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu, uvodno je obrazložio Prijedlog.

Odbor za gospodarstvo, Tonči Božanić, predsjednik, Odbor je raspravljao o ovom programu. Vidljivo je da je on za nekih skoro 4 milijuna veći nego što smo maloprije rebalansom utvrdili za ovu 2015-tu. Na tragu je programa koji je bio u ovoj godini sa određenim izmjenama zavisno o interesu po pojedinim programima i mjerama. Komentirali smo, gledajući projekcije proračuna za 2017. i 2018., da su neke aktivnosti naznačene u financijskom dijelu koje najvjerojatnije neće biti moguće financirati s obzirom da, nakon ulaska u EU, nama su dopuštene 3 godine da možemo imati postojeće državne potpore. Nakon toga razdoblja ih više nećemo moći imati i onda će ovaj program za iduću godinu izgledat onako kao što ga sad predlažu. Međutim, u idućem razdoblju on će se morat mijenjat. Odbor će dati nekakav svoj doprinos, s obzirom na sredstva koja će ostat na raspolaganju, ne

20

samo na prihvaćanju programa za 2017., nego i aktivnom sudjelovanju u njegovoj izradi. Imamo dva zaključka: 1. Prihvaćamo ovaj program 2. Uključit ćemo se u pripremne aktivnosti za program za 2017. Odbor za financije, Vlatka Bilobrk Vučemilo, predsjednica, Odbor je prihvatio točku.

Klub SDP-HNS-HSU, Klement Bašić, kratko ću se osvrnuti na program i istaknuti, po meni, najbitnije stvari i moje sugestije. Proračun je predviđen u visini 65 milijuna kuna, od toga 29 milijuna matičnih sredstava. Znači 36 milijuna planiramo povući iz EU fondova i pomoći. Pozdravljam i nadam se da će to biti realizirano. Par stvari o programima koje smo predvidjeli u ovom našem odjelu. Program razvoja malog poduzetništva ide u dobrom smjeru time što bi sredstva za početnike trebala biti puno značajnija. Pohvalio bih program „kreditom do uspjeha“ u suradnji sa Vladom RH, čija će vrijednost na kraju biti 127 milijuna kuna. Program razvoja poljoprivrede bi trebao dobiti puno veći značaj, jer agroturizam u ovom kraju ima ogromnu perspektivu. Smatram da sredstva od 3,5 milijuna nisu dostatna, jer navodnjavanje i okrupnjavanje posjeda su naš prioritet. Zamolio bih Županiju i UO za društvene djelatnosti da pomogne otvaranje jednog razreda poljoprivredne škole u Vrgorcu i Sinju, jer znanje i nove tehnologije u poljoprivredi su nam prioritet. U nastavku se osvrnuo i na ostale programe kao i na aktivnosti RERE.


Ad. 22. Većinom glasova (40 glasova „za“, 1 glas „suzdržan“) prihvaćen je prijedlog i donesen Program razvoja malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede, lovstva, projekata EU i ostalog gospodarskog razvitka Splitsko-dalmatinske županije za 2016. godinu. Ad. 23. Prijedloga Programa ulaganja Upravnog odjela za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije za 2016. Marija Vuković, privremena pročelnica Upravnog odjela za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša, uvodno je obrazložila točku. Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Damir Ćosić, predsjednik, u proračunu odjela vidljivo je da su planirana sredstva u 2016., u planiranom iznosu od 18.518.000,00 kuna. Činjenica je da su programi ostali isti kao i u 2015., s tim da će se u 2016., sufinancirati aktivnosti ŽUC-a sa nekih 550.000,00 kuna, te Županijske ceste d.o.o., sa 330.000,00 kuna. Odbor bi zanimalo zašto su najveća smanjenja na razvoju objekata vodoopskrbe i odvodnje, samim tim što je pročelnica rekla da ima dosta problema u odvodnji, a vidljivo je da su, za tu namjenu, smanjena sredstva za 3 milijuna kuna? Odbor je pohvalio rad Upravnog odjela, a odjel radi bez tri djelatnice, dvije na porodiljnom, jedna na bolovanju. Kao predsjednik Odbora, a mislim da su dobili i članovi Odbora, ured župana i pročelnica ureda, dopis Grada Vrgorca sa zahtjevima za infrastrukturom, pa bi bilo dobro da dožupan ili netko odgovori na to pitanje, s obzirom da smatramo da je ovo mjesto i vrijeme da im odgovorimo na njihove zahtjeve. Odbor prihvaća ovaj Program jednoglasno. Marija Vuković, privremena pročelnica Upravnog odjela za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša, nadam se i vjerujem da će, po višku, kad bude obračun viška, da će doći do povećanja ovih programa, jer doista imamo dosta zahtjeva. Zbog smanjenja proračuna nismo mogli dobiti veća sredstva za ovaj razdjel.

21

Zlatko Ževrnja, župan, treba kazati da Županija maksimalno podupire Grad Vrgorac. Znamo koliko je i demografski i gospodarski ugrožen i pomagali smo u niz projekata tijekom svih ovih godina, tako i u 2015. Dobio sam to pismo i oni iznose tri problema za neke tri prometnice i to ćemo sigurno razmotriti i pokušati pomoći u sva tri projekta. U ovom trenutku samo u cestogradnju na području Vrgorca ulažemo negdje oko 7,5 milijuna kuna. Cesta Vrgorac-Prapatna-Stilja, ali i u druge projekte. No, bez potpore i Hrvatskih cesta, jer negdje imamo križanja između županijskih i državnih cesta, tako da, zajedničkim naporom, vjerujem da ćemo i u tom dijelu pomoći. Nakon zaključene rasprave Prijedlog je stavljen na glasovanje. Ad. 23. Većinom glasova (40 glasova „za“, 2 glasa „suzdržan“) prihvaćen je prijedlog i donesen Program ulaganja Upravnog odjela za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije za 2016.

Kako se točke 24. i 25., odnose se na Prijedlog proračuna i Prijedlog odluke o izvršavanju proračuna za 2016-tu godinu, prihvaćen je prijedlog predsjednika da se objedini uvodno izlaganje za obje točke od strane privremene pročelnice, rasprava, te da se glasuje za svaku točku pojedinačno.

Sanja Viculin, privremena pročelnica Upravnog odjela za financije, obrazložila je Prijedlog proračuna i Prijedlog odluke o izvršavanju proračuna za 2016.

Odbor za financije, Vlatka Bilobrk Vučemilo, predsjednica, Odbor je raspravljao o prijedlozima i oba jednoglasno prihvatio. Pohvaljujem iskazivanje rashoda za zaposlene po organizacijskim jedinicama, te iskazivanje svih prihoda proračunskih korisnika što je zapravo korak ka riznici koja je propisana Zakonom o proračunu, a ujedno i kontrola trošenja sredstava proračunskih korisnika.

Odbor za lokalnu samoupravu, Živko Nenadić, član, Obzirom na financijsku snagu matičnih sredstava Županije i nema baš prevelikog manevra iako je cifra vrlo visoka. Smatramo da je i za iduću godinu prijedlog proračuna dobro izbalansiran i Odbor ga je jednoglasno podupro.

