Zagreb, 15. listopada 2019. Broj 495 · Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2 Telefon: (01) 46 55 111/151 (01) 46 55 052 Telefax: (01) 46 55 040 E-mail: [email protected]

akcijas i n d i k a l n a

G L A S I L O S A V E Z A S A M O S T A L N I H S I N D I K A T A H R V A T S K E

Zagreb, 15. listopada 2019. • Broj 495

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

„67 je previše“:

Vlada je prihvatila sve sindikalne zahtjeve, ali nije imala hrabrosti raspisati referendum

Cijena 9 kuna

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

Str. 3. – 4.

„67 je previše“:

Vlada je prihvatila sve sindikalne zahtjeve, ali nije imala hrabrosti raspisati referendumStr. 3. – 4.

Glasilo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

Nakladnik:Savez samostalnihsindikata HrvatskeZagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Za nakladnika: Mladen Novosel

Glavna urednica: Ana Milićević Pezelj

Novinarka: Marijana Tomić

Redakcija: Sunčica Brnardić, Nediljka Buklijaš, Gordana Palajsa, Darko Šeperić i Dijana Šobota

Lektorica: Đurđica Pavlović

Tajnica: Branislava Krasić

Godišnja pretplata: 90,00 kn

Uplate na račun SSSH, broj HR 6324840081102644193, model 00,poziv na broj 311100, s naznakom "Pretplata na Sindikalnu akciju"

Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn½ str. 1.000,00 kn¼ str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Telefon: (01) 46 55 111/151 (01) 46 55 052

Telefax: (01) 46 55 040

E-mail: [email protected] [email protected]

Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo

Grafička priprema: Urednik d.o.o.

Tisak: Stegatisak, Zagreb

ISSN 1330-1640

Savez samostalnih sindikat Hrvatske posvećuje veliku važnost zaštiti osobnih podataka pretplatnika Sindikalne akcije. Napominjemo da se prikupljeni osobni podaci obrađuju u skladu s aktualnim nacionalnim i europskim zakonodavstvom.

OSVRT

akcijas i n d i k a l n a Zašto Vlada inzistira na hitnom postupku usvajanja izmjena šest zakona iz područja radnog prava?

Na svojoj sjednici 19. rujna 2019., Vlada RH odlučila je u cijelosti prihvatiti sindikalne zahtjeve i u

hitni saborski postupak uputiti Zakon o izmjenama Zakona o mirovinskom osigu-ranju, istovjetan referendumskom pitanju inicijative 67 je previše.

Tada je najavljeno kako će se istovre-meno u hitni postupak uputiti izmjene još šest zakona (vidjeti dalje u Sindikal-noj akciji) u kojima se utvrđuje dob kada radniku prestaje ugovor o radu, osim ako se drukčije ne dogovori s poslodavcem. U svima njima, u pravilu, predviđeno je podizanje dobi sa 65 na 68 godina života, te se predviđa provođenje naknadne procjene učinaka propisa nakon dvije godine primjene.

Ova je najava zapravo potvrda naše dugogodišnje tvrdnje kako se svi problemi mirovinskog sustava neće rije-šiti izmjenom ZOMO-a, kako je to Vlada pokušavala prikazati reformom iz prošle godine, već je potrebno mijenjati i druge propise, mjere i politike kojima se uređuje tržište rada. Prijedlogom izmjena ovih zakona potiče se dobrovoljni ostanak radnika u svijetu rada i nakon stjecanja uvjeta dobi za starosnu mirovinu (65 godina života), odnosno radnici koji to žele i mogu, moći će nastaviti raditi do 68 godina života nakon čega bi im auto-matski prestao ugovor o radu, osim ako se drukčije ne dogovore s poslodavcem.

Međutim, hitni postupak izmjena ZOMO-a ni na koji način ne uvjetuje hitni postupak izmjena ovih šest zakona. Štoviše, SSSH je inzistirao na upućivanju izmjena u redovni postupak, što bi omogućilo izradu prethodne procjene učinaka propisa (stanje, ciljevi, mjere, praćenje) a ne naknadne,

postizanje konsenzusa o promjenama, te uvođenje prijelaznog razdoblja, ako se procijeni nužnim, za sve ili samo za neke djelatnosti. SSSH je pritom naglasio kako je pri cjelovitom sagledavanju mogućih rješenja za ostvarivanje dogovorenih ciljeva potrebno razmotriti i samu opravdanost zakonske norme o automatskom prekidu radnog odnosa kada radnik navrši odre-đenu dob. Naime, u većini zemalja članica Europske unije ne postoji zakonska odredba o automatskom prekidu radnog odnosa zbog dobi i/ili stjecanja uvjeta za mirovinu, dok se u nekima, poput Poljske, Austrije i Slovenije to čak smatra izravnom diskrimi-nacijom radnika na osnovu dobi.

Ove smo zahtjeve i argumente istakli ministru rada Aladroviću na sastanku 23. rujna 2019. koji je održao s oba socijalna partnera (SSSH se nije odazvao dalj-njem pozivu na posebne sastanke), te u otvorenom pismu predsjedniku Vlade RH 4. listopada 2019. Prema odgovoru nakon provedenog 14-dnevnog javnog savjetovanja, Ministarstvo rada i miro-vinskog sustava nije spremno prihvatiti naše zahtjeve i argumente, te odustati od hitnog postupka.

Stoga se pitamo: zar Vlada doista nije u stanju shvatiti kako je bolje odustati od hitnog postupka izmjene ovih zakona, te kako je važno propise donositi i mije-njati kroz dijalog, jer samo takav pristup jamči njihovu kvalitetu i održivost? Osim ako (opet) nije nekome nešto obećala – konkretno, hitnu izmjenu ovih šest zakona kao kompenzaciju za odustajanje od miro-vinske reforme, pa čak i po cijenu donoše-nja novih, loših propisa čije će eventualne štetne posljedice naknadno sanirati.

Glavna urednica

Događaji„67 je previše“

Vlada je prihvatila sve sindikalne zahtjeve, ali nije imala hrabrosti raspisati referendum

Što bi se trebalo promijeniti od 1. siječnja 2019. godine?Zakon o mirovinskom osiguranju

■ uvjet za stjecanje starosne mirovine utvrđuje se na 65 godina života i 15 godina radnoga staža, odnosno odustaje se od planiranog povećanja na 67 godina starosti;

■ uvjet za stjecanje prijevremene starosne mirovine utvrđuje se na 60 godina starosti i 35 godina radnoga staža, odnosno odustaje se od planiranog povećanja na 62 godine starosti;

■ uvjet za stjecanje starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika utvrđuje se na 60 godina života i 41 godinu radnoga staža, odnosno odustaje se od planiranog povećanja na 61 godinu starosti;

■ prijelazno razdoblje u kojem se uvjeti za stjecanje starosne i prijevremene mirovine za žene postupno izjednačavaju s onima za muškarce produljuje se do 2029. g. (umjesto do 2027.), što znači da će se uvjeti za žene ponovno povećavati za tri mjeseca godišnje (umjesto za četiri);

■ trajno umanjenje (tzv. penalizacija) prijevremenih mirovina smanjuje se s 0,3 na 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, odnosno s najviše 18 posto za 5 godina ranijeg odlaska u mirovinu na najviše 12 posto;

■ svima koji su tijekom 2019. g. otišli u prijevremenu mirovinu po službenoj će se dužnosti napraviti novi izračun mirovine, s primjenom niže penalizacije.

Zakon o radu ■ automatski prestanak radnog odnosa (osim ako se radnik i poslodavac ne dogovore drukčije) događa se kad radnik

napuni 68 godina života i 15 godina radnoga staža, umjesto 65 godina života i 15 godina radnoga staža; ■ kad stekne uvjete za mirovinu radnik može izabrati želi li otići u mirovinu ili nastaviti raditi; ■ ako radnik želi otići u mirovinu, može poslodavcu predložiti sporazumni prekid radnog odnosa, ili jednostrano

otkazati ugovor o radu; ■ ako se poslodavac želi riješiti radnika mlađeg od 68 godina, mora to učiniti na jedan od uobičajenih načina otkazivanja

ugovora o radu, poštujući pritom sva uobičajeno primjenjiva pravila o otpremnini i otkaznom roku.

Nešto više od tri mjeseca nakon što je inicijativa „67 je previše“ Saboru predala prikupljene

potpise, kojih je bilo po prilici dvostruko više od zakonski potrebnoga broja, premijer je najavio da će Vlada u cijelosti prihvatiti zahtjeve referendumske inici-jative. Tri tjedna kasnije, Vlada je zaista usvojila prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju koji u sebi sadrži cjelokupan sadržaj referen-dumskoga pitanja, odnosno sve zahtjeve zbog kojih su sindikati i pokrenuli refe-rendumsku inicijativu. U trenutku pisa-nja ovoga teksta još uvijek se očekuje saborska rasprava i glasanje o zakonskim izmjenama, no prilično je izvjesno da će saborska većina usvojiti Vladin prijedlog.

Budu li izmjene Zakona o mirovin-skom osiguranju u ovom obliku zaista i

izglasane, „67 je previše“ postat će, po mnogočemu, najuspješnijom sindikal-nom referendumskom inicijativom. Naime, iako su sve tri prethodne refe-rendumske inicijative u kojima je SSSH sudjelovao uspjele ostvariti svoje ciljeve, razlika je u tome što je u sva tri slučaja Vlada odustajala od zakonskoga prijed-loga koji u trenutku prikupljanja potpisa još nije bio usvojen. Sada je, međutim, po prvi puta uopće, jedna Vlada zbog zahtjeva referendumske inicijative odlu-čila odustati od već usvojenoga zakona, i sama predložiti zakon kojim mijenja svoju raniju odluku.

