7/24/2019 za mob
1/4
Fjodor Mihajlovi Dostojevski ( 19.st )utemeljio je moderni
europski roman ( utjecao na razvoj zapadnoeuropske proze 20.stoljea
)
ospo!a "ovar# $ ustave Falu%ert ( 19. st )smatra se po&etkom
modernizma u europskim knji'evnostima ( 1*+ ) , knji'.razdo%lje -
realizam , knji'. vrsta - psih. roman , tema 'ivot /mme "ovar#
tra+i&nasud%ina 'ene u malo+ra!anskoj sredini polovicom 19. st
, %ovarizam ( pojam nastaoprema liku /mme "ovar# ) - lozo 3ules da
aultier tako je nazivao &ovjek. skolostda se smatra
druk&ijim ne+o 4ta jest 5 u pojmu postaje sim%ol &e'nje za
neostvarivim
6redrealizam7protorealizam78enoino do%a ( 10. -10.711. )nema
oso%ito intezivne kulturne djelatnosti kao u prethodnom razdo%lju (
:rvatskinar. preporod ) , razlozi - hrv. je dio ;< monarhije
provodi se +ermanizacija z%o+trajanja "achova apsolutizma tek 1=.
ukinuto kmetstvo plemstvo propada+ra!anske klase nema , zato je
%ilo nemo+ue o&ekivati razvoj knji'evnosti , nakon10. ja&a
strana&ki 'ivot ( npr. >arodna stranka ?tranka 6rava ) ,
ostvarenja -velika ulo+a narodnjaka u prosvjeivanju naroda 1*
osnovana je 3;@ikolaj asiljevi&o+olj 5 najzn. djela >..
o+olja - Ka%anica ( prip ) i Mrtve du4e ( rom ) , %)
razvijenirealizam (0e $ 0e) isti&e se Lvan ?er+ejevi&
Bur+enjev - uvodi poetski realizam -unosi poetske opise prirode 5
naj.zn. djela Aov&evi zapisi (z%ir.nov) , c) visoki ili
psiholo4ki realizam ( *0e$0e) $ vrhunac ruskoh realizma i
za&etak modernizma ,+lavni predstavnici - Dostojevski Aav
>ikolajevi& Bolstoj ( ;na Karenjina )
Fjodor Mihajlovi Dostojevski @lo&in i kaznaknj.vrsta -
moderni roman ( monolo4ko $ asocijativni ) , nije
kriminalisti&ki je zlo&incaznamo ve na po&etku romana ,
zna&aj djela - prototip moderno+ romana i prvi psih.
7/24/2019 za mob
3/4
roman u svijet. knji'evnosti , o%ilje'ja moderno+ romana 1)
dea%ularizacija , 2)unutarnji monolozi , G) esejisti&ki
dijelovi romana , =) sim%olika (va'nost smova ihalucinacija) , )
lozoske rasprava , ) reduciran prostor i vrijeme
z%ivanja,kompozicija - roman ima 4est dijelova i epilo+ , stilska
o%ilje'ja - a) realisti&ka -postoji a%ula likovi su soc. i
psih. okarak. ali u prvom je planu psih. karak. %)modernisti&ka
- dea%ularizacija - a%ula se prekida %rojnim di+resijama i
unutarnjimmonolozima sim%olika va'nost snova i halucinacija lozoske
rasprave ,raskoljnikova podjela ljudi - o%i&ni (pokorni
poslu4ni) i neo%i&ni ( imaju sna+e iodva'nost Hrei svoju
rije&I , razlika >ietzschoeove teroije od Cask -
nad&ovjek sera!a rijetko a neo%i&ni ljudi su %rojnija
katero+irja , ;6?apoleonom jer je on odveo mno+e ljude u smrt pa
mo'e i on, rask. jeoksimorovskilik jer je o%likovan na
osnoviproturje&ja ( suosjeajnost -%ezosjeajnost
vjernik$nevjernikdo%ar$lo4) , ideja romana - patnja je sredstvo
kojedovodi &ovjeka do prosvjetljenja Caskoljnikov shvaa da se
nje+ov 'ivot moratemeljiti na lju%avi i vjeri , moralni pro%lem $
pitanje ima li pravo pojedinac u imedo%ra u%iti dru+o+ &ovjeka
5 opravdava li u%ojstvo &injenica da je u%ijeni &ovjek
lo4O5
Cealizam u hrvatskoj knji'evnosti ( 10.711.$192.719.)192 - mato4
o%javljuje pripovijetku Mo savijesti koja na+ovije4ta modernu ,
19.$odr'ani prosvjedi u @ , predrealist je ;. 8enoa koji svojim
&lancima H>a4aknji'evnostI i H@a4to pi4emoI za+ovara
realisti&ku metodu stvaranja , realisti&ki piscioda%iru
teme iz suvremeno+ 'ivota pa je +lavna tematika socijalna , knji'.
