ZA INFORMIRANJE JAVNOSTI¡na dozvola/OD... · 2019-03-19 · NE 10000 ZAGREB, Savska cesta 41/IV usluge zaštite okoliša d.o.o. Zagreb, listopad 2014. Revizija 0 Stručna podloga

10000 ZAGREB, Savska cesta 41/IV usluge zaštite okoliša

d.o.o.

Zagreb, listopad 2014. Revizija 0

Stručna podloga

zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole

za odlagalište otpada TRESKAVAC

NE-TEHNIČKI SAŽETAK

ZA INFORMIRANJE JAVNOSTI

Operater: Ponikve d.o.o. Krk

Projekt izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša Član HEP Grupe

Broj dokumenta: 25-14-814/29

Vrsta dokumentacije: Stručna podloga

Naziv projekta: Stručna podloga za zahtjev za ishođenje okolišne dozvole

odlagališta Treskavac - NE-TEHNIČKI SAŽETAK ZA

INFORMIRANJE JAVNOSTI

Naručitelj: PONIKVE EKO KRK d.o.o. Odlagalište Treskavac: ne-tehnički sažetak Stručne podloge za okolišnu dozvolu

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša



SADRŽAJ:

1 NAZIV, LOKACIJA, OPERATER I VLASNIK POSTROJENJA .................................. 1

2 KRATKI OPIS POSTROJENJA I UKUPNE AKTIVNOSTI ........................................... 1

2.1 OPIS POSTROJENJA – PROSTOR ZA ODLAGANJE OTPADA ....................................................... 1

2.2 NAZIV, OZNAKA I KAPACITET GLAVNE DJELATNOSTI............................................................ 3

2.2.1 UTROŠENA ENERGIJA I VODA ......................................................................................................... 3

2.3 SKLADIŠTENJE SIROVINE I OSTALIH TVARI - PROSTOR SKLADIŠTA, PRIVREMENO

SKLADIŠTENJE, RUKOVANJE SA SIROVINOM, PROIZVODIMA I OTPADOM .................................... 3

3 OPIS POSTOJEĆIH I PLANIRANIH METODA PREVENCIJE / SMANJENJA

EMISIJA, NJIHOVA EFIKASNOST I UTJECAJ NA OKOLIŠ ............................................ 4

3.1 NAZIV I KOLIČINA PROIZVEDENOG OTPADA ............................................................................. 5

3.2 OPIS I KARAKTERISTIKE OKOLIŠA NA LOKACIJI POSTROJENJA ........................................... 5

4 OPIS I KARAKTERISTIKE POSTOJEĆIH ILI PLANIRANIH MJERA I

KORIŠTENE OPREME ZA POTREBE NADZORA POSTROJENJE I EMISIJA U

OKOLIŠ ......................................................................................................................................... 6

5 KORIŠTENE TEHNIKE I USPOREDBA S NAJBOLJIM RASPOLOŽIVIM

TEHNIKAMA (NRT) ................................................................................................................... 6

6 POPIS MJERA KOJE JE POTREBNO PODUZETI NAKON PRESTANKA RADA

POSTROJENJA ............................................................................................................................ 7

7 IDENTIFICIRANJE SUDIONIKA U PROCESU I OSTALIH DIONIKA ZA KOJE

OPERATER KOJI UPRAVLJA POSTROJENJEM ZNA KAKO BI BILI IZLOŽENI

ŠTETNIM UČINCIMA UKOLIKO ISTI POSTOJE ILI NOVO POSTROJENJE IMA

PREKOGRANIČNI UTJECAJ ................................................................................................... 8

8 P R I L O Z I ........................................................................................................................... 9




Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša 1

1 NAZIV, LOKACIJA, OPERATER I VLASNIK POSTROJENJA

Postupak ishođenja okolišne dozvole provodi se za postojeće postrojenje: odlagalište otpada

Treskavac.

Odlagalište Treskavac nalazi se na području Općine Vrbnik, otok Krk, na udaljenosti od cca 4,5

kilometra južno od Vrbnika. Odlagalište se nalazi na katastarskoj čestici k.č. 3420 k.o. Vrbnik.

