Kineziološka Metodika I

Mr.sc. Dajana Jašić

1

2

Kinezis = kretanje, pokret Logos = zakon, znanost

Kineziologija je znanost koja proučava ljudsko kretanje, a naročito zakonitosti upravljanja procesom vježbanja i posljedice tih procesa na ljudski organizam.

OSNOVNI CILJ KINEZIOLOGIJE

Pokretom i kretanjem poboljšati i unaprijediti čovjekovo zdravlje i život.

KINEZIOLOGIJA = ZNANOST O LJUDSKOM KRETANJU

ANTROPOLOGIJA – multidisciplinarna znanost koja se bavi izučavanjem čovjeka u prostoru i vremenu.

POMOĆNE ZNANSTVENE DISCIPLINE (primijenjene) – metodičke znanstvene discipline i metodološke znanstvene

discipline

Matično područje kineziologije je ANTROPOLOGIJA.

3

KINEZIOLOGIJA = ZNANOST O LJUDSKOM KRETANJU

Kinezis = kretanje, pokret Logos = zakon, znanost

Kineziologija je znanost koja proučava ljudsko kretanje, a naročito zakonitosti upravljanja procesom vježbanja i posljedice tih procesa na ljudski organizam.

OSNOVNI CILJ KINEZIOLOGIJE

Pokretom i kretanjem poboljšati i unaprijediti čovjekovo zdravlje i život.

1. Uvod

4

Temeljne odgojne zadaće kineziologije

Formirati naviku za učestalim kretanjem i vježbanjem;

Formirati potrebu za zdravom prehranom;

Formirati higijenske navike;

Formirati zdrav ritam životnih aktivnosti.

5

Povijest kineziologije

ARISTOTEL (384-322. g.p.n.e.) analizirao osnovne principe kretanja-hodanja,pretvaranje rotatornog u translatorno kretanje;

ARHIMED (287-211. g.p.n.e.) analizirao hidrostatske principe, analizirao poluge i određivao težišta tijela;

LEONARDO DA VINCI (1452-1519), opisivao mehaniku tijela u raznim aktivnostima;

GIOVANNI BORELLIN (1608- 1679), matematičkim principima opisivao mišićnu funkciju, a mišićnu kontrakciju promatrao kao kemijski proces;

ISAAC NEWTON, dao 3 zakona kojima se opisiju odnosi između sila, njihove interakcije i efekti;

U 18. stoljeću započinje intenzivni razvoj anatomije i fiziologije;

Krajem 19. stoljeća razvija se dio fiziologije koji objašnjava funkciju i mehanizme pokreta.

6

Kineziologiju zanima samo onaj proces vježbanja koji ima za cilj:

Unapređenje zdravlja ljudi;

Održavanje razine antropološkog statusa i radne sposobnosti;

Maksimalan razvoj ljudskih sposobnosti i osobina za postizanje što boljih rezultata u pojedinom sportu.

7

Zdravlje (medicinski aspekt)

Prevencija zdravlja kretanjem (krvožilni, dišni,nervni sustav)

Liječenje određenih bolesti kretanjem i pokretom

Rehabilitacija pokretom i kretanjem nakon bolesti i ozljeda

Unapređenje morfološkog statusa (povećanje mišićne mase i smanjenje masnog tkiva)

8

Održavanje razine antropološkog statusa i radne sposobnosti (funkcionalni aspekt)

Korištenje kretanja i pokreta za svestrani razvoj i održavanjerazine antropoloških karakteristika u cilju kvalitetnog i aktivnogživljenja te održavanje visoke razine radne sposobnosti putem:

Razvoja i održavanja funkcionalnih sposobnosti (izdržljivost) Razvoja i održavanja motoričkih sposobnosti

(snaga,brzina,koordinacija,ravnoteža,preciznost) Poboljšanja psihološke stabilnosti i smanjenja stresa Unapređenja umnih sposobnosti Sociološke adaptacije

9

Maksimalni razvoj antropološkog statusa (sportski aspekt)

Ekspanzija sporta i ulaganja u sport Znanost u funkciji postizanja vrhunskih sportskih rezultata

10

Kineziologija-multidisciplinarna znanost

KINEZIOLOGIJAANTROPOLOŠKEZNANOSTI

METODOLOŠKEZNANSTVENEDISCIPLINE

11

METODIČKE ZNANSTVENE

DISCIPLINE

Primijenjene kineziološkediscipline - kineziološke metodike

Specijalne - kineziologije

konvencionalnih aktivnosti

Opće Kineziološka Antropologija

Pomoćne kineziologijske discipline

12

KINEZIOLOGIJA

Bazične kineziologijske discipline

Kineziološka Metodologija

1. Sistematskakineziologija

2. Kineziološka biomehanika3. Kineziologija nekonvencionalnih gibanja

1. Kineziologija monostrukturalnih aktivnosti2. Kineziologija polistrukturalnih aktivnosti3. Kineziologija kompleksnih aktivnosti4. Kineziologija estetskih aktivnosti

1. Metodika tjelesne i zdravstvene kulture2. Metodika rekreacije3. Metodika sportskog treninga4. Metodika kineziterapije

1. Biološka antropologija2. Funkcionalna anatomija3. Kineziološka fiziologija4. Kineziološka psihologija5. Kineziološka sociologija6. Kineziološka medicina7. Kineziološka pedagogija

1. Kineziometrija2. Kineziološka statistika3. Kineziološka informatika

KINEZIOLOŠKA METODIKA

METHODOS=grč. istraživanje pojava TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA=trajan,planski i

sustavan proces djelovanja na čovjeka,posebno u njegovoj mladosti

CILJ=prati i proučava zakonitosti i kategorije odgojno-obrazovnog rada; pronalazi nove pojave u odgojno-obrazovnom procesu i unapređuje postojeća znanja te utvrđuje način odgoja i obrazovanja učenika u području tzk; da osposobljava studente za samostalno izvođenej svih programa i organizacijskih oblika rada u tzk

Kretanje – životna potreba

Bez pokreta (kretanja) nema života,čovjek koji se ne kreće – oboljeva,

atrofira i umire

Samo funkcija razvija organ

14

Istražuje zakonitosti odgoja i obrazovanja u tzk Objašnjava osnovne pojmove i stručne termine koji

se rabe Istražuje i utvrđuje optimalne puteve za realizaciju

općih ciljeva i zadaća tzk Istražuje zakonitosti odgojno-obrazovnog procesa Utvrđuje i razrađuje specifične metodičke i

metodološke sustave Proučava i utvrđuje antropološka obilježja svih

razvojnih stupnjeva djece,učenika Upučuje na nužnost suvremenih načina planiranja i

programiranja te na proučavanje pojedinih načina planiranja i programiranja

Istražuje i utvrđuje metodičke organizacijske oblike rada i upućuje na njihovu primjenu

IZADACI METODIKE TZK

15

Ispituje i verificira metodičke principe,metode rada i metodičke postupke

Analizira proces tjelesnog vježbanja u nastavi,izvannastavnim i izvanškolskim organizacijskim oblicima rada

Utvrđuje načine dijagnosticiranja stanja s obzirom na dob i spol subjekta

Upućuje na zakonitosti koji reguliraju procese usmjerenih transformacija u tom odgojno-obrazovnom području

Utvrđuje osnovna načela programiranja procesa tjelesnog vježbanja

Istražuje i utvrđuje osnovna načela praćenja,provjeravanja i ocjenjivanja rada i napretka učenika

Proučava nastavnu i drugu tehniku koja se koristi u procesu tjelesnog vježbanja i upućuje na njihovu primjenu

16

ZADAĆE METODIKE TZK

STRUKTURA KINEZIOLOŠKE METODIKE

Posebne metodike: METODIKA NASTAVE TJELESNE I ZDRAVSTVENE

KULTURE METODIKA IZVANNASTAVNIH TJELESNIH AKTIVNOSTI METODIKA IZVANŠKOLSKIH TJELESNIH AKTIVNOSTI

17

Pokret

Promjena položaja tijela ili dijelova tijela

18

Kineziološko-nekineziološko

Kineziološka aktivnost ili aktivnost interesantna za kineziološku znanost je samo ona koja proizvodi korisne i

cjelovite utjecaje na organizam.

Nekineziološke aktivnosti su usko usmjerene na jednu strukturu i proizvode samo parcijalne utjecaje (npr. radni

pokret na traci).

19

U okviru svake od posebnih metodika postoje i tzv. SPECIFIČNE METODIKE:

U okviru metodike nastave tzk: Metodika nastave tzk u osnovnoj školi Metodika nastave tzk u srednjoj školi Metodika nastave tzk u visokoškolskim ustanovamaU metodici

ODNOS METODIKE TZK I DRUGIH ZNANOSTI

20

Monostrukturalne cikličke

jedna kretna struktura koja se stalno ponavlja:

trčanje, biciklizam,plivanje,veslan

je,....

21

Monostrukturalne acikličke

jedna kretna struktura koja se

povremeno ponavlja:streljaš

tvo, dizanje utega,bacanje koplja, skok u

vis, ...

22

Polistrukturalne acikličke

više kretnih struktura koje se

povremeno ponavljaju: boks,

mačevanje, judo,...c

23

Polistrukturalne složene aktivnosti

veći broj struktura kretanja i

izmjene cikličkih i acikličkih

sadržaja:sportske igre s loptom

(košarka, noomet, odbojka, rukomet,

vaterpolo, ...)c24

Polistrukturalne estetske aktivnosti

veći broj struktura kretanja i izmjene

cikličkih i acikličkih sadržaja s

naglaskom na estetsko

izražavanje pokretom: ritmička

gimnastika,ples,umjetničko klizanje,....c

25

ANTROPOLOŠKA OBILJEŽJA

26

Antropološki status = skup antropoloških obilježja

• Zdravstvena obilježja• Sociološka obilježja• Konativna obilježja (osobine) –

crte ličnosti• Morfološka obilježja (osobine)

• Motorička obilježja (sposobnosti)

• Funkcionalna obilježja (sposobnosti)

• Kognitivna obilježja (sposobnosti) 27

Ljudi se razlikuju po antropološkim obilježjima i zato u kineziologiji treba

poštivati sljedeće principe:

• Individualizacija i primjerenost opterećenja

• Precizno planiranje i programiranje kinezioloških procesa

• Homogenizacija kinezioloških grupa

28

Zdravstvena obilježja

Skup pokazatelja o zdravstvenom stanjuZa kineziologiju su posebno važne oni pokazatelji koji se odnose na sustave organizma koji neposredno sudjeluju u kretanju (mišići, krvožilni sustav, ....)Također posebno su važne informacije o zdravstvenom stanju i bolestima koje su kontraindicirane za bavljenje kineziološkim aktivnostima

29

Sociološka obilježja

OBJEKTIVNI SOCIOLOŠKI STATUS POJEDINCA U KINEZIOLOŠKOJ

GRUPI

Objektivno vrednovanje vrijednosti i sposobnosti pojedinca unutar grupe u odnosu na funkciju;

Ovaj aspekt definiraju odgovori na pitanja: tko najbolje igra, s kim najbolje surađuješ u igri, tko je najkorisniji igrač, itd.

30

Sociološka obilježja

SUBJEKTIVNI SOCIOLOŠKI STATUS POJEDINCA U KINEZIOLOŠKOJ GRUPI

Subjektivno vrednovanje osobina pojedinca unutar kineziološke grupe

Ovaj aspekt definiraju npr. odgovori na pitanja: tko ti je najdraži u ekipi, tko najljepše igra, s kim se najradije družiš itd.

31

Morfološka obilježja

Osobine koje određuju tjelesnu građu čovjeka

Izuzetno su važne za uspješnost u kineziološkim aktivnostima

Različite kineziološke aktivnosti zahtijevaju specifičnu tjelesnu građu (košarka - visinu, bacanje kugle - mišićnu masu, gimnastika - niži rast, itd.)

32

Morfološka obilježja

POSTOJE 4 GLAVNE MORFOLOŠKE DIMENZIJE:

Longitudinalna dimenzionalnost(rast kostiju u duljinu)

Transverzalna dimenzionalnost(rast kostiju u širinu)Voluminoznost(količina mišićne mase,Tj.težina-

opsezi)Masno tkivo

33

ŠKOLSKO DOBA – od 6.ili 7. god. do 18. ili 19.godineo A) od 6.ili 7.g. do 10. ili 11.g. – mlađe školsko dobao B) od 10. ili 11.g. do 14. ili 15.g. – srednje školsko

dobao C)od 14.g. ili15g. do 18.g. Ili 19.g. – starije školsko

dobaFAZE RASTA:1.od rođenja do 6.godine – I faza ubrzanog rasta2.od 6.g. do (10.g.-djevojčice),(11.g.dječaci)-I faza

usporenog rasta3.od 10. do (14./15.-djevojčice) i od 11. do 17.g.

dječaci- II faza ubrzanog rasta4.od 14./15. do 20-djevojke i od 17. do 25.g.-mladići –

II faza usporenog rasta

OBILJEŽJA RASTA I RAZVOJA DJETETA MLAĐEG ŠKOLSKOG UZRASTA

34

Vrijeme polaska djece u školu; Usporava se rast u visinu uz povećanje težine; U djevojčica – naglo povećanje u visinu oko

10.godine, a zatim i težina; U dječaka – nagli rast u 12. i 15. godini, a oko 13.g.

Dobivaju i na težini; Kostur je veoma gibak, kosti su bogate hrskavičnim

tkivom,a vezivno tkivo je vrlo elastično; Okoštavanje se najprije završava kod perifernih

dijelova ekstremiteta; Kralježnica ima stalnu fiziološku iskrivljenost,ali

zbog nastavljanja okoštavanja tj,zbog mekoće tkiva i elastičnosti veza može doći do deformacije kralježnice;

Prsni koš se snažno razvija;

MLAĐE ŠKOLSKO DOBA

35

o do 9.godine djeca lakše izvode tzv.krupne pokrete,a nakon 10.g.uspješno svladavaju i tzv.sitne;

o pri kraju tog razdoblja mišićna masa se gotovo udvostručuje

o Disanje – zbog slabih mišića za disanje površno,tj. nedovoljno duboko;zbog povećane potrebe za kisikom disanje je ubrzano

o Tzk – jačanje mišića za disanje,a djeca dišu i kroz kožu (više nego odrasli) pa ih tijekom vježbanja treba osloboditi od viška odjeće;

o Krvotok-opskrba tkiva krvlju dvaput veća nego u odraslih zbog veće frekvencije srčanih kontrakcija

o Razvoj mišića ne odvija se ravnomjerno-mišići djece imaju manje bjelančevina,mastikontraktilnih materija i mineralnih soli,a više vode;sve se više oblikuju sitni mišići,a vrijeme prirasta mišićne mase veća je u dječaka nego u djevojčica;veće je na nogama nego na trukama...

36

o veći je promet materija u svim tkivima;o dakle,srce djeteta radi više i brže kako bi moglo

potiskivati krv u sve krvne žile – to je osnovni razlog zašto opterećenja u tom razvojnom razdoblju ne smiju biti suviše intezivna i dugotrajna

o Žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem-za rast organizma značajni su hormoni hipofize i hormoni žlijezde timusa;razvoj žlijezde timusa završava se oko 8. do 10.godine,nakon čega postupno atrofira i smanjuje svoju težinu,a sa smanjemnjem njezine aktivnosti ubrzava se spolno sazrijevanje

37

OSNOVNE ZNAČAJKE PLANA I PROGRAMA TZK U OSNOVNOJ ŠKOLI

OSNOVNI PROGRAM:ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA: Sat tjelesne i zdravstvene kulture Sat tzk po posebnom programu Natjecanje u razredu Priredbe Izleti Obuka neplivača LogorovanjeDIFERENCIRANI PROGRAM. Izborne aktivnosti Izborni programi Međurazredna,školska natjecanja

38

ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA U TJELESNOM I ZDRAVSTVENOM ODGOJNO-OBRAZOVNOM PODRUČJU

SAT TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE-osnovni organizacijski oblik rada koji osigurava plansko i sustavno djelovanje na antropološki status učenika.

ZADACI TZK-da pomoću sadržaja koji proizlaze iz propisanog programa utječemo:

na morfološke karakteristike učenika, na njihove motoričke i funkcionalne sposobnosti, na kognitivne i konativne dimenzije, na usvajanje motoričkih znanja, na poboljšanje motoričkih dostignuća, na razvijanje njihovih moralnih svojstava, na stjecanje teoretskih znanja, posebno onih

koja su potrebna i primijenjiva u svakodnevnom životu i radu.

39

Sposobnosti koje ovise o mehanizmu za regulaciju trajanja podražaja i energetsku regulaciju tzv. NEURO-ENERGETSKE sposobnosti:

Repetitivna snaga;

Statička snaga;

Agilnost;

Brzina frekvencije pokreta;

Podražaj se ponavlja duže vrijeme ili u ritmu;

Ove sposobnosti u velikoj mjeri ovise o energetskim potencijalima i nekim konativno-kognitivnim značajkama.

Motoričke sposobnosti

40

Motoričke sposobnosti

SPOSOBNOSTI KOJE OVISE O MEHANIZMIMA ZA REGULACIJU PODRAŽAJA, SINERGIJSKU REGULACIJU I REGULACIJU TONUSA

Tzv. INFORMACIJSKE sposobnosti:

koordinacija

preciznost

ravnoteža

Podražaj se stalno regulira i korigira

Ove sposobnosti u velikoj mjeri ovise o nervnom sustavu i nekim kognitivnim sposobnostima

41

Snaga

MAKSIMALNA SNAGA EKSPLOZIVNA SNAGA REPETITIVNA SNAGA STATIČKA SNAGA

42

Maksimalna snaga

Sposobnost apsolutne eksitacije maksimalnog broja

motornih jedinica u cilju stvaranja maksimalne sile za

savladavanje vanjskog otpora (npr. dizanje utega)

U velikoj je mjeri genetski uvjetovana Razvija se maksimalnim opterećenjima

43

Eksplozivna snaga

Sposobnost apsolutne eksitacije maksimalnog broja motornih jedinica u jedinici vremena u cilju jednokratnog maksimalnog ubrzanja vlastitog tijela ili vanjskog objekta

U velikoj je mjeri genetski uvjetovana Razvija se submaksimalnim

opterećenjima

44

Repetitivna snaga

Sposobnost ponavljanja eksitacije određenog broja motornih jedinica kroz duže vrijeme

Slabo genetski uvjetovana Razvija se srednjim i velikim opterećenjima uz

veliki broj ponavljanja

45

Statička snaga

Sposobnost održavanja visoke razine podraživanja motornih jedinica za određeno vrijeme tijekom savladavanja vanjske sile pri čemu se mišić ne skraćuje

Slabo genetski uvjetovana Razvija se statičkim izdržajima

46

Fleksibilnost

Sposobnost izvođenja pokreta maksimalnom amplitudom

Postoji dinamička, statička i pasivna fleksibilnost

Djelomično genetski uvjetovana Ovisi o anatomsko-fiziološkim značajkama

mišićnog tkiva i veza Na fleksibilnost je moguće utjecati u većoj

mjeri putem kinezioloških operatora

47

Preciznost

PRECIZNOST CILJANJEM (sposobnost pogađanja vanjskog objekta vođenim pojektilom)

PRECIZNOST GAĐANJEM (sposobnost pogađanja vanjskog objekta izbačenim projektilom)

U velikoj mjeri je genetski uvjetovana Razvija se dugotrajnim vježbanjem i velikim

brojem ponavljanja Uvjetovane su kontrolom eksitacije i pravovremenosti aktiviranja motornih jedinica

48

Ravnoteža

RAVNOTEŽA OTVORENIM OČIMA (sposobnost održavanja ravnotežnog položaja korištenjem kinestetičkih i vidnih informacija)

RAVNOTEŽA ZATVORENIM OČIMA (sposobnost održavanja ravnotežnog položaja korištenjem isključivo kinestetičkih informacija)

U velikoj mjeri je genetski uvjetovana Razvija se vježbama održavanja ravnoteže u statičkim i dinamičkim položajima (kretanje) Uvjetovane su kontrolom eksitacije i pravovremenosti aktiviranja motornih jedinica

49

Brzina jednostavnog pokreta

Sposobnost maksimalnog savladavanja puta u jedinici vremena

Genetski visoko uvjetovana Uvjetovana prvenstveno neuro-muskularnim

značajkama Razvija se isključivo vježbama u kojima

dominira maksimalna brzina pokreta

50

Brzina frekvencije pokreta

Sposobnost maksimalnog višekratnog savladavanja puta u jedinici vremena

Uvjetovana prvenstveno pravovremenošću i ritmičnošću eksitacije agonističkih i antagonističkih mišićnih skupina

U većoj mjeri genetski uvjetovana Razvija se vježbama u kojima dominira maksimalno brzo ponavljanje jednostavnih pokreta (npr. taping rukom ili nogom)

51

Agilnost

Sposobnost brze promjene smjera kretanja u ograničenom prostoru

Ovisi značajno o brzini, brzini frekvencije pokreta i eksplozivnoj snazi

U većoj mjeri genetski uvjetovana Razvija se maksimalno intenzivnim kretanjem i promjenom smjera kretanja u ograničenom prostoru

52

Koordinacija

Sposobnost racionalnog izvođenja motoričkog zadatka (prostorno, vremenski i energetski)

Dijeli se na koordinaciju cijelog tijela, ruku i nogu

U velikoj mjeri genetski uvjetovana, a značajno ovisi i o količini prethodno usvojenih motoričkih programa

Razvija se učenjem što većeg broja i što različitijih i složenijih motoričkih zadataka, sa što češćim izmjenama načina i uvjeta provedbe zadataka

53

Funkcionalne sposobnosti

Sposobnosti odgovorne za transport i iskorištavanje energije u ljudskom organizmu (“izdržljivost”, “kondicija”)

Dijele se na: AEROBNE FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI ANAEROBNE FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

54

Aerobne funkcionalne sposobnosti

Sposobnost organizma da dopremi i potroši maksimalnu količinu kisika za dugotrajan

mišićni rad Djelomično genetski uvjetovana Ovisi o fiziološkim značajkama organizma

(biokemijska sposobnost iskorištenja kisika u stanicama, respiracijski kapaciteti, ...)