Klub SDP-HNS-HSU, Vedran Lendić, moram pohvaliti gđu Viculin, vrlo pregledan proračun. Da li se naš proračun sveo na čistu disperziju sredstava u kojem nitko i ne mora ništa odlučivati? Na sreću imamo diskreciono pravo nekih koji imaju neke novce koje mogu dijeliti. Mi, kao Županijska skupština, malo u tome učestvujemo, nije nas nitko ni konzultirao oko ovog proračuna o nijednom pitanju. Recimo da i ne mora, ali demokracija nije samo ruka više. Četiristo i trideset milijuna kuna proračuna u Županiji, od toga dvjesto milijuna kuna poreza, dvjesto milijuna kuna transfera državi i dvadeset i dva milijuna kuna prihoda naše Županije, na osnovu imovine. Dakle, o čemu mi odlučujemo? Najbolje što je urađeno od toga je ovo što je uradila gđa Viculin, dakle sve je čisto, transparentno sve se zna. Možda to ne bi bio nikakav problem ali županije, kao institucije, imaju najveće plaće u državi i imaju najmanje prihode od svoje imovine. Ako je već to tako onda barem pokušajmo ta sredstva što bolje iskomunicirati sa svima, pa i s opozicijom, da vidimo šta je to. Nemojmo ignorirati uvijek sve što dolazi s te strane. Kažu mi da je nekidan župan sa suradnicima bio u Vrgorcu

22

oko panela energetske učinkovitosti. Ja, kao županijski vijećnik, to mogu vidjeti samo na televiziji ili iz medija. Zar nisam ja suradnik župana, zar nisam suradnik nekog tko u ovoj Županiji diže ruku za ono što on radi? Kronika SDŽ je kronika župana Ževrnje, nema veze sa Županijskom skupštinom. Imamo 25 slika na svakom mjestu gdje se daje novac. Čiji novac? Tko ga daje? U čije ime? Ovo nije napad na župana, nego jednostavno metodologija kojom mi radimo, kako se ovdje ponašamo, nije ono što bi ja mogao podržati. Želim u ovim okolnostima, u ovoj instituciji raditi najbolje što mogu. Dajte jednom podijelite vijećnicima broj djelatnika i plaće djelatnika u Županiji. Želim drugačije donošenje proračuna, uključivanje više ljudi i određene projekcije koje idu ka iskoraku. Naše županijske službe rade dobro. Ali o čemu mi ovdje više odlučujemo?

Klub HDZ-HČSP-HSP AS-HSLS-HDS-BUZ-HGS-HSS-SU, Vlatka Bilobrk Vučemilo, ako smo slušali naše izvjestitelje programa mogli smo od svakoga minimalno nabrojati tri točke zbog kojih je ovaj prijedlog proračuna vrijedan prihvaćanja. Vidimo da, kao i prošle i pretprošle godine, prijedlog proračuna ide sa nekim novim aktivnostima i projektima. Mogu nabrajati što su već izvjestitelji nabrojili: energetska obnova objekata osnovnih i srednjih škola, nekih 30-ak objekata, projekt „Učimo zajedno“ za financiranje pomoćnika u nastavi, centri izvrsnosti za nadarene učenike, unapređuje se standard predškolskog odgoja, jer neke lokalne jedinice ne mogu same financirati i Županija tu uskače sa svojim sredstvima da bi se održao taj standard, sufinanciraju se razni razvojni programi u turizmu, podiže se kvaliteta Turističke zajednice, čuli smo od g. Čogelje na koji način, financiraju se socijalno-humanitarne aktivnosti kojima se unapređuje socijalna skrb, poboljšava se socijalni status starijih i nemoćnih osoba, invalida, djece i beskućnika. Moramo pohvaliti i to što se financira program skloništa za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja. Mogla bih još nabrajati, ali kada pogledamo funkcijsku klasifikaciju vidimo da se skoro 80% sredstava planira utrošiti na zdravstvo, socijalu i obrazovanje. Uvijek ponavljam da su to osnovne zadaće Županije, naravno uz poticanje gospodarstva, a i to možemo potkrijepiti sa brojkama. Plan razvojnih programa planira se u iznosu od 202,4 milijuna kuna. Planira se program razvoja malog i srednjeg poduzetništva u iznosu od 14 milijuna kuna, program razvoja gospodarstva u iznosu od gotovo 9 milijuna kuna, razni programi projekata EU- Alterenergy, Intermodal, tekući projekti – Holistic, SLID, HERA i još bih mogla nabrajati. Iz još jednog razloga pohvaljujem ovaj prijedlog je to što su rashodi djelatnosti, plaće, doprinosi za zaposlene, materijalni rashodi, nisu planirani u ništa većem iznosu u odnosu na rebalans 2015. Iz svega navedenog i ovaj Prijedlog proračuna pokazuje osjetljivost na potrebe građana. Stoga i Klub vijećnika HDZ-a i koalicijskih partnera prihvaća ovaj Prijedlog.

Ante Sanader, vijećnik, čestitam županu i svim stručnim službama na donošenju još jednog proračuna. U ovo teško vrijeme financijskih kriza ovaj proračun je odličan, dobar, vidimo čak i povećan u bitnim, važnim stavkama. Čuli smo i pohvale ovdje i opozicije da su naše stručne službe odlične, da rade dobro. Treba pohvaliti i župana, pridružujem se tim pohvalama. Drago mi je da je takvo razmišljanje i da to sigurno vodi jednoj dobroj budućnosti naše Županije. Otvorila su se tu i druga pitanja. Gospodin Radojković je lijepo govorio o tom primjeru rascjepkanosti naših gradova i općina. Spomenut je ovdje Brač gdje Županija ima vrlo važnu ulogu. To i je njena misija i vizija da pomaže neke jedinice lokalne samouprave gdje se one nekad ne bi mogli zajedno dogovoriti. Nismo spominjali, a važno pitanje kad se spomene proračun, ovdje je rečeno 450 milijuna proračun, kad pogledate proračun Grada Splita ili proračun nekih gradova većih u okružju ovdje, ne znam Kaštela, Makarska, Solin, onda se vidi kolika je fiskalna mogućnost naše Županije i koliko se može napravit sa sredstvima koje ima. I u okviru tih postojećih sredstava svakako treba pohvaliti napore župana i svih naših odjela koji to rade i koji su pokazali kroz proračun koje mjere i aktivnosti donose. Imali smo

23

obećanja da će se decentralizirati država, da će, nakon ratnog stanja kad više nije potrebna centralizacija države, da ćemo, kroz decentralizaciju, dati županijama pravo mjesto financijsko i da one imaju sredstava za raspolaganje. Županija je druga razina, ali sa 450 milijuna Županija stvarno može jako malo i zato treba pohvaliti župana i sve ljude koji rade i koji, sa tim minimalnim sredstvima, danas smo čuli koliko programa, koliko aktivnosti po svim odjelima, koliko se trude i muče. Posebno pohvala za europske projekte i ova znatna sredstva koja dobivamo iz europskih projekata. Nije danas zahvalno govoriti o plaćama. Država je ograničila plaće županijama, maksimalno 20% izvornih sredstava se može potrošiti na plaće i u tom smislu se i potrošilo. I još jedna važna stvar, da ne ispadne da župan nešto kreira i povećava i smanjuje plaće, Vlada je odredila koeficijente županijske. Mi smo odredili plaću župana, to je bilo javno ovdje. Osnovica je naša, prosječne plaće. Znači nema nekih velikih županijskih plaća i nije dobro to na takav način prikazivati. Mi možemo vidjeti koliko nam je učinkovita uprava kako bi gledali i u privatnom poduzeću. Ako radi dobro svoj posao plaća nikad nije velika. Ako smo konstatirali da naše službe rade dobro, da je Županija dobro organizirana onda treba vidjeti jesu li njima male plaće. Apeliram da nastavimo u dobrom tonu, da pohvalimo župana i službe koje su napravile ovaj dobar prijedlog našeg proračuna i da sa ovim novim proračunom idemo u novo, bolje vrijeme za ovu Županiju.

