ZADARSKI FILATELISTGlasilo Hrvatskog fi latelističkog društva Zadar

Jurica VučetićPovijest pošte i poštanskog prometa u Zadru i okolici (XV.) Povijest pošte i poštanskog prometa u Zadru i okolici (XV.) ....................................... ....................................... 2

Romeo Visković, Ivo ViskovićHrvatske marke u drugoj emigraciji (II.)Hrvatske marke u drugoj emigraciji (II.) ...................................................................... ...................................................................... 8

Novo prigodno izdanje Novo prigodno izdanje ((Igor Černigoj) ) ......................................................................... ......................................................................... 1616

Nove medalje za Zadarski fi latelistNove medalje za Zadarski fi latelist (Jurica Vučetić) ) ..................................................... ..................................................... 1919

Izložba u Zadru Izložba u Zadru (Igor Černigoj) .................................................................................... .................................................................................... 2727

Iz povijesti FD Zadar Iz povijesti FD Zadar (Zdenko Škarpa) .......................................................................... ..........................................................................3333

Iz svijeta organizirane fi latelije i druge zanimljivosti Iz svijeta organizirane fi latelije i druge zanimljivosti (Igor Černigoj) ............................. .............................3535

Zadar na starim razglednicamaZadar na starim razglednicama (iz zbirke zadarskog kolekcionara Zvonimira Šuljka)

SADRŽAJSADRŽAJ

Izdavač: Hrvatsko fi latelističko društvo Zadar, Ulica don Ive Prodana 1, 23000 Zadar, p.p. 183. Internet: www.fi latelija.netGlavni urednik: Ante MurnUredništvo: Romeo Visković, Igor Černigoj, Jurica VučetićOblikovanje: Igor Černigoj, Jurica VučetićGrafi čka priprema: JELICA knjigovežnica i tisak, Zadar, www. jelica.hrTisak: STAJER - GRAF, Tiskara, izdavaštvo d.o.o. ZagrebNaklada: 200 primjeraka

Glasilo izlazi dva puta godišnje i dostavlja se svim članicama Hrvatskog fi latelističkog saveza besplatno

2

POVIJEST POŠTE I POŠTANSKOG PROMETA U ZADRU I OKOLICI ( XV. )

RAZDOBLJE DRUGE AUSTRIJSKE uprave ( XII. )RAZDOBLJE DRUGE AUSTRIJSKE uprave ( XII. )

Poštanski žigovi u razdoblju uporabe poštanskih maraka (II)

Poštanski žigovi bez oznake godine (II.)

Nakon što se oko 1850. godine pojavio prvi kružni poštanski žig grada Zadra, a koji predstavlja osnovni oblik i današnjih poštan-skih žigova, krajem 60-ih godina XIX. stolje-ća u poštanski promet uvodi se žig osmerokut-nog oblika. Točan datum uvođenja u promet navedenog poštanskog žiga u zadarski poštan-ski ured još uvijek je nepoznanica. Brumby šturo navodi da je taj žig bio u uporabi na pe-tom i šestom izdanju redovnih poštanskih ma-raka, a to znači u razdoblju između listopada 1863. i studenoga 1884. Cividini pak spomi-nje da je ovaj žig bio u uporabi od 1863. godi-ne (taj je podatak najvjerojatnije i preuzet od Brumbya). Moje osobno istraživanje do sada je obuhvatilo 16 poštanskih objekata (objekti na kojima sam mogao utvrditi i godinu slanja / zaprimanja, a s obzirom na to da spomenu-ti žig u svom sadržaju nema oznaku godine)

koji su poništeni s takvim žigom. Moj najra-niji viđeni datum uporabe navedenoga žiga je 16. kolovoza 1871., a najkasniji 12. studeno-ga 1879. U svakom slučaju, sigurno je da je spomenuti žig bio u poštanskoj uporabi isto-vremeno i s prvim zadarskim kružnim žigom.

Što se tiče žiga, riječ je o osmerokutnom žigu visine 22 mm i širine 20 mm s natpisom „ZARA“ u gornjoj trećini i s oznakom datu-ma (arapske brojke) u srednjoj i donjoj trećini. Dužina slova u žigu je 5 mm, a brojki 4 mm. Datumski dio žiga ima brojčanu oznaku dana, u sredini vodoravnu crtu te ispod nje brojčanu oznaku mjeseca.

Žig je korišten kao odlazni i dolazni, i to većinom u običnom rukovanju poštanskim objektima, a susrećemo ga i na novinama po-slanim poštanskim prometom.

Dopisnica poslana 29. srpnja 1879. iz Zadra u Beč poništena osmerokutnim poštanskim žigom s talijanskim imenom grada i s datumom bez oznake godine.

Osmerokutni poštanski žig s talijanskim imenom grada i s datumom bez oznake godine

3

Poštanski žigovi s oznakom godine (I.)

Naredbom ministarstva od 22. srpnja 1867. propisano je da svi poštanski žigovi u uporabi u poštanskim uredima moraju imati i oznaku godine. Naredba se vrlo brzo počela

provoditi u gotovo svim dijelovima Carstva, a u Dalmaciji se takvi žigovi susreću već od 1868. godine.

Osmerokutni poštanski žig s talijanskim imenom grada i s datumom s oznakom godine

Točan datum uvođenja u uporabu ovoga žiga također nije poznat. Brumby navodi da se spomenuti žig susreće na poštanskim objek-tima frankiranim redovnim poštanskim mar-kama šestoga izdanja, dakle riječ je o razdo-blju između lipnja 1867. i studenoga 1884., dok Cividini za ovaj žig navodi da je uveden u uporabu tek od 1888. godine. Kako je riječ o žigu koji i nije baš toliko zastupljen na fi la-telističkom tržištu, moje osobno istraživanje se bazira tek na dva viđena primjerka. Jedan je dopisnica u mojoj zbirci poslana 10. pro-sinca 1879., a drugi novine poslane 25. svib-nja 1886. Sporna činjenica oko ovoga žiga je i to je li bio istovremeno u uporabi s osmero-kutnim žigom s talijanskim imenom grada i s datumom bez oznake godine te da li je pušten

u promet prije dvaju kružnih zadarskih žigo-va s talijanskim imenom grada i s datumom s oznakom godine koji su bili u uporabi u pri-bližno istom razdoblju.

Što se tiče žiga, riječ je o osmerokutnom žigu visine i širine 24 mm s natpisom „ZARA“ u gornjem dijelu i s oznakom datuma (arapske brojke) u donjem dijelu. Visina slova i brojki u žigu je 5 mm. Datumski dio žiga ima broj-čanu oznaku dana, u sredini vodoravnu crtu te ispod nje brojčanu oznaku mjeseca, a na dnu dvije posljednje znamenke tekuće godine.

Žig je korišten kao odlazni i dolazni, i to većinom u običnom rukovanju poštanskim objektima, a susrećemo ga i na novinama po-slanim poštanskim prometom.

Dopisnica poslana 10. prosinca 1879. iz Zadra u Beč poništena osmerokutnim poštanskim žigom s talijanskim imenom grada i s datumom s oznakom godine.

4

Kružni poštanski žig s talijanskim imenom grada i s datumom s oznakom godine

U približno vrijeme zadnjih godina upora-be prvog zadarskog kružnog žiga, u promet se uvodi novi kružni žig gotovo identičnog obli-ka. Riječ je o kružnom poštanskom žigu s ta-lijanskim imenom grada i s datumom s ozna-kom godine. Točan datum uvođenja u uporabu ovoga žiga nije poznat. Brumby navodi da se spomenuti žig susreće na poštanskim objekti-ma frankiranim redovnim poštanskim marka-ma šestoga izdanja, dakle riječ je o razdoblju između lipnja 1867. i studenoga 1884. te da taj žig postoji u čak četiri varijante. Cividini ta-kođer navodi za ovaj žig da postoji u dvije va-rijante te da je jedan uveden u uporabu 1871., a drugi 1874. godine. Osobno istraživanje ba-zirao sam na pedesetak poštanskih objekata te sam utvrdio postojanje dviju inačica ovoga žiga s posljednje dvije znamenke tekuće godi-ne. Treću varijantu žiga do sada nisam uočio dok, kao četvrtu, tj. onu koju Cividini navo-di da je u prometu od 1874. godine, možemo vrlo lako razlikovati jer se oznaka tekuće go-dine sastoji od svih četiriju brojki. Spomenu-ta četvrta varijanta je višestruko rjeđa od prve dvije, dok se prva i druga vrlo često pojavljuju na fi latelističkom tržištu. Meni osobno najra-nija uporaba prve i druge varijante ovog žiga

je 15. prosinca 1873., a najkasnija 6. listopad 1883. Četvrtu varijantu sam viđao najranije na objektu od 6. prosinca 1873. , a najkasnije 5. svibnja 1878.

