28
D 2384 E 1,50 LISTOPAD/OKTOBER 2013 BR./NR.10 (338) 40. obljetnica HKM Traunreut lebendige gemeinde lebendige gemeinde

kroatenseelsorge.dekroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2014/01/Zz10.2013.pdf · za nasilje koje je dovelo do Bulešićeve smrti bila činje - nica da je Sluga Božji bio kršćanin

  • Upload
    others

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

D 2384 E — 1,50€ — LISTOPAD/OKTOBER 2013 — BR./NR.10 (338)

40. obljetnica HKM Traunreut

lebendige gemeindelebendige gemeinde

PULA

Na svečanom misnom slavlju u pulskoj Areni, u subotu 28. rujna, koje jepredvodio Papin izaslanik prefekt Kongregacije za kauze svetih kardinalAngelo Amato blaženim je proglašen hrvatski svećenik i mučenik za vje-

ru sluga Božji Miroslav Bulešić.Nakon pjesme „Gospo -

dine smiluj se“ biskup poreč -ki i pulski Dražen Kutleša za-molio je Papinog izaslanikada proglasi blaženim Miros-lava Bulešića, nakon čega jeukratko predstavljen lik i ži-votopis toga hrvatskoga mu-čenika kandidata za beatifi-kaciju. Biskup Kutleša je is -taknuo, kako je jedini povodza nasilje koje je dovelo doBulešićeve smrti bila či nje -

nica da je Sluga Božji bio kršćanin i svećenik. Drugih objašnjenja nema, ni poli-tičkih, ni etničkih. Stoga njegovi progonitelji nisu imali nikakav drugi povod zaopravdanje svoga zlodjela. Sveto je umro praštajući iz sveg srca svim svojim ne-prijateljima i progonite -ljima. Svoj je mučeničkiživot prikazao kao dra-govoljnu žrtvu za CrkvuBožju, rekao je biskupKutleša.

Kardinal Amato sve-čano je zatim pročitaoapostolsko pismo papeFranje i proglasio vlč.Miroslava Bulešića bla-ženim. Nakon čitanjabule na latinskom i nahrvatskom jeziku otkri-vena je velika slika Miroslava Bulešića. Relikvijar novoga blaženika, tkanina na-topljena krvlju, na liturgijski prostor donio je blaženikov brat Josip Bulešić. Re-likvijar je predao porečko-pulskom biskupu u miru Ivanu Milovanu, za čijeg jemandata dovršen postupak za proglašenje blaženim Sluge Božjega MiroslavaBulešića. Biskup Milovan relikvijar je predao kardinalu Amatu, koji ga je potomblagoslovio, te mu iskazao čast, a narod je pjevao svečanu zahvalnu pjesmu „Bu-di hvaljeno“. Blaženikovu sliku je otkrio Petar Matika iz Žminja, a Marko Grgić,župljanin župe sv. Antuna na čijem se teritoriju i događa proslava beatifikacije,podignuo je zastavu u čast novom blaženiku.

U koncelebraciji na svečanoj misi beatifikacije bili su gotovo svi hrvatski bis -kupi, biskupi iz susjednih zemalja, redovnički poglavari te više od 670 sveće -nika.

„Odmah možemo reći da je današnja beatifikacija don Miroslava Bulešića,svećenika i mučenika, svetkovina mira nad ratom, bratstva nad podjelama, op -rosta nad mržnjom, božanske ljubavi nad ljudskom zlobom. To je pozitivna po-ruka, evanđeoska, duboko božanska, koja pokreće naša srca da čine samo do-bro“, istaknuo kardinal Amato u propovijedi.

Na misi su pjevali zborovi grada Pule, zatim zbor iz rodne župe MiroslavaBulešića, te pjevači iz župa Trviž, Žminj i Umag. Ukupno je oko 210 pjevačakojima je ravnao preč. Rudi Koraca, pročelnik dijecezanskog vijeća za liturgijui crkvenu glazbu. Na kraju mise, nakon završetka popričesne pjesme, bila je iz-vedena i novoskladana himna blaženome Miroslavu Bulešiću.

U liturgiji u Areni dominirala je crvena boja — simbol mučeništva, te motivlji ljana koji je preuzet s mladomisničke štole Miroslava Bulešića — kao simbol či-stoće i nevinosti. Biskup Kutleša je na kraju zahvalio Bogu za dar prvoga beati-ficiranog svećenika Hrvata, žrtve komunističkoga režima. Tekst i snimke: IKA

imp

ress

um

list hrvatskih katoličkihzajednica u njemačkoj

Zeitschrift der kroatischenkatholischen Gemeinden

in Deutschlandwww.zivazajednica.de60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:[email protected]

[email protected]

Izdavač/Herausgeber:Hrvatski dušobrižnički ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

odgovara/Verantwortlich:Pfr. Ivica Komadina

Glavni urednik/Chefredakteur:Dr. Adolf Polegubić

uredništvo/Redaktion:Pfr. Ivica Komadina, Željka Čolić,

Stjepan Herceg, Kristina Kovačević,Marija Lovrić-Holenda,dr. Adolf Polegubić,

Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić

Grafička priprema/layout &Bildbearbeitung:

Ljubica Markovica-Baban

tisak/Druck:DENONA d.o.o., Zagreb

Godišnja pretplata s poštarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: €16,-za ostale europske zemlje: €22,-za prekomorske zemlje: €35,--

Bankverbindung:VDD/Kroatenseelsorge in Deutschland

Konto Nr.6498973(BLZ: 750 903 00),

bei der LIGA Bank eGIBAN:

DE03750903000006498973BIC: GENODEF1M05

Zadnja stranica:

Gospin kip iz Nazareta;snimio: A. Polegubić

D 2384 E — 1,50€ — LISTOPAD/OKTOBER 2013 — BR./NR.10 (338)

40. obljetnica HKM Traunreut

lebendige gemeindelebendige gemeinde

Naslovnica:

Detalj s proslave 40. obljetniceHKM Traunreut u Pallingu;

snimio: A. Polegubić

aktualno

lebendige gemeinde

Vlč.Miroslav Bulešić proglašen blaženim

u ovoM broju

ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013 3

Kategorija identiteta predstavlja pri-marni element razumijevanja čov-

jeka. Riječ je o stvarnosti koja je u istovrijeme složena i jednostavna, ute-meljujuća i dinamična. Identitet je uvi-jek vezan uz određeno osobno i skup-no određenje; označen je osobnim izajedničarskim oznakama. Osoba izajednica, osobnost i kolektivitet uidentitetskom su procesu u međusob-nom utjecaju i prožimanju. Identitet seformira uključujući tradicionalne oz-nake, ali i oznake epohe u kojoj oso-ba i zajednica žive, istaknuto je ovihdana na pastoralnom skupu hrvatskihpastoralnih djelatnika iz Zapadne Eu-rope, održanom u Bergisch Gladba-chu kod Kölna, u organizaciji Hrvat -skoga dušobrižničkog ureda iz Frank-furta na Majni.

Na skupu se nastojalo odgovoritina pitanje identiteta u današnjem eu-ropskom postmodernom kontekstu. Pri-tom je bio cilj na teološko-pastoralniprosudbeni način uočiti glavne ozna-ke identiteta suvremenog Europljani-na, osobito imajući u vidu vjersku di-

menziju, te u odnosu na tu dimenzijuuočiti elemente doprinosa pastoralneprakse Crkve izgradnji istinskog iden-titeta. Tijekom susreta o temama„Identitet postmodernog čovjeka u eu-ropskom kontekstu“ i „Kršćanski iden-titet danas“ govorio je dr. NikolaVranješ iz Rijeke. Dr. Slavko Sliškovićiz Zagreba dao je povijesno-kritičkiprikaz kršćanstva u temeljima hrvat -skog identiteta te je govorio o katolič-kom identitetu u suvremenoj Hrvatskoj.„Nacionalni i vjerski identitet Hrvatakatolika u BiH — izazovi i perspektive“i „Uloga Katoličke Crkve u očuvanjukatoličkoga i kulturnog identitetaHrvata katolika u BiH“ teme su pre-davanja koje je održao dr. Ante Pav-lović iz Mostara.

Možda ćemo uskoro imati znan -stvenike koji će moći govoriti i o iden-titetu Hrvata katolika u Njemačkoj iliu Zapadnoj Europi, ali i o identitetusvećenika u hrvatskoj inozemnoj pas -tvi“, kazao je na skupu delegat zahrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivi-ca Komadina. Urednik

● PASTORALNI SKUP 2013.

IZ CRKVE U SVIJETUSvjedočiti Božje milosrđePapa Franjo poziva biskupe da uvijekbudu sa svojim narodom, da se kloneduha karijerizma i svjedoče životomono što uče.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 i 24

TEOLOŠKI OSVRTVjerovati srcemVjerovati srcem znači da se očekujevjerovati cijelim svojim bićem, budućida srce predstavlja cijeloga čovjeka.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

SVIJET MLADIH — JUGENDWELTZaštitimo djecu i mlade od pornografijeVelika pornografska epidemija zahva-tila je Europu u 19. stoljeću i nije ju pus -tila do danas.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:

Pfr. Ivica Komadina: Toleranzediktvon Mailand

Neuer Kölner Weihbischof

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13-15

Pitanje (kršćan -skog) identi-teta danas

● PULA

Vlč. Bulešić —novi hrvatskiblaženik

Četrdesetgodina misije

● HKM TRAUNREUT

Iz delegatove Poruke

str. 6

str.10

str. 2

Na blagdan zaštitnice sv. JeleneKrižarice ljetos je, 18. kolovo-

za, u župi Rakovici kod Slunja — žu-pi Gospićko-senjske biskupije — naincijativu biskupa mons. Mile Bogo-vića obilježena nacionalna prosla-va 1700. obljetnice Milanskog edik-ta. Svečano euharistijsko slavljepredslavio je zagrebački nadbiskupkardinal Josip Bozanić. Sve je na-zočne na početku slavlja pozdraviobiskup domaćin mons. Bogović rije-čima: „Na ovim prostorima obra -njena je Europa od navala s istoka.Granica između turske i kršćanskevlasti išla je stotinjak metara dalekood ceste za Rakovicu… Nije pretje -rano očekivati da europski i krš ćan -ski čovjek bude opet obranjen naovim našim prostorima u svojemljudskom i kršćanskom dostojan - stvu…“. Kršćanstvo slavi 1700 go-dina svoje slobode! Središnje među -narodno ekumensko slavlje slavljenoje prošlog mjeseca, 20. i 21. rujna,u Nišu u Srbiji, rodnom gradu rim -skog cara Konstantina, koji je pot-

pisao Milanski edikt. Geslo slav ljabilo je „Za slobodu oslobođeni313.—2013.“. Predvoditelj slavljabio je Papin izaslanik, nadbiskupMilana, Angelo kardonal Scola.Car Konstantin rođen je u Nišu(Naissus) 285. godine kao sin rim -skog dužnosnika Konstancija Klorakoji je kasnije postao rimski car i„velike žene svete uspomene“ cari-ce Jelene koja je potjecala iz skrom-ne obite lji i koja se veoma mladaudala za tog rimskog časnika. Pre-daja pripisuje carici Jeleni našašćeKristova Križa u Jeruzalemu, nakonšto je 312. i sama postala kršćanka.Sveta Jelena, kao žena i majka,imala je veliki utjecaj na svoga sinacara Konstantina koji je Milanskimprogramom tolerancije osiguraoravnopravnost za kršćane u cijelomCars tvu. Time kršćanstvo stupa nasvjet sku pozornicu kao nova snažnavjera koja postavlja temelje na koji-ma će se izgraditi suvremena civili-zacija kakvu poznajemo.

Vaš vlč. Ivica Komadina, delegat

Identitet se formira uključujući tradicionalne oznake, ali i oznakeepohe u kojoj osoba i zajednica žive.

Kršćanstvo u temeljima hrvatskog identiteta

Milanski edikt

kada god se susreće sa svećenicimaili biskupima, sjemeništarcima ili bo-goslovima, papa Franjo ističe da pas -tir na sebi mora osjetiti i „miris svojihovaca“. Nitko sebe samoga nije pos -tavio za pastira, podsjetio je SvetiOtac, nego je to učinio Bog. Zato bis -kupi ne služe sebi samima, „već sta-du koje nam je povjereno. Vaše srcemora biti tako veliko da zna prihvati-ti sve one koje susrećete u svom sva-kodnevnom životu i one koje ćete po-

ći tražiti.“ Istodobno je bis -kupe potaknuo da se priu-pitaju hoće li oni koji po-kucaju na vrata njihovadoma naći otvorenu kućuzahvaljujući njihovoj dob -roti i otvorenosti, te hoće liosjetiti Božje očinstvo ishvatiti kako je Crkva dob -ra majka koja ne samo daprihvaća, nego i ljubi. Bis -kupima je poručio da bu-du uz svoje vjernike i dapu tuju, da idu s njima di-jeleći njihove „radosti inade, teškoće i trpljenja“,te da u tome budu i prija-telji i braća, ali još višeočevi koji znaju slušati,razumjeti, pomagati i us -mjeravati.

Jednakom ljubavlju i brižnošćukao za vjernike, biskupi moraju bri-nuti i za svećenike: „Ne zaboraviteljud ske potrebe svakog svećenika,osobito u najosjetljivijim i najvažni-jim trenucima njihove službe i živo-ta. Vrijeme provedeno sa svećenici-ma nije nikada izgubljeno vrijeme!Primite ih kada to traže; ne propu-stite odgovoriti na telefonski pozivsvećenika: ako ne mogu danas, on-da sutra a zatim vidjeti kada se mo-žemo susresti da budemo stalno bli-zu jedni drugima, u stalnom kontak-tu s njima.“

Biti milosrdan, biti blizu i prisan,„mirisati po ovcama“ i otići na „egzi-stencijalne periferije“ — sve to po uzo-ru na Isusa Krista, često ponavlja pa-pa Franjo. Znati biti prisutan za dru-ge i shvatiti da biskupova prisutnostnije sporedna, nije nevažna. Bisku-pova je prisutnost važna vjernicima

Mnogo je duhovne i stvarnesnage posljednjih tjedana pa-pa Franjo uložio u sprječa-

vanje nastavka rata u Siriji i na Blis -kom istoku. Gotovo svaki nagovor ipojavljivanje u javnosti, bilo na op ćimaudijencijama srijedom ili na molitviAnđeoskog pozdravljenja nedje -ljama, preko poziva svim vjernicima,ljudima dobre volje i ateistima na posti molitvu za mir, Sveti Otac koristi ka-ko bi svijetu — posebno onom njego-vom „ratobornom“ dijelu— poručio: Rat nije rješe -nje. Nekima se može uči-niti čudnim, no sam Papakao da ima posebnu ener-giju, ali i neke posebne in-formacije — premda su toobične spekulacije — pre-ma kojima mu je jasno dase svjet ska zajednica u si-rijski sukob ne smije oru -žano miješati.

Da bi poslao još jed-nom poruku mira, Papa jeiskoristio i Kongres za no-ve biskupe koji je u Rimuodržan 19. rujna. Orga -nizirali su ga Kongregaci-ja za biskupe i Kongrega-cija za Istočne Crkve, pasu se na njemu okupili i si-rijski biskupi. Njihova prisutnost, re-kao je papa Franjo, „potiče nas jošjednom da zajedno molimo od Bogadar mira. Mir za Siriju, mir za Bliskiistok, mir za svijet.“

Osim te poruke, brojni promatra-či primjećuju kako Papa u svojim jav-nim nastupima vrlo često potiče vjer-nike da se utječu Božjemu milosrđu ida u njega nikada ne posumnjaju.Uči nio je to i na molitvi Anđeoskogpozdravljenja 15. rujna na Trgu sv.Petra. Tumačeći prispodobe iz ned-jeljnoga evanđelja po Luki, Sveti Otacje poručio da je milosrđe ona snagakoja od grijeha može spasiti ljudskirod. Govoreći o Bogu, Papa je poru -čio: „Bog je radostan. Zanimljivo jeovo: Bog je radostan! A kakva je Bož -ja radost? Radost je Božja opraštati,radost je Bož ja opraštati! To je radostpastira koji je ponovno pronašao svo-ju ovčicu; radost žene koja je našlasvoj novac; radost oca koji u kuću po-

IZ CRKVE U SVIJETU

4 ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013

Papa pozvao biskupe da uvijek budu sa svojim narodom, da se klone duha karijerizma i svjedoče životom ono što uče.

