Zagreb, siječanj 2021. - Volim Zagreb

Zagreb, siječanj 2021.

2

I.

Sažetak programa za razvoj Grada Zagreba za razdoblje 2021. – 2025.

III

I. Sažetak programa za razvoj Grada Zagreba za razdoblje 2021. – 2025.

Razvojni put Grada Zagreba, kao i brojnih pozna-tih svjetskih metropola, povijesno je započeo procesom industrijalizacije, o čemu isključivo

ovisi rast njegova BDP-a. Konkretna industrijalizaci-ja ovisi o proizvodnji konkurentnih proizvoda viso-ke dodane vrijednosti, a postiže se slijedeći paradi-gme zelenog gospodarstva te kreiranja inovacija uz transfer tehnologije. Upravo rast BDP-a Grada Za-greba je ključ poboljšanja kvalitete života naših građana. Dodatna sredstva strateškim ulaganjem, povezujući paradigme pametnih gradova i industrije 4.0, objediniti će javno i privatno i omogućiti direk-tnu realizaciju razvojnih ciljeva infrastrukture, obra-zovanja, sporta, kulture i socijalnih programa. Samo sveobuhvatnim pristupom možemo Grad Zagreb načiniti još dražim nego li što nam jest.

Vizija je da Grad Zagreb bude u srednjeeuropskoj regiji mjesto regionalnog partnerskog i suradnič-kog okupljanja, inovativnog karaktera, prepo-znatljiv kao poželjan i ugodan suputnik u životu svojih građana. Dočim misija obuhvaća paradi-gme zelenoga gospodarstva, pametnih gradova, inovacija i transfera tehnologije stavljene u funk-ciju rasta bruto domaćeg proizvoda, što će Gradu Zagrebu podariti naprednu kvalitetu života kroz os-tvarenje vizija infrastrukturnog, komunalnog, obra-zovnog, sportskog, kulturnog i socijalnog karaktera.

Počivajući na vrijednostima izvrsnosti, inovativ-nosti, odgovornosti, uključivosti i humanosti, Grad Zagreb će slijediti načela zelenog gospo-darstva, pametnih gradova, inovacija te transfera tehnologija. Zelenom se gospodarstvu treba težiti kroz održivi razvoj, kružnu ekonomiju te obnovljive izvore energije. Pametni gradovi su ostvarivi uz pri-mjenu industrije 4.0 te Internet stvari, dok inovacije i transfer znanja leže u iskorištavanju mogućnosti EU financiranja, stvaranju pretpostavki za financiranje privatnim kapitalom, povezivanju Sveučilišta u Za-grebu s realnim sektorom Grada Zagreba, kao i u su-stavnom stvaranju inovacija i transferu tehnologija.

Sljedeći tezu da je jednostavnost izraz vrhunske sofi-sticiranosti, program razvoja našeg grada podijeljen je u dva cilja. Prvi cilj čini prihodovnu stranu te se odnosi na rast bruto domaćeg proizvoda Grada Za-greba. Drugi cilj čini glavninu rashodovne strane u

svrhu poboljšanja kvalitete života građana. U nastav-ku će biti sumarno predložen niz konkretnih mjera za ostvarenje postavljenih ciljeva.

Za početak, definiranje Borongaja kao Centra za ino-vacije i Industrijskog parka te osnivanje Centra za zeleno inženjerstvo (Savska Cesta 16) promijenit će tehnološku strukturu proizvodnje u korist inovativ-nih proizvoda s višom razinom dodane vrijednosti. Nadalje, uz osigurane preduvjete za razvoj fondova rizičnog kapitala i portfelja poslovnih anđela, kao i uz osnivanje Fonda za inovacije i transfer tehnologi-je sa Sveučilištem i ZICER-om, ubrzat će se transfer tehnologije u gospodarstvo, koji privremeno može negativno utjecati na bilance. Kako bi se nastavila intenzivna promocija Hrvatske kao investicijske de-stinacije uz potrebu većeg iskorištavanja EU fondova i privlačenja izravnih stranih investicija, potrebno je osnovati strateški projektni tim zajedno s Vladom Republike Hrvatske te pripremiti projektne prijave prije nego što su pozivi otvoreni. Potrebno se javiti na svaki otvoreni natječaj, kao i financijski nagrađi-vati dionike na uspješnim projektima.

Težnja k razvitku efikasnijeg modela financijskih trži-šta Grada Zagreba umjesto tipičnog, temeljenog na tradicionalnom bankarstvu, ostvariva je osigurava-njem okružja za prihvat i razvoj komercijalnog i in-vesticijskog bankarstva, razvijanjem tijesne suradnju između poduzeća i banaka (manjih lokalnih) te po-ticanjem relacijskog financiranja. Bitno je i promicati etičko bankarstvo koje uzima u obzir utjecaj na druš-tvo i okoliš iznad granica koje im nameću pozitivni zakonski propisi.

Temelj svih razvijenih gradova, metropola i sveučiliš-nih centara nalazi se u njihovom poticanju znatnijeg obrazovanja ljudskog kapitala kako on ne bi postao prepreka daljnjem transferu tehnologije i znanja (fi-nancijski kapital je dostupan). Konkretno, u našem je gradu to ostvarivo uz promicati Sveučilišta u Zagre-bu i zapošljavanje unutar Grada Zagreba. Od izni-mnog je značaja i promicanje studija, kao i stipendi-ranje studenata doktorskog studija, što u konačnici teži k promicanju te aktivnom sudjelovanju građana u cjeloživotnome obrazovanju. Kako bi se, uz tako vrijedni i obrazovani ljudski kapital, ostvarena dobit zadržala u Gradu Zagrebu, potrebno je fiskalnu poli-tiku Grada podrediti poticanju reinvestiranja, ulaga-nja u inovacije i transfer tehnologije, kao i ulaganja u obrazovanje.

Stimuliranjem otvaranja novih radnih mjesta po-reznim olakšicama te sufinanciranjem dopunskog


IV

zdravstvenog osiguranja, ojačala bi se socijalna si-gurnost.

Rashodovnu stranu ovo prvog strateškog cilja čine mjere kojima bi se poboljšala učinkovitost i transpa-rentnost gradske administracije u najširem smislu, ojačalo tržišno natjecanje i razbijanje monopola ili bi se, pak, pristupilo restrukturiranju Zagrebačkog holdinga. Za ostvarenje prethodno navedenih ciljeva potrebno je provesti mjere od primjene paradigmi pametnih gradova, čineći financijsko poslovanje Gra-da Zagreba dostupnim građanima u realnom vreme-nu, preko omogućavanja tržišne utakmice između poduzeća u vlasništvu grada i privatnih poduzeća, uz sufinanciranje javnog interesa, do razdvajanje tvrtki na više pravnih subjekata, odnosno izdvajanja dijelo-va s lošim poslovanjem.

Drugi vrijedni cilj ovoga programa, a koji se upravo odnosi na poboljšanje kvalitete života građana, obu-hvaća podciljeve poput izgradnje infrastrukture kroz razvojne projekte, poboljšanje kvalitete komunalnih usluga, unaprjeđenje visokog, srednjeg i osnovnog obrazovanja te predškolske skrbi, povećanje bro-ja građana koji se kontinuirano rekreiraju sportom,

povećanje broja kulturnih priredbi na području cije-loga Grada Zagreba, kao i promoviranje uključivosti putem socijalnih subvencija. Popis potrebnih mjera je dugačak, a počinje sanacijom Grada od posljedica potresa, provedbom Projekta Zagreb Grad na Savi, premještanjem Vlade RH na Prisavlje sredstvima EU, izgradnjom postrojenja za energetsko učinkovitu obradu otpada, zatvaranjem odlagališta otpada Pru-dinec-Jakuševec, početkom izgradnje Inovacijskog industrijskog parka Borongaj, uvođenjem paradigmi industrije 4.0 i interneta stvari u vodovodu i odvod-nji, inovativnim rješenjima i konceptom kružne eko-nomije u svrhu zbrinjavanja otpada Grada Zagreba, pokretanjem programa „Izvrsnost i inovativnost u nastavi i predškolskom odgoju“, povećanjem sub-vencija amaterskom sportu, izgradnjom javnih sport-skih igrališta na otvorenom, povećanjem subvencija lokalnim (kvartovskim) kulturnim manifestacijama, uključivanjem socijalno osjetljivih kategorija u druš-tveni život lokalnih sredina te promoviranjem njiho-ve uključivosti putem socijalnih subvencija. Prethod-no izneseno samo je dio niza kvalitetnih mjera za razvoj našega grada koje su detaljnije obuhvaćene u nastavku ovoga razvojnog programa.