Od naselja Punat je udaljeno 2.100 m, a udaljenost od mora iznosi 2.300 m.

Šire područje lokacije odlagališta Treskavac nalazi se u Prilogu 1.

Obuhvat zahvata se prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže nalazi se unutar zaštićenog

područja označenog šifrom HR1000033 Kvarnerski otoci - međunarodno važno područje za

ptice. Udaljenost od zaštićenog područja posebni rezervat – Košljun iznosi 3.100 m. Na

udaljenosti do 300 m jugozapadno i zapadno od lokacije odlagališta Treskavac prostire se

područja ekološke mreže: HR2000899 Bašćanska Draga (važno područje za divlje svojte i

stanišne tipove).

Vezano za prostorno-plansku dokumentaciju, prostorni plan Primorsko-goranske županije

(„Službene novine Primorsko-goranske županije“, br. 14/00, 12/05, 50/06 i izmjena – 08/09),

predviđa formiranje jedinstvenog Centra za gospodarenje otpadom (centralna zona

gospodarenja otpadom) za cijeli teritorij Županije uz uspostavu mreže reciklažnih dvorišta i

transfer stanica te sanaciju neuređenih i neprimjernih odlagališta otpada.

Za odlagalište otpada Treskavac do sada su izdani sljedeći akti: lokacijska dozvola, rješenje o

prihvatljivosti zahvata na okoliš, građevinska dozvola te dozvola za odlaganje komunalnog

otpada. Osim toga tijekom srpnja 2013. godine proveden postupak je ocjene o potrebi procjene

utjecaja na okoliš za izmjenu i dopunu sanacije odlagališta te je ishođeno Rješenje Ministarstva

zaštite okoliša i prirode da za navedeni zahvat nije potrebno provoñenje procjene utjecaja na

okoliš (glavne promjene su se odnosile na povećanje završne kote tijela odlagališta te količine

odloženog otpada).

Operater postrojenja je tvrtka PONIKVE EKO OTOK KRK d.o.o. za komunalne djelatnosti,

Vršanska 14, 51500 Krk. Ortofoto karta šireg područja okruženja lokacije nalazi se u Prilogu 2.

2 KRATKI OPIS POSTROJENJA I UKUPNE AKTIVNOSTI

2.1 OPIS POSTROJENJA – PROSTOR ZA ODLAGANJE OTPADA

Na lokaciji starog otpada nastavilo se sa odlaganjem otpada dok se nije uredila nova plohe prve

faze. Stari otpad se zatim prekrio inertnim materijalom uz istovremeno otplinjavanje. Sanacija

odlagališta otpada se odvila na način da uredila nova ploha u dvije faze za odlaganje otpada. U

prvoj fazi obuhvatit će se površina od oko 11.700 m2 volumena od 80.000 m3. Uz zbijenost

otpada od 0,60 t/m3.

Pošto se zapunila ploha prve faze, ista se sanirala izvedbom završnog brtvenog sustava.

Drugom fazom obuhvaćena je površina od oko 13.500 m2 volumena od 55.000 m3.



Ulazna zona je uređena na način da je postavljena portirnica sa ulaznom rampom i mosna vaga.

Oko cijelog odlagališta postavljena je ograda visine 2 m. U svrhu zaštite od neovlaštenog

korištenja na odlagalištu je uspostavljen videonadzor te je instaliran alarm. Unutar granica

odlagališta predviđen je sustav za prihvat i predobradu reciklabilnog otpada. Sustav se temelji

na primarnoj reciklaži otpada. Izvedeni su pogon za prihvat i sortiranje komunalnog otpada i

pogon za kompostiranje biootpada – kompostana. Prijem otpada se provodi na portirnici s

kolnom elektronskom vagom.

Komunalni nerazvrstani otpad se odlaže na uređenu novu plohu odlagališta. Odvojeno

sakupljena komponenta komunalnog otpada se transportira do objekata za prihvat i

predobradu komunalnog otpada. Ovisno o vrsti otpad se dalje sortira i obrađuje.