Svjedočiti Božje milosrđe

novno prima sina koji se izgubio, kojije bio kao mrtav i vratio se u život, vra-tio se kući. U tome je cijelo evanđelje!Tu! Tu je cijelo evanđelje, tu je cijelokrš ćanstvo! No, vidite, nije riječ o sen-timentu, nije riječ o 'dobricama'! Na-protiv, milosrđe je prava snaga kojačovjeka može spasiti od 'raka' kakavje grijeh, moralno zlo, duhovno zlo.Samo ljubav ispunja praznine, nega-tivne ponore koje zlo otvara u srcu ipovijesti. Samo ljubav može to uči niti,

i to je Božja radost!“ Zato je Bog kaostrpljivo otac koji uvijek čeka čovjeka,koji poštuje njegovu slobodu i ostajeuvijek vjeran. „I kada se vraćamo knjemu, prihvaća nas kao djecu, u svo-ju kuću, jer nikada ne prestaje, ni zajedan trenutak, čekati na nas s lju-bavlju. A njegovo je srca u slavljuzbog svakoga sina koji se vraća. Uslavlju jer je radost. Bog ima tu radost,kada netko od nas grješnika ide k nje-mu i traži njegovo oproštenje.“

Pastir mora „mirisatipo ovcama“

Na isti bi način sa svakim vjerni-kom i s vjerničkim stadom uvijek za-jedno morali biti i pastiri — biskupi.Poručio je to Papa na već spomenu-tom Kongresu biskupa, potičući ih dase odupru, da ne podlegnu duhu ka-rijerizma i da životom svjedoče onošto uče. Kao i ranije — i to više puta — Nastavak na str. 24

Sni

mka

: te

rrager

mani

a.c

om

Mnogo je snage posljednjih tjedana papa Franjo uložio u sprje-čavanje nastavka rata u Siriji i na Bliskom istoku

U organizaciji zadarske franjeva-čke provincije Sv. Jeronima i samos -tana Navještenja Marijina na otočićuKošljunu, a uz 10. obljetnicu smrti slu-ge Božjega fra Ive Perana, prijeno-som njegovih posmrtnih ostataka izsamostanskog groblja u samostanskucrkvu, održani su „Dani sluge Božje-ga fra Ive Perana“.

U organizaciji svetišta Hrvatskihmučenika na Udbini, održan je po-govor o temi: „Sloboda i pobjeda“.Time su otvoreni „S-udbinski razgo-vori“ koji će se svake godine odr -žavati u pros torijama svetišta na Ud-bini. U vrijeme gradnje crkve Hrvat -skih mučenika odr žavani su „Gospi-ćki razgovori“ koji su okupljali razne

IZ CRKVE U DOMOVINI

Mučenik Bulešić — sjeme novih kršćana

ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013 5

struke da dadu svoj umjetnički i struč -ni doprinos toj gradnji. Nakon što jecrkva građevinski dovr šena, odluče-no je da se na dan Krbav s ke bitke, 9.rujna, organizira slične raz govore naUdbini. Ova je godina bila posebanizazov jer je 520. obljetnica Krbav -ske tragedije i 10. ob ljetnica kako jepapa Ivan Pavao II. u Rijeci blago -slovio temeljni kamen za crkvu Hrvat -skih mučenika. Razgovori su nazva-ni i „s-udbinskim“ jer je cilj orga ni -zatora svake godine okupiti na Udbi -ni hrvatsku pamet oko jednog sud-binskog pitanja za naš narod.

Na blagdan Uzvišenja Svetogakriža navršilo se 20 godina masakra41 Hrvata katolika na Uzdolu, u srcuRame. Uz koncelebraciju 30-ak sve-ćenika i nazočnost oko tisuću vjernikaispred uzdolske crkve misu je preds-lavio zagrebački nadbiskup i metro-polit kardinal Josip Bozanić. To je sje-ćanje na tragični događaj iz 1993.kada su pripadnici bošnjačke ArmijeBiH-a ubili 29 civila i 12 vojnika naUzdolu. A.O.

Naša Crkva u Bulešićevo vrije-me i danas — bila je tema Teo -loško-pastoralnog tjedna za

svećenike i redovnike Riječke metro-polije u organizaciji Teologije u Rije-ci. Posebno je stavljen naglasak na be-atifikaciju hrvatskoga mučenika iistarskoga svećenika Miroslava Buleš-ića 28. rujna u Puli. Između ostalog re-čeno je da je njegovo mučeništvo nesamo događaj iz povijesne spomeni-ce već je to, prije svega, poticaj dapromislimo i aktualiziramo njegovuporuku u današnjem vremenu. Buleši-ćevo svjedočanstvo prilika je da sepropitkujemo o današnjim situacijamau kojima Crkva doživljava osporava -nja te da problematiziramo odnosdruš tva prema katolicima kao i sup -rotno. Nadbiskup i metropolit dr. IvanDev čić, otvarajući simpozij podsjetioje na izvorno značenje mučeništva, nakoje se u prvim stoljećima kršćanstvagledalo kao na dragocjeno svjedo -čanstvo vjere i „sjeme novih kršćana“.

Poziv na popis pučanstva u BiH

Sni

mka

: IK

A

Tajništvo Biskupske KonferencijeBosne i Hercegovine uoči popisa pu-čanstva u BiH, koji će biti od 1. do15. listopada u svom pozivu potiče dase radi o važnom događaju za Crkvui hrvatski narod u toj zemlji. „Moralnaje obveza svakog katolika javno oči-tovati svoju vjersku pripadnost i uvijekse izjasniti katolikom. A časna je ob-veza čuvati i njegovati svoj narodniidentitet“, stoji između ostaloga upriop ćenju. I Hrvatska biskupska kon-ferencija pozvala je vjernike koji živeu Hrvatskoj da se odazovu popisu pu -čanstva u BiH.

Jubilarna 70. obljetnica stradanjastanovnika Zrina i 505. obljetnica ro-đenja Nikole Šubića Zrinskog obilje-žena je u nedjelju 15. rujna u Zrinu.Misno slavlje predvodio je sisački bis -kup Vlado Košić u zajedništvu s višesvećenika. Biskup Košić blagoslovio jegradilište na kojem je bila crkva kojusu 1943. godine srušili komunisti igdje je prilikom prethodnih arheološ-kih istraživanja za ponovnu gradnjužupne crkve Našašća svetog Križa otkrivena monumentalna jednobrodnagotička crkva iz 14. stoljeća.

Misa i sjećanja na žrtveoba rata

Komemoracija i pokop za 61 žrt-vu iz Drugoga svjetskog rata i poraćakoje su pronađene na više lokalitetana području Općine Ljubuški. Međupronađenima su i dva hercegovačkafranjevca: fra Slobodan Lončar i fraMartin Sopta.

Održana je sjednica Zagrebačkecrkvene pokrajine u Bjelovaru na kojojsu sudjelovali svi bis kupi metropolije.

U organizaciji Hrvat ske konferen-cije viših redovničkih poglavara i po-glavarica (HKVRPP) odr žani su redov-nički dani u franjevačkom samostanuu Zagrebu i Splitu.

Udruga katoličkih intelektualacaiz Osijeka u Kneževim Vinogradimaoku pila se na početku nove akadem -ske godine.

Prvi put pod predsjeda njem đako-vačko-osječkog nadbiskupa. Đure Hra-nića i prvi put u Vikarijatu Osijek odr -žana je XVI. metropolitanska sjednicabiskupa Đakovačko-osječke crkvenepokrajine.

Bulešićevo je mučeništvo ne samo događaj iz povijesne spomenice već je to, prijesvega,poticaj da promislimo i aktualiziramo njegovu poruku u današnjemvremenu.

Biskup Košić predvodio je misu u Zrinu u povodu 70. obljetnica stradanja stanovnika Zrina i 505. obljetnice rođenja Nikole Šubića Zrinskog

Pastoralni skuP

6 ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013

prenio domovinske pozdrave i već-insko uvjerenje kad su u pitanju onikoji ravnaju Crkvom u Bosni i Herce-govini i u Hrvatskoj, da je hrvatskaino zemna pastva vrlo važna, važnijanego što se to pokazuje. Ujedno je

je osobnim i zajedničarskim oznaka-ma. „Skup je u prvome redu usmjerenna teološku razradu pitanja identite-ta u današnjem europskom postmo-dernom kontekstu. Pritom je cilj na te-ološko-pas toralni prosudbeni način

Pitanje (kršćanskog) identiteta da-nas“ tema je Godišnjega pasto-ralnog skupa hrvatskih svećenika,

đakona, pastoralnih suradnica i su-radnika iz Zapadne Europe, koji jeodržan od ponedjeljka 23. do četvrtka

Pitanje (kršćanskog) identiteta danasBERGISCH GLADBACH KOD KÖLNA

26. rujna u „Kardinal-Schulte-Haus“ uBergisch Gladbachu kod Kölna, u or-ganizaciji Hrvatskoga dušobrižničkogureda iz Frankfurta na Majni.

Važnost hrvatske inozemnepastve

Skup, na kojem je sudjelovalo okosto sudionika, započeo je u utorak24. rujna zazivom Duha Svetoga. Uime organizatora, delegat za hrvat -sku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Ko-madina je istaknuo kako kategorijaidentiteta predstavlja primarni elementrazu mijevanja čovjeka. „Riječ je ostvarnosti koja je isto vrijeme složena,jednostavna, utemeljujuća i dinamič-na. Možda ćemo uskoro imati znan -stvenike koji će nam moći govoriti i oidentitetu nas Hrvata katolika u Nje-mačkoj ili u Zapadnoj Europi, ali i oidentitetu svećenika u hrvatskoj ino -zemnoj pastvi“, kazao je delegat vlč.Komadina, koji je sudionicima zaže-lio plodne dane provedene na skupu.Predsjednik Vijeća Hrvatske biskupskekonferencije i Biskupske konferencijeBosne i Hercegovine za hrvatsku ino -zemnu pastvu, sarajevski pomoćni bis -kup mons. Pero Sudar je okupljenima

zahvalio Hrvatskome dušobrižničkomuredu iz Frankfurta što svake godineorganizira jedan takav skup. „Želimda i ovaj skup, posvećen toj važnoj te-mi, doprinese očuvanju našeg i vjers-kog i nacionalnog identiteta.“ UimeReferata za internacionalno katoličkodušobrižništvo u Kölnskoj nadbiskupi-ji referent đakon Hans Gerd Grevel-ding je okupljenima prenio pozdravenovog kölnskog pomoćnog biskupamons. Ansgara Puffa, koji je na čelutoga referata. Istaknuo je kako je pi-tanje identiteta, poglavito kršćanskogidentiteta, posebno važno u današ -njem globaliziranom svijetu. U raduskupa sudjelovao je i ravnatelj dušo-brižništva za Hrvate u inozemstvu fraJosip Bebić kao i delegati fra MićoPinjuh za Švicarsku, mons. Stjepan Biletić za Skandinavske zemlje i vlč.Stjepan Čukman za Francusku i okol-ne zemlje, a kasnije su se priključili idelegat za Sjedinjene Amerčke Drža-ve dr. vlč. Mate Bižaca i voditeljHrvatske katoličke misije u Ljubljanifra Marko Prpa.

Uvod u skup dao je dr. Adolf Polegubić koji je istaknuo kako jeidentitet uvijek vezan uz određenoosobno i skupno određenje; označen

uočiti glavne oznake identiteta suvre-menog Europljanina, osobito imajućiu vidu njegovu vjersku dimenziju, te uodnosu na tu dimenziju uočiti ele-mente doprinosa pastoralne prakseCrkve izgradnji istinskog identiteta“,istaknuo je dr. Polegubić.

Kriza duha i kulture

Govoreći u svom prvom preda-vanju o identitetu postmodernog čov-jeka u europskom kontekstu dr. Niko-la Vranješ iz Rijeke je kazao: „Identi-tet postmodernog europskog čovjekavrlo je složena i fragmentirana kate-gorija. Europski čovjek danas uglav-nom je izgubio smisao za objedinja-vajući pogled na život i za transce -dentno određenje života. Polazeći odtakvog stanja duha postaje razumlji-vom kriza europskog identiteta danas.Riječ je u prvom redu o krizi duha ikulture, dakle, i o istinskoj krizi identi-teta. U svijetu fragmentarnih odre-đenja i međusobno donekle upućenih,ali istinski nepovezanih područja ži-vota i djelovanja, europski čovjek na-lazi se na svojevrsnom idejnom, kul-turnom i moralnom bespuću postmo-derne na kojemu se sve teže snalazi.

Na skupu se okuplo oko sto pastoralnih djelatnika iz Zapadne Europe

ske agresije na BiH i bošnjačko-hrvat -skoga ratnog sukoba, što prognano,iseljeno i strdalo oko polovica prijerat-noga hrvatskoga pučanstva. Tako jeprema podacima Katoličke Crkve, napodručju BiH živjelo 1991. godineukupno 835.170 katolika, većinomHrvata, da bi prema podacima koji sudobiveni prigodom blagoslova obitelji31.12.2010. taj broj iznosio samo441.432 katolika, tj. 52,85% u odno-su na 1991. godinu s daljnom tenden-cijom iseljavanja, depopulacije i sma -njivanja, čime je ozbiljno ugrožena budućnosrt Katoličke Crkve i hrvat skognarda u BiH.

Toga dana u večernjim je satimaodržana i duhovno-kulturna večer usklopu je su recenzenti dr. Vranješ idr. Pavlović predstavili zbornik rado-va s prošlogodišnjeg skupa odražnogu Tuhelju, u Hrvatskoj, o temi „Rad inezaposlenost danas“, a prikazan jei dokumentarni film o hrvatskom bla-ženiku, svećeniku i mučeniku Miros-lavu Bulešiću. Bilo je riječi o hrvat -skim uznicima u Nizozemskoj i Šved -skoj kojima su sudionici uputili pri-godnu pismenu riječ uz novčani prilog, te popisu pučanstva u BiH od 1. do 15. listopada ove godine.

ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013 7

Pogođenost Crkve i hrvat -skog naroda u BiH

Dr. Pavlović je govorio o nacional-nom i vjerskom identitetu Hrvata kato-lika u BiH — izazovi i perspektive. Usvom se radu usredotočio na društve-ne, povijesno-političke i kulturne prilikeu Bosni i Hercegovini koje omogućujuuvid u sadašnje probleme, izazove ipersektive hrvatskog naroda u očuva -nju njegova nacionalnog, kulturng ivjerskog identiteta. „Sve središnje temekoje obuhvaćaju problematiku nacio-nalnoga identiteta, od pitanja hrvatskenacionalne svijesti i nacionalnogaopredjeljenja do hrvatskog jezika, odobrazovanja i kulture do vjerozakona,imaju svoje povijesne korijene, razvoji postignuća u daljnoj i bližoj povijestihrvatskog naroda u Bosni i Hercegovi-ni. Kako bismo što bolje mogli razum-jeti aktualna pitanja i izazove očuva -nja hrvatskoga nacionalnog i vjerskogidentiteta u BiH nužno ih je promatratiu stogodišnjem kontinuitetu, zapravo oprestanka Otomanske okupacije i do-laska Austro-Ugarske uprave u BiH dodanas, jer se pokazuje da bitna pita -nja hrvatske naconalne, jezične i kul-tutrne politike koja su se tada otvorila

i rješavala, nisu povoljno riješena nidanas, stotinu godina kasnije.“ Kao po-lazište razmišljanja autor je uzeo ža-losnu i prepijepornu činjenicu da sehrvatski narod u BiH suočava s krajnjesudbonosnim problemima, ne samopolitičke, ustavne, insitucionalne i stvar-ne obespravljenosti u odnosu na drugadva konsitutivna naroda, srpski i boš -njački narod, nego i s pitanjima na-rodnog opstanka na svojim povijesnimprostorima Bosne i Hercegovine. „Do-voljno je napomenuti da je u proteklomDomovinskom ratu, u doba velikosrp -

Toga dana popodne predavanjasu održali dr. Slavko Slišković iz za-greba i dr. Ante Pavlović iz Mostara.Dr. Slišković dao je povijesno-kritičkiprikaz kršćanstva u temeljima hrvat -skog identiteta. „Kad se govori o krš-ćanstvu, čini se da ono nužno svojomuniverzalošću dovodi do krize poje-dinačkih identiteta, a samo po sebi jetrajni poziv na metanoju, tj. odvaja njeod nečega starog i otvaranje novostiživota. Stoga ni sam kršćanski identi-tet nije jednom dogotovoljena stvar-nost, nego se stalno oblikuje i popri-ma nove oznake. U tom smislu trebagledati i ulogu kršćanstva u obliko-vanju hrvatskog identiteta. Ako je že-limo povijesno kritički sagledati, nuž-nu je barem za početak, postaviti ok-vire u kojima danas promatramohrvatski identitet. Općenito gledajućinjegova su obilježja sljedeća: pri-padnost kršćanstvu odnosno katoli -čanstvu uz određenu toleranciju dru-gih religija), hrvatski jezik (uz tole -ranciju deijalekata), latinično pismo(uz prisjećanje na nekadašnju upo -rabu glagoljice i ćirilice/bosančice),pripadnost zapadnom civilizacijskomkrugu, tisućeljtna kultura te državnostkoja je većinu vremena bila više že -ljena nego stvarna“, kazao je dr. Sliš -

U tome pogledu važno je upozoriti natemeljne odrednice obnove identitetakoje se, osobito u smislu kršćanskogdoprinosa, u prvom redu tiču potrebesenzibiliziranja za buđenje temeljnihfilozofsko-teoloških pitanja života, zaneprolazne vrijednosti, za istinskeljudske i kršćanske vrijednosti i moral-ni osjećaj i dr. Na taj način kršćanskidoprinos u svojoj originalnosti postatće jednim od temeljnih stupova obno-ve europskog identiteta i kulture“,istaknuo je dr. Vranješ.

ković dodavši kako je Crkva utjecalana oblikovanje svake od tih odredni-ca pa se slobodno može reći, a u to-me se povjesničari slažu, da suvre-mene hrvatske nacije u ovom oblikuzasigurno ne bi bilo bez Katoličke„Crkve“. Ne znači da je ne bi bilo, alisigurno ne bi ovako izgledala. Kolikaje pak uloga Crkve, mišljenja su po-dijeljena.“ Potom je kroz povijesni pri-kaz nastojao približiti ulogu koju jeimala Crkva u oblikovanju hrvatskogidentiteta, te je argumentirano nasto-jao razbiti pokoju predasudu o tom.

