ZAGREB 2008. - HZZ · Što se tiče stope nezaposlenosti u 2008. godini, njezina najviša razina zabilježena je u Vukovarsko-srijemskoj, Sisačko-moslavačkoj i Virovitičko-podravskoj

ZAGREB

2008.

3

GODINA X.

BROJ

4

Birotisak d.o.o.Vrandučka 44, Zagreb

Ankica Paun Jarallah

TISKARA ZELINA d.d.K. Krizmanić 1, Sv. Ivan Zelina

SADRŽAJ

1. Obilježja tržišta rada i gospodarstva po županijama ................................................................................. 5

2. Kretanje registrirane zaposlenosti i nezaposlenosti u nekim županijama .......................................... 22

3. Opseg sezonskih oscilacija nezaposlenosti u nekim županijama ....................................................................... 25

4. Funkcija zapošljavanja po županijama ................................................................................. 28

ANALITIČKI BILTEN

5

1. Obilježja tržišta rada i gospodarstva po županijama

1.1 Razina stope nezaposlenosti

Stopa nezaposlenosti je udio nezaposlenih u radnoj snazi, tj. u zbroju zaposlenih i nezaposlenih. U tablici 1.1 prikazana je stopa nezaposlenosti od 2005. do 2008. godine po županijama. Stopa nezaposlenosti izračunata je na temelju raspoloživih podataka o broju osiguranika mirovinskog osiguranja kao pokazatelju broja zaposlenih i broju nezaposlenih na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Podaci se, dakle, odnose na registriranu zaposlenost i nezaposlenost. Stopa nezaposlenosti izračunata je kao prosjek stope nezaposlenosti na kraju prethodne godine, te krajem trećeg, šestog i devetog mjeseca. Takav način izračuna izabran je kako bi se uklonile razlike koje proizlaze iz uobičajenih sezonskih oscilacija. Podatak o stopi nezaposlenosti na početku godine odnosno na kraju prethodne godine korišten je kako bi se izbjeglo čekanje da se objavi podatak o zaposlenosti krajem 2008. godine, te kako bi podaci za prethodne godine bili usporedivi. Premda izračunati pokazatelj, dakle, ne odgovara posve savršeno promatranim godinama, on može poslužiti za analizu promjena i usporedbu između županija.

Uočljivo je smanjenje stope nezaposlenosti tijekom promatranog razdoblja u svim županijama. Ako se promjena stope nezaposlenosti promatra u postotnim bodovima, do najvećeg je smanjenja došlo u Šibensko-kninskoj,

ŽupanijaStopa nezaposlenosti (%)

2005. 2006. 2007. 2008.Zagrebačka 17,3 16,1 13,9 11,4Krapinsko-zagorska 15,0 14,1 12,0 9,9Sisačko-moslavačka 30,7 29,4 26,2 24,8Karlovačka 27,5 27,0 24,6 22,0Varaždinska 14,6 13,3 11,2 9,3Koprivničko-križevačka 17,3 16,2 14,6 12,6Bjelovarsko-bilogorska 24,9 24,7 23,3 21,7Primorsko-goranska 13,3 12,1 10,9 9,4Ličko-senjska 21,8 21,4 20,1 17,3Virovitičko-podravska 29,7 29,2 27,0 24,1Požeško-slavonska 20,9 20,4 19,6 18,2Brodsko-posavska 29,5 28,9 26,4 23,4Zadarska 20,9 19,3 18,1 15,9Osječko-baranjska 26,8 25,2 22,9 20,9Šibensko-kninska 26,9 24,0 21,0 17,7Vukovarsko-srijemska 33,0 30,8 28,4 26,2Splitsko-dalmatinska 22,4 20,9 19,3 17,1Istarska 7,2 7,0 6,4 5,5Dubrovačko-neretvanska 17,3 16,1 14,9 12,6Međimurska 16,0 15,0 13,0 10,8Grad Zagreb 8,0 7,4 6,5 5,4

Izvor: HZZ; HZMO; a. Nap.: prosjek stanja na približnom početku četiri tromjesečja.

Tablica 1.1

Stopa nezaposlenostipo županijama

ANALITIČKI BILTEN

6

Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji, a do značajnog smanjenja došlo je i u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Što se tiče stope nezaposlenosti u 2008. godini, njezina najviša razina zabilježena je u Vukovarsko-srijemskoj, Sisačko-moslavačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji. Najniža razina stope nezaposlenosti zabilježena je u Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji, ali podaci za Grad Zagreb nisu usporedivi s podacima za druge regije jer se osiguranici u vojnim snagama vode u evidenciji pod oznakom Grada Zagreba premda stanuju u drugim dijelovima zemlje. Osim toga, velik broj stanovnika Zagrebačke županije radi u Gradu Zagrebu i time povećava broj zaposlenih u njemu, odnosno smanjuje stopu nezaposlenosti. Stoga je „stvarna“ stopa nezaposlenosti u Gradu Zagrebu veća od navedene, što čini Istarsku županiju regijom s najnižom stopom nezaposlenosti u 2008. godini. Relativno nisku stopu nezaposlenosti, manju od 10 posto, imale su i Primorsko-goranska, Varaždinska, te Krapinsko-zagorska županija, potom slijedi Međimurska županija itd. Može se zaključiti da relativno nižu stopu nezaposlenosti imaju regije na zapadu i sjeveru zemlje.

1.2 Relativne investicije i stopa nezaposlenosti

Na slici 1.2 prikazan je odnos iznosa investicija u (kapitalnu) opremu po članu radne snage s jedne strane i stope nezaposlenosti s druge strane, po županijama. Podaci o investicijama u opremu po članu radne snage odnose se na prosjek razdoblja od 2004. do 2007. godine, dok se podaci o stopi nezaposlenosti odnose na prosjek razdoblja od 2005. do 2008. godine, a dobiveni su po metodologiji opisanoj u prethodnom odjeljku.

Uočljiva je razmjerno blaga negativna veza između investicija i nezaposlenosti. Međutim, na slici nisu prikazani podaci za Ličko-senjsku županiju koji drastično odstupaju od ostalih zbog visokih investicija u 2004. godini, vjerojatno povezanih s gradnjom cestovne infrastrukture. Što se tiče odstupanja podataka za ostale županije, s jedne strane odstupaju podaci Sisačko-moslavačke županije u kojoj je nezaposlenost puno veća nego što bi se moglo pretpostaviti na osnovi investicija u opremu. Razlog tome vjerojatno leži u kapital-intenzivnom karakteru proizvodnje u naftnoj odnosno petrokemijskoj industriji, a koja ima velik udio u gospodarstvu spomenute

Izvor: DZS; HZZ; HZMO; a. Napomena: podaci za Ličko-senjsku županiju nisu prikazani; o podacima za Grad Zagreb vidjeti tekst.

Slika 1.2

Investicije u opremu i stopa nezaposlenosti

po županijama

ANALITIČKI BILTEN

7

županije. Stoga značajne investicije u opremu u Sisačko-moslavaćkoj županiji nisu (bile) povezane s većom zaposlenosti odnosno manjom nezaposlenosti. Pri tumačenju navedenih podataka treba imati na umu da je razdoblje u kojem investicije stvarno utječu na nezaposlenost vjerojatno još dulje od prikazanog. Stopa nezaposlenosti u Gradu Zagrebu također je veća nego što se to moglo očekivati na temelju opsega investicija po članu radne snage. To može biti posljedica nepreciznog prostornog klasificiranja investicija. Vjerojatno je dio investicija prikazan prema sjedištu tvrtke ili institucije, koje je često u Gradu Zagrebu, a ne prema županiji u kojoj su investicije ostvarene. S druge strane, moguće je da na stopu nezaposlenosti utječu i neki drugi čimbenici. Naposljetku, podaci ne obuhvaćaju investicije obrtnika koje također mogu biti u vezi sa zaposlenosti odnosno nezaposlenosti.