U povijesti tripartitnoga socijalnoga dijaloga i sindikalnih akcija u Hrvatskoj malo je bilo situacija u kojima je Vlada odlučila u cijelosti prihvatiti sindikalne zahtjeve. S te strane gledano, referendum-

ska inicijativa „67 je previše“ predstavlja veliku pobjedu sindikalnoga pokreta.

Referendum bi bio bolji i pravedniji

Ostaje, međutim, činjenica da i četvrti puta za redom, unatoč više nego dovolj-nom broju potpisa, referenduma neće biti. Takav ishod nije dobar za hrvatsku demo-kraciju, a posebno za povjerenje građana u institut referendumske inicijative. Raspisivanje referenduma o mirovinskoj reformi, koje su sindikati tražili nakon što svi drugi načini pregovora i pritisaka nisu dali rezultata, i koje je podržalo 20 posto birača, bio bi politički najbolji i prema građanima najpravedniji ishod ove akcije. Odluka Vlade da radije prihvati sve sindi-kalne zahtjeve nego dopusti referendum,

sindikalna akcija | 3

Događajinažalost, pokazuje kako se hrvatski političari boje neposrednog izražavanja volje birača. Možda zato što su svjesni da većina građana, čije interese navodno predstavljaju, ne podržava mnoge odluke i politike koje provode.

Bilo kako bilo, prihvaćanjem sindi-kalnih zahtjeva, odnosno usvajanjem zakonskih izmjena identičnih sadržaju referendumskoga pitanja, s ustavno-prav-noga gledišta prestaju postojati razlozi za raspisivanje referenduma. Drugim rije-čima, nakon što su ciljevi referendumske inicijative ispunjeni, nema smisla o njima održavati referendum.

Dio građana koji su dali svoj potpis, pa i sindikalista koji su sudjelovali u njihovu prikupljanju, s pravom je neza-dovoljan ovakvim razvojem događaja. No u situaciji kada su ciljevi zbog kojih smo pokrenuli referendumsku inicija-tivu ispunjeni, a pravne pretpostavke za raspisivanje referenduma time prestale postojati, kratkoročno ovakav razvoj događaja trebamo prihvatiti i, štoviše, smatrati svojom pobjedom (u okvirima u kojima je ona, u ograničenjima hrvatske demokracije i političkoga sustava, realno u ovom trenutku bila moguća). Dugo-ročno, sindikati ne smiju odustati niti od instituta referendumske inicijative, niti od pokušaja da se njezin zakonski okvir

poboljša, odnosno da se boljom i jasni-jom regulacijom šanse za stvarno održa-vanje referenduma, nakon uspješnih refe-rendumskih inicijativa, bitno povećaju.

Izmjene radnoga zakonodavstvaOdgovor na referendumsku inicijativu koji je Vlada smišljala tri mjeseca sastoji se, osim izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, i od istovremenih izmjena Zakona o radu i pet drugih zakona koji reguliraju radne odnose u javnom sektoru (državni službenici, lokalni službenici i namještenici, zdravstvo i obrazovanje). Izmjenama ovih šest zakona Vlada namjerava, nakon što je pravo radnika na odlazak u mirovinu vratila na 65 godina, pomaknuti dob za automatski prestanak radnog odnosa sa 65 na 68 godina života.

Iako onima koji to mogu i žele treba omogućiti da rade duže, SSSH je izrazio rezervu prema ovom prijedlogu, a posebno prema njegovu donošenju u hitnom postupku. Prije donošenja ovakvih mjera, naime, potrebno ih je sagledati u kontekstu cjelokupnog uređe-nja radnih odnosa, uključujući činjenicu da bi postojanje drugih, za poslodavca jeftinijih, oblika angažmana starijig radnika moglo poništiti pozitivne učinke ove izmjene. Također, potrebno je sagle-

dati učinke na tržište rada, a posebno na tzv. zatvorene sustave u javnom sektoru, u kojima je zakonom zabranjeno novo zapošljavanje osim u slučaju odlaska u mirovinu, pa treba razmotriti uvođenje prijelaznoga razdoblja, kako se ne bi na tri godine posve zaustavilo novo zapo-šljavanje.

Pri sagledavanju mogućih rješe-nja za poticanje dobrovoljnog dužeg ostanka u svijetu rada treba razmotriti i samu opravdanost zakonske norme koja propisuje automatski prekid radnog odnosa zbog toga što je radnik navršio određenu dob. U većini zemalja Europske unije, naime, takva zakonska odredba ne postoji, a pravo na mirovinu i pravo na rad nisu čvrsto povezani kao u Hrvatskoj. U većini europskih zemalja, uključujući i one usporedive s Hrvatskom poput Slove-nije, Češke i Slovačke, stjecanje prava na mirovinu ne vodi nužno prekidu radnog odnosa i to u praksi ne predstavlja nika-kav problem. Veći dio radnika odlučuje otići u mirovinu kad za to stekne uvjete, a radni odnos se u takvim situacijama najčešće okončava sporazumno. To što manji dio onih koji žele i mogu ostaje raditi dulje ne šteti nikome, ali povoljno utječe i na njihove mirovine i na sveuku-pno stanje mirovinskoga sustava.

Darko Šeperić

Što znači usvajanje sindikalnih zahtjeva bez održavanja referenduma?

Iako čl. 3. Zakona o referendumu (ZR) izrijekom kaže kako će „Hrvatski sabor raspisati referendum o prijed-

logu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svoga djelokruga ako to zatraži deset posto od ukupnoga broja birača u Republici Hrvatskoj“, praksa je ipak drukčija. Nedo-rečenost ZR-a o tome kako postupati s uspješnim građanskim inicijativama, da li slučajno ili namjerno, tijelima odluči-vanja u Hrvatskoj ostavlja golem prostor za manipulaciju.

Usvajanjem zakona identičnog pri -jedlogu referendumske inicijative, pre -staju formalnopravne pretpostavke za raspisivanje referenduma. Dakle, pitanje

je kako inzistirati na nečemu što je već postignuto, međutim, pitanje je i može li se ubuduće ovakvo izigravanje prava građana na neposredno odlučivanje izbjeći?

Iako su sindikati i građani zajedno, kroz inicijativu 67 je previše, izborili veliku bitku, ostaje činjenica da je još jedna vlada još jedanput pokazala kako se boji volje građana i sve će učiniti kako bi im onemogućila da se o ključnim pita-njima razvoja hrvatskoga društva izjaš-njavaju na referendumu.

Osim što je ZR nejasan i nedorečen u već navedenim odredbama, valja naglasiti kako su nejasni i učinci toga što se dobiva ili gubi raspisivanjem ili neraspisivanjem

referenduma u smislu roka zabrane budu-ćih izmjena propisa usvojenih ili izmije-njenih referendumom temeljem građan-ske inicijative.

Na kraju recimo kako iz postupanja Vlade, bez obzira na to čime je motivi-rano, treba jasno iščitati kako su shvatili da će njihova mirovinska reforma na štetu radnika na referendumu biti potučena. Nama preostaje nastavak borbe za izradu boljeg Zakon o referendumu, kao i protiv svih sljedećih Vladinih reformi i propisa u koje nisu uključeni sindikati. Referendum ostaje mehanizam neposredne demokra-cije i borbe radnika za svoja prava kada zakaže socijalni dijalog.

Sunčica Brnardić

4 | sindikalna akcija

DogađajiJasenka Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske o Danu hrvatskih graditelja i rođendanu SGH

Ugovoriti što bolje bruto plaće za sve grupe poslova

Sindikat graditeljstva Hrvatske obilje-žio je 26. rujna Dan hrvatskih gradi-telja i svoj 29. rođendan. Obilježio

ga je radno, sjednicom Glavnog odbora u Radničkome domu. Tom se prilikom predsjednica SGH Jasenka Vukšić prisje-tila tradicije sindikalnog organiziranja u sektoru, te se osvrnula na položaj SGH danas. Naglasila je predanost SGH u postizanju kvalitetnijih radnih mjesta. Kako reče, ove godine u fokusu djelovanja SGH je kolektivno pregovaranje za pove-ćanje plaća i materijalnih prava radnika, uređenje i raspored radnoga vremena po mjeri čovjeka.

�� Kakvi su dosadašnji rezultati cilja-nih aktivnosti SGH? Vrlo smo aktivni u kolektivnom prego-varanju. Cilj nam je, ponajprije, ugovoriti bolje bruto plaće za sve grupe poslova, odnosno za sva radna mjesta. Na žalost, zbog trenutnih poreznih rasterećenja, radnicima se isplaćuju neoporezive nagrade za rezultate rada, što je ove godine usporilo rast bruto plaća u našem

sektoru. No, to je širi problem u državi. Osim toga, nakon što je HUP – Udruga poslodavaca graditeljstva višemjesečno opstruirala pregovore na granskoj razini za novaciju Kolektivnog ugovora za graditelj-stvo (KUG), uspjeli smo ponovno pokre-nuti pregovore. Isto tako, zbog nedostatka efikasnog državnog nadzora, kolektivnim ugovorima uvodimo odredbe koje osigu-ravaju aktivniju ulogu sindikata i radnika u nadzoru korištenja radnoga vremena.