Za vrijeme okruglog stola. Predavači slijeva prema desnu: dr. Ante Pavlović, dr. NikolaVranješ i dr. Slavko Slišković.

Sudionike je uime domovinske Crkve poz-dravio mons. Pero Sudar

Misna slavlje predvodio je mons. Pero Sudar

Drugoga dana skupa, u srijedu25. rujna, predavanje o kršćanskomidentitetu danas održao je dr. NikolaVranješ iz Rijeke. Predavač je posebnupozornost posvetio europskom i hrvat -skom društvenom i pastoralnom kon-tekstu. „Kršćanski identitet ne shvaća sekao bilo koji drugi oblik identiteta, tj.ne podrazumijeva takav način poim-anja na koji se shvaćaju dimenzije na-rodnog, društvenog ili nekog drugogidentiteta. Kršćanski identitet je uprvom redu dinamična stvarnost odno-sa s Isusom Kristom, kao i usmjereno-sti vlastitog života prema nasljedova njuKrista. Kršćanski identitet posjedujeodređene strukturalne oznake, ali pod -razumijeva i cjeloživotno nastojanjeoko svetosti, tj. oko približavanja ide-alu Kraljevstva nebeskog. U tome po-gledu danas su pred zadaću strukturi -

pitanje (kršćanskog) identiteta …

8 ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013

pastoralni skup

U popodnevnim satima toga da-na predavanje o katoličkom identite-tu u suvremenoj Hrvatskoj održao jedr. Slišković. Prije predavanja okup -ljene je pozdravio ravnatelj dušobri-žništva vjernika zajednica drugih ma-

mnogih primjera. „Na ovom skupune možemo zaobići ni pitanje hrvat -skih katoličkih misija. Nastale su utrenucima potrebe pružanja vjerske isocijalne pomoći iseljenicima koji ni-su znali jezik i koji su se teško ukla-

pili u novu sredinu. Danas drugoj itrećoj generaciji iseljenika zacijeo vi-še predstavljaju nacionalnu negovjersku insituciju. Moramo im priz-nati značajnu ulogu u očuvanju na-conalnog identiteta, ali nas ne smijuiznenaditi poteškoće na koje nailazes mjesnim Crkvama, kojima je svenejasnija njihov uloga na vjerskompolju, u okviru jedne Crkve. Ne mo-že se Crkvi oduzeti uloga niti je onasmije zanemariti u izgradnji hrvat -skoga nacionalnog identiteta. Bib -lijski rečeno, Crkva treba biti kvasackoji će vlastitim primjerom svjedočitihumanije, pravednije i iskrenije od-nose kako unutar nacije, tako i u od-nosima hrvatske nacije prema drugi-ma“, kazao je dr. Slišković zaklju -čivši kako je bitno znati što je to

ranja kršćanskog identiteta stavljeni ne-mali izazovi. Današnji kršćanin na oso-bito problematičan način aktualiziraneke ključne oznake kršćanskog iden-titeta, kao što su njegova sakramental-nost i njegova crkvenost. Stoga se s ob-zirom na te dvije dimenzije izdvajajui neke posebne zadaće u perspektiviobnove kršćanskog identiteta. Ta ob-nova treba se shvatiti kao nastojanjeoko istinskog obraćenja i što cjeloviti-jeg življenja Kristovog stila i načina ži-vota“, istaknuo je dr. Vranješ.

Nakon predavanja razvila seplodna diskusija. Ravnatelj dušobriž-ništva za Hrvate u inozemstvu fra Jo-sip Bebić upoznao je sudionike sHrvatskim iseljeničkim kongresom, ko-ji će se održati u Zagrebu od 23. do26. lipnja sljedeće godine.

terinskih jezika Njemačke biskupskekonferencije dipl. pedagog StefanSchohe, koji je zahvalio hrvatskimpastoralnim djelatnicima za pastoral-no djelovanje u misijama i zajedni-cama hrvatskoga jezičnog područja.Ujedno je prenio pozdrave biskupaHildesheima mons. Norberta Trellea,predsjednika Komisije za migranteNjemačke biskupske konferencije.Istaknuo je kako se kršćanski identitetponajbolje ostvaruje u konkretnomvremenu i konkretnom prostoru.

Dr. Slišković je u predavanju daopovijesno-kritički presjek posljednjihsedamdesetak godina u suvremenojHrvatskoj. Istaknuo je kako se Crkvaosjeća, a i narod je u mnogim sluča-jevima percipira kao braniteljicu na-cionalnih interesa, a to je vidljivo iz

Skup je otvorio delegat za hrvat -sku pastvu u Njemačkoj vlč. IvicaKomadina

U radu skupasudjelovao je i nacionalniravnatelj NjBKStefan Schohe

Okupljene je uime Kölnskenadbiskupije

pozdravio đakon

Hans Gerd Grevelding

Hrvati katolici iz Za-padne Europe i ovesu godine hodočas -

tili Djevici siromaha u Ban-neux kod Liegea u Belgiji.Sve čano misno slavlje, usubotu 21. rujna, u Gospi-noj crkvi u svetištu predvo-dio je voditelj hrvatskih ka-toličkih misija Mülheima.d. Ruhr i Duisburg fra Vi-dan Mišković koji je ujed-no proslavio 25 godinamisništva. Misno slavljesvojim su pjevanjem uveli-čali hrvatski misijski zbo-rovi iz Mülheim a.d. Ruhri Duisburg.

Vrlo emotivno bilo je ipredstavljanje bračnog

ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013 9

danas hrvatski nacionalni inte-res.Trećega, ujedno i zadnjega da-na skupa, u četvrtak 26. rujna, pre-davanje o ulozi Katoličke Crkve uoču vanju katoličkoga i kulturnogidentiteta Hrvata katolika u Bosni iHecegovini održao je dr. Ante Pav-lović iz Mostara. U predavanju, osla -njajući se na povijesni razvoj katoli-čkog i kulturnog identiteta Hrvata uBiH promatra ulogu Katoličke Crkveod demokratskih promjena do da-nas. Naznačio je aktualni društveni,politički, kulturalni i crkveni kontekstte osobito promatrao što KatoličkaCrkva konkretno čini na očuvanju idaljnjoj izgradnji očuvanja kulturnogi vjerskog identiteta Hrvata u BiH. Utome je posebno obradio pitanja

➧ uspostave nuncijature Svete Stolice,potpisivanja Temeljnog ugovora,uspostave Biskupske konferencijeBiH (njezina uloga i njezina tijela),nastojao odgovoriti što KatoličkaCrkva čini na svekolikom djelovanju,kulturnom, socijalnom i političkom isl. Promatrao je također ulogu Kato-ličke Crkve u rješavanju političkogpitanja, uspostave i institucionalnejednakopravnnosti hrvatskog narodau BiH u odnosu na Bošnjake i Srbe,poglavito problematiku nepravednogDaytonskog sporazuma, koji je de-konstruirao Hrvate i obespravio ihgotovo na svim područima njihovaživota.

Skup je završio okruglim stolomtijekom kojeg se razvila plodna dis -

kusija. Na kraju je nekoliko riječi ka-zao mons. Sudar koji je potaknuookupljene neka i dalje ustrajno vršesvoju pastoralnu službu među svojimhrvatskim katoličkim pukom u Zapad -noj Europi. Delegat Komadina jezahvalio svima na sudjelovanju.

Misna slavlja tijekom skupa pred-vodio je mons. Sudar u suslavlju s voditeljem HKM Bruxelles fra TomomAnđićem i voditeljem HKM Rotterdamfra Jurom Tokalićem, dr. Antom Pav-lovićem, dr. Slavkom Sliškovićem,ravnateljem fra Josipom Bebićem idelegatom za Sjedinjene Amerčke Dr žave dr. vlč. Matom Bižacom. Uutorak je bilo i pokorničko bogosluž-je koje je pripremio dr. Slišković.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić

BANNEUX Hrvatsko hodočašće

para Neli i Miljenka Gregova, koji jeslavio 50. obljetnicu braka, a upoz-nali su se upravo u Banneuxu. Tijekommisnog slavlja najavljena je izgrad njakapelice „Kraljice Hrvata“ u Banneu-xu, a predviđeno je da bude gotovado 2014. godine. Od 2008. hrvat skohodočašće organizira voditelj HKMAachen fra Franjo Trogrlić.

Valja podsjetiti kako se u Banneu-xu od 15. siječnja do 2. ožujka1933. godine Blažena Djevica Mari-

ja ukazala osam puta jedanaestogo-dišnjoj djevojčici Marietti Beco, naj-starijoj od sedmero djece, rođenoj25. ožujka 1921. godine, predsta -vivši se Djevicom siromaha. Kapelaukazanja je sagrađena iste 1933. go-dine. Od tada svake godine u svetiš-te dolaze stotine tisuća hodočasnika.Gospina ukazanja i poruke službenoje priznao biskup Liegea mons. Louis-Joseph Kerkhofs 22. kolovoza 1949.godine. Josip Sakač

Bračni par Gregov proslavio je 50. godina braka, a upoznali su se u Banneuxu

HoDoČaŠĆE

Misno slavlje predvodio je o. Mišković koji je proslavio 25. godina misništva

Prigodni dar kardinalu Puljiću u ime žup-ne zajednice predao je o. Kikić

obljetnice

10 ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013

Hrvatska katolička misija (HKM)Traunreut proslavila je u subotu28. i nedjelju 29. rujna 40. ob -

ljetnicu djelovanja. Svečano misnoslavlje u tom je povodu u crkvi Rođe -nja Blažene Djevice Marije u Pallingu,u nedjelju 29. rujna, predvodio sara-

da riječ Božja nosi. Blago onom kogariječ Božja dohvati do srca“, kazao jekardinal Puljić. U nas tavku propovi jediosvrnuo se na 40. obljetnicu misije.Kazao je kako su mnogi naši ljudi izraznih razloga došli u Bavarsku.„Mnogi su pobjegli i od komunističkog

dinalu na pohodu toj hrvatskoj misiji temu je u znak zahvalnosti predao um-jetničku sliku na kojoj je sv. LeopoldBogdan Mandić, rad članice misijeMirne Grafina. Ujedno je podsjetiokako se toga dana otvara i izložba sli-ka hrvatskih umjetnika s područja mi-

Misno slavlje u crkvi Presvetoga Otkupitelja u Traunreutu predvodio je delegat vlč. Ivica Komadina

sija u „Heimathaus” u Traunreutu u po-vodu misijske proslave. O. Kikić jeujedno kardinalu Puljiću predao pri-godnu čestitku uz novčani dar misijskezajednice. Misno slavlje završilom jezajvalnom pjesmom „Te Deum”. Misnoslavlje uveličali su svojim nastupom mi-sijski zborovi pod vodstvom prof. Josi-pa Perčinlića i misijskog pastoralnogsuradnika Josipa Vrdoljaka.

Dan prije, u subotu 28. rujna mis-no slavlje u crkvi Presvetoga Otkupi-telja u Traunreutu, u kojoj se vjernici iz

režima. Ova je misija osnovana baš uvrijeme završetka Hrvatskog proljeća.Tada su se mnogi naši ljudi ovdje skra-sili. Tada je misija započela svoje dje-lovanje u kojoj su naši ljudi u ovomkraju njegovali vjeru koju su sa sobomdonijeli iz svog rodnog kraja i zavi -čaja. Danas je ujedno i trenutak zah-valjivanja. Hvala Bogu što su uza seimali svećenika. Bit je misije bilookupljanje i izgrađivanje zajednice.Naši su ljudi u misiji tražili utjehu, tusu brisali svoje suze, liječili svoje rane,pogotovo u vrijeme Domovinskog ra-ta. I sam sam svjedok tog rata jer sampreživio četiri godine u Sarajevu i slu-šao granate. Danas sam Bogu zahva-lan da sam preživio. Misija je takođernešto što je vjeru potvrđivalo. Tu se ri-ječ Božja navjštala s kojom smo sehranili. Trenutak jubileja je u blagos-lovu svih onih koji su nam pomogli daostanemo ljudi, vjernici”, kazao je kar-dinal Puljić koji je ujedno potaknuokrizmanike neka ostanu vjerni Kristu, apozvao je njihove roditelje i kumoveda im i nadalje budu u životu potpo-rom. „I vi, mladi, možete snagom vje-re preporoditi svijet. Zato vas hrabrim,ne dajte se zavesti zavodljivošću ovogsvijeta. Neka vam Isus bude i put i isti-na i život”, istaknuo je kardinal Puljiću propovijedi. Krizmanici i okupljenazajednica obnovila je krsna obećanja.Na kraju je o. Kikić zahvalio ocu kar-

jevski nadbiskup kardinal Vinko Puljiću zajedništvu s delegatom za hrvatskupastvu u Njemačkoj vlč. Ivicom Koma -dinom, župnikom te njemačke župefra Vislavom Krijanom, voditeljem misije fra Mogomirom Kikićem, fraIvom Božićem i dušobrižnikom u HKMTraunreut fra Pavom Filipovićem. Kar-dinal Puljić je ujedno podijelio sakra-met potvrde jedanaestorici krizmanika(šest mladića i šet djevojaka). Bilo jeto misno slavlje u kojem su uz Hrvatesudjelovali i njemački vjernici.

Oca kardinala i sudionike misnogslavlja pozdravio je o. Krijan, čestita-vši 40. obljetnicu misije. Potom jedob rodošlicu ocu kardinalu i okuplje-nima vjernicima uputitio o. Kikić, pri-tom istaknuvši kako je to veliki dan zatu hrvatsku katoličku misiju.

Kardinal Puljić je u nadahnutojpropovijedi na hrvatskom jeziku, na-kon koje je pročitan i sažetak na nje-mačkom jeziku, istaknuo kako svakenedjelje slavimo Kristovo uskrsnuće štoje ujedno i temelj naše vjere. „Mi živi-mo od tog događaja, od živoga Kris -ta, kojega doživljavamo u svakoj sv.misi. Po opraštanju čovjek postaje slo-bodan, a Bog ga je za slobodu stvo-rio. Praštanje ne ide bez Božje milosti,a praštanjem postajemo bliži jednidrugima. Nema obraćenja, ako čov-jek ne povjeruje riječi Božjoj. Pritom jevažno riječ Božju čuti srcem, jer ga ta-

TRAUNREUT

Proslavljena 40. obljetnica misije

ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013 11

obljetnicu misije uputili su i hrvatski ge-neralni konzul Uzorinac, voditelj HKMMünchen i predstavnik Bavarske regijefra Boris Čarić, učteljica hrvatske nas -tave Martina Ivančičević te na kraju o.Kikić koji je zaslužnima predao pri-godne darove.

U bogatom programu između ost-lih nastupio je misijski mješoviti zborpod vodstvom prof. Josipa Perčinlića,David Sentić solist na gitari u pratnjiskupine „Laetitia“ iz Bad Reichenhalla,skupina djece iz Heldensteina, skupina„Nova nada — Usora“, skupina „Pticenebeske“ iz Grassaua, skupina djeceiz Burghausena, Dean N. A. Šipura iskupina „Seke“ iz Traunreuta, kolo nasamici izveo je pastoralni suradnik izHKM Rosenheim Mirko Kapetanović,nastupio je guslar i diplat Tomislav Ko-vač, misijska dječja folklorna skupinapod vodstvom Danice Brodarić, neko-liko točaka na glasoviru izveo je prof.Perčinlić, nastupili su i Josip Vrdoljak,fra Pavo Filipović i Klara Lidinger, sku-pina „Seke“ iz Traunreuta, skupina„Blagi lahor“ iz Freilassinga. Na kra-ju su sve skupine izvele skladbe „Samo

rac Kevo — voditelj HKM Rosenheimkoja je osnovana istoga dana kada iHKM Traunreut, i drugi istaknuti gosti.

Organiziran je toga dana i susretkardinala Vinka Puljića s krizmani -cima.

Četrdeseta obljetnica misije sve ča -no je proslavljena u večernjim satimatoga dana progodnom akademijom udvorani „K1“ u Traunreutu. KardinalPuljić je u progodnom govoru istaknuokako polazeći u svijet sa sobom uvijektreba ponijeti četiri majke — svoju ro-đenu majku, majku domovinu, majkuCrkvu i Isusovu i našu Majku Mariju.„Naš narod je sačuvao sebe kroz po-božnost Majci Božjoj“, kazao je kardi-nal koji je potom otpjevao pjemsu „Te-bi, majko, misli lete“. Čestitku za 40.

Traunreut vlč. Hans Huber i generalnikonzul Generalnog konzulata R. Hr -vat ske iz Münchena Petar Uzorinac.Delegat vlč. Komadina je u propovije-di istaknuo kako od početka svogaživljenja ljudi traže Boga i na raznenačine nastoje odgovoriti na pitanjezašto smo na svijetu i kamo vodi ovajnaš zemaljski život. „Tko je Isus za me-ne, pitanje je koje možemo postaviti iu 40. obljetnici ove hrvatske zajedni-ce. Taj odgovor u sebi ujedno uklju ču -je i vjernički identitet. Onaj tko je Isu-sov nema se čega bojati. U toj su vje-ri živjeli Hrvati koji su ranije ili kasni-je došli u Njemačku“, kazao je dele-gat vlč. Komadina potaknuvši vjernikeneka vjera u Boga bude i naša snagaza budućnost. Misno slavlje uveličala

je u Bogu mir“ i „Odu radosti“. Prosla-vi je prethodila duhovna obnova.