Unatoč spomenutim ogradama i problemima s podacima, izgleda nedvojbeno da su najveće investicije po članu radne snage tijekom promatranog razdoblja ostvarene u regijama s najnižom stopom nezaposlenosti, tj. u skupini koja obuhvaća Grad Zagreb, te Istarsku, Primorsko-goransku i Zagrebačku županiju. Relativni opseg investicija vjerojatno je proporcionalan relativnom opsegu fizičkog kapitala koji bitno utječe na potražnju za radom, a time i na stopu nezaposlenosti.

ŽupanijaInvesticije u opremu po članu radne snage

(tisuće kuna)2004. 2005. 2006. 2007.

Zagrebačka 11,2 8,3 11,4 14,2

Krapinsko-zagorska 6,5 5,8 5,9 6,0

Sisačko-moslavačka 7,7 8,0 11,2 14,2

Karlovačka 7,2 7,6 7,3 9,1

Varaždinska 8,6 7,6 7,8 8,4

Koprivničko-križevačka 6,3 6,3 6,9 8,1

Bjelovarsko-bilogorska 4,5 6,2 4,1 5,7

Primorsko-goranska 14,3 11,9 13,2 12,6

Ličko-senjska 66,3 11,5 7,4 8,5

Virovitičko-podravska 3,3 3,2 5,9 6,0

Požeško-slavonska 8,3 6,9 6,1 6,5

Brodsko-posavska 6,0 4,6 5,8 5,0

Zadarska 7,1 11,2 12,1 10,3

Osječko-baranjska 7,8 7,0 9,0 8,8

Šibensko-kninska 8,6 8,0 7,4 6,7

Vukovarsko-srijemska 6,5 4,7 6,0 7,4

Splitsko-dalmatinska 10,4 6,6 10,2 10,2

Istarska 11,4 13,3 17,2 17,4

Dubrovačko-neretvanska 8,4 7,2 9,8 12,4

Međimurska 5,7 7,2 8,3 8,5

Grad Zagreb 17,1 19,9 22,2 28,4

Izvor: HZZ; a.

Tablica 1.2

Investicije u opremupo članu radne snagepo županijama

ANALITIČKI BILTEN

8

1.3 Prosječna plaća i sastav zaposlenosti prema obrazovanosti

U tablici 1.3.1 prikazani su podaci o prosječnoj bruto plaći u pravnim osobama po županijama od 2003. do 2006. godine. Posljednji raspoloživi podatak za 2006. godinu objavljen je u drugoj polovici 2008. godine. Najveća prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu, te Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji.

ŽupanijaProsječna bruto plaća (kn)

2003. 2004. 2005. 2006.

Zagrebačka 5307 5652 5928 6220

Krapinsko-zagorska 4652 4791 4990 5295

Sisačko-moslavačka 5158 5359 5640 6071

Karlovačka 5116 5498 5750 6015

Varaždinska 4652 4887 5099 5362

Koprivničko-križevačka 5133 5403 5599 5967

Bjelovarsko-bilogorska 4741 4958 5154 5457

Primorsko-goranska 5602 5925 6232 6528

Ličko-senjska 5764 5444 5490 5776

Virovitičko-podravska 4698 4821 4952 5270

Požeško-slavonska 4775 4943 5090 5381

Brodsko-posavska 4857 5045 5231 5484

Zadarska 5456 5765 6022 6164

Osječko-baranjska 4885 5101 5382 5622

Šibensko-kninska 5197 5507 5614 5939

Vukovarsko-srijemska 4920 5126 5291 5513

Splitsko-dalmatinska 5350 5625 5885 6220

Istarska 5629 5915 6223 6551

Dubrovačko-neretvanska 5284 5717 5997 6361

Međimurska 4395 4702 4728 5068

Grad Zagreb 6708 7136 7486 8053

Izvor: DZS.

Čimbenik koji može utjecati na visinu prosječne plaće jest udio visoko obrazovanih u zaposlenosti. U tablici 1.3.2 prikazan je udio zaposlenih u pravnim osobama s višom ili visokom naobrazbom od 2004. do 2007. godine. Na slici 1.3 vidljivo je da postoji pozitivna veza između udjela zaposlenih s višom ili visokom školom s jedne strane i prosječne plaće s druge strane. Prikazani podaci odnose se na zaposlene u pravnim osobama u razdoblju od 2004. do 2006. godine. Na čvrstoću veze najviše utječu podaci za Grad Zagreb, ali povezanost ostaje razmjerno čvrsta i kada se iz uzorka isključe podaci za Grad Zagreb. Razlika u udjelu visoko obrazovanih radnika u ukupnom broju radnika u velikom dijelu objašnjava razliku u plaćama između, primjerice, Međimurske i Varaždinske županije s jedne strane, te Primorsko-goranske i Splitsko-dalmatinske županije s druge strane. Međutim, razina prosječne plaće u, primjerice, Istarskoj županiji znatno je veća nego što bi se

Tablica 1.3.1

Prosječna bruto plaćapo županijama

ANALITIČKI BILTEN

9

ŽupanijaUdio VŠS i VSS u zaposlenima (%)

2004. 2005. 2006. 2007.

Zagrebačka 18,2 18,3 18,3 18,6


Sisačko-moslavačka 18,6 18,9 18,9 18,8Karlovačka 20,2 20,5 20,9 21,1Varaždinska 16,7 16,5 16,8 16,6




Ličko-senjska 16,1 19,2 20,4 21,5




Zadarska 24,2 23,9 25,5 25,4





Istarska 21,2 21,4 21,8 22,0


Međimurska 15,5 17,1 16,4 16,0

Grad Zagreb 30,3 31,3 31,5 31,9

Izvor: DZS; a. Napomena: podaci se odnose na kraj ožujka.

Izvor: DZS; a. Napomena: podaci se odnose na razdoblje od 2004. do 2006. godine.

Tablica 1.3.2

Udio VŠS i VSSu zaposlenimapo županijama

Slika 1.3

Udio VŠS i VSS u zaposlenimai prosječna plaćapo županijama

ANALITIČKI BILTEN

10

to moglo očekivati na temelju udjela visoko obrazovanih radnika. Izgleda, dakle, da u Istarskoj županiji na razinu prosječne plaće utječu i neki drugi čimbenici. Isto vrijedi i za Zagrebačku županiju, u čijem su slučaju neki od tih drugih čimbenika vjerojatno povezani s blizinom Grada Zagreba.

Osim obrazovanosti radnika, čimbenik koji može utjecati na razinu prosječne plaće jest količina fizičkog kapitala po radniku. Ako su investicije u opremu po članu radne snage približno proporcionalne količini fizičkog kapitala po radniku, onda one mogu poslužiti kao njegov pokazatelj. Odnos između prosječne plaće (PLAĆ) s jedne strane, te udjela više i visoko obrazovanih radnika (VŠVS) i investicija u opremu (INVEST) po članu radne snage s druge strane, na prosječnim podacima u razdoblju od 2004. do 2006. godine, ali bez podataka za Ličko-senjsku županiju (zbog prethodno spomenutih razloga), prikazuje sljedeća regresijska jednadžba:

PLAĆ = 3197 + 75,4 VŠVS + 101,4 INVEST R2 = 0,918 (4,3) (5,8) N = 20 Rezultat pokazuje da na prosječnu plaću snažno utječu i investicije u opremu odnosno količina fizičkog kapitala po članu radne snage. Utjecaj investicija ostaje snažan čak i ako se iz uzorka isključe podaci za Grad Zagreb.

U prethodnu se regresijsku jednadžbu, umjesto prosjeka županije za tri godine, mogu unijeti podaci za svaku godinu posebno, tako da se ukupan broj promatranih jedinica (N) penje na 60 (bez Ličko-senjske županije). Pri tome je potrebno statistički „isključiti“ utjecaj razlika između godina (G) i utjecaj specifičnosti Grada Zagreba (GZG). Rezultat takve analize jest sljedeći:

PLAĆ = 3430 + 80,8 VŠVS + 82,0 INVEST – 387 G04 – 180 G05 + 189 GZG (6,9) (7,1) (5,6) (2,6) (1,0) R2 = 0,901 N = 60

Udio radnika s višom ili visokom školom veći za jedan postotni bod povezan je s prosječnom plaćom većom za 81 kunu, a godišnje investicije u opremu po članu radne snage veće za tisuću kuna povezane su s plaćom većom za 82 kune. Koeficijenti ostaju statistički vrlo značajni i kada se podaci za Grad Zagreb u potpunosti isključe iz analize. Može se zaključiti, dakle, da i obrazovanost radnika i investicije odnosno fizički kapital po članu radne snage snažno utječu na prosječnu plaću.