Moguće je u većoj mjeri utjecati na razvoj ove sposobnosti putem kineziološke aktivnosti

Razvija se dugotrajnim cikličkim aktivnostima malog i umjerenog intenziteta

55

Anaerobna funkcionalna sposobnost

Sposobnost organizma da maksimalno iskoristi neanaerobne izvore energije za kratkotrajniji mišićni rad, dakle bez prisustva kisika

Djelomično genetski uvjetovana Ovisi o količini neaerobnih spojeva u organizmu i

biokemijskoj sposobnost iskorištenja ovih spojeva.

Anaerobna sposobnost javlja se kada je mišićni rad takvog intenziteta da nije moguće osigurati dovoljno energije iz aerobnih procesa (tzv. kisikov dug)

Moguće je utjecati na razvoj ove sposobnosti putem kinezioloških aktivnosti velikog intenziteta putem

intervalne metode rada

56

Kognitivne sposobnosti

Intelektualne (mentalne) sposobnosti-sposobnosti snalaženja u novonastalim situacijama

Odnose se na sposobnost prikupljanja, obrade, memoriranja i interpretacije informacija

Neki od izoliranih kognitivnih faktora: brzina percepcije, vizualizacija, spacijalizacija, verbalno razumijevanje, logičko procesiranje, kratkoročno memoriranje, numeričko rezoniranje, ...

57

Kognitivne sposobnosti

Znatno genetski uvjetovane Kineziološkim aktivnostima moguće je samo u

manjoj mjeri utjecati na neke vidove kognitivnih sposobnosti

Za uspješnost u kineziološkim aktivnostima, naročito u sportskim igrama posebno je važna tzv. motorička inteligencija-sposobnost procjene prostorno-vremenskih odnosa i simultane obrade kinestetičkih informacija

58

Konativne osobine

Osobine ličnosti – crte ličnosti;

U velikoj mjeri genetski uvjetovane;

Značajno određuju uspješnost u kineziološkim aktivnostima, posebno sposobnost motivacije i psihološku stabilnost;

Kineziološkim aktivnostima moguće je pozitivno utjecati na konativni status;

Neki od izoliranih faktora: neurotizam, psihotizam, aksioznost, opsesivnost…

59

UVJET da bi sat tzk ispunio svoju zadaću-mora biti kompleksan,organiziran i provođen tako da učenici budu na svakom satu potpuno angažirani,i u tjelesnom i u psihičkom pogledu

SAT TZK traje 45 minuta i sastoji se od dijelova:1.UVODNI DIO SATA 3-5 min2.PRIPREMNI DIO SATA 7-10 min3.GLAVNI DIO SATA 25-30 min A dio – 20 min; B dio – 10 min4.ZAVRŠNI DIO SATA 3-5 min

STRUKTURA SATA TZK

60

svi dijelovi sata zajedno moraju činiti nedjeljivu cjelinu;

jedan dio sata mora stvarati povoljne uvjete za prijelaz na drugi dio;

osnovni zadatak svakog sata –ostvarenje postavljenih zadataka;

PRIPREMA ZA SAT-osnovni preduvjet da bi sat uspio; učitelj se priprema za sat čim počne planirati; nastavne teme za “A” dio glavnog dijela sata treba

komponirati tako da učenici po mogućnosti na svakom satu nauče nešto novo,da se zadrži kontinuitet i da se zadovolji načelo svestranosti i raznovrsnosti;

kada se izabere gradivo za “A” dio glavnog dijela sata,biramo gradivo za ostale dijelove sata;

61

kada nam je jasan cilj nastavne jedinice,postavljamo antropološke,obrazovne i odgojne zadatke;

u DNEVNOJ PRIPREMI učitelj mora predvidjeti mjesto rada koje zavisi od godišnjeg doba i uvjeta rada;

kada god je moguće nastavu treba izvoditi vanka,na svježem zraku;

učitelj mora planirati kojim će se nastavnim pomagalima i spravama služiti;kojim će se metodama rada i metodičkim organizacijskim oblicima rada koristiti;

u nastavi tzk koristimo se nastavnim metodama,metodama vježbanja i metodama učenja;

pri planiranju metodičkog organizacijskog oblika rada treba se odlučiti za onaj oblik rada koji ćemo primijeniti u “A” dijelu glavnog dijela sata,jer u svim ostalimdijelovima sata najčešće primijenjujemo frontalni oblik rada.

62

koji ćemo organizacijski oblik rada primijeniti u “A”glavnom dijelu sata ovisi o:uvjetima rada,dobi i broju učenika,od nastavne jedinice...

treba predvidjeti i tip nastavnog sata; u razrednoj nastavi biti će najčešće sati s novim gradivom,tj.učenjem novih motoričkih gibanja;

treba predvidjeti gdje će se odvijati pojedini dijelovi sata,na kojem mjestu će se postaviti sprave,gdje će se nalaziti učenici,

Učenici moraju imati propisanu opremu Nastava tzk je ŽIV PROCES,učenici su gotovo

neprestalno u pokretu

63

UVODNI DIO SATA

CILJ-organizacijski,fiziološki i emotivno pripremiti učenike za dalji rad.

ANTROPOLOŠKI ZADACI-primjenom dinamičkih kretanja staviti u pokret sve dijelove tijela i pripremiti organizam za povećane napore na satu;utjecati na jačanje mišića,na povećanje pokretljivosti zglobova,na razvoj opće motorike s naglaskom na razvoj brzine,koordincije,eksplozivne snage nogu,na povećanje funkcije dišnog i krvožilnog sustava,te na povećanje aktivnosti živčanog sustava.

OBRAZOVNI ZADACI-primjenom raznovrsnih sadržaja upoznati i svladati jednostavne igre,ponoviti i usavršiti elemente iz pojedinih cjelina i tako utjecati na podizanje motoričkih znanja i motoričkih dostignuća

64

ODGOJNI ZADACI-primjereno izabranim sadržajima stvoriti ugodno raspoloženje na satu i tako ih motivirati za dalji rad

SADRŽAJI u uvodnom dijelu sata mogu biti različiti oblici trčanja,elementarne igre,jednostavnije momčadske igre,poznati i jednostavniji elementi iz plesnih struktura..

Sadržaji trebaju biti jednostavni,razumljivi,da osiguraju izmjenu napora i odmora;

U uvodnom dijelu sata najčešće primijenjujemo frontalni oblik rada;formacija učenika ovisi od određenog sadržaja,broja učenika i prostornih mogućnosti-slobodna formacija,kolona,vrsta.

65

CILJ-primjenom odgovarajućih opće pripremnih vježbi organizam pripremiti za povećane fiziološke napore koje ga očekuju u daljem radu,funkcije lokomotornog respiratornog i kardsiovaskularnog sustava podići na višu razinu i osigurati uvjete za pravilno držanje tijela

ANTROPOLOŠKI ZADACI-funkcionalna priprema lokomotornog aparata za napore koji predstoje u drugim dijelovima sata,aktiviranje sve skupine mišića,i to jačanjem,labavljenjem i istezanjem (posebno leđni i trbušni mišići),utjecati na čvrstinu i pokretljivost zglobova,na razvoj motoričkih sp.(koordinaciju),na povećanje funkc.sposobnosti,na pojačan rad srca i organa za disanje,te na smanjenje živčane i mišićne napetosti.

PRIPREMNI DIO SATA

66

OBRAZOVNI ZADACI-usvajanje motoričkih informacija o novim opće pripremnim vježbama,te usavršavanje motoričke informiranosti ponavljanjem prethodno svladanih opće pripremnih vježbi;

Razvijati smisao za lijepo i točno izvođenje pokreta,te svladavanje prostornih i vremenskih elemenata kretanja

ODGOJNI ZADACI-utjecati na razvoj svjesne discipline kod učenika,smisla za red,upornosti i ustrajnosti u radu,te stvaranje ugodne atmosfere za dalji rad

Osnovni su SADRŽAJI opće pripremne vježbe: vježbe jačanja,labavljenja,istezanja; vježbe vrata,ruku i ramenog pojasa,trupa,zdjeličnog

pojasa i nogu (tim redoslijedom treba obraditi tijelo)

67

OPV trebaju djelovati kompleksno na organizam a ne lokalno

PRVA VJEŽBA morala bi se sastojati od čučnja ili polučučnja i biti kombinirana s poretima ruku,te povezana s istezanjem(da angažira sve mišićne skupine);

DRUGA i TREĆA VJEŽBA imaju zadaću da utjeću na na mišiće ruku i ramenog pojasa,na povećanu pokretljivost zglobova;

ČETVRTA i eventualno PETA trebaju biti usmjerene na jačanje mišića leđa i ramenog pojasa,te kosih mišića trupa;

ŠESTA i eventualno SEDMA VJEŽBA trebaju utjecati na trbušne mišiće;

OSMA i eventualno DEVETA VJEŽBA sastoje se od poskoka,skokova ili trčanja na “mjestu”

Potrebno je s vremena na vrijeme ubaciti i korektivne vježbe

68

OPV – bez sprava,sa spravama,na spravama i u parovima;koriste se loptice,palice,krugovi,lopte i kratke vijače;

Na jednom satu primijenjujemo samo jednu vrstu sprava

OPV u I.razredu –oponašanje radnji iz života ljudi i životinja (tko će bolje,ljepše,brže..)

OPV u II.razredu-vježbe u obliku postavljanja motoričkih zadataka

Vježbe moraju biti dinamične iz početnih položaja:stojećeg,klečećeg,čućećeg,sjedećeg,ležećeg na prsima i leđima;

Smjenjivanje rada jedne skupine mišića s aktivnim radom druge mišićne skupine i obratno;

U ovom dijelu sata primijenjujemo frontalni oblik rada i u svim formacijama (slobodna,polukrug,vrste..)

69

U I.razredu će izostati opis vježbe;vježbu treba demonstrirati na suprotnu stranu s obzirom na učenike kako bi je svi izvodili u istom smjeru;

U I.razredu ispravljamo greške-”Drveće se ljepše njiše”,”Uhvatite lopticu”...

Najprije treba ispravljati krupne greške;ako griješi većina učenika-prekidamo rad i ponovo demonstriramo vježbu

Pohvala –važna Davanje takta pri vježbanju (pljeskom

ruku,štapićima,tamburinom,govorom) Vježbanje uz glazbu-poželjno Disanje-obratiti pažnju na pravilno disanje pri

vježbanju

70

CILJ-pomoću tjelesnih vježbi propisanih programom stvoriti najpovoljnije uvjete za ostvarenje postavljenih zadaća;

taj dio sata traje naduže,sadržaji su raznovrsni ANTROPOLOŠKI ZADACI: fiziološko opterećenje najveće;utjecaj na cijeli

organizam; primjenom raznovrsnih sadržaja stimulirati rast i

razvoj; poticati razmjernost mišićnog i potkožnog masnog

tkiva; utjecati na pravilno držanje; razvoj opće motorike

(brzina,snaga,koordinacija,fleksibilnost) utjecaj na povećanje funkcije krvožilnog

sustava,rada srca i pluća,te žlijezda za regulaciju fizioloških procesa za vrijeme napora i odmora

utjecati na razvoj aerobnih sposobnosti

GLAVNI DIO SATA

71

OBRAZOVNI ZADACI: usvajanje i usavršavanje različitih motoričkih znanja; poboljšanje motoričkih dostignuća,osobito s gledišta

njihove primjene u slobodnom vremenu i u hitnim situacijama;

usvajanje teoretskih znanja (svrha vježbanja..) ODGOJNI ZADACI: razvijanje pozitivnih osobina volje,moralnih

svojstava i radnih navika; zdrav odnos prema kolektivu,disciplina u izvršavanju

zadataka; stvaranje navika za vježbanjem u skupinama,i

samostalnost u radu

72

73

SADRŽAJI za gradivo “A” glavnog dijela sata odabiru se iz ovih nastavnih cjelina:hodanje i trčanje,skakanje,bacanje,hvatanje i gađanje,penjanje,puzanje i provlačenje,dizanje i nošenje,vučenje,potiskivanje i nadvlačenje,kotrljanje i kolutanje,višenje i upiranje,preskok,plesne strukture i igre.

sve nastavne cjeline nisu prisutne u svim razredima; u I i II razredu nema nastavne cjeline

vučenja,potiskivanja i nadvlačenja,te preskoka (9nastavnih cjelina);

u III i IV razredu nema nastavne cjeline dizanje i nošenje (10 nastavnih cjelina);

u I razredu “A” dio glavnog dijela sata sadrži dvije nastavne teme,u II razredu od 2 do 3 nastavne teme,u III razredu 3 nastavne teme,a u IV razredu 3-4 nastavne teme.

pri izboru nastavnih tema-načelo svestranosti i raznovrsnosti;

jedna teža i jedna lakša nastavna tema; u“B”dijelu glavnog dijela sata-složene

aktivnosti:elementarne igre,momčadske igre,pojednostavljene sportske igre(nogomet,rukomet,košarka,odbojka),štafetne igre,poligon prepreka;

sinteza naučenog gradiva; opterećenja dostižu vrhunac; taj sat ne smije nikada izostati; učenici postavljaju sprave; metodički organizacijski oblici rada

(svi):frontalni,grupni,individualni; formacije:vrsta,kolona,polukrug,krug;

74

Najavljuje se zadatak,opisuje i demonstrira; Opisivanje-kratko,jasno i pristupačno učenicima te

dobi; Demonstracija-učitelj ili učenik;cjelovita,bez prekida

u obliku,brzini i tempu; Nakon demonstracije-provjera jesu li učenici

razumjeli Izvođenje zadatka; Ponoviti demonstraciju (ali sada polaganije),ako

učenici nisu shvatili; Najprije se ispravljaju krupne greške(osnovna

struktura kretanja); Promjene radnih mjesta moraju biti brze;

75

CILJ-približiti sve fiziološke i psihičke funkcije stanju kakvo je bilo prije početka sata;

ANTROPOLOŠKI ZADACI: utjecaj na antropometrijske karakteristike,motoričke

i funkcionalne sposobnosti učenika takvim sredstvima i oblicima rada kojima je posledica smirenje organizma;

mirnije aktivnosti (utjecaj na razvoj opće koordinacije,flesibilnost koštano-zglobnog sustava,smanjenje rada svih fizioloških funkcija,posebno respiratornog i kardiovaskularnog,što se postiže smanjenjem inteziteta rada);

OBRAZOVNI ZADACI: usvajanje i usavršavanje motoričkih znanja-

postrojavanje,plesovi,vježbe koncentracije,relaksacije,istezanja.

ZAVRŠNI DIO SATA

76

ODGOJNI ZADACI: zadržavanje potrebnog raspoloženja na satu; razvijanje zdravstveno-higijenskih navika,smisla za

red,točnost,kritičnost,samokritičnost,za rad u zajednici;

usvajanje radnih navika u učenika usvajanje pravilnih stavova prema kontroli osobne

higijene i samokontrole zdravlja SADRŽAJI I SREDSTVA: treba primijeniti sredstva koja neće izazvati velika

opterećenja (zadaci u polaganom hodanju,elementarne igre mirnijeg karaktera,vježbe postrojavanja,plesovi,razgovor o satu,pranje ruku i umivanje,samomasaža,vježbe disanja i istezanja)

77

U završnom dijelu sata-frontalni oblik rada,ali i grupni oblici rada;

Formacije-polukrug,krug,vrsta i kolona;

78

OPTEREĆENJE-ukupan utjecaj na organizam učenika koji se postiže cjelokupnim odgojno-obrazovnim radom na satu.

Opterećenje na satu tzk ovosi o: izboru i redoslijedu vježbi; Intezitetu i frekvenciji vježbanja; Tempu i ritmu kojim se vježbe izvode; unutarnjim činiteljima (dob učenika,broj učenika na

satu,uvjeti rada); Vanjskim činiteljima (mjesto i vrijeme održavanja

sata,temperatura zraka,klimatski uvjeti..)

OPTEREĆENJA NA SATU TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE

79

FIZIOLOŠKO OPTEREĆENJE: Manifestira se kroz:pojačan rad srčano-žilnog i

respiratornog sustava,te u intezivnoj izmjeni tvari Fiziološko opterećenje ovisi o intenzivnosti izmjene

tvari,što se registrira utroškom O²,odstranjivanjem CO² i mjerenjem pulsa;

Ukoliko je tjelesno vježbanje intenzivnije,veća je izmjena tvari,a time i potreba za kisikom i odstranjivanjem ugljičnog dioksida,što ima za posljedicu intenzivniji rad pluća i srca;

Dakle,fiziološko opterećenje ovisi o intenzitetu i trajanju vježbanja,o veličini mišićne mase koja je vježbom obuhvaćena,o broju ponavljanja,brzini,uvjetima u kojima se izvodi vježbanje i dr.

80

krivulja fiziološkog opterećenja na satu uspinje se od njegova početka do završetka “B” dijela glavnog dijela sata,a zatim naglo pada;

Cilj sata tzk nije postići maksimalno opterećenje već optimalno;

PSIHOLOŠKO OPTEREĆENJE: emocionalno i intelektualno opterećenje EMOCIONALNO OPTEREĆENJE: kakvo će biti emocionalno opterećenje na satu ne

ovisi samo o učitelju,nego i o drugim objektivnim i subjektivnim činiteljima;

usporedno s fiziološkim raste i emocionalno opterećenje;

ovisi i o sadržajima tjelesnih aktivnost;

81

igra-vrlo stimulativno djeluje na emocionalno stanje djece;

preveliko emocionalno uzbuđenje-nije poželjno; poželjno-smjenjivanje sadržaja koja izazivaju jača

emotivna uzbuđenja sa sadržajima koji djeluju umirujuće;

krivulja emocionalnog opterećenja –izraženija u uvodnom dijelu sata (najčešće-igra), a kulminacija je u glavnom dijelu,točnije,u “B” dijelu glavnog dijela sata (igra);

znakovi inteziteta emocionalnog opterećenja:radost,veselje,želja za suradnjom ili apatija,nekomunikativnost,potištenost,žalost i dr.