�� Aktualni Kolektivni ugovor za graditeljstvo, čija je primjena proširena na sve poslodavce i radnike u građevi-narstvu RH, ipak se ne primjenjuje u praksi. Kako je to moguće? Zašto nema sankcija? Interes je potpisnika KUG-a da, u surad-nji s državom, osigura nadzor i strik-tniju primjenu Kolektivnog ugovora, posebice u području isplata ugovorenih bruto plaća i fleksibilnije organiziranom radnom vremenu kako za domaće tako i za inozemne tvrtke. Kako bi se suzbila nelojalna konkurencija i rad na crno

mora se poštovati ugovorena cijena rada za domaće i strane radnike tijekom javne nabave kao i tijekom izvođenja radova. Nadzorom državne inspekcije mora se osigurati i radno vrijeme po mjeri čovjeka, što znači poštovanje zakonskog i ugovorenog trajanja radnoga vremena, bez nezakonitog prekovremenog rada, te urednog plaćanja svakog prekovremenog sata. Ako država to ne prihvaća imamo alternativne prijedloge - davanje javne ovlasti sindikatima u nadzoru, uvođenje skupnih tužbi, dopune zakona…

�� Što radnici zaposleni u sektoru mogu očekivati do sljedećeg rođendana SGH?Povećanje bruto plaća, ali i ukupnih neoporezivih primanja i uređenije radno vrijeme… u suprotnom, priča o odlasku kvalitetne radne snage će se nastaviti. I dalje ćemo raditi na uvođenju efika-snog sustava nadzora kolektivnih ugovora, posebice isplate ugovorenih plaća i nadzora fleksibilnog radnog vremena. Pri tome moram naglasiti da su nam članovi i zaštita njihovih prava i interesa primarni. Nismo odustali od zakonskog modela u kojemu nečlanovi moraju materijalno participirati za kori-štenje ugovorenih prava kolektivnim ugovorima.

Razgovarala: M. Tomić


UDrUženi sinDikati

Poznati rezultati kolektivnih pregovora srpanj – listopad 2019.SAMOSTALNI SINDIKAT RADNIKA U DJELATNOSTIMA ENERGETIKE, KEMIJE I NEMETALA HRVATSKE (EKN)

Nakon prošlogodišnjih vrlo teških događanja u vezi sa zatvaranjem dugo-godišnje proizvodnje svježeg kvasca i otpuštanjem gotovo polovine radnika kojima su, zahvaljujući Sindikatu i tadaš-njem Kolektivnom ugovoru, isplaćene otpremnine iznad zakonom propisa-nih, 24. srpnja je potpisan novi Kolek-tivni ugovor za Lesaffre Adriatic d.o.o. Potpisan je na razdoblje od dvije godine u kojemu su, u odnosu na prethodni Kolektivni ugovor, dogovorena uvećana materijalna prava radnika: za rođenje djeteta (maksimalni neoporezivi iznos u iznosu 10.000 kn); jubilarne nagrade po svakoj kategoriji uvećane za 500 kuna bruto (iznad neoporezivog iznosa); iznos za odlazak u mirovinu povećan s 8.000 kn na 10. 000 kuna bruto (iznad neopo-rezivog iznosa).

Isto tako, dogovorno je budžet za povećanje plaća preusmjeren na one dijelove u proizvodnji gdje su plaće radnika bile znatno manje od prosjeka poduzeća. Na taj se način omogućilo da se tim kategorijama, u prosjeku, pove-ćaju bruto plaće oko deset posto. Ujedno je dogovoreno da će se socijalni partneri sastati u prvom dijelu sljedeće godine kako bi vidjeli ima li prostora i za pove-ćanje osnovice za sve radnike.

SAMOSTALNI SINDIKAT RADNIKA U KOMUNALNIM I SRODNIM DJELATNOSTIMA HRVATSKE (SSKH)

U Đakovačkom vodovodu je Kolektivni ugovor sklopljen na godinu dana. Soci-jalni partneri su, među ostalim, ispre-govarali: stimulativni dio plaće u visini do 20 posto, mogućnost isplate trinaeste plaće, dodatak na staž 0,5 posto, dodatke

za otežane uvjete rada, noćni rad, prekovremeni, rad subotom, nedjeljom i u dane tjednog odmora, za vrijeme pripravnosti, za smjenski rad i dvokratni rad (Ako radnik radi na dane blagdana i neradne dane utvrđene zakonom ima pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu za sto posto.), pravo na dnevnicu, pravo na terenski dodatak i naknadu za odvo-jeni život, te na prigodan dar za svako dijete do 15 godina u maksimalno neoporezivom iznosu, pravo na regres, jubilarnu nagradu u maksimalno neopo-rezivim iznosima, pravo na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu, pravo na solidarnu pomoć za bolovanje duže od 90 dana, smrti radnika, smrti člana uže obitelji, pravo na jednokratnu naknadu u povodu božićnih i uskrsnih blagdana, mogućnost isplate nagrade za radne rezultate, pravo na kolektivno osiguranje od posljedica bolesti i nesretnog slučaja, te pravo na naknadu prijevoza na posao i s posla u visini stvarnih izdataka.

U sindikalnim podružnicama EKO-KONG Nova Gradiška i Odla-galište Nova Gradiška sklopljeni su aneksi kolektivnih ugovora kojima je

povećana osnovica za obračun plaće za devet posto, pa je sada u visini Zakonom propisane minimalne plaće.

SAMOSTALNI SINDIKAT ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI HRVATSKE

U Ministarstvu zdravstva 27. rujna potpi-san je Dodatak II. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja kojim je predviđeno linearno povećanje dodatka za posebne uvjete rada za tri posto, kao i povećanje dodatka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za četiri posti. Ujedno, naknada za pripravnost povećana je za jedan posto za radni dan, odnosno dva posto za subotu, nedjelju i blagdan. Ako radnik zbog zamjene odsutnog radnika prema pisanom nalogu poslodavca obavlja poslove više složenosti ili težih uvjeta rada od poslova svojeg radnog mjesta, za vrijeme obavljanja poslova odsutnog radnika, za odrađene sate isplaćuje mu se plaća u visini plaće radnog mjesta kojeg obavlja prema pisanom nalogu poslodavca. Dogovoreno je i da radnik

Usklađivanje s izmjenama Pravilnika o porezu na dohodakPregovarački odbor sindikata koji djeluju u Zagrebačkom holdingu d.o.o., među kojima i predstavnici SSKH i Sindikata prometa i veza Hrvatske, te Pregovarački odbor poslodavca potpisali su 9. listopada Kolektivni ugovor za radnike u trgo-vačkom društvu Zagrebački holding d.o.o.

Svakom radniku za listopad, studeni i prosinac 2019. godine umjesto stal-nog dodatka u bruto iznosu 608 kuna bit će isplaćeni troškovi prehrane radnika u iznosu 608 kuna neto i isplaćuju se zajedno s plaćom za navedene mjesece. Božićnica se neće isplaćivati u 2019. godini, već radniku pripada jednokratna novčana nagrada u neto iznosu 3.500 kuna koja će biti isplaćena do 20. prosinca 2019. godine. Nadalje, svakom radniku pripada pravo na nagradu - dodatak uz mjesečnu plaću u neto iznosu 500 kuna za listopad, studeni i prosinac 2019. Nagrada se također isplaćuje s plaćom za navedene mjesece.

Potpisivanjem Kolektivnog ugovora iskoristile su se izmjene Pravilnika o porezu na dohodak. Pregovori o povećanju osnovice i ostalih materijalnih prava radnika i dalje se nastavljaju a okončanje se očekuje potkraj listopada 2019. godine.


UDrUženi sinDikati koji radi u turnusima od 12 sati ima pravo na stanku u trajanju 60 minuta ili dva puta po 30 minuta, u skladu s naravi i potrebama posla. Vrijeme koje radnik provede u dežurstvu smatra se radnim vremenom. Svi radnici do 50 starosti svake tri godine, a radnici stariji od 50 godina svake dvije godine imaju pravo na sistematski pregled u vrijednosti 500 kuna, prema cijenama zdravstvenih usluga iz obveznog zdrav-stvenog osiguranja, organiziran putem ministarstva nadležnog za zdravstvo, a pregled će se obavljati u zdravstvenim ustanovama u mreži javne zdravstvene službe, u pravilu prema mjestu rada. U Kolektivnom se navodi kako poslodavac i druga ugovorna strana ne smiju sprje-čavati štrajk koji je organiziran u skladu sa zakonom i Kolektivnim ugovorom. Dodatkom II. primjena Kolektivnog ugovora određena je do 31. prosinca 2022. godine.

SINDIKAT GRADITELJSTVA HRVATSKE

U tvrtki koja se bavi proizvodnjom žbuka, fasada, mortova, ljepila, beton-skih proizvoda kao i proizvoda za hidroizolaciju i sanaciju Samoborka d.d. sklopljen je prvi kolektivni ugovor. Među ostalim, osnovica za obračun plaće povećana je deset posto, te su dogovoreni dodaci za otežane uvjete

rada i prekovremeni rad, kao i dodatni dani godišnjeg odmora. Početak primjene je od 1. rujna 2019., a Kolek-tivni je na snazi dvije godine od dana početka primjene.