1.4 Sastav zaposlenosti prema spolu i stopa nezaposlenosti

U tablici 1.4 prikazan je udio žena u zaposlenima u pravnim osobama po županijama od 2004. do 2007. godine. Najveći udio žena u zaposlenima u 2007. godini zabilježen je u Krapinsko-zagorskoj i Varaždinskoj županiji, te u Gradu Zagrebu.

Zanimljivo je da između udjela žena u zaposlenima i stope nezaposlenosti postoji blaga, ali nezanemariva negativna veza - veći udio žena u zaposlenima povezan je s manjom stopom nezaposlenosti, kao što to pokazuju podaci za 2007. godinu prikazani na slici 1.4. Povezanost vjerojatno proizlazi iz toga što veća mogućnost zapošljavanja djeluje na (ne)zaposlenost žena snažnije nego na (ne)zaposlenost muškaraca. Drugim riječima, veća potražnja za radom smanjuje stopu nezaposlenosti žena više nego stopu nezaposlenosti muškaraca. Navedenu vezu, međutim, nije moguće izravno testirati na podacima o osiguranicima mirovinskog osiguranja jer se regionalni podaci o broju osiguranika po spolu ne objavljuju.

ANALITIČKI BILTEN

11

ŽupanijaUdio žena u zaposlenima (%)

2004. 2005. 2006. 2007.

Zagrebačka 39,1 38,5 38,4 38,4


Sisačko-moslavačka 40,2 40,1 40,8 41,6

Karlovačka 43,2 41,5 41,9 41,6

Varaždinska 47,3 47,3 47,9 48,4




Ličko-senjska 34,3 39,1 40,7 41,6




Zadarska 43,8 43,1 46,0 46,0





Istarska 45,9 45,5 45,4 45,5


Međimurska 47,0 48,7 46,0 45,3

Grad Zagreb 47,7 48,1 47,8 47,9

Izvor: DZS.

Izvor: DZS; HZZ; a.

Tablica 1.4

Udio žena u zaposlenimapo županijama

Slika 1.4

Stopa nezaposlenostii udio žena u zaposlenimapo županijama

ANALITIČKI BILTEN

12

1.5 Relativna nezaposlenost, sastav zaposlenosti i spol

Izravno testiranje povezanosti između stope nezaposlenosti muškaraca i žena po županijama nije provedivo jer se podaci o osiguranicima mirovinskog osiguranja prema spolu ne objavljuju. Podatke o broju zaposlenih objavljuje Državni zavod za statistiku, ali oni se odnose na stanje samo krajem trećeg mjeseca u godini, te ne obuhvaćaju zaposlene u individualnoj poljoprivredi. Stoga omjer broja nezaposlenih i radne snage izračunat na temelju dostupnih podataka nije uputno nazivati stopom nezaposlenosti, već relativnim brojem nezaposlenih.

Podaci o relativnom broju nezaposlenih prema spolu od 2005. do 2007. godine po županijama prikazani su u tablici 1.5.1. Konkretnim brojčanim vrijednostima spomenutog pokazatelja u pojedinim županijama ne treba pridavati veliku težinu zbog toga što se odnose na vrijeme u godini kada je nezaposlenost sezonski visoka, te zbog toga što nisu uključeni zaposleni u individualnoj poljoprivredi.

Županija Relativan broj nezaposlenih krajem ožujka (%)

Godina 2005. 2006. 2007.

Spol M Ž M Ž M Ž

Zagrebačka 11,4 23,2 9,8 21,9 8,5 20,4

Krapinsko-zagorska 13,5 17,7 11,6 17,5 9,5 15,5

Sisačko-moslavačka 25,6 38,3 23,7 36,8 21,2 33,8

Karlovačka 21,6 35,0 20,2 34,0 17,7 32,4

Varaždinska 13,9 18,1 12,3 16,4 9,8 14,5

Koprivničko-križevačka 18,7 25,1 16,1 23,8 14,6 22,8

Bjelovarsko-bilogorska 26,7 32,9 25,4 33,3 23,1 32,7

Primorsko-goranska 10,1 19,7 8,9 18,4 8,3 16,9

Ličko-senjska 19,5 28,5 18,5 28,1 17,9 28,3

Virovitičko-podravska 30,1 40,3 28,1 40,8 25,3 38,8

Požeško-slavonska 19,3 27,0 18,9 26,7 17,2 27,0

Brodsko-posavska 26,0 39,3 23,7 38,7 19,8 38,5

Zadarska 17,0 28,9 16,0 26,5 14,8 26,2

Osječko-baranjska 24,2 34,1 21,3 33,0 18,5 32,0

Šibensko-kninska 24,2 34,1 19,9 31,1 18,5 29,5

Vukovarsko-srijemska 30,7 40,4 27,7 38,4 24,8 37,3

Splitsko-dalmatinska 18,4 29,7 16,6 28,2 15,7 27,5

Istarska 5,6 12,8 5,2 12,5 4,8 11,9

Dubrovačko-neretvanska 15,9 25,2 14,1 23,7 13,6 23,4

Međimurska 13,4 23,3 11,7 22,3 9,8 20,3

Grad Zagreb 8,1 12,0 7,1 11,4 6,0 9,7

Izvor: DZS; HZZ; a.

Nasuprot tome, pozornost treba posvetiti odnosu između relativne nezaposlenosti muškaraca i relativne nezaposlenosti žena koji je prikazan

Tablica 1.5.1

Relativan broj nezaposlenihprema spolu

po županijama

ANALITIČKI BILTEN

13

na slici 1.5.1. Prikazani podaci odnose se na prosjek razdoblja od 2005. do 2007. godine. Premda je relativna nezaposlenost žena veća nego relativna nezaposlenost muškaraca u svim županijama, uočljiva je vrlo čvrsta pozitivna veza između njih.

Izvor: DZS; HZZ; a.

Štoviše, regresijska analiza pokazuje da je relativna nezaposlenost muškaraca (NEZM) manja za jedan postotni bod povezana s relativnom nezaposlenosti žena (NEZŽ) manjom za više od jednog postotnog boda:

NEZŽ = 5,4 + 1,26 NEZM R2 = 0,917 (14,5) N = 21

Drugim riječima, premda je nezaposlenost muškaraca manja od nezaposlenosti žena, smanjenje nezaposlenosti žena veće je od smanjenja nezaposlenosti muškaraca. Takav nalaz u skladu je s prethodnim koji upućuje na zaključak da veća mogućnost zapošljavanja odnosno veća ukupna potražnja za radom snažnije djeluje na zaposlenost žena nego na zaposlenost muškaraca. Drugim riječima, ako na tržištu ima manje nezaposlenih muškaraca, poslodavci će više zapošljavati žene.

U sljedećoj tablici prikazan je udio zaposlenih u obrtu u ukupnom broju zaposlenih prema spolu. Zaposlenost u obrtu mogući je pokazatelj zaposlenosti u „sekundarnom sektoru“ u kakvu radnici ulaze kada ne postoji mogućnost zapošljavanja na kvalitetnijem radnom mjestu u „primarnom sektoru“. Ako je prethodna pretpostavka točna, između stope nezaposlenosti, osobito žena, i udjela zaposlenih u obrtu postojat će pozitivna veza. Kao što to pokazuje sljedeća slika, između nezaposlenosti žena i udjela obrta u zaposlenosti žena zaista postoji blaga pozitivna veza.

Spomenutu povezanost između nezaposlenosti žena (NEZŽ) i udjela obrta u zaposlenosti žena (OBRT/ZAPŽ), koristeći se prosječnim podacima za razdoblje od 2005. do 2007. godine, brojčano opisuje sljedeća regresijska jednadžba:

OBRT/ZAPŽ = 5,1 + 0,237 NEZŽ R2 = 0,234 (2,4) N = 21

Povezanost, dakle, nije osobito snažna, ali nije niti zanemariva. Stoga se može zaključiti da podaci donekle podupiru gornju pretpostavku.