Kod prve i druge varijante riječ je o kruž-nim žigovima promjera 23 mm s talijanskim natpisom „ZARA“ u gornjem dijelu žiga (vi-sina slova iznosi 4 odnosno 4.5 mm) te s ozna-kom datuma (arapske brojke) u donjem dijelu. Datumski dio žiga ima brojčanu oznaku dana, u sredini vodoravnu crtu te ispod nje brojča-nu oznaku mjeseca, a na dnu dvije posljednje znamenke tekuće godine. Obje varijatne su korištene kao odlazni i dolazni žigovi, najče-šće u običnom rukovanju poštanskim pošilj-kama.

Kod četvrte varijante riječ je o kružnom žigu promjera 25 mm s talijanskim natpisom „ZARA“ u gornjem dijelu žiga (visina slova iznosi 4 mm) te s oznakom datuma (arapske brojke) u donjem dijelu. Datumski dio žiga ima brojčanu oznaku dana, u sredini vodorav-nu crtu te ispod nje brojčanu oznaku mjese-ca, a na dnu sve četiri znamenke tekuće godi-ne. Zanimljivo je da sam do sada taj žig viđao samo na poštanskim predatnicama odnosno potvrdama.

Pismo poslano 22. srpnja 1877. iz Zadra u Beč frankirano s redovnom poštanskom markom nominale 5 kreuzera i poništenom kružnim poštanskim žigom s talijanskim imenom grada i s datumom s

oznakom godine. Prikazani žig spada u prvu varijantu.

5

Dopisnica poslana 23. travnja 1880. iz Zadra u Beč poništena kružnim poštanskim žigom s talijanskim imenom grada i s datumom s oznakom godine. Prikazani žig spada u drugu varijantu.

Poštanska predatnica poništena kružnim poštanskim žigom s talijanskim imenom grada i s datumom s oznakom godine. Prikazani žig spada u četvrtu varijantu.

Mali kružni poštanski žig s talijanskim imenom grada i s datumom s oznakom godine

U Dalmaciji su od 1868. godine u uporabu ušli i najmanji austrijski poštanski žigovi, po-pularno nazvani „Fingeri“ (promjer kružnice im je bio poput jagodice prsta). Točan datum uvođenja u uporabu ovoga žiga nije poznat. Brumby navodi da se spomenuti žig susreće na poštanskim objektima frankiranim redov-nim poštanskim markama šestoga i sedmog izdanja, dakle riječ je o razdoblju između lip-

nja 1867. i srpnja 1891. Cividini za ovaj žig navodi da je bio u uporabi od 1870. godine. Kako se radi o relativno rijetkom žigu, svoje sam istraživanje bazirao na svega četiri viđena primjerka od kojih naraniji datira od 22. ožuj-ka 1879., a najstariji 11. travnja 1883.

Što se tiče žiga, riječ je o okruglom žigu promjera 16 mm s natpisom „ZARA“ u gor-njem dijelu i s oznakom datuma (arapske broj-

6

ke) u donjem dijelu. Visina slova u žigu je 3 mm, a brojki 2.5 mm. Datumski dio žiga ima brojčanu oznaku dana, u sredini vodoravnu crtu te ispod nje brojčanu oznaku mjeseca, a na dnu dvije posljednje znamenke tekuće go-

dine. Žig je korišten kao odlazni i dolazni, i to većinom u običnom rukovanju poštanskim objektima, a susrećemo ga i na poštanskim doznakama i sl.

Poštanska predatnica poništena kružnim poštanskim žigom s talijanskim imenom grada i s datumom s oznakom godine.

Jurica Vučetić

7

HISTORY OF MAIL AND POSTAL SERVICE IN TOWN OF ZADAR AND ZADAR`S AREA (XV.)

PERIOD OF SECOND AUTRIAN DOMINATION (XII.)

Postal marks in period of use postal stamps (II)

Summary

In this article the author writes about postmarks used in Zadar`s post offi ce with only Italian name of city and without and with year date. First among them is octagonal postmark used in time between August 1871 and November 1879. This postmark doesn`t has year date. After that, there is octagonal postmark used in time between December 1879 and May 1886. This postmark has year date. In use between December 1873 and October 1883 there was also a single circ-le postmark with year date and in time between March 1879 and April 1883 there was in use a small single circle postmark with year date..

Literatura1. Brumby, Martin, Dalmatia, York, 1997.2. Cividini, Dragutin, Poštanski manipulativni žigovi Hrvatske 1755 – 1918, Zagreb, 1994.3. Ercegović, Velimir, Hrvatska fi latelija, Zagreb, 1995.4. Ferchenbauer, Urlich, Österreich 1850 – 1918, Handbuch und Spezialkatalog, Wien, 20005. Gabbini, Emanuele M., Storia Postale di Zara, Trapani, 1995.6. Mueller, Edwin, Handbook of the prestamp postmarks of Austria, New York, 1960.7. Novak, Grga, Prošlost Dalmacije, Split, 2004.8. Petric, Nikola, Predfi latelistički poštanski žigovi Hrvatske, Zagreb, 1999.9. Rukavina, Nikola. Priručnik žigova predfi latelističkog i fi latelističkog doba, Zagreb, 1944.

10. Stagličić, Marija, Graditeljstvo u Zadru 1868 – 1988, Zagreb, 1988.11. Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Split, 2004.12. Višacki, Vojin, Vojna pošta i sanitet Vojne granice 1496 – 1871, Beograd, 2000.

8

HRVATSKE MARKE U DRUGOJ EMIGRACIJI (II.)

Daleke 1874. u Parizu na Poštanskom kongresu osnovana je “Union posta-

le universelle – UPU” (Univerzalna poštan-ska unija), koja prema prvotno usvojenim na-čelima djeluje i danas sa sjedištem u Bernu. Učlanjuje preko dvije stotine država. Austro - Ugarska monarhija priključuje se UPU 1. srp-nja 1885., pa tako i Hrvatska kao članica mo-narhije. Raspadom monarhije 1918. Hrvatska gubi članstvo, a ponovno ga dobiva 7. travnja 1942. u Bernu na temelju samostalnosti NDH, čije članstvo nikada nije ugašeno.

U Drugoj emigraciji samozvana vlada NDH u izbjeglištvu i HOP do 1972. ( prema nekima i do 1976.) izdavali su službene mar-ke. Privatna izdanja djelo su pojedinaca do-moljuba ili isto takvih organizacija i udruga, ali ona nisu bila priznata od izbjegličke vlade. Nijedna nisu bila priznata od poštanskih upra-va, pa tako nisu bila u javnoj upotrebi, iako se pojavljuju na nekim pismima, koje su ipak prošle poštansku kontrolu. Pri Hrvatskoj vla-di u Buenos Airesu i Madridu postojala je Hr-vatska izvještajna služba s fi latelističkim od-sjekom, koje je osmišljalo i izdavalo marke.

Primarni cilj izdavanja maraka je bio sa-kupljanje novčanih sredstava za razne svrhe. Prigodne i spomen-marke nastoje oteti zabo-ravu pojedine događaje iz daleke i nedavne hrvatske prošlosti, ujedno ukazujući na te-žnju hrvatskog naroda na svoju samostalnost te istovremeno vodeći tihi rat protiv komuniz-ma. Simboli i prikazi na markama u emigraciji pobuđuju rodoljubne i antikomunističke osje-ćaje. Neki, iako rijetki, katalozi takva izdanja ipak registriraju. Nakladno društvo “Domovi-na” iz Madrida u svojim katalozima registrira-ju sva izdanja izbjegličke vlade do 1975. Prvo izdanje iz 1964. uredio je dr. fra Branko Ma-rić, a drugo 1976. Višnja Pavelić. Marke su prodavane trgovcima maraka u SAD-u, Ka-nadi, Južnoj Americi i Zapadnoj Europi koji su ih dalje distribuirali diljem svijeta. Tako su neke marke dospjele i do Hrvatske. Glav-ni centri distribucije bili su u Buenos Airesu, Madridu i Damasku u Siriji, gdje su bili ure-

di izbjegličke vlade. Privatnim izdanjima hr-vatskih maraka cilj je također bila promocija Hrvatske, prikupljanje novčanih sredstava za razne domoljubne potrebe i akcije, ali ne is-ključuju se i špekulativne rabote.

