Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
za prvi razred osnovne {kole
^UVARI PRIRODE
@IVOTNA SREDINAMoja okolina 4–5Gde ko `ivi 6–7Veze u prirodi 8 Zec Brzi} 9 PRIRODNE POJAVE I PROMENE U @IVOTNOJ SREDINIPratim kako se priroda mewa 10Pri~a o vrapcu 11[ta ko voli da jede 12–13
ZAGA\EWE @IVOTNE SREDINEVoda 14–15Vazduh 16Pu{ewe je {tetno 17Zemqi{te 18Hrana za biqke 19Bum-tras 20Orkestar Zrnce 21
ZA[TITA @IVOTNE SREDINE I ZA[TITA ZDRAVQAUpoznaj svoje male susede 22U`ina za ptice 23Ugro`ene `ivotiwe 24Dogodilo se subotom 25Tro{ewe prirodnog blaga 26^uvar toplote 27[ta se nalazi u kanti za otpatke 28–29Zdravo da si! 30Ba{ta u tawiru 31Suncobran 32Velika razmena 33Zajedni~ko drvo 34Proslava Dana zemqe 35Zeleni kviz 36
SADR@AJ
VODI^
zadatak
crtamo i bojimo
pi{emo
razgovaramo
re{avamo
pevamo
sviramo
zadatak za roditeqe i decu
istra`ujemo
pravimo
ogled
4
MOJA OKOLINA[ta sve vidi{ kada pogleda{ kroz prozor? To {to vidi{ je tvoja okolina. Oboj kru`i} na onoj slici koja te podse}a na tvoju okolinu.
5
Obi|i svoju okolinu. Posmatraj i razmi{qaj o tome {ta ti se u woj dopada, a {ta ti se ne dopada.
Ovde nacrtaj ono {to ti se dopada u woj.
Ovde nacrtaj ono {to ti se u woj ne dopada.
6
Biqke i `ivotiwe `ive na razli~itim mestima: u {umi, u reci, na livadi, u pustiwi, u okeanu, u bari. @ivotiwe nalaze i prave svoja skloni{ta tamo gde ima hrane.
GDE KO @IVI
Ispri~aj {ta vidi{ na ovim slikama.
Gde koja `ivotiwa `ivi? Pove`i kao {to je zapo~eto.
7
VEZE U PRIRODI
Re{i rebus.
Koje `ivotiwe `ive pod zemqom?
Koje `ivotiwe prave skloni{te u stablu drveta?
8
Sve {to raste, hoda, pliva, puzi, leti, bez sunca, vazduha, vode i zemqi{ta ne mo`e `iveti.
PRI
9
ZEC BRZI]
Za{to je kupus po~eo da vene?[ta mu je nedostajalo? [ta bi se dogodilo da je umesto kupusa u ba{ti bila {argarepa?
Re{i ukr{tenicu. Zelena poqa }e ti otkriti {ta je pomoglo kupusu da poraste.
Ja sam Brzi}. Ispri~a}u ti pri~u o koji volim da grickam. Letos sam bio mnogo gla-
dan i `edan. ^ika \ura je u svojoj posadio kupus. Za svaki struk kupusa iskopao je .
Strukove je stavio u i zalio ih . Da bi porastao, potrebni su mu
zemqi{te, vazduh, voda i Sun~eva svetlost i toplota. Bilo je lepo vreme i kupus je rastao. Zbog ve-
like vru}ine presu{io je iz kog je ~ika \ura uzimao za zalivawe kupusa. Ubrzo je kupus
po~eo da vene. Ja sam bio mnogo gladan! Jednog jutra probudila me je jaka grmqavina. Po~ela je da pada
. Ubrzo je kupus nastavio da raste. Za nekoliko dana sladio sam se velikom glavicom .
10
PRATIM KAKO SE PRIRODA MEWAPostoje ~etiri godi{wa doba: jesen, zima, prole}e i leto.
Opi{i drve}e sa slika.Po ~emu se jo{ leto razlikuje od zime?Kojih sve boja mo`e biti li{}e u jesen?U kom godi{wem dobu sazrevaju tre{we?U kom godi{wem dobu opada kestewe?
U jesen dani postaju hladniji. Li{}e po~iwe da opada.
Tokom hladnih zimskih dana mnoge biqke ostaju bez li{}a.
U prole}e su dani topliji. Biqkama po~iwu da rastu novi listovi.
Leti je najtoplije. Biqka tada ima najvi{e listova.