Slika 1.5.1

Relativnanezaposlenostmuškaraca i ženapo županijama

ANALITIČKI BILTEN

14

Županija Udio zaposlenih u obrtu (%)

Godina 2005. 2006. 2007.

Spol M Ž M Ž M Ž

Zagrebačka 23,7 25,1 23,2 24,8 22,5 24,0



Karlovačka 19,7 22,3 19,0 20,6 18,3 20,3

Varaždinska 19,2 16,2 18,9 15,9 18,9 15,1




Ličko-senjska 19,5 24,8 21,3 25,3 22,0 24,9




Zadarska 24,0 27,0 25,8 26,2 26,2 24,9





Istarska 25,4 22,0 25,3 21,8 25,3 21,3


Međimurska 21,2 15,8 20,5 14,8 19,4 14,7

Grad Zagreb 12,7 12,9 12,2 12,5 11,5 11,9

Izvor: DZS; a.

Izvor: DZS; a.

Tablica 1.5.2

Udio zaposlenihu obrtu prema spolu

po županijama

Slika 1.5.2

Relativna nezaposlenost žena i udio obrta

u zaposlenosti ženapo županijama

ANALITIČKI BILTEN

15

1.6 Plaće i sastav zaposlenosti u prerađivačkoj industriji prema obrazovanosti i spolu

U tabllici 1.6.1 prikazana je prosječna bruto plaća u pravnim osobama u prerađivačkoj industriji prema spolu od 2004. do 2006. godine, što je zadnji raspoloživi podatak, objavljen u 8. mjesecu 2008. godine. Najveća prosječna plaća muškaraca u 2006. godini, primjerice, zabilježena je u Gradu Zagrebu, te u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji, dok je najveća plaća žena zabilježena u Gradu Zagrebu, te u Koprivničko-križevačkoj i Primorsko-goranskoj županiji.

Županija Prosječna bruto plaća (kn)

Godina 2004. 2005. 2006.

Spol M Ž M Ž M Ž

Zagrebačka 5482 4259 5743 4730 6279 5046

Krapinsko-zagorska 4769 3090 4907 3297 5392 3560

Sisačko-moslavačka 5259 4390 5638 4563 6270 5012

Karlovačka 5260 4043 5569 4116 5850 4320

Varaždinska 4284 3156 4559 3304 4826 3471

Koprivničko-križevačka 5634 5090 5802 5346 6274 5811

Bjelovarsko-bilogorska 4407 3248 4640 3465 4882 3653

Primorsko-goranska 5972 4560 6275 5126 6684 5494

Ličko-senjska 3838 3566 3966 3122 3859 3162

Virovitičko-podravska 4312 3636 4348 3656 4702 3945

Požeško-slavonska 4080 3191 4306 3241 4591 3377

Brodsko-posavska 4056 3332 4272 3258 4438 3607

Zadarska 5794 4521 5966 4410 6103 4299

Osječko-baranjska 4525 3626 4689 3741 5003 3822

Šibensko-kninska 4882 3959 5080 4091 5525 4400

Vukovarsko-srijemska 4424 3070 4763 3361 5064 3520

Splitsko-dalmatinska 5972 4060 6296 4348 6712 4700

Istarska 6344 4683 6998 4890 7592 5194

Dubrovačko-neretvanska 4556 3652 5393 4284 5475 4184

Međimurska 4855 3114 5051 3160 5507 3426

Grad Zagreb 7513 6075 7843 6397 8297 6871

Izvor: DZS.

Kao što je pokazano u jednom od prethodnih odjeljaka, na razinu prosječne plaće utječe razina obrazovanosti radnika. Stoga je u sljedećoj tablici prikazan udio radnika sa završenom višom ili visokom školom u ukupnom broju zaposlenih muškaraca i žena u pravnim osobama u prerađivačkoj industriji. Podaci se odnose na stanje krajem trećeg mjeseca u godini. Najveći udio radnika s višom ili visokom školom u ukupnom broju zaposlenih muškaraca u, primjerice, 2006. godini zabilježen je u Gradu Zagrebu, re u Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj i Karlovačkoj županiji, a najveći udio visoko obrazovanih u ukupnom broju

Tablica 1.6.1

Prosječna bruto plaćaprema spolupo županijama

ANALITIČKI BILTEN

16

zaposlenih žena zabilježen je u Gradu Zagrebu, te u Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji.

Županija Udio radnika s višom ili visokom školom (%)

Godina 2004. 2005. 2006.

Spol M Ž M Ž M Ž

Zagrebačka 10,3 10,2 10,7 4,9 10,1 10,2



Karlovačka 14,3 12,4 14,2 7,2 14,4 12,2

Varaždinska 7,6 6,2 7,5 6,9 7,4 6,6




Ličko-senjska 5,4 4,8 5,5 1,9 5,3 6,3




Zadarska 13,7 10,3 13,6 5,3 14,7 9,6





Istarska 11,4 9,1 11,0 5,1 11,1 10,4


Međimurska 7,2 6,2 7,9 6,6 7,5 6,6

Grad Zagreb 21,8 20,0 22,3 15,1 22,8 22,4

Izvor,

Između udjela radnika sa završenom višom ili visokom školom u ukupnom broju muških radnika i prosječne plaće muškaraca postoji vrlo čvrsta pozitivna veza, kao što je to vidljivo na slici 1.6. Podaci prikazani na spomenutoj slici običan su prosjek podataka za promatrane tri godine. Podaci za Grad Zagreb značajno utječu na čvrstoću povezanosti, ali veza je snažna i u skupini ostalih regionalnih jedinica. Jedini izuzetak je Istarska županija u kojoj je prosječna plaća muškaraca znatno veća nego što bi se to moglo očekivati na temelju udjela visoko obrazovanih radnika.

Kao što je pokazano u jednome od prethodnih odjeljaka, na prosječnu plaću, osim obrazovanosti radnika, vjerojatno utječu i drugi čimbenici. Riječ je ponajprije o količini fizičkog kapitala po radniku, ali i o kvaliteti kapitala, organizaciji i intezitetu rada, tehnološkim postupcima itd. Stoga je potrebno pronaći način da se statistički odstrani utjecaj drugih čimbenika na plaću radnika i da se ustanovi samo utjecaj obrazovanosti. Jedan od načina da se

Tablica 1.6.2

Udio VŠS i VSSu zaposlenima

prema spolupo županijama

ANALITIČKI BILTEN

17

Izvor: DZS; a.

to postigne jest uključivanje plaća žena kao „kontrolne“ varijable. Naime, ako drugi čimbenici (podjednako) utječu i na plaće muškaraca i na plaće žena, onda će uključivanje plaća žena kao kontrolne varijable statistički „odstraniti“ utjecaj drugih čimbenika na plaće muškaraca.

Statističku vezu između prosječne plaće muškaraca (PLAĆM) s jedne strane, te udjela radnika s višom ili visokom školom (VŠVSM), uzimajući u obzir prosječnu plaću žena (PLAĆŽ), te odstranjujući specifičnosti Istarske županije (IST) i pojedinih godina (G04 i G05), na podacima za 63 jedinice (21 županija puta tri godine), opisuje sljedeća regresijska jednadžba:

PLAĆM = 2141 + 125 VŠVSM + 0,5 PLAĆŽ + 1173 IST - 395 G04 - 222 G05 (6,3) (5,6) (6,0) (3,9) (2,2) R2 = 0,911 N = 63

Rezultat pokazuje da je utjecaj obrazovanosti muških radnika na njihovu prosječnu plaću statistički veoma značajan čak i kada se u obzir uzmu svi čimbenici koji utječu na prosječnu plaću žena. Štoviše, stvarni utjecaj vjerojatno je još značajniji jer uključivanje plaća žena odstranjuje utjecaj onoga dijela obrazovanosti muških radnika koji se podudara s obrazovanosti žena i utječe na plaće žena. Potrebno je dodati da se statistička značajnost neznatno smanjuje ako se odstrani specifičnost podataka za Grad Zagreb.