Sandra Mitrović Nikšić, vijećnica, iskoristit ću priliku i čestitati županu Dobroslaviću, županu Dubrovačko-neretvanske županije na mjestu predsjednika Jadransko-jonske euroregije održane na Skupštini 4. prosinca 2015., u Briselu. Zašto ja sad baš to, a na temi proračuna? Ponukalo me, jedan dobar postotak i čestitam na tome, iskoristivosti EU fondova. Ali mi smo ovdje, prije svega, političko tijelo. Volila bi vidjeti ovdje da i mi plaćamo članarinu za takvu jednu regiju, jer mislim da u situaciji političkoj, nacionalnoj, pa sad možemo to dignuti i na europsku scenu. Govoreći o regijama, moje pitanje je gdje smo mi, kao Splitsko-dalmatinska županija? Trenutno nam je situacija takva da zapravo sve političke organizacije razgovaraju, dogovaraju, pregovaraju, na način da se zapravo treba dogoditi taj jedan preustroj, odnosno pronaći jedan najbolji način na koji bi županije ili buduće regije funkcionirale. Mislim da trebamo razmisliti kako unaprijediti našu politiku, naše mjesto na Jadranu, s obzirom da se radi o jednom tijelu koje već deset godina radi i funkcionira u Briselu, a nemojmo zanemariti našu i veličinu i isto tako i dobar rad. A ukoliko mi dobro radimo onda trebamo izaći van svog prostora, pokazat drugima kako dobro radimo, kako bi oni, na temelju naše dobre prakse, mogli unaprijediti svoj rad. Još jednom čestitam, ne samo kao vijećnica, nego i kao predsjednica Odbora za međunarodnu i međužupanijsku suradnju, kolegi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Podsjećam da mi sa njima imamo dobru međužupanijsku suradnju, pa možda trebamo i na temelju ovoga sada, od njih naučiti kako biti još bolji.

Ante Sanader, vijećnik, samo da kolegici kažem da smo mi osnivači te Jadransko-jonske euroregije, znači sve talijanske i naše županije i mi smo imali mjesto u Izvršnom odboru, mjesto potpredsjednika, bio je Jakovčić prvi predsjednik. Mi smo imali tu važnu ulogu, tako da nije da naša Županija nema pojma i župan je trenutno u Izvršnom odboru Jadranske euroregije i nije ona u Briselu, ona je tu. Registrirana je u Puli, jer je bila inicijativa od Istrana, to je naša organizacija samo smo Talijane uzeli tu.

Luka Brčić, zamjenik župana, Jadranska euroregija sada je transformirana u Jadransko-jonsku gdje je Splitsko-dalmatinska županija, od samih početaka nazočna i veliki projekt je ribarska luka u Komiži, koja je upravo bila glavni projekt koji je podržala Istarska županija i sve članice Jadransko-jonske.

24

Sandra Mitrović Nikšić, vijećnica, meni je drago što smo mi osnivači, jedino mi je žao što mi kao Odbor nemamo sve relevantne podatke i informacije, ali nas, upravo tim, ne opravdava, zapravo današnja situacija da nismo u vrhu rukovođenja i isto tako, ukoliko smo krenili sa tim projektom da nismo nastavili, jer, po Paretovom zakonu, kažu da je 20% tih početnih stvara 80% uspjeha, da onda opet onih 20% koji nam nedostaje, treba drugih 80. Prema tome, treba nastaviti tamo gdje smo stali, a opet koristim priliku izraziti nezadovoljstvo da takve stvari nisu javno dostupne, naročito u odborima koji bi se trebale takvim stvarima baviti.

Veljan Radojković, vijećnik, ne u namjeri da otvaram bilo kakvu polemiku, dapače, ne želim niti odgovarat na neke rasprave koje otvaraju mogućnost za polemiku, radi toga što mi nismo nastupili, to je vidljivo i danas i u više navrata, kritički da, ali ne kritizerski s namjerom da podcjenjujemo bilo koji rad, nego, prije svega, inzistirajući da, unatoč činjenici šta smo oporba i to je normalna stvar da ima opozicija i pozicija, ali da ta opozicija ili oporba participira puno više u radu, kod donošenja raznoraznih odluka. Nemojte zanemarit činjenicu da, unutar opozicijskih struktura, postoje ljudi koji misle, koji znaju i koji mogu. Ali, nažalost, vrlo često kapacitete, te iste oporbe, niste spremni poslušat niti u smislu savjeta. Iz tih razloga na prošloj sjednici je i bilo vijećničko pitanje zašto čak u delegaciji, prilikom posjeta Vukovaru, nema predstavnika oporbe. To vam dokazuje o načinu na koji komunicirate s oporbom. Nije oporba uvijek ta koja želi rušit. Oporba je ta koja želi gradit zajedno s vama neke projekte i u mogućnostima kad to može napravit, pogotovo u trenutku kad je oporba u Županijskoj skupštini bila pozicija na državnoj razini. Zašto ne iskoristit mogućnost i kapacitete svakog od nas pojedinačno da neke projekte koji su od interesa za Županiju zajedno guramo. Kad govorimo o kaštelanskoj cesti ili zaobilaznici koja vodi do Omiša to je projekt zajednički. Šta to ima veze kad je to projekt koji neće biti realiziran u mandatu nijedne vlade, nego je to projekt koji traje. Obzirom na činjenicu trajanja onda je logično da uključite sve one koji mogu participirat u tome. I u tom dijelu je zamjerka. Kao što vam je drago čuti pohvale kad kažemo da kolege koje su danas izlagali, mi smo prije četiri godine ili osam, kad smo hvalili g. Čaljkušića, ne iz stranačkih pobuda, nego zbog načina na koji je, nakon određenih kritika, počeo se radit program upravljanja Županijskom upravom za ceste. I do dana današnjeg to je ostalo kao konstanta, način rada. I to moramo prihvatit i to moramo pohvalit. Isto tako, godinama smo govorili o problemu odlagališta otpada, koji nažalost se nije micao s mrtve točke. A koja budala bi bio bilo tko od nas da ne podrži projekat koji nam svima rješava problem smeća oko kuće? I ako netko to počne radit na način na koji to treba radit onda tome treba dati podršku, bez obzira jesmo li pozicija ili opozicija. Iz tih razloga i kolega Lendić je rekao da ćemo mi bit suzdržani u ovom proračunu, ali to ne znači da ćemo do kraja mandata takvi ostat. Očekujem da dogodine, ako prihvatite ovakav način rada, zajednički donesemo proračun, da to bude djelo i jedne i druge strane, pri tome ne zanemarujući poziciju pozicije i poziciju opozicije. Nije problem biti opozicija, ali je problem da ovdje služimo kao ukras vrlo čest. To nam je nažalost bila praksa ovih godina. Da zapravo se svodilo na to da primimo naknadu, da dođemo na sjednicu, da povremeno svojim prisustvom vama održavamo kvorum bez ikakvog utjecaja. Ja vas, u ime našeg Kluba, molim za drugačiji pristup u radu, da radimo zajednički i pokažemo da ova Županija i ova regija, nek bude primjer u Hrvatskoj. Čemu bi se mi morali glođat i demonstrirat ono što se demonstrira sukob sjevera i juga? Mi možemo demonstrirat upravo suprotno, da ovdje nađemo zajednički suživot u zajedničkom cilju da bude bolje.