Neki poznati i priznati fi litalisti ne prepo-ručuju otvarati nova područja interesa kao što su hrvatske marke izdane u izbjeglištvu zato što ih izdaju nepostojeće države, nisu prizna-te od Poštanske unije i nisu bile u poštanskoj upotrebi. Smatraju da je to samo velika nov-čana špekulacija. Bez obzira na navedeno što može biti i točno, marke su tiskane, prodava-ne, kupovane i skupljane. Nitko u svijetu ne izdaje marke bez dobrog fi nancijskog učinka bez obzira u koje će se svrhe dobit upotrijebi-ti. Za izdanja HSS-a, Hrvatskog fi latelističkog društva iz Sydneya, Londoskih novina “Nova Hrvatska”, Hrvatskih franjevaca iz Pensylva-nije i “Hrvatske socijalne skrbi” iz New Yor-ka, teško bi se moglo tvrditi da su im primarni razlozi isključivo špekulacije.

Drugi slučaj je s nizovima UPU, ptica, cvi-jeća, posebno Mostara od 500 kn i nekih dru-gih, gdje s pravom sumljamo u prljave rabote. Ako skupljamo namjerne pogreške, pokusne otiske, nezupčane marke koje se pojavljuju poslije više godina, marke bez pojedinih boja i problematičnih zupčanja, raznih pretisaka, falsifi kata, nepriznatih država (SAO Krajina i Herceg Bosna), raznih provizorija - može-mo skupljati nepriznate marke, koje imaju pe-čat hrvatskog domoljublja. Zar i serija “Deuts-che Besetzung Zara” nije nastala slučajno jer je njemački časnik fi latelist iskoristio trenutnu situaciju najviše u svoju osobnu korist, a i slič-nih izdanja u drugim dalmatinskim gradovima nije bilo, iako su prilike bile iste. Unatoč tome mnogi su fi letilisti otvorili nova poglavlja na temu “ Hrvatske marke izdane u Drugoj emi-graciji”, pa ih zato treba nastojati što je mogu-će bolje sistematizirati i prikazati.

9

SLUŽBENE MARKE VLADE NDH U IZBJEGLIŠTVU I HOP-A

10. obljetnica uspostave NDH10. obljetnica uspostave NDHU spomen na 10. obljetnicu uspostave

NDH 10. travnja 1951. u Montevideu (po ne-kima u Buenos Airesu) izdan je niz od šest maraka u dubokotisku na običnom bijelom papiru s gumom, zupčanja linijskog 11. Veli-čina marke 45x39 mm, slike 40x30 mm u ar-cima po 35 maraka (262 x 280) s postraničnim natpisima na svih šest maraka “10.IV.1941. - 10.IV.1951.” u nakladi od 30 000 nizova. Mar-ke je dizajnirao argentinski poštanski službe-nik Amadeo Dell Acqua .

Marka vrijednosti 1 kune crveno ružičaste boje predstavlja Jelačić trg u Zagrebu.

Marka vrijednosti 2 kune svijetlijeplave boje predstavlja pogled s Marjana u Splitu.

Marka vrijednosti 5 kuna crvenosmeđe boje predstavlja franjevački samostan u Širo-kom Brijegu, mjesto ubojstva franjevaca.

Marka vrijednosti 10 kuna narančaste boje predstavlja Sarajevo.

Marka vrijednosti 20 kuna maslinastosive boje predstavlja Hrvatski Državni sabor 29. li-stopada 1918. i 22. veljače 1942.

Marka vrijednosti 30 kuna tamnoljubiča-ste boje predstavlja simboliku Bleirburga – “Zarobljena domovina”

U marci “Zarobljena domovina” desno do-lje je natpis sitnim slovima

“Moj je narod pusto roblje”“Moja zemlja samo groblje”

10-ta obljetnica uspostave NDH

Na svakoj 31. marki arka od 20 kuna nala-zi se oznaka AP, a na svakoj 35. marki arka od 30 kuna oznaka AD.

Od probnih otisaka postoje nezupčani ni-zovi, četverci, deveterci, vertikalni parovi jed-nostrano zupčani, te varijacije boja i papira. Nalazimo na pretiske 50 kuna na 2 i 1 kunu i arke od 20 i 28 maraka s rubnim natpisima desno “Za poglavnika” i lijevo “Za Dom spre-mni”. Od 21. lipnja 1951. za sve žrtve pale za slobodu i nezavisnost Hrvatske države u op-ticaju je spomen - marka od 30 kuna ( Zaro-bljena domovina) u promijenjenoj crnoj boji na spomen mučkog ubojstva hrvatskih narod-nih zastupnika u Jugoslavenskoj skupštini 20. lipnja 1928. u nakladi od 30 000 maraka. Po-stoje nezupčane i marke s oznakom AD.

Povodom 75. obljetnice Univerzalne po-štanske unije – UPU kojoj je NDH članica od 7. travnja 1942. pretiskan je 21. siječnja 1952. postojeći spomen niz sa zlatnim polukružnim

Znakovi crtača AP i AD

10

pretiskom “75. god. UPU” u nakladi od 1000 nizova. Na markama od 1 i 10 kuna nalazi se crni pretisak “Za ratnu siročad”, kod nekih do-plata od 25 kuna, a kod vrijednosti 2, 20 i 30 kuna otisnut je crni pretisak “ Zračna pošta” ili “ Pošta zračna”. Na markama od 1 i 2 kune nalazi se crni pretisak od 50 kuna. Marke vri-jednosti 1,5 i 10 kuna uz sve pretiske postoje i pretisci (na lijevoj ili desnoj strani) crne boje “VP – vojna pošta”. Većina pretisaka tiskana je u naknadi od po 1000 maraka.

Zlatni pretisak 75. god. UPU, crni pretisci zračne pošte i VP

12. obljetnica uspostave NDH12. obljetnica uspostave NDHPovodom 12. obljetnice uspostave NDH

pretiskane su 10. travnja 1953. zlatnim preti-skom nezupčene spomen - marke nižih vrijed-nosti “Crna legija u borbi “, “Straža na Dri-ni” i “Jure Francetić” (Prozor kod Otočca 3. VII.1912. - Slunj 27.XII.1943.), a koje su ti-skane 1944. u NDH. Dva su tipa pretiska, tip I “10. travnja 1941. - 1953. “ i tip II “10.IV. 1941.- 1953.”.

Crna legija u borbi, Straža na Drini, Jure Francetić s pretiskom “10. travnja 1941. - 1953.”

U 25 araka od 20 maraka (5x4) u istom arku oba pretiska se vertikalno izmjenjuju. Na desnom rubu arka je natpis “ Za poglav-nika”, lijevo “ Za Dom spremni “, gore “ XII. godišnjica uzpostave NDH i 10.IV.1941. - 10.IV.1953., a dolje samo XII. godišnjica uz-postave NDH.

Marka “Straža na Drini” s pretiskom 10.IV.1941. - 10.IV.1946. izdana je 10. trav-nja 1966. povodom 25. obljetnice uspostave NDH.

Slavni HrvatiSlavni HrvatiU spomen na 12. obljetnicu uspostave

NDH na niz maraka Slavni Hrvati iz 1943. Katarina Zrinski (1625. - 1673.), knez Fran Krsto Frankopan – Tržački (1643. - 1671.), grof Petar Zrinski (1621. - 1671.) pretiskani su zlatnim pretiskom. Tip I “10. travnja 1941. - 1953.” i tip II “ 10.IV.1941 – 1953.”. Od ti-skarskoga arka od 100 maraka dobivena su četiri arka po 25 maraka (5x4).

Katarina, žena Petra Zrinskog, s pretiskom 10. travnja 1941. - 1953.

11

Fran Krsto Frankopan s pretiskom 10. travnja 1941. - 1953.

Petar Zrinski, hrvatski ban, s pretiskom 10. travnja 1941. - 1953.

Narodni običaji i nošnjeNarodni običaji i nošnjeNa temu narodni običaji i nošnje 9. svibnja

1955. u Madridu izdan je prigodni niz dizajne-ra J. Martineza Camposa u bakrotisku veličine marke 42x31 mm, slike 37x25 mm, različitog linijskog zupčanja na običnom bijelom papi-ru u listovima po 100 maraka (10x10) i arci-ma po 20 maraka (5x4) u nakladi od 50.000 nizova.

Marka vrijednosti 5 kuna sive boje, pred-stavlja Dubrovačko kolo.

Marka vrijednosti 10 kuna boje cigle, predstavlja Slavonski zbor.

Marka vrijednosti 15 kuna plave boje, predstavlja Hercegovačko kolo.

Marka vrijednosti 20 kuna smeđe boje, predstavlja Sinjsku alku.

Prisutan je nezupčani niz i niz obrnutih oznaka vrijednosti.