11
Ako je re~enica ta~na, zaokru`i zeleni kvadrati}.
Ako re~enica nije ta~na, zaokru`i crveni kvadrati}.
Ako si zaokru`io ispravan kvadrati}, dobi}e{ jednu re~.
Vrabac zimi spava dubokim zimskim snom.
Zimi vrabac te{ko nalazi hranu.
Vrabac ne jede gusenice.
Vrabac se ne pla{i stra{ila u poqu, ali se boji pra}ke.
Vrabac se zimi seli u toplije krajeve.
B-r-r-r-r! Stigla je zima. Sneg je prekrio krovove ku}a, parkove, drve}e. Mnoge `ivotiwe su odavno potra`ile toplo skloni{te i utonule u zimski san. Veverica se zavukla u svoju rupu i gricka `ir. Laste i rode su odletele u toplije krajeve. Vrabac se zimi ne seli. [}u}uri se na grani drveta ili skaku}e u potrazi za mrvicama hleba i raznim zrnevqem. Pronalazi i otpatke hrane koje nije prekrio sne`ni pokriva~. Kada je hladno, treba mu vi{e hrane, ali do we te{ko dolazi. Zato jedva ~eka da do|e prole}e i da krene u lov na insekte, gusenice i da se zasladi ukusnim zrnevqem. U leto i u jesen svega ima u izobiqu, pa sit zadovoqno cvrku}e i br~ka se u barici vode. Uvek nekud `uri i oprezan je. Ne pla{i se stra{ila u poqu, ali strah ga je od sove, ma~ke i - pra}ke.
PRI^A O VRAPCU
Zeleni kvadrati }e ti otkriti naziv godi{weg doba u kojem se ptice sele u tople krajeve.
M T
A K
E ^
N R
B O
Bez hrane niko ne mo`e da `ivi. @ivotiwe `ive tamo gde ima hrane. Skakavac ne mo`e da `ivi bez trave. Mi{ jede skakavce. Gladna zmija juri mi{a da ga pojede.
[TA KO VOLI DA JEDE
Mnoge `ivotiwe hrane se samo biqkama. Ovca pase travu.
Neke `ivotiwe jedu samo druge `ivotiwe. Vuk jede ovcu.
Neke `ivotiwe jedu i biqke i `ivotiwe. Je` rado jede i gliste i {umske plodove.
Neke `ivotiwe jedu samo jednu vrstu hrane. Panda jede samo bambus.
^ime se hrane biqke?
Biqke same sebi prave hranu. One uzimaju iz zemqi{ta sastojke od kojih proizvode hranu.12
13
Spoj sliku `ivotiwe sa onim {to voli da jede.
Sova je sita tek kada pojede tri mi{a, a delfin kad proguta bar 15 kilograma ribe!
Zameni znake slovima. Otkri}e{ {ta je rekao pauk. Napi{i poruku na liniji.
= A
= I
= O
= E
= U
m^ k d m j mr ` l t n k b b c .
14
VODA
U reke se ulivaju razni otrovi iz fabrika. Iz ku}a razni {amponi, sapuni i pra{kovi za prawe sudova i rubqa oti~u i ulivaju se u reke. Reke se ulivaju u mora. Od zaga|ene vode biqke i `ivotiwe u rekama i morima se razbole.
Svim `ivim bi}ima potrebna je voda. Bez we nema `ivota.Voda se u prirodi nalazi u potoku, u reci, u bari, u jezeru, u moru i u okeanu. U prirodi najvi{e ima slane vode. Ta voda ne mo`e da se pije. Slatke vode ima malo. Zato je treba {tedeti. Kada otvori{ slavinu, voda je tu. Koristi{ je za pi}e, kupawe, prawe zuba, kada ide{ u toalet.
Smisli jo{ dva na~ina za {tedwu vode.
Svaka kap je va`na: zatvaraj slavinu do kraja!
Kako ti mo`e{ da {tedi{ vodu?
Dok pere{ zube, zatvori slavinu! Tako jednim malim pokretom mo`e{ da zaustavi{ nepotrebno oticawe oko 15 litara vode.
Umesto da se br~ka{ u kadi, tu{iraj se! Tako tro{i{ znatno mawe vode.
[ta se ovde dogodilo? [ta je reku zamutilo? Pogledaj sliku. Ka`i ~emu nije mesto u reci.
[ta misli{, {ta ti mo`e{ da uradi{ da bi voda bila ~istija?