Ante Sanader, vijećnik, prihvaćamo mi to i to smo do sada demonstrirali kroz rad ove Skupštine. Pohvaljujem i Skupštinu, samo je glupo da mi sami sebe hvalimo. Trebao bi predsjednik malo doći na koju televiziju pa da priča o radu Skupštine. Dajemo mu poticaj i

25

potporu. Mi smo imali skupštinske odluke zajedničke, zajedničke komisije ili odbore kod svih važnih županijskih projekata, Baška Voda, Dječje selo, Centar za gospodarenje otpadom. Upravo kod Centra su prve i sve značajne odluke donijele sve političke stranke u jednom odboru koji je bio za taj početak rada Centra za gospodarenje otpadom. Znači ruka suradnje je pružena. Ako je vi prihvatite ja sam siguran i novi župan je nekoliko puta to govorio i javno pozivao da dođete kod njega da s njim razgovarate, da mu ponudite programe. Ako radimo u interesu naše Županije onda mi vijećnici nikad nismo odbili razgovor o bilo kojoj ozbiljnoj temi, ali kad ide pripetavanje onda moramo se pripetavat. I moramo odgovarat, ne možemo ne odgovorit na bilo koje pitanje, ali sigurno da zajedno možemo napraviti puno više.

Zlatko Ževrnja, župan, zahvaljujem svima koji su sudjelovali u raspravi. Pokušat ću biti kratak, jer mislim da smo sve mogli čuti od naše pročelnice i od predsjednice Odbora, kao i ostalih. Treba još jednom podsjetiti, g. Lendić me je na to, na jedan način, potaknuo, nacrt prijedloga županijskog proračuna od 13.11., ove godine je na županijskoj web stranici oglašen. Svi koji su htjeli mogli su ga pogledati i do prije koji dan dati svoje primjedbe, viđenja, impresije. Nismo zatvoreni za bilo koje prijedloge. Imali smo i niz prijedloga iz opozicije koje smo prihvatili. Pohvalio bih g. Klementa Bašića, kad je bila inicijativa Centra izvrsnosti, gdje sam primio varaždinskog župana, a moje kolege su otišle kod njih u uzvratni posjet i obilazak tog Centra. Kao plod toga imamo, u proračunu za slijedeću godinu, 274 tisuće kuna rezervirane za Centar izvrsnosti iz matematike. Također i u nizu drugih sugestija, prijedloga oko infrastrukture pa do kulture, nedavno izložba pok. umjetnika Vaska Lipovca, gdje je kolega Jajac to predlagao, pa smo i tu pomogli, do niza drugih aktivnosti. Kad kažete o nekim protokolima, g. Radojković je ponovno se osvrnuo na odlazak u Vukovar, treba znati da protokol obilježavanja, 18. studenog, tragedije u Vukovaru organizira njihov gradski protokol i mi smo tu gosti. Osobno sam, u ime Zajednice županija u timu koji polaže vijenac, jedan od 19 preostalih hrvatskih župana. I predsjednik naše Skupštine u jednoj drugoj formi, znači naš protokol tu ne poziva. Kad se kolega Lendić osvrnuo na ovu lijepu aktivnost u Vrgorcu, ovih dvaju sunčanih kolektora, pa gotovo svaki dan je neka aktivnost na terenu, cesta, druga infrastruktura, luke i tako dalje. Nemoguće bi bilo 51-og vijećnika pozivati na takove radne aktivnosti. Vraćam se ponovno na naš proračun za slijedeću godinu. Vidimo brojku od 813 milijuna kuna, izgleda ogromna, ali treba kazati da ono s čime mi možemo raspolagati u slijedećoj godini je 435 milijuna kuna. Od toga, onaj matični, izvorni proračun je negdje oko 180 milijuna kuna. Ovih gotovo 380 milijuna kuna je samo jedna transmisija, jedan transfer prema obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj skrbi, što je Županiji i ostalim županijama samo jedan dodatan posao, jedno knjiženje, preknjižavanje, tu nemamo ni mi, kao izvršna vlast, niti Županijska skupština, oko tog dijela nikakvih utjecaja, do zadnje kune su sredstva namjenska. Da nije nekih poreznih reformi i nekih drugih uskraćenja, mogli bismo još i više toga napraviti. Temeljem ove porezne reforme, u slijedećoj godini, umanjenje je 22 milijuna kuna poreznih prihoda. Također smanjenje koncesijskih naknada. Ove dvije godine Županija još uvijek plaća onih 56 djelatnika iz Ureda državne uprave, koje nam je Vlada prebacila na teret i gdje dajemo bruto plaće za tih 56 ljudi, mada nam nisu dali nikakva financijska prava i tu godišnje izdvajamo oko 6 milijuna kuna, znači 12 milijuna kuna u dvije godine. Tako će biti i u slijedećoj godini i kad zbrojimo sve to, negdje 47 milijuna kuna manje, 10 milijuna kuna je slijedeće godine manje u Županijskoj upravi za ceste, 6 milijuna manje u Županijskoj lučkoj upravi. Vidimo dakle ogromna sredstva i mogli smo time napraviti 2-3 škole ili izgraditi gotovo 50 km novih županijskih cesta. Od ovih 435 milijuna kuna, 202 milijuna kuna jesu razvojni projekti. Kolegica je kazala da je to, u odnosu na ovih 813 milijuna kuna, nepunih 25%. Međutim, ne možemo računati na tih 370-380 milijuna kuna. Kad uzmemo razmjer ovih 202 milijuna kuna na 435 milijuna dolazimo do brojke iznad 40% našeg proračuna odlazi u razvojne projekte. Treba još jednom naglasiti 17 programskih