zna&ajke -knji' re+ionalizam - pisci opisuju ili svoj
zavi&aj ili mjesto +dje su studirali
retrospekcija ( vraanje radnje unatra+ ) uokvireno
pripovijedanje (djelo zapo&injekraje pa se radnja vraa unatra+
i zavr4ava po&etkom), naj&e4e opisivane re+ije ipisci $
;nte Kova&i H< re+istraturiI ( hrv.za+) jenceslav >ovak
H6osljednji?tipan&iiI ( ?enj primorje) Ksaver 8andor jalski
H6od starim krovovimaI ( hrv.za+orje) 3osip Kozarec HBenaI (
slavonija ) ,
?ilvije ?trahimir Kranj&evi - ospodskom
Kastorunajzna&ajniji pjesnik 19.st opisivao je hrv. primorje
z%irke pjesama H"u+arkinjeIHBrzajiI HLza%rane pjesmeI , Bema
ospodski pas Kastor kroz zivot prolazi linijommanje+ otpora
dodvoravajuci se svom vlasniku , rsta Airska misaona pjesma
,Kompozicija 2 dijela $ 1. Kastor i nje+ov nacin zivota u odnosu na
nacin zivota pasa
lutalica , 2. Motiv ljudi prikaz ljudsko+a zivota od rodjenja do
smrti , ?til;le+oricnost
;..Mato4 $ >otturnonokturno i notturno prema lat. (nocturnus
- noni5 umjetini&ko djelo (+laz%enolikovno knji'evno) koje
izra'ava none motive i u+o!aje5 poslijednja matosevapjesma5 tema -
no u selu5 lirska pejza'na pjesma5 temeljni stilski postupak
7/24/2019 za mob
4/4
sinestezija jer do'ivlja no s vi4e osjetila5 istaknut noni
u+o!aj (atmosera)5zapisana u stihu desetercu i petercu s ukrstenom
rimom zatvorena orma soneta
;na Karenjina lektira $ Aav >ikolajevi& Bolstojvrsta
djela:paralelni roman 5 vrijeme rad. :*0e 19. stoljea , glavni
likovi: anakarenjina vronski levin kiti , ana arkadjevna
karenjinaje +lavna i ujednotra+i&na junakinja romana. ona je
prekrasna pametna ali i 'ena koja dozvoli da srcepo%ijedi razum.
z%o+ Isla%ostiP koju je pokazala prema svim mjerilima
dru4tvatolstoj je postavio pitanje koje se namee samo po se%i je li
ana kriva za ono 4to jeu&inilaO mo'ete li neko+a kriviti z%o+
nje+ovih osjeajaO , levin$ veleposjednikopisan kao &ovjek
&vrsto+ karaktera koji poput ane na po&etku misli kako je
smisaoljudsko+ postojanja nje+ova vlastita srea i to +a dr'i sve
dok ne upozna kiti4&er%acke. nakon vjen&anja sve vi4e shvaa
da vlastita srea nije dovoljna kako %i'ivot %io potpun. , vronskije
mlad i nao&it vojni &asnik koji 'ivi %ez%ri'no i dosadnije
%io ni jednom zalju%ljen sve dok nije upoznao prekrasnu anu. s
vremenom se od
neod+ovorno+ &ovjeka pretvara u zalju%ljenu oso%u koja je u
stanju u&initi sve zalju%av pa tako preuzeti i od+ovornost za
dijete. njih dvoje s vremenom imaju svevi4e pro%lema a unato&
tome 4to voli anu vronsko+a sve vi4e mu&i 4to je
zapostaviovojnu karijeru. 5 kitijedna od tri keri plemia iz moskve.
zalju%ljena je u vronsko+a4to se ne svi!a ocu koji je za levina dok
majka odo%rava kerine osjeaje. kada jelevin napokon skupio sna+e da
zaprosi kiti ona +a od%ije jer se nadala %ra&nojponudi od
vronsko+a.