II.

SWOT analiza Grada Zagreba

VII

II. SWOT analiza Grada ZagrebaSWOT – Društvo (društvene djelatnosti, prava i participacija građana, upravljanje razvojem)

Snage (S) Slabosti (W)● raznovrsna povijesna i kulturna baština● velik broj raznih obrazovnih i kulturnih institucija● trend povećanja očekivanog trajanja života

● stopa mortaliteta veća od europskog prosjeka ● rast potrebe za zdravstvenom zaštitom

zbog konstantnog starenja stanovništva● nedovoljan broj i kvaliteta sportskih i

rekreativnih objekata

Prilike (O) Prijetnje (T)● razvijanje i provedba programa aktivnih i pasivnih

politika zapošljavanja● uporaba EU fondova za razvoj Grada● geografska lokacija kao poveznica između

EU-a i JI Europe

● konstantan rast trenda odljeva visokoobrazovane radne snage

● nacionalna ekonomska kriza uslijed širenja virusa COVID-19

● nedovoljan broj prilika za zapošljavanje mladih, visokoobrazovanih ljudi


VIII

SWOT – Gospodarstvo (gospodarske djelatnosti i infrastruktura, institucionalni okvir)

Snage (S) Slabosti (W)● visokoobrazovana radna snaga● natprosječan ekonomski standard● tržište s najvećom kupovnom moći u državi

● nedostatak opširne strategije i gospodarskih mjera za razvoj

● neadekvatan razvoj uličnih i željezničkih mreža● nedostatak sustava za nadzor učinka

gospodarskih mjera

Prilike (O) Prijetnje (T)● korištenje EU fondova i drugih međunarodnih

financijskih izvora za razvoj poduzetništva● povezivanje Sveučilišta u Zagrebu

s realnim sektorom● modernizacija prometne infrastrukture

● odljev radne snage● visoki troškovi poslovanja● velika količina administracije uslijed poslovanja


IX

SWOT – Prostor (prostorni resursi i upravljanje prostorom, komunalna i prometna infrastruktura)

Snage (S) Slabosti (W)● raznolike zelene i parkovne površine● adekvatna komunalna infrastruktura

urbanog gradskog područja● adekvatna pokrivenost sustavom

javnog prijevoza● poljoprivredni potencijal

ruralnog prostora Grada

● neadekvatna mreža komunalne infrastrukture● neprovedena komunalna infrastruktura

na rubnim gradskim područjima● nedovoljno održavanje unutrašnjosti donjogradskih

blokova i gradske baštine● brojni napušteni i/ili nedovršeni objekti● nedovoljno korištenje željezničkog prometa te

ulaganja u biciklističke staze● slaba protočnost individualnog i javnog prometa● nedovoljno razvijen javni putnički prijevoz

Grada Zagreba i okolice

Prilike (O) Prijetnje (T)● razvijanje i jačanje kulturne i turističke ponude

Grada Zagreba iskorištavanjem vrijednih građevina industrijske arhitekture

● promoviranje i razvoj ruralnog prostora u svrhu iskorištavanja ekološkog, krajobraznog, poljoprivrednog, kao i turističkog potencijala za područje Grada Zagreba

● povoljan geoprometni i geopolitički položaj za razvoj Grada Zagreba

● nedovoljno održavanje graditeljske baštine● nedovoljna planiranost izgradnje

prometne infrastrukture● ugroženost prirodnih resursa

prenamjenom i eksploatacijom● širenje grada na neizgrađena područja bez

urbanističke i ekonomske razrade


X

SWOT – Okoliš (urbani i prirodni okoliš, klima, energetska učinkovitost)

Snage (S) Slabosti (W)● dobri pokazatelji kvalitete okoliša● raznolikost i očuvanost prirodnih resursa● uspostavljen sustav zaštite i

očuvanja prirodne i kulturne baštine

● nedovoljno ostvarivanje kružnog gospodarstva● nedovoljno poticanje korištenja

obnovljivih izvora energije● nelegalna odlagališta otpada● neodgovarajući sustav gospodarenja otpadom● nedovoljno korištenje prirodnih resursa

u svrhu održivog razvoja● nedovoljno razvijena svijest građana

o važnosti zaštite okoliša

Prilike (O) Prijetnje (T)● osiguranje financijskih sredstava

za provedbu kvalitetne i adekvatne zaštite okoliša pomoću EU fondova

● uspostavljanje suradnje sa susjednim županijama u svrhu ostvarivanja kvalitete zaštite okoliša

● jačanje svijesti građana o zaštiti okoliša i očuvanju prirode

● nedovoljna usklađenost odgovarajućih tijela za provedbu zaštite okoliša

● učestale izmjene zakonskih akata koji se odnose na gospodarenje otpadom

● nedovoljno djelovanje i smanjivanje utjecaja vezanih za klimatske promjene

SADRŽAJ

XIII

1. Konkurentno i inovativno gospodarstvo .........................................................................11.1 Razvoj gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i kvaliteti ponude .............................................................................................................11.2 Razvojpoticajnogpoduzetničkogokruženja ........................................................ 31.3 Zagreb–gradznanjaisveučilišnigrad .................................................................. 4

2.UnaprjeđivanjeprostornihinfrastrukturnihkvalitetaifunkcijaGrada ..............72.1 OdrživokorištenjecjelokupnogprostoraGradaZagreba ................................ 72.2 Unaprjeđivanjekvalitetestanovanja ......................................................................... 82.3 Unaprjeđivanjeprometnihsustava ........................................................................... 92.4 DigitalnatranzicijaGradaZagreba ........................................................................... 9

3.EkološkaienergetskatranzicijaGradaZagrebazaklimatskuneutralnost .... 133.1 Zaštitaokolišaiodrživogospodarenje prirodnim resursima i energijom ............................................................................. 153.2 Zaštitaprirode,očuvanjeiunaprjeđivanjekvaliteteokoliša ........................... 193.3 Održivirazvojpoljoprivredeišumarstva .............................................................. 213.4 Održivogospodarenjeenergijom ........................................................................... 21

4.Projektnidodaci ..................................................................................................................... 254.1 PrijedlogprojekatazainfrastrukturnirazvojGradaZagreba .........................254.2 PrijedlogprojekatazaprometnudigitalnutranzicijuGradaZagreba .........274.3 PrijedlogprojekatazaekološkiodrživirazvojGradaZagreba ......................284.4 ProjektobnoveGradaZagrebaodpotresa .........................................................29

Zagreb, siječanj 2021.

1.

1. Konkurentno i inovativno gospodarstvo

1


Razvojna strategija Grada Zagreba do 2020. godine imala je za jedan od strateških ciljeva unaprjeđenje konkurentnosti gradskog gospo-

darstva. Razrada tadašnjih prioriteta uključivala je i dalje ključne razvojne stavke – razvoj poticajnog poduzetničkog okruženja, razvoj gospodarstva te-meljenog na znanju, inovacijama i kvaliteti ponude, roba i usluga, kao i u održivom razvoju poljoprivrede i šumarstva.