Na odlagalište se doprema komunalni otpad kojim se planski zapunjava predviđeni odlagališni

prostor. Otpad se nasipa u slojevima od oko 30 cm, uz zbijanje kompaktorom do postizanja

zbijenosti od oko 600 kg/m3. Visina dnevnog sloja ne bi smjela biti veća od 100 cm iz razloga što

se smanjuje stabilnost kosina odlagališta i otežava rad. Zapunjavanjem jedne etaže, otpad se

prekriva inertnim materijalom i postepeno se zapunjava slijedeća, na višoj koti. Prekrivanje

otpada inertnim materijalom potrebno je vršiti na kraju svakog radnog dana iz sigurnosnih i

zdravstvenih razloga. Zapunjavanje otpada se vrši po fazama u smjeru od jugoistoka prema

sjeverozapadu, tako da kamioni i kompaktor nasipavaju otpad "ispred sebe", i prelazeći preko

njega ga stalno zbijaju. Vanjski nagibi pokosa tijela otpada se formiraju u nagibu 1:3, a

osiguravaju se izvedbom "zečjih nasipa" od inertnog materijala. To su nasipi kojima se

onemogućava rasipanje otpada i definiraju projektirane dimenzije tijela otpada. Nagib završnog

prekrivanja ujedno ne bi smjeo biti manji od 5% da bi se omogućila pravilna odvodnja sa

površina pod otpadom.

Na odlagalištu se nalazi aktivni sustav otplinjavanja s izgaranjem na visokotemperaturnoj baklji

koja je smještena nedaleko ploha za odlaganje. Kapacitet baklje ne prelazi 200 m3/h. Od sondi

koje su raspoređene na plohi na međusobnoj udaljenosti najviše 50 m, plinovodima se

deponijski plin odvodi do baklje. Postojeći otpad otplinjava se horizontalnim sustavom

otplinjavanja koji se nalazi ispod prekrivnog brtvenog sustava, pri tome se povezuju postojeći

odušnici perforiranim PEHD cijevima i odvode do baklje. Sustav otplinjavanja se odvija po

fazama ovisno o napredovanju punjenja odlagališta otpadom. Cjelokupno tehničko rješenje za

otplinjavanje postojećeg otpada potrebno je dati nakon što na toj lokaciji prestane odlaganje

otpada. Na prostoru odlagališta provoditi se redovita dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija.

Na lokaciji se nalazi 10 vertikalnih bunara. Visokotemperaturna baklja (1000-1200oC) s plinskom

crpnom stanicom je kapaciteta min. ≤60, max. ≥200 Nm3/h, smještena je kao kompaktna jedinica

na armiranobetonskoj podlozi 4,0x3,0m debljine 30 cm od betona C25/30 (MB30) konstruktivno

armirane mrežastom armaturom MAR 500/560. Cijelo postrojenje izvedeno je u EX izvedbi. Oko

postrojenja je postavljena žičana ograda visine 2 m, koja sprječava neovlašteni pristup baklji.

Oborinske vode na odlagalištu skupljaju se obodnim kanalima te vode do upojnih bunara

kojima se ispuštaju u okoliš. Tehnološka voda iz objekata odvodi se do bazena tehnoloških

voda kapaciteta 114 m3. Procjedne vode iz otpada se prikupljaju na temeljnom brtvenom

sustavu i drenažnim sustavom odvode do bazena za procjednu vodu. Bazen procjednih voda je

izveden nepropusno, kapaciteta od 264 m3. Procjedna voda je onečišćena tvarima iz otpada i ne

bi se trebala ispuštati u okoliš bez obrade. Predviđeno je da se voda recirkulira natrag na

deponiju. Otpadne vode za pranje kotača vozila skupljaju se na sabiralištu za vodu sa



hvatačem mulja i pijeska zaštićenog lijevanoželjeznom rešetkom. Voda od pranja se vodi se

preljevnim odvodom do odvajača taloga ulja i masti odakle se odvodi u bazen za procjedne

vode.

Tlocrt s mjestima emisija nalazi se na Prilogu 3.