Kolektivni ugovor sklopljen je i u Međimurskoj Hidrogradnji. Osnovna plaća je utvrđena u visini minimalne plaće, što iznosi povećanje oko tri posto. Utvrđeno je i pravo na godiš-nji odmor do maksimalno 30 dana, te mogućnost nagrade za rad 300 kuna mjesečno.

Kolektivnim ugovorom u TEGRI Čakovec dogovoreno je povećanje plaće od pet do deset posto od 1. rujna 2019. godine, s time da će nagrada za rad biti isplaćena u cijelosti za 2019. godine plus 2.500 kuna jednokratni dodatak na plaću (regres, božićnica). Dogovo-rena je i isplata naknade za topli obrok u iznosu 400 kuna mjesečno.

SINDIKAT TURIZMA I USLUGA HRVATSKE

Dana 29. rujna za radnike hotela Dubrovnik d.d. Zagreb potpisan je Dodatak I. o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora sklopljenog 2015. godine. Dodatkom su povećani koefici-jenti i vrijednost boda za obračun plaće, a povećan je i dodatak za rad nedjeljom i noćni rad čime je, u prosjeku, plaća povećana za oko 20 posto.

Nove sindikalne podružnice

Hotel Picok U Hotelu Picok u Đurđevcu 3. listopada osnovana je nova sindikalna podruž-nica Sindikata turizma i usluga Hrvat-ske. Sindikalno se organiziralo više od polovice ukupno zaposlenih radnika u Hotelu. Za sindikalnu povjerenicu nove podružnice jednoglasno je izabrana Jasna Roštan, dugogodišnja radnica Hotela.

Osnivačka skupština ujedno je bila i prilika da tajnica i pravna savjetnica STUH-a Sunčica Benović odgovori članovima na niz pitanja vezanih za ostvarivanje njihovih prava iz radnog odnosa, posebice u dijelu neisplaćenih plaća, te da ih upozna s aktivnostima STUH-a.

Dječji vrtić Zlatna ribicaPočetkom listopada održana je i osni-vačka Skupština sindikalne podružnice Sindikata obrazovanja, medija i kulture Hrvatske (SOMK) Dječji vrtić Zlatna ribica, Kostrena. Za glavnu sindikalnu povjerenicu izabrana je Sandra Krstačić.

Dječji vrtić NevenSindikalna podružnica Sindikata obra-zovanja, medija i kulture Hrvatske (SOMK) osnovana je i u Dječjem vrtiću Neven, Rovinj. Za sindikalnog povjere-nika izabran je Andrej Svilar.


Događaji

Klimatske promjene i radna mjesta

Prije nešto više od godinu dana, potkraj kolovoza, mlada je Šveđanka i klimatska aktivistkinja

Greta Thunberg svojim solo prosvjedom ispred zgrade švedskoga parlamenta s natpisom „Školski štrajk za klimu“ pokre-nula globalne klimatske akcije mladih i val prosvjeda pod sloganom „Petkom za budućnost“ (Fridays for Future), koji se pretočio u pravi pokret mladih. Thunberg je postala istaknuta u kampanjama protiv klimatskih promjena, a tri norveška poli-tičara nominirala su je za ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir (nagradu je ipak dobio etiopski premijer Abiy Ahmed, zbog postizanja mira s Eritrejom). Iako Thunberg nije jedina koja govori o potrebi klimatske akcije, i iako ne govori ništa o čemu znanstvenici već godinama ne govore, ona je ipak uspjela privući pozor-nost svjetske javnosti, uključujući šefove država i kreatore politika. Pokret mladih je pokrenuo i Globalni klimatski štrajk, frustrirani nevoljkošću tzv. političkih elita da se ozbiljno pozabave klimatskom krizom. Globalni štrajk organiziran je neposredno uoči klimatskog samita UN-a od 20. do 27. rujna 2019. Bio je to najveći klimatski prosvjed u povijesti s rekordnih 7,6 milijuna ljudi iz cijeloga svijeta koji su sudjelovali u štrajku. Globalnom klimat-skom štrajku mladih pridružile su se i stotine sindikata diljem svijeta, prosvje-dima, akcijama, priopćenjima i slično.

Podrška SSSH globalnom klimatskom prosvjedu SSSH je priopćenjem podržao klimatski prosvjed koji je u Hrvatskoj 20. rujna 2019. organizirala Inicijativa mladih „Fridays for Future Croatia“, kako bi se izvršio pritisak na nacionalne i svjetske lidere, te donijela hitna rješenja za klimatsku krizu.

SSSH se, kao dio europskoga i među-narodnoga sindikalnoga pokreta, godi-nama zalaže za nisko-ugljičnu ekono-miju i društvo, te traži ispunjenje obveze „pravedne tranzicije“ – prelaska na ugljično-neutralno gospodarstvo na način koji je pravedan prema radnicima zapo-slenima u industrijama koje će se morati transformirati, koji će biti nerazmjerno

pogođeni posljedicama klimatskih promjena, jer će izgubiti radna mjesta. SSSH traži donošenje strategije pravedne tranzicije, kao i osnivanje posebnih fondova za osposobljavanje, prekvalifi-ciranje i socijalnu zaštitu radnika, kao i investicijski plan za transformaciju europske ekonomije, koja će istodobno biti u stanju osigurati kvalitetna radna mjesta. Ove je elemente potrebno ugraditi i u Nacionalnu razvojnu strategiju RH do 2030. koja je u procesu izrade.

Zašto su klimatske promjene važne za sindikate?Znanost je jasna i neumoljiva: klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelova-njem veliki su i rastući izazov za čovje-čanstvo i okoliš. Promjene utječu na sve ekosustave, no izravno utječu na ljud-sko zdravlje i produktivnost. Ruralna područja su ugrožena zbog nedostatnog pristupa vodi, smanjene poljoprivredne proizvodnje i nesigurnosti hrane. Urbana područja također su ugrožena zbog nesi-gurnosti hrane i ograničenih mogućno-sti prilagodbe građana. Na ekonomsku aktivnost negativno će djelovati ekstre-mni vremenski uvjeti, a negativne poslje-dice bit će gore uslijed kumulativnog učinka potrebe da se rješavaju problemi nastali zbog ekstremnih uvjeta i sve većeg broja nepogoda. Negativni utje-caj klimatskih promjena bit će dodatno naglašen zbog paralelne interakcije s rastom broja stanovnika, sve veće urba-nizacije i globalizacije. Različiti sektori ekonomije – kao što su poljoprivreda, turizam, građevina itd. – transformirat će se zbog porasta temperature, količine oborina i sl. Zbog svojih klimatskih i geografskih obilježja i Hrvatska je prepo-

znata kao država ranjiva na klimatske promjene – može se očekivati rizik pora-sta razine mora, promjena ponašanja i migracijskih obrazaca morskih riba zbog zagrijavanja morske vode, očekuju se određeni utjecaji na hidrologiju i vodne resurse, šumarstvo, poljoprivredu, turi-zam, bioraznolikost, ljudsko zdravlje itd. Međunarodna organizacija rada (MOR) je u nedavnom izvještaju upozorila kako će globalno zatopljenje rezultirati pove-ćanjem toplinskog stresa na radu, što će se negativno odraziti na produktivnost i dovesti do gubitka od čak 80 milijuna radnih mjesta, te ostalih ekonomskih gubitaka. Najviše će biti pogođene najsi-romašnije zemlje, i sektori poljoprivrede i graditeljstva. Ekonomski gubici uslijed klimatskih promjena tako će zacemen-tirati već postojeće ekonomske razlike i teškoće, a socijalne posljedice mogu dovesti i do povećanih migracija u potrazi za boljim uvjetima za život i rad.

Kako bi odgovorili na tu novu real-nost, sindikati zahtijevaju donošenje hitnih odgovarajućih mjera koje će se usredoto-čiti na zaštitu najranjivijih. Sindikati na europskoj i globalnoj razini od nacionalnih vlada traže mjere za ograničavanje emisija stakleničkih plinova i zadržavanja zagrija-vanja znatno ispod dva stupnja Celzija u usporedbi s predindustrijskim razdobljem, te nastavak napora za ograničenje rasta temperature za 1,5 stupnja, što se smatra pragom za izbjegavanje katastrofalnih posljedica. Nacionalne države su se na to obvezale potpisivanjem Pariškog spora-zuma na klimatskoj konferenciji COP21 u Parizu 2015. godine, a preuzete obveze podrazumijevaju kolektivnu ambiciju svijeta na prijelaz na ugljično-neutralno gospodarstvo unutar nekoliko desetljeća. Sporazum je stupio na snagu u studenome 2016., a temeljem preuzetih obveza, države trebaju primjenjivati svoje tzv. nacionalno određene doprinose, tj. utvrditi i redovito izvještavati o tome koje su im ambicije i kojim će ih politikama i mjerama ostvariti. Pariški sporazum operacionaliziran je na klimatskoj konferenciji COP24 u poljskim Katowicama, kada je usvojena Deklaracija o solidarnosti i pravednoj tranziciji. Na


Događaji

- SSSH podupire zahtjeve mladih ljudi za hitnim i ambi-cioznijim mjerama za rješenje klimatske krize. Naša je obveza osigurati budućim generacijama planet na kojemu će moći živjeti i raditi u dostojanstvu. Pozivam naše članice i članove, kao i radnike i građane, da se pridruže ovoj borbi za naš planet i za socijalnu pravdu. Klimatske promjene zahtijevaju drukčiju industrijsku revoluciju, a pravedna tranzicija je jedini način kojim ćemo osigurati da se taj proces ne odvija na štetu radnika već u korist svih ljudi. Političari moraju prijeći s riječi na djela – samo zajedno ih možemo natjerati da to i učine! Mladi, ne dopustite da vas cinizam i skepticizam političkih „elita“ obeshrabri. Ovo je naša posljednja šansa – samo zajedno možemo pobijediti, zajedno smo jači!