26

mjera i aktivnosti u odjelu za gospodarstvo, gdje oko 60 i nešto milijuna kuna prođe kroz taj Upravni odjel i godišnje između 700 i 800 poticaja dodijelimo malim i srednjim poduzetnicima u gospodarstvu. Ovoj brojci od 202 milijuna kuna, koji idu u razvojne projekte, treba dodati i 89 milijuna kuna koje naša Županijska uprava za ceste ulaže u građenje novih cesta i njihovu rekonstrukciju. Isto tako i 36,5 milijuna kuna unutar Županijske lučke uprave za izgradnju županijske infrastrukture. Poznato vam je da razvijamo 16 vrijednih projekata ukupnog iznosa 180 milijuna kuna. Kad dodamo ovih 89 i 36 milijuna kuna, dođemo do brojke od gotovo 330 milijuna kuna koje Županija ulaže u razvoj na svom području. Nadamo se da će u 2016., krenuti izgradnja Galenskog laboratorija, pa bi mogla biti i tu realizacija negdje između 15 do 20 milijuna kuna. Treba naglasiti da zaista se Županija, naše županijske službe i ja osobno, trudimo biti prisutni sa svojim projektima u svakom kutku Županije, od našeg Visa, preko Hvara, Brača, Dalmatinske zagore. Tako je i jedna od velikih aktivnosti slijedeće godine obilježavanje 2400 godina Grada Starog Grada, jednog od najstarijih gradova i tu ulažemo, za uređenje središnjeg trga oko 800 tisuća kuna. Pomažemo sa 300 tisuća kuna za znanstvene skupove. Čuli ste o cestama i Općini Muć, Ogorju milijun kuna, u Vrgorcu i tako dalje. Spomenut ću i europske projekte. U slijedećoj godini sudjelujemo u projektu SLID, to je njegov završetak, u Intermodalu, Holistic-u, HERI, projektu „Učimo zajedno“. Također i razminiranje zemljišta na području Općine Hrvace ide preko Županije, energetska obnova školskih objekata. Na tim projektima planiramo realizirati 38 milijuna i 400 tisuća kuna. Jedan od hvale vrijednih projekata je i europski projekt naše Turističko-ugostiteljske škole, gdje je Županija bila stručni voditelj i financijer dijela dokumentacije za tu srednju školu i gdje smo pred realizacijom 76 milijuna kuna za nadogradnju srednje Turističke škole, za izgradnju hostela u toj školi. Također, uspostavu nastave tako da studenti u udaljenim školama mogu, putem video linka, pratiti nastavu. Sličan projekt pripremamo i u Pomorskoj školi. Tako da ova opservacija kolege Lendića o radu i plaćama, pa čak i opservacija, kad je bilo Izvješće o radu župana, da bi sve to skupa funkcioniralo i bez župana, mislim da je pretjerana i moj je stav da je umanjene žrtve, rada i napora samog župana, da Županija napravi te iskorake, a posebice u ovako teškim gospodarskim, socijalnim vremenima.

Nakon zaključenja objedinjene rasprave prijedlozi su stavljeni na glasovanje. Ad. 24. Većinom glasova (32 glasova „za“, 6 glasova „suzdržan“) prihvaćen je prijedlog i usvojen Proračun Splitsko-dalmatinske županije za 2016. i projekcije za 2017. i 2018. Ad. 25. Većinom glasova (36 glasova „za“, 10 glasova „suzdržan“) prihvaćen je prijedlog i donesena Odluka o izvršavanju proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2016. godinu. Ad. 26. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog financijskog plana i plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta Županijske uprave za ceste na području Splitsko-dalmatinske županije za 2016.

Petar Škorić, ravnatelj Županijske uprave za ceste, uvodno je obrazložio točku.

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Damir Ćosić, predsjednik, Odbor je većinom glasova prihvatio ovaj prijedlog. Ukratko iznosi utvrđene činjenice Odbora o planiranim prihodima u iznosu oko 111 milijuna kuna, odnosno oko 5% manje u odnosu na 2015. Prihod od godišnje naknade za ceste je smanjen u cijeloj Republici Hrvatskoj za oko 10%, to stupa na snagu od nove godine. Rashodi su planirani u istom iznosu oko111 milijuna kuna. Dani su po slijedećim programima: stručno administrativni rashodi planirani su u

27

lanjskom iznosu, redovno održavanje cesta planirano je u iznosu od oko 41 milijun kuna, investicijsko održavanje cesta oko 9,8 milijuna kuna, što je slično kao i ranijih godina, a planira se i više manjih zahvata, ulaganje u nove ceste planirano je u iznosu od 7,6 milijuna kuna, nastavljaju se projekti od ranijih godina, a planira se cesta Pučišća-Povlje, rekonstrukcija cesta planirana je u iznosu od 30,8 milijuna kuna te se nastavljaju projekti od ranijih godina. Ostala je još otplata kredita za još dvije godine, a gradovima Splitu i Kaštelima se prosljeđuje dio od naknade za ceste. Odbor utvrđuje da je plan realan i predlaže Skupštini da ga prihvati.

Odbor za financije, prihvatio je prijedlog.

Odbor za lokalnu samoupravu, također je jednoglasno prihvatio.

Ante Ćaleta, vijećnik, imam jedno pitanje, u biti tri su pitanja, a u biti se može svest pod jedno. Ja pretpostavljam da se cesta Vrsine – Vranjica gradi jedno deset ili petnaest godina. Znači, mi smo imali zemljane radove, a nikako da se ta cesta asfaltira i ja moram priznat kad idem u selo svojih didova prolazim tom cestom i moram priznat da mi nikad nije bilo lagodno prolazit njom, a da ne kažem da imam osjećaj da su tamo i životi sudionika u prometu ugroženi. Moje pitanje: „Kad će napokon Županija krenit rješavanje te ceste, znači Vrsine-Vranjica, koja spaja Općinu Marina i Općinu Seget? Drugo moje pitanje je vezano uz ove planirane iznose. Meni su drage ove brojke 50 tisuća i 100 tisuća kuna. Ja pretpostavljam da se tu ne radi o nekim velikim aktivnostima. Pa onda moje pitanje za spoj na auto cestu koji ide preko Vrsnoga. To je, znači stanovnicima Općine Marina koja je u našoj Županiji, a isto tako i općini Primošten i Rogoznica, koji moraju ići preko Šibenika, a stanovnici Općine Marina moraju ići sve okolo preko Segeta na auto cestu. Mislim da turizam nam je glavna razvojna grana i mislim da nam je neophodno da šta prije idemo ka realizaciji gradnje pristupne ceste preko Vrsna koja bi onda išla Vrsno-Vinovac, jedan krak bi išao na Rastovac za Marinu, drugi bi išao preko Kruševa za Primošten i Rogoznicu. Posebno naglašavam Primošten jer to je Općina zahvaljujući kojoj, izgradnjom vodovodne mreže, zaobalni dio Općine Marina, je dobila vodu. Znači da oni do radne zone u Vinovcu, preko Kruševa, nisu razveli vodovodnu mrežu, Vinovac ne bi bio spojen i Rastovac, niti, u dogledno vrijeme Blizna Donja i Gornja i Mitlo. Nekakav naš i dug prema susjedima iz te Općine je da mi, kao Županija, krenemo u rješavanje tog problema. Sad obrazloženje da jedan dio trase ulazi u Šibensko-kninsku županiju, da to treba riješit. Ja mislim da je bilo dovoljno zadnje dvije godine da se taj problem riješi, jer to je interes jedne i druge županije. Moje treće pitanje je vezano za otočnu cestu. Čiovski most je najvažniji strukturni projekt u našoj Županiji, on će riješit 90% problema. Ja sam tri puta na Skupštini govorio o tom problemu. Onih 10% problema riješit će otočna cesta koja bi trebala preusmjerit promet sa ceste koja ide naseljem. Znači Okrug Gornji-Žedno na Slatine i na taj način bi se rasteretila uska cesta između kuća uz obalu i sve te ulice bi bile preusmjerene na tu otočnu cestu i na taj način bi mi rasteretili prometno otok Čiovo i taj most bi zaživio u svojoj punini. Vidim da se tu planiraju sredstva od 100 tisuća kuna, a ovdje će se vjerojatno isto reći da se radi o projektu za Europsku uniju. Mene zanima u kojoj je fazi taj projekt i kad mi možemo očekivati realizaciju tog projekta? Da li ćemo mi imati most idućih deset godina, a nećemo imat tu otočnu cestu? Ja ne smatram da je Županijska uprava za ceste glavni krivac jer su ograničenih financijskih sredstava što razumijem, ali eto tražim odgovor. Još jedno pitanje, vidim županijska cesta Seget Donji-Trogir, je li se to odnosi na ovaj krak dolje na trajektno pristanište ili je to u nekoj drugoj stavci županijskog proračuna? Mislim da taj problem treba riješit. Znači, bez te ceste za trajektno pristanište 2.800.000,00 kuna, trajektno pristanište nema smisla, to svi znamo jer ćemo onda problem s jedne strane prebacit na drugu.