82

INTELEKTUALNO OPTEREĆENJE ovisi o: nastavniku,ali i o dobi učenika,stanju

njihovih sposobnosti,predznanju,tipu sata,težini motoričke zadaće,složenosti i obilježju vježbi..

u I razredu je veliko intelektualno opterećenje jer se učenici susreću s nečim novim;

veliko opterećenje-kod učenja novog gradiva krivulja intelektualnog opterećenja naglo se penje u

pripremnom dijelu sata,maksimum je u “A” dijelu glavnog dijela sata,a zatim u “B”dijelu glavnog dijela sata postupno pada;

Mjerilo intelektualnog opterećenja-koncentracija učeničke pažnje

83

1.TIPOVI SATOVA PREMA CILJU I ZADAĆAMA NASTAVNOG PROCESA:

a)uvodno-pripremni sat b)sat učenja novih motoričkih gibanja c)sat ponavljanja d)sat provjeravanja e)kombinirani sat f)završni sat2.TIPOVI SATI PREMA

SADRŽAJIMA(mješoviti,monotematski)3.TIPOVI SATI PREMA MJESTU IZVOĐENJA(na

otvorenom,na zatvorenom,u vodi,na snijegu ili ledu)4.TIPOVI SATOVA PREMA KARAKTERU

ORGANIZACIJSKIH OBLIKA RADA(obvezni sat tzk,po posebnom programu,fakultativni,izborni)

TIPOVI NASTAVNIH SATI

84

1.Tipovi satova prema cilju i zadaćama nastavnog procesa:

A)uvodno-pripremni tip sata – odnosi se samo na prvi sat,na samom početku školske godine (I razred);

B)sat učenja novih motoričkih gibanja – rijetko se pojavljuje kao zaseban,samostalan tip sata;

C)tip sata ponavljanja – s ciljem da se “zaokruži” neka nastavna tema,da se usavrše ona motorička gibanja koja su preduvjet za prelazak za nova ili složenija takva gibanja;

D)tip sata provjeravanja - može biti samostalan ili u kombinaciji s ponavljanjem onih motoričkih gibanja koja se na tom satu provjeravaju

85

E)kombinirani tip sata - prisutan u svakodnevnoj praksi,npr. ponavljanje prethodno svladanog gradiva s provjeravanjem novoga motoričkog gibanja;

F)završni sat - posljednji sat tzk u tekućoj školskoj godini (sinteza svega što se događalo u nastavi tijekom školske godine)

86

NATJECANJE U RAZREDU: organizacijski oblik rada-programska obaveza tzk i

škole; obilježava ih-masovnost,svestranost i primjerenost; trebaju sudjelovati svi učenici; natjecanja u odjelu ili razredna natjecanja-temelj su

svih natjecanja,sva ostala natjecanja su nadogradnja (razredna,međurazredna,školska,međuškolska,općinska,

gradska,županijska,državna i međunarodna) PRIREDBE: organizacijski oblik rada-omogućava sudionicima da

prikažu svoj rad i afirmiraju rezultate svoga rada pred širom javnošću;

održavanje-u toku cijele školske godine

IZVANNASTAVNI I IZVANŠKOLSKI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA U OSNOVNOM

PROGRAMU

87

IZLETI: koristan organizacijski oblik rada,osobito sa

zdravstvenog,obrazovnog i odgojnog motrišta; obveza-u tijeku školske godine tri izleta

(jesen,zima,proljeće) aktivno kretanje-pješačenje,skijanje,vožnja

bicikla,čamca i sl. LOGOROVANJE: organiz.oblik rada koji spada u osnovni program; višednevni organizirani boravak u prirodi pod

šatorima; svrha-upoznavanje učenika sa životom i radom u

prirodi putem stjecanja osnovnih znanja i iskustva tijekom boravka u prirodi u jednostavnim uvjetima života

88

sastavni dio osnovnog programa tzk; prije početka obuke-inicijalna provjera; formiranje homogeniziranih skupina s obzirom na

dob i spol učenika i znanje plivanja (do 10 početnika);

potreban je pristanak roditelja (djeca ispod 14 godina)

OBUKA NEPLIVAČA:

89

IZBORNI PROGRAMI: učenici koji se žele usavršavati u pojedinoj

kineziološkoj aktivnosti; uključivanje ( -dragovoljno,no zatim je njihovo

sudjelovanje u izbornom programu obveza,kao i za nastavnika

uključivanje tek od 5. razreda POHODI I PLANINARENJE: Organizirani boravak u prirodi koji se provodi

pješačenjem,s unaprijed određenim ciljem koji je najčešće vezan uz važne događaje ili mjesta iz povijesti;

ZIMOVANJA I LJETOVANJA

IZVANNASTAVNI I IZVANŠKOLSKI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA U DIFERENCIRANOM PROGRAMU

90

KINEZIOLOŠKA METODIKA II

METODIČKI PRINCIPI ILI NAČELA 1.PRINCIP ODGOJNOSTI I ZDRAVLJA; temeljni metodički princip u radu nastavnika ; utjecaj na odgoj i zdravlje učenika-dvije bitne

pretpostavke njegove realizacije ciljeva i zadaća; primjenom dobro izabranih i osmišljenih sadržaja-

utjecaj na pozitivne voljne osobine i moralne osobine učenika,dužnosti i odgovornosti u radu,točnost i disciplinu

2.PRINCIP JASNOĆE; komunikacija na relaciji učenik-učitelj putem-govora-

neposredno(opisivanje,objašnjavanje,korekcija uz komentar..) i posredno(uporabom tehničkih pomagala);

jednosmjerna i dvosmjerna komunikacija91

izlaganja nastavnika-kratka,jasna i razumljiva; što su učenici mlađi-opisivanje-kraće,ali

demonstracija-uvjerljiva3.PRINCIP ZORNOSTI: predodžba o motoričkom gibanju; oblikovanje jasne i konkretne vizualne slike o

novom motoričkom gibanju putem žive demonstracije,i uz pomoć audiovizualnih sredstava ili vizualnih sredstava(crteži,slike,dijafilmovi,videoprogrami..)

4.PRINCIP SVJESNOSTI I AKTIVNOSTI poruka-da se učenici svjesno uključe u nastavni

proces i da u njemu aktivno sudjeluju; osnovni uvjet-jasan CILJ tjelesnog vježbanja(zašto

vježbaju,što vježbaju,kakvi su učinci vježbanja

92

5.PRINCIP SUSTAVNOSTI I POSTUPNOSTI: sustavnost i postupnost su u stalnoj interakciji i čine

organsku cjelinu; sustavnost:polazi se uvijek od CILJA koji se želi

postići,ZADAĆA uz pomoć kojih se želi ostvariti definirani cilj,i zatim od SADRŽAJA putem kojih se mogu realizirati planirane zadaće;

u planiranju treba,nakon definiranja cilja i zadaća,najprije odabrati i vrednovati NASTAVNE CJELINE,NASTAVNE TEME,pa tek onda sastavljati NASTAVNE JEDINICE,(bitan je redoslijed);

sustavnost je nužna i u pripremanju nastavnika za sat(najprije-definirati primarni cilj sata,pa zadaće i tek onda sadržaje)

93

Postupnost-načela: 1.od poznatog k nepoznatom 2.od lakšeg k težem 3.od jednostavnog k složenom 4.od bližega k daljemu6.PRINCIP RAZNOVRSNOSTI: zašto?-da bi osigurali što veću motiviranost u

učenika (uz pomoć različitih sredstava,pomagala i rekvizita)

7.PRINCIP SVESTRANOSTI:znači-organizirati i provoditi rad tako da se osigura što

svestraniji utjecaj na njihov antropološki status (antropometrijske značajke,motoričke i funkcionalne sposobnosti)

94

8.PRINCIP PRIMJERENOSTI I PRAKTIČNE PRIMJENJIVOSTI:

Primjeren je svaki onaj rad u kojemu se maksimalno uvažavaju-stanje zdravlja učenika,njihova dob,spol,stanje i razina antropoloških obilježja,te razina motoričkih znanja i postignuća

Praktična primijenjivost-realnu vrijednost imaju teorijska i motorička znanja koja imaju koristi u svakodnevnim situacijama ( i u urgentnim situacijama);

9.PRINCIP INDIVIDUALIZACIJE: maksimalno uvažavanje individualnih značajki

svakog pojedinog učenika

95

Za koji ćemo se metodički org.oblik rada opredijeliti ovisi o CILJU i ZADAĆAMA koje želimo realizirati na tom satu

FRONTALNI OBLIK RADA: svi učenici u isto vrijeme izvode istu zadaću pod

izravnim vođenjem nastavnika; nastavnik najprije opisuje vježbu,demonstrira,a

zatim svi učenici rade prednosti i mane... formacije-slobodne,polukrug,krug,vrsta i kolona; najčešće-u uvodnom,pripremnom i završnom dijelu

sata

METODIČKI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA

96

GRUPNI OBLICI RADA Takav metodički organizacijski oblik rada u kojem

se tjelesno vježbanje odvija tako da su sudionici raspoređeni po grupama:1.rad u parovima,2.rad u trojkama,3.rad u četvorkama,4.paralelno odjeljenski rad,5.paralelno izmjenični oblik rada,6.izmjenično odjeljenski oblik rada,7.odjeljenski oblik rada s dopunskim vježbama,8.paralelno odjeljenski oblik rada s dopunskim vježbama,9.paralelno izmjenični oblik rada s dopunskim vježbama,10.izmjenično odjeljenski oblik rada s dopunskim vježbama,11.rad u stanicama,12.kružni rad,13.rad na stazi,14.poligon prepreka

97

1.RAD U PAROVIMA: podjela razreda na grupe od po dva učenika nakon

čega svaki par obavlja istu zadaću u skladu s prethodnim opisom i demonstracijom;

pad u parovima-u obliku suradnje(jedan učenik čuva drugog,pomaže),u obliku pasivnog,poluaktivnog i aktivnog partnera

2.RAD U TROJKAMA: razred dijelimo na grupe od po tri učenika,a svaka

trojka istodobno radi na izvršavanju iste zadaće;najčešće u “A”i “B” dijelu glavnog dijela sata,a može i u uvodnom i završnom dijelu sata

98

3.RAD U ČETVORKAMA: podjela razreda na grupe od po četiri učenika,nakon

čega svaka grupa radi na obavljanju iste zadaće ; primjena-sa svim dobnim skupinama,u svim

dijelovima sata4.PARALELNO ODJELJENSKI OBLIK RADA: razred se dijeli na dva i više odjeljenja koja u isto

vrijeme ostvaruju iste zadaće;nakon određenog vremena učenici

prestaju raditi tu zadaću i počnu izvoditi drugu;pri tom odjeljenja ostaju na istom radnom mjestu,a mijenja se zadaća;

a)paralelno odjeljenski oblik rada u kolonama b)paralelno odjeljenski oblik rada u vrstama

99

5.PARALELNO IZMJENIČNI OBLIK RADA: složeniji je od prethodnog pa se koristi nakon

svladanog paralelno odjeljenskog oblika rada; kada razred dijelimo na četiri odjeljenja,dva i dva

odjeljenja paralelno i istodobno rade na izvršavanju iste zadaće;nakon određenog vremena,učenici 1. i 2.odjeljenja prestaju s radom na npr.vođenju lopte rukom,izmjenjuju radna mjesta s 3. i 4. odjeljenjem i nastavljaju s radom,tj s nekim drugim zadatkom;dakle,odjeljenja mijenjaju radna mjesta,a zadaće ostaju iste

100

6.IZMJENIČNO ODJELJENSKI OBLIK RADA: razred se dijeli na dva do četiri odjeljenja koja

istodobno izvode različite zadaće; nakon određenog vremena vježbanja,odjeljenja

mijenjaju radna mjesta i nastavljaju s radom na,uvjetno rečeno,novim radnim mjestima;

na slijedeći znak nastavnika odjeljenja opet mijenjaju radna mjesta i tako redom dok sva odjeljenja ne prođu sve zadaće,tj.radna mjesta;

broj izmjena ovisi o broju radnih mjesta

101

oblik rada u kojem se glavnoj vježbi (npr.kolut nazad) dodaje određena dopunska vježba (npr.sunožno preskakivanje kratke vijače);

nakon obavljene glavne vježbe učenik,prije povratka u odjeljenje,izvodi dopunsku vježbu;

dopunska vježba zajedno s glavnom čini organsku cjelinu;

svrha- skraćuje se pasivno vrijeme čekanja,povećava se aktivnost učenika,poboljšanje motoričkih znanja,mot.postignuća,motoričkih i funkcionalnih sposobnosti;

uvjet-vježba mora biti lagana za izvođenje,kratkog trajanja i da se po mogućnosti poklapa s potrebama,interesom i željom učenika

7.ODJELJENSKI OBLIK RADA S DOPUNSKIM VJEŽBAMA

102

8.PARALELNO ODJELJENSKI RAD S DOPUNSKIM VJEŽBAMA

isto kao i kod paralelnog odjeljenskog rada,s napomenom da učenici nakon završene glavne vježbe izvode dopunsku vježbu pa se tek onda vraćaju u svoje odjeljenje;

s obzirom da sva odjeljenja izvode istu glavnu vježbu,to i dopunske vježbe na svim radnim mjestima moraju biti iste.

9.PARALELNO IZMJENIČNI OBLIK RADA S DOPUNSKIM VJEŽBAMA

dva i dva odjeljenja izvode iste dopunske vježbe; dopunske vježbe se mogu primijeniti i na samo

jednom radnom mjestu i na oba;npr.ako 1.i 2.odjeljenje(1.radno mjesto)rade na izvođenju “naupora u prednjihu),dopunska vježba može biti “hodanje po niskoj gredi”;ako 3.i 4.odjeljenje (2.radno mjesto)izvode “zgrčku preko kozlića”,na tom radnom mjestu dopinska vježba i nije potrebna;

kada glavna vježba traje kratko i kada nema dugog čekanja na red(dinamika)-nije potrebna dopunska vježba.

103

10.IZMJENIČNO ODJELJENSKI OBLIK RADA S DOPUNSKIM VJEŽBAMA

dopunsko vježbanje može se primijeniti na jednom radnom mjestu,na dva,tri ili na svim radnim mjestima;

u početku dopunska vježba-samo na jednom radnom mjestu(ostala odjeljenja rade bez dopunske vježbe,ali nakon svih izmjena sva odjeljenja ipak prođu kroz radno mjesto s dopunskom vježbom;

nakon toga,postupno uvoditi dopunsku vježbu na dva,pa na tri,a zatim i na ostala radna mjesta;

u ovom obliku rada na svakom radmom mjestu se izvodi drukčija vježba,kao i drukčija dopunska vježba

104

11.RAD U STANICAMA oblik grupnog rada-razred se dijeli na grupe od po

dva do tri učenika koji izvode vježbe na više radnih mjesta,tj.stanica po unaprijed utvrđenom redoslijedu,trajanju vježbanja ili broju ponavljanja;svaki učenik prođe sva radna mjesta;

tako redom sve dok svi učenici ne prođu sve stanice; broj stanica –od 6 do 12;ovisi o:broju

učenika,materijalnim uvjetima rada,o cilju i zadaćama;

primarni cilj-usavršavanje motoričkih znanja i mot.postignuća,te za poboljšanje motoričkih sposobnosti;

svaka stanica-upute i informacije(naziv vježbe,kratak opis vježbe,vremensko trajanje,broj ponavljanja,prikaz pokreta,opis tipičnih pogrešaka;

1.rasporediti učenike po stanicama,2.najava što će se raditi,3.svaku vježbu kratko opisati,4.demonstrirati;

nakon rada na jednom mjestu,na znak nastavnikaprelaze na drugo radno mjesto,dok ne prođu sva radna mjesta i to samo JEDANPUT.

105

12.KRUŽNI OBLIK RADA podizanje na višu razinu motoričke i funkcionalne

sposobnosti; radna mjesta,tj.stanice najčešće se postavljaju u

krugu; razred se dijeli na više manjih grupa koje izvode

različite,najčešće poznate ili jednostavne vježbe,prema unaprijed utvrđenom redoslijedu,planiranom opterećenju i vremenu potrebnom za oporavak;

vježba se ponavlja jedanput,nakon točno utvrđene stanke prelazi se na slijedeću stanicu,i tako redom dok svi učenici ne prođu sva radna mjesta u krugu;

u krugu može biti 6 do 12 stanica; mali krug (do 8 stanica)i veliki krug(više od 8

stanica); na svakom radnom mjestu treba biti točno definiran

intenzitet rada i trajanja rada,vremenski interval stanke(oporavak);doziranje opterećenja-za svakog učenika posebno(na svakoj stanici). 10

6

14.POLIGON PREPREKA metodički organizacijski oblik rada-izvođenje

određenog broja različitih vježbi u nizu,jednih iza drugih,na standardnoj ili improviziranoj stazi prepreka;

učenik svladava prirodne ili umjetne prepreke koje se nalaze na otvorenom ili zatvorenom prostoru,u što kraćem vremenu;

zadaće se izvode bez stanke; primijenjuje se najčešće zbog usavršavanja

motoričkih znanja i podizanja razine motoričkih postignuća;

primjena poligona gotovo je neograničena s obzirom na dob,spol,aktuelno stanje sposobnosti,razinu znanja i postignuća,s obzirom na mjesto rada,godišnje doba,uvjete rada i sl.;

treba voditi brigu da ne dođe do zastoja,da učenici mogu nesmetano prelaziti preko prepreka

107

INDIVIDUALNI OBLIK RADA pojedinačna komunikacija;rad nastavnika s jednim

učenikom (u današnjim uvjetima nemoguće realizirati);

uvjet-utvrditi aktualno stanje antropološkog statusa učenika;

ŠTAFETNE IGRE radni zadaci svladavaju se sukcesivno,bez pauze prednost-vrlo motivirajuće nedostatak-nije pogodno za učenje ELEMENTARNE IGRE radni zadaci svladavaju se kroz igru

(graničari,hvatalice..); prednost-vrlo motivirajuće;najbolji način za

stabilizaciju motoričkog znanja; nedostatak-nije pogodno za učenje;razina znanja

svih učesnika igre mora biti podjednaka,u protivnom-frustracija

108

METODE-načini rada;dijelimo ih na: 1.NASTAVNE METODE 2.METODE VJEŽBANJA 3.METODE UČENJA 1.NASTAVNE METODE; 1.metode usmenog izlaganja 2.metoda demonstracije 3.metoda postavljanja i rješavanja motoričkih

zadaća; koju metodu ćemo upotrijebiti ovisi o:dobi

učenika,njihovim individualnim značajkama,karakteru sadržaka koji se obrađuje na satu,tipu sata,te materijalnim uvjetima rada;

Sve metode se međusobno nadopunjuju;najčešće se koristimo s više metoda(jedna domonantna);

1.1.metoda usmenog uzlaganja; opisivanje-motoričkog gibanja-početna faza učenja; objašnjavanje-početna faza; Korekcija i analiza

METODE RADA

109

1.2.metoda demonstracije; u početnoj fazi učenja,ali i poslije prva demonstracija mora biti originalna,cjelovita,bez

prekida; druga dem.mora biti polaganija,s naglaskom na one

elemente u motoričkom gibanju za koje nastavnik pretpostavlja da će ih učenici teže izvoditi

1.3.metoda postavljanja i rješavanja motoričkih zadataka;

u procesu usavršavanja određenog motoričkog gibanja;

niža razina –učenici izvode postavljenu zadaću po vlastitom izboru,samostalno,ali nastavnik postavi motoričku zadaću(npr.vođenje lopte rukom u trajanju 2 min.-učenici sami odlučuju kako će voditi loptu,način,smjer,tempo..)

viša razina-učenicima se pri postavljanju motoričke zadaće odredi forma,karakter,smjer kretanja(npr.vođenje s loptom),trajanje kretanja,koje oni također rješavaju po vlastitom izboru,ali u sklopu zadanih elemenata

110

2.METODE VJEŽBANJA 1.metode standardno ponavljajućeg vježbanja; vježbe se ponavljaju,bez posebno važnih promjwna u

njihovoj strukturi i opterećenju; A)metoda standardno neprekidnog vježbanja ili

kontinuirana metoda(aktivnost se odvija bez prekida);

B)metoda standardno isprekidanog vježbanja ili intervalna metoda vježbanja(rad i stanke);

2.metode promjenjivog vježbanja; primjena različitih vježbi i različitog opterećenja; A)metoda promjenjivog neprekidnog ili

kontinuiranog vježbanja(prirodna kretanja cikličkog karaktera)

B)metoda promjenjivog isprekidanog ili intervalnog vježbanja(smjenjivanje opterećenja i stanki);

3.situacijska metoda; primjenjuje se kada je sadržaj organizacijskog oblika

rada identičan s ciljem natjecanja,tj.kada se rad odvija u uvjetima koji su slični ili jednaki natjecateljskim

111

3.METODE UČENJA; 1.sintetička metoda; pokret se uči u cjelini; 2.analitička metoda učenja; učenje pokreta po dijelovima; 3.kombinirana metoda učenja; primijena sintetičke i analitičke metode(najprije

sintetička,pa analitička)

112

KINEZIOLOŠKA METODIKA III

OPĆE ZNAČAJKE ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA to je organizirani proces utjecaja na antropološka

obilježja subjekta,organizirani proces učenja motoričkih gibanja,te organizirani proces utjecaja na odgojne učinke u radu s učenicima pod izravnim vođenjem nastavnika;

TEORIJSKO-METODIČKI PRISTUP ODGOJNO-OBRAZOVNOM PROCESU

1.metodičko-metodološko gledište-(radi lakšegrazumijevanja njegoveteorijskeosnove,pojma,definicije,zakonitosti);

2.antropološko gledište-(radi boljeg razumijevanja biološke osnove čovjeka,morfoloških,fizioloških,biomehaničkih i dr.promjena pod utjecajem tjelesnog vježbanja);

3.pedagoško gledište-(upoznavanje sa zakonitostima i utjecajima odgoja i obrazovanja;

4.društveno gledište-(radi razumijevanja odg.-obraz.procesa kao sastavnog dijela društvenog procesa)

113

Ostvarivanje ciljeva i zadaća odg.-obraz.procesa ovisi o njegovoj organizaciji i načinu provođenja;

učenici moraju doživjeti odg.-obraz.proces-uvjet-ako ne izostanu prikladni podražaji;

VANJSKA i UNUTRAŠNJA organizacija; Vanjska organizacija odg.-obr.procesa-zadana je

općim i materijalnim uvjetima rada;opći uvjeti:opći plan i program,stanje stručnog kadra,pripadnost učenika određenoj školi,razredu..u materijalne uvjete spadaju:raspoloživi prostor za vježbanje,oprema,sredstva i dr.;

Unutrašnja- ovisi o:broju učenika u razredu,aktualnom stanju njihovih antropoloških obilježja,stanju i razini njihovih mot.znanja i postignuća i dr.;

nerjetko će uspjeh u provedbi odg.-obr.procesa više ovisiti o umješnosti,stručnoj i metodičkoj osposobljenosti nastavnika,nego o materijalnim uvjetima rada.