Daljnja razrada i implementacija postavljenih ciljeva treba se nastavljati na djelatnosti na razini cijele dr-žave, poput djelatnosti u pogledu misije Nacional-nog Vijeća za Konkurentnost, čija je misija „djelovati u pravcu povećanja gospodarske i društvene konku-rentnosti te održivog rasta blagostanja građana Hr-vatske“. U svrhu postizanja zadanih ciljeva Vijeće dje-luje na sljedeće načine: poticanjem politika reformi, preporukama i kreiranjem smjernica razvojnih politi-ka, izgradnjom koalicija sa stakeholderima koji podr-žavaju reformske procese, povećanjem javnog razu-mijevanja i podrške reformama, poticanjem dijaloga privatnog i javnog sektora, podizanjem i širenjem razine svijesti i znanja o važnosti konkurentnosti te praćenjem i ocjenjivanjem provedbenih reformi.

Bitno je osvijestiti i aktualne gospodarske probleme, kojima je bilo opterećeno sveobuhvatno svjetsko gospodarstvo, a izazvani su pandemijom COVID-19 virusa te djelovati u smjeru ublažavanja i rješavanja istih.

1.1. Razvoj gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i kvaliteti ponude

Tradicionalna ekonomija zagovarala je ekonomski rast na temelju odnosa između tri čimbenika proi-zvodnje – zemlje, kapitala i rada. Današnja ekonomi-ja koja slijedi nove tehnologije savjetuje da su tržišne ekonomske inovacije, a ne cijena, primarne konku-rentne dimenzije. Istraživanje, razvoj i inovacije ključ-ni su čimbenici koji pokreću samoodrživi gospodar-ski rast. Prihvaćajući ideju da će pokretanje inovacija omogućiti daljnji napredak u gospodarskom rastu i opstanak poduzeća, javnu potporu istraživanju i ra-zvoju. Uspostavljanje politike za promicanje inovacije

od izuzetnog je značaja kako bi se potaknula konku-rentnost u EU.

Poduzetnički kapitalizam danas je povezan s pojavom novog tehnološkog sektora i oblicima organizacije. Središnju ulogu u ekonomiji preuzimaju poduzetni-ci koji nova znanja utjelovljuju u novim inovacijskim izumima uspješnim uvođenjem gotovog proizvoda na tržište. Razvoj novih tehnologija suočen je s poja-vom novih potreba, a inovativan ulazak poduzetnika mora održati gospodarski rast. Gospodarski rast ne pokreće fizička ili financijska akumulacija kapitala već inovativni kapaciteti potaknuti znanjem.

Iako su inovacije važne, prirodni i ljudski resursi mo-raju biti usklađeni s tržištem i različitim privatnim ili državnim institucijama. Na razini korporativnih or-ganizacija, ono po čemu je inovativna korporacija prepoznatljiva jest njezin sveobuhvatni naglasak na istraživanju. Sve ostale funkcije, poput proizvodnje, marketinga i distribucije, postaju podređene istraži-vanju. Grad i javna uprava, trebaju baš kao i korpo-racije postaviti prave poticaje za ulaganja i stvoriti inovacijsku infrastrukturu korištenjem načela nove organizacije ekonomije. Nekoliko elemenata nave-denog:

● Smanjiti mogućnost pogrešaka● Povećati fond talenata imigracijom● Olakšati protok radne snage u poduzećima● Maksimalno iskorištenje akademske zajed-

nice i znanja● Prepoznati ulogu porezne politike● Olakšati postupak izlaska inovacijskih izuma

u javnost

Globalni indeks inovacija i Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO) oslanjaju se na dva podindeksa inovacija – ulazni podindeks i izlazni po-dindeks, a svaki od njih izgrađen je od nekoliko po-kazatelja. Izračunavaju se sljedeće četiri mjere:

1. Ulazni indeks za inovacije: pet ulaznih stupova koji obuhvaćaju elemente nacionalnog gospodarstva koji omogućava inovativne aktivnosti u gospodar-stvu.

2. Podindeks inovacijskog učinka: inovativni rezultati inovativnih aktivnosti u gospodarstvu.

3. Ukupni rezultat globalnog indeksa inovacija: jed-nostavan prosjek ulaza i izlaza.

4. Omjer učinkovitosti inovacija: omjer izlaznog po-dindeksa i ulaznog podindeksa.


2

Od posebnog su interesa istraživanja koja pridonose očuvanju okoliša inovacijskim tehnologijama budući da su ti uvjeti u velikoj mjeri pod nadzorom vlade.

Inovacije u gospodarstvu omogućene su kroz sljedeće inovativne aktivnosti:

1. Institucije Njegovanje institucionalnog okvira koji pri-

vlači poslovanje i njeguje gospodarski rast pružajući dobro upravljanje dobivenim poti-cajima koji su ključni za inovacije.

2. Ljudski kapital i istraživanje Razina i standard obrazovanja istraživačke

aktivnosti u zemlji su glavne odrednice ino-vacijskog kapaciteta nacije. Navedena aktiv-nost služi za procjenu ljudskog kapitala.

3. Infrastruktura Ekološki prihvatljiv transport i energetske in-

frastrukture s ciljem olakšavanja proizvodnje i razmjene ideja, usluga i proizvoda čime se poboljšava inovacijski sustav kroz povećanu produktivnost i učinkovitost, bolji pristup tr-žištu i održivi rast.

4. Sofisticiranost tržišta Globalna financijska kriza naglasila je pre-

sudnost dostupnih kredita, investicijskih fon-dova i pristup međunarodnim tržištima s ci-ljem napretka tvrtki.

5. Poslovna sofisticiranost Poticanje tvrtke da prezentiraju svoju pro-

duktivnost, konkurentnost i inovacije.

U strategiju bi se trebali implementirati osnovni prin-cipi za inovacije kako bi se stvorila konkurentnost:

1. Inovacijska politika trebala bi se usredotočiti na maksimiziranje inovacija u svim sektorima

2. Inovacijska politika trebala bi podržavati svaku vr-stu i fazu inovacije

3. Pružanje „creative destruction“4. Održavanje uvoznih cijena kapitalnih dobara5. Podrška stvaranja osnovnih inovacijskih inputa6. Razvoj nacionalne strategije za inovacije i produk-

tivnost, kao i institucija koje će podržati inovacije i strategije

Gospodarski napredak važna je odrednica razine inovacija u zemlji i među njima postoji pozitivna ko-

relacija. Ukoliko je nacionalna ekonomija na dobitku, povećat će se ulaganja u intenzitet istraživanja i ra-zvoja (kao što je postotak sredstava dodijeljeno za istraživačke i razvojne aktivnosti u okviru bruto do-maćeg proizvoda).

Informacije su jedna od najvažnijih pokretačkih sila u sektoru razvoja i istraživanja. Zemlje koje proizvode informacije i pretvaraju ih u dodanu vrijednost, po-staju najuspješnije zemlje na globalnoj razini. Osim informacije kao važnog faktora, ljudski resursi su neophodni element i najznačajniji „alat“ u proizvod-nji, prijenosu i korištenju informacija. Iz tog razloga, poboljšanje ljudskih resursa ovisno o informacijama, ima veliku važnost u transformaciji fiskalnih resursa u istraživačke i razvojne aktivnosti u dodanu vrijednost i osiguravanje održivog gospodarskog rasta. Različi-ti dostupni resursi, transfer tehnologije i druga po-dručja razvoja, ostat će neaktivni ukoliko drugačije ne procijeni ljudski resurs koji učinkovitim ulaganjem može pronaći način za poboljšanje konkurentnosti.

Aktivna državna inovacijska politika trebala bi riješi-ti glavni problem: jaz između znanstvene i tehničke sfere koju uglavnom utjelovljuje država te industrij-ske sfere koju utjelovljuju privatna poduzeća. Za smanjenje navedene razlike, mora se razviti set mjera usmjerenih na razvoj inovacijske infrastrukture i na održavanje prioritetnih pravaca znanstvenih i tehno-loških područja.