15
U slavine voda sti`e iz reka, jezera ili sa izvora. Na putu od reke do tvoje ku}e ona pre|e dug put. U kuhiwu i kupatilo voda ne sti`e pravo iz reke. Pre toga se ~isti od prqav{tine u fabrici za pre~i{}avawe vode. Potom cevima putuje ispod ulica, sti`e do ku}a i pewe se do slavina. To je voda koja mo`e da se koristi. Prqava voda iz kuhiwe i kupatila drugim velikim cevima se spu{ta ispod ulice i oti~e nazad u reku.
Evo {ta ti je sve potrebno za izvo|ewe ovog ogleda:cediqka za ~aj, malo sitnog peska i kamen~i}a, tri staklene ~a{e i pola litra prqave vode (u kojoj je prethodno opran krompir s korom).
1. Prqavu vodu procedi kroz cediqku za ~aj u prvu ~a{u.2. U cediqku stavi sitne kamen~i}e, koje si prethodno oprao, i procedi prqavu vodu u drugu ~a{u.3. U cediqku stavi opran sitan pesak i kamen~i}e i procedi ostatak prqave vode u tre}u ~a{u. 4. Posmatraj sve tri ~a{e. U kojoj je voda najbistrija?
Va`na napomena: Voda koju na ovaj na~in „opere{“ nije za pi}e!
1 2
3
Operi vodu!
4
16
VAZDUHVazduh se nalazi svuda oko nas. Vazduh je svim `ivim bi}ima potreban za `ivot. Zato je va`no da bude ~ist.
Pogledaj ovu sliku. Odakle sav taj dim? Objasni.
Vazduh je zaga|en onda kada smrdi,kada u wemu ima dima i ~estica pra{ine.
Nije zdravo udisati takav vazduh!
Vozi bicikl ili idi pe{ice kad god mo`e{!
Fabrike i automobili ispu{taju dim i {tetne gasove u vazduh i tako ga zaga|uju. Takav vazduh {tetno uti~e na tvoje zdravqe, a {kodi i biqnom i `ivotiwskom svetu. Kada bi fabrike imale filtere na dimwacima, vazduh bi bio ~istiji.
Pogledaj slike. Oboj kru`i} pored onog prevoznog sredstva koje ne zaga|uje vazduh.
Tamo gde ima mnogo drve}a, vazduh je ~istiji.
17
Duvanski dim zaga|uje vazduh. On je {tetan za pu{a~e, ali i za one koji se nalaze u wihovoj blizini. Duvanski dim pun je raznih otrovnih materija koje su opasne za tvoje telo, posebno za plu}a. Pu{ewe je zabraweno na mnogim mestima. Zabraweno je da se deci prodaju cigarete.
Ovaj znak ozna~ava da je pu{ewe zabraweno. Gde bi ti sve stavio taj znak?
PU[EWE JE [TETNO
Zamisli da si de~ak sa ovih slika. Razmisli i napi{i {ta bi rekao da si na wegovom mestu.
Hajde da zajedno
~itamo.
Uzmi jednu
cigaretu.
18
ZEMQI[TE
Ki{na glista `ivi u zemqi. Na povr{inu izlazi po vla`nom ili ki{nom vremenu. Ima izdu`eno telo. Kroz ko`u izlu~uje sluz koja joj olak{ava kretawe kroz zemqu. Pokre}e se stezawem i rastezawem mi{i}a. Glista se hrani uvelim li{}em i drugim biqnim ostacima. Wih guta zajedno sa zemqom. Vi{ak hrane izbacuje i tako |ubri zemqi{te. Time poma`e biqkama da rastu. Gliste su pravi podzemni ora~i. U zemqi kopaju hodnike, pa je na taj na~in provetravaju. Kada pada ki{a, gliste izlaze iz svojih skloni{ta jer se podzemni hodnici napune vodom. Zemqi{te u kojem stanuju gliste je plodno.
Podvuci ona mesta u tekstu u kojima se opisuje {ta sve radi ki{na glista.
Pove`i cvetove iste boje. Slova u plavim, zelenim, `utim i crvenim cvetovima }e ti otkriti bez ~ega sve biqke ne mogu da rastu.
Zemqi{te je va`no za `ivot svih `ivih bi}a. Biqke iz zemqe uzimaju materije od kojih prave hranu. Mnoge `ivotiwe, kao {to su krtice, gliste, crvi i mravi, `ive u zemqi{tu. Veliki broj biqaka koje rastu na zemqi{tu ~ovek koristi za ishranu.