Prethodno vrijedi i za utjecaj obrazovanosti radnika ženskog spola na njihove plaće. Statistička procjena utjecaja udjela radnika sa završenom višom ili visokom školom u ukupnom broju radnika ženskog spola (VŠVSŽ) na njihove plaće (PLAĆŽ) donosi sljedeći rezultat:

PLAĆŽ = 195 + 63 VŠVSŽ + 0,6 PLAĆM -128 IST + 19 G04 + 278 G05 (3,6) (7,7) (0,5) (0,2) (2,3) R2 = 0,86 N = 63

Udio visoko obrazovanih u ukupnom broju zaposlenih žena također statistički značajno djeluje na razinu njihove zarade u prerađivačkoj industriji, ali slabije nego u muškaraca. Razlog tome mogu biti razlike u sadržaju obrazovanja između visoko obrazovanih muškaraca i žena zaposlenih u prerađivačkoj industriji.

Slika 1.6

Udio VŠS i VSSu muškim radnicimai prosječna plaćamuških radnikapo županijama

ANALITIČKI BILTEN

18

1.7 Produktivnost rada i plaće

U sljedećoj tablici prikazani su podaci o broju zaposlenih i bruto domaćem proizvodu po županijama u 2005. i 2006. godini. Prikazani podaci ovdje služe u svrhu analize odnosa između produktivnosti rada i prosječne plaće u pravnim osobama koja je prikazana u jednom od prethodnih odjeljaka.

ŽupanijaZaposleni (prosjek) BDP (mil. kn.)

2005. 2006. 2005. 2006.

Zagrebačka 65585 68498 12763 12826

Krapinsko-zagorska 34747 35244 5274 5502

Sisačko-moslavačka 42410 43034 7220 8325

Karlovačka 35752 35324 5345 5949

Varaždinska 60448 61714 7887 8811

Koprivničko-križevačka 38700 39099 5711 6619

Bjelovarsko-bilogorska 35900 36271 4826 5409

Primorsko-goranska 115070 118247 18940 20439

Ličko-senjska 13170 13262 2468 2599

Virovitičko-podravska 23216 23127 3156 3707

Požeško-slavonska 20754 20785 2978 3006

Brodsko-posavska 38001 37902 4849 5334

Zadarska 43162 44525 6979 7121

Osječko-baranjska 88042 90029 12766 13867

Šibensko-kninska 27428 28336 4516 4543

Vukovarsko-srijemska 40153 41598 5922 6763

Splitsko-dalmatinska 137169 141462 19151 20985

Istarska 81666 83833 14243 15150

Dubrovačko-neretvanska 37675 38998 6139 6708

Međimurska 38117 38732 4581 5280

Grad Zagreb 457777 477077 75581 81589

Izvor: HZMO; DZS; autorovi izračuni.

Između (logaritma) proizvoda po zaposlenom (BDP/ZAP) i (logaritma) prosječne plaće (PLAĆ), uz kontrolu specifičnosti Grada Zagreba (GZG), te razlike u između godina (G06), postoji čvrsta veza, kao što to pokazuje rezultat regresijske analize:

ln PLAĆ = 9,5 + 0,45 ln BDP/ZAP + 0,02 G06 + 0,29 ln GZG (5,6) (1,3) (6,7)

R2 = 0,718 N = 42

Čvrsta je veza između produktivnosti rada i prosječne plaće očekivana, ali manje je očekivan njezin vrlo nizak koeficijent. Primjerice, produktivnost rada manja za 10 posto povezana je s plaćom manjom za samo 4,5 posto. Takav nalaz upućuje na zaključak da su plaće u pravnim osobama razmjerno nefleksibilne odnosno

Tablica 1.7.1

Broj zaposlenihi BDP po županijama

ANALITIČKI BILTEN

19

da nepotpuno odražavaju razike u produktivnosti rada između županija. Što se tiče velikog odstupanja plaća od produktivnosti u Gradu Zagrebu, ono je očito posljedica precijenjenog broja zaposlenih odnosno podcijenjene produktivnosti rada. Nepreciznost procjene broja zaposlenih, međutim, umanjuje i pouzdanost prethodnog zaključka. Daljnju analizu omogućuju podaci o zaposlenosti, plaćama i proizvodnji u industriji, koji su prikazani u sljedećoj tablici. Podaci se odnose na zaposlene u pravnim osobama i obrtu u prerađivačkoj industriji krajem trećeg mjeseca u godini. Podaci o broju zaposlenih u pravnim osobama dobiven je anketom poduzeća koju provodi Državni zavod za statistiku, dok je broj zaposlenih u obrtu preuzet od mirovinskog osiguranja. Podaci o dodanoj vrijednosti odnose se na industriju u cjelini.

Unatoč tomu što se promatra samo jedna djelatnost, što su izvori podataka različiti i što se područja plaća, zaposlenosti i proizvodnje ne podudaraju, rezultat za industriju je vrlo sličan prethodnom koji se odnosio na gospodarstvo u cjelini.

ŽupanijaBDV (mil. kn) Zaposleni Bruto plaća (kn)

2005. 2006. 2005. 2006. 2005. 2006.

Zagrebačka 3536 3223 18219 18986 5453 5918

Krapinsko-zagorska 1333 1380 11610 11425 4070 4435

Sisačko-moslavačka 2163 2811 12681 12830 5318 5919

Karlovačka 1286 1427 9225 9410 5052 5298

Varaždinska 1955 2374 19907 20434 3905 4134

Koprivničko-križevačka 1698 1984 10792 10888 5601 6072

Bjelovarsko-bilogorska 769 902 8826 9087 4182 4370

Primorsko-goranska 3750 4611 20513 20203 5982 6378

Ličko-senjska 361 505 1179 1025 3705 3658

Virovitičko-podravska 631 812 5299 5277 4113 4459

Požeško-slavonska 533 553 5477 5522 3847 4078

Brodsko-posavska 865 1021 9209 9113 3997 4260

Zadarska 811 865 4764 4800 5534 5585

Osječko-baranjska 1923 1845 17985 18748 4335 4555

Šibensko-kninska 603 760 4647 4747 4853 5258

Vukovarsko-srijemska 734 903 6093 6415 4319 4549

Splitsko-dalmatinska 3063 3564 23623 23104 5753 6168

Istarska 3174 3323 16256 16204 6311 6796

Dubrovačko-neretvanska 574 733 2606 2524 5149 5177

Međimurska 1363 1590 10923 12460 4182 4591

Grad Zagreb 13668 13044 58127 58608 7272 7742

Izvor: DZS; a.

Prije njegove brojčane analize, pozitivan odnos između proizvoda po radniku i bruto plaće prikazan je na sljedećoj slici. Iz slikovnog prikaza isključeni su podaci

Tablica 1.7.2

BDV, zaposlenii prosječna bruto plaćau industrijipo županijama

ANALITIČKI BILTEN

20

za Ličko-senjsku i Dubrovačko-neretvansku županiju zbog velikog odstupanja, ali uočljivo je i odstupanje Splitsko-dalmatinske županije u kojoj je bruto plaća znatno veća nego što bi se moglo očekivati na temelju produktivnosti rada.

Izvor: DZS; a. Napomena: podaci za Ličko-senjsku i Dubrovačko-neretvansku županiju nisu prikazani zbog velikog odstupanja.

Odnos između (logaritma) bruto plaće (PLAĆ) i (logaritma) proizvoda po radniku (BDV/R) u industriji, uz kontrolu razlika u godinama (G06), te uklanjajući odstupanja Ličko-senjske (LIČ) i Dubrovačko-neretvanske (DUB) županije, na podacima po županijama za 2005. i 2006. godinu, prikazuje sljedeća regresijska jednadžba:

ln PLAĆ = 5,6 + 0,58 ln BDV/R – 0,01 G06 – 0,9 LIČ – 0,3 DUB (11,0) (0,5) (10,7) (4,3) R2 = 0,802 N = 42

Rezultat pokazuje da je produktivnost rada u industriji manja za, primjerice, 10 posto povezana s plaćom manjom za samo 5,8 posto. Razlike u plaćama u prerađivačkoj industriji između županija, dakle, ne odražavaju u potpunosti razlike u produktivnost rada. Kada bi fleksibilnost plaća bila savršena, koeficijent ispred bruto dodane vrijednosti po radniku bio bi vjerojatno blizu jedinice. Plaće u prerađivačkoj industriji nešto su fleksibilnije nego plaće u gospodarstvu kao cjelini, zahvaljujući vjerojatno tome što su tvrtke u prerađivačkoj industriji u privatnom vlasništvu. Njihova je fleksibilnost, međutim, veoma daleko od savršene.