28

Marko Skejo, vijećnik, osvrnuo bih se na ovu točku iz razloga što sam, moja malenkost i nas još troje, u Upravnom vijeću ŽUC-a. Ujedno smo, slikovito rečeno, osigurači, nadzor i suodgovorni za sve što se dešava u toj instituciji. Između ostaloga, morat ću malo uvoda da znate o čemu se radi. Kako ŽUC ima tekuće održavanje cesta, pojačano održavanje, građenje cesta, rekonstrukcija cesta, proračun ŽUC-a je od 110 do 115 milijuna kuna. S obzirom da smo najveća županija u Republici Hrvatskoj, ova sredstva su tanka i vrlo mala da bi mogli kvalitetno pokrivati sve ono što pripada prometnicama u našoj Županiji. Slikovito bih rekao da je lancun premali i da su počele virit noge u financijama. Sve općine, gradovi, gradonačelnici, načelnici, žele da poboljšaju infrastrukturnu situaciju, međutim novca je nedostatno. Osvrnuo bih se na cestu Pučišća-Povlja, cesta negdje oko 4 do 4,5 km, vrlo zahtjevna u vremenima recesije kad je gospodarstvo na koljenima, svakako je vrijedan hvale taj projekt koji, u dogledno vrijeme, će biti i napravljen. Ali u ovom momentu imam potrebu, s obzirom da smo u Upravnom vijeću razglabali o tome dijelu ceste, zaključili da je ta investicija za današnje vrijeme, odnosno za samo izvlaštenje na toj cesti će biti od 4 do 5 milijuna, a ukupna investicija od 30 do 40 milijuna kuna. Nisam protiv te ceste, dapače. Županija je napravila jedan ugovor koji će 3,5 milijuna godišnje davati ŽUC-u za sudjelovanje u izgradnji te ceste. Međutim, za sada još nije uplaćena ni kuna, taj ugovor nije potpisan, pa bih obrazloženje kad bi taj ugovor bio potpisan, jer smo došli do zaključka, što se tiče financijske strane, da nema dovoljno sredstava. Ta će sredstva ići onog trenutka kad Županija uplati ta sredstva, a ako ne uplati to će biti vrlo teško. Još bi se osvrnuo na cestu koja je u rekonstrukciji, to je Strožanac-Žrnovnica. Mislim da je jedna od najprioritetnijih prigradskih cesta. Na Upravnom vijeću vidjeli smo da je s desne strane građevinska zona, a s lijeve poljoprivredna. S desne strane se ide u izvlaštenje cirka 300 eura po kvadratu, a s lijeve, karikiram, 50 eura. Tražili smo tko je donio odluku da se ide s desne strane u izvlaštenje, pa nam je rečeno da je to netko s više instance.

Petar Škorić, ravnatelj Županijske uprave za ceste, u osvrtu je dao odgovore na postavljena pitanja vijećnika. Kada je u pitanju cesta iz Marine-čvor Vrpolje ta cesta je kandidirana za EU fondove, koji uglavnom podržavaju spoj između dvije županije i mi smo riješili svu tu papirologiju i otkupili smo dio terena. Koliko znam, na području susjedne Šibenske županije to nije riješeno, pa ćemo zvati kolege i to požuriti kako bi ovaj projekt krenuo. Što se tiče Vrsine – Vranjica imali smo određene radove na toj cesti, što smo radili kroz pojačano održavanje, na nogostupima i slično. Imamo lokacijsku dozvolu, međutim nismo dobili suglasnost na spoj sa glavnom cestom. Moram provjeriti možemo li to ponoviti i kako možemo dobiti tu suglasnost. Što se tiče samog čiovskog mosta i spoja, nakon gradnje mosta, sa Okrugom Gornjim, Žednom, Slatinama, svi smo svjesni tog problema i već niz godina kontaktiramo i upozoravamo i Hrvatske ceste da mi taj projekt, riječ je o gradnji kompletno nove cestovne mreže koja bi trebala drugačije regulirati i promet na Čiovu i omogućiti protočnost preko tog mosta, ne možemo riješiti bez potpore države. To su projekti od preko 30-tak milijuna kuna. Mi u ovom vremenu smo ishodili svu dokumentaciju, tamo gdje nam je isticala i produžili smo je. Pokušali smo to vezati skupa sa čiovskim mostom u jedinstven projekt, ali očito ćemo morati pričekati neko drugo vrijeme da se država uključi u taj projekt, jer sada nam režu sredstva umjesto da povećavaju. Što se tiče ceste Pučišća - Povlja riječ je o projektima kojima i Županija daje prioritet jer imaju i gospodarski i prometni, širi značaj, gdje nije čisto riječ o prometnicama. Također gdje lokalna zajednica, u ovom slučaju Općina Pučišća, ali uz potporu svih bračkih općina, svi gradonačelnici i načelnici su potpisali i već 2-3 godine „ganjaju“ to kao jedan od prometnih pravaca kojega treba rješavati. Cesta bi se radila u nekoliko faza, a cijela investicija je prevelika da bi je ŽUC i Županija mogli svojim sredstvima i snagama rješavati. Lokalna zajednica je dosta daleko otišla u pripremi dokumentacije i u svemu što je potrebno da se taj projekt financira iz EU fondova.

29

Međutim, glavni preduvjet je riješiti imovinsko-pravne odnose, otkup zemljišta i pripremu trase, u iznosu od 4 do 4,5 milijuna kuna. Bez toga ne možemo uopće računati da se to može gurati prema EU fondovima. I projekt Strožanac – Žrnovnica je dosta složen, zahtjevan i radi se u posljednje 2-3 godine i pri kraju smo sa dokumentacijom i mogu jamčiti da u idućoj godini krećemo sa realizacijom. Što se tiče otkupa zemljišta s desne strane, gdje je građevno, tu vrlo malo otkupljujemo, 1 500 m2, a tamo gdje nije građevno ulazimo u posjed 4000 m2, jer cesta mora imati nogostup s te desne strane.