Kako se gliste kre}u kroz zemqu?[ta gliste rade kad pada ki{a?
e
m
a
j m e z
u
c
p
f
s g
r
e
l
g s t
e
p s
k rg
q
h p
i {
t e
v k
n d
k
f
o
l
o
|
~
z
v
a
d
u
19
HRANA ZA BIQKE
Napravimo plan akcijeZdrava hrana za biqke. [ta je ciq na{e akcije: Napraviti u {kolskom dvori{tu od opalog li{}a, poko{ene trave i biqnih otpadaka prirodno |ubrivo (kompost) za gajewe biqaka. Takvo |ubrivo je najzdravija „hrana“ za biqke.
[ta nam je sve potrebno od alata: Lopata i grabuqe.
^ija nam je podr{ka potrebna: Razgovara}emo sa u~iteqicom i sa {kolskim domarom.
Slede}i korak: Sakupi}emo suvo li{}e i odrediti ugao u dvori{tu u koji }emo ga odlo`iti sa ostalim biqnim otpadom. Sakupqeno li{}e treba izme{ati sa zemqom i ovla`iti vodom. Jednom sedmi~no tu masu treba prome{ati lopatom. U tome }e nam pomo}i domar.
Slede}i koraci: Prati}emo {ta se doga|a s li{}em i to }emo bele`iti. Kompost je gotov kada bude mirisao na mokru zemqu.
Kako }emo znati da je akcija uspela: Ako akciju izvodite u ranu jesen, bi}e potrebno pet do {est meseci da se li{}e razlo`i. Od wega }e nastati prirodno |ubrivo koje je potrebno za rast i razvoj biqaka i cve}a u va{oj {koli.
20
BUM-TRAS
Buka je zvuk koji ne prija u{ima.Od jake svetlosti se brani{ tako {to za`muri{. U{i ne mogu same da se brane od buke. Mo`e{ samo da ih rukama zapu{i{ kada ~uje{: buuuum!, cangr!, kraaaak!, tres!, vrrrrrruuuum!, boing!, bzum!, tuuu-tuuuu...
Zatvori o~i i oslu{kuj minut-dva zvuke iz tvoje okoline. Nacrtaj i oboj zvuk koji sti`e do tebe.
Buka nervira i umara.Ne pu{taj muziku glasno.Glasna muzika mo`e da o{teti sluh.
Da li ti neki zvuk smeta dok u~i{? Koji? Za{to? Objasni.
Pore|aj ove zvuke po ja~ini (1,2,3,4)
{aputawe
poletawe aviona
pucaw petarde
cvrkut vrapca
Re{i ukr{tenicu.
21
ORKESTAR ZRNCE
Napravite odeqenski orkestar. [ta vam je sve potrebno:– onoliko plasti~ih posuda s poklopcem koliko ima ~lanova orkestra– razno zrnevqe i mawi ko{tuwavi plodovi – zrna bibera, le{nici, orasi, zrna pasuqa, malo so~iva, semenke suncokreta, bundeve, zrna pirin~a, p{enice...
1. U svaku posudu stavite razli~ito zrnevqe.
2. Posude zatvorite poklopcem.
3. Slu{ajte kakav zvuk proizvode posude.
4. Neka svako dete uzme po jednu posudu i neka pa`qivo slu{a kakav zvuk ona proizvodi.Sva deca treba da slu{aju kakav zvuk proizvode posude. Zatim treba da se pore|aju prema ja~ini zvuka: od najslabijeg do najja~eg.
Na ~asu muzi~kog ve`bajte sa u~iteqicom izvo|ewe melodije pesme Doga|alo se subotom (vidi na strani 25). Ako je dobro budete uve`bali, va{ orkestar bi mogao da nastupi u nekoj zgodnoj prilici.
22
UPOZNAJ SVOJE MALE SUSEDEPrirodu delimo s drugim `ivim bi}ima. U tvojoj okolini `ive razne sitne `ivotiwe – pred tvojom ku}om, oko tvoje {kole, u dvori{tu, u parku. To su komarci, pauci, ku}na muva, bubamara, pu`evi, mravi, gusenice i razne bubice. Neke su toliko si}u{ne da mo`e{ da ih vidi{ tek kada pogleda{ kroz lupu.