1.8 Sezonsko zapošljavanje i dugotrajna nezaposlenost

U sljedećoj tablici prikazan je udio sezonskog zapošljavanja u ukupnom zapošljavanju osoba s evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u 2008. godini. Najveći udio sezonskog zapošljavanja zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj, Šibensko-kninskoj i Istarskoj županiji, a najmanji u Gradu Zagrebu, te Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji. U tablici je također prikazan i udio dugotrano nezaposlenih (više od 12 mjeseci) u ukupnom broju nezaposlenih krajem 2008. godine. Najveći udio dugotrajno nezaposlenih zabilježen je u Karlovačkoj, Sisačko-moslavačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a najmanji u Istarskoj, Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Slika 1.7

BDV po radnikui prosječna bruto plaća

po županijama

ANALITIČKI BILTEN

21

Županija Udio sezon. zapoš. (%)

Udio dugot. nezap.(%)

Stopa nez., kraj god. (%)

Zagrebačka 2,2 55,9 11,1

Krapinsko-zagorska 3,2 52,9 10,2

Sisačko-moslavačka 12,5 62,8 25,2

Karlovačka 12,2 66,3 22,0

Varaždinska 5,0 54,5 9,4

Koprivničko-križevačka 10,9 56,7 12,2

Bjelovarsko-bilogorska 20,7 59,4 22,1

Primorsko-goranska 25,7 47,7 10,0

Ličko-senjska 17,2 56,3 17,6

Virovitičko-podravska 32,7 52,3 24,3

Požeško-slavonska 18,3 50,3 19,0

Brodsko-posavska 17,6 59,2 23,3

Zadarska 22,4 55,1 16,4

Osječko-baranjska 20,0 58,2 21,0

Šibensko-kninska 41,1 43,9 18,7

Vukovarsko-srijemska 20,0 55,6 26,4

Splitsko-dalmatinska 22,1 52,6 17,0

Istarska 39,5 32,9 6,5

Dubrovačko-neretvanska 54,2 45,2 13,1

Međimurska 5,1 55,5 10,8

Grad Zagreb 1,7 58,9 5,2

Izvor: HZZ; HZMO; a.

Budući da sezonsko zapošljavanje može prekinuti potencijalno dugotrajno razdoblje nezaposlenosti, sljedeća regresijska analiza istražuje postoji li negativna veza između udjela sezonskog zapošljavanja (SEZON) u ukupnom zapošljavanju i udjela dugotrajno nezaposlenih (DUGNEZ) po županijama, pri čemu uzima u obzir stopu nezaposlenosti (STNEZ) krajem godine:

DUGNEZ = 51,3 – 0,4 SEZON + 0,63 STNEZ R2 = 0,752 (6,4) (4,7) N = 21

Rezultat pokazuje da između udjela sezonskog zapošljavanja i udjela dugotrajno nezaposlenih zaista postoji veoma čvrsta negativna veza. Udio sezonskog zapošljavanja veći za, primjerice, deset postotnih bodova, uz istu stopu nezaposlenosti, povezan je s udjelom dugotrajno nezaposlenih manjim za četiri postotna boda. Zbog toga je, na primjer, udio dugotrajno nezaposlenih u Gradu Zagrebu puno veći nego u Istarskoj županiji, premda je stopa nezaposlenosti slična. Zahvaljujući značajnom opsegu sezonskog zapošljavanja, udio dugotrajno nezaposlenih u Šibensko-kninskoj županiji je relativno nizak unatoč razmjerno visokoj stopi nezaposlenosti itd. Mogućnost sezonskog zapošljavanja, dakle, bitno smanjuje pojavu dugotrajne nezaposlenosti.

Tablica 1.8

Udio sezonskog zapošljavanja, udio dugotrajno nezaposlenih i stopa nezaposlenostiu 2008. godinipo županijama

ANALITIČKI BILTEN

22

2. Kretanje registrirane zaposlenosti i nezaposlenosti u nekim županijama

Na slici 2.1 prikazano je kretanje broja osiguranika mirovinskog osiguranja kao pokazatelja registrirane zaposlenosti i broja nezaposlenih na evidenciji Hrvat-skog zavoda za zapošljavanje u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Podaci prikazuju stanje krajem tromjesečja u razdoblju od prvog tromjesečja 2003. go-dine do posljednjeg tromjesečja 2008. godine. Podaci za Grad Zagreb i Zagre-bačku županiju objedinjeni su jer u velikoj mjeri čine jedinstveno tržište rada.

Izvor: HZZ; Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO); autorovi izračuni.Napomena: u prvom tromjesečju 2007. godine došlo je do prekida vremenske serije podataka o broju osiguranika odnosno zaposlenih.

Uočljivo je da je broj nezaposlenih uglavnom opadao tijekom promatranog razdoblja, dok je broj zaposlenih rastao. Međutim, krajem prvog tromjesečja 2007. godine došlo je do prekida vremenske serije broja zaposlenih zbog promjene prostornog obračuna broja osiguranika. Stoga odnos između kretanja broja nezaposlenih i kretanja broja zaposlenih treba promatrati za dva odvojena vremenska razdoblja. Uočljivo je da je nagib crte broja zaposlenih veći nego nagib crte broja nezaposlenih u oba promatrana razdoblja, premda je raspon skala u kojima su podaci prikazani jednak (sto tisuća).

Formalna brojčana analiza odnosa između broja zaposlenih (ZAP) i broja nezaposlenih (NEZ) može se provesti na svakom vremenskom razdoblju posebno ili objedinjeno uz posebnu binarnu varijablu koja označava drugo razdoblje (RAZ2), te uz binarne varijable koje označavaju prvi, drugi i treći kvartal odnosno sezone (S1-3):

ZAP = 747557 – 4,2 NEZ – 30305 RAZ2 + 3644 S1 – 5729 S2 – 2309 S3 (4,6) (2,8) (0,5) (0,8) (0,3)

Rezultat pokazuje da je broj nezaposlenih manji za, primjerice, deset osoba povezan s brojem zaposlenih većim za 42 osobe. To znači da se zaposlenost u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji tijekom ukupnog promatranog razdoblja povećala puno više nego što se smanjila nezaposlenost. Razloga tome može biti više. Tako je, na primjer, doseljavanje stanovništva, osobito u Zagrebačku

Slika 2.1

Kretanje zaposlenostii nezaposlenosti

u Gradu Zagrebui Zagrebačkoj županiji

ANALITIČKI BILTEN

23

županiju, vjerojatno pridonijelo povećanju zaposlenosti. S druge strane, na zaposlenost je utjecala i mirovinska reforma kojom je povišena dob za starosnu mirovinu. Smanjivanje neprijavljene zaposlenosti također je pridonijelo povećanju registrirane zaposlenosti. Dakle, smanjivanje nezaposlenosti samo je jedan od čimbenika koji su pridonijeli povećanju zaposlenosti u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji.

Na sljedećoj slici prikazano je kretanje broja zaposlenih i broja nezaposlenih u Primorsko-goranskoj županiji. Uočljiv je snažan rastući trend u broju zaposlenih i opadajući trend u broju nezaposlenih, ali i velike sezonske oscilacije.

Izvor: HZZ; HZMO.