Narodni običaji i nošnje Dalmacije, Slavonije i Hercegovine.

U nezupčanom četvercu od 15 i 20 kuna od 25. ožujka 1961. dva su tipa crnog preti-ska sa hrv. grbom u sredini. Tip I: na španjol-skom jeziku otisnut je na dvije gornje marke četverca “Eropeos libres Croatia Dos Veces Traiconada – Pide Su Libertad” a tip II: na hr-vatskom jeziku otisnut je na dvije donje marke četverca “Slobodni Europejci – Hrvatski na-rod dva puta prodan – Traži svoju slobodu“. Postoje otisci bez hrv. grba, te parovi čiji pre-tisci prelaze okvire marke.

Marke iz nezupčanog četverca sa šahovnicom i porukom na dva jezika.

12

Obljetnica atentata na dr. Antu Pavelića

30. obljetnica HOP-a30. obljetnica HOP-aZa 30. obljetnicu osnutka HOP-a izdana je

7. siječnja 1959. u Madridu spomen - marka u nakladi od 25 200 primjeraka, u arcima po 84 i arcima po 20 maraka (5x4). Marka vrijedno-sti 100 kuna u offset tisku na običnom bijelom papiru, ljubičaste boje, zupčanja linijskog 11, veličine marke 35x41 mm, slike 29x36 mm, predstavlja dr. Antu Pavelića osnivača pokre-ta. Dizajner J. Martinez Campos, a donator Dubravko Mikulić .

Osnivač HOP-a dr. Ante Pavelić (10. 1. 1929. - 10. 1. 1959.)

Europa Europa Od 1960. do 1972. (izdala ih je većina ze-

malja Europe) tiskane su u Madridu prigod-ne marke Europa koje predstavljaju određenu simboliku. Sve su marke na običnom bijelom papiru u knjigotisku, zupčanja linijskog 11 i 12 uz manju količinu nezupčanih. Na svim markama prisutan je hrvatski grb, te natpisi Europa i NDH.

Marka vrijednosti 25 kuna od 15. prosinca 1960. plavocrvene boje, predstavlja simbolič-ki “kotač koji se okreče”.

Marka vrijednosti 30 kuna od 17. rujna 1961. ljubičastocrvene boje, predstavlja “ le-teće golubove”.

Europa: “Kotač koji se okreće”

Europa: “Leteći golubovi”

Europa: “Rast drveća”

Marka vrijednosti 30 kn od 17. rujna 1962. tamnosivo , crvene boje, predstavlja“ rast dr-veća”. Sve tri marke su zupčanja linijskog 11, veličine marke 42x26 mm, slike 37x22 mm, naklade 40 000 zupčanih, 10 000 nezupčanih, u arcima po 25 maraka (5x5).

Obljetnica atentata na dr. Antu PavelićaObljetnica atentata na dr. Antu PavelićaNa spomen obljetnice atentata 10. travnja

1957. u El Palomaru (predgrađu Buenos Ai-resa), tiskana je 10. travnja 1958. u Madridu (i ujedno za 16. obljetnicu uspostave NDH) marka vrijednosti 25 kuna, plave boje u offset tisku na običnom bijelom papiru, zupčanja 11, veličine marke 47x39 mm, slike 42x33 mm, u nakladi od 19.800 maraka, koja predstavlja lik dr. Ante Pavelića. Marku je dizajnirao J. Mar-tinez Campos u arcina po 66 maraka i arcima po 16 maraka (4x4). Izradu marke donirao je Todd Webber.

13

Europa: “Zemljovid Hrvatske”

Marka vrijednosti 20 kuna od 10. travnja 1963. zeleno , plavocrvene boje, zupčanja li-nijskog 11, predstavlja “ zemljovid Hrvatske”. Veličina marke 50x30 mm, slike 45x26 mm, naklade 30.000 zupčanih i 5.000 nezupčanih, u arcima po 25 maraka (5x5).

Marka vrijenosti 30 kuna od 10. travnja 1964. žuto , plavocrvene boje, zupčanja 12, predstavlja “ stilizirani cvijet”. Veličina marke 27x41 mm, slike 22x38 mm, naklade 40.000 zupčanih i 5.000 nezupčanih, u arcima po 25 maraka (5x5).

Marka vrijednosti 30 kuna od 10. travnja 1965. crnozelenecrvene boje, zupčanja 12, predstavlja “egzotičnu biljku”. Veličina mar-ke 27x42 mm, slike 22x37 mm, naklade 30.000 zupčanih i 5.000 nezupčanih, u arcima po 25 maraka (5x5).

Europa: “Stilizirani cvijet”

Europa: “Egzo-tična biljka”

Marka vrijednosti 40 kuna od 14. srp-nja 1966. žutoplavocrvene boje, zupčanja 11, predstavlja “stiliziranu jedrilicu”. Veličina marke 29x35 mm, slike 25x32 mm, naklade 40.000 zupčanih i 5 000 nezupčanih u arcima po 10 maraka (5x2).

Europa: “Stilizirana jedrilica”

Marka vrijednosti 25 kuna od 12. rujna 1967. višebojna, zupčanja 11, predstavlja “zupčanike u radu”. Veličina marke 41x26mm, slike 35x21mm, naklade 30.000 zupčanih i 5 000 nezupčanih, u arcima po 5 maraka(5x2).

Europa: “Zupčanici u radu”

Marka vrijednosti 20 kuna od 10.travnja 1968. višebojna, zupčanja 11, predstavlja “ ključ”. Veličina marke 27x36 mm, slike 22x33 mm, naklade 30.000 zupčanih i 5 000 nezup-čanih, u arcima po 10 maraka (5x2).

Europa: “Ključ”

Marka vrijednosti 60 kuna od 10. travnja 1969. (1959.-1969.) višebojna, zupčanja 11, predstavlja “obris crkvenog hrama”. Veličina 43x26 mm, slike 37x22 mm, naklade 30.000 zupčanih i 5 000 nezupčanih, u arcima po 10 maraka (2x5).

14

Marka u vrijednosti 50 kuna od 10. trav-nja 1970. plavozlatne boje, zupčanja 11, predstavlja “sunčev simbol”. Veličina marke 44x25 mm, slike 39x21 mm, naklade 30 000 zupčanih i 5 000 nezupčanih, u arcima po 10 maraka (2x5).

Europa: “Sunčev simbol”

Marka vrijednosti 50 kuna od 14. rujna 1971. zelenocrvene boje, zupčanja 11, pred-stavlja “simboliku lanaca”. Veličina marke 38x28 mm, slike 34x24 mm, naklade 20.000 maraka oba zupčanja (zupčane i nezupčane), u arcima po 10 maraka (2x5).

Europa: “Simbolika lanaca”

Marka vrijednosti 50 kuna od 10. travnja 1972. zelenoplave i zelenocrvene boje, zup-čanja 12, predstavlja simboliku “ponosa pre-ko radio valova”. Veličina marke 41x25 mm, slike 36x21 mm, naklade 30 000 oba zupčanja (zupčane i nezupčane), u arcima po 10 mara-ka (2x5).

Europa: “Simbolika ponosa preko radio valova”

BleiburgBleiburgZa 20. obljetnicu sjećanja na izručenje pri-

padnika Hrvatskih oružanih snaga, Hrvatske Državne vlade i civila u svibnju 1945. u Ju-goslaviji izdana je 1. svibnja 1965. spomen - marka u knjigotisku na običnom bijelom papi-ru, zupčanja 13, višebojna, vrijednosti 1 kune.Veličina marke 42x29 mm, slike 36x24 mm, naklade 10.000 maraka, u arcima po 25 ma-raka (5x5).

Nailazimo na nezupčane marke, bez po-jedinih boja, te crne pretiske na njemačkom, španjolskom, francuskom i engleskom jeziku. Engleski pretisak glasi “For The Freedom Of The Fatherland And The Honor Of Europe”. Na pojedinim markama zajednički su pretisci njemačko – engleski i španjolsko – francuski.

Tragedija u Bleiburgu

25. obljetnica uspostave NDH25. obljetnica uspostave NDHPovodom 25. obljetnice uspostave NDH

25. travnja 1966. izdana je spomen - marka u knjigotisku na običnom bijelom papiru, zup-čanja 13, višebojna, vrijednosti 100 kuna,

Tragedija u Blei-burgu - engleski

pretisak

Europa: “Obrisi crkvenog hrama”

15

Romeo ViskovićIvo Visković

/ Nastavlja se /

s natpisom “10.IV.1941. - 10.IV. 1966.” . Ve-ličina marke 29x41 mm, slike 25x37 mm, na-klade 10.000 maraka, u arcima po 10 maraka (5x2). Postoje nezupčane marke.