Pa`qivo sa malim susedima! Ne diraj ih! Oni su ne`ni i pla{qivi. Ne zaboravi da im izgleda{ kao div. Budi oprezan, jer neke od wih (p~ele, ose) mogu da te ubodu ako ih dira{.
Kreni u istra`ivawe okoline. Posmatraj i upi{i u bele`nicu koja se nalazi na kraju kwige ono {to si otkrio: kako neke `ivotiwe izgledaju, {ta jedu, ~ega se pla{e i drugo. Neku `ivotiwu mo`e{ i da nacrta{.
Mravi `ive u mraviwacima. Prave ih na livadi, pod kamenom ili u deblu drveta. Vredni su i uvek nekud `ure. Sna`nim ustima kopaju podzemne hodnike, usitwavaju li{}e i nose hranu. Mravi su ~isti i uredni insekti. U mraviwaku se ta~no zna ko {ta radi. Postoje mravi radnici i mravi ~uvari. Neki radnici imaju zadatak da iznose sme}e iz mraviwaka. Mravi ~esto nose i vuku teret te`i od wih!
Ne zaboravi da su svi tvoji mali su-sedi va`ni. Otvori prozor i pomozi muvi, p~eli ili osi koje su zalutale da iza|u iz tvoje sobe.
23
U@INA ZA PTICEPtice koje se u jesen ne sele u toplije krajeve ne raduju se sne`nim pahuqicama. Za wih zimi nema dovoqno hrane. Kada zemqu prekrije sneg, do hrane je jo{ te`e do}i. Vrapcima, zebama, senicama i ostalim pticama iz tvog susedstva mo`e{ pomo}i da lak{e podnesu zimske dane ako im ponudi{ malo hrane.
Posude oka~i o grane. Ptice }e prvo posmatrati svoju u`inu izdaleka, a potom }e joj oprezno pri}i i po~eti da kqucaju.
Posmatraj slike. Oboj zelenom bojom kru`i} pored onog deteta za koje misli{ da se brine o pticama. Pored onog koje se ne brine, oboj kru`i} crvenom bojom. Objasni {ta te je navelo da tako misli{.
Kroz plasti~ne posude provuci tawi kanap (kao {to je prikazano na slici).
U posude stavi razno zrnevqe ili mrvice hleba.
Svoja zapa`awa o pticama koje dolaze upi{i u bele`nicu koja se nalazi na kraju kwige.
UGRO@ENE @IVOTIWEKada neke biqke i životiwe zauvek nestanu, za wih se kaže da su izumrle.
Nekada davno na Zemqi su živeli dinosaurusi. Oni su izumrli.
24 Zamisli da `ivotiwe sa slike znaju da govore. [ta bi nam ispri~ale?
Nekim biqkama i `ivotiwama preti nestanak. Za wih se kaže da su ugrožene. Danas su mnoge životiwske vrste ugrožene zbog toga što ih qudi love i ubijaju, seku šume i zagađuju mora i reke u kojima one žive.
Qudi seku bambus koji je jedina pandina hrana.Od kqova afri~kog slona pravi se nakit.Qudi love foke zbog krzna.Krticu truju otrovima kojima posipaju zemqi{te.Vuka qudi love jer im ~esto napada stoku.
25
DOGA\ALO SE SUBOTOM
Štedeo sam sitan novac,Kupih pušku biću lovac!Spazih malu zečju wušku...Bi mi žao – bacih pušku.
Štedeo sam sitne novce,Poći ću u ribolovce!Vitka riba seče slap...Bi mi žao – bacih štap.
Štedeh novac do sitnice,Kupih kavez, hvatam ptice!Divan cvrkut nudi savez...Bi mi žao – bacih kavez.
U susedstvu, čujem, decaŠtede ptice, vole zeca,Hrane ribe, da ne dužim...Hoću s wima da se družim!
Slobodan Stanišić
Neka va{ odeqenski orkestar Zrnce nau~i da svira i peva ovu pesmu.
26
TRO[EWE PRIRODNOG BLAGAPriroda je kao jedna velika samoposluga. Qudi uzimaju iz we sve {to im treba. Prirodno blago se tro{i za pravqewe novih stvari. Zato ga u prirodi ima sve mawe.
Bez drve}a ne bi bilo ~istog vazduha, skloni{ta za mnoge `ivotiwe i hrane.
Od drve}a se prave ku}e, mostovi, name{taj, klupe, kwige, olovke...
Od nafte se dobijaju plasti~ni predmeti, stiropor i benzin.