Mladen Novosel, predsjednik SSSH

razini EU, klimatski ciljevi definirani su u klimatskom i energetskom paketu EU 2030. koji utvrđuje tri cilja: smanjenje od najmanje 40 posto stakleničkih plinova u usporedbi s 1990.; minimalni udio od 27 posto energije iz obnovljivih izvora u potrošnji energije, te poboljšanje energet-ske učinkovitosti od najmanje 27 posto.

Iz radničke perspektive, prijelaz na niskougljičnu ekonomiju znači temeljitu transformaciju tržišta rada, koja će doni-jeti i rizike ali i prilike, nova radna mjesta, ali i zatvaranje radnih mjesta i preseljenje. Očekuje se da će taj prijelaz snažno utjecati i na potrebna znanja i vještine radnika, pa pravedna tranzicija znači potrebu prila-godbe obrazovnih sustava kao i aktivnih politika tržišta rada. Osim gubitka radnih mjesta, taj prijelaz će vrlo vjerojatno utje-cati na kvalitetu radnih mjesta u smislu pogoršanja uvjeta rada i broja rizika na području zdravlja i sigurnosti. Također, predviđa se da prijelaz na niskougljičnu ekonomiju može značiti i prijelaz na fragmentirani ekonomski sustav u kojemu će biti oslabljeno kolektivno pregovaranje i niža stopa sindikalne organiziranosti.

Za sindikate je stoga to pitanje od vitalnog interesa, koje ide puno dalje od samog slogana globalne sindikalne klimat-ske kampanje „Na mrtvom planetu nema radnih mjesta“. Sindikati zahtijevaju da taj prijelaz bude dostojanstven i pravedan, tj. da pri predviđanju i upravljanju promje-nama radnici budu u središtu i inzistiraju na konceptu tzv. pravedne tranzicije – soci-jalna zaštita temeljno je ljudsko pravo, a osiguravanje pravedne tranzicije podrazu-mijeva potrebu za odgovarajućim i učinko-vitim mjerama zaštite (naknada za nezapo-

slenost, zdravstveno osiguranje, socijalna zaštita, mirovine, itd.) koje će zaštititi pogođene radnike, te osigurati socijalnu inkluziju i iskorjenjivanje siromaštva. Pravedna tranzicija osigurava ekološku održivost i dostojanstven rad, socijalnu inkluziju i iskorjenjivanje siromaštva. Sindikati su upravo to uspjeli ugraditi u Pariški sporazum 2015.godine. Sporazum zahtijeva od vlada nacionalne planove o klimatskim promjenama koji uključuju mjere pravedne tranzicije koje u sredi-štu imaju dostojanstven rad i kvalitetna radna mjesta. Koncept pravedne tranzicije sastavni je dio i tzv. Deklaracije Silezija o solidarnosti i pravednoj tranziciji, a ugra-đen je i u nedavno usvojenu MOR-ovu Stoljetnu deklaraciju o budućnosti rada.

Za pravednu tranziciju ključna je održiva industrijska politika koja će saču-vati i otvarati nova radna mjesta u sekto-rima i regijama koji će biti transformirani zbog prijelaza na „zelenu“ ekonomiju. Soci-jalni partneri moraju biti uključeni u osigu-ranje pravedne radne tranzicije, u programe osposobljavanja i prekvalifikacije kako bi pomogli radnicima koji će prelaziti na nova radna mjesta i nove tehnologije. Za ostvare-nje pravedne tranzicije, ključni su i zaštitni mehanizmi, te snažna socijalna zaštita za one na koje će se prijelaz na niskogljičnu ekonomiju negativno odraziti. Europski sindikalni pokret, predvođen ETUC-om, traži da pravedna tranzicija bude vodeće načelo i politički cilj nove Europske komi-sije, te traži utvrđivanje utjecaja koji će transformacija imati na pojedine sektore i regije, kao i konkretne mjere i instru-mente za njihovo predviđanje i upravlja-nje. Sindikati stoga zagovaraju i osnivanje

posebnog fonda za pravednu tranziciju, ali i zahtijevaju reformu europskog energet-skog sustava i hitno rješavanje sve većeg problema energetskog siromaštva.

Sindikati imaju ključnu ulogu u procjeni i predviđanju potreba vezanih uz prijelaz na niskougljičnu ekonomiju: na radnome mjestu mogu sudjelovati u prepoznavanju potreba i utjecati na osvje-štavanje radnika, promicati promjene u ponašanjima i postupcima, te promicati važnost cjeloživotnog učenja; na različitim razinama formalnog socijalnog dijaloga mogu sudjelovati u utvrđivanju strategija i političkih ciljeva, prije svega na području zapošljavanja i obrazovanja, te definiranju rješenja koja imaju za cilj minimiziranje socijalnih posljedica tranzicije. Pravo-dobno predviđanje promjena i transpa-rentno planiranje izrazito su važni: jedino se tako može suzbiti strah, protivljenje radnika i čitavih zajednica, te generacij-ski konflikti. Ljudi moraju moći zamisliti budućnost koja im ne nosi samo prijetnje već i sigurnost i prilike. Također, treba naglasiti kako zatvaranje radnih mjesta nije automatska, i jedina moguća, poslje-dica klimatskih promjena, već je poslje-dica upravo neadekvatnog predviđanja, izostanka socijalnog dijaloga i investicija. Zbog toga je ključna uloga sindikata kao i njihovo aktivno sudjelovanje!

Kao što je utvrđeno u MOR-ovim smjernicama za pravednu tranziciju, „održivi razvoj moguć je jedino uz aktivnu uključenost svijeta rada. Vlade, poslodavci i sindikati nisu pasivni promatrači, već agenti promjene, koji mogu razviti nove načine rada koji će štititi okoliš (…), isko-rijeniti siromaštvo i promicati socijalnu pravdu poticanjem održivih poduzeća i stvaranjem dostojanstvenog rada za sve“.

Prijelaz na niskougljičnu ekonomiju i svijet s nultom stopom siromaštva moguć je i stvar je političke volje. Ekonomska tranzicija mora biti pravedna, a radnici koji su omogućili ekonomski rast ne smiju biti prepušteni sami sebi u borbi s posljedi-cama i utjecajima klimatske krize. Vrijeme je stoga da se sindikati proaktivno uključe i traže realne, ali i ambiciozne mjere vlada i poslodavaca. Na mrtvome planetu nema ni radnih mjesta ni života - naša je obveza osigurati budućim generacijama planet na kojemu će moći živjeti i raditi, u dostojan-stvu. Dijana Šobota


Događaji

Diljem svijeta sindikati, kojima se priključio i SSSH, ove su godine obilježiti Svjetski dan dostojan-

stvenoga rada, 7. listopada, naglašavajući potrebu za ulaganjem u skrb za djecu, starije i bolesne. Pozvali su na sektor-sko kolektivno pregovaranje kojim bi se pokrili svi radnici u sektoru skrbi, te im se na taj način omogućili bolji uvjeti rada.

Naime, iako radnici koji rade na poslovima skrbi imaju ključnu ulogu za dobrobit djece, starijih, omogućuju roditeljima i osobama koje se skrbe za starije članove obitelji da rade i zarade za život, upravo su ti radnici često

potplaćeni i podcijenjeni, te često nema dovoljno radnika. Poslovi skrbi, osim što

su slabo plaćeni, fizički su i emocionalno zahtjevni, obavljaju se u nesigurnim uvje-tima, uz nedostatno osposobljavanje, s

lošim izgledima za napredovanje te, u ekstremnim slučajevima, u uvjetima koji su nalik ropstvu.

U posebno su teškoj situaciji radnici, tj. radnice, koji žive u kućanstvima u kojima se skrbe za druge osobe. Oni su uglavnom isključeni iz EU propisa o zaštiti prava radnika. Stoga Europska konfedera-cija sindikata (ETUC) od nove Komisije očekuje da se pozabavi ovim pitanjem i donese pravni instrument koji će sve relevantne europske direktive uskladiti s nedavno usvojenom konvencijom br. 189 Međunarodne organizacije rada koja jamči prava radnicima u kućanstvima.

Svjetski dan dostojanstvenoga rada

Uložite u skrb!

Naši sindikalni povjerenici

Ivanka Godić, sindikalna povjerenica Samostalnog sindikata Hrvatske (SSH) u sindikalnoj podružnici Crveni križ Grada Zagreba

Ljudskost u svemu, svugdje i uvijek

Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb je udruga za promi-canje humanitarnih ciljeva i

zadaća na području zaštite i unapre-đenja zdravlja, socijalne skrbi, zdrav-stvenog i humanitarnog odgoja. Orga-nizacija Crvenog križa Grada Zagreba osnovana je 1878. godine, te je jedna od najstarijih organizacija Crvenog križa u Republici Hrvatskoj.