2.2 NAZIV, OZNAKA I KAPACITET GLAVNE DJELATNOSTI

Glavna djelatnost koja će se obavljati u predmetnom postrojenju je gospodarenje otpadom.

U skladu s „Uredbom o okolišnoj dozvoli“ („Narodne novine“, br. 8/14), Prilog I., poglavlje 5.,

predmetno postrojenje prema glavnoj djelatnosti obuhvaćeno je točkom 5.4.: „Odlagališta

otpada sukladno definiciji prema posebnom propisu, na koja se odlaže više od 10 tona otpada

na dan ili imaju ukupni kapacitet preko 25.000 tona, osim odlagališta inertnog otpada“.

Prva faza izgradnje odlagališta: tlocrtna površina od oko 11.700 m2 i volumena od 80.000 m3.

Druga faza izgradnje odlagališta: površina od 13.010 m2 i volumena od 55.000 m3.

2.2.1 UTROŠENA ENERGIJA I VODA

Ukupna godišnja količina kupljenje i proizvedene energije u postrojenju iznosi 397,656 GJ.

Postrojenje raspolaže priključkom na vodoopskrbni sustav gradskog vodovoda i godišnja

potrošnja vode iznosi 1.810 m3 , što je sanitarna voda i voda za pranje vozila.

Opskrba vodom hidrantskog voda na odlagalištu riješena je u priključkom na postojeći

vodovod. U vodomjernom oknu predviđen je vodomjer sa zatvaračima, nepovratnim ventilom i

potrebnim fazonskim komadima. Priključenje se izvodi cijevima DI DN100 mm. Od priključka

se voda dovodi u ukopani rezervoar zapremine cca 90 m³. U hidrostanici su predviđene dvije

pumpe, za naizmjenični rad - jedna radna i jedna rezervna, kao i paralelni rad dvije crpke.

Kompletna hidrantska mreža predviđena je također od DI cijevi DN100 mm. Na hidrantskom

cjevovodu postavljaju se nadzemni hidranti promjera 80 mm i dubine ugradnje 1,0 m.

Predviđena su izljevna mjesta za plato za pranje kotača, kod kompostane, objekta za

predobradu komunalnog otpada i objekta za osoblje.

2.3 SKLADIŠTENJE SIROVINE I OSTALIH TVARI - PROSTOR SKLADIŠTA,

PRIVREMENO SKLADIŠTENJE, RUKOVANJE SA SIROVINOM, PROIZVODIMA

I OTPADOM

Odlagalište Treskavac nalazi se na području Općine Vrbnik. Odlagalište je namijenjeno

odlaganju otpada s otoka Krka: Grada Krka te općina Baška, Dobrinj, Malinska - Dubašnica,

Omišalj, Punat i Vrbnik.

Odlagalište se sastoji od starog dijela i novog dijela na koji se odlaže otpad. Na odlagalištu je

izvedena hidrantska mreža, protupožarni i protuprovalni alarmi, uspostavljen je stalni video

nadzor iz dispečerskog centra, izgrañena je automatska kolna vaga, plato za pranje vozila prije

napuštanja prostora odlagališta, te je ureñena i prostorija za radnike.



Odlagalište ima izgrañen temeljni brtveni sloj i bunare za otplinjavanje. Procjedne vode

prikupljaju se u sabirni bazen te se pumpama vraćaju na tijelo odlagališta.

Na odlagalište otpada Treskavac odlaže se isključivo komunalni otpad. U okviru odlagališta

nalazi se reciklažno dvorište u sklopu kojeg je hala za prihvat otpada sa sortirnicom i

kompostana. U sortirnici se obrañuje odvojeno prikupljeni otpad i to papir, karton, plastika,

staklo i bio otpad.