Od ruda koje se vade iz zemqe prave se metalni predmeti.
Nekada se na Zemqi sve zelenelo od nepreglednih {uma. Vazduh je bio ~ist.
[ta ti mo`e{ da uradi{:
Kada posledwi izlazi{ iz prostorije, gasi svetlo.
Ne ostavqaj ukqu~en televizor i kompjuter kada ga ne koristi{.
[tedi papir da bi se mawe {ume seklo. Koristi obe strane lista.
Za Novu godinu izaberi plasti~nu jelku ili jelku s busenom.
Tako }e{ spasti jedno drvo.
Zamisli jedan dan bez struje. [ta sve ne mo`e{ da radi{ kad nema struje?Ispri~aj na koji na~in ti {tedi{ struju.
27
^UVAR TOPLOTEU hladnim zimskim danima ku}e, stanovi i {kole se zagrevaju energijom koju daju ugaq, voda, drvo ili nafta. To su bogatstva kojih u prirodi nema u izobiqu i zato ih treba {tedeti.
Da se ne bi rasipala energija, napravi ~uvara toplote u obliku {arene zmije. Zamoli neku odraslu osobu da ti pomogne. Evo {ta ti je sve potrebno za pravqewe:
Kako se zimi zagreva tvoja soba? Da li topao vazduh izlazi kroz pukotine oko prozora ili ispod vrata? To najlak{e mo`e{ da proveri{ kada duva vetar.Sumwivim mestima pribli`i usku traku od papira. Ako se papir pomera – tu je pukotina kroz koju toplota izlazi.
1. Sa 4-5 pari starih ~arapa odseci stopala.
2. Ostatke ~arapa pri{ij jedne uz druge.
3. Dobijenu “zmiju”, duga~ku oko 1 metar, napuni starim ~arapama, vatom ili nekom tkaninom.
4. Na mawim rastojawima ve`i trake.
5. ^uvara toplote u obliku {arene zmije stavi u prozor ili na pod, do vrata.
stare ~arape konac igla pola metra jednobojne platnene trake, {iroke oko 1 cm
28
[TA SE NALAZI U KANTI ZA OTPATKE
Od 10 plasti~nih fla{a mo`e se napraviti 1 ranac.
Od starih novina iznova se devet puta mogu napraviti nove novine.
Od starih staklenih fla{a i tegli prave se staklene ~inije.
Od praznih limenki prave se nove.
Kada ti ne{to vi{e ne treba, ti ga baci{ u kantu za otpatke. Tokom dana u woj se nakupi svega i sva~ega – otpadaka od hrane, plasti~nih fla{a, ambala`e, papira. Sme}e se baca u kontejner.Kamion za sme}e ga odvozi izvan grada i naseqa na mesto na koje se odla`e. Ta mesta su deponije.
Planine sme}a na deponijama rastu iz dana u dan i zaga|uju sve ve}e povr{ine zemqi{ta. Da ba~ene stvari ne bi zatrpale planetu, treba ih se nekako re{iti. Najboqe je da pravi{ {to mawe sme}a. Postoje i druga re{ewa. Veliki deo otpada, kao {to su papir, staklo i limenke, ponovo mogu da se prera|uju. Kada se od starih stvari prave nove to se naziva – recikla`a.
29
Evo nekih predloga o tome {ta jo{ mo`e{ da uradi{ za za{titu okoline.
– Da pravi{ mawe sme}a– Pre nego {to ne{to kupi{, razmisli jo{ jednom da li ti ta stvar stvarno treba– Pre nego {to neki aparat baci{ u kantu za sme}e, raspitaj se da li se mo`e popraviti – Koristi obe strane papira– Bacaj sme}e u kontejner
Navedi još dva načina na koje možeš da praviš mawe smeća.
Posmatraj otpad sa slike. Razvrstaj ga u odgovarajuće kontejnere (na kojima piše: papir, staklo, metal i plastika) kao što je započeto.
Dobro je kada postoje posebni kontejneri za razvrstavawe otpada.
30
ZDRAVO DA SI!
Ako ima{ 6 ^estitamo! Hrani{ se zdravo.
Ako ima{ 4 Ono {to jede{ nije ba{ uvek i zdravo.
Ako ima{ 6 U tvom tawiru ima malo zdrave hrane. Potrudi se da jede{ vi{e vo}a i povr}a!
Pogledaj slike. [ta sve devoj~ica radi u toku dana? Ispri~aj {ta ti obi~no radi{ tokom dana.