U organizaciji već dugi niz godina djeluje i sindikalna podružnica Samo-stalnog sindikata Hrvatske Crveni križ Grada Zagreba. Od listopada 2007. godine sindikalna povjerenica je Ivanka Godić, socijalna radnica i voditeljica Odjela za socijalnu skrb. U opisu posla joj je provođenje odluka, zaključaka i smjer-nica Skupštine, Odbora i ravnatelja u vezi s djelatnostima socijalne skrbi u Crve-nom križu. Ivanka planira, organizira i usklađuje poslove unutar Odjela, izra-đuje godišnje planove i izvještaje o radu, te vodi brigu o nesmetanom odvijanju

radnih procesa unutar Odjela. Pomaže i starijim, nemoćnim i bolesnim osobama u pružanju pomoći u sklopu socijalne usluge pomoći u kući (dostava gotovih obroka u domove korisnika, obavljanje osobne higijene i kućanskih poslova), te u provedbi Programa poludnevnog boravka i psihosocijalne podrške za odra-sle osobe s intelektualnim oštećenjem.

Predana je maksimalno svojemu poslu i naglašava važnost timskog rada i potrebu prisutnosti ljudskosti u svemu, svugdje i uvijek. Najteže joj pada kada sa svojom ekipom ne može odmah, zbog objektivnih okolnosti ili zakonskih okvira, pomoći osobi u potrebi. Tada, kako reče, traže mogućnosti u sustavu da usmjere korisnika prema onoj instituciji koja će mu pomoći u rješavanju problema u kojoj se korisnik našao.

Na radnike u Crvenom križu Zagreb primjenjuje se „kućni“ kolek-tivni ugovor, a upravo je nedavno kolek-tivno ispregovarano deset postotno

povećanje osnovice, s primjenom od 1. studenoga ove godine. Ostalih 99 posto prava je zadržano na postojećoj razini. Na pitanje o radnom vremenu odgo-vara kako njihovo puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno i raspoređeno je na pet radnih dana u tjednu. U izvanrednim situacijama (poplava, migrantska kriza i dr.) svi rade prema potrebi i rasporedu koji izrađuje poslodavac, a poslodavac je Skupština Crvenog križa Zagreb.

Osim povećanja osnovice vidljiv je i napredak u odnosu socijalnih partnera u Crvenom križu.

- Zadovoljni smo jer smo tijekom kolektivnog pregovaranja s poslodavcem razgovarali otvoreno i ozbiljno, te smo, u skladu s realnim mogućnostima, usvo-jili novi Kolektivni ugovor, govori nam Ivanka, izražavajući nadu za nastavak dobre suradnje s poslodavcem u buduć-nosti, jer su se tijekom proteklog kolek-tivnog pregovaranja za to stvorile dobre pretpostavke. M. Tomić


DogađajiDirektiva o ravnoteži između poslovnoga i privatnoga života roditelja i skrbnika

Omogućiti veće sudjelovanje žena na tržištu rada, poticati korištenje roditeljskoga dopusta i fleksibilnost radnoga vremena za radnike

U kolovozu ove godine na snagu je stupila europska Direktiva o ravnoteži između poslovnoga

i privatnoga života roditelja i skrbnika. Glavni je cilj Direktive omogućiti veće sudjelovanje žena na tržištu rada, te poticati korištenje roditeljskoga dopusta (naročito za očeve) i fleksibilnost radnoga vremena (na zahtjev i u korist radnika). Važan aspekt Direktive je i uvođenje mogućnosti dopu-sta u svrhu brige za članove obitelji. Svime ovime, prema viđenju Komisije, nastoji se omogućiti bolje pomirenje poslovnoga života i privatnih obveza, a tvrtkama osigu-rati motiviranije radnike.

Direktiva dolazi kao odgovor na ozbiljnu podzastupljenost žena na tržištu rada, naročito na upravljačkim pozicijama. Gledajući statistike na razini cijele Europ-ske unije, stopa ukupne zaposlenosti žena još uvijek je 11, 5 posto niža od stope zapo-slenosti muškaraca. Jaz u zapošljavanju još je vidljiviji kad se u obzir uzmu podaci koji se odnose na zaposlenje u nepunom radnom vremenu: na taj način radi čak 31 posto žena u odnosu na osam posto muškaraca, te je obično riječ o osobama koje imaju djecu. Razlika u postotku žena i muškaraca zaposlenih u punom radnom vremenu iznosi čak 18 posto (samo 57,4 posto žena na europskome tržištu rada radi u punom radnom vremenu!). Istodobno, 31 posto radno neaktivnih žena kao razlog svoje neaktivnosti navodi obveze i odgo-vornosti koje se odnose na skrb za članove obitelji (dok je to razlog za samo 4,5 posto muškaraca). Europska komisija procjenjuje da ekonomski gubitak koji nastaje zbog rodnoga jaza u zapošljavanju iznosi 370 milijardi eura na godinu. (S druge strane, na isto se može gledati i kao na neplaćeni ženski rad, i podcijenjenost brige za djecu i starije i nemoćne.) Zanimljivo je i kako je ova Direktiva, zapravo drugi poku-šaj Komisije da poboljša položaj žena na europskome tržištu rada. Naime, Komisija

je godinama pokušavala uvjeriti države članice da se povisi obvezno razdoblje rodiljnoga dopusta koji je prema europ-skome pravu tek 14 tjedana, no nije se mogao postići nikakav dogovor. Komisija je naposljetku odlučila povući prijedlog za reformu rodiljnoga dopusta prema europ-skome pravu i krenuti sa širim pristupom koji nudi ova Direktiva.

Glavni standardi koje ova Direktiva donosi su sljedeći: �■ očinski dopust: Sve države članice

moraju uvesti mogućnost korištenja dopusta za očeve u trajanju od najmanje deset radnih dana po rođenju djeteta, pri čemu taj dopust mora biti plaćen najmanje koliko i bolovanje. Očinski dopust već postoji u mnogim europ-skim zemljama (i to npr. devet tjedana u Finskoj uz naknadu 70 posto plaće, ili pet tjedana u Portugalu uz čitavu plaću), dok će Hrvatska morati dopuniti svoje zakonodavstvo;

�■ plaćeni roditeljski dopust: Ostaju najmanje četiri mjeseca po roditelju, od čega su sada umjesto jednoga, dva neprenosiva između roditelja. Pritom roditelji imaju mogućnost birati hoće li dopust koristiti u punom radnom vremenu ili na drugi način (korište-njem prava na rad s polovicom punoga radnoga vremena ili na neki drugi način koji im odgovara); �■ dopust za potrebe brige ili skrbi: Sve

države članice, pa i Hrvatska, morat će uvesti pravo na pet dana dopusta za potrebe brige na godinu (uz moguće uvođenje dodatnih uvjeta); �■ dogovor o fleksibilnom radnom

vremenu: Pravo tražiti rad u nepunom radnom vremenu, fleksibilno radno vrijeme i fleksibilnost oko mjesta rada sada se proširuje na sve roditelje djece do barem osam godina i radnici/e koji skrbe ili pomažu članove obitelji ili kućanstva.

Direktiva o ravnoteži između poslovnoga i privatnoga života roditelja i skrbnika dio je Inicijative o ravnoteži poslovnoga i privatnoga života. Osim Direktive koja podrazumijeva zakonodavne intervencije, Inicijativom se predviđaju i određene nezakonodavne mjere: �■ osiguravanje efektivne zaštite protiv diskriminacije i otkaza za roditelje i skrbnike (uključujući i trudnice i radnike koji se vraćaju s dopusta);�■ osiguravanje rodno uravnoteženog

korištenja obiteljskih dopusta i fleksi-bilnih radnih rasporeda;�■ bolje korištenje europskih sredstava

kako bi se poboljšala dostupnost druš-tvenih servisa (vrtići, izvanškolska briga i dugotrajna skrb);�■ ukidanje fiskalnih i drugih mjera koje imaju negativni ekonomski efekt na povratak žena na tržište rada ili zapo-šljavanje u punom radnom vremenu.

Sunčica Brnardić

Kao i svaka europska direktiva, i ova cilja na harmonizaciju standarda u svim državama članicama na način da postavlja određene minimalne standarde koje države članice moraju kroz određene (obično zakonodavne) mjere implementirati u svoja nacionalna zakonodavstva u određenom roku (u ovom slučaju do sredine 2022. godine).


Događaji

EUROPSKO VIJEĆE – institucija koja Europskoj uniji daje potreban poticaj za razvoj i utvrđuje opće političke smjernice i prioritete toga razvoja. Na sastancima Europskoga vijeća čelnici zemalja EU-a sastaju se radi određivanja političkoga programa EU-a. Ono predstavlja najvišu razinu političke suradnje između zema-lja EU-a. Sjedište Europskoga vijeća je u Bruxellesu.

NADLEŽNOSTI�■ Odlučuje o općem usmjerenju i politič-

kim prioritetima EU-a – ali ne donosi zakonodavstvo;�■ bavi se složenim ili osjetljivim pitanjima

koja nije moguće riješiti na nižim razi-nama međudržavne suradnje;�■ određuje zajedničku vanjsku i sigur-

nosnu politiku EU-a, uzimajući u obzir strateške interese i implikacije u području obrane;�■ nominira i imenuje osobe na odre-

đene visoke položaje na razini EU-a, na primjer one u Europskoj središnjoj banci i Komisiji.�■ U pogledu svakog pitanja Europsko

vijeće može:�■ zatražiti od Europske komisije dono-

šenje prijedloga o njegovu rješavanju;�■ povjeriti njegovo rješavanje Vijeću

EU-a.