1. Razvoj i poboljšanje regulatornog okvira za inova-cije, mehanizma poticanja inovacija i mehanizma za sustav poticaja institucionalnih promjena, za-štita intelektualnog vlasništva inovacija i njezino uvođenje u gospodarstvo

2. Stvaranje integriranog sustava za potporu inova-cijskim aktivnostima, razvoju, proizvodnji s ciljem poboljšane razine konkurencije i izvoza proizvoda visoke tehnologije

3. Razvoj infrastrukture inovacijskog procesa, uk-ljučujući sustav informacijske potpore te certi-ficiranje i promicanje razvoja, osposobljavanje i prekvalifikacija

4. Razvoj malih inovativnih poduzeća stvaranjem povoljnih uvjeta za osnivanje i uspjeh malih visoko tehnoloških organizacija i pružanje gradske pot-pore za pokretanje aktivnosti

5. Poboljšanje konkurentnog sustava odabira inova-tivnih projekata i programa

6. Primjena kritičnih tehnologija i prioriteta koji mogu transformirati sektore


3

Većinski prioriteti koji se mogu primijeniti u gospodarstvu koja su u nepovoljnoj fiskalnoj situaciji jesu:

1. Jačanje ulaganja u inovacije i poticanje poslovne dinamike

2. Reguliranje učinkovitih ulaganja u sustav s ciljem stvaranja i širenja informacija

3. Razumijevanje blagodati digitalne ekonomije4. Poticanje talenata, sposobnosti i optimizacije

korištenja istih5. Poboljšanje inspekcije i primjene inovacijskih

politika

1.2. Razvoj poticajnog poduzetničkog okruženja

Pojam istraživanje i razvoj odnosi se na određene ak-tivnosti unutar poduzeća. Djelatnosti koje su klasifi-cirane kao istraživanje i razvoj razlikuju se od tvrtke do tvrtke, ali postoje dva osnovna modela. Primarni model uključuje funkciju istraživačke i razvojne skupi-ne, dok sekundarni model podrazumijeva otkrivanje i stvaranje novih znanja o znanstvenim i tehnološkim temama u svrhu omogućavanja razvoja novih pro-izvoda, procesa i usluga. Općenito, istraživačko-ra-zvojne aktivnosti provode specijalizirane jedinice ili centri koji pripadaju tvrtki ili se navedene aktivnosti mogu ugovoriti s vanjskim izvođačem istraživačke organizacije, primjerice sa sveučilištem.

Izazov za javnu politiku je dobro očuvanje gospo-darskog okruženja. Obzirom na dobit kao poticaj za inovacije, mnogi poduzetnici govore o dobitku kao o nusproizvodu onoga što su željeli učiniti ili postići, a ne kao o konačnom cilju.

Dok su inovacije koje su obilježile industrijski kapita-lizam tipičan tehnološki proboj, današnje su inovaci-je temeljene na znanju koje uključuju nove poslovne modele. S tim u vezi pojam inovacija obuhvaća:

● Proces primjene nove ideje u bilo kojem polju ljudskog djelovanja, pridonoseći susretu postoje-će potražnje na tržištu i ekonomsku korist

● Uključivanje rezultata ekonomskog ciklusa inte-lektualnih aktivnosti, pružajući nova znanstvena znanja kako se zadovoljile potrebe javnosti i profit

● Krajnji rezultat uvođenja inovacija ima za promje-nu u ekonomskom upravljanju te socijalne, okoliš-ne, znanstvene, tehničke i druge učinke

● Inovacije u svim poljima ljudskog djelovanja usmjerene su na nužne uvjete izvršavanja kako bi se osigurala registracija robe

● Natprosječni izdaci za istraživanje i razvoj u privat-nom sektoru

● Više ulaganja u razvoj vještina● Nacionalni sustavi zaklada za inovacije i istraživa-

nje gdje javno-privatna partnerstva igraju ključnu ulogu

● Nove ili znatno poboljšane usluge za 50 %● Nove ili značajno poboljšane organizacijske struk-

ture (na primjer upravljanje znanjem, organizacija radnog mjesta ili vanjski odnosi)

● Novi ili značajno poboljšani procesi (proizvodni procesi, metode distribucije i pomoćne aktivnosti)

● Novi ili značajno poboljšani proizvodi za 45 %● Nove ili značajno poboljšane marketinške strate-

gije

Velika istraživanja uključuju velike fiksne troškove koji se mogu podmiriti samo velikom prodajom, a upravo velike korporacije imaju bolji pristup vanj-skim financijama, veću tržišnu snagu i mogućnost samostalnog financiranja iz vlastite dobiti. Za razvoj sektora, ali i gospodarstva, važna je simbioza između velikih i malih tvrtki.

Glavni atributi na kojima se temelji sposobnost inovacija pojedinih nacija:

● Faktorski uvjeti● Uvjeti potražnje● Povezane i prateće industrije● Čvrsta strategija, struktura i rivalstvo

Navedene odrednice uspostavljaju nacionalno okru-ženje u kojem dolazi do afirmacije tvrtki sustavom natjecanja, a svaka točka utječe na dostupnost re-sursa i talenta potrebnih za konkurentnu prednost. Pritisak ulaganja i inovacije osnovni su elementi za ulazak na tržište međunarodnog natjecanja, a samo industrije koje imaju povoljne uvjete za aktivnu oko-linu mogu biti uspješne.


4

1. Inovacija proizvoda: roba ili usluga koja je nova na tržištu ili bitno razvijena u smislu bu-duće namjene. Uključivanje značajnih pobolj-šanja/razvoja tehničkih specifikacija, mehani-zama i materijala, jednostavnosti upotrebe te druge funkcijske značajke.

2. Inovacija procesa: nova ili bitno razvijena proizvodnja ili distribucija. Poboljšanje tehni-ke, opreme i softvera.

3. Marketinške inovacije: nove marketinške metode koje uključuju značajne promjene u dizajnu proizvoda, njegovog plasmana i pro-mocije.

4. Organizacijske inovacije: primjena organiza-cijskih metoda poslovanja u praksi

1.3. Zagreb – grad znanja i sveučilišni grad

Temelj razvoja svakog modernog društva te svih njegovih aspekata je znanje. Ono je rezultat brojnih empirijskih spoznaja koje su implementirane u sve-obuhvatni sustav ljudskog znanja, što je po definiciji upravo znanost.

Sredinom 14. stoljeća osnovana je prva svjetovna gradska škola, da bi u Zagreb od početka 16. stoljeća krasila prva gimnazija te, nastavno, u drugoj polo-vici sveučilište. S tako bogatom tradicijom, dugom punih 350 godina, od davne 1669. godine, Zagreb se s punim pravom može smatrati gradom znanja i sveučilišnim gradom te jednim od najstarijih gradova svoje vrste u Europi. U prilog tome idu i brojke pa se tako u hrvatskoj metropoli nalazi četrdesetak visokih i viših škola s preko 40000 studenata, što ga stavlja uz bok najrazvijenijih modernih sveučilišnih centa-ra. Znanje, inovativnost te sposobnost za timski rad samo su neke od odlika koje krase sastavnice našeg Sveučilišta.

Razvoja industrije i gospodarstva, inovacija i patena-ta ne bi bilo da se ona ne baziraju na kreativnosti i znanju koje je proizašlo iz znanstveno istraživačkih projekata naših znanstvenih i stručnih institucija, kao i hvale vrijednih centara inovativnosti.

Dosadašnje aktivnosti s ciljem promoviranja znan-stvenih ideja, njihova pretakanja u gotove proizvode te konačne implementacije na tržište, bile su usmje-rene poticanju i podupiranju nastanka brojnih start-up-ova te, takozvanih, hubova koje pokreću mladi ljudski potencijali primjenom znanja stečenih na stu-dijima našeg Sveučilišta.