Zaokru`i 6 namirnica koje naj~e{}e jede{.
DA LI SE ZDRAVO HRANI[?
31
BA[TA U TAWIRU
[ta ti je sve potrebno:– jedan plitak plasti~ni tawir ili poslu`avnik– pola {oqe p{enice– malo vode
Zrno p{enice sadr`i mnogo sastojaka va`nih za tvoje zdravqe. Posebno je zdrava quska zrna. U woj se nalaze mnogi vitamini. Zato treba jesti hleb i namirnice u kojima ima celih zrna `itarice.
Posle nekoliko dana po~e}e da raste i zelena stabqika p{enice. Tada klice vi{e ne}e biti za jelo, a p{enica u tawiru mo`e da bude lep zeleni ukras u tvojoj sobi.
1. P{enicu operi i ostavi da preno}i u malo vode.
2. Sutradan isperi zrnca. Rasporedi ih ravnomerno po tawiru ili poslu`avniku i ostavi kraj prozora.
3. Za dan-dva, {to zavisi od temperature u prostoriji, p{enica }e proklijati. Probaj klice. Uveri}e{ se da su slatke i ukusne. Wima mo`e da se za~ini salata. Mo`e{ i da ih gricka{.
Evo jednog predloga za pravqewe zdravog obroka.
P[ENI^NE KLICE
SUNCOBRANKo`a {titi tvoje telo. Ali i ti treba da za{titi{ ko`u tokom vrelih letwih dana, kada je sunce jako. Leti }e{ se najboqe rashladiti kupawem u moru, reci i bazenu. Br~kaj se u vodi do 10 ~asova pre podne i posle 16 ~asova. U vreme najve}e vreline zaklon od sunca potra`i u debeloj hladovini, jer je tada wegovo zra~ewe najopasnije.
Za za{titu od sunca mogu da ti poslu`e: lagana pamu~na ode}a, ka~ket ili {e{ir, nao~are, suncobran i kreme koje {tite ko`u od sunca.
32
Pogledaj sliku sun~anog dana na pla`i. Ko se od dece pona{a pravilno? Objasni za{to.
Zelenom bojom oboj kru`i} pored onog deteta sa slike koje se pona{a pravilno. Oboj crvenom bojom kru`i} pored onog deteta koje se ne pona{a ispravno.
VELIKA RAZMENASkoro smo na kraju kwige. Bli`i se kraj {kolske godine. Pravo je vreme da ti i tvoje dru{tvo iz odeqewa krenete u akciju.
Sigurno svako od vas ima u ku}i neke stvari koje bi hteo da razmeni s drugima. To mogu biti: igra~ke, kwige, ~asopisi, stripovi, CD-ovi i sl. Organizujte u odeqewu akciju „Velika razmena“. Ono {to vi{e ne treba tebi, mo`da }e koristiti nekom drugom iz tvog odeqewa. Ono {to tvojim drugovima ne treba, moglo bi, mo`da, tebi da poslu`i.
33
Za ovu aktivnost potrebno vam je 5 kartonskih kutija u koje }ete staviti stvari koje vam vi{e nisu potrebne.
1. Na svakoj kutiji napi{ite {ta }e se u woj nalaziti. Na primer, na jednoj kutiji napi{ite IGRA^KE, na drugoj KWIGE i sl.
2. U dogovoru s roditeqima i u~iteqicom odredite: kada }e akcija po~eti, koliko }e da traje, gde }e se nalaziti kutije.
Kako }e{ znati da je akcija uspela?Ako kutije ostanu prazne!
ZAJEDNI^KO DRVO[ta je ciq akcije: Imati na{e drvo u dvori{tu {kole o kojem }emo se svi brinuti.
[ta nam je sve potrebno: Zajedni~ka odluka o tome koju biqku treba da zasadimo.
Kada }e akcija biti izvedena: U martu.
^ija je podr{ka potrebna: Razgovara}emo sa u~iteqicom i roditeqima i dogovori}emo se o tome ko }e kupiti biqku u rasadniku ili na mestu na kojem se prodaju sadnice.
Prvi korak: Izabra}emo mesto u dvori{tu na kojem }emo zasaditi drvo uz pomo} {kolskog domara. Stavi}emo tablu na kojoj }e pisati naziv drveta, datum kada smo ga zasadili, wegovu visinu itd. Slika}emo se pored drveta.