Brojčani odnos između broja zaposlenih i broja nezaposlenih u Primorsko-goranskoj županiji prikazuje sljedeća regresijska jednadžba:

ZAP = 159949 – 2,6 NEZ – 726 RAZ2 + 980 S1 – 182 S2 – 1727 S3 (7,2) (0,5) (1,2) (0,2) (1,7)

R2 = 0,955 N = 24

Rezultat pokazuje da je broj nezaposlenih manji za deset osoba povezan s brojem zaposlenih većim za 26 osoba. U Primorsko-goranskoj županiji, dakle, povećanje broja zaposlenih tijekom promatranog razdoblja također je bilo veće od smanjenja broja nezaposlenih. Povećanju zaposlenosti vjerojatno su pridonijeli su i drugi čimbenici poput mirovinske reforme i smanjivanja neprijavljene zaposlenosti, ali i sezonsko zapošljavanje osoba izvan županije. U jednadžbu je uključen i prekid vremenske serije s prvim kvartalom 2007. godine, ali rezultat pokazuje da nije statistički značajan.

Sljedeća slika prikazuje odnos između kretanja zaposlenosti i nezaposlenosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Kao i u prethodnom slučaju, uočljive su vrlo izražene sezonske oscilacije, ali i rastući trend zaposlenosti i opadajući trend nezaposlenosti. Ako se promatra njihova apsolutna vrijednost, nagib trenda kretanja zaposlenosti također je veći od nagiba trenda opadanja nezaposlenosti, ali ta razlika izgleda manja nego u prethodna dva slučaja. Takav dojam potvrđuje brojčana analiza:

ZAP = 203037 – 1,66 NEZ + 5275 RAZ2 + 1052 S1 – 659 S2 + 288 S3 (12,6) (4,7) (1,2) (0,8) (0,3)R2 = 0,984 N = 24

Slika 2.2

Kretanje zaposlenostii nezaposlenostiu Primorsko-goranskojžupaniji

ANALITIČKI BILTEN

24

Izvor: HZZ; HZMO.

Smanjenje broja nezaposlenih za deset osoba u Splitsko-dalmatinskoj županiji povezano je s povećanjem broja zaposlenih za oko 17 osoba. Drugim riječima, smanjenje nezaposlenosti pridonijelo je povećanju zaposlenosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji puno više nego u prethodno spomenutim županijama. Takav nalaz nije neočekivan s obzirom na relativno visoku stopu nezaposlenosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji, puno veću nego u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, te Primorsko-goranskoj županiji.

Na sljedećoj slici prikazano je kretanje zaposlenosti i nezaposlenosti u Osječko-baranjskoj županiji. Brojčana analiza njihovog odnosa donosi sljedeći rezultat:

ZAP = 120968 – 1,0 NEZ + 3234 RAZ2 + 1165 S1 – 38 S2 + 139 S3 (8,3) (4,4) (2,3) (0,0) (0,3)R2 = 0,98 N = 24

Za razliku od prethodnih županija, u Osječko-baranjskoj županiji povećanje broja zaposlenih u potpunosti je objašnjeno smanjenjem broja nezaposlenih.

Izvor: HZZ; HZMO.

Slika 2.3


u Splitsko-dalmatinskojžupaniji

Slika 2.4


u Osječko-baranjskoj županiji

ANALITIČKI BILTEN

25

3. Opseg sezonskih oscilacija nezaposlenosti u nekim županijama

Na slici 3.1 prikazano je kretanje broja nezaposlenih u Splitsko-dalmatinskoj županiji od siječnja 2001. do prosinca 2008. godine. Osim toga, na slici je prikazan i 12-mjesečni centrirani pomični prosjek. Uočljive su značajne sezonske oscilacije oko prosječnog broja nezaposlenih.

Izvor: HZZ; a.

Sljedeća slika prikazuje prosječno sezonsko postotno odstupanje broja nezaposlenih od njegovog 12-mjesečnog pomičnog prosjeka u Splitsko-dalmatinskoj županiji po mjesecima. Tako je u siječnju broj nezaposlenih obično 4,7 posto veći od prosjeka, u veljači 4,9 posto, te u ožujku 4,6 posto, dok je u lipnju 4,9 posto manji od prosjeka, u srpnju 6,1 posto manji, u kolovozu 6,8 posto manji, u rujnu 3,9 posto manji itd. Ukupan raspon sezonskih oscilacija nezaposlenosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji iznosi, dakle, između 11 i 12 posto. S obzirom da je riječ o obalnoj županiji sa značajnim udjelom ugostiteljskih odnosno turističkih djelatnosti koje imaju izrazito sezonski karakter, ukupan raspon sezonskih oscilacija nezaposlenosti ne izgleda osobito velik.

Izvor: HZZ; a.

Slika 3.1

Kretanje nezaposlenostiu Splitsko-dalmatinskojžupaniji

Slika 3.2

Opseg sezonskogodstupanjanezaposlenostiu Splitsko-dalmatinskojžupaniji

ANALITIČKI BILTEN

26

Na sljedećoj slici prikazano je kretanje broja nezaposlenih u Istarskoj županiji od siječnja 2001. do prosinca 2008. godine. Prikazano je također i kretanje 12-mjesečnog pomičnog prosjeka broja nezaposlenih. Uočljive su značajne sezonske oscilacije oko pomičnog prosjeka.

Izvor: HZZ; a.

Sljedeća slika prikazuje prosječno sezonsko postotno odstupanje broja nezaposlenih od njegovog 12-mjesečnog pomičnog prosjeka u Istarskoj županiji po mjesecima. Broj nezaposlenih u siječnju obično je 18,8 posto veći od prosjeka, u veljači 23 posto, a u ožujku 21,6 posto, dok je broj nezaposlenih u lipnju obično 17,8 posto manji, u srpnju 21,6 posto, u kolovozu 21,4 posto, a u rujnu 17 posto. Riječ je, dakle, o velikom rasponu sezonskih oscilacija – između 44 i 45 posto. Drugim riječima, blizu polovice nezaposlenosti u zimskim mjesecima „nestat“ će u ljetnim mjesecima. Takav opseg sezonskih oscilacija očekivan je s obzirom na velik udio ugostiteljskih odnosno turističkih djelatnosti u gospodarskoj strukturi Istarske županije.

Izvor: HZZ; a.

Sezonske oscilacije nezaposlenosti, dakle, puno su veće u Istarskoj nego u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Opseg oscilacija nezaposlenosti vjerojatno je određen udjelom zaposlenih u sezonskim djelatnostima u ukupnom broju zaposlenih. Neizravna provjera spomenute pretpostavke može se provesti na podacima o strukturi proizvodnje odnosno bruto dodane vrijednosti,

Slika 3.3

Kretanje nezaposlenostiu Istarskoj županiji

Slika 3.4

Opseg sezonskogodstupanja

nezaposlenostiu Istarskoj županiji

ANALITIČKI BILTEN

27

budući da ti podaci obuhvaćaju proizvodnju tijekom cijele godine. Tako je udio dodane vrijednosti proizvedene u hotelima i restoranima u ukupnoj dodanoj vrijednosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2006. godini (što je posljednji raspoloživi podatak) iznosio 4,6 posto, a u Istarskoj županiji čak 13,1 posto. Navedeni podaci, dakle, potvrđuju pretpostavku da opseg sezonskih oscilacija nezaposlenosti određuje udio sezonskih djelatnosti u ukupnoj gospodarskoj aktivnosti.

Primjer kontinentalne županije sa značajnim sezonskim oscilacijama nezaposlenosti može biti Požeško-slavonska županija. Kretanje nezaposlenosti u Požeško-slavonskoj županiji od siječnja 2001. do prosinca 2008. godine prikazano je na sljedećoj slici. Na slici je također prikazan i 12-mjesečni centrirani pomični prosjek broja nezaposlenih. Uočljivo je da sezonske oscilacije broja nezaposlenih oko prosjeka nisu zanemarive.

Izvor: HZZ; a.

Opseg prosječnog sezonskog odstupanja broja nezaposlenih od pomičnog prosjeka u Požeško-slavonskoj županiji prikazan je na sljedećoj slici. U drugom je mjesecu nezaposlenost 8 posto veća od prosjeka, a u trećem 7,1 posto, dok je u osmom mjesecu 6,2 posto manja od prosjeka. Dakle, unatoč strukturnim razlikama, sezonske oscilacije u Požeško-slavonskoj županiji po opsegu su slične sezonskim oscilacijama u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Izvor: HZZ; a.