2.

2. Unaprjeđivanje prostornih infrastrukturnih kvaliteta i funkcija Grada

7


Gradovi su izvorišna mjesta izazova stavljenih pred čovječanstvo, posebice u novije vrijeme. Navedeno se prvenstveno odnosi na klimatske

promjene, migracije i nejednakosti među ljudima. To su mjesta gdje se od lidera grada zahtjeva am-biciozno, kreativno te u isto vrijeme realno promiš-ljanjem u vidu poboljšanja gradske svakodnevnice, kako s gospodarske strane, tako i s gledišta očuvanja zdravlja građana, ali i grada. Na isto u značajnoj mjeri utječu tehnološke, socijalne i ekonomske promjene.

U svijetu je prisutno sve češće korištenje izraza „no-vom praksom do rješavanja javnog problema“ kojim se želi sugerirati gradonačelnicima gradova stavljanje svojih građana u središte procesa rješavanja proble-ma. Nova praksa podrazumijeva testiranje mnoštva različitih rješenja i na kraju kvantitativno i kvalitativ-no mjerenje učinaka rješenja sa svrhom ostvarivanja zadanih ciljeva.

Lokalna uprava grada treba biti učinkovita i pragma-tična. Od grada kao mjesta s najvećim javnim sekto-rom, zahtjeva se konstantan rast i poticanje razvoja inovacija i novih javno-privatnih partnerstva. Nave-deno je nužno prilikom postizanja razvoja urbane tehnologije koja za cilj ima razvitak najvećeg sektora visokotehnoloških start-up poduzeća.

Moderna i funkcionalna infrastruktura ključna je ka-rakteristika razvijene nacije i grada, a strateškim pla-nom razvoja infrastrukture Grada Zagreba grad može postati ekonomski konkurentan na globalnoj razini. Inovatori moraju postati lideri Grada Zagreba te je nužno da pronađu načine za privlačenje dodatnog kapitala za financiranje infrastrukture putem pamet-nih javno-privatnih partnerstva s ciljem da grad po-stane prepoznat na međunarodnoj razini, a kao re-zultat navedenog odrazit će se na sve građane. Grad treba pojednostaviti postupke nabave i odobravanja te omogućiti investitorima da vjerodostojno riješe infrastrukturu Grada. Pametne tehnološke inovacije omogućiti će poreznim obveznicima da vide glavna poboljšanja kvalitete života kombinirajući moć Grada sa stručnošću partnera iz privatnog sektora s ciljem da se osigura visokokvalitetan rad. Daljnja ekonom-ska korist leži u povećanju BDP-a otvarajući velik broj radnih mjesta u građevinarstvu.

Grad Zagreb trebao bi uspostaviti regionalni centar urbane izvrsnosti koji bi služio za inkubaciju i testi-

ranje inovacija, a mogao bi se koristiti i kao centar za obuku gradskih službenika. Razvitkom domaćeg „proizvoda“, razvijali bi se specifični sadržaji koji bi uzimali u obzir socijalno-ekonomsko stanje grada i građana, kulturni i politički sadržaj grada, a sve s ciljem kako bi se zadovoljile specijalizirane potrebe građana. Kada bi se uspostavili navedeni entiteti i kada bi bili dostupni gradskim službenicima, usvaja-nje troškovnih upravljanja gradom, kao i inovacijske tehnologije u tom području, omogućena bi bila pra-va rješenja u korist urbane populacije grada.

Tijekom sljedećeg desetljeća, društvo će biti suočeno s još neviđenim tehnologijama u poslovanju. Nove tehnologije poput umjetne inteligencije, robotike, autonomnih automobila, dronova, blockchaina, 3D i 4D-ispis, sintetske biologije, novi materijali i na kraju kvantna računala, imat će neviđeni utjecaj na život, školovanje, rad vlade i organizacije društva. Realno je za očekivati da će određeni administrativni poslo-vi biti donekle eliminirani, a nove će se kvalificira-ne poslovne prilike polako implementirati u buduću svakodnevnicu. Obrazovni centri – škole i sveučili-šte, mogu odigrati veliku ulogu u pripremi društva za nove izazove kako bi bili konkurentni u svijetu. Društvu treba omogućiti stjecanje novih vještina, pri-pomoć u stvaranju novih tvrtki kako bi inovacijskim razmišljanjem došlo do transformacije ljudskog ka-pitala. Mnoge obrazovne ustanove jedva se koriste u kasno popodnevnim i večernjim satima i vikendom, a tada bi prazne predavaonice mogle biti korištene za stvaranje novih ideja, vještina i ostalih osobnih kompetencija građana. Kombinacijom gradskih i na-cionalnih sredstava te korporativnog sponzorstva, iskoristio bi se potencijal stručnjaka za razvitak kako građana, tako i samog grada.

2.1. Održivo korištenje cjelokupnog prostora Grada Zagreba

Razvojna strategija Grada Zagreba za razdoblje do 2020. godine u pogledu održivog korištenja cjeloku-pnog prostora Grada imala je za cilj izgradnju i una-prjeđenje sustava održivog planiranja i upravljanja prostorom, koji će omogućiti cjelovito planiranje ra-zvoja prostora Grada Zagreba i osigurati preduvjete za unaprjeđivanje zelene infrastrukture. Plan je bio kroz mjere poput cjelovitog planiranja razvoja pro-stora Grada Zagreba te modernizacije sustava zelene infrastrukture Grada, stvoriti uvjete za daljnje una-


8

prjeđenje razine urbaniteta naselja, uz visoku razinu očuvanja prirodnih i kulturnih resursa.

Društvene studije na temu održivog korištenja cje-lokupnog prostora Grada Zagreba, konkretno, pre-namjene gradskih prostora, poput napuštenih vojnih prostora Urbane zagrebačke aglomeracije, provodile su se s ciljem analize i pronalaska novih prostornih rješenja putem dosadašnje prakse prenamjene vojnih brownfielda. Svrha studija je pronaći optimalne nači-ne njihova budućega korištenja u ovisnosti o njihovu specifičnom položaju u urbanoj aglomeraciji, što u konačnici dovodi do značajnog doprinosa održivom razvoju, prevenciji neracionalnoga prostornog rasta gradova (engl. urban sprawl) i revitalizaciji gradskih središta.

2.2. Unaprjeđivanje kvalitete stanovanjaKomforniji životni uvjeti, posebice u pogledu toplin-ske energije, osnova su za unaprjeđivanje kvalitete stanovanja. Posljednja desetljeća usmjerena su upra-vo nastavljanju akcija te sufinanciranju projekata ve-zanih uz podizanje kvalitete zona komfora kako u stambenim zgradama, tako i u zgradama javnih insti-tucija. Rješenje za spomenuto pronašlo se u energet-skoj obnovi stambenih objekata koja je iznjedrila ne samo ugodnije životne prostore, već je i smanjila fi-nancijsko opterećenje građana po pitanju plaćanja ra-čuna za režije. U konačnici, kao ulaganje u povećanje energetske učinkovitosti stambene jedinice, ovakvo unaprjeđenje uvelike doprinosi i porastu vrijednosti nekretnine. Podatci banaka iz godina 2016. i 2018. upućuju da su se banke primjerice na području Velike Gorice dogovorile s Gradskim stambenim gospodar-stvom u svrhu smanjenja kamatnih stopa za ugovore energetske obnove. Statistički podatci upućuju na to da je te pogodnosti odlučilo iskoristiti 16 zgrada, a smanjenje je iznosilo jedan postotni poen. Nadalje, kamatna stopa smanjena je s 4,50 % na 3,50 %, dok je za jednu zgradu kamatna stopa smanjena s 5,25 % na 3,50 %, točnije za 1,75 postotnih poena.