Hrvatska katolička misija osnova-na je 12. rujna 1973., a broji više od3.000 Hrvata katolika. Misiju od 1.rujna 2000. vodi fra Mogomir Kikić,član Franjevačke provincije BosneSreb rene. Dosad su voditelji misije bi-li fra Berislav Nikić, član Franjevačkeprovincije Presvetoga Otkupitelja sasjedištem u Splitu, a nakon njega sve-ćenici Krčke biskupije don Anton i donMladen Mrakovčić. Od 1. travnja1994. u misiji je službeno kao pasto-ralni suradnik zaposlen Josip Vrdoljak,a od 2012. u misiji kao dušobržnikdjeluje fra Pavo Filipović, član Franje-vačke provincije Bosne Srebrene.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić

misije okupljaju na središnje nedjelnomisno slavlje, predvodio je delegatvlč. Ivica Komadina u zajedništvu sprelatom Josefom Obermaierom, za-duženim za dušobrižništvo katolikadrugih materinskih zajednica u Nad-biskupiji München-Freising, prvim vo-diteljem misije fra Berislavom Niki-ćem, o. Kikićem, o. Filipovićem i s joššest hrvatskih i njemačkih svećenika.Misnom slavlju pribivali su i dekendekanata Baumberg u kojem je i HKM

je skupina mladih iz misije „Blagi la-hor“ pod vodstvom Josipa Vrdoljaka.

Slavlje je nastavljeno zajedničkimobjedom u obližnjoj dvorani župePresvetoga Otkupitelja. Čestitku za40. obljetnicu misije uputio je prelatObermaier prenoseći pozdrave mün-chenskog nadbiskupa kardinala Rein-harda Marxa, dekan vlč. Huber, fraBerislav Nikić koji je podsetio na nas -tanak misije i početak njezina samo-stalnog djelovanja, fra Nediljko No-

Zahvalno misno slavlje u Pallingu predvodio je i propovijedao kardinal Vinko Puljić

Svečana akademija održana je u dvorani „K1“ u Traunreutu

12 ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013

GODINA VJERE

Živimo u svijetu kojim dominiravjerski formalizam, velika površ-nost i relativizam glede pozna-

vanja Boga. Čovjeka se uvjerava daima mnogo važnijih sadržaji, negošto je pitanje Boga i vjere u njegovuživotu. Pa i onda kad se govor o Bo-gu ne otklanja kao sasvim suvišan, ne-potreban i štetan, potpuno ga se mi-nimalizira i mar-ginalizira. A štose tiče vjere, ninju se ne uklanjaiz ljudskog vido-kruga, nego seradije iskrivljujeautentično poi-manje vjere. Usuvremenom svi-jetu vjeru, koja sepredstavljala kaoneponovljiv i je-dinstven odgovor na prisutnost živogau Boga u vlastitom životu, neutralizirase na takav način da ju se zamijenju-je ljudskim mišljenjima o Bogu. Stogase u svijetu u kojem živimo vjeru sesmatra jednim od mišljenja ili stavovao Bogu, a ne neponovljivim činom, tojest jedincatim odgovorom na Božjuobjavu. A budući da se stvara ozrač-je da svatko o Bogu može imati, pačak, štoviše, da ima pravo, na svojemišljenje, onda je sasvim jasno da sepokušava hrpom mišljenja zamijenitiistina o Bogu koji se je objavio i kojuje sam o sebi jasno i nedvosmislenoizrekao.

Vjera i ljubav

No problem formalizma u odnosuprema Bogu nije novi problem. To jeproblem star koliko je star i čovjek, teje od njega trpio i izabrani Božji na-rod koji je trebao biti narod vjere. Isti-na, tako su se i zvali i na to bili i po-nosni, ali njihova vjera nije znala uvi-jek nadići granice formalnog odnosaprema Gospodinu. Često su se zado-voljavali da obave svoje religiozne ob-rede ili da obave molitve i postove, tesu odnos s Bogom svodili na trenutkebogoštovlja ili par minuta u danu, dok

Vjerovati srcem znači da se očekuje vjerovati cijelim svo-jim bićem, budući da srce predstavlja cijeloga čovjeka.

Piše: dr. Ivan Bodrožić

od mrtvih, bit ćeš spašen. Dois ta,srcem vjerovati opravdava, a ustimaispovijedati spasava“ (Rim 10,9—10).

Vjera i cjelovitost

Nadalje, ovaj poziv da se vjerujesrcem uvijek je dodatno pobliže ozna -čen. Ne samo da je trebalo vjerovatisrcem, nego se naglašavalo svimsrcem. A vjerovati srcem značilo je daočekuje od njih da vjeruju cijelim svo-jim bićem, budući da srce predstavljacijeloga čovjeka. Time se potvrđivalokako je Bogu bilo stalo do uspostavecjelovitog zajedništva. Kao što je onsebe davao potpuno za čovjeka, takoje očekivao od čovjeka da u zajedniš -tvo vjere i života ne ulazi djelomičnonego potpuno svim srcem, to jest cije-lim bićem. Onaj tko se zadovolji dje-lomičnim čašćenjem Boga ili mu dajedoziranu ulogu u svom životu, takavpokazuje da ne poznaje Boga dovolj-no, a kao logična posljedica toge jeda ga i neprikladno časti. Jer dok re-lativizam i svijet ljudskih mišljenja do-vodi u pitanje ispravno shvaćanje Bo-ga, dotle površnost ne dopušta korje-nito razumjeti njegovu prisutnost u ži-votu, a formalizam je uzrok da mu sdužnim duhom ne iskazujemo čast. Asvim tim krivim poimanjima i stavovi-ma korijen je u necjelovitom srcu, te sena čovjeka odražava kao prava po -šast i bolest.

Upravo zato i odnos vjere s Bo-gom pretpostavlja svijest ljubavi i cje-lovitosti. Tako ni vjera, kao ni ljubav,ne može biti parcijalna, niti se mjeritiu postotcima ili živjeti na mahove. SBogom se ne može graditi djelomičan,kratkotrajan i privremen odnos, negosamo odnos cjelovitog darivanja ipredanja. Ne može se graditi odnosna temelju ljudskog mišljenja, negoonaj odgovora vjerom kojom se ra-zum uzdiže do istine. Samo ako zna-mo biti vjerodostojni svjedoci Božjeljubavi, to jest ako vjerujemo svimsrcem, onda smo vjerodostojni vjerni-ci, osposobljeni, snagom svoga srca,ljubavlju i umom, druge uvoditi u za-jedništvo Božjeg srca. n

najčešće nisu ostvarivali ono istinsko ipotpuno zajedništvo života. Zato ih jeBog prekoravao i tražio od njih da sene zadovoljavaju obredima, nego davjeruju srcem.

Osim toga u Svetom pismu ne na-lazimo, kao što danas činimo u našedoba, da se o vjeri govori kao o činurazuma, nego prije svega o činu srca.

Ne vjeruje se pa-meću i glavom,nego se vjerujesrcem koje je or-gan ljubavi, te ječovjek pozvan is -tinski i s ljubav ljupristupi vjeri, tojest Bogu. Čitaju-ći starozavjetnetekstove, naposepsal me i proročkespise, vidimo da

se Bog ne umara pozivajući svoj na-rod da bježi u otpad i bezakonje u ko-je je upao zato što njegova vjera nijebila vjera srca, to jest vjera ljubavi pre-ma njemu, nego izvanj skih obreda.

Doista, samo se srcem može istin -ski vjerovati, a svaki drugi oblik od-nosa s Bogom, koji nije čin vjere srca,iskrivljeni je odnos s Bogom. Toga jebio svjestan i veliki obraćenik sveti Pa-vao, kojemu kao pripadniku farizejskesljedbe nije bio stran vjerski formali-zam, da bi nakon obraćenja, svjestan

svojih zabluda, nastojao ih i ispravitiotkrivajući autentičnu ljubav Božju.Stoga u Poslanici Rimljanima, poziva-jući svoje vjernike na vjeru, tvrdi da onjoj ovisi spasenje: „Jer ako ustimaispovijedaš da je Isus Gospodin, isrcem vjeruješ da ga je Bog uskrisio

Vjerovati srcem

S Bogom se ne može graditidjelomičan, kratkotrajan iprivremen odnos, nego sa-mo odnos cjelovitog dari va -nja i predanja. Ne može segraditi odnos na temeljuljudskog mišljenja, negoonaj odgovora vjerom kojomse razum uzdiže do istine.

Samo ako znamo biti vjero-dostojni svjedoci Božje ljuba-vi, to jest ako vjerujemo svimsrcem, onda smo vjerodostoj-ni vjernici, osposobljeni, sna-gom svoga srca, ljubavlju iumom, druge uvoditi u zajed-ništvo Božjeg srca.

Erst vor dem geschichtlichenHintergrund der systematischen Chri-stenverfolgung im Römischen Reichkönnen wir die Tragweite der Mai-länder Vereinbarung von 313 verste-hen. Historikern zufolge sei es schwer,offizielle Angaben für die Christen-verfolgung auf einer damals gelten-den Rechtsgrundlage zu finden, trotzder Tatsache, dass das RömischeReich staatsrechtliche Strukturen hatte.Allein aufgrund ihres Christseins wur-den Menschen vom Kaiser Trajan undHadrian verfolgt. Die Christen er-kannten das Kaiserreich als die irdi-sche Macht zwar an, weigerten sich

jedoch römische Götter oder gar denKaiser als ihren Gott zu verehren. Sieglaubten und verehrten den für sie ein-zig und allein wahren Gott — JesusChristus.

Im ersten Jahrhundert wurden dieChristen nicht als eine Belastung oderBedrohung für das Römische Reich an-gesehen. Dies änderte sich aber alsKaiser Nero im Jahre 64 in Rom einenBrand legte und diesen den Christenanhängte. Seitdem wurde das Chri-stentum als eine feindliche, unerlaub-te Religion (religio illicita) für Staatund Mensch angesehen. Zu Zeitendes Kaisers Decius Mitte des 3. Jahr-hunderts gab es staatliche Anordnun-

Am Gedenktag der hl. Helena,Schutzpatronin der Pfarrei Rakovica bei Slunj im Bistum

Gos pić-Senj wurde dort am 18. Au-gust auf Initiative des dortigen Bischofs, Msgr. Mile Bogović, der1700. Jahrestag der Mailänder Ver-einbarung als nationales Fest began-gen.

Die festliche Eucharistiefeier leite-te der Erzbischof von Zagreb, Kardi-nal Josip Bozanić in Konzelebrationmit dem Vorsitzenden der kroatischenBischofskonferenz und Erzbischof vonZadar, Želimir Puljić, dem Erzbischofvon Rijeka Ivan Devčić, dem Bischofvon Šibenik Ante Ivas, demBischof des Bistums Gospić-Senj, Mile Bogović, und mitrund 30 Welt- und Ordens -priestern sowie zahlreichenGläubigen aus den Pfarreiendes Bistums Gospić-Senj.

Zu Beginn des Fest -gottesdienstes begrüßte Bi-schof, Msgr. Bogović, alleAnwesenden mit den Wor-ten:„Hier wurde Europa einstvor dem Angriff des Ostensverteidigt. Die Grenze zwi-schen dem OsmanischenReich und dem christlichenEuropa verlief nur einigehundert Meter von der Stra-ße in Richtung Rakovi-ca…Wir dürfen erwarten,dass hier auch heute dieWürde eines jeden christ-lichen und europäischenMenschen verteidigt wird …“

In diesem Jahr feiern dieChristen 1700 Jahre desfreien Christentums. Einezentrale ökumenische Feier fand am20. und 21. September in Niš in Ser-bien statt, der Geburtsstadt von KaiserKonstantin, der das „Edikt von Mai-land“ im Jahre 313 unterzeichnet hat.Das Fest stand unter dem Leitwort „ZurFreiheit befreit 313—2013“. Den fest-lichen Gottesdienst leitete der offiziel-le Gesandte von Papst Franziskus, derMailänder Erzbischof Kardinal Ange-lo Scola.

Mit der Mailänder Vereinbarungzwischen Konstantin und dem in Süd-osteuropa regierenden Licinius wurdeim Jahr 313 die Religionsfreiheit fürdas ganze Römische Reich ausgeru-fen.

BOTschAfT DEs DElEGATEN

ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013 13

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE • NR.151

Toleranzedikt von Mailandgen, die eine Ausbreitung des Chri-stentums verboten. Die Christenverfol-gung erreichte ihren Höhenpunkt imJahre 303 als Kaiser Diokletian dieZerstörung aller Kirchen und die Ver-brennung heiliger Schriften befahl unddas Verbot der Gottesverehrung aus-rief. In zehn großen Verfolgungswel-len in mehr als drei Jahrhundertenwurden Christen der Freiheit beraubt,gefoltert, getötet und in den Arenendes Römsichen Reiches wilden Tierenvorgeworfen.

Doch gerade das Blut seiner Mär-tyrer brachte das Christentum zum Er-blühen. Zu einer Zeit als die Christen-

verfolgung am stärksten aus-geprägt war, schrieb derchristliche Schriftsteller Tertul-lian (Ende 2. Jh./Anfang 3.Jh.) dieses: „Das Blut der Mär-tyrer ist der Samen der Chri-sten“. Der deutsche Kirchen-historiker und Priester des Erz-bistums Köln, August Fran-zen, drückte das so aus: „Die-se Verfolgung wandelte sichin einen entscheidendenKampf zwischen dem Chri-stentum und dem RömischenReich und endete in einemSieg für das Christentumdurch Konstantin den Gro-ßen“.

Kaiser Konstantin wurdeim Jahre 285 in Naissus (heu-te Niš) als Sohn des römi-schen Offiziers und späterenrömsichen Kaisers Constan-tius Chlorus und der „großenFrau des heiligen Vermächt-nisses“ Kaiserin Helena, dieaus einfachen Verhältnisses

stammte, geboren. Der Überlieferungnach geht die Kreuzauffindung Jesu inJerusalem auf Kaiserin Helena zurück,nachdem sie selbst im Jahre 312 Chri-stin wurde.

Als Mutter hatte Kaiserin Helenasicherlich großen Einfluss auf ihrenSohn Konstantin, der durch die Unter-zeichnung des Mailänder Toleranze-dikts die Religionsfreiheit für Christenim ganzen Römsichen Reich erwirkte.

Damit tritt das Christentum als ei-ne neue, gestärkte Religion hervor undbildet die Grundlage unserer heutigenZivilisation.

IhrPfr. Ivica Komadina, Delegat

In diesem Jahr feiern die Christen 1700Jahre des freien Christentums. Eine zentra-le ökumenische Feier fand am 20. und 21.September in Niš in Serbien statt, der Ge-burtsstadt von Kaiser Konstantin, der das„Edikt von Mailand“ im Jahre 313 unter-zeichnet hat. Das Fest stand unter dem Leitwort „Zur Freiheit befreit 313—2013“.

KÖLN

Neuer Weihbischof

Köln hat einen neuen Weihbi-schof. Erzbischof Joachim Kar-dinal Meisner weihte Monsig-

nore Ansgar Puff am 21. Septemberim Kölner Dom zum Bischof. Der 57-Jährige ehemalige Leiter der Haupt-abteilung Seelsorge-Personal wird fürden Pastoralbezirk Süd des Erzbis-tums mit rund 600.000 Katholikenverantwortlich sein. Er folgt auf Hei-ner Koch, der seit März an der Spit-ze des Bistums Dresden-Meißen steht.Kardinal Meisner vollzog die Weihegemäß kirchlicher Tradition durchHandauflegung und Gebet. WeitereBischöfe legten Puff die Hände auf,darunter Kurienkardinal Paul JosefCordes und der Vizevorsitzende derDeutschen Bischofskonferenz, der Hil-desheimer Bischof Norbert Trelle. Inseiner Predigt sagte Meisner, dassein Bischof "um der Erde willen An-walt des Himmels und um des Men-schen willen Anwalt Gottes in derWelt“ sei.

Mit Dankbarkeit haben Bischof Dr. Franz-Peter Tebartz-van Elst und dasLimburger Domkapitel den eindringlichen Appell des Heiligen Vatersden Frieden zu suchen und die Einheit zu wahren aufgenommen.

Dies geht aus der gemeinsamen Erklärung des Bischofs von Limburg und desLimburger Domkapitels zum Abschluss des Besuches von Giovanni KardinalLajolo im Bistum Limburg vom 14. September, dem Fest Kreuzerhöhung, her-vor. In der Erklärung sichert der Bischof zu, dass er alle Kosten für die Bau-maßnahmen auf dem Domberg umgehend im Bischöflichen Ordinariat fest-stellen lassen und der Sonderprüfung einer Kommission zugänglich machenwird, die er beim Vorsitzenden der Deutschen Bischofskonferenz erbeten hat.Der Abschlussbericht der Kommission, der alle Kosten, die Finanzierung unddie eingeschlagenen Verfahrenswege überprüft und erfasst, werde offenge-legt. Bischof Dr. Franz-Peter Tebartz-van Elst bringt erneut seinen festen Willenzum Ausdruck, bei der Leitung der Diözese von den Beratungsorganen regelmäßig und verlässlichen Gebrauch zu machen, die dafür im allgemei-nen und partikularen Kirchenrecht vorgesehen sind. Der Heilige Vaterwünscht, dass das Domkapitel diesen Weg aufmerksam und loyal begleitet.Der Bischof vertraut darauf, dass die Konferenzen und Räte auf diesem Wegdazu beitragen, die anstehenden Probleme im Geist der Offenheit und derGeschwisterlichkeit zu lösen.