Reciklažno dvorište otvorenog tipa - uređeni prostor sa spremnicima za pojedine vrste

otpada;

Ploha za odlaganje zelenog otpada - obrada biološkog dijela otpada odvija se na

asfaltnoj plohi. Cijela ploha izvedena je u uzdužnom padu 1,0 %, poprečno su izvedeni

višebrodni padovi od 2%. Tehnološka voda se prikuplja u betonskom

vodonepropusnom kanalu pada dna 1%, sa lijevano željeznom rešetkom za odvodnju

plohe. Dalje se voda odvodi u bazen tehnološke vode;

Prostor za baliranje - Prihvat komunalnog otpada se provodi u poluzatvorenoj hali

20x66 m, gdje se smješta multifunkcionalno postrojenje za predobradu otpada. Hala je u

armiranobetonskoj izvedbi nosive konstrukcije. Sustav za prihvat i predobradu

komunalnog otpada ima sljedeće funkcije: prihvat odvojeno prikupljenih otpadnih

materijala BIOOTPAD, PAPIR, PET, OSTALA PLASTIKA, STAKLO, ALUMINIJ i

OSTALI METALI; odvajanje nečistoća iz pojedine kategorije; sortiranje po vrstama (u

slučaju ekonomske opravdanosti); usitnjavanje; prosijavanje; prešanje i baliranje;

kompostiranje; privremeno skladištenje. Pogon za prihvat, sortiranje, obradu i

skladištenje sastoji se od sljedećih elemenata: prihvatni spremnik s pužnim

transporterima i pokretnom podiznom trakom; mobilno rotacijsko sito; dodatni

prihvatni spremnik s pokretnom podiznom trakom; povišena linija za sortiranje,

zatvorena i ventilirana, dužine 12 m; preša, automatska, sila tiskanja > 1000 kN, s

prihvatnim spremnikom i podiznom trakom; stroj za usitnjavanje, s prihvatnim

spremnikom i podiznom trakom; magnetske trake za odvajanje feromagnetičnih

materijala; pokretne horizontalne trake za manipulaciju dužine 5 i 7 m; prihvatni

spremnici i sl.

Fazna izgradnja odlagališta Treskavac prikazana je na Prilogu 4.

3 OPIS POSTOJEĆIH I PLANIRANIH METODA PREVENCIJE /

SMANJENJA EMISIJA, NJIHOVA EFIKASNOST I UTJECAJ NA

OKOLIŠ

Na novim plohama provodi se aktivan sustav otplinjavanja s izgaranjem na baklji. Sustav

otplinjavanja izvodi se fazno, zajedno sa izvođenjem pojedine plohe. U tijelu otpada se izvode

bunari pomoću čeličnih cijevi φ800 koje se podižu s napredovanjem odlagališta otpada. U

čelična zvona φ800 postavljaju se PE80 cijevi DN110 SDR11 perforirane 100%, a okolica u zvonu

se ispunjava kamenim materijalom (batudom) silikatnog sastava granulacije 64/128 mm. Na

vrhu čeličnog zvona se postavlja privremena sonda za otplinjavanje tijekom odlaganja otpada,

koja je spojena na fleksibilnu PE80 cijev DN80.



Kada se dostignu kote za odlaganje otpada postavljaju se na nivou pokrovnog brtvenog sustava

sonde za trajno otplinjavanje koje su međusobno povezuju veznim plinovodima od PE80 cijevi

DN110 SDR 17 kojim se odvode plinovi do lokacije baklje s plinskocrpnom stanicom i bakljom.

Cijevi plinovoda na plohi otpada postavljaju se u drenažni sloj iznad GCL geokompozita i

moraju biti u padu od najmanje 2% prema sondama za trajno otplinjavanje da se omogući

vraćanje kondenzata preko sondi natrag u otpad.

Na lokaciji se nalazi 10 vertikalnih bunara. Visokotemperaturna baklja (1000-1200oC) s plinskom

crpnom stanicom je kapaciteta min. ≤60, max. ≥200 Nm3/h, i smještena je kao kompaktna

jedinica na armiranobetonsku podlogu 4,0x3,0m debljine 30 cm od betona C25/30 (MB30)

konstruktivno armirane mrežastom armaturom MAR 500/560. Cijelo postrojenje je u EX

izvedbi. Oko postrojenja je postavljena žičana ograda visine 2 m, koja sprječava neovlašteni

pristup baklji.