Podatci s početka 2020. godine svrstavaju mjesta i gradove poput Pleternice, Novigrada, Opatije i Nina u vrh gradskih jedinica koje su uložile u porast kva-litete stanovanja svojih građana. Navedeno se ogle-da u najvišim iznosima izdvojenih sredstava po glavi stanovnika, od čega se Pleternica, Vukovar i Čabar ističu prema količini izdvojenih sredstava iz proraču-na. Nadalje, Nova Gradiška, Donji Miholjac te Stari

Grad prema podatcima iz gradskih proračuna bilježe najviši porast u uloženom u odnosu na 2017. godi-nu. Naredna 2018. godina pokazala se ključnom za porast financijskih potpora povučenih iz Europske unije, povećavajući kvote uloženih sredstava za dva do tri puta. Logično, s obzirom na ukazane prilike, među vodećih deset svrstali su se mali ili srednji gra-dovi kojima je jedan od glavnih ciljeva unaprjeđenje gradske infrastrukture.

Navedene potpore nastavljaju se i dalje u svrhu sma-njenja troškova te povećanja kvalitete života stanara, a egzekuciji ideja prethodi izrada detaljnih projekata kojima su obuhvaćeni svi ključni aspekti energetske obnove – od smanjenja temperaturnih oscilacija u zgradi, preko sporijeg prolaska topline kroz zidove tijekom ljeta te zadržavanja svježine, učinkovitijeg održavanja temperature u prostoru, do sprječavanja naglog hlađenja te stvaranja kondenzata.

Nastavno, društvene studije pokazuju da postoji šest ključnih parametara u koje gradovi ulažu. To su razvoj stanovanja, razvoj zajednice, opskrba vodom, ulična rasvjeta, istraživanje i razvoj stanovanja i komunal-nih pogodnosti i ostali rashodi vezani za stanovanje i komunalne pogodnosti koji nisu drugdje svrstani. S druge strane, kvaliteta života uvelike ovisi i o pro-metnog povezanosti, kao i dostupnosti obrazovnih ili zdravstvenih institucija.

Dosadašnja integracija EU projekata provodila se kroz komunalne i infrastrukturne projekte od vodne i kanalizacijske mreže, reciklažnih dvorišta, pa do po-stavljanja nove rasvjete ili uređenja parkova.

Istaknuti rezultati mogu se sumirati po narednim točkama:

● Novigrad – sanacija plaža i parkova, uvođenje LED rasvjete, otvaranje novog reciklažnog dvorišta

● Pleternica – ravnomjeran razvoj i dostupnost javnih usluga u svim naseljima

● Cres – prostorno-planska dokumentacija prila-gođava se potrebama otočana i gospodarstva

● Dubrovnik – niz modela za lakše stjecanje ne-kretnine

● Zlatar – modernizacije ulica i javne rasvjete, sa-nacija klizišta, uređenje dječjih igrališta

● Beli Manastir – izgradnja socijalnih stanova, ba-zena, prometne infrastrukture

● Daruvar – razvoj poduzetničke zone, nova LED rasvjeta, ulaganje u objekte za udruge


9

2.3. Unaprjeđivanje prometnih sustavaFunkcionalna te suvremena prometna infrastruktura osnova su gospodarskog te svakog drugog napretka i razvoja modernih gradova. Prometna povezanost, uz dobro održavanu prometnu infrastrukturu te mrežu prometnih puteva i pravaca, pridonosi razvoju djelatnosti na svim razina – od makro razine velebnih gradova, do mikro razine gradskih općina, četvrti te u konačnici kvartova, što svim uključenim subjekti-ma daje veću konkurentnost te vrijednost na brojnim tržištima – od gostiteljskih objekata, kulturnih insti-tucija sve do vrijednosti pojedinačnih objekata na tr-žištu nekretnina.

Jedinice lokalne uprave i samouprave te gradski uredi, kao i brojne obrazovne institucije te institu-cije visokog školstva (fakulteti) trebaju biti uključeni u razvoju te implementaciji potrebnih strategija. Na području Grada Zagreba za to je zadužen primje-rice Ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet. S dru-ge strane, u svrhu istraživanja područja kroz koja je moguće unaprijediti prometne sustave na području Grada, krucijalno je djelovanje sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, poput Fakulteta prometnih znanosti, čije studije kroz pregledne radove daju generalni uvid u pravce razvoja prometne infrastrukture na području cijele Republike Hrvatske. Naša se država nalazi na istaknutom geoprometnom položaju, što je čini tran-zitnom zemljom preko koje prolaze brojni prometni pravci. Podatci iz literaturu ukazuju kako je 90 % hr-vatskih prometnica izgrađeno te je samo potrebno nastaviti u takvom pozitivnom smjeru.

Međutim, osim dominantnog cestovnih puteva, našu zemlju povezuju i brojni željeznički pravci, od kojih su brojni sagrađeni primjenom nerazvijenih ili zastar-jelih metoda gradnje. Osim nemogućnosti primjene najsuvremenijih prijevoznih sredstava, spomenuto prvenstveno predstavlja ugrozu sigurnosti građana kako Grada Zagreba, tako i svih ostalih željeznicom povezanih mjesta. U ovom je pogledu općenito gle-dajući za prostor čitave države zabilježen napredak u obliku gradnje intermodalnih terminala te investira-nja u razvoj prometnih pravaca iz jadransko-podu-navskog prostora.

2.4. Digitalna tranzicija Grada ZagrebaPotrebna je veća autonomija gradskih četvrti na na-čin da se grad osloni na svoje građane dajući im po-vjerenje i samim time određenu moć za iznošenje ideja i donošenje prikladnih odluka na razini četvrti. Upravo je dana ideja budućnost kvartovskih inovaci-ja jer se treba uspostaviti bolji kontakt s građanima koji u konačnici utječu na izgled grada jer kvartovske vlasti imaju najbolju priliku transformirati način na koji javni sektor pruža usluge i komunicira s građa-nima. Poboljšanje na toj razini doprinijeti će integri-ranijem sustavu između svih razina vlasti, motivirati će se građane da stanu iza ciljeva održivog razvoja te će se u tom procesu osigurati veća ljudska prava na način da nitko i nijedno mjesto u gradu neće biti zaostalo. Potrebni su programi obuke koji se nude u raznim oblicima koji mogu pomoći državnim službe-nicima da nauče nove metodologije i usvoje digitalni način rada, ali ono što je najvažnije, da i dalje njeguju one vještine koje nas čine jedinstvenima: kreativnost, timski rad i empatiju. Te su vještine temelj za dizaj-niranje usluga usmjerenih na građane i izradu javne politike koje uistinu predstavljaju glas i ideje građa-na.

Više od 100 zakonodavnih tijela i gradskih vijeća ši-rom svijeta okreće se upotrebi novih tehnologija kako bi se iskoristili različiti izvori podataka o stanovništvu s ciljem poboljšanja kvalitete donošenje zakona. Pri-mjerice glavni grad Islanda koristi mrežnu platformu pod nazivom Better Reykjavik kako bi ponudio rje-šenja za urbanističke izazove. Stanovnici Reykjavika podnose prijedloge ili glasuju o prijedlozima koje su podnijeli drugi, a zatim ured gradonačelnika pregle-dava najbolje ideje za provedbu.

Javni sektor mora se inovirati prema povjerenju i transparentnosti, a to se može postići inovacijom u odnosima. Javni sektor mora stvoriti nove odnose sa zajednicama. Navedeni odnosi mogu se graditi na digitalnim tehnologijama gdje bi uprava Grada tre-bala započeti s predanošću slušanja i izgradnje rješe-nja sa zajednicama, a ne za zajednice.

Digitalna modernizacija Grada ne smije se temeljiti na razmišljanju da je to nešto „što kupujemo“ već da je to nešto što radimo. Navedeno ne znači da se neće nabavljati različiti softveri, nego da se o digitalizaciji grada mora razmišljati na način da se tako pruža-ju korisničke usluge koje koriste duboko integrirane operacije za krajnju analizu, a sve sa svrhom da se navedene djelatnosti razvijaju u susret potrebama građana.