Europsko vijeće sastoji se od čelnika država ili vlada svih zemalja EU-a, predsjednika Europskoga vijeća i predsjednika Europske komisije. Predsjednika Europskoga vijeća, koji ga saziva i njime predsjeda, bira samo Vijeće na mandat od dvije i pol godine, koji se može jednom obnoviti. Predsjednik predstavlja EU na međunarodnoj razini. Obično se sastaje četiri puta u godini – no predsjednik može sazvati dodatne sastanke radi rasprave o hitnim pitanjima.

Odluke uglavnom donosi konsenzusom – ali u nekim slučajevima i jednoglasno ili kvalificiranom većinom. Pravo glasa imaju samo šefovi država ili vlada.

Izvori: europa.eu

Pojmovni vodič kroz Europsku uniju za zastupnike Hrvatskoga sabora,

Zagreb 2016.

VOdič krOz EuROPSKu uNIju

Deblokada i obustava stečajnoga postupka u 3. maju

Trgovački sud u Rijeci donio je 25. rujna rješenje o obustavi postupka

radi utvrđivanja pretpostavki za otva-ranje stečajnoga postupka nad dužni-kom 3. majem Brodogradilištem d.d. Tijekom prethodnoga postupka 3. maj je dostavio Sudu dokaz kako mu račun nije u blokadi, pa je slijedom Stečaj-noga zakona Sud obustavio postupak.

- Nema ročišta! Deblokada!!! Super vijest... uspjeli smo! Hvala treće-majcima na potpori!, napisao je na svojoj Facebook stranici glavni sindi-kalni povjerenik SMH-IS-a u 3. maju i predsjednik Nadzornog odbora Juraj Šoljić.

Povećati plaće svim policijskim službenicima i zaposlenima u MUP-u

Sindikat policije Hrvatske je tijekom kolovoza iznio svoj zahtjev za pove-ćanjem plaća svim policijskim službe-nicima i zaposlenima u Ministarstvu unutarnjih poslova, a koji je u posljed-njih godinu i pol dana već u nekoliko navrata slao. Zahtjev se odnosi na povećanje početnog koeficijent plaća policijskih službenika s 0,8 na najma-nje 1,0, kako bi se u što skorije vrijeme početna plaća policijskog službenika povisila od najmanje 7.500 do 8.000 kuna.

SPH je načelno dobio suglasje oko zahtjeva i njegovo je provođenje bilo planirano kroz odredbe Zakona o plaćama u državnoj službi, ali s obzi-rom na promjene unutar Vlade RH, te nadležnog ministra za rad, navedeno će biti potrebno provesti kroz Uredbu o plaćama policijskih službenika i Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi.

- Ako poslodavac ne ispuni naše zahtjeve do 1. siječnja 2020. godine, spremni smo na sindikalne akcije. Naši članovi, ponajprije policijski službenici, te zaposlenici u Zatvorskom sustavu i Carini, zasigurno će prihvatiti poziv na sindikalnu akciju, svjesni svog

lošeg materijalnog položaja u odnosu na posao koji obavljaju, napominju u SPH-u.

Za dostojanstveni rad i život učitelja i profesora

SSSH je javno podržao štrajk učitelja i profesora koji je započeo 10. listopada

zbog nepostizanja dogovora s Vladom Republike Hrvatske o rastu koeficijenata složenosti poslova u sustavu osnovnoš-kolskog i srednjoškolskog obrazovanja. - Plaća treba odražavati složenost posla i razinu odgovornosti. Odgoj i obrazova-nje usluga je od temeljne važnosti za opće javne potrebe i bitan čimbenik gospodar-skoga rasta, rekao je predsjednik SSSH Mladen Novosel.

- Radni uvjeti učitelja i profesora i njihove plaće trebaju biti takvi da na najbolji način promiču uspješno učenje i omoguće im koncentraciju na njihove stručne zadaće, dodala je predsjednica SOMK-a i potpredsjednica SSSH za javne službe Božica Žilić.

Inspekcija rada ne funkcionira, a glavni državni inspektor bi se bavio kampanjama

SSSH je javno izrazio iznenađenje viješću kako će glavni državni

inspektor Andrija Mikulić biti voditelj izbornoga stožera Kolinde Grabar Kita-rović za Zagreb. Takav potez ocijenjen je štetnim za vjerodostojnost i efika-snost Državnog inspektorata, koji ima problema i s jednim i s drugim. Sa zaostacima u svojemu radu, očito je da glavni državni inspektor ima važnijeg posla od sudjelovanja u bilo kakvim kampanjama. Ionako potkapacitiran inspekcijski sustav, barem na području rada i zaštite na radu, ovime je samo dodatno destabiliziran.


aktUalnoZakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku

Ogledni postupak radi rješavanja pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, koji je objavljen u „Narodnim

novinama“ br. 70/19. i koji je stupio na snagu 1. rujna 2019. godine, uvodi se u pravni poredak ogledni postupak radi rješavanja pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava.

Postupci u kojima odluka ovisi o rješavanju istog pravnog pitanja su slični sporovi koji su u većem broju već pokre-nuti ili se njihovo pokretanje očekuje u kraćem razdoblju, a rješenje kojih ovisi o istom pravnom pitanju koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

Ako je sudu podnesen veći broj tužbi u sličnim sporovima ili se njihovo pokreta-nje očekuje u kraćem razdoblju, a njihovo rješenje ovisi o pitanju važnom za jedin-stvenu primjenu prava, prvostupanjski će sud najprije održati pripremno ročište i sjednicu sudskog odjela. Nakon što donese prijedlog za rješenje pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava prvostupanj-ski sud će ga, zajedno sa spisom predmeta dostaviti Vrhovnom sudu RH radi zauzi-manja pravnog shvaćanja o tom pitanju. Taj prijedlog će se odmah objaviti na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova.

Prvostupanjski sud mora u prijed-logu naznačiti određeno pravno pitanje o kojemu predlaže zauzimanje određenoga pravnoga shvaćanja Vrhovnoga suda RH i izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za jedinstvenu primjenu prava.

Od dana objave prijedloga do dana objave okončanja oglednog postupka:�■ stranke ne mogu slobodno raspola-

gati svojim zahtjevima u odnosu na koje je podnesen prijedlog za rješe-nje pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava;�■ zastaje zastarijevanje prava na pod -

nošenje zahtjeva u odnosu na koji je podnesen prijedlog za rješava-nje pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava, u pravnim stvarima u kojima odluka ovisi o rješavanju istoga pravnoga pitanja.

Nakon što primi prijedlog za rješa-vanje pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava, predsjednik Vrhov-noga suda RH će, bez odgode, zatražiti od predsjednika svih prvostupanjskih sudova da ga obavijeste o tome jesu li i u kojem broju pred njihovim sudovima pokrenuti takvi sporovi, o čemu moraju povratno obavijestiti predsjednika Vrhovnoga suda RH u roku 15 dana.

O dopuštenosti prijedloga za rješenje pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava odlučuje vijeće od pet sudaca Vrhovnoga suda RH u roku 30 dana od isteka roka predsjednicima prvostupanj-skih sudova da dostave podatke o broju takvih predmeta na njihovim sudovima.

U odluci kojom se prijedlog odbija dovoljno je da se Vrhovni sud RH pozove na nedostatak pretpostavki za podnošenje prijedloga. Takva odluka se objavljuje na e-oglasnoj ploči sudova. U tom će slučaju prvostupanjski sudovi nastaviti postupak prema odredbama koje se inače na njega primjenjuju.

U odluci kojom se dopušta prijedlog Vrhovni sud RH će navesti u kojem dijelu i u odnosu na koje određeno pravno pita-nje dopušta zauzimanje pravnog shvaća-nja, te će rješenje o dopuštenju prijedloga objaviti na e-oglasnoj ploči sudova. Protiv toga rješenja nije dopušten pravni lijek.

O pitanju važnom za jedinstvenu primjenu prava odlučuje vijeće Vrhov-noga suda RH od pet sudaca rješenjem u roku 90 dana od dana objave rješenja kojim se dopušta prijedlog, a rješenje se odmah objavljuje na e-oglasnoj ploči sudova.

Gordana Palajsa

Nakon donošenja pravnoga shvaćanja Vrhovnoga suda RH sudovi će u nastavljenim postupcima biti vezani tim pravnim shvaćanjem, a stranke će već u rješenju o nastavku postupka biti obaviještene o zauze-tom pravnom shvaćanju. U nastavljenim postupcima sudovi će nasto-jati da stranke nagodbom ili na drugi nesporni način dovrše postupak. U postupcima koji ovise o istom pravnom pitanju sud će o troškovima postupka odlučiti prema slobodnoj ocjeni, uzimajući u obzir sve okol-nosti slučaja, osobito okolnost da su pojedine stranke imale razloga pokrenuti spor zbog neizvjesnosti pravnog pitanja o kojemu je ovisilo njegovo rješenje, te postupanje stranaka nakon što su obaviještene o zauzetom pravnom shvaćanju.