Prije ispuštanja u okoliš oborinske otpadne vode se provode kroz taložnik dok se tehnološke

otpadne vode, nastale pranjem mehanizacije kao i sve otpadne vode sa manipulativnih

površina, prije ispuštanja u okoliš se provode kroz separator ulja i masti.

3.1 NAZIV I KOLIČINA PROIZVEDENOG OTPADA

Na odlagalištu otpada Trskavac je tijekom 2013. godine skupljeno i dovezeno 12 vrsta

neopasnog otpada u ukupnoj količini od 18.600 t.

Opis postojećih i planiranih metoda za prevenciju nastanka (proizvodnje) otpada:

Uveden je sustav skupljanja i razvrstavanja otpada putem tzv. posebnih sabirnih mjesta

(„POSAM „). Iz prikupljenog otpada se izdvaja opasni otpad. U 2011-toj godini cca. 2,5 t

opasnog otpada je izdvojeno iz otpada koji su ostavili građani, što je direktno zbrinuto od

strane ovlaštenog koncesionara. Sav prikupljeni otpad predstavlja po strukturi komunalni

otpad prikupljen od domaćinstva na javnim površinama ili otpad koji je po svojoj strukturi

sličan komunalnom, a dolazi npr. iz ugostiteljsko turističke.

3.2 OPIS I KARAKTERISTIKE OKOLIŠA NA LOKACIJI POSTROJENJA

Praćenje stanja okoliša se ne provodi.

U blizini odlagališta ne postoje mjerne postaje za mjerenje kvalitete zraka ili voda koje bi se

odnosile na onečišćujuće tvari koje bi imale direktne veze sa odlagalištem.

U skladu s provedenim postupkom procjene utjecaja na okoliš potrebno je pratiti meteorološke

podatke, količine i sastav odlagališnih plinova, analizirati oborinske vode, podzemne vode te u

slučaju pritužbi stanovništva pratiti H2S i amonijak u zraku. te izvršiti trasiranje podzemnih

voda.



4 OPIS I KARAKTERISTIKE POSTOJEĆIH ILI PLANIRANIH MJERA I

KORIŠTENE OPREME ZA POTREBE NADZORA POSTROJENJE I

EMISIJA U OKOLIŠ

Praćene emisije: emisije u zrak. Točke emisije (ispusti) – odzračnici. Lokacija

mjerenja/uzorkovanja: na ispustu, 4 bunara na aktivnom dijelu odlagališta P-1 i P-3 na

sjeverozapadu, P-2 i P-4 na jugoistoku.

Praćene emisije: emisije u vode*. Točke emisije (ispusti) – piezometri. Lokacija

mjerenja/uzorkovanja: izgrađeni su piezometri u okolici odlagališta. Metode

mjerenja/uzorkovanja: ručno uzorkovanje/ekstraktivna metoda. Učestalost mjerenja: 4 puta

godišnje tj. svaka 3 mjeseca (kvartalno).

Praćenje stanja okoliša

Praćene emisije - emisija u vode. Točke emisije (ispusti) - lokacija mjerenja/uzorkovanja

vodocrpilišni zdenac u Baškoj, izvori u Vrbniku (zdenac Paprata), sjeverni dio Puntarskog

zaljeva. Metode mjerenja/uzorkovanja: ručno uzorkovanje/ekstraktivna metoda. Učestalost

mjerenja : četri puta godišnje tijekom fazne sanacije odlagališta, a nakon provedene

saniacije dva puta godišnje tijekom sljedećih 10 godina, a jednom godišnje u Puntarskom

zaljevu.

5 KORIŠTENE TEHNIKE I USPOREDBA S NAJBOLJIM

RASPOLOŽIVIM TEHNIKAMA (NRT)

U cilju dodatne detaljne analize postojećeg odlagališta otpada Treskavac s tehnološki

povezanim cjelinama, s aspekta korištenja najboljih raspoloživih tehnika (NRT) korišteni su

sljedeći referentni dokumenti o najboljim raspoloživim tehnikama (tzv. RDNRT ili BREF

dokumenti): (a) RDNRT u sektoru obrade otpada i (b) RDNRT u sektoru odlaganja otpada.