Giovanni Kardinal Lajolo war seit Montag, 9. September, im Bistum Lim-burg zu Gast. Zweck des Besuches war es, ein klares und differenziertes Bildvon der Situation der Diözese zu gewinnen und alle zum Verständnis für-einander und zur Einheit zu bewegen. Der Kardinal hatte dazu im Laufe derWoche eine Fülle von Gesprächen mit Bischof, Domkapitel, Vertretern desPriesterrates und der synodalen Gremien sowie weiteren Ordensleuten, Prie-stern und Laien geführt und wird den Heiligen Vater darüber ausführlich informieren. (StS); www.bistumlimburg.de

14 ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013

AKTUEllEs

Papst Franziskus hat mit Wirkungvom 17.09.2013. den Erzbischofvon Freiburg, Erzbischof Dr. Ro-

bert Zollitsch, zum Apostolischen Ad-ministrator des Erzbistums ernannt.Die Ernennung gilt bis zum Amtsantritteines Nachfolgers. Gleichzeitig hatPapst Franziskus abweichend von Art.

VATIKAN

29 Abs. 3 des Statuts der DeutschenBischofskonferenz entschieden, dassErzbischof Zollitsch das Amt als Vor-sitzender der Deutschen Bischofskon-ferenz bis zum Ende der Amtsperiodeim März 2014 fortführt.

Der stellvertretende Vorsitzendeder Deutschen Bischofskonferenz,

Bischof Norbert Trelle (Hildesheim),äußerte sich erfreut über diese Ent-scheidung: „Auf diese Weise wird sichergestellt, dass Erzbischof RobertZollitsch sein Mandat als Vorsitzen-der der Deutschen Bischofskonferenzwie geplant fortführen kann. Diesechsjährige Amtszeit endet im Früh-jahr 2014. Ich bin dankbar, dass sodie von ihm angestoßenen Projekteund Vorhaben in den kommendenMonaten wie in Aussicht genommenweitergehen können.“ Es sei ein gutesZeichen, dass Papst Franziskus denErzbischof von Freiburg weiterhin als Vorsitzenden der Konferenz wün-sche. „Ich bin Papst Franziskus dank-bar für die Entscheidung, die dasWohl des Erzbistums Freiburg be -rücksichtigt und zugleich unseremVorsitzendem den nötigen Rückhaltgibt“, so Bischof Trelle.

www.dbk.de

Erzbischof von Freiburg, Dr. Robert Zollitsch

LIMBURG Dankbar für den Besuchdes Kardinals

Erzbischof Zollitsch Apostolischer Administrator von freiburg

Foto

: A

. Po

legub

ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013 15

NAŠE ZAJEDNIcE

moglo dobiti pića karakteristična zahrvatske krajeve, kao i domaće ko-lače koje su pripremile vrijedne do-maćice. Sve je to bilo ponuđenogra đanima, koji su davali dobro-voljne priloge. Prilozi koji su se tamoskupili, kao i oni koje su različiti do-natori poklonili bit će namijenjeni

Glavna pros -lava 1100.ro đen dana

grada Kassela bilaje 15. rujna. I ta-mošnja hrvatskazajednica veomase aktivno bila uk ljučila u prosla-vu. Proslava je za-počela i sudjelova -njem Hrvata u sve-čanoj povorci gra-dom, koje je bilood mnogih zamije-ćeno. Tu su se isti-cala i hrvatska dje-ca i mladi. Obu -čeni u narodnunoš nju dostojan -stveno su pred stav -ljali domovinu.

Tijekom danaHrvati su imalištand na Friedrich -platzu na kojem se

Für seine künftige Aufgabe wähl-te Puff den Wahlspruch „Gerettetdurch seine Barmherzigkeit“ aus demBrief des Apostels Paulus an Titus.

Sein Bischofsstab wurde von demKünstler Anatol Ziba aus Togo gefer-tigt und zeigt in der Krümme dieMenschwerdung Gottes. Die Dekan-ate seines künftigen Wirkungskreisesüberbrachten dem neuen Weihbi-schof Geschenke mit Bezug zu ihrerRegion, darunter ein Steuerrad für ei-

Monsignore Ansgar Puff neuer Weibischofim Erzbistum Köln

ne Schiffstour über den Rhein, Sieg-burger Klosterlikör, Zuckerrüben odereine Jahreskarte für die Landesgar-tenschau 2014 in Zülpich.

Ansgar Puff, Mitglied der neuengeistlichen Gemeinschaft „Neoka-techumenaler Weg“, wurde am 8. Ja-nuar 1956 in Mönchengladbach ge-boren. Er arbeitete zunächst als Sozialarbeiter und studierte dann inBonn Theologie. 1987 empfing erdie Priesterweihe. Nach Kaplansjah-ren in Köln wurde er 1996 Pfarrer inDüsseldorf, wo er von 2004 bis2012 stellvertretender Stadtdechantwar. Im vorigen Jahr berief ihn Meis-ner zum Leiter der HauptabteilungPersonal. Entsprechend den kirch-lichen Regeln für Weihbischöfe wur-de Puff auf den Titel des untergegan-genen Bistums Gordo in der heutigenTürkei geweiht. 2009 gehörte derGeistliche zu den Organisatoren der„Missionale Düsseldorf“. Bei der elf-tägigen Aktion gingen etwa 70 Prie-ster mit Laien auf die Straße, um mitPassanten ins Gespräch zu kommen.

Monsignore Ansgar Puff ist Leiterim Referat Internationale KatholischeSeelsorge des Erzbistums Köln. Dele-gat für Kroatenseelsorge Pfr. Ivica Komadina hat Monsignore Puff gra-tuliert.

Text und Foto: www.erzbistum-koeln.de

KASSEL

Dječjoj bolnici u Bistri, kraj Zapreši-ća. Akciju, koju je u povodu prosla-ve 1100. obljetnice grada Kassela organizirala Hrvatska katolička mi-sija Kassel nazvana je „Mit Liebeaus Kassel“. Akcija će se nastaviti tese pozivaju svi ljudi dobre volje nasudjelovanje. D.

VATIKAN

Papa Franjo imenovao je nadbi-skupa Nikolu Eterovića, dosa-dašnjeg glavnog tajnika Bis -

Nadbiskup Eterović apostolskinuncij u Njemačkoj

kupske sinode, apostolskim nunci-jem u Njemačkoj, javio je Radio Va-tikan. Za novog glavnog tajnika Bi-skupske sinode Papa je postaviomons. Lorenza Baldisserija koji jedo sada obnašao službu tajnikaKongregacije za biskupe.

Papa je također prihvatio odrek-nuće od službe, zbog navršene do-bi predviđene Zakonikom kanons-kog prava, kardinala Manuela deCastra na službu glavnog pokorni -čara i na njegovo mjesto imenovaokardinala Maura Piacenzu dosa -dašnjeg pročelnika Kongregacije zakler. Za novog pročelnika Kongre-gacije za kler imenovao je mons.Beniamina Stellu, dosadašnjegpred sjednika Papinske crkvene aka-demije. IKA

s ljubavlju iz Kassela

RÜSSELSHEIM

Nedavno jeslužbu vo-d i t e l j a

Hrvatske katoličkemisije Rüsselsheimpreuzeo fra AnteMarković koji jena tu službu do -šao s mjesta dušo-brižnika u HKMMünchen. U Rüs-selsheimu je zami-jenio dugogodišnjeg voditelja misije fra Berislava Nikića. Obojica su čla-novi Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu. Ususlavlju u svečanom misnom slavlju, tijekom kojega je fra Ante Markovićuveden u službu, bio je delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. IvicaKomadina, koji mu je zaželio uspješno djelovaje. Fra Berislavu Nikiću zah-valio je na dosadašnjem djelovanju. n

Naše zajedNice

16 ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013

Vjernici iz Hrvatske katoličke mi-sije (HKM) Giessen hodočastilisu o blagdanu Gospe Žalosne,

u nedjelju 15. rujna, u marijansko sve-tište Maria Sternbach kod Florstadta.Okupili su se u Wickstadtu, nedalekood Florstadta. Voditelj misije fra Ma-

MARIA STERNBACH Bez Boga nema radosti!vijedi je istaknuo kako se u cijelomkatoličkom svijetu Gospa slavi jer jeona začela i rodila Sina Božjega —Isusa Krista. „Zato vjernici na pose-ban način štuju i mole Blaženu Djevi-cu Mariju, jer je ona primjer i uzorsvima nama. Marija je prihvatila vo -

prihvatila Božju volju. Marija je prim-jer nama kako bismo i mi trebali prih-vaćati Božju volju. Marija — GospaŽalosna nam je primjer kako bismo imi trebali privaćati svakoga čovjekajer smo svi djeca Božja. Marija je sveto uspjela jer je Bog bio s njom cije-loga njezina života. Marija poručujesvakome od nas da svoje srce ispuni-mo Bogom, ako želimo širiti radost u

svijetu. Ako i sami želimo biti rados-ni i sretni, moramo imati Boga u svomsrcu. Bez Boga nema radosti. Primi-mo Boga u svoje srce i bit će radostiu nama i oko nas“, poručio je fra An-te Bilić. „Koliko ima ljudi danas kojise klanjaju zlatnim teladima — novcu,položaju i sl. Vjerujem da svakod-nevno pratite i vidite da je i u našemnarodu narod tvrde šije, koji je za-stranio s puta pa bira sebi one kojimu prave zlatnu telad, umjesto daizabere one koji će ga voditi premaBogu, koji će mu pokazati put koji gamože usrećiti, a ne put koji odvodi odBoga, od mira i radosti. Molimo Ma-riju, Majku žalosti, da svrne svoj po-gled i da nas zagovara kod svoga Si-na Isusa — nas, naše obitelji, našhrvatski narod, da se vratimo svomeBogu, da za njim idemo, i vjerujemda će tada biti radosti, mira i veseljai u našim obiteljima i u našem naro-du, u cijeloj Crkvi i cijelom svijetu“,zaključio je fra Ante Bilić.

Nakon misnog slavlja ispred crkveje pripremljen zajednički agape. Ho-dočašće je završilo blagoslovom u ka-peli, a vjernici su imali prigodnu i zaosobne molitve. Voditelj misije o. Pe-tričević je zahvalio vjernicima na oda-zivu i pozvao ih na to, već tradicio-nalno, hodočašće Gospi u MariaSternbach i sljedeće godine.

Tekst i snimka: Adolf Polegubić

rijan Petričević blagoslovio je okup -ljene vjernike i automobile, nakon če-ga se išlo u ophodu uz molitvu kruni-ce i pjevanje hrvatskih marijanskihpjesama do Gospine kapele. Vjernicisu naizmjence nosili križ u kojem je re-likvija Svetoga Križa.

Misno slavlje služeno je ispredGospine kapele, a predvodio ga jevoditelj HKM Mainz fra Ante Bilić ko-ji je ujedno i propovijedao. U propo-

lju Božju uza sve poteškoće i nejas-noće. Prihaćamo li mi volju Božju? Ionda kad ništa ne razumijem i ondakad ne ide onako kako bih ja želio.Pogotovo ako me nešto teško pogodi.Jesam li spreman i tada prihvatiti vo -lju Božju kao Marija i reći — neka mibude Bože po Tvojoj volji i riječi. Da-nas slavimo blagdan Žalosne Gospejer je Marija imala bolnih, žalosnihtrenutaka. Unatoč tome Marija je

Misno slavlje ispred Gospine kapele predvodio je o. Ante Bilić uz koncelebraciju o. Marijana Petričevića

Novi voditelj misije

ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013 17

REUTLINGEN

broj mladih velika radost za njihoveobitelji, te hrvatske zajednice i cijelihrvatski narod zaželjivši im mnogozdravlja i sreće u novoj školskoj godi-ni i da ne zaborave posjećivati hrvat -sku dopunsku školu. Ante Kekez

Usve tri hrvatske katoličke zajed-nice Reutlingenu, Metzingenu iTübingenu, u nedjelju 22. rujna,

u prepunim crkvama služena je sv. mi-sa tijekom koje su blagoslovljeni uče-nici i studenti na početku nove školske

BERLIN prigodama osvijetljenauglavnom svijećama, temladi imaju prigodu za-pisati svoju molitvu ilirazgovarati sa svećeni-kom.

Takav način klanja -nja i molitve u Berlinu seredovito održava u crkviSv. Bonifacija. Tako je usubotu 21. rujna s po-četkom u 21 sat zapo-čelo klanjanje, a na ko-jemu su mladi iz Hrvat -ske katoličke misije uBerlinu predvodili i ani -mirali pjevanje. Vrlo sulijepo odsvirali i otpje-vali nekoliko duhovnihpjesama na hrvatskomjeziku te su na taj načinpotakli prisutne da selak še otvore Bogu i nje-govim poticajima za nji-hov budući život.

fra Ivan Macut; www. franjevci-split.hr

Bagoslov djece na početku školske godine

Ideja za „Nightfever“potječe iz 2005. saSvjetskog skupa mla-

dih u Kölnu, kada jedvoje mladih iz Bonnapo prvi put došlo na ide-ju i organiziralo noćnoklanjanje. Od toga tre-nutka ta se inicijativaproširila po cijelom svi-jetu te se mladi radoskupljaju u crkvama iklanjaju se Gospodinupred Presvetim Oltar -skim Sakramentom. Kla -njanje se organizira pet-kom ili subotom navečerte se nudi kao alterna -tiva mladima, koji umje-sto da izađu u disco klu-bove ili kafiće, okuplja-ju se u crkvama i krozpjesmu slave Gospodi-na. Crkva je u takvim

godine. Misna slavlja predvodio je vlč.Ivica Zrno uz sudjelovanje voditelja za-jednica vlč. Ante Kutleše, a pjevao jedječiji zbor pod ravnanjem pastoralnesuradnice s. Mirjam Laco. U propovje-di vlč. Zrno je kazao da je tako velik

Snimio: P. Ćuk

Mladi na noćnom klanjanju

KELKHEIM

crkve započeta je u 9. stoljeću, a ra-dove je dovršio hrvatski kralj DmitarZvonimir do 1078. godine. FranjevacLujo Marun pronašao je dio kamenetrojne pregrade s pralikom Gospe odVelikoga zavjeta 14. svibnja 1892.

NAŠE ZAJEDNICE

18 ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013

Hrvatska katolička župa Main-Taunus/Hochtaunus proslavilaje u nedjelju 22. rujna svoju za-

štitnicu — Gospu Velikoga hrvatskogkrsnog zavjeta. Svečano misno slavljeu tom je povodu u punoj crkvi Sv. Dio-

vom „Ljubav — roditeljica i odgojitelji-ca života“ održao je fra Tomislav Du-kić, a nakon toga je uslijedila diskusi-ja roditelja i predavača. Predstavlje-na je knjiga Jelene Brezić „Savjeti zaživot“ u kojoj se nalaze aktualne teme

Proslavljena Gospa — zaštitnica župe

nizija u Kelkheimu predvodio fra To-mislav Dukić u zajedništvu s domaći-nom župnikom fra Marinkomm Vuk-manom. Prije misnog slavlja išlo se uophodu od sakristije kroz dvorišteispred crkve te u crkvu, u kojem su mla-di u hrvatskim narodnim nošnjama no-sili sliku s reljefom Gospe Velikogahrvatskog krsnog zavjeta i položili jeispred oltara. Sve je na početku poz-dravio fra Marinko koji je ujedno pred-molio posvetnu molitvu hrvatskog na-roda Gospi - Kraljici Hrvata. O. Dukićje u uvodnoj riječi kazao kako kao vje-rici gledamo Mariju kao uzor i primjervjere. O. Dukić je u propovijedi pod -sjetio kako većina hrvatskih katoličkihmisija i zajednica u Njemačkoj i u svi-jetu nosi ili ime bl. Alojzija Stepinca ilise na poseban način utječe Majci Bo-žjoj. „Današnji blagdan utisnimo usrce kao dan sjećanja na važne do-gađaje iz naše crkvene i nacionalneprošlosti. Sjećajmo se slavnih doga -đaja iz naše prošlosti i o tome učimosvoju djecu. Čega se danas sjećamo,što nam predstavlja ovaj lik kojeg smopoložili ispred oltara? Ovaj lik se zo-ve pralik Gospe Velikoga hrvatskogzavjeta, koji je ujedno nastariji lik Gos -pe u hrvatskoj umjetnosti. Potječe izdruge polovice 11. stoljeća, a prona-đen je u crkvi Sv. Marije u Biskupijikod Knina. Nalazio se u crkvi Sv. Ma-rije, koja je jedno vrijeme bila stolnacrkva kninskog biskupa. Gradnja

godine. Najvažnija rečenica koja jenapisana na tom liku jest 'Zdravo Kra -ljice, zdravo Djevice!' U sklopu pro-slave 13. stoljeća kršćanstva u Hrvata1976. godine izrađena je replika to-ga lika u srebru i zlatu“, kazao je o.Dukić. „Budimo ova živa Gospina sli-ka koja je pošla kroz povijest i došlado nas da naučimo i prihvatimo Gos -pinu poruku za budućnost, a koju sudavno prihvatili naši kraljevi“, istaknuoje o. Dukić. Nakon obnove krsnih obe -ćanja, fra Marinko je blagoslovio vjer-nike. Milodari te nedjelje bili su na-mijenjeni za potrebe Caritasa. Misnoslavlje uveličao je župni mješoviti zborpod vodstvom s. Magdalene Višić i orguljskom pratnjom Hrvoja Barnjaka.Pri izlazu iz crkve vjernicima su dije -ljene sličice s molitvom i likom GospeVelikoga hrvatkog krsnog zavjeta. Zasve vjernike je ispred crkve priređenzajednički agape.