25. obljetnica uspostave NDH

Porto markePorto markeZa potrebe taksiranja putovnica (putnica),

raznih molbi, zahtjeva, ovjeravanja dokume-nata, prijevoda i sl., Hrvatski nacionalni ko-mitet - Hrvatsko konzularno predstavništvo u Münchenu 1971. tiska dvije porto marke bez gume, zupčanja 13 1/2, vrijednosti 50 kuna, karminrvene boje i 200 kuna žutoplave boje.

Porto marke

Cjeline - dopisniceCjeline - dopisnice

Ilustrirane dopisnice s motivima krajoli-ka i gradova Hrvatske tiskane su 1966. u Ma-dridu na karton papiru, veličine 16,12x10,51 cm s odstupanjem do 2 mm. Slike u desnom gornjem kutu predstavljaju Zagreb – Kameni-ta vrata, Ozalj, Dubrovnik, Senj, Zagreb – ka-

zalište, Šibenik, Split , Veliki Tabor, Varaždin, Sarajevo, Plitvička jezera, Mostar, Trakoščan, Jajce, Đakovo i Zagreb – katedrala sa žigom Prvog dana. Ispod slike je natpis “Za Nezavi-snu Državu Hrvatsku” na hrvatskom, njemač-kom i engleskom jeziku.

Dopisnica (Dvorac - Veliki Tabor) sa žigom prvog dana uporabe

16

Omotnica i žig izdani povodom 180. godina Narodnog muzeja Zadar (br. 93)

NOVA PRIGODNA IZDANJA180 godina Narodnog muzeja Zadar

Ove godine Narodni muzej Zadar obilje-žava jedan lijepi jubilej - 180 godina od svoga osnutka. A povijest nam govori da je organi-zirano muzejsko djelovanje u Zadru započelo 1832. godine. Tada je utemeljen prvi pokrajin-ski muzej općeg tipa, Museo Nazionale, pro-glasom austrijskog carskog namjesnika u Dal-maciji generala grofa Vjenceslava Vettera von Lilienberga. Narodni muzej Zadar se tijekom mnogih godina svoje povijesti neprestano mi-jenjao predano radeći na obogaćivanju kultur-nog života i zaštiti umjetničko-prirodne ba-štine grada Zadra i sjeverne Dalmacije, a od osnutka Galerije umjetnina i šire hrvatske na-cionalne te internacionalne baštine.

Danas Narodni muzej Zadar broji oko 80.000 muzejskih predmeta, svojim posjeti-teljima pruža jedinstveno kulturno-turističko i odgojno-obrazovno iskustvo te kroz svoje odjele nudi niz različitih sadržaja: Prirodo-slovni odjel s izložbama prirodnina, Gradsku stražu u kojoj je smješten Etnološki odjel s bo-gatom etnološkom zbirkom, Galeriju umjet-

nina s bogatim fundusom i izložbenom aktiv-nošću, Muzej grada Zadra sa svojim stalnim postavom, zatim Gradsku ložu s uvijek aktu-alnim izložbama i Kneževu palaču iz XIII. st. s atraktivnim i nagrađivanim izložbenim „kr-letkama“ i Pomorskom zbirkom. Uz navede-ne odjele i izložbene prostore, muzej sadrži i dva dislocirana objekta: područnu etnografsku zbirku Veli Iž i područnu kulturno-povijesnu zbirku Mali Iž, a u sastavu muzeja su i dvije stručne službe: dokumentacijska i pedagoška služba. Viziju budućnosti Narodnog muzeja Zadar treba shvatiti unutar Baštinskog muzeja koji će biti smješten u prostoru Kneževe i Pro-vidurove palače.

Stoosamdeset godina Narodnog muzeja HFD Zadar obilježilo je izdavanjem prigodne omotnice i prigodnog poštanskog žiga koji je bio u uporabi 30. 11. 2012. u poštanskom ure-du 23105 Zadar. Autor žiga i omotnice je Igor Černigoj. Za središnji motiv žiga korišten je crtež iz fundusa Etnografskog odjela Narod-nog muzeja Zadar. Naklada iznosi 90 komada.

17

Početkom druge austrijske vladavine u Dalmaciji (30. 11. 1832.) osnovan je

Arheološki muzej Zadar. Muzej je od 1893. godine bio smješten unutar rotonde sv. Dona-ta, a 1954. godine dodijeljene su mu prostori-je Filozofskog fakulteta. Nova zgrada izgrađe-na je 1971./1972. godine unutar obnovljenog sklopa samostana i crkve sv. Marije. Stalna izložba postavljena je tijekom 1974. (temat-ska cjelina srednjeg vijeka u prizemlju i rim-skog razdoblja, na prvom katu) i 1975. godi-ne (tematska cjelina prapovijesti, na drugom katu). Idejna i likovna rješenja dao je akadem-ski slikar Mladen Pejaković, a muzeološke su koncepcije izradili Janko Belošević (srednji vijek), Šime Batović (prapovijest) te Julijan Medini i Boris Ilakovac (antika). Kao držav-ni muzej pokriva područje Zadarske župani-je s otocima Rabom i Pagom. Unutar Muze-ja djeluje više odjela: odjel za prapovijesnu, antičku, srednjovjekovnu arheologiju, odjel za novi vijek, odjel za podmorska arheološ-ka istraživanja, odjel za pedagoško-andragoš-ku djelatnost, konzervatorsko-restauratorski odjel, knjižnica i drugi, te Muzej ninskih sta-rina. U Arheološkom muzeju Zadar čuva se

preko 100 000 raznih arheoloških predmeta iz svih kulturnih i povijesnih razdoblja (od pale-olitika do kraja 11. stoljeća). Muzej skrbi i o rotondi sv. Donata, u kojoj je Muzej ranije bio smješten, sklopu bivšeg samostana sv. Nikole te Muzeju ninskih starina u Ninu.

Valja spomenuti da su Talijani povlačeći se iz Zadra 1943. godine odnijeli većinu naj-vrijednije građe. Odnijeli su i pojedine inven-tarske knjige. Osim toga, u bombardiranjima grada 1943. i 1944. god. zapaljena je upravna zgrada Muzeja na Zelenom trgu u kojoj su bile radne prostorije, spremište građe, biblioteka i svi drugi odjeli muzeja. U tim uvjetima bilo je potrebno iznova organizirati muzejski i znan-stveni rad.

Stoosamdeset godina Arheološkog muzeja HFD Zadar obilježilo je izdavanjem prigodne omotnice i prigodnog poštanskog žiga koji je bio u uporabi 30. 11. 2012. u poštanskom ure-du 23104 Zadar. Autor žiga i omotnice je Igor Černigoj. Ilustracija na omotnici rad je profe-sora Roberta Maršića iz Arheološkog muzeja Zadar. Naklada iznosi 130 komada od čega 50 komada za Arheološki muzej Zadar.

180 godina Arheološkog muzeja Zadar

Omotnica i žig izdani povodom 180. godina Arheološkog muzeja Zadar (br. 94)

18

Velika i brojna svefranjevačka obitelj u Hrvata ove godine slavi veliki jubilej - 800. obljetnicu dolaska Franje Asiškoga u hrvatske krajeve. Naime, u listopadu 1212. godine Fra-njo se, goreći od želje za mučeništvom, uputio zajedno s bratom Bernardom brodom u Svetu zemlju, prema Siriji kako bi Saracenima (mu-slimanima) propovijedao kršćansku vjeru i pokoru. Ubrzo nakon isplovljavanja iz talijan-ske luke Ancone, zbog jakih protivnih vjetro-va, doživio je nesreću i našao se na hrvatskom tlu. Brod nije potopljen, ali su stradala jedra i polomljeni su jarboli. Ne zna se pouzdano gdje se Franjo našao, je li to bio Split, Trogir ili Zadar. Svakako, Trogir nosi povijesni, kro-nološki primat među franjevačkim postojbina-ma u Hrvatskoj. Može izgledati nevjerojatno da je jako nevrijeme zahvatilo i brod kojim se siromašni Frane kao slijepi putnik vraća iz Hr-vatske u Anconu, negdje pred Božić 1212. go-dine. Taj brodolom ovjekovječen je na najsta-rijem likovnom prikazu sv. Frane s mornarima na povratku u Anconu. Uz taj brodolom veže se i prvo Franino čudo – čudesno umnažanje

hrane za izgladnjele mornare. Dolazak i bora-vak sv. Frane u Hrvatskoj trebalo bi vremenski smjestiti u razdoblje od listopada do prosinca 1212. godine. S boravkom sv. Franje u Hrvat-skoj predaja povezuje osnutak više franjevač-kih samostana na Jadranu. Prvi franjevački sa-mostan izvan Italije izgrađen je u Trogiru.