Detaljna usporedba s najboljim raspoloživim tehnikama provedena je u poglavlju H „Stručne

podloge zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole“.

Na području odlagališta otpada koriste se najbolje raspoložive tehnike, od kojih posebno treba

spomenuti: provedbu interne stručne edukacije zaposlenika; kontrolu otpada pri preuzimanju

po vrstama i količinama, uključujući i provjeru pratećih listova; prihvaćanje samo onih vrsta

otpada koje zadovoljavaju uvjete za prijem i odlaganje; onemogućavanje prihvata za odlaganje

neprikladnih, odnosno nedozvoljenih vrsta otpada; prihvaćanje neopasnog proizvodnog otpada

samo ako odgovora zahtjevima iz važećih propisa; prekrivanje i zatvaranje dijelova odlagališta

koji su popunjeni otpadom; poduzimanje zaštitnih mjera u vezi sprečavanja emisija neugodnih

mirisa i prašine; zaštita odloženog otpada od mogućeg raznošenja vjetrom; pridržavanjem

propisa, usklađenim s normama o buci EU, održavanje razine buke radne mehanizacije i vozila

unutar propisima dozvoljenih granica; onemogućenje ili otežavanje pristupa životinja (glodavci,

kukci, ptice i dr.) odloženom otpadu; onemogućenje stvaranja aerosola; protupožarne mjere; po

potrebi, a zbog sprečavanja emisija prašine, prskanje internih prometnica i radnih površina

vodom; pranje kotača vozila prije izlaska s područja postrojenja na javne prometnice; pri

odlaganju redovito (svakodnevno) sabijanje otpada i prekrivanje LDPE folijom ili slojem

inertnog materijala (dnevna prekrivka) te održavanje aktivnog područja odlaganja otpada što je



moguće manjim; odlaganje otpada na način da se osigura/zadrži postojanost otpadne mase i

popratnih struktura zbog onemogućenja kliženja, odnosno osiguranja integralne stabilnosti

tijela odlagališta, kao i sprečavanja procesa njegovog slijeganja i onemogućenje fizičkog

pristupa odlagalištu nepozvanim osobama (stalni čuvar, ograda, zaključavanje ulaznih vrata

izvan radnog vremena i dr.).

Pored navedenih najboljih raspoloživih tehnika, planira se i uspostavu sustava upravljanja

okolišem (engl. Environmental Management System) te usvajanje norme HRN ISO EN 14001 s

ciljem definiranja politike zaštite okoliša te planiranja, utvrđivanja i provedbe postupaka

upravljanja okolišem do kraja 2014. godine; izrada priručnika potrebnih za siguran rad i

učinkovitost kontrole radnih procesa.

Od navedenih zahtjeva NRT-a odlagalište Treskavac, usklađeno je i provodi aktivnosti za sve

osim za jedno područje. Radi se o zahtjevu Bat Guidance Note On Best Available Techniques for

the Waste Sector Landfill Activities, BGLA iz studenog 2008. Koje pod točkom 2.3.2.1. propisuje

mjeru: Optimizirati nabavu energije, primjerice, korištenjem odlagališnog plina prikupljenog iz

odloženog otpada, za toplinu/pogon. Navedena mjera nije usklađena, te se odlagališni plin ne

planira energetski iskorištavati.

6 POPIS MJERA KOJE JE POTREBNO PODUZETI NAKON

PRESTANKA RADA POSTROJENJA

Opis programa stavljanja postrojenja izvan pogona ili prijedlog pripreme za navedeni ili sličan

program

Početkom rada Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina (ŽCGO Marišćina) prestaje

odlaganje otpada na odlagalištu Treskavac te se pristupa zatvaranju odlagališta postavljanjem

vodonepropusnog završnog pokrvonog sustava. Osim toga lokacija odlagališta će se nastaviti

koristiti za reciklažno dvorište te pretovarnu stanicu.