ORGANIZACIJA I PROVOĐENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA

114

NASTAVNI PROCES OSNOVE NASTAVNOG PROCESA Subjekti nastavnog

procesa:1.učenik,2.nastavnik,3.ostali sudionici (neposredni-ravnatelj,stručni suradnici,svi nastavnici koji predaju određenim učenicima,predstavnici javnosti..);

Da bi učenik uistinu bio subjekt nastavnog procesa treba ga dobro poznavati-njegov antropološki status;objektivne informacije o učeniku treba respektirati tijekom čitave šk.godine;treba brinuti o motoričkoj,emocionalnoj i intelektualnoj autonomiji svakog pojedinog učenika;treba maksimalno uvažavati individualne razlike među učenicima;

Nastavnik kao subjekt tog procesa,najodgovorniji je za njegovu organizaciju,provođenje i krajnje učinke;

Nastavnik-potiče učenike na aktivno sudjelovanje u radu,pomaže prilikom teškoća u radu,motivira učenike,upućuje na rad i red i utječe na razvoj njihova antropološkg statusa

115

ORGANIZACIJA I TIJEK NASTAVNOG PROCESA: Šest etapa:1.Ponavljanje prethodno svladanih motoričkih gibanja

kao uvod i priprema za učenje novoga motoričkog gibanja

2.Najavljivanje,opisivanje,demonstracija i objašnjenje novoga motoričkog gibanja

3.Izvođenje motoričkih gibanja učenika4.Ispravljanje učenikovih pogrešaka5.ponavljanje,uvježbavanje,individualno vježbanje6.praćenje,provjeravanje i ocjenjivanje

116

1.Ponavljanje prethodno svladanih motoričkih gibanja kao uvod i priprema za učenje novoga motoričkog gibanja

što je motoričko iskustvo učenika veće,to će proces usvajanja novoga motoričkog gibanja biti uspješniji;

npr.prije nego što se prijeđe na učenje koluta letećega,dobro je i preporučljivo da učenici ponove kolut naprijed iz zaleta;

ova etapa traje kratko i ne na svakom satu(samo za učenje složenijih motoričkih gibanja)

2.Najavljivanje,opisivanje,demonstracija i objašnjenje novoga motoričkog gibanja

mora biti glasno i kratko; svrha najave-učenici moraju točno znati što će se

na tom satu učiti novo,i da se upoznaju s elementarnim informacijama o novomu motoričkom gibanju

opisivanje- nove zadaće-upućivanje učenika na ono što trebaju promatrati za vrijeme demonstracije;

117

učenike treba upozoriti na bitne elemente pokreta,kretanja ili vježbe koju će učiti;

nakon toga-demonstracija-mora biti izvedena u konačnom obliku,tj.,originalna;

poželjno-Isto gibanje demonstrirati s različitih strana;

nakon demonstracije-objašnjenje-mora biti kratko,jasno,dovoljno glasno i s naglaskom onog dijela u motoričkom gibanju u kojem je došlo do odstupanja u osnovnoj strukturi kretanja.

3.Učenikovo izvođenje motoričkih gibanja pošto su učenici stekli predodžbu o novoj zadaći i

misaono je preradili,prelaze na njezino izvođenje; u ovoj prvoj fazi prvih pokušaja-pažanja učenika više

koncentrirana na način izvođenja nego na cilj novoga mot.gibanja;poštivanje individualnosti svakoga pojedinog učenika

118

4.Ispravljanje učenikovih pogrešaka od nastavnika se traži i očekuje da na vrijeme uoči

pogreške i da ih ispravlja; najprije treba ispraviti tz. krupne pogreške,tj.one

koje dovode u pitanje osnovnu strukturu pokreta ili kretanja koje se uči,a tek zatim tzv.male pogreške;

poštivati načelo postupnosti; potrebno je pogrešku uočiti,odmah je analizirati radi

pronalaženja uzroka,a zatim utvrditi najkraći put za njezino ispravljanje;

ako se novo mot.gibanje izvodi na pogrešan način,tj.ako se pogreška uzastopno ponavlja,prijeti opasnost da se ona stabilizira,stvori dinamički stereotip,a poslije ju je teže ispraviti;

nakon sigurnog pronalaženja uzroka pogreške-utvrđivanje putova i postupaka za njeno ispravljanje8nekad je dovoljno dodatno objašnjenje,a nekad i dodatna demonstracija;

na greške treba upozoriti i ispravljati NAKON izvođenja motoričkog gibanja;

119

ispravljanje pogrešaka ZA VRIJEME izvođenja nekoga motoričkoga gibanja – SAMO ONDA KADA JE RIJEČ O KOLEKTIVNOM IZVOĐENJU VJEŽBE,npr.prigodom izvođenja općih pripremnih vježbi,nekih jednostavnih motoričkih gibanja koji izvode svi učenici istodobno i sl.(pogreške manjeg značenja-”Pogled za rukama”,”Ispružite noge”)

kada nastavnik procjeni da većina učenika čine istu pogrešku-znači vježba nije primjerena,pa nastavnik mora popraviti svoju grešku.

5.PONAVLJANJE,UVJEŽBAVANJE,INDIVIDUALNO VJEŽBANJE

ova etapa nastupa odmah pošto su učenici svladali određeno motoričko gibanje u osnovnoj strukturi;

svrha-dalje usavršavanje novoga mot.gibanja putem višestrukog ponavljanja;

u tzv.fazi djelomične automatizacije i nepotpune individualizacije novo mot.gibanje još uvijek nije dovoljno stabilno;podložno je različitim utjecajima,pogotovo izvođenjem u tzv.nestandardnim uvjetima;

120

ovladati određenim motoričkim gibanjem znači –moći ga uspješno izvoditi u svakoj prilici,u svim uvjetima koji su primjereni za njegovo izvođenje;

učenicima treba prepustiti da svladano motoričko gibanje izvode na način koji im najviše odgovara-individualizirano vježbanje (unošenjem “nečeg svoga” učenik sebi olakšava izvođenje zadaće,a takvo vježbanje ga potiče na stvaralaštvo,a to je i krajnji cilj u radu

smisao uvježbavanja-nije u njegovoj perfekciji,nego u takvom finalnom obliku koji će učenicima omogućiti da na temelju naučenog mogu usvajati nove motoričke informacije i stalno poboljšavati razinu svoji motoričkih postignuća.

121

6.PRAĆENJE,PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE svaki učenik želi dobiti informacije o tome što

radi,kako radi i kakvi su učinci njegova rada; da bismo to omogućili-sustavno pratiti rad

učenika i s vremena na vrijeme provjeravati; praćenje i provjeravanje potrebno je i nastavniku

da bi dobio povratnu informaciju o svom radu; povratna informacija-procijena kako su ga učenici

shvatili,je li bio prepoznatljiv u opisivanju,uvjerljiv pri demonstraciji,jasan u objašnjavanju,realan u utvrđivanju i izboru vježbi,metodičkih postupaka i sl.;

najprimjerenije je provoditi TEKUĆE PROVJERAVANJE –utvrđivanje postojećeg stanja,onoga što učenici rade na tom satu,što su uradili ili naučili;ako je riječ o prvom satu učenja novog mot.gibanja-provodi se na kraju “A”dijela glavnog dijela sata;T.P.treba se provoditi i poslije,na još ponekom satu;

122

nakon određenog vremena uvježbavanja određenoga motoričkog gibanja – TRANZITIVNO PROVJERAVANJE-provodi se da bi se dobio uvid u kvalitetu znanja učenika i zato je uvijek vezsno za registriranje,ocjenjivanje onoga što provjeravamo;

nakon tranzitivnog provjeravanja nastavnik se treba osvrnutu na uspjeh razreda,ali i svakog učenika posebno

MJERE MOTIVACIJE,STIMULACIJE I MOBILIZACIJE U TIJEKU NASTAVNOG PROCESA

verbalna stimulacija: poticanje i hrabrenje sudionika nastavnog

procesa; odobravanje načina i postupka nekog učenika; pohvala i odavanje priznanja za uspjeh u radu; upućivanje primjedbi ili prijekore za nedolično

ponašanje; javna ocjena rada-snažno sredstvo mobilizacije

123

MJERE OSIGURANJA1.Zdravstveno-higijenske mjere2.Preventivne mjere3.Čuvanje4.Pomaganje1.zdravstveno-higijenske mjere briga o učenikovom zdravlju-na prvom mjestu; čuvanje,jačanje i unapređivanje učenikova

zdravlja; u nastavni proces uključiti samo zdrave učenike; podatke o zdravstvenom stanju učenika-

nastavnik treba dobiti od zdravstvene službe; u tijeku nastavnog procesa-pratiti i kontrolirati

njihovo zdravlje; u zdravstveno-higijenske mjere spadaju:mjere

osobne higijene,higijene obuće i odjeće,higijensko-tehnička kontrola prostora,prostorija,opreme,sprava,rekvizita,pomagala i pomoćnih tehničkih sredstava.

124

2.PREVENTIVNE MJERE da bi nastavni proces bio siguran-preventivne mjere

prije nastave i nakon nastave; prije nastave i na samom početku šk.godine-

osiguranje učenika kod osiguravajuće službe(opće osiguranje i posebno-natjecanja,izleti,zimovanja..);

kontrola objekata u kojima će se vježbati(na početku šk.g.;

kontrola sprava,pomagala,rekvizita i sredstava3.ČUVANJE čuvanje-djelatnost i spremnost nastavnika ili učenika

da pri izvođenju određenih vježbi sačuva učenika od pada;

da bi se u tom uspjelo-nastavnik treba pri izvođenju težih vježbi biti u stanju pripravnosti i u takvu položaju koji mu omogućava da na vrijeme reagira i spriječi pad vježbača;

kada?-pri prvim pokušajima,pri izvođenju nedovoljno svladanih vježbi i za vrijeme izvođenja težih vježbi(preskoka,saskoka..);

poželjno-uključiti i učenike;

125

Čuvanje se može provoditi na ove načine:a)Provođenje pravodobnih mjera-kod provođenja

nastavnog procesa u tzv.prirodnim uvjetima kada se npr.drveće-grane koriste za provedbu nastavne cjeline višenja;

b)verbalan-doprinos čuvanju učenika-ako je opisivanje vježbi razumljivo,objašnjenje uvjerljivo i upute za čuvanje temeljite;pravodobno upozorenje (npr.pazi,sada,stani i sl.);

c)Konkretna fizička aktivnost-najčešće pri vježbanju na spravama(preskok,višenje,penjanje..);

d)čuvanje uz pomoć različitih pomagala-kad se izvode posebno teške vježbe-mreže,viseći pojasi..);

glavno sredstvo čuvanja i zaštite pri padu-strunjače,spužve

126

4.POMAGANJE djelatnost i spremnost nastanika ili učenika da bi se

učiniku pomoglo lakše izvoditi neke vježbe ili pokrete;

kada?-najčešće kada se vježba prvi put izvodi,kada za vrijeme vhježbanja dođe do “zastoja”pa učenika treba podići,potisnuti ili pridržati,te u situacijama kada treba svladati tzv.kritičnu točku u motoričkom gibanju;

uvjet-poznavanje strukture mot.gibanja i tzv.slabe točke učenika;

s napredovanjem učenika pomaganje treba smanjivati-(samopouzdanje);

razlikujemo ove načine pomaganja: verbalno pomaganje fizičko pomaganje sprave ili rekvizite kao pomoć u radu samo dok

učenici ne mogu bez njih izvesti određenu vježbu(daske od stiropora..)

127

PROGRAMIRANJE

128

POJAM I DEFINICIJA PROGRAMIRANJA Određuje ga struktura nastavnog predmeta; DEFINICIJA:precizno definiranje cilja koji se

programom želi ostvariti,utvrđivanje uvjeta i postupaka njegove realizacije i istodobno mogućnost verifikacije stupna u kojem se program ostvario;

pojam programiranja sadrži odgovore na tri osnovna pitanja- što se programiranjem želi ostvariti,na koji način se to želi postići i u kojoj mjeri se programirano realiziralo,tj.kakvi su učinci programa (rada).

OPĆA OBILJEŽJA PROGRAMIRANJA sadržaji su struktuirani po nastavnim

cjelinama,odnosno nastavnim temama;

prilikom njegove operacionalizacije treba paziti:1.da se zadovolje autentične potrebe svakog

pojedinog učenika s obzirom na aktualno stanje antropoloških obilježja;

2.da se osigura edukativni kontinuitet;sadržaje u službenom programu ne treba shvatiti kao gotovo rješenje,već svaki nastavnik samostalno odlučuje za koje će se sadržaje opredijeliti;

OPERACIONALIZACIJA PROGRAMIRANJA podrazumijeva izradu globalnog,operativnog i izvedbenog programa;

GLOBALNI PROGRAM-čini repertoar odgovarajućih sadržaja raspoređenih na nastavne cjeline i teme;izbor i vrednovanje nastavnih cjelina i tema sastavnice su tog programa;

129

OPERATIVNI PROGRAM-sadržajna konkretizacija globalnog programa,a na taj način i dobra osnovica za izradu izvedbenog programa;program se svodi na sastavljanje nastavnih jedinica (samo za “A”dio) za svaki sat;

IZVEDBENI PROGRAM-specifična konkretizacija dijela operativnog programa ili,konkretnije,onog dijela koji se odnosi na određenu homogeniziranu skupinu ili na pojedinca koji joj pripada;sastavni je dio tog programa,osim određivanja odgovarajućih sadržaja,i doziranje,distribucija i kontrola opterećenja;

učenicima najprije približavamo globalni program,a potom operativni;

to se čini tako jer se prigodom izrade operativnog programa frekvencije dobivene vrednovanjem nastavnih tema raspoređuju tijekom čitave šk.godine,ali i zbog toga što je raspoređivanje frekvencija sukladno stavrnim potrebama učenika;tako izrađen operativni program osnova je za izradu izvedbenog programa koji u još većoj mjeri približavamo učenicima; 130

to se postiže izradom izvedbenog programa za svaku homogeniziranu skupinu posebno,ali i u okviru programa diferencirano za svakog pojedinog učenika,tj,skupinu učenika;

ETAPE PROGRAMIRANJA1.PRVA ETAPA PROGRAMIRANJA eksplicitno definiranje cilja programa-autonomno

odučuje svaki nastavnik na temelju egzaktnih pokazatelja o učenicima,te na temelju maksimalnih uvažabvanja uvjeta u kojima će se program provoditi;

da bismo cilj programa definirali na najbolji način nužno je uzeti u obzir:spol učenika,zdravstveno stanje učenika,rezultate finalnog provjeravanja (antropometrijskih značajki,mot.sposob.,funkcion.sp.,mot.znanja i postignuća),nastavni plan tzk,nastavni program tzk,preferencije učenika prema određenim sadržajima,materijalne uvjete rada,specifičnost sredine u kojoj se škola nalazi;

131

na temelju sagledavanja i uvažavanja navedenih sastavnica treba definirati GLOBALNI CILJ PROGRAMA;(npr.kvantitativno i kvalitativno mijenjanje primarnih antropoloških obilježja,a osobito utjecanje na antropometrijske značajke,na razvoj motoričkih sposobnosti,na poboljšanje funkc.sposobnosti,na podizanje razine mot.znanja i postignuća,te odgojne učinke rada);

cilj programa treba biti precizan,ali kada je potrebno od njegove realizacije se može i odstupiti;

2.DRUGA ETAPA PROGRAMIRANJA nakon dobro definiranog globalnog cilja programa

treba odabrati SADRŽAJE (nastavne cjeline i nastavne teme),VREDNOVATI SADRŽAJE (utvrditi broj frekvencija nast.cjelina i nast.tema,DISTRIBUCIJU SADRŽAJA(sastaviti nastavne jedinice za čitavu šk.godinu),što čini drugi uvjet za programiranje;

132

NASTAVNE CJELINE-sastavni dijelovi nastavnog programa,a čine ih sadržaji koji pripadaju istim motoričkim strukturama,kao npr.nastavna cjelina:hodanje i trčanje,bacanje,hvatanje i gađanje,puzanje,penjanje i provlačenje..

nastavne cjeline sastoje se od NASTAVNIH TEMA koje su sadržajnim određenjem zapravo zvedene iz nastavnih cjelina;nastavna cjelina najčešće se sastoji od više nastavnih tema,što znači da su nastavne teme uže od nastavnih cjelina;

NASTAVNA JEDINICA-je opseg sadržaja koji se određuje na jednom satu,gledajući sat u cjelini;sastavlja se od nastavnih tema(samo za “A”dio);glavni”A”dio sata može sadržavati dvije i više nastavnih tema;

Izbor i vrednovanje nast.cjelina i nast.tema-najsuptilniji dio ove etape programiranja;

u izboru nastavnih cjelina moramo uvažavati materijalne uvjete rada;

133

nastavne cjeline vrednuju se s obzirom na vrijednost njihova utjecaja na osobine i sposobnosti učenika;

one nast.cjeline za koje se pretpostavlja i zna da imaju veći utjecaj na organizam učenika,trebaju sadržavati i veći broj nastavnih tema;

pri izboru nastavnih tema treba se voditi materijalnim uvjetima rada;ako nema uvjeta za realizaciju neke nast.teme nećemo je uzeti u obzir ili ćemo je zamijeniti drugom koja joj je slična po strukturi kretanja,ali tu nast.cjelinu ćemo realizirati,ali-djelomično;

vrednovanje nastavnih tema-znači-određivanje broja ponavljanja ili frekvencija svakoj nastavnoj temi;treba točno utvrditi koliko će se puta pojedina nastavna tema ponoviti u tijeku šk.godine;uvjet-moramo ustanoviti koliki je ukupan broj ponavljanja svih nastavnih tema u tijeku šk.godine;do tog podatka doći ćemo na slijedeći način:

134

a)najprije treba utvrditi fond sati nastave tzk tijekom godine,a to je 2 sata tjedno x 35 tjedana (koliko u prosjeku ima šk.godina) = 70 sati na godinu;

b)s obzirom na to da na početku šk.godine treba obaviti inicijalno provjeravanje (u 1.tjednu=2 sata) i na kraju šk.godine finalno proveravanje(u 1.tjednu lipnja=2 sata),ostaje na raspolaganju 66 sati;

c)zatim treba fond sati u godini pomnožiti brojem nastavnih tema koje se pojavljuju,odnosno,koliko ih sadrži “A” dio glavnog dijela sata (tri i više nast.tema);poći ćemo od pretpostavke da se na 20 satova pojavljuju po 2 nastavne teme,na 8 satova po 3 nast.teme,na 13 sati po 4 nast.teme,na 12 sati po 5 nast.tema,a na 10 sati po 6 nast.tema;prema tome :

135

20 sati x 2 nastavne tem =40 frekvencija; 8 sati x 3 nastavne teme = 24 frekvencije; 13 sati x 4 nastavne teme = 52 frekvencije; 12 sati x 5 nastavne teme = 60 frekvencija; 10 sati x 6 nastavnih tema = 60 frekvencija; to znači,ukupan broj frekvencija ili ponavljanja iznosi

236; npr.ako program I razreda ima 25 nastavnih tema,to

znači da se tih 25 nastavnih tema može tijekom školske godine ponoviti ukupno 236 puta;

nakon toga,radi određivanja broja ponavljanja pojedine nastavne teme,treba ustanoviti koliko iznosi prosječan broj ponavljanja svake pojedine nastavne teme,i to na način da podijelimo ukupan broj frekvencija s ukupnim brojem programom predviđenih nastavnih tema,što znači:

236 frekvencija : 25 nastavnih tema = 9,4 ili zaokruženo 9 puta

136

dakle,u prosjeku se svaka 25 tema može tijekom jedne školske godine ponoviti 9 puta;

ovakvu računsku operaciju obavljamo samo radi orijentacije,što znači da nikako ne dolazi u obzir određivanje jednakog broja ponavljanja svim nastavnim temama;

Vrednovanje nastavnih tema-najsuptilniji je dio te etape programiranja,tako da prilikom određivanja učestalosti njihova ponavljanja moramo brinuti:

o zdravstvenom stanju učenika; o dobivenim rezultatima INI testiranja; o korisnosti svake teme (utjecaj na organizam); o predznanju učenika; o složenosti ili “težini”nastavne teme; o preferenciji učenika; o konkretnim materijalnim uvjetima rada; o specifičnostima uvjeta rada,mjesta,podneblja u

kojem se škola nalazi(klima,tradicija,sportska tradicija..)