Ante Ćaleta, vijećnik, moram replicirati što se tiče čiovskog mosta. Prva faza uključuje gradnju samoga mosta, tu su radovi napravljena je, vidi se da su radovi napravljeni i da očekujemo da će, u rokovima, tj. do 9.-10., mjeseca iduće godine to biti napravljeno. Ono što se zaobilazi spomeniti, da je druga faza investicija koja se isto financira iz ovih 300 milijuna kuna, je gradnja na zaobilaznici trogirskoj petlje ceste do rotora i s rotora na most. S druge strane rotor, serpentine koje idu gore do Žednoga, tako da će država sa tim svojim projektom od 300 milijuna kuna napravit velik dio posla. 30 milijuna kuna su 10% manja sredstva i ja se slažem da ŽUC nema toliko sredstava, neće trećinu, četvrtinu proračuna trošit samo na jednome mjestu. Volio bi vidit da se intenziviraju aktivnosti po pitanju europskih fondova. Mislim, ako je EU financirala sam most, za pretpostavit je da postoji velika mogućnost da gradi tu otočnu cestu. A zašto sam se javio za repliku? Zato šta već godinu i pol dana Vi govorite da razgovarate sa Hrvatskim cestama. Mene konkretno zanima koji je odgovor Hrvatskih cesta, da li imate usmeni ili pisani odgovor? Ako nemate pisani odgovor da zatražite pisani odgovor, vi kao ŽUC, mi Županijska skupština, da znamo da li će Hrvatske ceste uopće ići u tu investiciju, ako neće da se mi znamo prilagoditi tome. Jer. Ako je to županijska cesta pitanje je uopće koliko Županijske ceste mogu uopće ući u tu investiciju. Ja bi volio da mi to pitanje napokon razriješimo pa da opet dogodine ne govorimo da smo planirali sto tisuća kuna za investiciju koju mi planiramo jednog dana radit. I ostali ste mi dužni vezano za, zamjenik župana Šošić možda, s njime najviše razgovaram o tome, ovih 3 milijuna kuna jeli ovo pozicija u proračunu za trajektno pristanište? Ako je, ja bi pohvalio i ŽUC i zamjenika župana, da riješimo napokon to pitanje. I za kraj, mislim da je ovo zadnja sjednica u ovoj godini pa vam čestitam Božić i uspješnu Novu godinu.

Petar Škorić, ravnatelj Županijske uprave za ceste, slažem se da trebamo dobiti pisani odgovor i njihovo očitovanje. Mi više ne ulažemo i zbog toga što nama rješavanje parcijalno ili dio po dio ove prometnice ne znači ništa. Čiovski most kad bude gotov ovo je prometnica koju treba napraviti odmah, u roku od godinu dana da se stavi, po toj novoj mreži, u funkciju. U tom smislu nema nikakvih problema da se Hrvatske ceste uključe. Imamo i drugih prometnica koje su prekategorizirane, predane nama od strane Hrvatskih cesta u jednom lošem stanju, nisu obnovljene. To je, recimo i stara kliška koja je žila kucavica, svi znamo da opasni teret ne može ići brzom cestom pa se sve preusmjerava na tu. I to su nam prioriteti gdje i tu tražimo da se Hrvatske ceste uključe. Dakle postoje tu obostrani interesi, a interes nas je da prvenstveno održavamo onu razinu prohodnosti i stanja sigurnosti u cestama manjeg razmjera, a vjerujem da će nam Hrvatske ceste pružiti pomoć. Uputit ćemo pisani zahtjev pa ćemo dati odgovor.

Ante Šošić, zamjenik župana, radi se o nerazvrstanoj cesti za koju nije ŽUC nadležan. Dogovor je da Grad Trogir otkupi zemljište, a Županija financira izgradnju. Dinamika će biti točno na vrijeme To je pozicija u proračunu odjela za komunalne poslove i infrastrukturu. Dogovoreno je to. Samo bih vam jednu stvar pokušao staviti na savjest. Danas nije uočena ta jedna dinamika i aktivnost i zakonitost koja se događa i sa županijskim proračunom i sa proračunom ŽUC-a. Dakle, prihvaćamo prijedlog g. Veljana Radojkovića da se savjetujemo

30

glede donošenja proračuna i županijskog i proračuna ŽUC-a. Jedna, vrlo opasna, stvar se kroz ove naše proračune vuče, a sadržana je u tome, kad pogledate organsku strukturu proračuna vidjet ćete strahoviti pad matičnih, izvornih prihoda, u pravilu uzrokovan odlukom zakonodavca, povećanje aktivnosti one koje su vezane za Županiju i pomoći koje ostaju na istoj razini. Pokušao sam zbrojiti i ni manje ni više smo, u zadnje dvije godine, raznim administrativnim odlukama, izgubili gotovo 100 milijuna kuna. Postavljam vam pitanje što smo mi sve u stanju napraviti sa 100 milijuna kuna? Konkretno ŽUC je od 2012., izmjenama i dopunama Pravilnika o cestarinama izgubio gotovo 30% prihoda. Utvrdili ste i župan je naveo, obrazlažući razvojni dio proračuna, da je u rebalansu 2015., kojeg ste upravo donijeli i u proračunu za 2016., porez na dohodak 16,5%, koji pripada Županiji i nama je, u stvari, operativni manevar za razvijanje područja i projekata, umanjen za gotovo 40 milijuna kuna. Da ne govorimo o padu zakupa odlukom ministra, padu zakupa u zdravstvenim ustanovama, da je Županijska lučka uprava izgubila 6 milijuna kuna subvencija. Nikoga za to ne okrivljujem, ali je očito da će se koncept financiranja jedinica lokalne samouprave morati mijenjati. Posebno sam nezadovoljan što je porez na dobit, koji nastaje i na području naše Županije, prihod državnog proračuna. Hrvatskoj definitivno slijedi refiskalizacija odnosno izmjena poreznog koncepta. Od županijskih čelnika se traži apsolutna kreativnost, a istovremeno alati i funkcije koje su nam u rukama, nažalost, svake godine su sve manji.


Ad. 26. Jednoglasno je (33 glasa „za“) prihvaćen je prijedlog i donijet Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog financijskog plana i plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta Županijske uprave za ceste na području Splitsko-dalmatinske županije za 2016.

Kako se točke 27., 28. i 29., odnose se na ispravke grešaka u Odluci o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije, prihvaćen je prijedlog predsjednika da se objedini uvodno izlaganje i rasprava o sve tri točke, te da se glasuje za svaku točku pojedinačno.

Niko Mrčić, ravnatelj Javne ustanove Zavod za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije, uvodno je obrazložio ove točke dnevnog reda.

Odbor za prostorno uređenje, Milica Cipci, članica Odbora, razmatrali smo sve tri točke na sjednici Odbora i jednoglasno ih prihvatili, pa predlažemo Skupštini njihovo usvajanje.

Nakon zaključene objedinjene rasprave prijedlozi su stavljeni na glasovanje.

Ad. 27. Jednoglasno je (33 glasa „za“) prihvaćen prijedlog i donijeto Rješenje o ispravci greške u Odluci o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije-zona marikulture. Ad. 28. Jednoglasno je (33 glasa „za“) prihvaćen prijedlog i donijeto Rješenje o ispravci greške u Odluci o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije-Područja posebnih ograničenja u korištenju.

31

Ad. 29. Jednoglasno je (33 glasa „za“) prihvaćen prijedlog i donijeto Rješenje o ispravci greške u Odluci o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije-zaštićena kulturna dobra.