Sveti Franjo Asiški rodio se početkom 1182. u Azisu (Italija), umro je 1226. a pro-glašen svetim 1228. godine. Utemeljitelj je franjevačkog reda ili Reda manje braće, su-utemeljitelj reda klarisa ili Reda siromašnih gospođa, a njime je nadahnut i Treći franje-vački red, koji se danas dijeli na Samostanski treći red i Franjevački svjetovni red.

Ovu značajnu obljetnicu HFD Zadar obi-lježilo je izdavanjem prigodne omotnice i pri-godnog poštanskog žiga koji je bio u uporabi 20. 12. 2012. u poštanskom uredu 23103 Za-dar. Autor žiga i omotnice je Igor Černigoj. Naklada iznosi 170 komada, od čega je 120 komada tiskano za provincijalat samostana sv. Frane u Zadru

800 godina od dolaska Franje Asiškog na hrvatsku obalu

Igor Černigoj

Omotnica i žig izdani povodom 800. godina od dolaska Franje Asiškog na hrvatsku obalu (br. 95)

19

NOVE MEDALJE ZA ZADARSKI FILATELIST

Međunarodna fi latelistička izložba MARIBOFILA 2012

Međunarodna fi latelistička izložba MARIBOFILA 2012 u svome imenu krije dvije fi -latelističke izložbe – ALPEADRIA 2012 i BALKANFILA 2012. Dakle, pod jednim

imenom održane su ove dvije, već tradicionalne, fi latelističke izložbe u ovom dijelu Europe.Spomenuta izložba bila je od 24. do 27. svibnja 2012. smještena u športskom centru „Leon Štu-kelj“ u Mariboru.

Izložbeni prostor športskog centra “Leon Štukelj” u Mariboru

20

Potpisivanje protokola o suradnji između Hrvatskog fi latelističkog saveza (HFS) i Slovenske fi latelistič-kog saveza (FZS). Lijevo je predsjednik HFS-a Mladen Vilfan..

21

Na fi latelističkoj izložbi ALPEADIA 2012 bilo je prikazano ukupno 90 izložaka, od toga 14 u razredu fi latelističke literature. Ostalih 76 izložaka bili su prikazani na 338 izložbenih vitrina u deset izložbenih razreda. Sudjelovali su izlagači iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Ma-đarske, Njemačke i Italije. Kao najbolji izlo-žak, Grand Prixom izložbe, nagrađen je izlo-žak austrijskog izlagača g. Armina Linda pod nazivom „Vrijednosna pisma Austrije“ koji je ocijenjen s 90 bodova i zlatnom medaljom.

Hrvatski izlagači sudjelovali su u sedam izložbenih razreda s 21 izloškom, od toga pet

u razredu fi latelističke literature. Jedan izložak ocijenjen je zlatnom, osam pozlaćenom, deset srebrenom i dva posrebrenom medaljom. Je-dan izložak nije dostavljen iako je uredno pri-javljen. Kao naš najbolji izložak ocijenjen je izložak g. Zdeslava Vukasa „Predfi latelistička pisma Rijeke i Istre“ koji je u razredu poštan-ske povijesti ocijenjen s 88 bodova i zlatnom medaljom. Nacionalni povjerenik izložbe bio je g. Ivan Librić iz Zagreba.

Naš izložak, časopis “Zadarski fi latelist”, u razredu fi latelističke literature ocijenjen je sa 62 boda i srebrnom medaljom.

Diploma i srebrna medalja sa izložbe ALPEADRIA 2012

22

Na fi latelističkoj izložbi BALKANFILA 2012 bilo je prikazano ukupno 113 izloža-ka, od toga 19 u razredu fi latelističke literatu-re. Ostalih 94 izloška bili su prikazani na 380 izložbenih vitrina u devet izložbenih razreda. Sudjelovali su izlagači iz Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Grčke, Crne Gore, Bugarske, Cipra, Portuga-la, Turske, Srbije i Rumunjske. Kao najbolji izložak, Grand Prixom izložbe, nagrađen je izložak srpskog izlagača g. Aleksandra Bor-čića pod nazivom „Poštanska povijest Srbije 1750-1914“ koji je ocijenjen s 96 bodova i ve-likom zlatnom medaljom.

Hrvatski izlagači sudjelovali su u šest izložbenih razreda s 21 izloškom, od toga se-dam u razredu fi latelističke literature. Jedan izložak ocijenjen je zlatnom, šest pozlaćenom, pet velikom srebrnom, tri srebrenom, tri po-srebrenom i dva brončanom medaljom. Jedan

izložak iz razreda fi latelističke literature nije ocijenjen pod obrazloženjem da ne spada u fi -lateliju. Najbolji hrvatski izlošci bili su: izlo-žak g. Dražena Tomerlina „Kneževina Srbija (1830.-1882.)“ koji je u razredu poštanske po-vijesti ocijenjen sa 78 bodova i pozlaćenom medaljom, izložak g. Berislava Pervana „Po-šta zatočenika sustava logora Jasenovac“ koji je u razredu poštanske povijesti ocijenjen sa 78 bodova i pozlaćenom medaljom te izložak fi latelističke fi rme „Marka Nova“ d.o.o pod nazivom „Filatelistički Almanah – Acta Phila-telica Nova 2011“ koji je u razredu poštanske povijesti ocijenjen sa 78 bodova i pozlaćenom medaljom. Nacionalni povjerenik izložbe bio je g. Julije Maras iz Zagreba.

Naš izložak, časopis “Zadarski fi latelist”, u razredu fi latelističke literature ocijenjen je sa 62 boda i posrebrnom medaljom.

Diploma i posrebrena medalja sa izložbe BALKANFILA 2012

23

Svjetska fi latelistička izložba INDONESIA 2012

Najveća ovogo-dišnja filatelistička izložba održavala se od 18. do 24. lip-nja 2012. u glavnom

gradu Indonezije – Jakarti. Izložba je uistinu bila svjetska jer su na njoj izlagali izlagači iz čak 60 zemalja u 27 izložbenih razreda. Izloš-ci su bili poslagani na ukupno 2569 izložbe-nih vitrina uz dodatak 78 naslova fi latelistič-ke literature, dakle ukupno 513 izložaka. Sve navedeno održavalo su u prekrasnoj zgradi Kongresnog centra Jakarta. Kao najbolji izlo-žak, Grand Prixom izložbe, nagrađen je izlo-žak američkog izlagača g. Stevena Walskea pod nazivom „Srce Zapada – San Francisco kao poštansko središte 1849-1864“ koji je oci-

jenjen s 98 bodova i velikom zlatnom meda-ljom.

Hrvatski izlagači sudjelovali su s devet izložaka, od toga šest u razredu fi latelističke literature. Jedan izložak ocijenjen je pozlaće-nom te po dva velikom srebrnom, srebrnom, posrebrenom i brončanom medaljom. Kao naš najbolji izložak ocijenjen je izložak g. Zdesla-va Vukasa „Poštanski pravci i tarife u Gradu Rijeci i na Istarskom poluotoku u prvoj polo-vici XIX. stoljeća“ koji je u razredu poštan-ske povijesti ocijenjen s 82 boda i pozlaćenom medaljom. Nacionalni povjerenik izložbe bio je g. Julije Maras iz Zagreba.

Naš izložak, časopis “Zadarski fi latelist”, u razredu fi latelističke literature ocijenjen je sa 66 bodova i posrebrnom medaljom.

Diploma i posrebrena medalja sa izložbe INDONESIA 2012

24

Velebna zgrada i izložbena dvorana Kongresnog centra u Jakarti

25

Međunarodna fi latelistička izložba HUNFILA 2012

Ovogodišnja me-đunarodna fi latelistič-ka izložba HUNFILA 2012 odražna je od 6. do 8. srpnja 2012. u

mađarskom gradu Kalocsa u prostorima Ka-toličke osnovne i srednje škole „Naša Gospa“. Na 452 izložbene vitrine, u 15 izložbenih ra-zreda, bilo je prikazano ukupno 119 izložaka, od toga 21 u razredu fi latelističke literature, iz Mađarske, Austrije, Hrvatske, Rumunjske, Njemačke, Srbije i Slovenije. Kao najbolji izložak, Grand Prixom izložbe, nagrađen je izložak austrijskog izlagača g. Markusa Ne-umayra pod nazivom „Poštanske cijeline Au-strije – izdanje 1908.“ koji je ocijenjen s 90 bodova i velikom zlatnom medaljom.