137

nakon toga-sastavljanje nastavnih JEDINICA (misli se na onaj dio nast.jedinice koji se odnosi na “A” dio gl.dijela sata);

nastavne jedinice-sastavljaju se od nastavnih TEMA,i to DVIJE i VIŠE;

od koliko ćemo nastavnih tema sastaviti jednu nast.jedinicu ovisi o razredu,dobi učenika,tj.o mogućoj primjeni metodičkih organizacijskih oblika rada;

u I razredu jedna nastavna jedinica (“A”dijela sata) mora sadržavati dvije nastavne teme; u II razredu-dvije do tri nastavne teme;u III razredu-tri nastavne teme;u IV razredu-tri do četiri nastavne teme;a od V razreda-četiri i više nastavnih tema;

nastavne jedinice treba sastaviti za čitavu šk.godinu; jedna od uvjeta za pravilno sastavljanje

nast.jedinica-POSTUPNOST U RADU (najprije od jednostavnih,lakših,poznatih nast.tema ka složenijima);

osiguranje SVESTRANOG UTJECAJA tj.vježbanja na organizam;

RAZNOVRSNOST nastavnih jedinica;

138

nastavna jedinica treba biti sastavljena od nastavnih tema koje pripadaju RAZLIČITIM NASTAVNIM CJELINAMA;

na jednom satu može SAMO JEDNA nastavna tema biti nova,a ostale moraju biti poznate;

u školama koje nemaju dvoranu-treba u tzv.prijelaznim razdobljima (kasna jesen ili rano proljeće)planirati za svaki sat tzk DVOSTRUKU nastavnu jedinicu,što znači-jedna nastavna jedinica za rad na otvorenom prostoru,a druga (po mogućnosti slična prvoj) za rad u razredu;

3.TREĆA ETAPA PROGRAMIRANJA prelazimo na programiranje procesa tjelesnog

vježbanja; određivanje volumena opterećenja

(doziranje,distribucija i kontrola opterećenja); utvrđivanje uvjeta u kojima će se programirati

proces (dakle,organizacija tog procesa,što se odnosi na metodičke organizacijske oblike rada,metode rada,metodičke postupke..) 13

9

da bi se moglo suditi o učincima doziranja i distribucije opterećenja,treba stalno NADZIRATI;

valorizacija utjecaja različitih vrsta procesa vježbanja na antropološki status učenika,a to podrazumijeva i praćenje različitog volumena opterećenja-jedan je od najbitnijih čimbenika cjelokupnog procesa programiranja;

osnovni kriterij za izbor metodičkih organizacijskih oblika rada,metoda rada i metodičkih postupaka moraju biti:

CILJ PROGRAMA TJ.SATA ZA KOJI SE NASTAVNIK PRIPREMA;

AKTUALNO STANJE UČENIKA; KONKRETNI UVJETI RADA

140

4.ČETVRTA ETAPA PROGRAMIRANJA kontinuirano praćenje,provjeravanje te

analiziranje informacija o tijeku i učincima tjelesnog vježbanja;

kada i kako treba pratiti i provjeravati stanje i učinke tjelesnog vježbanja? Potrebno je STALNO provoditi praćenje putem TRANZITIVNIH PROVJERAVANJA kako bi se utvrdilo jesu li se pokazale promjene određenih osobina,sposobnosti,motoričkih znanja i postignuća,te kako bi se utvrdilo jesu li postignuti ciljani učinci,i ako je potrebno provele korekcije programa;

praćenje stanja antropoloških obilježja tijekom šk.godine treba provoditi putem PERIODIČNIH ili TRANZITIVNIH provjeravanja,a to znači tijekom čitave školske godine;

141

U provođenju tranzitivnih provjeravanja pokazuje se:a)provjeravanje tranzitivnih stanja samo nekih

antropoloških obilježja ili konkretnije,onih koja su specifična za pojedinu homogeniziranu skupinu;

b)periodično provjeravanje tranzitivnih stanja antropoloških obilježja,tj.,u vremenskim razdobljima:

1.neposredno prije prijelaza iz rada na otvorenom,na rad u zatvorenom prostoru (npr.u kontinentalnim područjima to je najčešće u drugoj polovici listopada);

2.prije završetka prvog polugodišta (u drugoj polovici prosinca);

3.neposredno prije prijelaza iz rada u zatvorenu prostoru,na rad na otvorenu prostoru (npr.u kontinentalnom području to je najčešće krajem ožujka);

Motorička znanja i mot.postignuća treba također provjeravati tijekom čitave školske godine;optimalno je da ih provjeravamo periodično ili nakon svake obrađene nastavne cjeline 142

tranzitivnim provjeravanjem tijekom šk.godine treba obuhvatiti sve programom predviđene nastavne cjeline-uz pomoć odabira tzv.reprezentativnih tema iz svake nastavne cjeline;

završno provjeravanje-sastavni dio ove etape;potrebni su za objektivno sagledavanje ukupnih rezultata rada u tekućoj godini,te kao orijentacijska vrijednost,tj.jedna od sastavnica u definiranju cilja programa u idućoj školskoj godini

143

da bi se moglo pristupiti izradi globalnog,operativnog i izvedbenog programa najprije treba jasno DEFINIRATI CILJ PROGRAMA;trerba respektirati rezultate dobivene INI probvjeravanjem i konkretne materijalne uvjete rada;

CILJ PROGRAMA globalni cilj programa-utjecaj na kvantitativne i

kvalitativne promjene primarnih antropoloških obilježja,a osobito na:antropometrijske značajke(povećanje mišićne mase,redukcija potkožnog masnog tkiva),na motoričke sposobnosti(eksplozivna snaga nogu i koordinacija),na funkcionalne sposobnosti(aerobna izdržljivost),na usvajanje motoričkih znanja(koja se mogu primijeniti u slobodno vrijeme i u sportu),poboljšanje motoričkih postignuća(naročito onih koji imaju karakter korisnosti),na veće odgojne efekte rada(moralne osobine učenika)

MODELI GLOBALNOG,OPERATIVNOG I IZVEDBENOG PLANA I PROGRAMA TZK

144

GLOBALNI PLAN I PROGRAM TJELESNE I ZDR.KULTURE (I raz.)

Tjedni fond sati: 3Godišnji fond sati: 105Broj nastavnih cvjelima: 8Ukupan broj nastavnih tema: 25Učestalost nastavnih tema: 210Prosječna učestalost nastavnih tema: 8.36~8NASTAVNE CJELINE I TEME

UČESTALOSTI.HODANJA I TRČANJA1.Hodanje i trčanje uz promjenu smjera kretanja 52.Ciklična kretanja različitim tempom do 1 minute 63.Brzo trčanje do 20m iz visokog starta 74.Slobodno pretrčavanje prepreka do 20cm visine 8 II.SKAKANJA5.Sunožni i jednonožni poskoci po označenom prostoru 106.Preskakivanje kratke vijače sunožno u mjestu 21

145

7.Poskoci u mješovitome uporu uzduž švedske klupe 9

III.BACANJA I HVATANJA8.Bacanje loptice udalj s mjesta l. i d. rukom

139.Bacanje lakših lopti uvis na različite načine i hvatanje

910.Bacanje lakših lopti o tlo na razl.načine i hvatanje

8IV.KOLUTANJA11.Bočno valjanje u lijevo i u desno

1112.Povaljke u ležanju

513.Kolut naprijed niz kosinu

14V.PENJANJA I PUZANJA14.Puzanje i provlačenje na različite načine

615.Penjanje i silaženje po švedskim ljestvama

10VI.VIŠENJA I UPIRANJA16.Različiti položaji visova i hvatova

1017.Različiti mješoviti upori u mjestu,hodanju na tlu i

spravama 518.Upor na rukama osloncem nogama na povišenju

419.Stoj na lopaticama

14

146

VII.RITMIČKE STRUKTURE20.Hodanja i trčanja uz glazbenu pratnju 921.Oponašanje prirodnih pojava i raspoloženja uz glazbu 7VIII.IGRE22.Elementarna igra bez pomagala 623.Štafetna igra bez pomagala 224.Slobodno poigravanje i vođenje lopte (N) 525.Slobodna igra sa smanjenim brojem igrača u označenom

prostoru (3 : 3, 4 : 4) (N) 6UKUPNO

210

147

OPERATIVNI PLAN I PROGRAM TZK (I RAZRED)BROJ METODIČKE JEDINICE

MJESTOSATA

IZVOĐENJA1. Upoznavanje škole 2. Upoznavanje škole3. Upoznavanje dvorane i sata tzk-a4. Upozvananje opreme u dvorani5. Upoznavanje prostorija škole6. 21.oponašanje prirodnih pojava....7. Provjeravanje morfoloških karakteristika i

motoričkih sposobnosti8. Provjeravanje motoričkih sposobnosti9. Provjer. Mot. I funkc. Sposobnosti10. 2.ciklična kretanja različitim tempom do 1 min 9.bacanje lakših lopti uvis na različite načine i hva.

148

IZVEDBENI PLAN I PROGRAM TZK (MODEL)RAD U HOMOGENIZIRANIM SKUPINAMARedni Homog. SADRŽAJI NASTAVNIH JEDINICAbroj skupina (za glavni “A” dio sata)Sata A Poskoci naprijed-nazad 1. B Ciklično kretanje ( 3 min )(4) C Trčanje oko stalka (45 s odmor)

2. A Preskakivanje vijače s međuposkokom (8) B Poligon prepreka C Preskakivanje vijače na proizv.način

149

OPĆE ZADAĆE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE U RAZREDNOJ NASTAVI

Usmjere su na: usvajanje osnovnih teorijskih i motoričkih znanja za

svakodnevne motoričke aktivnosti,djelotvorno korištenje slobodnim vremenom i snalaženje u urgentnim situacijama;

zadovoljavanje potreba za kretanjem i poticanje samostalnoga vježbanja;

uključivanje u sportske klubove i razvijanje interesa za osobni napredak u različitim sportskim aktivnostima;

usvajanje znanja o očuvanju i promicanju zdravlja; praćenje sastava tijela i prevenciju pretilosti; razvijanje i njegovanje higijenskih navika; promicanje općih ljudskih vrijednosti; omogućivanje osobne afirmacije učenika;na

osposobljavanje ta timski rad;aktivan boravak u prirodi

KINEZIOLOŠKA METODIKA IV

150

NASTAVNA TEMA (MOTORIČKO ZNANJE) sve se nastavne teme,koje se primijenjuju u

tzk,sastoje od četiri skupine motoričkih znanja:1.BIOTIČKA MOTORIČKA ZNANJA;2.PRILAGOĐENA BIOTIČKA MOTORIČKA ZNANJA;3.JEDNOSTAVNIJA KINEZIOLOŠKA MOTORIČKA ZNANJA;4.SLOŽENIJA MOTORIČKA ZNANJA u nastavnom planu i programu tzk za razrednu

nastavu uključene su sve vrste motoričkih znanja,ali u različitim omjerima

1.Biotička motorička znanja-prirodni oblici kretanja; kada djeca od rođenja do treće godine života,nagonski započinju realizirati strukture gibanja bez poduke odraslih;takvi genetski,motorički zapisi-biotički su spontani ili prirodni načini gibanja;tijekom razvoja djeteta-ova mot.znanja prethode učenju kinezioloških motoričkih znanja;

151

Biotička motorička znanja dijelimo na:1.svladavanje prostora

(različitinačinikotrljanja,kolutanja,puzanja,hodanja i trčanja na različitim vrstama podloga,nagiba i smjerova);

2.svladavanje prepreka (različiti načini provlačenja,penjanja i silaženja,skokovi,naskoci,preskoci,saskoci,doskocimkojima se svladavaju različite vrste okomitih,kosih i vodoravnih prepreka);

3.svladavanje otpora (različiti načinipotiskivanja,vučenja,dizanja i nošenja-svladavaju se pasivni otpori objekata različitih masa i oblika,te različiti načini pojedinačnih skupina tzv.nadvlačenja,potiskivanja i njihove kombinacije);

4.manipuliranje objektima (različiti načini bacanja i hvatanja,ciljanja i gađanja,slaganja i rastavljanja predmeta kojima se svladavaju jednostavne i složene operacije baratanja predmetima različitog broja,oblika i masa u određenom prostoru i vremenu)

152

153

koriste se u radu s djecom predškolske dobi i u tzk u razrednoj nastavi;u predškolskoj dobi-programski sadržaji;u razrednoj nastavi-dopunski sadržaji;

2.Prilagođena biotička motorička znanja-nadgradnja izvornim b.m.z. usmjerena prema učenju osnovnih sportskih struktura gibanja;zastupljena su u predškolskom uzrastu,a prevladavaju u razrednoj nastavi kao programski sadržaji;učenici ih ne mogu učiti bez poduke učitelja;

nezahtjevni motorički zadaci ,genetski nezapisani motorički zadaci (skakanje preko niskih prepreka do 25cm visine,skokovi u daljinu,nagazni skok na povišenja do 30cm s različitim saskocima,bacanje lopte u vis na različite načine i hvatanje...

3.Jednostavnija kineziološka motorička znanja-samo uz poduku učitelja;;

umjereno zahtjevni motorički zadaci;genetski nezapisani motorički zadaci (kolut naprijed i nazad,stoj na lopaticama,premet strance,primanje lopte potplatom (N);

značajno su uključena u nastavu tzk u razrednoj nastavi kao programski sadržaji,a prevladavju u nastavi tzk u predmetnoj nastavi osnovne škole

4.Složenija kineziološka motorička znanja-zahtjevije strukture gibanja ppjedinih kinezioloških aktivnosti;

zahtjevni motorički zadaci;ona su presudna znanja nadgradnje za uspješnost u određenim kinez.aktivnostima;

vođenje lopte rolanjem donjom stranom stopala (N),dodavanje lopte u kretanju (N),ubacivanje lopte u koš jednom rukom odgore nakon vođenja-košarkaški dvokorak (K)

154

PROCES UČENJA MOTORIČKOGA ZNANJA sva motorička znanja podložna su učenju,a njihova

naučenost omogućuje smislenu reprodukciju koja se koristi tijekom života;

učenje mot.znanja=proces usustavljenoga usvajanja i usavršavanja određene strukture mot.gibanja s ciljem učinkovite izvedbe u različitim motoričkim situacijama;

vrijeme potrebno za učenje-ovisi o složenosti mot.gibanja,osobinama učenika i razini njegove sposobnosti;

roces učenja bilo kojeg motoričkog znanja-provodi se kroz pet povezanih faza:

155

1.faza usvajanja-ostvarivanje početne predodžbe o nekoj strukturi gibanja i njezino izvođenje na osnovnoj razini (“gruba”koordinacija);

učenik pokušava razumjeti strukturu motoričkoga zadatka i isplanirati izvedbu onako kako je učitelj opisao i demonstrirao;

uloga učitelja-istaknuti “ključne točke”motoričkog gibanja;

učenik-visoka razina pozornosti; učitelj-dopustiti učeniku određeni broj ponavljanja

da bi osjetio motoričko gibanje; nakon toga počinje s ispravljanjem samo ključnih

pogrešaka 2.faza početnoga usavršavanja-ima za cilj-podizanje

kvalitete izvođenja temeljnih segmenata mot.gibanja i njihove povezanosti;

viša razina usvojenosti temeljnih dijelova gibanja,i veća povezanost prostornih značajki gibanja;

156

stvaraju se temelji strukture gibanja,pa učitelj ne smije ubrzavati;

naglašeno se aktivira sposobnost koordinacije 3.faza naprednoga usavršavanja-cilj-podizanje

ukupne koordiniranosti motoričkoga gibanja; povećava se kvaliteta vremenskih pokazatelja

izvedbe gibanja; sve usklađenija izvedba određenoga mot.zadatka; ispravljanje pogrešaka-usmjereno na pojedine

kretnje i pokrete koji su bitni za strukturu motoričkog gibanja

4.faza stabilizacije-cilj-učvršćivanje cjelokupne strukture gibanja;

prepoznaje se po sigurnosti izvođenja temeljnih dijelova gibanja;

broj grešaka značajno se smanjuje; značajno se povezuju i stabiliziraju prostorno-

vremenski parametri;sve skladnije i sigurnije izvedbe;pojavljuju se stilske posebnosti koje ovise o morfološkim obilježjima i motoričkim sposobnostima učenika

157

5.faza automatizacije-cilj-koordinacijski potpuno učvrstiti strukturu motoričkoga gibanja,čime motoričko znanje prelazi u motoričku naviku;

motorički program-može uvijek aktivirati motoričko gibanje bez prevelike misaone kontrole;

potpuno se objedinjavaju prostorno-vremenski parametri izvedbe motoričkoga zadatka;

potpuno skladna izvedba motoričkog zadatka; pišemo,plivamo,hodamo ili vozimo automobil bez

svjesne samokontrole i verbalnih samouputa o izvođenju;

ovu fazu se ne smije tumačiti kao završetak učenja,već kao dostatno kvalitetan zapis mot.gibanja koje se neće zaboraviti,a preduvjet je daljnjem usavršavanju prema višim,visokim i vrhunskim postignućima pojedinca;

dugotrajnim razdobljem neupotrebe automatiziranih motoričkih znanja znatno umanjuju učinkovitost njihova izvođenja

158

DINAMIKA UČENJA MOTORIČKOG ZNANJA učenje koordinacijski nezahtjevnih motoričkih znanja

(prilagođena biotička znanja)imaju napredak usvajanja i usavršavanja po krivulji negativne akceleracije;

svi vrlo jednostavni motorički zadaci imaju vremenski kratku fazu usvajanja i brzo ulaze u fazu usavršavanja (nagazni skok na povišenja do 30 cm visine s različitim saskocima,bacanje lopte uvis na različite načine i hvatanje,puzanje uzduž švedske klupe,povaljke u ležanju,preskakivanje kratke vijače sunožno u mjestu,u kretanju..;

suprotno tome,jednostavna kineziološka motorička znanja koordinacijski su umjereno zahtjevna –napredak poprima krivulji pozitivne akceleracije;

takva motorička znanja imaju usporeni prirast znanja tijekom faze usvajanja i početnoga usavršavanja,a značajnije promjene počinju tek krajem duže faze naprednoga usavršavanja;

159

ovakva znanja zahtijevaju veću učestalost i duže vrijeme usavršavanja izvođenja da bi se uočio značajniji napredak;

to su najčešće temeljna motorička znanja iz različitih kinezioloških aktivnosti (kolut nazad,premet strance,vođenje lopte l. I d. rukom u pravocrtnom kretanju (R),dodavanje i zaustavljanje lopte unutarnjom stranom stopala (N),vođenje lopte d. i l. rukom u mjestu i pravocrtnom kretanju (K)).;

složenija kineziološka mot.znanja-koordinacijski zahtjevna;

izrazito duge faze naprednoga usavršavanja koja trebaju osigurati kvalitetu motoričkoga znanja prije faze stabilizacije;

učenje-traje višestruko duže nego umjereno zahtjevnih znanja;

posebnost-upućivanje izrazito velikoga broja povratnih informacija i količini ispravljanja pogrešaka;

složenija kin.znanja su znanja NADOGRADNJE u pojedinim kinez.aktivnostima (ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgora nakon vođenja-košarkaški dvokorak (K),udarac na vrata sredinom hrpta stopala (N)...

160

161

tijekom učenja dolazi do kraćih i dužih vremenskih zastoja ili nedostatka progresije usvajanja i usavršavanja znanja;

takvi vodoravni dijelovi krivulje zovu se ZARAVNIMA (PLATO),-kada vježbač uvježbava motoričko znanje bez objektivno vidljiva napretka;

zastoji su rijetki kod nezahtjevnih motoričkih znanja,češći kod umjereno zahtjevnih,česti kod zahtjevnih mot.znanja;

učenik s višom razinom sposobnosti može višestruko brže naučiti bilo koje motoričko gibanje od učenika nižih sposobnosti;

162

METODE UČENJA MOTORIČKOGA ZNANJA 1.Sintetička metoda učenja; usvajanje i usavršavanje motoričkoga znanja u

cjelini; prevladava u poučavanju većine programskih i

ostalih sadržaja u tjelesnom i zdr.odgojno-obrazovnom području;

prilagođena biotička mot.znanja-sintetička metoda učenja bez metodičkih predvježbi;

jednostavnija mot.znanja-sintetička m. uz upotrebu metodičkih predvježbi,koje su najčešće vrlo jednostavne(npr.udarac glavom iz mjesta (N)na način da učenik prvo sebi izbaci loptu suručno uvis,a potom isto na rukom dodanu loptu od suvježbača udaljenog nekoliko metara;

složenija motorička znanja-češće se usvajaju sintetičkom metodom i uključivanjem metodičkih predvježbi

163

2.Analitička metoda učenja struktura gibanja podijeli se na FAZE pa se svaka

usvaja posebno; ne pretpostavlja metodičke predvježbe jer je

usvajanje dijela po dijela mot.gibanja dovoljno jednostavno da omogućuje izravno izvođenje dijela gibanja bez predvježbi;

motorička gibanja-najčešće se dijele na dvije faze,a češće se PRVO usvaja ZAVRŠNA FAZA,a potom POČETNA FAZA;

nakon određenog vremena,kada se faze gibanja ppjedinačno usvoje,povezuju se u cjelovitu motoričku strukturu gibanja (analitičko-sintetička metoda);

upotrebljava se samo u fazama usvajanja i početnoga usavršavanja mot.znanja-ako duže traje otežava se uspostava harmoničnosti izvedbe gibanja;

nedostaci-sporost usvajanja mot.znanja,zahtjevna uspostava povezanosti mot.gibanja;

opravdano se primijenjuje jedino kod učenika niže razine koordinacije ili kod složenijih mot.gibanja

3.Situacijska metoda učenja postupak u kojem se motoričko znanje usavršava na

način koji stimulira ili je sukladan stvarnim natjecateljskim okolnostima;

ne koristi se tijekom faza usvajanja i početnoga usavršavanja mot.znanja,već se počinje postavljati u olakšanim situacijskim uvjetima izvođenja krajem faze naprednoga usavršavanja i tijekom faze stabilizacije gibanja;

ova metoda učenja zahtijeva višu razinu izvedbe,presudne pogreške same izlaze na vidjelo i lako ih je utvrditi;

cjelokupni i konačni smisao učenja svih ljudskih motoričkih znanja odvija se u situacijskim uvjetima

164

TREĆE RAZVOJNO RAZDOBLJE (I,II i III razred osnovne škole)

Obilježava sličnost učenika i učenica u morfološkim,motoričkim i funkcionalnim značajkama;

POSEBNE ZADAĆE1.Obrazovne:a) Temeljna teorijska znanja potrebno je formirati pozitivan odnos prema

predmetu tzk; prva teorijska saznanja odnose se na potrebu

nošenja odgovarajuće odjeće i obuće,o tjelovježbenom prostoru,te higijenskim aktivnostima nakon tjelesnog vježbanja;

znanja o značenju bavljenja tjelesnim aktivnostima,korisnosti i štetnosti utjecaja sunčevih zraka,djelovanju čistoga zraka na čovjeka,te važnost pravilne i raznovrsne prehrane za rast i razvoj;

teorijska znanja o ispravnosti osnovnih položaja(stav,sjed,čučanj,klek,upor,vis..) i kretnih struktura(hodanje,trčanje,naskakanje..)kako bi se spriječila ozljeđivanja;znanja o pravilnom držanju tijela i ispravljanju svoda stopala te značenju praćenja tj.visine i težine;

165

b)Temeljna motorička znanja imaju cilj pripremiti učenike za usvajanje složenijih

motoričkih znanja; u ovom razdoblju poticati razvoj ritma (hodanje i

trčanje uz glazbu,”dječji” poskoci,dječji ples);2.Antropološke uporabom različitih kinezioloških sadržaja djelovati

na povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnoga masnog tkiva;

pozitivan utjecaj na živčano-mišićnu koordinaciju i brzinu aktivacije motoričkih jedinica tijekom jednostavnih motoričkih gibanja;

ovorazdoblje-optimalno za razvoj brzine reakcije na vidne i zvučne podražaje,manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugim učenicima;

motoričke sposobnosti-koordinacija,gibljivost,statička i dinamička ravnoteža-nalaze se u razdoblju pojačane transformacijske osjetljivosti,što omogućuje veće promjene; 16

6

funkcionalne sposobnosti-razvijanje srčano-žilnoga i dišnoga sustava radi sprječavanja negativnih utjecaja sjedalačkoga načina življenja;

s ukupnoga antropološkog stajališta-važnao je prepoznati nadarenu djecu,te ih u dogovoru s roditeljima,uputiti u primjerene sportske klubove;

3.Odgojne usmjerene na poznavanje i pridržavanje mjera

opreza za očuvanje zdravlja koje se ostvaruje njegovanjem higijenskih navika;

razvijanje interesa za bavljenje tjelovježbom; prihvaćanje i uvažavanje različitosti između

učenika,te razumijevanje djece s posebnim potrebama;

razvijanje odlučnosti,samopouzdanja,poticanje ustrajnosti i svladavanje straha,razvijanje pozitivne slike oo sebi;

uputno je pticati jednoobraznost u odijevanju na satu tzk;

sa stajališta provođenja igara-poštivanje protivnika,pridržavanje pravila igre,svladavanje bijesa...