Kako se točke od 30. do 55., odnose se na statute škola, materiju iz nadležnosti Upravnog odjela za društvene djelatnosti, prihvaćen je prijedlog predsjednika da se objedini uvodno izlaganje za sve točke od strane privremenog pročelnika Upravnog odjela, rasprava, te da se pojedinačno glasuje o točkama.

Tomislav Đonlić, privremeni pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti, dao je kratko obrazloženje za predložene točke.

Odbor za prosvjetu i kulturu, Nensi Malbaša, predsjednica, Odbor je jednoglasno prihvatio točke. Ad. 30. Jednoglasno je (36 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i donijet Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Statuta Osnovne škole Josipa Jovića, Aržano. Ad. 31. Jednoglasno je (36 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i donijet Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Statuta Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića, Cista Velika. Ad. 32. Jednoglasno je (36 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i donijet Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Statuta Osnovne škole 1. listopada Čišla 1942., Čišla. Ad 33. Jednoglasno je (36 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i donijet Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Statuta Osnovne škole Jelsa, Jelsa. Ad. 34. Jednoglasno je (36 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i donijet Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Statuta Osnovne škole Zmijavci, Zmijavci. Ad. 35. Jednoglasno je (37 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i donijet Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Statuta Osnovne škole Petra Kružića, Klis. Ad. 36. Jednoglasno je (37 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i donijet Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Statuta Osnovne škole Majstora Radovana, Trogir. Ad. 37. Jednoglasno je (37 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i donijet Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Statuta Osnovne škole Ivan Leko, Proložac. Ad. 38. Jednoglasno je (37 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i donijet Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Statuta Osnovne škole kneza Trpimira, Kaštel Gomilica. Ad. 39. Jednoglasno je (37 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i donijet Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Statuta Osnovne škole Milna, Milna,. Ad. 40. Jednoglasno je (37 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i donijet Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Statuta Ekonomsko-birotehničke škole, Split.

32

Ad. 41. Jednoglasno je (37 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i donijet Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Statuta Obrtne tehničke škole, Split. Ad. 42. Jednoglasno je (37 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i donijet Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Statuta Tehničke škole za strojarstvo i mehatroniku, Split. Ad. 43. Jednoglasno je (37 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i donijet Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Statuta Škole likovnih umjetnosti, Split. Ad. 44. Jednoglasno je (37 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i donijet Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Statuta Gimnazije dr.Mate Ujevića, Imotski. Ad. 45. Jednoglasno je (37 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i donijet Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog izmjena i dopuna Statuta II. Gimnazije, Split. Ad. 46. Jednoglasno je (37 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i donijet Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog izmjena i dopuna Statuta Srednje škole Brač, Supetar. Ad. 47. Jednoglasno je (37 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i donijet Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog izmjena i dopuna Statuta Srednje škole Antun Matijašević Karamaneo, Vis. Ad. 48. Jednoglasno je (37 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i donijet Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog izmjena i dopuna Statuta Pomorske škole, Split. Ad. 49. Jednoglasno je (37 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i donijet Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog izmjena i dopuna Statuta I. Gimnazije, Split. Ad. 50. Jednoglasno je (37 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i donijet Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog izmjena i dopuna Statuta Srednje tehničke prometne škole, Split. Ad. 51. Jednoglasno je (37 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i donijet Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog izmjena i dopuna Statuta IV. Gimnazije Marko Marulić, Split. Ad. 52. Jednoglasno je (37 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i donijet Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog izmjena i dopuna Statuta Industrijske škole, Split. Ad. 53. Jednoglasno je (37 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i donijet Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog izmjena i dopuna Statuta Elektrotehničke škole, Split. Ad. 54. Jednoglasno je (37 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i donijet Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog izmjena i dopuna Statuta Tehničke i industrijske škole Ruđera Boškovića u Sinju. Ad. 55. Jednoglasno je (37 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i donijet Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog izmjena i dopuna Statuta Osnovne glazbene škole Jakova Gotovca, Sinj.

33

Ad. 56. Prijedlog rješenja o razrješenju i imenovanju predsjednika Upravnog vijeća Javne ustanove RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije.

Nakon zaključene rasprave prešlo se na glasovanje.

Ad. 56. Jednoglasno je (37 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i donijeto Rješenje o razrješenju i imenovanju predsjednika Upravnog vijeća Javne ustanove RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije.

Zatim se prešlo na točke koje su prihvaćene kao dopuna dnevnog reda današnje 26. sjednice Županijske skupštine.

Ad. 57. Prijedlog Pravilnika o financiranju programa, projekata i manifestacija od interesa za opće dobro koje provode udruge na području Splitsko- dalmatinske županije.

Damir Gabrić, privremeni pročelnik Upravnog odjela zajedničkih poslova, uvodno obrazlaže Prijedlog Pravilnika.

Nakon zaključene rasprave prešlo se na glasovanje o točki 57. dnevnog reda sjednice.

Ad. 57. Jednoglasno je (35 glasova „za“) prihvaćen je prijedlog i donijet Pravilnik o financiranju programa, projekata i manifestacija od interesa za opće dobro koje provode udruge na području Splitsko- dalmatinske županije.

Kako su točke 58. i 59. dnevnog reda iz nadležnosti Upravnog odjela za društvene djelatnosti, a odnose se na prijedloge programa javnih potreba u športu, kulturi i tehničkoj kulturi Splitsko-dalmatinske županije za 2016. godinu, prihvaćen je prijedlog predsjednika Županijske skupštine da se objedini uvodno izlaganje i rasprava, te glasuje za svaku točku pojedinačno.

Tomislav Đonlić, privremeni pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti, uvodno je obrazložio prijedloge programa.

Odbor za prosvjetu i kulturu, Nensi Malbaša, predsjednica, jednoglasno su prihvaćeni prijedlozi.

Nakon zaključene objedinjene rasprave prelazi se na glasovanje o točkama.

Ad. 58. Jednoglasno je (33 glasa „za“) prihvaćen prijedlog i donesen Program javnih potreba u športu Splitsko-dalmatinske županije za 2016. godinu.

Ad. 59. Jednoglasno je (33 glasa „za“) prihvaćen prijedlog i donesen Program javnih potreba u kulturi i tehničkoj kulturi Splitsko-dalmatinske županije za 2016. godinu.

Ad. 60. Prijedlog odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i posebne upotrebe CS (crpne stanice) Slatine 1, na dijelu k.o. Slatine.

Stipe Čogelja, privremeni pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo, uvodno je obrazložio ovaj Prijedlog.

34

35


Ad. 60. Jednoglasno je (33 glasa „za“) prihvaćen je prijedlog i donesena Odluka o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i posebne upotrebe CS (crpne stanice) Slatine 1, na dijelu k.o. Slatine.

Petroslav Sapunar, predsjednik Županijske skupštine, na kraju sjednice čestitao je vijećnicima i njihovim obiteljima, te svim žiteljima Županije, sretne nadolazeće blagdane.

Sjednica je zaključena u 14,10 sati.

Predsjednik Županijske skupštine

Petroslav Sapunar, prof.

Zapisnik izradila

Senka Vajler, dipl. iur.

Documents

Z A P I S N I K sa 26...Z A P I S N I K sa 26. sjednice Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije održane dana 15. prosinca 2015., u dvorani Županije u Splitu, Ivana