Zatvaranju se pristupa poravnanjem gornje plohe odlagališta te izgradnjom pokrovnog

završnog sloja.

Završni pokrovni sustav sastoji se, gledajući odozdo prema gore, od:

- Izravnavajućeg prekrivnog sloja debljine 25 cm,

- Geosintetičkog drenažnog sloja za prikupljanje odlagališnog plina (plinodren)

- Bentonitnog tepiha (GCL), koeficijenta vodonepropusnosti k=10-9 m/s

- Geosintetičkog sloja za odvodnju oborinskih voda (geodren)

- Geomreže 30/30

- Rekultivirajućeg sloja zemljedebljine 101 cm i

- Vegetacijskog pokrova.

Završni pokrovni sloj je usklađen s Direktivom Vijeća 1999/31/EZ o odlaganju otpada (DIR).

Nakon zatvaranja odlagališta potrebno je održavati obodne kanale oko tijela odlagališta čistim i

protočnim, a oborinsku vodu iz obodnih kanala i dalje odvoditi kroz taložnicu te pročišćenu

ispuštati preko upojnih zdenaca u okoliš.

Rezultati ispitivanja lokacije u odnosu na postojeća onečišćenja tla i podzemnih voda iz samog

postrojenja, ili prijedlog za provedbom takvog ispitivanja, i prijedlog vremenskog okvira

(podaci o ispitivanjima stanja tla i podzemnih voda iz temeljnog izvješća kao Prilog, ako postoji



obveza izrade temeljnog izvješća)

Nakon zatvaranja odlagališta otpada potrebno je provoditi sljedeći program praćenja stanja

okoliša:

- Procjedne vode kontrolirati dva puta godišnje u periodu od najmanje 10 godina od dana

zatvaranja odlagališta

- Oborinske vode s lokacije kontrolirati na mjestu ispuštanja jedanput godišnje u periodu od 10

godina od dana zatvaranja odlagališta, a sljedećih 10 godina jednom u dvije godine

- Podzemnu vodu u piezometrima kontrolirati dva puta godišnje u periodu od 10 godina od

dana zatvaranja odlagališta, a sljedećih 10 godina jednom u dvije godine

- Emisiju, odnosno količinu i sastav odlagališnih plinova (metan, ugljikov dioksid, vodikov

sulfid, vodik i kisik) kontrolirati dva puta godišnje u periodu od 10 godina od dana zatvaranja

odlagališta, a sljedećih 10 godina jednom u dvije godine

- Zbog mogućeg slijeganja tijela odlagališta, kontrolirati tj. odlagalište geodetski snimati svake

dvije godine u periodu do 10 godina nakon zatvaranja.

7 IDENTIFICIRANJE SUDIONIKA U PROCESU I OSTALIH DIONIKA

ZA KOJE OPERATER KOJI UPRAVLJA POSTROJENJEM ZNA

KAKO BI BILI IZLOŽENI ŠTETNIM UČINCIMA UKOLIKO ISTI

POSTOJE ILI NOVO POSTROJENJE IMA PREKOGRANIČNI

UTJECAJ

Nije primjenjivo. Postrojenje nema prekogranični utjecaj.



8 P R I L O Z I



P R I L O G 1 :

ŠIRE PODRUČJE LOKACIJE ODLAGALIŠTA TRESKAVAC





P R I L O G 2 :

ORTOFOTO KARTA ŠIREG PODRUČJA OKRUŽENJA LOKACIJE

Naručitelj: PONIKVE EKO KRK d.o.o Odlagalište Treskavac: ne-tehnički sažetak Stručne podloge za okolišnu dozvolu




P R I L O G 3 :

TLOCRT S MJESTIMA EMISIJA





P R I L O G 4 :

FAZNA IZGRADNJA ODLAGALIŠTA TRESKAVAC



Documents

ZA INFORMIRANJE JAVNOSTI¡na dozvola/OD... · 2019-03-19 · NE 10000 ZAGREB, Savska cesta 41/IV usluge zaštite okoliša d.o.o. Zagreb, listopad 2014. Revizija 0 Stručna podloga