167

ČETVRTO RAZVOJNO RAZDOBLJE IV ( V i VI ) RAZRED progresivno razlikovanje učenika i učenica u

morfološkim,motoričkim i funkcionalnim značajkama; priprema učenika za sadržaje u predmetnoj nastaviPOSEBNE ZADAĆE1.Obrazovnea)Temeljna teorijska znanja s obzirom na ubrzane biološke promjene u

organizmu-učenike upoznati s povezanošću tjelesnog vježbanja i voluminoznosti tijela;učenicima prenijeti saznanja o utjecaju pravilne prehrane na zdravlje,kao i uzroke mogućih nerazmjera u odnosu visine i težine;

uvoditi učenike u organizaciju sportskih natjecanja s naglaskom na uključivanje u suđenje različitih kinezioloških aktivnosti;

učenike informirati o općem značenju prehrane pri tjelesnim naporima te uzimanju tekućine prije,za vrijeme i nakon vježbanja;

168

2.Antropološke poticati aktivaciju motoričkih jedinica s obzirom na

potrebnu jakost i brzinu u jednostavnijim pokretima i gibanjima;

sa stajališta živčano-mišićne aktivnosti-razvijati kontrolu pokreta;motoričke sposobnosti-brzinu,koordinaciju,ravnotežu i gibljivost-potrebno naglašenije aktivirati jer su razvojno senzibilnije;

funkcionalne sposobnosti-uključivanjem aerobnih programa-utjecati na srčano-žilni i dišni sustav,te na razvoj maksimalnog relativnog primitka kisika;

postupno započeti djelovati na sustave anaerobnog dobivanja energije potrebne pri eksplozivnim,tj.brzinskim aktivnostima

169

3.Odgojne učenici trebaju naučiti uvažavati razlike u

tjelesnim sposobnostima između spolova,čime se pridonosi prihvaćanje vlastite osobnosti;

razvijanje sposobnosti emocionalne samoregulacije u odnosu prema učitelju i organizaciji vježbanja (čekanje na red,obzirnost i pristojnost prema drugim sudionicima igre,priznavanje tuđega uspjeha ili prednosti..);

poštivanje suca i prihvaćanje pravila igre; upućivanje na kulturne načine iskazivanja

razočaranja zbog neuspjeha,uspostavljanje samokontrole u trenucima bijesa i nezadovoljstva,prihvaćanje poraza uz prepoznavanje pogrešaka,poticanje suradničkoga ponašanja i usvajanje nenasilnoga rješavanja konflikata;

praćenje osobnoga napretka,razvijanje osjećaja zadovoljstva,poznavanje i pridržavanje mjera opreza za očuvanje života i zdravlja;

povećanje motivacije za vježbanjem170

POPIS NASTAVNIH CJELINA I TEMA U 1.RAZREDU OSNOVNE ŠK.

I HODANJA I TRČANJA 1.hodanje i trčanje uz promjenu smjera kretanja 2.ciklična kretanja različitim tempom do 1 min 3.brzo trčanje do 20m iz visokog starta 4.slobodno pretrčavanje prepreka do 20cm visineII SKAKANJA 5.sunožni i jednonožni poskoci po označenim

prostorima 6.preskakivanje kratke vijače sunožno u mjestu 7.poskoci u mješovitom uporu uzduž švedske klupeIII BACANJA I HVATANJA 8.bacanje loptice udalj s mjesta l.i d.rukom 9.bacanje lakših lopti uvis na različite načine i

hvatanje 10.bacanje lakših lopti o tlo na različite načine i

hvatanjeIV KOLUTANJA 11.bočno valjanje u lijevo i u desno 12.povaljke u le

171

13.kolut naprijed niz kosinuV PENJANJA I PUZANJA 14.puzanje i provlačenje na različite načine 15.penjanje i silaženje po švedskim ljestvamaVI VIŠENJA I UPIRANJA 16.različiti položaji visova i hvatova 17.različiti mješoviti upori u mjestu i kretanju na

tlu/sprav. 18.upor na rukama osloncem nogama na povišenju 19.stoj na lopaticamaVII RITMIČKE STRUKTUREHODANJA 20. hodanja i trčanja uz glazbenu pratnju 21.oponašanja prirodnih pojava i raspoloženja uz

glazbenu pratnjuVIII IGRE 22.ilementarna igra bez pomagala 23.štafetna igra bez pomagala 24.slobodno poigravanje i vođenje lopte (N) 25.slobodna igra sa smanjenim br.igrača u

označenom prostoru (3:3,4:4) (N)

172

PRIMJER NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA TZK ZA 1.RAZRED

BROJ METODIČKE JEDINICE MJESTO

SATA IZVOĐENJA

1 upoznavanje škole prost.šk.

2 upoznavanje škole 3 upozn.dvorane i sata tzk 4 upozn.prostorija škole 5 upo.opreme u dvorani tzk 6 21.oponašanje prirodnih .... 7 PROVJERAVANJE MORF.KAR. I MOT.SP.

dvorana 8 PROVJERAVANJE MOT.SPOSOBNOSTI 9 PROVJERAVANJE MOT.I FUNK.SPOSOBN. 10 21.oponašanje... 22.elementarne igre... 11 2.ciklična kretanja... 5.sunožni i jednonožni poskoci..

173

12 2.ciklična kretanja... Igralište

9.bacanje lakših lopti... 13 5.sunožni i jednonožni... 9.bacanje lakših... 14 10.bacanje... 22.elementarna igra... 15 5.sunožni... 10.bacanje... 16. 4.slobodno... 22.elementarna... 17. 4.slobodno pretrčavanje.. 10.bacanje lakših lopti......105 ZAKLJUČIVANJE OCJENA

dvorana

174

ŠKOLA: UČITELJ: Razred:1.

Odjel:Redni br.sata Nadnevak: Mjesto

rada:dvorana

NASTAVNE TEME:Bočno valjanje u lijevo i desno Bacanje loptice udalj s mjesta l.i d.rukomSTRUKTURA I TRAJANJE1.Uvodni dio sata: “Lovica dodirom” 5

min2.Pripremni dio s.:Pripremne vj.bez pomagala 8

min3.Glavni”A” dio sata:Bočno valjanje u l.i u d. Bacanje loptice udalj s mj. l.i d.str. 19 min Glavni”B”dio sata:Element.igra bez pomagala-hvatanje četveronoške 8 min

PRIMJER PRIPREME ZA SAT TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE

175

)

4.Završni dio sata:Prepoznavanje opipom 5 min

CILJ:usavršavanje bočnoga valjanja i bacanja s naglaskom na poticaj razvoja koordinacije i orijentacije u prostoru.

METODE RADA: NASTAVNA SREDSTVA I

Usmeno izlaganje,demo- POMAGALA:nstracija,sintetička m. Strunajče,lopticeučenja

TIP SATA: METODIČKI ORG.OBL.RADA:

ponavljanje paralelni,dvojke

176

POPIS NASTAVNIH CJELINA I TEMA U 2.RAZREDUI HODANJA I TRČANJA 1.hodanje zadanom brzinom 2.ciklična kretanja razl.tempom do 2 min 3.brzo trčanje do 30 m iz visokog starta 4.hodanje po uskoj površiniII SKAKANJA 5.sunožni i jednonožni poskoci u mjestu i kretanju

s različitim zadacima 6.Skok u daljinu iz zaleta 7.preskakivanje kratke vijače u kretanju 8.naskok na povišenje do 40 cm,različiti saskociIII BACANJA,HVATANJA I GAĐANJA 9.gađanje lopticom u cilj s različitih udaljenosti10.Bacanje lakših lopti u zid na razl.načine i

hvatanje

177

IV KOLUTANJA11.Kolut natrag niz kosinu12.Kolut naprijedV PENJANJA13.Penjanje na zapreke do 80 cm14.Penjanje po švedskim ljestvama,silaženje po kosini

i suprotnoVI UPIRANJA15.Različiti položaji upora i sjedova na spravama16.Stoj penjanjem uz okomitu plohuVII RITMIČKE STRUKTURE17. ritmično povezivanje jednonožnih i sunožnih

skokova18.Osnovni oblici kretanja uz glazbu razl.ritma i tempa19.Oponašanje kretanja životinja i različitih ljudskih

aktivnosti

178

VIII IGRE20.Elementarna igra s pomagalima21.Štafetna igra s pomagalima22.Poigravanje loptom l.i d.rukom u mjestu (R)23.Vođenje lopte l.i d.rukom u pravocrtnom kretanju

(R)24.Vođenje lopte unutarnjom stranom stopala (N)25.Dodavanje i zaustavljanje l. unutarnjom stranom

stopala (N)26.Udarac na vrata unutarnjom stranom stopala (N)

179

PRIMJER NASTAVNOG PLANA TZK ZA 2.RAZRED Tjedni fond sati:3Godišnji fod sati:105Broj nastavnih cjelina:8Ukupan broj nastavnih tema:26Učestalost nastavnih tema:270Prosječna učestalost nastavnih tema:10,38~10

NASTAVNE CJELINE I TEME UČESTALOSTI HODANJA I TRČANJA1.Hodanje zadanom brzinom 62.Ciklična kretanja razl.tempom do 2 min 103.Brzo trčanje do 30 m iz visokog starta 124.Hodanje po uskoj površini 6II SKAKANJA5.Sunožni i jednonožni poskoci u mj.i kr.s razl.zadacima 13

180

6.Skok u daljinu iz zaleta 77.Preskakivanje kratke vijače u kretanju 238.Naskok na povišenje do 40 cm,različiti saskoci 13III BACANJA,HVATANJA I GAĐANJA9.Gađanje lopticom u cilj s različitih udaljenosti 1110.Bacanje lakših lopti u zid na razl.načine i hvatanje 21IV KOLUTANJA11.Kolut natrag niz kosinu 1512.Kolut naprijed 11V PENJANJA13.Penjanje na zapreke do 80 cm 614.Penjanje po šv.ljestvama,silaženje po kosini i suprotno 4VI UPIRANJA15.Različiti položaji upora i sjedova na spravama 816.Stoj penjanjem uz okomitu plohu 14

181

VII RITMIČKE STRUKTURE17.Ritmično povezivanje jednonožnih i sunožnih skokova 718.Osnovni oblici kretanja uz glazbu različitog ritma i tempa

619.Oponašanje kretanja životinja i različitih ljudskih aktivnosti (improvizacija koreografije) 9VIII IGRE20.Elementarna igra s pomagalima

721.Štafetna igra s pomagalima 322.Poigravanje loptom l.i d. rukom u mjestu (R)

1223.Vođenje lopte l.i d. rukom u pravocrtnom kretanju (R)

1124.Vođenje lopte unutarnjom stranom stopala (N)

1325.Dodavanje i zaustavljanje lopte unutarnjom str.stopala(N)

1326.Udarac na vrata unutarnjom stranom stopala (N)

9

UKUPNO 270

182

POPIS NASTAVNIH CJELINA I TEMA U 3.RAZREDUI HODANJA I TRČANJA1.Ciklična kretanja različitim tempom do 3 min2.Brzo trčanje do 40 m iz visokog starta3.Ritmično pretrčavanje prepreka do 30 cm visine4.Hodanje u usponu po niskoj grediII SKAKANJA5.Skok uvis iz ravnoga zaleta odrazom l.i d. nogom6.Preskakivanje duge vijače7.Naskok u upor čučeći na povišenje do 60 cm,saskok pruženiIII BACANJA8.Bacanje loptice udalj iz zaleta9.Bacanje medicinke od 1 kg objema rukama-suvanjemIV KOLUTANJA10.Kolut natrag11.Kolut naprijed s mjesta preko niske prepreke(lopte,medic.)

183

V PENJANJA I PUZANJA12.Povlačenje po kosini13.Penjanje po kvadratnim ljestvamaVI UPIRANJA14.Naskok na nisku pritku u upor prednji,smak15.Premet stranceVII VUČENJA I POTISKIVANJA16.Vučenje i potiskivanje suvježbača na različite načine bez

pomagalaVIII RITMIČKE I PLESNE STRUKTURE17.Dječji poskoci18.Kretanje parova uz glazbu u različitim smjerovima

sučelice,postrance,otvoreno,zatvoreno,okretom i sl.19.Dječji ples po izboru

184

IX IGRE20.Dodavanje i hvatanje lopte u mjestu (R)21.Slobodna igra (R)22.Vođenje lopte d. i l. rukom u mjestu i pravocrtnom

kretanju (K)23.Osnovno dodavanje i hvatanje lopte s dvije ruke u mjestu

(K)24.Dodavanje i hvatanje lopte s dvije ruke u kretanju-

košarkaški dvokorak (K)25.Vođenje lopte rolanjem donjom stranom stopala (N)26.Dodavanje lopte u kretanju27.Zaustavljanje lopte donjom stranom stopalom nakon

odbijanja od podloge (N)

185

PRIMJER NASTAVNOG PLANA TZK ZA 3.RAZREDTjedni fond sati: 3Godišnji fond sati: 105Broj nastavnih cjelina: 9Ukupan broj nastavnih tema: 27Učestalost nastavnih tema: 271Prosječna učestalost nastavnih tema: 10,04~10 NASTAVNE CJELINE I TEME

UČESTALOSTI HODANJA I TRČANJA1.Ciklična kretanja razl.tempom do 3 min 72.Brzo trčanje do 40 m iz visokog starta 83.Ritmično pretrčavanje prepreka do 30 cm visine

124.Hodanje u usponu po niskoj gredi 9

186

II SKAKANJA5.Skok uvis iz ravnog zaleta odrazom l. I d. noge 116.Preskakivanje duge vijače 137.Naskok u upor čučeći na povišenje do 60 cm,saskok pruženi 11III BACANJA8.Bacanje loptice udalj iz zaleta 159.Bacanje medicinke od 1 kg objema rukama-suvanjem

13IV KOLUTANJA10.Kolut natrag 2011.Kolut naprijed s mjesta preko niske prepreke (l.medici)

11V PENJANJA I PUZANJA12.Povlačenje po kosini 713.Penjanje po kvadratnim ljestvama

6187

VI UPIRANJA14.Naskok na nisku pritku u upor prednji,smak 715.Premet strance

18VII VUČENJA I POTISKIVANJA16.Vučenje i potiskivanje suvježbača na razl.načine

8VIII RITMIČKE I PLESNE STRUKTURE17.Dječji poskoci 518.Kretanje parova uz glazbu u razl.smjerovima ...

819.Dječji ples po izboru 8IX IGRE20.Dodavanje i hvatanje lopte u mjestu (R)

921.Slobodna igra (R)

1122.Vođenje lopte d. i l. Rukom u mjestu i pravoc.kretanju (K)

1123.Osnovno dodavanje i hvatanje lopte s dvije r. u mjestu (K)

7

188

24.Dodavanje i hvatanje l.s dvije ruke u kretanju-koš.dvo.(K) 7

25.Vođenje lopte rolanjem donjom stranom stopala (N) 10

26.Dodavanje lopte u kretanju (N) 10

27.Zaustavljanje lopte donjom stranom stopala nakon odbijanja od podloge (N) 9

UKUPNO 271

189

POPIS NASTAVNIH CJELINA I TEMA U 4.RAZREDUI TRČANJA1.Ciklična kretana razl.tempom do 4 minute2.Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokoga startaII SKAKANJA3.Skok uvis iz kosog zaleta odrazom l. I d. noge4.Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženoIII BACANJA I GAĐANJA5.Gađanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m6.Bacanje medicinke od 1kg suručno iz razl.položajaIV KOLUTANJA7.Povezivanje koluta naprijed i natrag na različite načineV PENJANJA8.Penjanje po mornarskim ljestvama9.Penjanje po konopu ili motki do 2 m

190

VI VIŠENJA I UPIRANJA10.Vis prednji na karikama11.Vis stoeći prednji provlakom u vis stojeći stražnji na

dočelnim spravama12.Iz upora prednjeg na niskoj pritki odnjihom saskokVII VUČENJA I POTISKIVANJA13.Vučenje i potiskivanje suvježbača na različite načine uz

korištenje pomagalaVIII RITMIČKE I PLESNE STRUKTURE14.Trokorak15.Galop naprijed i strance16.vaga zanoženjem na tlu17.Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja

191

IX IGRE18.Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R)19.Mini rukomet (R)20.Vođenje lopte s promjenom smjera kretanja (K)21.Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgora nakon

vođenja-košarkaški dvokorak (K)22.Dječja košarka (K)23.Dodavanje i hvatanje lopte iz “košarice” u odbojkaškom

stavu (O)24.Vođenje lopte sredinom hrpta stopala (N)25.Udarac na vrata sredinom hrpta stopala (N)26.Dječji nogomet (N)

192

PRIJEDLOG PLANA RADA IZ TZK ZA 4.RAZREDTjedni fond sati: 2Godišnji fond sati: 70Broj nastavnih cjelina: 9Ukupan broj nastavnih tema: 26Učestalost nastavnih tema: 206Prosječna učestalost nastavnih tema: 7,923~8

NASTAVNE CJELINE I TEME UČESTALOST

I TRČANJA1.Ciklična kretanja različitim tempom do 4 min 42.Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokog starta 9II SKAKANJA3.Skok uvis iz kosoh zaleta odrazom l. I d. noge 84.Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženo 12

193

III BACANJA I GAĐANJA5.Gađanje lopticom u pokretni cilj... 76.Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja

16IV KOLUTANJA7.Povezivanje koluta naprijed i natrag na razl.načine

15V PENJANJA8.Penjanje po mornarskim lestvama 79.Penjanje po konopu ili motki do 2 m 6VI VIŠENJA I UPIRANJA10.Vis prednji na karikama 511.Vis stojeći prednji provlakom... 912.Iz upora prednjega na niskoj pritki odnjihom saskok

6VII VUČENJA I POTISKIVANJA13.Vučenje i potiskivanje suvježbača....