10

Potrebne su inovacije po pitanju nabave. Ne samo da su to formalni gradski postupci koji reguliraju način na koji trošimo, već bi to moglo doprinijeti razvo-ju novih ideja uz puno raznolikiju bazu dobavljača.

Mala poduzeća, novoosnovana poduzeća te podu-zeća u nepovoljnom položaju isticala bi se kad bi im se pružila prilika da predstave svoj način rada, svoje vizije i ideje.

3.

3. Ekološka i energetska tranzicija Grada Zagreba za klimatsku neutralnost

13


Očuvanje okoliša i ljudskog zdravlja, uz porast BDP-a, trebaju biti prioritetni ciljevi. Rekon-strukcijom industrije, balansiranjem javnog

i privatnog prijevoza, pokušat će se kroz desetak godina smanjiti broj vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem koji dugi niz godina dominiraju našim gradom i oblikuju ih. Nesumnjivo je da studije konti-nuirano prikazuju štetnost izgaranja fosilnih goriva na ljudsko zdravlje i okoliš što se posljedično manifesti-ra klimatskim promjenama. Izvješće IPCC-a objavio je utjecaj globalnog zatopljenja od 1,5 °C za 2018. go-dinu. Ne treba se zalagati za totalno ukidanje motora s unutarnjim izgaranjem iz razloga što ljudi i dalje nemaju povjerenja u nove vrste prijevoznih sredstava s drugačijom vrstom pogonskog motora, ali druga-čijom reorganizacijom cestovne infrastrukture kao i prilagođavanju broja parkirnih mjesta s obzirom na dan i vrijeme potražnje, značajno se može smanjiti boravak u automobilu te samim time doći će i do smanjenja emisija štetnih plinova.

Vodstvo javnog sektora mora proširiti način na koji razmišlja o inovacijama. Trenutno se u lokalnoj upravi inovacije izjednačavaju s tehnologijom. To često zna-či da organizacije javnog sektora pretpostavljaju da se pod inovacijama radi o nabavi najnovijeg uređaja koji dobavljači nude čime dolazi do isključivanja ci-jelog niza rješenja usmjerenih na čovjeka. Nastavno, zaključuje se da inovacija nije ekvivalent tehnologiji.

Gradovi bi trebali težiti savladavanju „inteligencij-skog dizajna“ kako bi mogli razmišljati na način na koji to rade ljudi. Inteligencijski dizajn će s vreme-nom za gradove postati jednako važan kao i fizički dizajn i prostorno planiranje te će imati presudnu ulogu za rješavanje velikih problema – od čistog zra-ka do radnih mjesta.

Težnja Grada treba biti u provjerenim i iskušanim rje-šenjima kako se ne bi sredstva Grada trošila na istra-živanje i studije izvedivosti.

Opremanje gradova potrebnim alatima za prevlada-vanje globalne konkurencije presudno je za potica-nje gradskih inovacija bilo koje vrste. Gradovi širom svijeta preuzimaju glavnu ulogu kada se govori o po-većanju BDP-a budući da su ključni u operacionaliza-ciji globalne agende održivosti do 2030. godine. Od 2014. godine svjetsko vijeće za podatke o gradovima

širi mrežu gradova na temelju podataka širom svije-ta koji izvještavaju o 100 globalno standardiziranih, usporedivih i neovisno provjerenih ključnih pokaza-telja uspješnosti kroz ISO 37120 – prvi međunarodni standard za gradove. To u praksi znači da se Boston može smisleno uspoređivati s Barcelonom, Buenos Aiersom ili Brisbaneom po mjerama koje se odnose na stanovanje, prijevoz, sanitarne uvjete te mnoga druga područja u pružanju usluga građanima. Kroz navedenu normu, možemo svjedočiti ogromnim i zajedničkim inovacijama u gradovima svih veličina i razine prihoda. U Kanadi, u gradu Cambridgeu u dr-žavi Ontario, ISO certifikat koristio se kao način uoča-vanja praznina pri prikupljanju podataka. Navedeno je gradskim čelnicima omogućeno dijagnosticiranje kritičnog deficita vodene infrastrukture Grada. Ističu-ći globalno usporedivu prirodu ISO podataka, Cam-bridge je postavio ciljeve kako bi sanirao navedenu infrastrukturu i grad uskladio s ostalim gradovima u svijetu. Velika većina gradova koriste spomenute po-datke za poticanje inovativnog gospodarskog razvo-ja, svjesni da tradicionalni financijski poticaji poput zemljišnih i poreznih olakšica više nisu jedina pokre-tačka sila za privlačenje ljudskog kapitalnog talenta. Tvrtke žele usporedive informacije o prijevozu, kvali-teti zraka, zdravstvenim uslugama, sigurnosti pa čak i omjere učenika i učitelja u školama kako bi imali sve relevantne obavještajne podatke za daljnju suradnju s Gradom. Na taj način je primjerice Toronto Global – investicijski ogranak regije Toronto, iskoristio ove podatke pri davanju ponude za Amazon HQ2. Iz-vještavanjem ISO 37120 podataka kao i podacima o standardima koje se odnose na „pametne gradove“, potrebna su u eri kada se globalna poduzeća mogu locirati gdje žele i gdje su potrebe za ulaganjem u infrastrukturu akutne i velike. Iz tog razloga, gradovi trebaju usporedive, pouzdane i provjerene podatke kako bi se pozicionirali za dolazak održive budućno-sti u koje može i treba čim prije investirati.

Očuvanje i obnavljanje bioraznolikosti očuvanjem prirodnih stanišnih tipova, divljih vrsta i njihovih sta-ništa, uključujući i sve vrste ptica koje se prirodno po-javljuju na teritoriju Republike Hrvatske, kao i ptičjih jaja i gnijezda, uspostavom odgovarajućeg sustava zaštite, upravljanja i nadzora; očuvanje krajobrazne raznolikosti i georaznolikosti; utvrđivanje i praćenje stanja prirode; osiguravanje sustava zaštite prirode radi njezina trajnog očuvanja samo su neke od stav-ki Članka 4. Općih odredbi Zakona o zaštiti prirode. Ovakve i još mnogo drugih postavki temelj su stra-tegija za razvoj programa zaštite prirode, očuvanja i unaprjeđenja kvalitete okoliša.


14

Za implementaciju strateških i planskih dokumena-ta Republike Hrvatske zadužene su institucije poput Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. One u suradnji s brojnim drugim institucijama, poput Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Državnog zavoda za zaštitu prirode te parkova prirode, rade na podupiranju projekata i aktivnosti koje su usmje-rene prema ciljanim istraživanjima, praćenju stanja prirode, očuvanju prirodnih vrijednosti, učinkovitom upravljanju prirodom te upotrebi kvalitetnih rješenja po zaštitu prirode, uz preferencijalnu apsorpciju po-trebnih sredstava iz fondova Europske unije.

Dosadašnja djelatnost institucija u području zaštite okoliša usmjerena je k ciljevima kojima bi se treba-lo nastaviti težiti i u budućnosti. Izvjesno je kako će klimatske promjene u svim dijelovima svijeta pa tako i na području središnje i jugoistočne Europe ostaviti značajan trag po pitanju globalnog zatopljenja, po-rasta razine mora i vodostaja rijeka, do kojih dolazi pojavom efekta staklenika i ozonskih rupa. Prethod-no je upravo misao vodilja brojnih svjetskih agencija i udruga kao i neprofitnih organizacija koje usmje-ravaju svoje djelatnosti prema očuvanju bioraznoli-kosti. Vizija i misija njihovog djelovanja kreće se oko krilatice „Misli globalno, djeluju lokalno.“ U suštini, takvo razmišljanje predstavlja nove izazove i cilje-ve s kojima se moraju nositi ne samo mnogoljudne svjetske zemlje poput SAD-a i Kine, već i manje dr-žave poput zemalja na području Europe, Republike Hrvatske pa sve do razina gradova, gradskih općina i gradskih četvrti.