„Savjeti za život“

U Hrvatskoj katoličkoj župi Main-Taunus/Hochtaunus sa sjedištem uKelkheimu, u subotu 28. rujna, pred-stavljena je knjiga „Savjeti za život“,psihoterapeutkinje i teologinje JeleneBrezić iz Münchena. U župnim su seprostorijama sastali roditelji djece ko-ja se pripremaju u toj hrvatskoj župiza slavlja sakramenta potvrde i priče-sti. Predavanje roditeljima pod naslo-

kao što su odgoj u obitelji, među -ljudski odnosi, odnosi u braku, odno-si s djecom, granična pitanja (ovis-nost, posesivnost, grijesi i promašaji,rastavljeni…), posebno psihološki uči n ci molitve.

Misa s mladima

U nedjelju 29. rujna središnje eu-haristijsko slavlje u Kelkheimu bilo jeposvećeno mladima misije. Euhari-stijsko slavlje u prepunoj crkvi Sv.Dionizija predvodio je fra TomislavDukić. Pripravnici za primanje sakra-menta potvrde aktivno su se uključili umisu sviranjem, pjevanjem i čitanjem.Uključivanjem roditelja u katehezu nji-hove djece za slavlje prve svete pri-česti i u pripravi za sakramenat ispo-vijedi otvara se najbliži i najsigurnijiput do srca djece i mladih. Ta pove -zanost u toj zajednici vidljiva je prijemise, za vrijeme mise i nakon mise.

N. N.

Misno slavlje predvodio je i propovijedao fra Tomislav Dukić

Predstavljena je knjiga „Savjeti

za život“ Jelene Brezić

ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013 19

MÜNCHEN

Na svečanom misnom slavljukoje se slavljeno na blagdanRođenja Blažene Djevice Ma-

rije, u nedjelju 8. rujna, u crkvi Sv. Mi-haela u Münchenu mnogobrojnimvjernicima je predstavljen novi dušo-brižnik u misiji fra Ante Ivan Rozić, ko-ji je odlukom uprave Franjevačke pro-vincije Presvetog Otkupitelja dodije -ljen toj misijskoj zajednici, nakon od-laska fra Ante Markovića na mjestovoditelja HKM Rüsselsheim. Fra Ivanje dvije godine svog redovništva pro-

Novo misijsko osoblje

Fra Boris je uime cijele misijskezajednice zahvalio s. Blagi za svakidan i svaku godinu koju je po Božjemdaru ugradila u misiju. S. Blaga sekratkim govorom i zahvalom oprostilaod vjernika na misnom slavlju, kao ibrojnih članova misijskih skupina kojisu bili na nedjeljnom slavlju. Mladefolklorašice su s. Blagi predale pri-godni dar u znak sjećanja i dubokezahvalnosti za sve godine koje je pro-vela u zajednici.

Nakon oproštaja od sestre Blagevjernicima je predstavljena nova čas-na sestra Kristijana Branka Erak kojapreuzima službu od s. Blage. S. Kris -tijana je završila religioznu pedagogi -ju i katehetiku na Katoličkom bogo s -lovnom fakultetu Sveučilišta u Zag re -bu, gdje je predavala vjeronauk uškoli. Fra Boris je s. Kristijani i fra Iva-nu poželio da uvijek budu radosni i veseli u pozivu svjedočenja Gospo -dina. „Nemojte nikada posustati naGos podnjem putu i budite uvijek sija-či Gospodnjih darova svojim riječima,a još više svojim životom i djelima“,poručio je fra Boris. S. Kristijani i fraIvanu su također uručeni prigodni da -rovi u znak dobrodošlice u zajednicu.

Anđela Drmić; www.franjevci-split.hr

ću i plemenitošću s. Blaga-Ana oba -vljala je posao u župnom uredu, uvi-jek je bila spremna pomoći svima ko-ji su tražili pomoć ili neki savjet u ad-ministrativnim poslovima. Kroz 25 go-dina službe upoznala je mnogehrvatske obitelji u Münchenu.

nog pozdrava predvodio misno slav -lje. U propovijedi se osvrnuo na Isu-sove riječi iz evanđelja, ističući kakoIsus traži od nas da se odreknemo na-vezanosti na vlastitu obitelj, naveza -nosti na materijalne posjede, te na-vezanosti na zemaljske kriterije. U tojnavezanosti često zaboravljamo pita-ti, koji je Božji plan s nama, zabo-ravljamo tražiti izvor sigurnosti u Isu-su. Krist traži nesebičnu ljubav od nas,koliko nosimo svoje križeve je dokazkoliko ljubimo Isusa, poručio je fraIvan. Misno slavlje su pjevanjem uveličali članovi mješovitog zboraHKM, uz potporu mladih svirača. Pje-vače i svirače već godinama uvjež-bava i usavršava s. Nikolina Bilić.

Na kraju misnog slavlja fra Borisje zahvalio s. Blagi Vojković na nese-bičnom i predanom radu u velikoj ise -ljeničkoj zajednici gdje je provela 25godina i 9 mjeseci. Na službu u Mün-chen sestra Blaga je stigla 1. siječnja1988. i sve do 1. rujna ove godine jeobavljala službu tajnice i službu sa-kristanke u kapeli Bl. Alojzija Stepin-ca. Svojom jednostavnošću, marljivoš -

veo djelujući u Hrvatskoj katoličkoj mi-siji Berlin. Zanimljivo je istaknuti da jefra Ivan potekao iz hrvatskog iseljeni-štva, rođen je u Stuttgartu, a sada svojredovničko poslanje nastavlja međuhrvatskim iseljenicima.

Ujedno se na tom misnom slavljuoprostila od brojnih vjernika s. BlagaVojković povodom odlaska u mirovi-nu, nakon 25. godišnje službe u misi-ji. Na njezino mjesto iz domovine je stigla s. Kristijana Branka Erak, ko-ja će preuzeti mjesto tajnice u misiji.Misnom slavlju pribivale su časne sestre iz Družbe sestara franjevki odBezgrešne iz Šibenika, na čelu sa svo -jom poglavaricom časnom majkoms. Zdravkom Gverić i njenom zamje-nicom s. Slavicom Bezjak.

Voditelj HKM fra Boris Čarić napočetku misnog slavlja pozdravio jenovog dušobrižnika fra Antu Ivana Ro-zića rekavši: „Fra Ivane, dobro namdošao, i želim ti da darove koje ti jeGospodin udijelio siješ ovdje u našojmisiji. Dobro došao i neka te Gospo-din u tvom djelovanju prati svojim bla-goslovom!.“ Fra Ivan je nakon uvod-

Vjernici su izrazili dobrodošlicu o. Anti Ivanu Rozićui s. Kristijani Branki Erak

S. Blagi Vojkovićzahvala zasve dobro koje je učinilau misiji

20 ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013

NAŠE ZAJEDNICE

Uutorak 1. listopada, pedeset go-dina nakon što je u dis tribucijupušten prvi broj katoličkih novi-

na Glas Koncila, održana je u Zagre-bu Nacionalna proslava zlatnoga jubileja Glasa Koncila. Proslava je za-počela svečanim euharistijskim slav -ljem u zagrebačkoj prvostolnici. Međuokupljenim predstavnicima javnoga,društvenoga i kulturnoga života, broj-nim suradnicima i djelatnicima, čitate -ljima i podupirateljima jedinoga hrvat -skog katoličkog tjednika, misno slavljes hrvatskim nadbiskupima, biskupima,provincijalima i svećenicima predvodioje zagrebački nadbiskup i metropolitkardinal Josip Bozanić. Na misi su uzbrojne vjernike sudjelovali i predstav-nici biskupijskih tiskovnih ureda iz svihdijelova. U misno slavlje pozdravnimriječima uveo je v.d. ravnatelja i glav-ni urednik Glasa Koncila mons. IvanMiklenić. Kardinal Josip Bozanić u svo-joj je homiliji izrazio zadovoljstvookupljanja u zagrebačkoj prvostolnicikako bi zahvalili Bogu za pedeset go-dina Glasa Koncila i to na spomendanzaštitnice Glasa Koncila Male Terezijeod Djeteta Isusa.

Podsjetivši na sam nastanak lista,njegove začetnike i njegovu ulogu upovijesti hrvatskoga naroda i hrvatskeCrkve kardinal Bozanić istaknuo jeposljedničku povezanost Glasa Kon-cila i Drugoga vatikanskog sabora ka-zavši da je tjednik njegov hrvatskiplod, obzirom da ga je događaj Kon-cila pokrenuo. „Glas Koncila pojaviose najprije kao odgovor na potrebuda svećenici i vjernici budu informiranio Drugom vatikanskom koncilu, a tije-kom desetljeća od crkvenog izvjesti-telja postao je forum, medij kroz kojiCrkva predstavlja svoje stavove i utje-če na razvoj hrvatske sadašnjosti.Glas Koncila je sudjelovao u svim ve-likim događanjima Crkve u hrvatskomnarodu“, istaknuo je kardinal Bozanić.Podsjetivši da se Glas Koncila pojaviokao glas Crkve koja je bila isključenaiz javnosti te je za vrijeme komunistič-kog totalitarizma uspio ostati jedinislobodni list na koji državna vlast nijeizravno utjecala. „Činjenica da GlasKoncila i tijekom godina 21. stoljećaosporavaju neki predstavnici vladaju-ćih političkih struktura i ideologija, po-kazuje da su te novine očuvale neo-visnost u odnosu na vladajuće i razli-

čite ideološke pritiske, posebno kad jeriječ o zauzimanju za život te dosto-janstvo čovjeka, hrvatskog naroda iCrkve.“ Zlatna obljetnica Glasa Kon-cila za kardinala Josipa Bozanićaujedno je i poziv Glasu Koncila da seneprestano obnavlja, kako bi mogaobiti u službi novog, koncilskog licaCrkve. Misno slavlje je pjevanjem uve-

Vjekoslav Bajsić,Smiljana Rendić, Lu-ka Depolo, Tomislav Janko Šagi-Bu-nić, Josip Ladika, Franjo Kuharić i An-drija Žic.).

Kardinal Bozanić je uručio zlatneplakete zaslužnim djelatnicima GlasaKoncila za izniman doprinos u djelo-vanju, stvaralaštvu i napretku GlasaKoncila i njegovu služenju općemu

ZAGREB

Nacionalna proslava zlatnoga jubileja Glasa Koncila

ličao Folklorni ansambl SKUD-a „IvanGoran Kovačić“.

Nakon mise zahvalnice za 50.godina stvaralačkog djelovanja Gla-sa Koncila proslava je nastavljena uDvorani „Vijenac“ na Kaptolu. Govo-re su održali zagrebački nadbiskupkardinal Josip Bozanić, provincijalHrvatske franjevačke provincije sv.Ćiri la i Metoda o. Željko Železnjak tedekan Katoličkoga bogoslovnog fakul -teta Sveučilišta u Zagrebu dr. TončiMatulić. Posebnu pozornost okuplje-nih privukla je polusatna multimedij -ska retrospektiva Glasa Koncila. Uzglazbene i filmske isječke na sceni sunastupili predstavnici zajednica mla-dih Crkve u Hrvatskoj. Multimedijskaretrospektiva bila je upotpunjena ikratkim radijskim fičerima o GlasuKoncila, Malome koncilu te knjiškimizdanjima Glasa Koncila, a zaključe-na je prikazivanjem fotografija po-kojnih djelatnika zaslužnih za posta-nak i opsta nak Glasa Koncila (Zoris-lav Lajoš, Gab rijel Đurak, Franjo Šeper, Mijo Škvorc, Josip Turčinović,

dobru. Zlatne plakete primili su Vladi-mir Pavlinić, don Živko Kustić, RužaSabolić, mons. Mijo Gabrić, mons.Nedjeljko Pintarić, Tomislav Vuković,Vojmil Žic, Željko Filetin, Vlado Čutu-ra, Red bosonogih sestara BlaženeDjevice Marije od gore Karmela (Kar-mel Brezovica) te mons. Ivan Miklenić.

Uoči završnog govora i riječi zah-vale glavnoga urednika novina i v.d.ravnatelja Glasa Koncila mons. IvanaMiklenića nazočnima se je obratiodugogodišnji glavni urednik GlasaKoncila, popularni „don Jure“ iz Pisa-ma seoskog župnika, bard hrvatsko-ga — ne samo katoličkoga — novi-narstva Živko Kustić, kaže se izmeđuostalog u priopćenju za novinare Gla-sa Koncila.

Temeljem objavljenih tekstova ti-jekom 50 godina izlaženja GlasaKoncila bio je suputnik hrvatskog iz-vandomovinstva (iseljeništva i nacio-nalnih manjina u susjednim zemlja-ma), u doba kada se u drugim medi-jima o Hrvatim izvan Hrvatske uglav-nom nije moglo čuti ni glasa. n

Snim

ka:

Gla

s Koncila

Za vrijeme svečane proslave Glasa Koncila u Dvorani „Vijenac“

ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013 21

Iz tiska je izašao četrnaesti po reduzbornik radova s pastoralnih sku-pova hrvatskih pastoralnih djelat-

nika iz Zapadne Europe, koje tradi-cionalno organizira Hrvatski dušobri-žnički ured iz Frankfurta na Majni, akoji je ujedno i nakladnik zbornika. Uzborniku su objavljna četiri preda-vanja s pastoralnog skupaodržanog od 8. do 12. lis -topada 2012. u Tuhelj skimToplicama u R. Hrvat skoj.Tema skupa bila je „Pravona rad i nezapolenost usuvremenim društvima“.Zbornik je uredio dr. AdolfPolegubić. U zborniku suobjavljena predavanja dr.Josipa Grbca iz Rijeke opravu na rad, dr. JerkaValkovića iz Rijeke o dra-govoljnom radu (volon-terstvu) pod vidom navješ-taja novoga modela druš -tva, dr. Vladimira Dugali-ća iz Đakova o svijetu ra-da u kontekstu današnjekrize socijalne države tedr. Zorana Šućura iz Za-greba o siromaštvu i soci-jalnoj isk ljučenosti neza-poslenih u Hrvatskoj.

Delegat za hrvatskupastvu u Njemačkoj vlč.Ivica Komadina u predgo-voru ističe kako se organi-zator skupa, Hrvatski du -šo brižnički ured iz Frank-furta, za temu odlučio izdvojakog razloga. S jednestrane to je tema koja je udomovini, zbog velikog broja onihkoji traže posao kao i još većeg bro-ja onih koji su nezaposleni, itekakoaktualna. S druge strane, zbog glo-balizacije i sve veće nezaposlenosti uzemljama europske zajednice bilo jevažno poslušati što odabrani preda-vači žele i mogu reći o pravu na radi suvremenoj nezaposlenosti. Nekaovaj četrnaesti po redu zbornik budekamenčić u mozaiku borbe protiv ne-zaposlenosti u suvremenim društvimai ostvarenju prava na rad svakogačovjeka, zak ljučio je delegat vlč.Komdina.

Rad i nezaposlenost danasKNJIGA

pred stvarnost suvremene otuđenosti,socijalnih nepravda, interesnih ideo-logija i struktura koje iskorištavaju iporobljuju čovjeka, ali i stvarnost nje-govih naravnih i temeljnih prava, kaošto su pravo na dostojanstven rad i ži-vot. Uspjeli su izdvojiti i neka načela,putove i načine rješavanja problema,stavljajući na prvo mjesto dostojan stvoi dobro ljudske osobe, potom obvezudržave da cjelovito vrednuje čovjekai omogući mu ostvarenje prava narad, ali i cijeloga društva da svojomsocijalnom osjetljivošću, društvenom ikršćanskom solidarnošću, volonterst-vom i na druge načine pridonese rje-

šavanju navedenih pro-blema.

Drugi pak recenzentdr. Nikola Vranješ je do-dao kako je tema radaobrađena u nekoliko ra-dova kroz koje se prov-lače misli iz socijalnoganauka Crkve o dosto-janstvu i vrijednosti ljud -skog rada, ali kroz kojese, u isto vrijeme, nastojiutvrditi razvitak filozof -ske i sociološke misli oradu, te drama radništvau suvremenim prilikama.U tom smislu posebno seobrađuju pitanja neza-poslenosti i siromaštva.U zborniku se nalazi ivrijedan rad o temi vo-lontarijata koja je s te-mom rada bitno pove -zana. Volontersko zala-ganje prikazuje se i nadruštvenoj razini, ali sepoglavito prikazuju krš -ćanske motivacije i ele-menti volonterskog djelo-vanja. Dragovoljni an-gažman biva predstav -ljen kao oplemenjujućielement ljudske kulture i

sastavni element života Crkve. Krozsve svoje radove taj vrijedni zbornikdaje mnoge odgovore na neka ključ-na pitanja o ljudskom radu danas, opoložaju radnika, ali i o dostojanstvuljudskog života i ljudske osobe, o dos -tojanstvu obitelji, te o vrijednosti vo-lontarijata. Vjerujemo, ističe dr. Vra -nješ, da kao takav zbornik predstav -lja suvremen i bogat doprinos promiš -ljanju o radu i suvremenoj socijalnojproblematici.

Sažeci predavanja objavljeni suna njemačkom jeziku.

Adolf Polegubić

„Rad i nezaposlenost danas“, zbornik, Hrvatski du -šobrižnički ured, Frankfurt am Main, 2013., 158 str.