Slika 3.5

Kretanje nezaposlenostiu Požeško-slavonskojžupaniji

Slika 3.6

Opseg sezonskogodstupanjanezaposlenostiu Požeško-slavonskojžupaniji

ANALITIČKI BILTEN

28

4. Funkcija zapošljavanja po županijama

Teorijska funkcija zapošljavanja dovodi u odnos broj zaposlenih s evidencije nezaposlenih s jedne strane, te broj nezaposlenih i broj traženih radnika odnosno slobodnih radnih mjesta s druge strane:

Zaposleni = f(Nezaposleni, Traženi radnici)

Broj zaposlenih, dakle, ovisi o broju osoba koje traže zaposlenje i o broju osoba koje traže poslodavci. U sljedećoj su tablici prikazani podaci o broju zaposlenih s evidencije nezaposlenih u posljednje tri godine po županijama. U svim se županijama zapošljavanje smanjilo u 2008. godini u usporedbi s prethodnom. Ovdje, međutim, kretanje zapošljavanja tijekom vremena nije od primarnog interesa. Preostaju razlike u zapošljavanju između županija, ali ni one same po sebi ne govore puno ako nisu dovedene u odnos prema broju osoba koje su tražile zaposlenje i broju osoba koje su tražili poslodavci.

ŽupanijaZaposleni s evidencije

2006. 2007. 2008.

Zagrebačka 6650 6441 5258

Krapinsko-zagorska 3388 2859 2458

Sisačko-moslavačka 7536 7057 6782

Karlovačka 5132 5222 4383

Varaždinska 6681 5680 4564

Koprivničko-križevačka 3966 3910 3191

Bjelovarsko-bilogorska 6202 6340 5784

Primorsko-goranska 10112 9676 8175

Ličko-senjska 1812 1794 1581

Virovitičko-podravska 5099 5216 4568

Požeško-slavonska 3196 3221 2987

Brodsko-posavska 5905 6223 5560

Zadarska 4406 4905 4909

Osječko-baranjska 14441 14582 13655

Šibensko-kninska 4564 4747 4282

Vukovarsko-srijemska 9397 9447 8666

Splitsko-dalmatinska 17691 18279 16258

Istarska 6077 6076 5341

Dubrovačko-neretvanska 4917 4756 4168

Međimurska 3912 3843 3108

Grad Zagreb 18376 16415 12550

Izvor: HZZ.

Tablica 4.1

Broj zaposlenihs evidencije

tijekom godinepo županijama

ANALITIČKI BILTEN

29

Broj osoba koje su u nekoj godini tražile zaposlenje sastoji se od broja nezaposlenih početkom godine i broja novoprijavljenih na evidenciju nezaposlenih tijekom godine. Stoga je u sljedećoj tablici prikazan broj nezaposlenih početkom godine odnosno krajem prethodne godine. Kao i u prethodnom slučaju, podaci sami po sebi nemaju osobito značenje i ovdje su navedeni samo kako bi se kasnija računska analiza mogla ponoviti, provjeriti ili preoblikovati prema spoznajnim potrebama.

ŽupanijaNezaposleni početkom godine

2006. 2007. 2008.

Zagrebačka 13432 12870 10448



Karlovačka 13546 12851 11574









Zadarska 11361 11898 10508





Istarska 7076 7232 6189



Grad Zagreb 39841 35761 28124

Izvor: HZZ.

Druga sastavnica ukupnog broja osoba koje su tražile zaposlenje jest broj novoprijavljenih na evidenciju nezaposlenih tijekom godine. Riječ je, dakle, o osobama koje su se prijavile na evidenciju nezaposlenih u nekom trenutku tijekom godine, bez obzira jesu li prijavljene početkom, sredinom ili krajem godine. Očito je da je kod osoba koje su se prijavile krajem godine vjerojatnost zapošljavanja u promatranoj godini manja nego kod osoba koje su se prijavile ranije. Premda mogu biti značajne, razlike između osoba u vremenu prijavljivanja na evidenciju nezaposlenih ovdje su zanemarene i nisu od primarnog interesa.

S druge strane, treba imati na umu da relativni broj novoprijavljenih osoba u nekim županijama može biti velik zbog većeg udjela sezonskog zapošljavanja. Naime, u županijama s većim sezonskim zapošljavanjem veće je i sezonsko

Tablica 4.2

Broj nezaposlenihpočetkom godinepo županijama

ANALITIČKI BILTEN

30

prijavljivanje na evidenciju nezaposlenih. Budući da je u obalnim županijama izrazito sezonsko zapošljavanje i sezonsko prijavljivanje na evidenciju nezaposlenih, kasnija analiza posebno obrađuje obalne, a posebno kontinentalne županije.

ŽupanijaNovoprijavljeni nezaposleni

2006. 2007. 2008.

Zagrebačka 11031 8941 8774












Zadarska 9862 8445 7463





Istarska 9503 8100 8127



Grad Zagreb 28885 23837 22078

Izvor: HZZ.

Naposljetku, potrebno je prikazati i prijavljene potrebe za radnicima po županijama u zadnje tri godine. Prilikom korištenja prikazanih podataka o prijavljenim potrebama za radnicima potrebno je imati na umu da oni obuhvaćaju samo prijave podnesene Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, a da na ukupno zapošljavanje utječu i potrebe za radnicima koje poslodavci nisu prijavili javnoj službi za zapošljavanje.

Odnos između broja zaposlenih (ZAP) s evidencije s jedne strane, te broja nezaposlenih (NEZ) i broja traženih radnika (TRAŽ) u 12 kontinentalnih županija, bez Grada Zagreba i Zagrebačke županije, na temelju logaritmiranih vrijednosti varijabli u zadnje tri godine, uz kontrolu razlika u godinama (G06 i G08), prikazuje sljedeća jednadžba:

ln ZAP = -0,9 + 0,81 ln NEZ + 0,18 ln TRAŽ – 0,03 G06 – 0,07 G08 (23,4) (4,4) (1,1) (2,3)R2 = 0,975 N = 36

Tablica 4.3

Broj novoprijavljenihnezaposlenih

tijekom godinepo županijama

ANALITIČKI BILTEN

31

ŽupanijaTraženi radnici

2006. 2007. 2008.

Zagrebačka 6367 7580 7903












Zadarska 4988 5105 6006





Istarska 9785 10508 10318



Grad Zagreb 22344 25632 23469

Izvor: HZZ.

Navedeni rezultat pokazuje da je broj nezaposlenih veći za, primjerice, 10 posto, uz isti broj traženih radnika, povezan s brojem zaposlenih većim za 8,1 posto. Rezultat također pokazuje da je broj traženih radnika veći za 10 posto, uz isti broj nezaposlenih, povezan s brojem zaposlenih većim za 1,8 posto. Drugim riječima, u promatranim su kontinentalnim županijama razlike u broju zaposlenih određene u velikoj mjeri razlikama u broju nezaposlenih, a znatno manje razlikama u broju traženih radnika. Međutim, utjecaj broja traženih radnika statistički je veoma značajan i ne može se zanemariti.

Međutim, utjecaj broja traženih radnika na broj zaposlenih, uz nepromijenjeni broj nezaposlenih, znatno je snažniji u 7 obalnih županija, kao što to pokazuje sljedeća jednadžba:

ln ZAP = -1,0 + 0,72 ln NEZ + 0,29 ln TRAŽ – 0,03 G06 – 0,03 G08 (14,0) (5,4) (0,5) (0,6)

R2 = 0,985 N = 21

Dobiveni rezultat upućuje na mogućnost da je proporcionalnost potreba poslodavaca prijavljenih Zavodu ukupnim potrebama poslodavaca veća u obalnim županijama, nego u kontinentalnim.

Tablica 4.4

Broj radnika traženihtijekom godinepo županijama

ANALITIČKI BILTEN

32

Documents

ZAGREB 2008. - HZZ · Što se tiče stope nezaposlenosti u 2008. godini, njezina najviša razina zabilježena je u Vukovarsko-srijemskoj, Sisačko-moslavačkoj i Virovitičko-podravskoj