5194

VIII RITMIČKE I PLESNE STRUKTURE14.Trokorak 315.Galop naprijed i strance 416.Vaga zanoženjem na tlu 417.Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja 7IX IGRE18.Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R) 1619.Mini rukomet (R) 820.Vođenje lopte s promjenom smjera kretanja (K) 1621.Ubacivanje lopte u koš ....koš.dvokorak (K) 1022.Dječja košarka (K) 423.Dodavanje i hvatanje lopte iz “košarice” u odb.stavu (O)

924.Vođenje lopte sredinom hrpta stopala (N) 525.Udarac na vrata sredinom hrpta stopala (N)

526.Dječji nogomet (N) 6UKUPNO

206195

PRIPREMANJE NASTAVNIKA ZA SAT TZK POSREDNO (indirektno) i NEPOSREDNO (direktno)

PRIPREMANJE ZA SAT;Posredno pripremanje-počinje s planiranjem ili programiranjem (na samom početku šk.godine);

Osnovno polazište-jasno definiranje CILJA,zatim ZADAĆA koje želimo ostvariti i na kraju izvršiti iz programa IZBOR SADRŽAJA uz pomoć kojih treba realizirati postavljene ciljeve i zadaće;

Neposredno pripremanje-1.Teorijsko pripremanje2.Metodičko pripremanje3.Organizacijsko pripremanje

196

Teorijsko pripremanje nastavnika za sat- Nastavnik mora u potpunosti vladati nastavnom

jedinicom, mora teorijski poznavati nastavno

gradivo,sadržaje,svaku vježbu,način izvođenja pojedine vježbe ili elementa,njihov utjecaj na organizam učenika,moguće i potrebne posljedice na transformaciju određenih dimenzija antropološkog statusa...;

O nastavnikovoj procjeni ovisi hoće li se i na koji način teorijski pripremati za sat

Metodičko pripremanje nastavnika za sat Uvjet-analizirati prethodni sat; Zašto? – da bi se utvrdilo je li i kako realizirano ono

što smo planirali za taj sat i da se na temelju toga procijeni je li potrebno provesti korekcije na satu za koji se pripremamo,a ako jest, kakve;

Nakon toga-definirati CILJ (što se želi postići na satu);

197

Cilj treba definirati za svaki sat posebno; Operativni cilj proistječe iz globalnog cilja (to je cilj

koji smo definirali prilikom programiranja) i iz konkretnih uvjeta u kojima će se sat ostvariti(dob učenika,spol,materijalni uvjeti rada,..);

Operativni cilj treba sadržavati ono što bismo htjeli i što objektivno možemo na konkretnom satu postići;

Zato operativni cilj,za razliku od globalnog (općeg cilja) treba “prevesti” na razinu konkretnog;

Trena za savki sat točno utvrditi zadaće koje želimo na satu ostvariti:

1.antropološke 2.obrazovne 3.odgojne

198

DNEVNA PRIPREMA ZA SAT TZK Završna faza pripremanja nastavnika

PRAĆENJE,PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJEPRAĆENJE I PROVJERAVANJE da bi praćenje i provjeravanje bilo sustavno treba ga

provoditi U TIJEKU ČITAVE ŠKOLSKE GODINE; realnost pra.i pro. treba temeljiti na stvarnim

potrebama učenika,materijalnim uvjetima rada i na planu i programu tzk;

objektivnost praćenja i provjeravanja-osniva se na zahtjevu da se dobije odgovor kako su učenici realizirali programske zadaće i kakvi su učinci programa;

svim sudionicima nastavnog procesa treba biti jasan CILJ praćenja i provjeravanja,ŠTO će se provjeravati i kakvi su UČINCI provjeravanja

199

VRSTE PROVJERAVANJA INICIJALNO ILI PRETHODNO; TEKUĆE; PERIODIČNO ILI TRANZITIVNO; FINALNO ILI ZAVRŠNO INICIJALNO-radi utvrđivanja aktualnog,tj.postojećeg

stanja subjekta; na početku školske godine,ali svako provjeravanje

koje se provodi s tim ciljem; treba obuhvatiti :antropološka obilježja,a u sklopu

kojih antropometrijske značajke,motoričke sposobnosti i funkcionalne sposobnosti,motorička znanja i postignuća;

u I razredu nema potrebe za INI provjeravanjem mot.znanja i mot.postignuća jer je za učenike sve novo,a također i u uvjetima kada nastavnik nastavlja s prethodno započetim radom

200

TEKUĆE PROVJERAVANJE provodi se na satu obrade novog gradiva,radi

dobivanja ppvratne informacije o stupnju svladanosti novog motoričkog gibanja u njegovoj osnovnoj strukturi;

kada? – neposredno prije prelaska na izvođenje druge zadaće ili na kraju “A” dijela gl.dijela sata;

TRANZITIVNO ILI PERIODIČNO PROVJERAVANJE da bi se utvrdilo provodi li se program,u kojem

stupnju i u kojem opsegu se program ostvaruje u trenutku provođenja tog provjeravanja;

pratiti i provjeravati učinke programa-na temelju uspoređivanja kriterija (normi) koje smo utvrdili za pojedine osobine,sposobnosti,mot.znanja i mot.postignuća na početku školske godine;

norme se utvrđuju u svakoj školi posebno;

201

dobićemo povratne informacije: A)o dinamici ostvarenja programskih zadaća za

svakog učenika pojedinačno i razred u cjelini; B)je li došlo,i do kakvih promjena kod

učenika,posebno kod onih dimenzija njihova antropol.statusa čije je transformacija bila programom predviđena;

C)kakva je razina njihovih mot.znanja i mot.postignuća,kakvi su odgojni rezultati rada i dr.;

na temelju tako dobivenih informacija-prema potrebi intervencija u programu (dopuna,skraćivanje);

ovo provjeravanje treba provoditi sustavno,u tijeku čitave šk.godine,tj.u takvim vremenskim razdobljima za koje se zna ili pretpostavlja da se u njima mogu realizirati pojedine programske zadaće;

provjeru mot.znanja i postignuća treba bilježiti-OCJENOM;

odgojne rezultate rada bilježiti-OPISNO I SIMBOLIMA

202

FINALNO ILI ZAVRŠNO PROVJERAVANJE na kraju određenog razdoblja (obično kraj

šk.godine); utvrđuje se u kojem je opsegu realiziran program i

kakvi su njegovi učinci; obuhvatiti provjeravanje antropoloških obilježja; orijentacijska vrijednost i za iduću šk.odinu; mot.znanja i mot.postignuća-ne bi trebalo obuhvatiti

ovim provjeravanjem,jer ih se provjeravalo kontinuirano u tijeku čitave šk.godine,što je jedino ispravno;

ako se to nije napravilo, onda takvu provjeru nadoknaditi na kraju,finalnim provjeravanjem;

bilježi se sve što se provjerava

203

METODE PROVJERAVANJAMETODA PROMATRANJA utvrditi što će se promatranjem obuhvatiti; utvrditi vrijeme i način promatranja; izraditi ljestvicu vrijednosti uz pomoć koje se mogu

bilježiti,analizirati i interpretirati rezultati dobiveni promatranjem;

ljestvica vrijednosti-subjektivna procjena: NPR.VOĐENJE LOPTE RUKOM ODLIČAN-ako učenik vodi loptu pravilno pored i malo

ispred tijela,pravilno je potiskuje i prihvaća,a pogled usmjeren ispred sebe;

VRLO-DOBAR-ako vodi loptu uglavnom pravilno,ali mu je pogled usmjeren prema lopte;

DOBAR-ako pri vođenju lopte ima kontrolu nad njom,ali su mu pokreti ruke i šake previše kruti,zbog čega katkad loptu ne potiskuje,već udara,”pljuska”;

204

DOVOLJAN-ako uspijeva voditi loptu,ali ju ne potiskuje,već najčešće udara,zbog čega nema stalnu kontrolu nad loptom;

NEDOVOLJAN-ako vodi loptu ispred sebe,ali ju uopće ne potiskuje,već stalno udara,zbog čega ju ne uspijeva voditi

METODA MJERENJA precizno i objektivno utvrđivanje: individualnih značajki,osobina i sposobnosti učenika; stanje i razinu njihovih motoričkih postignuća; rezultati mjerenja nastavniku olakšavaju izradu

programa,pouzdaniju kontroluž METODA ANKETE radi utvrđivanja stavova i interesa učenika; u slučaju da nastavnik želi provesti neke

inovacije,osuvremeniti svoj rad...; upoznati učenike sa svrhom ankete

205

SADRŽAJ PRAĆENJA I PROVJERAVANJA rezultate praćenja i provjeravanja-mogu se bilježiti u

kvantitativnom obliku (putem bodova,minuta,sekundi,metara,centimetara i sl.) i u materijaliziranom obliku (ocjena);1.ZDRAVSTVENO STANJE

nastavnik je dužan,uvijek kada je u kontaktu s učenicima,pratiti i kontrolirati njihovo zdravlje

2.ANTROPOLOŠKA OBILJEŽJA pratiti i provjeravati : INI,pa tranzitivno

provjeravanje(u tijeku čitave šk.godine): Antropometrijske ili morfološke značajke; Motoričke sposobnosti; Funkcionalne sposobnosti; Kognitivne (spoznajne) sposobnosti; Konativne osobine (osobine ličnosti); Socijalni status

206

svaki nastavnik samostalno odlučuje hoće li tranzitivna provjeravanja provoditi jedanput,dva puta na mjesec,svaka dva mjeseca ili rjeđe;

završno provjeravanje i praćenje,te vrednovanje antropoloških obilježja učenika;

Antropometrijske značajke-četiri varijable: Tjelesna visina; Tjelesna težina; Opseg podlaktice; Kožni nabor nadlaktice; Motoričke sposobnosti: sposobnosti koje su više urođene treba ranije

razvijati,jer se njihov razvoj ranije i završava ,već od najranijeg djetinjstva

(brzina,koordinacija,eksplozivna snaga); sposobnosti koje su manje urođene treba također

razvijati od rane mladosti,a utjecaj na njihov razvoj moguć je i tijekom cijelog života (repetitivna snaga,statička snaga,fleksibilnost)

207

Testovi za procjenu motoričkih sposobnosti:1.brzina-taping rukom2.Eksplozivna snaga-skok u dalj s mjesta3.koordinacija-poligon natraške4.Repetitivna snaga-podizanje trupa iz ležanja

pogrčenim nogama5.Fleksibilnost-pretklon raznožno6.Statička snaga-izdržaj u visu zgibomFunkcionalne sposobnosti sposobnost regulacije i koordinacije funkcija

organskih sustava,tj.sposobnost oslobađanja odgovarajuće količine energije u stanicama koja organizmu omogućuje održavanje homeostatskih uvjeta i odvijanja specifičnih funkcija pojedinih njihovih dijelova;

na funkc-spos.možemo utjecati tijekom cijelog života;

ako se ne vježba te sposobnosti opadaju;

208

sustav za transport kisika(važno za aerobnu energetsku sposobnost)može se mijenjati pod utjecajem stimulusa cikličkog tipa;cikličke aktivnosti povoljno utječu na povećanje aerobnog kapaciteta;

provjera aerobnih sposobnosti-test trčanja (za učenike razredne nastave trčanje treba trajati 3 minute);

Aerobne funkcionalne sposobnosti-sposobnosti ljudskog organizma da do stanica (potrošača) dopremi maksimalnu količinu kisika i da ga potrošaći (stanice)efikasno iskoriste za obavljanje mišićnog rada;

rad većeg broja mišića s malim utroškom energije; rad mora biti manjeg inteziteta jer ljudski organizam

ima ograničene mogućnosti dopremanja kisika do stanica u kojima se proizvodi energija za obavljanje rada;dakle smanjen je dotok “goriva”;

kod iskorištavanja aerobnog staničnog goriva ne stvara se velika količina nusprodukata koji onemogućava daljnje kemijske reakcije;

209

kod aerobnog rada dotok kisika u stanice i oko njih je visok,a kisik je jedan od glavnih “čistača”kemijske reakcijske sredine;

kod aerobnog rada dotok krvi je pojačan,a krv je drugi glavni “čistač”;

aktivnosti za razvoj aerobnih sposobnosti:ciklične monostrukturalne aktivnosti(trčanje,hodanje,vožnja bicikla,plivanje,veslanje...);

Anaerobne funkcionalne sposobnosti-sposobnost organizma da iskoristi neaerobne izvore energije u pogledu proizvodnje energije za obavljanje mišićnog rada;

rad relaitvno većeg broja mišića s većim intezitetom-kraći rad uz veći intezitet;

kod anaerobnog rada nije bitan kisik već samo “gorivo” koje se nalazi u stanicama,a njega ima dovoljno;

anaerobni rad ne može dugo trajati jer stvara se velika količina nusprodukata koji onemogućavaju daljnje kemijske reakcije; 21

0

dotok kisika u stanice i oko njih je vrlo slab,a kisik je jedan od glavnih “čistača”kemijske reakcijske sredine;

aktivnosti za razvoj anaerobnih sposobnosti-najčešće trčanjem a rjeđe vožnjom bicikla,veslanjem na ergometru..znači aktivnostima kojima možemo postići visoki intezitet)

Aerobni i anaerobni energetski procesi u cjelini određuju funkcionalni potencijal sportaša;

svaku sportsku granu moguće je opisati dominacijom pojedinih energetskih mehanizama,tako npr.košarka kao sportska igra-u njoj dominiraju anaerobni nelaktatni procesi,dakle,energetski mehanizmi fosfagenog karaktera,a manje značenje imaju anaerobni laktatni i aerobni energetski procesi;

211

ako rad traje kraće vrijeme (1 do 2 minute) energija se dobiva iz energetskih fosfata (ATP,KP),i iz aerobnih procesa koji koriste kisik pohranjen u krvi i mioglobinu,a pri većim naporima i iz anaerobnih procesa glikolize i glikogenolize (razgradnja pohranjenog glikogena) uz stvaranje mliječne kiseline;

malena je količina energije koja se može stvoriti na taj način,tj.,bez dopreme kisika iz pluća do mišića;

prema tome,aerobni energetski procesi su oni koji primarno određuju sposobnost za intezivni mišićni rad koji traje više minuta ili sati;

primitak kisika u toku rada,trčanja ili vožnje bicikla,kada se vrše na submaksimalnoj razini,upravo je proporcionalan sa stupnjem napora;

212

približavanjem maksimalnim opterećenjima ta se relaxija potpuno gubi,tako da se nakon postizanja maksimalnog VO² (maksimalni primitak kisika) rad može nastaviti samo putem anaerobnih energetskih izvora;

dakle,aerobni kapacitet ili maksimalni primitak kisika je ona razina primitka kisika pri kojoj daljnje povećanje radnog opterećenja ne dovodi više do povećanja primitka kisika;

u početku rada,kao i pri kratkotrajnim naporima maksimalnog inteziteta izvor energije osiguravaju dva izvora energije:energetski fosfati i glukoza;

Fosfati se mobiliziraju odmah na početku rada i postižu svoj maksimum već poslije nekoliko sekundi (anaerobni rad);

Glikolitički izvori mobiliziraju se sporije,dulje traju a ne koriste se samo za mehanički rad već i za obnovu depoa energetskih fosfata;

nakon dvije do četiri minute rada, kada se stabilizira funkcija kardiovaskularnog sustava i doprema kisika bude zadovoljavajuća,organizam prelazi na mnogo djelotvorniji način,tjuz oksidativne procese stvaranja energije.

213

3.MOTORIČKA ZNANJA važan sadržaj praćenja i provjeravanja; Motorička znanja-stupanj usvojenosti pojedinih

motoričkih struktura koje mogu biti na različitim razinama;

na ta se znanja može utjecati primjerenim vježbanjem ili ponavljanjem određenih struktura kretanja sve dok se znanje ne usvoji na određenoj razini;

nisu pod utjecajem genetskog činitelja,stječu se isključivo vježbanjem;

ljudska motorička znanja dijelimo na dvije osnovne skupine:

1.biotička mot.znanja-genetski su uvjetovana potreba čovjeka imaju dvostruku funkciju:

A)steći i usavršavati ona mot.znanja koja su nužna za rješavanje svakodnevnih mot.zadaća tijekom života;

B)osigurati optimalan razvoj najvećeg broja antropoloških obilježja ljudi; 21

4

Socijalna motorička znanja-nastala su kao: A)znanja o funkciji obavljanja neke profesije B)znanja o funkciji sporta C)znanja koja su prije svega u funkciji razvoja

različitih antropometrijskih,motoričkih i funkcionalnih obilježja;

4.MOTORIČKA POSTIGNUĆA su prega motoričkih znanja i motoričkih

sposobnosti,a izražavaju se putem sposobnosti učenika da ih u konkretnoj motoričkoj aktivnosti poveže i maksimalno iskoristi radi postizanja što boljeg rezultata;

svrha provjeravanja-utvrditi potencijalne mogućnosti učenika,odnosno razinu njihobih postignuća u pojedinim nast.cjelinama;

provjeravati-putem testova-odrediti norme (one ne vrijede zauvijek)

215

5.ODGOJNI REZULTATI RADA Treba procjeniti praćenjem i provjeravanjem ove

varijable: 1.aktivnost učenika u nastavi tzk; 2.sudjelovanje učenika u izvannastavnim

aktivnostima u tzk; 3.stečene zdravstveno-higijenske navike; 4.teorijska znanja

216

OCJENJIVANJE VRSTE OCJENJIVANJA: PRETHODNO OCJENJIVANJE-inicijalno,početno

promatranje (samo onda kada nastavnik nema nikakvih informacija o mot.znanjima i mot.postignućima učenika;

TEKUĆE OCJENJIVANJE-vezano je za tekuće provjeravanje,pa ima samo informativni karakter;

PERIODIČNO OCJENJIVANJE-provodi se u tijeku školske godine,kada nastavnik pretpostavlja da su učenici svladali predviđeno gradivo;

ZAVRŠNO OCJENJIVANJE-ocjenjivanje na kraju prvog polugodišta,i na kraju šk.godine

217

NAČELA OCJENJIVANJA Ocj.mora biti : individualno (svakog učenika ocjeniti posebno); svestrano; sustavno; realno; pravedno; javno

218

PROSTORI,OPREMA I SREDSTVA ZA RADPROSTORI Otvoreni objekti (travnati,plastični,tvrdi-

asfalt,beton..) Zatvoreni objekti (dvorane,bazeni..)OPREMA Sprave:(gimnastičke

sprave,strunjače,šv.ljestve,konj,odskočna daska,mornarske ljestve,preče,karike,ruče,starni blokovi...)

Rekviziti (predmet potreban za vježbanje):lopte,loptice,vijače,obruči,trake,motke,skije,koturaljkje,udaraljke,mete za gađanje...);

Pomoćno tehnička sredstva:(štoperica,centimetarska vrpca,visinomjer,vaga,kaliper,starter,stalci,zastavice,pumpa za loptu,zviždaljka,računalo,priručna apoteka...)

KRAJ

219

Kako izbjeći pretjerani umor

Ne pretjerivati s vježbama snage, koristiti mala opterećenja

Naglasak staviti na aerobnu, a ne anaerobnu izdržljivost

Kontrolirati puls, pratiti vanjske znake zamora i uvažavati subjektivni osjećaj djeteta

220

UTJECAJ KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI NA ANTROPOLOŠKA OBILJEŽJA

221

Utjecaj na antropološka obilježja

Nema ni jedno antropološko obilježje na koje nije moguće utjecati kineziološkim aktivnostima

Ako se kineziološke aktivnosti pravilno upražnjavaju, utjecaj je uvijek pozitivan

Utjecaj je cjelovit, odnosno promjene istovremeno zahvaćaju veliki broj antropoloških značajki

222

Kako mjeriti utjecaj

Utvrđivanjem razlika između inicijalnog i finalnog stanja bez ili u odnosu na kontrolnu skupinu

Npr. imamo dvadeset parova jednojajčanih blizanaca (40 ispitanika) koje podijelimo na eksperimentalnu i kontrolnu skupinu

S eksperimentalnom skupinom provodimo dvogodišnji kineziološki tretman, a s kontrolnom koja živi u istim uvjetima ne

Na temelju izmjerenih razlika unutar i između skupina nakon provedenog tretmana zaključujemo o promjenama antropoloških obilježja = utjecaj tretmana

223

Kako mjeriti utjecaj

Korištenjem jednojajčanih blizanaca izjednačili smo utjecaj nasljeđa na promjene antropološkog statusa

Življenjem u istim uvjetima izjednačili smo utjecaj okoline tijekom trajanja tretmana

Što, međutim, u ovakvom eksperimentu možda nismo izjednačili, a može imati utjecaja na rezultate kineziološkog tretmana?

224

Utjecaj na sociološka obilježja

Kineziološkim se aktivnostima u velikoj mjeri utječe na sociološku adaptaciju

Subjekt se uči socijalnoj odgovornosti, dakle razvija odgovornost prema ostalim pojedincima i grupi u cijelini

Navikava se na kooperativnost i suradnju Uči se ponašanju u grupi, razvija toleranciju

prema različitosti i prihvaćanju različitih osoba

225

Utjecaj na sociološka obilježja

Razvija se pozitivan odnos prema obvezama i formiraju radne navike

Omogućava se izražavanje osobnosti i kreativnosti unutar grupe na pozitivnim osnovama

Reduciraju se neadekvatni modaliteti ponašanja

226

Utjecaj na sociološka obilježja

Mogu li kineziološke aktivnosti imati negativne aplikacije na sociološki status?