Prvi recenzent zbornika dr. AntePavlović je istaknuo kako zastupljeniautori kvalificirano i kompetentno ob-rađuju tematiku o pravu na rad i pro-blemu nezaposlenosti u suvremenomhrvatskom i europskom društvu. Te-meljito su i znanstveno produbljeno,oslanjajući se na relevantne crkvene i

civilne dokumente, kao i na recentnuliteraturu i istraživanja, uspjeli kritičkiizložiti, prosuditi i vrednovati gorućapitanja rada i nezaposlenosti u glo-balnom društvu zahvaćenu recesijom.U tom kontekstu kritički su vrednovanabrojna gospodarska i socijalna pita -nja, problematika tržišta rada, kapi-tala i dominacije različitih ideologijai interesa, koje dovode u krizu ostva-renje istinskog dostojanstva čovjeka injegovih osnovnih prava. Autori suuspjeli podastrijeti relevantne činjeni-ce i probleme koji stavljaju najpriječovjeka pojedinca, ali i cijelo društvo,

djeČji kutak

22 ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013

ma mirno sjediti pred zrcalom. Ona se od malena na tonavikla, ali nekad bi radije ostala nepočešljana. Ali to bibio skandal. Ona kao princeza mora uvijek izgledati lije -po počešljano i sređeno, jer je princeza. Nitko nije znaoda bi ona nekad rado bila i neuređena. Tada bi mamasigurno pala u nesvjest, a tata bi se naljutio. Pa, kao prin-

ceza ne možeš si dozvoliti nekak-vu neurednost. I tako je princezadošla do spoznaje da nikad nesmije dozvoliti da kiša smoči njenukosu, jer bi onda opet morala mir-no sjediti još pola dana pred zrca-lom. U njena razmišlja nja dopiralisu neki veseli glasovi iz vrta. Poovom kišnom vremenu dosad se tonikad nije dogodilo. Svi bi uvijekbili tihi. Znatiželjno krene premaprozoru i ipak otvori malčite zav-jesu i usudi se pogledati u velikivrt. Nije mogla vjerovati, što vidi.Tamo su se djeca njihove nove ku-harice veselo igrali. Trčali su i ska-kutali, loptali se, pa čak lovili kišnekapljice. Tako su radosno izgleda-li da je princeza poželječa igratise s njima. U tom trenutku odlučiodbaciti svoju bojazan radi kiše ipojuri van. Svi u dvorcu su se za -pa njili vidjevši kako princeza izla-zi u vrt. „Dogodilo se čudo”, viknu

kraljica, „moje molitve su uslišane, princeza se više ne bo-ji kiše!” A, princeza je prvi put osjetila kapljice kiše na se-bi i bilo joj je svejedno što će biti s frizurom i hoće li sezmazati. Princeza je bila sretna, jer je prvi put smjela biti neuredna i nepočešljana. Kraljica nije pala u nesvjesti kralj se nije naljutio, dapače i oni su bili sretni zbogprince zinog oslobođenog „straha” od kiše. Kad su sazna -li pravi razlog princezinog „straha”, kralj je odmah uveou cijelom svom kraljevstvu „pravo djece na demokraciju”,pa su djeca mogla sama odlučivati o nekim njima važ nimstvarima. I princeza je odsad sama odlučivala kakvu fri-zuru želi. Odlučila se za jednostavnu pletenicu. Kad kiša pada, princeza tada veselo lovi kapljice kiše… n

Napisala i priredila: Željka Čolić

Drage mlade čitateljice i čitatelji!

Listopad je stigao, a s njim i jesen. Za dobro raspoloženjepripremili smo vam jesensku priču. Ostanite nam i nadaljedobro uz lijepo jesensko vrijeme i odmorite se za vrijeme

predstojećih jesenskih praznika.

Jednom davno, davno u jednoj čarobonoj zemlji živ-jeli su kralj i jedna kraljica. U njihovoj zemlji je sve bi-lo prelijepo i čarobno. Svi, plemići i seljaci, koji su

živjeli u njihovom kraljevstvu, bili su zadovoljni i sretni. Učitavoj zemlji je vladao mir i sloga. Ali kralj i kraljica suimali ipak jednu veliku brigu. Njihova kćer, prelijepaprinceza, od malena se bojala kiše. Nikad nije htjela izlaziti vanu predivan vrt, kad bi padala kiša.Nikad nije osjetila niti kapljicu ki-še, jer se strašno bojala. Kad bi ki-ša počela padati, odmah bi se po-zatvarali svi prozori i zavjese nacijelom dvorcu, jer princeza nijevoljela kišu niti vidjeti. Kralj i kra -ljica su već sve moguće pokušava-li da rješe tu poteškoću. Ispočetkasu mislili da će to samo od sebeproći, ali u međuvremenu je prin-ceza navršila već devet godina ijoš uvijek je bilo isto stanje. Nijepomoglo niti njihovo objašnjava -nje vremenskih prigoda, niti kra -ljevski liječnik, pa čak niti dobra vila. Više nisu znali što im je čini-ti, pa su se s tim pomirili. Pogoto-vo, kad nastaje jesenjsko vrijemecijeli dvorac padne u neku čudno-vatu potištenost i prekrije ga kaoneka tamnna magla. „Kiša pa-da!”, žalosno javi dvorkinja svima u dvorcu radi pripre-ma odgovarajućih mjera. Princeza odmah pojuri u svojuzamračenu sobu i baci se mrzovoljno na svoj prelijepi ve-liki pozlaćeni krevet. Uh, što mrzim ovo vrijeme, pomislinezadovoljno. Sad nastaju dani bez sunca, bez izlaza-ka u vrt, bez topline. Baš je to bezveze. Kiša je tako stra-šna. Ne možeš se igrati vani, niti šetati, ništa ne možeš.A, pogotovo to nitko nije znao, to je bila princezina taj-na, kiša bi narušila njenu lijepu frizuru. Princeza je us tvari imala predivnu dugu smeđu kosu, koju su stalnonjegovali. Njena dadilja, koja je bila i ujedno i njena fri -zer ka, stvarno se uvijek trudila da princezi složi uvijek ne-ku posebnu frizuricu. Zato bi princeza morala nekad sati -

Princeza i kiša

Zanimljiva priča

Slik

a: Iv

a B

aban

Slik

a: w

ww

.pix

elio

.de

SVijet MLadiH — juGeNdWeLt

ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013 23

Svako dijete koje posjeduje pa-metni telefon (smartphone), osob-no (PC) ili prijenosno računalo

(laptop) ili „tablet“ (npr. iPad) možedanas za nekoliko sekundi doći dohrpe pornografskog materijala, od-nosno pornografskog smeća. Već dje-ca, a osobito mladi u odrastanju (teen-ager), čiji roditelji ne obraćaju po-zornost na njihove internetske aktiv-nosti, obilno i često koriste priliku iposjećuju milijune internetskih porno-grafskih stranica. Zato pojedini so-

Zaštitimo djecu i mlade od pornografije„Velika pornografska epidemija“, kako je kritički oslikava jedna francuska karikatura,zahvaća Europu u 19. st. — i nije je pustila do danas.

grafije. Svjetska porno-industrija, kojaobrće i zarađuje ogromne svote nov-ca, protivi se takvim mjerama, ali ih sei ne plaši, jer je vrlo često na višoj teh-ničkoj razini od nekih vlada, a „rupa uzakonu“ se uvijek može naći.

Pornografija je izravno prika -zivanje ljudske spolnosti, odnosnospolnoga čina s ciljem da se spolnouzbudi promatrača ili potrošača togmaterijala: teksta, slike, filma, ton -skog zapisa… Najstariji pornograf -ski zapisi nalaze se na antičkim he-lenističkim i rimskim crtežima te kas-nije u svim svjetskim kulturama. Ti softili erotski prikazi se danas smatrajutakođer svojevrsnom umjetničkombaš tinom te u usporedbi sa suvreme-nom filmskom i internetskom hardco-re pornografijom djeluju posve nedu-žno. Internetska anonimnost omo-gućila je masovno korištenje porno-grafije. U međuvremenu je pak sva-kom informiranom internetskom koris-niku pos talo jasno, da on na interne-tu ostav lja tragove i da ga se, ako za-treba, vrlo lako može pronaći iidendifici rati, i to ne samo od stranesveprisutnih tajnih službi.

sadržaja, nego i suzbijanje ekstremnepornografije za odrasle. Velika inter-netska poduzeća pozvana su i proz-vana da imaju moralnu obvezu ugra-diti mehanizme, koji mogu blokirati ile-galne pornografske slikovne i filmskesadržaje, napose brutalne scene sek-sualnog nasilja. Istodobno će se poja-čati policijska odjeljenja za zaštitu dje-ce od internetskog izrabljivanja te do-nijeti zakoni za učinkovitije hvatanjekako proizvođača tako i raspačivačate potrošača ilegalne i brutalne prono-

Postoje dakako različiti socijalni,moralni, religiozni i medijski pogledina pornografiju. Pritom se ne smije za-boraviti da iza pornografske industri-je stoji više interesnih skupina (lobija),ponajprije financijskih, ali i ideoloških(pedofili, homoseksualci, transseksual-ci, zagovornici tzv. „slobodne“ ljuba-vi). Pornografsku industriju kao i pro-stituciju reguliraju zakonodavstva udemokratskim zemljama, dok je ona uvećini nedemokratskih država strogozabranjena, ali se prakticira u ilega-

li. Koliko god je spolni odgoj uškolama i društvu razbio mnogespolne tabue, toliko je pretjeranoseksualiziranje povezano s por-nografijom donijelo i donosi broj -ne probleme. Mnogi seksualnizločni pokazuju da seksualniubojice i otmičari fantaziju zasvoje zločine nalaze upravo upornografiji, osobito onoj tvrdoj izabranjenoj. Kao što kod mnogihljudi postoji ovisnost o internetu,tako postoje ovisnici o pornogra-fiji. U Americi postoje i posebne

medicinske ustanove za liječenje od teovisnosti. Pornografija usto uglavnomuništava zdravi obiteljski život, poni -žava ljudsko dostojanstvo, pa i kad suu pitanju odrasli. Pornografsko izrab -ljivanje ljudi, osobito djece, maloljet-nika i žena, protivi se općepriznatimhumanim vrednotama, jer se porno-grafske aktere svodi na objekte, amnogi su često prisiljeni na porno-grafske radnje i prostituciju. Porno-grafija usto vrijeđa čovjekovu intimu.Osobito je opasna kad je povezana sbrutalnošću i nasiljem, jer se time na -mjesto zdrave ljudske spolnosti prika-zuje izopačena i nehumana seksual-nost. U katoličkom moralnom naukupornografija je moralni nered i grijehprotiv ideala i kreposti čistoće i sakra-mentalnosti braka. Djeca i mladi suosobito ugroženi pornografijom. Za-to je prvotna uloga roditelja, ali i druš -tva, škole, Crkve i vlasti da ih se od to-ga zaštiti, ne samo tehničkim sredstvi-ma, poput internetskih filtera, nego bri-gom za djecu i njihovim odgojem uistin skoj ljubavi i za istinsku ljubav, pai ljubav, koja dakako uključuje zdravuspolnost kao veliki Božji dar. T. G.

ciolozi ovu generaciju nazivaju„porno-generacijom“. U povijestiumjetnosti, kako književnoj takoi likovnoj, bilo je do 19. st. ne-koliko djela, koja su zbog prika-zivanja gologa muškoga ili žen -skoga tijela smatrana skanda-loznim, a to znači naglašenoerotskim, a samim tim i društve-no i moralno upitnim. Ipak je ve-ćini takvih djela klasične umjet-nosti ostala priznata njihova um-jetnička dimenzija. „Velika por-nografska epidemija“, kako jekritički oslikava jedna francuska kari-katura, zahvaća Europu u 19. st. — inije je pustila do danas. Ne radi se tusamo o tiskanom pornografskom sadr -žaju (novine, knjige, posebni časo pisi— jedan od najpoznatijih je ovih danabankrotirao — i izdanja). S televizi-jom, filmom, videom i internetom por-nografija na velika vrata ulazi uživo ukuće, stanove i obitelji. U međuvre-menu je pristupačna gotovo svakomznatiželjnom maloljetniku. Brojnaistraživanja govore da trećina odras-lih povremeno konzumira pornografi-ju, da su to preko 70% mladića i11% djevojaka između 15 i 17 godi-na učinili jednom ili više puta. Oko40% mladića i 2% djevojaka namjer-no traže pornografske stranice.

Koncem srpnja ove godine objav -ljena je vijest da se predsjednik vladejedne velesile, koji osobno ima trojemalodobne djece, nastoji osobito zau-zeti u suzbijanju internetske pornogra-fije. Veliki provideri morat će ugraditifiltere, koji mogu suzbiti pristup porno-grafskim sadržajima. Cilj te akcije jeponajprije zaštita djece i njihove ne-dužnosti, i to ne samo od pedofilskih

Djeca i mladi su osobito ugroženi por-nografijom. Prvotna uloga roditelja, alii društva, škole, Crkve i vlasti da ih seod toga zaštiti, ne samo tehničkimsredstvima, poput internetskih filtera,nego brigom za djecu i njihovim odgo-jem u istinskoj ljubavi i za istinsku lju-bav, pa i ljubav, koja dakako uključu-je zdravu spolnost kao veliki Božji dar.

NAGRADNA KRIŽALJKA

Uran

MariofilSoldo

Majkajednoga

od roditelja

Novi blaženik,svećenik i mučenik,

Miroslav (1920.—1947.)

Djelotvoreno

umom

Klasa(prvi…)

Grad bea-tifikacije

Rijeka uSibiru

Razum,intelekt

Zračna…ili Vela…

Zapad

UrugvajOrganvida

Makedon -sko kolo

Stoma to -log

Muškarackoji volispavati

Tantal

ItalijaElektrič-ni …

GlumicaThurman

Kalij

Austrija

Otmjenežene

LindaEvans

Proro -čanstvo

GlumacKončić

Mjestoubojstva

Lom lje -nje

Pratiteljbogaerosa

„Škola“

Pok.bubnjarGoran

Ivandić

… ćeš,će

Stanjekoje nas -

taje odumaranja

Petoslovo

abecede

Hrvat izSlavoni-je, Bara -

nje …

Bilokada

Impe -rator

Mog -ranj

Iznos na nov -čanici

Vrstanajhitni-jeg tele-grama

Rimskibog ljubavi

Prostorijezaposebnesvrhe

Konj upjesma-ma (hat)

Selo ukojem seblažemik

rodioVeraSvoboda

Više zvijeri u zajed -nici

Šarenedugo -repe pa pige

Opernapjeva -čica BollenBelgija

Izokre-nuto,izvrnuto

IvanDodig

Tata,ćaća Nazivi

24 ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013

KRIŽALJKA

Novi hrvatski blaženik Rješenje poslati najkasnije do 30. listopada

koji žele vidjeti i doživjeti biskupa usvojoj sredini, shvatiti da im je blizu.„Ne zatvarajte se! Siđite među svo-je vjernike i na periferije svojih bis -kupija i na sve 'egzistencijalne peri-ferije' gdje vlada trpljenje, samoća,tamo gdje je čovjek ponižen. Pasto-ralna prisutnost znači kročiti s Božjimnarodom: ispred njega, pokazujućimu put; usred njega, da ga osnažu-jemo u jedinstvu; iza njega, zato danitko ne zaostane, ali, prije svega,da slijedimo miris koji ima Božji na-rod kako bismo otkrili nove putove.“Onaj biskup koji živi među vjernici-ma ima otvorene uši i čuje, zapravosluša glas ovaca. A on mu dolazi i izbiskupijskih tijela čija je zadaća sav-jetovati biskupa. „Ta će vam pasto-ralna prisutnost omogućiti da teme -ljito upoznate također kulturu, obi -čaje određenog područja.“

Karijerizam je rak!

Pastir koji miriše po svojim ovca -ma, poručio je u svojoj propovijediPapa, sigurno neće podleći duhu ka-rijerizma. Upravo je na to upozoriobiskupe: Karijerizam je „pravi rak! Mismo učitelji i odgojitelji svoga narodane samo riječju, već također i prijesvega konkretnim svjedočenjem živo-ta. Naviještanje vjere traži da uskla-dimo svoj život s onim što druge pou-čavamo. Poslanje i život su neraz -dvojni. Svakoga dana si moramo pos -taviti pitanje: je li ono što živim u sug -lasju s onim što učim.“ Papa je isto-dobno istaknuo koliko je važno za bis -kupa da ostane sa svojim stadom, usvojoj biskupiji i da ne traži promjeneili promaknuća. Jer, biskupi su „zaru-čeni“ sa svojom zajednicom i ne bismjeli sablažnjavati svoju zajednicu i

biti „biskup iz zračne luke“. „Buditeljubazni pastiri, kročite sa svojim na-rodom, s ljubavlju, milosrđem, buditeblage naravi i urešeni očinskom odluč -nošću, poniznošću i samozatajnošću,budite svjesni također svojih ograni-čenosti i posjedujte dozu dobrog hu-mora. To je milost za koju moramomoliti svi mi biskupi. Svi mi moramomoliti tu milost: Gospodine, daj mi osjećaj za humor. Naći načina da seznamo nasmijati, najprije, na vlastitiračun a zatim i na druge stvari. I osta -nite sa svojim stadom“, poručio je Papa koji — kao što smo napisali —ustrajno potiče na milosrđe, na izla-zak na „egzistencijalne periferije“, na„miris stada“ jer je svjestan da samona taj način Crkva, njezini službenicii vjernici, mogu biti „sol zemlje i svjet-lost svijeta“, jamci mira — za Siriju i zacijeli svijet. M. K.