Slede}i koraci: Brinu}emo o zajedni~kom drvetu i slede}e godine u isto vreme ponovo }emo se slikati pored wega. Fotografije }emo uporediti i vide}emo koliko je drvo poraslo, a koliko smo porasli mi.
U bele`nicu koja se nalazi na kraju kwige zapi{i svoja zapa`awa o uspehu akcije.
34
35
PROSLAVA DANA ZEMQE Za sve one koji brinu o svojoj okolini, o biqkama i `ivotiwama, o vodi i vazduhu, 22. april je vrlo va`an dan. To je Dan Zemqe. Svi stanovnici na Zemqi pozvani su da tog dana u~ine ne{to kako bi `ivot na na{oj planeti bio boqi za svakoga. [ta ti mo`e{ da uradi{ tog dana?
Za prave ~uvare prirode svaki dan je Dan Zemqe. Ako sebe vidi{ u tom dru{tvu, ~estitamo!
Nacrtaj bex ^UVAM PRIRODU.
da s drugovima uredi{ {kolsko dvori{te
da ti i tvoji drugovi posadite biqke o kojima }ete brinuti
da ode{ do biblioteke; tamo }e{ sigurno na}i kwige koje }e ti pomo}i da boqe upozna{ prirodu
da ide{ pe{ke, da vozi{ rolere ili bicikl
ZELENI KVIZ
Rezultati:Ako ima{ od 6 do 9 odgovora DA : ^estitamo! Odli~an si ~uvar prirode!Ako ima{ od 3 do 6 odgovora DA: Dosta toga zna{, ali }e biti boqe ako promeni{ neku svoju naviku.Ako ima{ mawe od 3 odgovora DA: Tebi, izgleda, nije ba{ va`na tvoja okolina. Pro~itaj jo{ jednom pitawa i razmisli o svojim odgovorima. Mo`da }e{ nakon toga ipak odlu~iti da ne{to promeni{ u svom pona{awu.
1. Kada iza|e{ iz prostorije, uvek ugasi{ svetlo.
2. Baca{ sme}e u kontejner.
3. Koristi{ obe strane papira. 4. Hrani{ ptice, posebno zimi. 5. Dok pere{ zube, povremeno zatvara{ slavinu. 6. Kad god je to mogu}e, vi{e voli{ da vozi{ bicikl ili da ide{ pe{ice nego da te voze automobilom. 7. Voli{ da slu{a{ muziku, ali je ne pu{ta{ glasno zato {to uku}anima i susedima ne prija buka.
8. Za u`inu vi{e voli{ da jede{ neku vo}ku nego ~ips.
36
DA NE
DA NE
DA NE
DA NE
DA NE
DA NE
DA NE
DA NE
BELE@NICA
37
BELE@NICA
38
BELE@NICA
39
40
BELE@NICA
41
BELE@NICA
42
BELE@NICA
43
BELE@NICA
44
^UVARI PRIRODEza prvi razred osnovne {kole
prvo izdawe
Stanka Brdar
Nikola Vitkovi}
Prof. dr Brigita Petrov, Biolo{ki fakultet Univerziteta u Beogradu
Stevica Popov, profesor razredne nastave u O[ „Ujediwene nacije“ u Beogradu
Slavica Markovi}
Jelena Reqi}
Violeta Babi}
Kreativni centar
Gradi{tanska 8
Beograd
Tel./faks: 011/ 38 20 464, 38 20 483, 24 40 659
mr Qiqana Marinkovi}
Grafiprof
5.000
autor
ilustrovao
recenzenti
urednik
likovni urednik
lektor
izdava~
za izdava~a
{tampa
tira`
Ministar prosvete i sporta Republike Srbije odobrio je izdavawe i upotrebu ovog uxbenika u okviru uxbeni~kog kompleta za ^uvare prirode u prvom razredu
osnovne {kole za {kolsku 2007/2008. godinu re{ewem broj 650-02-00069/2007-06 od 30. aprila 2007. godine.
CIP – Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije, Beograd
37 . 016 : 5 - 028 . 31 ( 075 . 2 )
BRDAR, Stanka ^uvari prirode : za prvi razred osnovne {kole / [ Stanka Brdar; ilustrovao Nikola Vitkovi} ] . - 1. izd. - Beograd : Kreativni centar , 2007 (Beograd : Grafiprof) . - 40 str. : ilustr.; 23 x 24 cm
Tira` 5.000
ISBN 978-86-7781-540-0
COBISS.SR-ID 140570380