Hrvatski izlagači sudjelovali su u pet izložbenih razreda sa 18 izložaka, od toga šest u razredu fi latelističke literature. Dva izloš-ka ocijenjena su velikom pozlaćenom, sedam pozlaćenom, jedan velikom srebrnom, tri sre-brenom, po jedan posrebrenom brončanom medaljom te dva diplomom. Kao naš najbo-lji izložak ocijenjen je izložak g. Željka Stefa-novića „NDH – Poštanske tarife 1941-1945“ koji je u razredu poštanske povijesti ocijenjen s 81 bodom i pozlaćenom medaljom. Nacio-nalni povjerenik izložbe bio je g. Željko Stefa-nović iz Zagreba.

Naš izložak, časopis “Zadarski fi latelist”, u razredu fi latelističke literature ocijenjen je sa 77 bodova i pozlaćenom medaljom.

Diploma i pozlačena medalja sa izložbe HUNFILA 2012

Jurica Vučetić

26

Izložbena dvorana u Katoličkoj osnovnoj i srednjoj školi “Naša Gospa” u Kalocsu

27

IZLOŽBA U ZADRU

Princeza Diana

U povodu 15. obljetnice tragične pogibije princeze Diane (prve supruge princa Charlesa, nasljednika britanskog prijestolja) u ponedje-ljak, 3. rujna u organizaciji Hrvatskog fi late-lističkog društva Zadar u Gradskoj knjižnici otvorena je fi latelistička izložba pod naslovom Princeza Diana. Na 134 izložbena lista autor izloška Milenko Radović prikazao je nekoliko stotina maraka i blokova iz više od četrdeset država svijeta. Uz princezu Dianu (rođenu kao Diana Spencer) koju se na markama može vi-djeti u mnogim formalnim i neformalnim po-zama, pojavljuje se i princ Charles te njihove dvoje djece. Najviše je izdanja iz Velike Bri-tanije i država Commonwealtha koje su nekoć tvorile britansko carstvo. Izložba na posjetite-lja ostavlja dojam bogato ukrašenog obitelj-skog albuma, samo napravljenog od gomile poštanskih maraka. Sva ova lijepa fi latelistič-ka izdanja rad su, kako to i doliči kraljevskoj obitelji, ponajboljih fotografa, likovnih umjet-nika i dizajnera svojih država pa su se posje-titelji izložbe još jednom mogli uvjeriti da po-štanske marke nisu samo potvrda o plaćenoj poštarini, veći prava mala umjetnička djela. Izložbu je predstavio predsjednik Hrvatskog fi latelističkog društva Zadar Igor Černigoj.

Dijana Spencer bila je potomak englesko-škotskih kraljeva čiji potomci nisu nikada sjeli

na britanski tron. Za princa Charlesa udala se 1981. a razvela 1996. godine. Sinovi koje mu je rodila, William i Henry, drugi su i treći u nasljednom nizu za britansku krunu. Stradala je u prometnoj nezgodi u Parizu 31. kolovoza 1997. godine, samo godinu dana nakon razvo-da. Bilo joj je trideset šest godina. Sahranjena je na otočiću Althorp 6. rujna 1997. na imanju obitelji Spencer. Putem do njezina groba raste 36 hrastova; svaki od njih obilježava po jednu godinu princezina života. Bila je ikona i jedna od najpopularnijih fi gura 20. stoljeća. U jav-noj anketi koju je proveo BBC 2002. godine, Britanci su Dianu stavili na treće mjesto, čime je nadmašila svoju bivšu svekrvu i sve ostale britanske monarhe. Jedan njezin obožavatelj napisao je da su se u njezinoj smrti sastala dva romantična arhetipa: umrijeti u Parizu i umri-jeti mlad. Zanimljivo je da Sjedinjene Američ-ke Države nikad nisu izdale poštansku marku u čast Diane, a od država bivše Jugoslavije to je učinila jedino BIH pošta Sarajevo.

Ova zanimljiva fi latelistička Izložba našeg člana Milenka Radovića, velikog zaljubljeni-ka u poštanske marke koje sakuplja već više od pola stoljeća bila je otvorena od 3. do 15. rujna 2012. godine.

Igor Černigoj

28

Izložbu je predstavio Igor Černigoj, predsjednik HFD Zadar. Lijevo je autor izložbe Milenko Radović

29

30

31

32

33

IZ POVIJESTI FILATELISTIČKOG DRUŠTVA ZADAR (XIV.)

1984.Članstvo : 59 seniora i 8 juniora

Godine 1983. nije održana godišnja skup-ština, a te je godine stanje u društvu bilo: 62 seniora i 8 juniora.

XXXIII. redovita godišnja skupština odr-žana je 7. svibnja 1984. u dvorani Zadarske revije (sada Matica hrvatska) s početkom u 18 sati.

Rad skupštine započeo je predsjednik društva g. Mihajlo Perović te su nakon prihva-ćanja dnevnog reda i tijela Skupštine, podne-sena izvješća o radu za 1982. i 1983. godinu. Sastanci su održavani redovito, članovi su pre-ko blagajnika primali poštanske marke SFRJ i OUN, a nikakvih drugih aktivnosti nije bilo.

Materijalno-fi nancijsko izvješće s podat-kom o stanju blagajne podnio je g. Klement Sikirić. Nadzorni odbor pregledao je poslova-nje i potvrdio ga urednim.

U razmatranju izvješća, g. Josip Luša pod-sjeća da je ipak organizirana mala propagan-dna fi latelistička izložba u prostoriji Mjesne zajednice „Put Bokanjca“ te da je izložba po-budila veći interes građana tog područja.

G. Josip Cestarić je mišljenja da je naše društvo previše zatvoreno u osobno poslova-nje te da je nužno izaći u javnost.

G. Jovan Vertovšek predlaže blagajnika za javno priznanje jer obavlja i one poslove koje nije dužan obavljati, a među njima obavlja i nabavu onih SFRJ maraka koje ne dobija po-šta u Zadru. Skupština se složila s tim prijed-logom.

G. Aleksandar Stajić predlaže Dom armi-je za održavanje društvenih sastanaka. Prijed-log nije prihvaćen jer bi društvo trebalo po-stati njihova sekcija, a i Dom je dislociran od središta grada.

G. Antun Merlo predlaže kupnju jednog svjetskog kataloga maraka te je taj prijedlog prihvaćen.

G. Josip Cestarić inzistira na drugačijem pristupu i društvu i fi lateliji te posebno nagla-

šava korektnost u odnosima.G. Bruno Fuzul predložio je izdavanje ne-

koliko prigodnih omotnica i žigova te da bi bilo dobro da se društvo poveže i s drugim ko-lekcionarima u gradu.

Nakon kratkog razmatranja sva su izvješća prihvaćena, stari Upravni odbor je dobio razr-ješnicu, a izabran je novi u sljedećem sastavu: g. Josip Cestarić – predsjednikg. Ante Murn – tajnikg. Zdenko Škarpa – blagajnikgg. Antun Merlo, Josip Luša i Klement Siki-rić – odbornici

U novi Nadzorni odbor izabrani su gg. Jo-sip Himmelreich, Dušan Blidović i Mihajlo Perović.

Predsjednik skupštine je g. Jovan Vertov-šek.

Dana 5. lipnja 1984. Upravni odbor je na svojoj sjednici donio sljedeće odluke:

1. Sastanci će se održavati ponedjeljkom od 17 do 18 sati, a od 18 do 20 sati obavljat će se društvena razmjena maraka.

2. Pitanje prostorija u Domu armije. Pred-sjednik društva g. Josip Cestarić iznosi da je razgovarao s predstavnikom Doma u svezi s prostorijama, no ovaj inzistira da se naše druš-tvo fuzionira s postojećom sekcijom i da tako formirano vodi pukovnik Aleksandar Stajić. Članarina se ne bi naplaćivala, a JNA bi dala izraditi izložbene vitrine. G. Klement Sikirić iznio je svoju skepsu prema tom prijedlogu jer bi na taj način izgubili svoju samostalnost i moglo bi se dogoditi da kroz godinu dana ponovno osnivamo svoje društvo. G. Zden-ko Škarpa iznosi da je Dom dislociran, a on da mora biti prisutan po svakom vremenu i na svakom sastanku te da bi članstvo još manje posjećivalo društvene sastanke. G. Josip Ce-starić navodi da ništa još nije fi skirano, ali da JNA inzistira na sekciji, a ne na društvu. G. Ante Murn navodi da je takvih prijedloga bilo i ranije, ali da nisu ni tada prihvaćeni. Lokaci-ja, a i sredina u kojoj bi se našlo društvo igra

34

važnu ulogu, a to najbolje ilustrira nedavna fi -latelistička izložba armijskog fi latelističkog kluba „Cosmos“ iz Zemuna koju osim vojske nije nitko posjetio. Zaključak: radi iznijetih razloga Upravni odbor ne prihvaća ponuđeno.