Nastavak sa str. 4 Svjedočiti Božje milosrđe …

ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013 25

Bit Crkve sastoji se u njezinoj tro-strukoj zadaći — u navještanju Ri-ječi Božje, u liturgijskom slavlju

svetih sakramenata i u službi ljubavi,u Caritasu. Te se zadaće međusobnoupotpunjuju, odnosno nadopunjuju ine mogu se, a niti smiju razdvojiti.Crkvi koja nema Caritasa, koja ne slu-ži bližnjemu, nedostaje nešto bitno,pa se i ne bi mogla nazvati Crkvom.Prema tome Crkva tu svoju službu lju-bavi ne može prepustiti nekom dru-gom, ona pripada njenom biću, da-pače ona je nezamjenjivi izraz njezi-na postojanja. Papa Benedikt XVI.svojom enciklikom „Deus Caritas est“(Bog je ljubav) za Božić 2005. godi-ne potiče vjernike na djelotvornu lju-bav, na ljubav prema bližnjemu. Lju-bav prema Bogu i prema bližnjemu seisprepliću. Toliko su vezane jedna uzdrugu da sv. Ivan u svojem Evanđeljumože reći da je lažac onaj tko kažeda ljubi Boga, a mrzi svojega brata(Iv 4,20). Dakle tko ne ljubi svojegbliž njega, odnosno tko ga mrzi, taj neljubi niti Boga.

Pomoć potrebitima

Često čujemo riječ Caritas i snjom povezujemo pomoć potrebitima,bilo materijalnu bilo savjetodavnu.Gdje god postoji Katolička Crkva, tumora postojati i Caritas. Na Caritassu pozvani svi vjernici. Spontana po-moć čovjeku koji je bespomoćan, dje-lo je ljubavi i svi smo kao vjernici poz-vani da to danomice prakticiramo.Možemo to činiti pojedinačno, bezda o tome naširoko pričamo, a mo-žemo se i udružiti kako bi ta pomoćbila još bolja. Zato Katolička Crkvaima u svojim strukturama organiziraniCaritas u kojem profesionalci i laicizajedno traže mogućnosti kako naj-bolje pomoći bratu čovjeku u njego-vim potrebama. U Freiburgu je sjediš-te Njemačkog Caritasa, odnosno nje-gova krovna organizacija ili središnji-ca. U Njemačkoj svaka biskupija imasvoj biskupijski Caritas koji vodi mjes-ni biskup. U svakoj biskupiji postoji nizcaritativnih ustanova i službi, a sve sumeđusobno povezane kako bi što bo -lje odgovorile potrebama današnjegčovjeka. Papa Benedikt XVI. u svojojpropovijedi pred 100.000 vjernika

caritas — crkva u službi ljubavi

u freiburškoj zračnoj luci 25. rujna2011. godine tumačeći MatejevoEvan đelje o dva sina od kojih je jedanobećao da će izvršiti volju očevu, a ni-je ju izvršio, a drugi koji je odbio izv-ršiti volju očevu, predomislio se i ipakučinio što je otac od njega tražio, uosobi prvog sina identificirao „vjerskestručnjake“ ili „Crkvene rutinere“ kojiu Crkvi vide samo aparat bez da im jesrce potaknuto vjerom. Njima je SvetiOtac suprotstavio dragovoljce, bez ko-jih bi život u župama i u Crkvi bio nezamisliv. U okvirima NjemačkogCaritasa danas radi više od 507.000zaposlenih kojima treba pribrojiti ba-rem još toliko dragovoljaca. Više odjedne četvrtine izravno radi s ljudimau područjima zdravstva, rehabilita -cije, izobrazbe i socijalnih pitanja.Prema statistikama iz 2008. godine,Caritas u Njemačkoj ima 24.373ustanove i službe, koje raspolažu s 1milijun mjesta, odnosno kreveta.

Caritas u čovjekovoj pratnji

Caritas prati čovjeka od njegovogrođenja pa do njegove smrti. U98.400 dječjih vrtića i dnevnih usta-nova za djecu zbrinjava se i odgaja604.000 djece. Na području zdrav -stva, odnosno ambulantntne i stacio-narne njege za starije osobe, Caritasvodi 1.025 socijalne stanice čiji jebroj u neprestanom porastu, te 1.500domova za starije i nemoćne osobe.Uz patronažnu njegu preko svojih so-cijanih postaja i domova za njegu,Caritas organizira dovoz toplih obro-ka ljudima koji ih nisu u stanju samipripremiti. Za starije osobe postoji ve-liki broj savjetovališta i dnevnih bora-višta, odnosno mjesta za susrete i za-jedničko osmišljeno provođenje slo-bodnog vremena. Briga Caritasa zaosobe s posebnim potrebama prakti-cira se u 802 stacionarne ustanove ukoje se ubraja i 206 specijalnih ra-

dionica za38.000 oso-ba s poseb-nim potrebama. Osim toga Caritas vo-di veliki broj ustanova za naobrazbuosoba s posebnim potrebama za raz-na zvanja. Nadalje u službu Caritasaspadaju raznorazna socijalna savje-tovališta među kojima su i savjetovališ -ta, odnosno službe za migrante. Tako620 Caritasovih savjetovališta nudi ionline-savjetovanje. Ovdje je spome-nut samo jedan dio postoječih služ bi iustanova Caritasa u Njemačkoj. Pri-brojimo li k tomu djela ljubavi kojeNjemački Caritas čini u cijelom svije-tu, onda tek možemo shvatiti širinu to-ga služenja. Caritas je partner soci-jalne države i po principu subsidijar-nosti preuzima socijalne službe te timerasterečuje socijalnu državu kojoj jelakše djelomice financirati te službenego ih sama organizirati i provoditi.Caritas svoj rad i svoje ustanove i služ -be financira iz raznih izvora. Tako na-primjer televizijska lutrija „AktionMensch (ZDF), „Goldene Eins“ — Zak-lada njemačkog djela pomoći (ARD),lutrija „Glücks-Spirale“ velikim dijelomfinanciraju sve postojeće humanitarneustanove. Tako je Caritas 2009. godi-ne od istih primio 53,7 milijuna euraod čega 33,3 milijuna od „AktionMensch“, 16 milijuna od Njemačkogdjela pomoći i 4,4 milijuna od „Glük-ks-Spirale“. Caritas se financira djelo-mice iz crkvenog poreza, od miloda-ra iz raznih projekata koje provodi teod Njemačke vlade za pojedine pro-jekte, kao što je npr. pomoć u ino -zemstvu kod prirodnih katatrofa i dru-gih potreba ljudima u bijedi. Iz sveganavedenog jasno je da Crkva svojimCaritasom služi čovjeku. Tako je to uNjemačkoj i u svim ostalim državamasvijeta gdje god postoji KatoličkaCrkva. U nekim državama je finan-cijska mogućnost slabija, ali Caritas itamo živi. Uz organizirani Caritas uobliku pojedinih službi, nužan je cari-tas svakog pojedinca u njegovoj žup-noj, odnosno misijskoj zajednici. Svat-ko bi se trebao pitati koliko ja svojimživotom i radom pridonosim Caritasu.Nije dovoljno samo ubaciti novčić uškrabicu ili u košaru za milostinju, većje potrebno staviti dio slobodnog vre-mena u službu potrebnih. n

SocIJALNI SAvJetNIK

Crkva,koja ne služi bližnjemu, ne bi se mogla nazvati Crkvom.

Nije dovoljno samo ubacitinovčić u škrabicu ili u košaruza milostinju, već je potrebnostaviti dio slobodnog vreme-na u službu potrebnih.

Piše: Stjepan Herceg

šale — savjetI — ReceptI

M a R K o ■ z a p I s N I Ko U ■ I v a N p a v a o I Is t o t I N a ■ z I N a ■ ot o p ■ t a K t I K a ■ p sa R a R a t ■ U N ■ t a l KR I z I K ■ p o N I ■

I t I s ■ ■ I R e N aN e t ■ D ■ o I R a ta t I l a ■ x ■ a R e

RješeNje Iz pRošlog bRoja

26 ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013

Nagrađen: Nikola Sarić, Lindlar

DrvaKaže Jozo Anti:

— Zamisli, sinoć oko ponoći stignemi SMS: „Trebaju li vam drva?“ — Ja odgovorim: „Ne trebaju!“ — I? — I jutros pogledam iza kuće...kad ono nema mi drva!

Nema srećeu ljubavi

Nastavnik opominje učenika:— Ti ne osjećaš nikakvu ljubav pre-ma gramatici!— Osjećam ja, samo nemam srećeu ljubavi!

Kravata s plavimtočkicama

Ulazi gospodin u salon muškeodjeće i reče trgovcu:— Biste li mogli izvaditi iz izlogaonu žutu kravatu sa plavim točkica-ma?— Kako da ne. Nema toga šta nebismo napravili za naše kupce - lju-bazno će trgovac— Baš vam hvala — reče gospodin— tako me nervira svaki put kad jevidim u izlogu.

Umišljeni liječnikJedan umišljeni doktor pita svog

novog pacijenta:— Prije nego što ste došli k meni,jeste li bili kod nekog drugog?— Pa, bio sam kod ljekarnika.— I, kakvu vam je glupost prepo-ručio?— Da dođem vama.

Ima još rebaraEva preti Adamu:

— Ako me ne voliš, ostavit ću te.— Baš me briga, imam ja još re-bara, odgovori Adam.

Rođen za slikaraU ateljeu čuvenog slikara do šao

ambiciozni otac sa svojim sinom:— Evo vam ga, naučite ga slikati!— Pa to nije baš lako i jednostav-no. Za to se treba roditi.— Pa zar ga ne vidite? Rođen je!

Kako ćemo znati da je to „ona pra-va” kad se pojavi? Nema jamstva,

nema pouzdanih pravila. Uvijek pos tojirizik. Ali evo nekoliko znakova… Prvi jeda takvo prepoznavanje ne dolazi odromantičnog zanosa. Isto tako, običnone dolazi od fraza poput: „on me pali”ili „ona me uzbuđuje”. Mi zbilja vjeru-jemo da postoji nešto poput „ljubavi naprvi pogled”, ali strast je rijet ko poka-zatelj iste. Često je to nešto kao dubokoprepoznava nje u našem duhu. Neštoklikne. Žena često osjeti budnost u svomduhu i iznenadi je zanos koji se rađaunutar nje a tiče se njegove dobrobiti.Rijetko kad prepoznamo što je to.

Drugi se znak prepoznavanja nedogađa po dobrim osjećajima nego poboli. Shvatimo da osjećamo dub lju bolkad ne možemo biti s voljenom oso-bom, nego što je osjećamo zbog nei-spunjenih romantičnih želja. Preplavinas osjećaj boli kad se sjetimo da mož-da nećemo s tom osobom odgajati dje-cu, štititi ih, blagoslivljati ili ispunjavatijoj dane. Prepoznat ćemo dubinu pove -za nosti i predanosti po našim unutar -njim borbama. Što smo bliže otkrićuono ga što nam onaj drugi znači, višećemo se boriti, ranjavati, tražiti nedos -tat ke ili bilo kakvo opravdanje za bijeg.Jedan od najsigurnijih znakova da smopronašli pravu osobu vidimo kad presta -nemo razmišljati o tome što možemo do-biti od drugoga. Ulovimo se kako raz-mišljamo da ne idemo u krevet s ovomosobom, jer joj želimo iskazati pošto-

vanje. Želimo je njegovati i blagoslovi-ti. Takve želje postanu više od pukogudvaranja ili moralnosti. O ovoj osobipočnemo plemenito maštati. Neki sumuškarci tretirali većinu djevojaka s ko-jima su prije izlazili kao objekte spolneželje, pa iako prema sadašnjoj djevojciosjećaju sve dublju spolnu privlačnost,osjetili su i kako se javljaju kočnice nakoje nisu navikli. Strast biva obuzdava-na ne čim novim. Više ne želimo samodobivati, želimo i davati. Nešto u namaželi nas staviti u takav položaj da toj že-ni stalno dajemo. Od tad je želimo za-štititi. Mogli bismo otkriti tko će nam bi-ti bračni drug i jednom dozom zdraveljubomore. Nije svaka ljubomora loša.Za parove je dobro da se odmaknu iohlade na neko vrijeme. Ako im je Bogzbilja namijenio bračnu ljubav, onda jeona stara izreka točna: „što ste dalje, tose više volite”. Boli nas udaljenost od teosobe. Emocije se sti šavaju. Misli se pri-mire, ali pravo unu tarnje „izjedanje” neprestaje. Ono raste. Nemirni smo. Os-jećamo se nepotpunima i praznima. Nakraju shvatimo da ne možemo nastavitida lje bez te osobe uz sebe. Možda smose osjećali slobodni i „potpuni” prije, alisad osje ćamo da otkad smo našli tu oso-bu, nikad više nećemo biti potpuni bezstalne veze s njom.

Prema: John Loren i Paula Sandford „Otpusti svoju prošlost“ Tekst je izvorno

objavljen u časopisu Book, ovdje je preuzeto s portala www.bitno.net, koji ga je objavio s dopuštenjem.

Kako prepoznati budućeg supružnika

Sastojci: 600 g pilećeg filea, 1 žli-ca Vegete, 120 g Podravskog špekaPodravka, 150 g naribanog sira, 150g Rolane šunke Podravka, 150 g Ku-lena Podravka, 4 jaja i 1 žlica narez-anog vlasca.

Kuglof od piletine

Priprema: Veći kalup ili kug -lof obložite papirom za pečenje.Pileći file narežite na veće ko-made i pospite jednom žlicomVegete. Dno kalupa za kuglofobložite papirom, dodajte ¾ na-rezanog pilećeg filea, na njegastavite 4 ploške hamburgera, po-lovicu naribanog sira, pola koli-čine šunke, pola kulena, jednopo jedno jaje, vlasac, preostalihamburger, kulen, sir, šunku, apreostalu piletinu stavite na vrh.Pecite u zagrijanoj pećnici na200 °C oko 45 minuta.

www.vegeta.com.hr

ŽIVA ZAJEDNICA 10/2013 27

NAŠE ZAJEDNICE

RAZMIŠLJANJE NAKON ODMORA

Na izvorima duhovnih i tjelesnih okrjepa

Krizmanici i kumovi s kardinalom Puljićem, voditeljem misije o. Kikićem i dušobrićnikom o. Filipovićem

Prošlo je i ovogodišnje ljeto, vrije-me odmora, vrijeme susreta, do -

življaja, vrijeme duhovne i tjelesneokrjepe. Širom Hrvatske i Bosne i Her-cegovine, a možda i nekih drugihkrajeva, odmorili smo tijelo i skupljalinove snage za nove podvige u novojradnoj i školskoj godini, a duhovnose osnažili u našim brojnim svetištimai župnim crkvama. Posebno su namdragi posjeti našem rodnom kraju,susreti s rodbinom, prijateljima i sus-jedima. Za mnoge ratne stradalnikei prognanike, posebno u Bosni, to jeprilika za obnovu sjeća nja, ali i di-

zanje iz pepela starih ognjišta, ob-novu porušenih kuća. Čes to se tugamiješa s radošću gledajući brojneobi telji kako za stolovima sjede predsvojim razrušenim domovima, ali svečešće i pred obnovljenim kućama.Prilika je to i za posjet grobljima i na-šim pokojnicima koji su uvijek tu i po-zivaju nas u rodni kraj. Hodočasnič-ka mjesta su puna i učvršćuju vjeru daje ipak sve u Božjim rukama i da ipakOn na svim našim životnim putovimai u povjesti svakoga naroda ima pos -ljednju riječ. Jedno veliko hvala zasve lijepo i doživljeno pripada po-

sebno našoj Crkvi i svećenicima kojiuvijek hrabro stoje na braniku domo-vine i dočekuju nas raširenih ruku.

Zato, ne zaboravimo lijepe dane,susrete i doživljaje, jer oni će nas uvi-jek ispunjavati lijepim sjećanjima i ži-vot činiti lakšim i radosnijim.

Vrativši se opet u svoju svakod-nevnicu i na nova odredišta životno-ga puta na pamet dođe često slušanai pjevana pjesma „Nema raja bezrodnoga kraja…“. Rujevica

TRAUNREUT

BERLIN

Novi hrvatski veleposlanikNa ceremoniji održanoj 27. rujna 2013. u Berlinu izvanred-

ni i opunomoćeni veleposlanik Republike Hrvatske u Savez-noj Republici Njemačkoj Ranko Vilović predao je vjerodajnicepredsjedniku Savezne Republike Njemačke Joachimu Gaucku.Ceremonija primopredaje vjerodajnica održana je u predsjed-ničkoj palači Bellevue uz visoke vojne počasti. Predsjednik Gaucki veleposlanik Vilović razgovarali su o njemačko-hrvat skim od-nosima, situaciji u Europskoj Uniji te Jugoistočnoj Europi.

www.mwep.hr

Proslava 40. obljetnice misije — Hrvat -ska katolička zajednica u Balingenu pros -lavit će 40. obljetnicu od uspostave Hrvat -ske katoličke misije u Balingenu. Misnoslavlje u nedjelju 3. studenoga u 11.15 sa-ti predvodit će biskup Porečke i Pulske bis -kupije mons. Dražen Kutleša. U subotu 2.studenoga u 18 sati u Stadthalle u Balingen(Hirschbergstrasse 38, 72336 Balingen)organizira se prigodni program proslave usklopu kojeg će nastupiti Tomislav Bralić iklapa Intrade. n

OBAVIJESTI

Jedanaestero krizmanika

Listopad Marijin mjesecListopad Marijin mjesec