�� PITANJE: Radio sam pet godina kod obrtnika koji je bio registriran za građevin-ske radove. Bio sam zaposlen na neodre-đeno vrijeme. Obrt je prestao s radom, jer ga je vlasnik zatvorio. S danom zatvara-nja obrta, vlasnik mi je uručio Odluku o otkazu ugovora o radu. U navedenoj Odluci kao razlog raskida Ugovora o radu navedeno je zatvaranje obrta, ali mi nije priznao niti jedno drugo pravo. Zanima me imam li pravo na otpremninu zbog raskida ugovora o radu do kojeg je došlo bez moje krivnje? (M. O., Velika Gorica)

ODGOVOR: Zakon o radu u članku 126. jasno definira da radnik kojemu posloda-vac otkazuje nakon dvije godine nepre-kidnoga rada, osim ako se otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu pret-hodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem. Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odre-diti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca. Valja naglasiti kako temeljem Zakona o radu, otpremnina ne može biti veća od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, osim ako Kolektivnim ugovorom ili Pravilnikom o radu nije drukčije određeno. S obzirom na to da je Vama otkazan Ugovor o radu zbog zatvaranja obrta, dakle bez Vašega skriv-ljenoga ponašanja, Vi ostvarujete pravo na otpremninu prema navedenim odred-bama. Ako Vam poslodavac dobrovoljno ne isplati iznos otpremnine koji Vam pripada, tada isplatu pripadajućeg iznosa otpremnine imate pravo potraživati sudskim putem i to iz osobne imovine Vašega bivšega poslodavca – obrtnika, dakle fizičke osobe.

�� PITANJE: Poslodavac mi je ovih dana pokušao uručiti Odluku o otkazu ugovora o radu zbog, navodno, mojega skrivlje-noga ponašanja, ali ja sam odbio potpisati primitak navedene Odluke. Mogu li zbog odbijanja primitka nastati kakve štetne posljedice za moj radno – pravni status? (T. Š., Zagreb)

ODGOVOR: Prema odredbi članka 120. Zakona o radu, otkaz mora biti u pisa-nom obliku, otkaz mora biti obrazložen i mora se dostaviti osobi kojoj se otkazuje. Dostava otkaza, odnosno uručenje istoga, može biti osobno ili poštom, jer Zakon o radu ne propisuje formu dostave. Zbog činjenice da ste odbili potpisati primitak navedene Odluke o otkazu na temelju koje je poslodavac sačinio bilješku uz potpis svjedoka, za Vas mogu nastupiti štetne posljedice, jer se Vaše odbijanje primitka pismena tretira kao da ste Odluku o otkazu i zaprimili. Dakle, u tom bi se slučaju daljnji zakonski rokovi, kako za podnošenje zahtjeva za zaštitu prava tako i roka za eventualnu tužbu, računali od dana odbijanja primitka. Međutim, postoji mogućnost da će Vaš poslodavac ponoviti dostavu poštom i ako tako postupi, onda će se zakonski rokovi za ulaganje zahtjeva za zaštitu prava, kao i eventualne tužbe, računati od dana kada potpišete primitak toga pismena. Moj savjet Vam je: ako nije protekao rok od petnaest dana od dana pokušaja dostave, odnosno uručenja te Odluke, javite se u poslodavčevu kadrov-sku službu i preuzmite tu Odluku, te se na primjerku koji ostaje poslodavcu, u znak primitka iste, vlastoručno potpišete i ozna-čite datum primitka, te postupite u skladu s poukom o pravnom lijeku navedenom

na toj Odluci. Napominjem da prethodno pažljivo pročitate sadržaj Odluke o otkazu kako se ne bi radilo o sporazumnom otkazu, a taj dokument ako niste voljni, niste dužni niti zaprimiti, a niti potpisati primitak navedenoga dokumenta.

�� PITANJE: U 2016. godini utvrđen je inventurni manjak u prodavaonici u kojoj sam radio kao poslovođa. Smatram kako za manjak nisam odgovoran, ali zbog straha da ne dobijem otkaz potpisao sam Sporazum o obročnoj otplati duga s osnova manjka. Dvije godine nakon toga s tim poslodavcem, na moj zahtjev, raski-nuo sam Ugovor o radu i zaposlio se kod drugoga poslodavca. Zanima me obvezuje li me i dalje taj Sporazum? (R.D., Zagreb)

ODGOVOR: Bez obzira na Vaš stav kako niste odgovorni za navedeni manjak i kako više ne radite kod toga poslodavca, mišlje-nja sam da Vas obvezuje sklopljeni Spora-zum kojim ste se obvezali na obročnu otplatu duga i kojim ste se obvezali nakna-diti poslodavcu manjak koji je nastao tom inventurom. Naime, riječ je o ugovornoj obvezi koja se može osporavati tvrdnjama o nevaljanosti Sporazuma zbog ništetnosti ili pobijanjem Sporazuma zbog pobojno-sti. Vaša tvrdnja da ste Sporazum potpi-sali „zbog straha da ne dobijete otkaz“ ne upućuje na ništetnost toga Sporazuma. Ako bi Vaša tvrdnja i mogla upućivati na neku vrstu manjka volje, onda bi se radilo o pobojnosti, ali je takav Sporazum i dalje na snazi sve dok se sudskim putem ne ishodi njegovo poništenje. U ovoj pravnoj situaciji, Vaš bivši poslodavac, u zakonom propisanom roku, ima pravo podnijeti prijedlog za ovrhu temeljem vjerodo-stojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga, u kojima je proknjižen manjak. Hoće li iskoristiti to svoje pravo, jedino poslodavac može dati odgovor na to pitanje.

Pravni savjeti

Poštovani čitatelji, svoja pitanja možete slati na adresu:

"Sindikalna akcija" pravni savjeti Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2 10 000 Zagreb

Odgovara:Anđelka Anić,

pravna zastupnica u Uredu SSSH Zagreb


ZaBavni kUtak

Nagradna križaljka

DOBITNICI NAGRADA:

Po 100,00 kuna dobili su:

1. rENATA čEPO Retfala Nova 13, 31000 Osijek

2. TANJA ŠiMUNOViĆ (za Dariju), Sv. Vinka Paulskog 7, 23000 Zadar

3. jOSIP RAMLjAK Zeleni trg 3, 10000 Zagreb

Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske

KuPON BR. 495

Ime i prezime:

___________________________________ Adresa: ___________________________________

___________________________________

Rješenje nagradne križaljke:

___________________________________

Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu:

"SINDIKALNA AKCIJA" (za nagradnu križaljku), 10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2,

najkasnije do 10. studenog 2019.

RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: RuDARSTVO


Sindikat policije Hrvatske

od 19. do 22. rujna, u hotelu Medena u trogiru održane su Xv. međunarodne sportske igre sindikata policije Hrvatske. više od 1.100 članova odmjerilo je snage u malome nogometu, stolnome tenisu, kuglanju, šahu, streljaštvu – zračna puška, boćanju, odbojci na pijesku, pikadu i potezanju užeta. Po prvi puta, mjesto ukupnog pobjednika podijelile su ekipe glavnih podružnica sPH za Policij-sku upravu Primorsko-goransku i PU Zagrebačku. Dogovorom je pobjednički pehar dodijeljen PU Primorsko-goranskoj.

Sindikat metalaca Hrvatske – Industrijski sindikatU rovinjskome apartmanskome naselju amarin od 26. do 29. rujna održani su Xi. sportski susreti sindikata metalaca Hrvatske – industrijskog sindikata. nešto više od 300 metalki i metalaca iz Hrvatske, slovenije i srbije natjecalo se u stolnome tenisu, malome nogometu, potezanju užeta, odbojci na pijesku, briškuli, trešeti, boćanju, pikadu i belotu, a titulu ukupnog pobjednika, s osvojena dva zlata i jednom broncom, osvojila je ekipa omca iz Huma na sutli.

Sindikat inženjera i tehničara šumarstvaU prekrasnom ambijentu apartmanskoga naselja u Zatonu pokraj nina od 26. do 29. rujna održani su Xii. sindikalno-šumarski susreti sindikata inženjera i tehničara šumarstva. već tradicionalno bogati program susreta privukao je rekordan broj članova, više od 400, od kojih su gotovo svi bili angažirani u 13 sportskih disciplina, u kulturnim događanjima (4. zajednička izložba radova članova sitŠ-a: Umjetnost u šumarstvu; u komediji „Pepeljuga“ glumačke družine „Šumski leptirići“ iz nove gradiške). održana su i dva stručna predavanja o izvješćivanju o šumarstvu rH prema međunarodnim obvezama, te eU fondovima u Hrvatskim šumama. Premijerno je hrvatskoj javnosti prezentirana knjiga kolegice mr.sc. Blaženke rogan, dipl.inž.sig. – MoBeri ubojice duše, tijela i dobiti u korporacijama.

Samostalni sindikat radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima HrvatskeU rovinjskome apartmanskome naselju amarin od 4. do 6. listopada održani su i Xv. susreti sindikalnih povjerenika samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske (sskH). U sklopu susreta organiziran je i izlet brodom do rovinja, te razgledavanje grada uz pomoć vodiča. kako naglašavaju organizatori, susreti se organiziraju radi međusobnog upoznavanja sindikalnih povjerenika iz cijele Hrvatske, druženja, razmjene iskustva iz rada u podružnicama, te upoznavanja s različitim krajevima i znamenitostima naše domovine. susreti su iskorišteni i za održavanje sjednice izvršnog odbora sskH.

Documents

Zagreb, 15. listopada 2019. Broj 495 · Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2 Telefon: (01) 46 55 111/151 (01) 46 55 052 Telefax: (01) 46 55 040 E-mail: [email protected]