3. Dogovoreno je da se jednom godišnje, ako bude fi nancijskih mogućnosti, organizira fi latelistička izložba, po mogućnosti u Grad-skoj loži, i to u terminima između 15. svibnja i 30. lipnja ili 15. i 30. rujna.

4. Blagajnik je dao obavijest o cijenama kataloga poštanskih maraka te je odlučeno da se kupi: Michel Europa Zapad i Istok (dva toma), Michel Deutschland i Yvert Prekomor-je A-H i I-Z.

5. Izdat će se prigodna omotnica i žig u po-vodu „35. obljetnice seminara za strane sla-viste“.

6. Odlučeno je da od 1. lipnja 1984. nu-mizmatičari plaćaju društvu 25% najamnine koju plaća društvo Zadarskoj reviji.

1985.Članstvo : 59 seniora i 5 juniora

XXXIV. redovita godišnja skupština odr-žana je 25. ožujka 1985. u prostorijama Za-darske revije (sada Matica hrvatska) u 18 sati.

Skupština je, nakon čekanja zbog nedo-statka kvoruma, započela s radom u 18.30 sati.

Tajnik g. Ante Murn podnio je izvješće o radu tijekom 1984. godine. Uobičajen rad društva obavljan je redovito. Sastanci su odr-žavani ponedjeljkom u 17 sati te su redovito nabavljane poštanske marke SFRJ i OUN kao i zupčanja poštanskih maraka SFRJ koja nisu bila dostupna u zadarskoj pošti.

Od 1985. godine odobrenje za izdavanje prigodnih omotnica i prigodnih poštanskih ži-gova, osim PTT-a, mora odobriti i SSRNH!

Izdana je prigodna omotnica (br. 19) povo-dom „40. obljetnice oslobođenja Zadra 1944.-1984.“. Autor žiga i omotnice je g. Zdenko Škarpa. Planirana nabava kataloga je izvrše-na. Obavljene su i opsežne pripreme za fi la-telističku izložbu koja će se održati 22. rujna 1985. povodom dana pobjede nad fašizmom, a tu bi se mogla uklopiti i 40. obljetnica našeg

društva. Još postoje poteškoće fi nancijske na-ravi, ali je obećano da će se i to riješiti. Prostor je osiguran, a poslani su pozivi izlagačima.

Računovođa g. Klement Sikirić podnio je fi nancijsko-materijalno izvješće za 1984. go-dinu, a na računu se nalazi 93.985,50 dinara.

Izvješća su prihvaćena, a predsjednik društva g. Josip Cestarić osvrnuo se na plan za 1985. godinu s nadom da će „Narodni list“, vlasnik „Zadarske revije“, urediti prostoriju u kojoj se sastajemo. Predlaže se bolje povezi-vanje s FD „Šibenik“ i FD „Arena“ iz Pule te organiziranje, jednom mjesečno, aukcije ma-raka. Za izložbu je do sada prikupljeno 30.000 dinara, ali očekuje se da će se obećanja ispuni-ti i da će se prikupiti cijeli potrebni iznos. Na-dalje, potrebno je izraditi oglasnu ploču druš-tva kako bi članovima bilo omogućeno bolje praćenje svih obavijesti i odluka donijetih na sjednicama Upravnog odbora.

Doneseni su zaključci o kupovini električ-ne grijalice zbog zagrijavanja prostorije (koja se ne grije) te nabava novih kataloga maraka.

Zdenko Škarpa

35

IZ SVIJETA ORGANIZIRANE FILATELIJE I DRUGE ZANIMLJIVOSTI

Rijetko se događa da neka državna ustanova ili tvrtka svoju obljetnicu

utemeljenja obilježi poštanskim prigodnim žigom. A to su upravo uradili Narodni i Ar-heološki muzej u Zadru. Naime, pored izlož-bi, predavanja, znanstvenih skupova i slično 180. obljetnicu svoga utemeljenja odlučili su obilježiti i prigodnim poštanskim žigom. Žig Narodnog muzeja koji prikazuje puža volka osmislili su Igor Černigoj, predsjednih HFD Zadar i viša kustosica i voditeljica Prirodo-

slovnog odjela Narodnog muzeja Snježana Vujčič–Karlo, dok je žig Arheološkog muzeja, čiji motiv prikazuje znak Muzeja, rad profeso-ra Roberta Maršića, iz Arheološkog muzeja. Žig Narodnog muzeja bio je u uporabi 30. stu-denoga na pošti 23103 (na Poluotoku), a Ar-heološkog muzeja istog dana na pošti 23000 (na Relji). Na kraju valja reći da su navedeni žigovi plod tradicionalno dobre suradnje za-darskih fi latelista i Narodnog i Arheološkog muzeja Zadar.

Pogreške na markama su češće nego što možemo zamisliti. Unatoč modernoj

tehnologiji te visokom stupnju unutarnje kon-trole u tiskarama takva izdanja ipak dospije-vaju na poštanske šaltere. U većini slučajeva, marke s pogreškom otkriju se tek nakon što su puštene u promet. Neke pogreške su očigledne i brzo se uočavaju, a neke su suptilnije i dale-ko ih je teže otkriti. Ipak, s obzirom na gole-mu godišnju proizvodnju, marke s pogreška-ma, općenito uzevši, rijetka su roba, a cijena im ovisi o veličini i značaju pogreške koja kat-

kada može biti i nekoliko tisuća puta veća od cijene normalne marke.

Jedna od takvih očiglednih pogrešaka u tisku pojavila se na prigodnom izdanju pošte Makedonije serije pod nazivom “Saobraćajna sredstva - zrakoplovi” iz 2012. godine. Nai-me, na prvoj marki (nominale 40 makedon-skih dinara) u čirilićnom nazivu države nedo-staje slovo “E” pa umjesto MAKEDONIJA piše MAKDONIJA. Čini se da zbog troškova marka nije povučena iz prometa, a ni cijena joj nije visoka, što znači da nije rijetka.

Makedonska marka (lijevo) kojoj u nazivu države nedostaje slovo “E”

36

Alan Roy, poštar okruga Dorset na ju-gozapade Engleskoj tijekom 70 go-

dina sakupio je nevjerojatnih dva milijuna poštanskih maraka. Sakupljanjem se počeo baviti još kao dječak te je bio vrlo uporan. Za-hvaljujući kontaktima koje je uspostavio sa svojim kolegama dobivao je vreće kovera-ta iz cijelog svijeta. U sređivanju materijala pomagale su mu supruga, kći i dvije unuke. Nakon namakanja, marke su pažljivo vadi-le iz mlake vode, stavljale ih na upijajući pa-pir a potom na police i pod po cijelom stanu radi sušenja. Prostor za kretanje bio im je jako ograničen jer su morali paziti kamo se kreću i kako otvaranju vrata. Marke su zatim slagali u snopove od 100 komada i u omote od 1000 komada, koje je Roy vrlo pedantno označavao radi buduće prodaje, što se nikad nije ostvari-lo, jer je nažalost umro. Zbirka se sastoji od 1.000.000 maraka iz Velike Britanije, 500.000 iz Irske, 400.000 iz ostatka svijeta te impresiv-

nih 50.000 božićnih maraka. S njima se može napuniti 40 sanduka visokih gotovo kao kuća. Ispada da je Alanova obitelj odlijepila 80 ma-raka dnevno ili gotovo 30.000 godišnje.

“Moj je otac svoj hobi doživljavao prokle-to djetinjasto. Odrasla sam okružena poštan-skim markama koje su mi gotovo upropastile djetinjstvo. Nakon očeve smrti ne želim vidje-ti više ni jednu poštansku marku, a zbirku že-limo prodati” rekla je za medije Alanova kći Janette”.

Najveći problem aukcijskih kuća je kako odrediti pravu vrijednost maraka. Smatra se da bi za njihov pregled trebalo utrošiti tisuće sati rada pri čemu je uporaba nekog kataloga gotovo nemoguća. Prema nekim procjenama velika je šansa da zbirka skriva i nekoliko fi -latelističkih dragulja. Očekuje se da će marke otkupiti veliki dileri maraka i pokrenuti njiho-vu prodaju

Kutije s poštanskim markama koje je poštar Alan Roy sakupljao 70 godina kako bi ih prodao za odlazak u mirovinu.

Igor Černigoj