Da,ali samo ako se nestručno upražnjavaju

Npr.prisiljavanje učenika/sportaša da izvrši motorički zadatak koji nije sukladan njegovim stvarnim mogućnostima

Npr.zanemarivanje učenika zbog slabijih sposobnosti

Npr.dopustiti grupi da odbaci pojedinca zbog slabijih sposobnosti

227

Utjecaj na psihološka obilježja

Podiže se razina frustracijske tolerancije Pospješuje se psihološka stabilnost Adaptacija na stresne i emocionalno

zahtjevne situacije Potiče se motivacija i samomotivacija

228

Utjecaj na psihološka obilježja

Potiču se pozitivne emocije i vedro raspoloženje

Unapređuje se samokontrola Potiče se otvorenost i kontrolirana

agresivnost U velikoj se mjeri reducira anksioznost

229

Utjecaj na mentalna obilježja

Unapređuje se snalaženje i kombinatorika u prostorno-vremenskim

odnosima Potiče se mentalna aktivnost i brže

odstranjuje mentalni zamor Poticanjem fizioloških, posredno se pospješuju različite mentalne funkcije

230

Utjecaj na mentalna obilježja

Unapređuje se snalaženje i kombinatorika u prostorno vremenskim odnosima

Potiče se mentalna aktivnost i brže odstranjuje mentalni zamor

Poticanjem fizioloških,posredno se pospješuju različite mentalne funkcije

231

Utjecaj na morfološka obilježja

Na koštano tkivo Na mišićno tkivo Na masno tkivo

232

Koštano tkivo

Utječe na sadržaj kolagena i mineralni sastav kostiju

Zadebljanje kostiju na distalnim okrajcima zbog djelovanja mišićne sile na koštanu površinu

Ako su opterećenja prevelika (veliki teret),a vježba se duže vrijeme izvodi nepravilno,može doći do deformacija koštanog sustava

Ako su opterećenja velikog volumena (npr.gimnastika)može se usporiti rast u visinu,posebno ako izostaje energetska potpora organizmu 23

3

Mišićno tkivo

Hipertrofija=povećanje obujma tkiva Kapilarizacija=povećana prokrvljenost Povećanje energetskih

rezervi:glikogena,mioglobina,fosfolipida,fosfata

Povećanje koncentracije minerala:kalija,kalcija,magnezija

234

Masno tkivo

◦Redovitim prakticiranjem kinezioloških aktivnosti dolazi do redukcije masnog tkiva u organizmu

◦Nakon “izgaranja”fosfatnih i proteinskih rezervi,tek na kraju na red dolaze masti

◦Redukcija masnog tkiva moguća je samo dugotrajnim cikličkim aktivnostima umjerenog i srednjeg intenziteta u aerobnim uvjetima rada

◦Najbolji rezultati u redukciji masnog tkiva postižu se kombiniranjem navedenih aktivnosti i adekvatne prehrane

235

Utjecaj na motoričke sposobnosti Različiti vidovi brzine

Malo se može utjecati jer je genetski određena

Razvija se samo maksimalno brzim kretnjama

Rad je kratak i maksimalno intenzivan (brz) s dugim pauzama za potpuni oporavak organizma

Posredno se može povećati razvojem snage i poboljšanjem tehnike pokreta

236

Utjecaj na motoričke sposobnostiRazličiti vidovi brzine

Najbolje se unapređuje u dobi od 6 do 10 godina

Brzina se razvija na početku treninga kad je organizam odmoran

Bolji se rezultati ostvaruju prije podne zbog odmorenosti CNS-a

237

Različiti vidovi snage

Veličina utjecaja ovisi o tipu snage (npr. na repetitivnu je snagu moguće u velikoj mjeri utjecati,a na eksplozivnu u znatno manjoj jer je više podložna nasljeđu)

Različiti vidovi snage razvijaju se različitim intenzitetima opterećenja (teret) – npr. maksimalna snaga se razvija najvećim mogućim opterećenjima,eksplozivna velikim,a repetitivna srednjim

238

Različiti vidovi snage

Različiti vidovi snage razvijaju se različitim ekstenzitetima opterećenja – npr.maksimalna i eksplozivna s manjim,a repetitivna sa znatno većim brojem ponavljanja

Repetitivna snaga relativnog tipa (svladavanje težine svog tijela i otpora suvježbača)uz pravilno doziranje može se razvijati i s mlađim dobnim kategorijama (već od predškolskog doba)

239

Različiti vidovi snage

Repetitivna snaga apsolutnog tipa (savladavanje vanjskog opterećenja:bučice,medicinke)uz pravilno doziranje i male težine može se razvijati i s mlađim dobnim kategorijama već od 8 godine

Eksplozivna snaga relativnog tipa može se razvijati već u predpubertetskom razdoblju od 10.te godine,a od postpubertetskog razdoblja i s vanjskim opterećenjima

Maksimalna snaga može se razvijati tek u kasnom postpubertetskom razdoblju,od 17.te godine kada završava prirodni rast i razvoj

240

Fleksibilnost

Može se unaprijediti u velikoj mjeri kod svih dobnih kategorija,a što je osoba mlađa ostvaruje se veći napredak

Najbolji se rezultati ostvaruju kombiniranjem sve tri metode (dinamička,statička i pasivna)

Za razvoj ove sposobnosti potrebna je ustrajnost i dugotrajnost vježbanja

241

Ravnoteža

Može se unaprijediti u manjoj mjeri,a što je osoba mlađa ostvaruje se veći napredak

Vježba se dovođenjem tijela u neravnotežni položaj i pokušajem vraćanja u ravnotežni položaj ili što dužim zadržavanjem tijela u ravnotežnom položaju u nestabilnim uvjetima

Potreban je veliki broj podražaja

242

Koordinacija

Početi s vježbanjem što ranije,u ranom djetinjstvu jer se tada ostvaruju najveći pomaci

Koristiti što različitije i složenije motoričke zadatke,česte izmjene strukture kretanja,izmjene uvjeta,novonastale situacije

Koristiti rekvizite i pomagala

243

Preciznost

Može se unaprijediti u manjoj mjeri Početi s vježbanjem što ranije jer se

najbrže razvija u najranijem djetinjstvu Što više koristiti različite zadatke i mete Potreban je veliki broj ponavljanja i

kontinuitet vježbanja

244

Aerobna izdržljivost

Na ovu je sposobnost moguće utjecati u većoj mjeri

Kineziološki operatori za razvoj aerobne izdržljivosti:

Monostrukturalne cikličke (trčanje,plivanje,veslanje,biciklizam)

Simulirane cikličke monostrukturalne aktivnosti (program cardio-fitness)

Polistrukturalne acikličke aktivnosti (aerobic,Tae-bo)

245

Aerobna izdržljivost

Veliki ekstenzitet,a mali intenzitet opterećenja

Srčana frekvencija od 120 do 150 otkucaja u minuti

Razvoj aerobne izdržljivosti može započeti već u predpubertetskom uzrastu (od 10 godina)

246

Anaerobna izdržljivost

Treningom je moguće u priličnoj mjeri utjecati na ovu sposobnost

Koriste se kretanja (najčešće trčanje) visokog intenziteta

Mogu se koristiti vanjska opterećenja (trčanja s teretom,uz kosinu i sl.)

Intervalni metoda treniranja

247

Intervalna metoda

Fosfagena (alaktatna komponenta)-veći broj ponavljanja kratkih dionica s

većim pauzamaGlikolitička (laktatna komponenta)-manji broj ponavljanja dužih dionica s

kraćim pauzama

248

Povećanje repetitivne snage angažiranih mišićnih skupina

Povećanje volumena mišićnog tkiva Redukcija masnog tkiva

Sporadični efekti kod rada na izdržljivosti

249

Morfologija-znanstvena disciplina koja proučava strukturu i razvitak živih organizama i njihovih sastavnih dijelova na razini vidljivosti golim okom i mikroskopom

Antropometrija-skup metoda i rezultata mjerenja koja se mogu izvesti na živu čovjeku ili na kosturu i koja omogućuju kvantitativno određivanje njegovih morfoloških značajki

Morfološke karakteristike:-dimenzije tvrdih tkivaa)longitudinalna dimenzionalnost (rast kostiju u duljinu)b) transverzalna dimenzionalnost (rast kostiju u širinu

-dimenzije mekih tkivaa)dimenzija voluminoznosti – aktivna mišićna masa b)dimenzija masnog tkiva – potkožno masno tkivo

STRUKTURA I KINEZIOLOŠKE TRANSFORMACIJE PROMJENJIVIH MORFOLOŠKIH – ANTROPOMETRIJSKIH

OSOBINA

250

Porast voluminoznosti – mišićne mase ostvaruje se primjenom:a)visoko intenzivnih treninga uzb)kvalitetnu prehranu i oporavak

Trening kojim se utječe na razvoj mišićne mase treba:1. izazvati iscrpljenje zaliha mišićnog goriva (tzv. glikogenskog depoa)2. izazvati napad na proteinsku strukturu od koje su građeni mišići

Tehnologija za smanjenje potkožnog masnog tkiva:1. moramo ga upotrijebiti u energetskim procesima,tj. masno tkivo se ne troši radi znojenja,već zbog energetskih procesa koje mi pokrećemo u organizmu koje uzrokuje usput i znojenje2. trošenje masti isključivo u uvjetima aerobnog rada,tj. na nižim intenzitetima rada3. rad mora biti dovoljno dug i kontinuiran4. smanjenje unosa kalorija

Najpogodnije aktivnosti:-prirodni oblici kretanja i sve ostale cikličke aktivnosti-stacionirani oblici kretanja i suvremena aerobika

Uvjet – dovoljno velika razina motoričkog znanja

Tehnologija vježbanja kojima se povećava potkožno masno tkivo?

KINEZIOLOŠKE TRANSFORMACIJE PROMJENJIVIH MORFOLOŠKIH OSOBINA

251

Funkcionalne sposobnosti = izdržljivost;izravno ovise o kvaliteti srčanog i dišnog sustava:1. aerobne funkcionalne sposobnosti (aerobna izdržljivost)2. anaerobne funkcionalne sposobnosti (anaerobna izdržljivost)

Funkcionalne sposobnosti – odgovorne su za transport i proizvodnju energije u ljudskom organizmu

Aerobne funkcionalne sposobnosti:sposobnost sustava za transport i iskorištavanje kisika i mišićnog sustava da dopremi i u biokemijskim procesima za proizvodnju energije iskoristi kisik,a radi obavljanja mišićnog rada

Anaerobne funkcionalne sposobnosti:sposobnost organizma da iskoristi glikolitičke izvore u aerobnoj proizvodnji energije za obavljanje mišićnog rada i da efikasno tolerira biokemijske promjene koje pri tome nastaju u mišićnoj stanici

Generalno pravilo – što je rad dulji – manji mu je intenzitet.

STRUKTURA I KINEZIOLOŠKE TRANSFORMACIJE FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI

252

Ako se obavlja vremenski jako dug rad,gotovo je sigurno da:

a) se upotrebljava stalno mala količina mišićne mase ilib) se stalno mijenja mišiće koji rad izvode ilic) se upotrebljava relativno velika količina mišićne mase,ali se svaki pojedini mišić iskorištava s malim postotkom ukupnog mišićnog aktiviteta

Anaerobni rad – ne može dugo trajati jer organizam ima ograničenu mogućnost proizvodnje energije u anaerobnim procesima

STRUKTURA I KINEZIOLOŠKE TRANSFORMACIJE FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI

253

Potrebni su:- odgovarajući sadržaji rada- odgovarajuće metode rada- odgovarajući volumen (ekstenzitet i intenzitet) rada

KINEZIOLOŠKE TRANSFORMACIJE FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI

254

Zajedničke karakteristike vježbi:a) u svakom trenutku rada aktivira se relativno mali postotak ukupne mišićne mase ili nešto veći postotak muskulature vrlo malim intenzitetomb) sve mišićne stanice aktiviraju se u dinamičkom režimu rada i to tako da je vrijeme kontrakcije relativno kraće, a vrijeme relaksacije relativno dužec) kretna aktivnost se izvodi na račun rada velikog broja mišićnih grupad) mišićna aktivnost različitih mišićnih grupa, tj. redoslijed uključivanja i isključivanja različitih mišićnih grupa je takav da pomaže protoku krvi u krvožilnom sustavu,tj. da radi kao pomoćna pumpa (glavna pumpa je srce)

Za razvoj aerobnog kapaciteta NISU pogodne:- vježbe u kojima se mora proizvoditi sila u velikom broju mišića koji su izravno zaduženi za disanje (međurebreni mišići,ošit i sl.) i/ili- vježbe u kojima je aktivirana velika količina mišićne mase koja radi povećanim intenzitetom

Vježbe pogodne za razvoj aerobnog kapaciteta:1. grupa: klasične monostrukturalne cikličke aktivnosti i njihove kombinacije2. grupa: suvremene monostrukturalne cikličke aktivnosti i njihove kombinacije3. grupa: programi suvremene aerobike

255

KINEZIOLOŠKE TRANSFORMACIJE AEROBNIH FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI

Izravno su zavisne od većeg broja faktora od kojih su vjerojatno najvažniji:- ukupna količina anaerobnih energetskih spojeva u ljudskom organizmu koji se mogu iskorištavati bez prisustva kisika, tj. izvan aerobnih energetskih procesa- sposobnost organizma da proizvede energiju kroz anaerobne procese, efikasno tolerirajući biokemijske promjene koje se nužno događaju prilikom anaerobnih energetskih reakcija

Aktivnosti koje su pogodne za razvoj anaerobnog kapaciteta:1. aktivnosti koje su pogodne za razvoj anaerobnih energetskih depoa2. aktivnosti koje su pogodne za poboljšanje tolerancije na biokemijske promjene koje se događaju prilikom anaerobnih energetskih reakcija

Zajedničko svim aktivnostima – mogućnost postizanja visokog intenziteta rada

Efekti treninga anaerobnih funkcionalnih sposobnosti:a) razvoj repetitivne snage trenažno stimuliranih regijab) porast mišićne mase

Ove promjene ne nastaju kao osnovna posljedica ovakvog treninga već su POPRATNA POJAVA.

256

KINEZIOLOŠKE TRANSFORMACIJE ANAEROBNIH FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI

1.Kontinuirana metoda2.Diskontinuirana metoda3.Intervalna metoda rada ili vježbanja

257

METODE (MODALITETI) RADA U RAZVOJU FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI

Tri glavne uzrasne kategorije:-uzrast prije puberteta – djetinjstvo-pubertet-uzrast nakon puberteta – postpubertet

Pretpubertetska dob – djetinjstvoCilj:- povećanje opsega (ukupne količine) i dubine (kvalitete usvojenosti) najrazličitijih motoričkih znanja i motoričkih programaPrimarni cilj- učenje a ne razvoj

Pubertetska dob-brže umaranje slabiji oporavak-aerobne sposobnosti opadaju jer se povećava masa koju treba opskrbiti kisikom

Cilj – unaprijediti aerobne funkcionalne sposobnosti,u protivnom može doći do porasta tjelesne mase

Najpogodnije vrste aktivnosti:- aktivnosti koje nisu monotone – svi oblici cikličkih monostrukturalnih aktivnosti

Razvoj aerobnog kapaciteta nužno pozitivno utječe i na razvoj anaerobnog kapaciteta

258

RAZVOJ FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI – DOBNE OSOBITOSTI

Postpubertetna dob

- prestaju ograničenja-razvijati onaj segment funkcionalnih sposobnosti koji je od primarne

259

RAZVOJ FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI – DOBNE OSOBITOSTI

Motoričke sposobnosti – sposobnosti koje određuju potencijal osobe u izvođenju motoričkih manifestacija, tj. jednostavnih i složenih voljnih kretnji koje se izvode djelovanjem skeletnog mišićja

260

STRUKTURA I KINEZILOŠKE TRANSFORMACIJE MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI – OSNOVE

MOTORIČKIH TRANSFORMACIJA

Mehanizam za sinergijskuregulaciju i regulaciju

tonusa

Mehanizam za strukturiranje

kretanjaMehanizam za regulaciju

trajanja ekscitacije

Mehanizam za energetskuregulaciju

261

STRUKTURA MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI

Mehanizam za reguliranje kretanja

Mehanizam za regulacijuintenziteta ekscitacije

Koordinacija nogu Koordinacija ruku Koordinacija tijela Brzina izvođenja kompleksnih motoričkihzadataka Reorganizacijastereotipa gibanja Agilnost Koordinacija u ritmu Brzina učenjanovih motoričkihzadataka Brzina frekvencije pokreta

Preciznost ciljanjem Preciznost gađanjem Ravnoteža otvorenim očima Ravnoteža zatvorenim očima Brzina jednostavnog pokreta Fleksibilnost

Repetitivna snaga nogu Repetitivna snaga trupa Repetitivna snaga ruku iramenog pojasa Statička snaga nogu Statička snaga trupa Statička snaga ruku i ramenog pojasa

Sila mjerena dinamometrom Eksplozivna snaga

Motoričke sposobnosti

Sposobnosti regulacijekretanja

Sposobnosti energetske regulacije

262

Koordinacijske sposobnosti i agilnost Brzina Ravnoteža Preciznost Fleksibilnost

Repetitivna snaga Eksplozivna snaga i sila Statička snaga

Koordinacija – sposobnost vremenski i prostorno efikasnog,te energetski racionalnog izvođenja kompleksnih motoričkih zadataka

- o njemu ovisi kojom brzinom osoba može formirati vlastite motoričke programe,tj.kojom brzinom može usvajati nove kretne strukture- zadatak : uključivanje i isključivanje motoričkih programa visokog kompleksitetaKako se to struktuiranje kretanja izvodi?

-Koordinacija ruku,nogu i cijelog tijela-Brzina učenja novih motoričkih zadataka-Reorganizacija stereotipa gibanja-Brzina izvođenja složenih motoričkih struktura-Koordinacija u ritmu-Agilnost-Brzina frekvencije pokreta

263

MEHANIZAM ZE STRUKTUIRANJE KRETANJA-GENERALNI FAKTOR KOORDNACIJE

- visoko su genetski uvjetovane-prvo pravilo-pravovremenost treninga-mogućnost razvoja “specifične koordinacije” i nakon puberteta

Tehnike za unapređenje koordinacije:-povećanje opsega i dubine motoričkih znanja-korištenje već stečenog znanja na novi način i u neuobičajenim okolnostima-postupci djelomične ili potpune reorganizacije dinamičkog stereotipa gibanja

264

KINEZIOLOŠKE TRANSFORMACIJE U PODRUČJU KOORDINACIJSKIH SPOSOBNOSTI

Opseg motoričkih znanja=broj motoričkih programa

Dubina motričkih znanja=kvaliteta usvojenosti motoričkih znanja

Biotička motorička znanja-temelji za daljnju nadogradnju svih ostalih motoričkih programa-

-povećanje opsega i dubine mot. znanja-stvara uvjete da se poznata motorička znanja iskoriste kod koordinacijski zahtjevnih motoričkih manifestacija-igra-primarna potreba djeteta-razvoj koordinacije-započeti u najranijoj dobi

Korištenje stečenog motoričkog znanja na novi način i u neuobičajenim okolnostima:-omogućava da se poznati motorički programi iskoriste u pogledu unapređenja koordinacijskih sposobnosti

Djelomična ili potpuna reorganizacija dinamičkog stereotipa gibanja: (Reorganizacija stereotipa gibanja-odgovoran je za efikasno iskorištavanje i prilagođavanje postojećih motoričkih programa;-stereotip gibanja=usvojeni motorički program)-zahtijeva visoku kreativnost onoga tko postavlja zadatke

265

POVEĆANJE OPSEGA I DUBINE MOTORIČKIH ZNANJA

Sinergijska regulacija=pravovremeno zajedničko djelovanje većeg broja mišićnih grupa (pravovremeno isključivanje i uključivanje mišićnih grupa)Mehanizam za sinergijsku regulaciju i regulaciju tonusa=(tonus-napetost)=je regulativni i integrativni sustav koji istovremeno kontrolira redoslijed,omjer i intenzitet uključivanja i isključivanja agonističkih i antagonističkih mišićnih skupina,kao i veličinu sile koje se u njima generira

266

MEHANIZAM ZA SINERGIJSKU REGULACIJU I REGULACIJU TONUSA-FAKTOR RAVNOTEŽE, PRECIZNOSTI, FLEKSIBILNOSTI I BRZINE

JEDNOSTAVNIH POKRETA

Ravnoteža-sposobnost održavanja položaja uz analizu informacija o položaju tijela koje dolaze putem kinestetičkih i vidnih receptora-bazična ravnoteža-specifična ravnoteža

Dva faktora ukupne ravnotežne sposobnosti:1.ravnoteža otvorenim očima2.ravnoteža zatvorenim očima

267

RAVNOTEŽA

Preciznost-sposobnost efikasnog pogađanja   vanjskog objekta vođenim i/ili izbačenim projektilom

-jedna od najnestabilnijih sposobnosti

Dvije manifestacije preciznosti:1. preciznost ciljanjem (vođenim projektilom)2. preciznost gađanjem (izbačenim projektilom)

268

PRECIZNOST

Fleksibilnost-sposobnost postizanja maksimalne amplitude voljnih kretnji u jednom ili više zglobova

Fleksibilnost definiraju tri parametra:1.građa zglobova2.ligamntozne strukture oko pojedinog zgloba3.muskulaturaTreningom se može utjecati samo na treći parametar

269

FLEKSIBILNOST

Brzina jednostavnog pokreta-sposobnost maksimalnog brzog izvođenja jednostavne kretnje

270

BRZINA JEDNOSTAVNOG POKRETA