Republika Hrvatska obiluje prekrasnim krajobrazima od kojih se mnogi nalaze u sklopu nacionalnih parko-va, parkova prirode ili strogih rezervata, a spomenuti se nerijetko nalaze u blizini većih urbanih područja i metropola. Iz toga je razloga ključno da se razvoj primarnih onečišćivača okoliša (tla, vode i zraka), a u što prvenstveno spadaju velike gradske sredine po-put Grada Zagreba, usmjeri k nastavku promicanja strategija održivog razvoja, zelene i cirkularne eko-nomije, prema kojima pravo za uživanje u prirodnim resursima ne bi trebale imati samo sadašnje genera-cije, već i svaka nadolazeća.

Jedan je od primjera akcija koje se provode u svrhu zaštite i unaprjeđenja okoliša očuvanje rijetkih, a ve-oma vrijednih hrvatskih endemskih vrsta. Dosadašnje istraživačke ekspedicije tako su bile orijentirane na pronalazak i očuvanje malobrojnih jedinki plemeni-tih periski, u koje je primjerice Fond zaštite okoliša i energetske učinkovitosti uložio financijske potpore u iznosu od 2 milijuna kuna.

Ovakve su akcije nedvojbeno hvale vrijedne, ali uglavnom nisu primjenjive za implementaciju unu-tar urbanih gradskih četvrti. Grad Zagreb kao i brojni drugi hrvatski gradovi svoje su snage usmjerili pro-vedbi mjera unaprjeđivanja kvalitete okoliša kroz projekte razvrstavanja industrijskog i komunalnog otpada. U tu su svrhu velikom broju domaćinstava kako na području Grada Zagreba, tako i u ostalim hr-vatskim gradovima, poput Osijeka, podijeljene vreće, kao i spremnici za odvojeno prikupljanje otpada.

Pozdravlja se i odražavanje nacionalnih konferenci-ja, poput nedavno održane konferencije na kojoj je predstavljen i projekt Grada Zagreba, koje se vode prikladnim motom: „Stavi pravu stvar na pravo mje-sto“.

Nadalje, ekološki pozdravljeno odvajanje otpada otvara nova pitanja za njegovo zbrinjavanje. Stoga je veoma bitno snage usmjeriti i na donošenje rješenja za saniranje korištenih odlagališta otpada. Aplikaci-ja razrađenih projekata za sanaciju ili pak zatvaranje neprikladnih odlagališta, poput onog kod Nemetina, rezultira povlačenjem financijskih sredstava iz fondo-va Europske unije, poput Kohezijskog fonda, iz kojeg je za potrebu sanacije spomenutog odlagališta sufi-nancirano 85 % projekta vrijednog 38 milijuna kuna.

Ekološke inovacije imaju presudnu ulogu u proce-su razvoja uspješnih novih proizvodnih strategija i izvanredan su način stjecanja konkurentne predno-sti. Ekološka inovacija podrazumijeva razvoj proi-zvoda. Ekološkim inovacijama razvijaju se proizvodi i procesi kojima se doprinosi održivom razvoju pri-mjenom komercijalne primjene znanja za postizanje izravnih ili neizravnih poboljšanja na ekološkoj razini. Nizom srodnih ideja, postižu se tehnološko ekološ-ko prihvatljivi društveni inovativni putevi koji vode k održivosti.

Dva su opća načina za ekološko poslovanje:

1. Poboljšanje učinkovitosti poboljšanjem interne prakse radi uštede materijalnih resursa, a poslje-dično dolazi do smanjenja troškova. Navedena vr-sta poslovanja značajna je za inovacijske procese koji se zasnivaju na inicijativi „Cleaner and leaner production“.

2. Razvoj ekološko inovativnih roba i usluga podra-zumijeva plasiranje novih proizvoda na tržište, a upravo inovativnost, nove buduće tehnologije i novi načini isporuke usluge omogućavaju otva-ranje novih tržišnih mogućnosti. Novi poslovni


15

modeli omogućit će tvrtkama da pokrenu tran-sformativne promjene, posebno prema novim su-stavima proizvodnje i potrošnje.

Buduće tehnološke inovacije neće riješiti sve proble-me, ali će pridonijeti smanjenju utjecaja ljudskih ak-tivnosti na okoliš.

3.1. Zaštita okoliša i održivo gospodarenje prirodnim resursima i energijom

Zaštita okoliša predstavlja skup odgovarajućih aktiv-nosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnosti za okoliš, sprječavanje nastanka šteta i/ili onečišćivanja okoliša, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka šte-te. Na zaštitu okoliša je stavljen naglasak i u Naci-onalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine (dalje NRS 2030) sukladno europskim planovima.

Glavne sastavnice okoliša čine zrak (atmosfera), voda (hidrosfera) i tlo (litosfera). Svaka od navedenih sa-stavnica može biti izložena različitim izvorima oneči-šćenja, koji se iskazuju opterećenjem. Također je po-trebno i sagledavati zaštitu od genetski modificiranih organizama, buka, ionizirajuće zračenje, kemikalije, svjetlosno onečišćenje i otpad.

Praćenje stanja okoliša, informacijski sustav okoliša, planiranje zaštite okoliša

U svrhu poboljšanja praćenja stanja okoliša po-trebno je:

1. Ojačati nadležno tijelo za zaštitu okoliša2. Osigurati financijska sredstva za financiranje

zaštite okoliša na području Grada Zagreba3. Modernizirati vodovodni sustav i sustav od-

vodnje po načelima industrije 4,04. Osnovati Centar za zeleno inženjerstvo5. Organizirati edukacije u svrhu osvješćivanja

građana

Uspostaviti i ojačati ulogu ključnoga tijela, Ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj, za koordi-

naciju sustava zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša u svrhu provođenja svih potrebnih mjera te odrediti njegovu financijsku nadležnost.

Financijska sredstva za financiranja zaštite okoliša na području Grada Zagreba osigurati preko prijava na Europske fondove u svrhu kontinuiranog praćenja (monitoringa) zraka, voda i tla, kao tri ključne sastav-nice okoliša, kao i buke na području Grada Zagreba. Povećati broj mjernih postaja za praćenje kvalitete zraka u Gradu Zagrebu, analizirati veći broj plinova te provoditi mjere smanjenja za najviše vrijednosti, ali i uvesti nove mjere radi smanjenje istih. Osobito prati-ti emisije stakleničkih plinova koji se smatraju poka-zateljima učinka s obzirom na početnu vrijednost od 75 % za 2018. godinu, te uz ciljanu vrijednost 2030. godine od 65 % prema NRS 2030.

Monitoring voda izvršiti ugradnjom pametnih šahto-va sa senzorima tako da se primjenom umjetne inteli-gencije prati cijeli vodovodni sustav s ciljem proaktiv-nog djelovanja (u svrhu praćenja stanja voda, stanja cijevi, predviđanja puknuća cijevi, praćenja protoka vode i slično). Također, to bi pridonijelo prikupljanju veće količine raznih podataka (eng. Big Data Tre-atment) u svrhu kontinuiranog praćenja (monitorin-ga) stanja. Cijeli vodovodni sustav bi se na ovakav način pratio te bi se od svih prikupljanih podataka izuzimali oni prema modelima značajni. Temeljem analize prikupljenih podataka postiže se konkuren-cijska prednost te se jednostavnije i brže generira-ju novi proizvodi i usluge. Na ovakav način se želi ostvariti primjena Industrije 4,0 koja se temelji na umjetnoj inteligenciji. Nadalje, primjenom industrij-skog interneta stvari (eng. Internet of Things) moguće bi bilo „naručiti“ određenu količina vode potrebnu za kućanstva, kao i ostale jedinice sustava, uz preduvjet da je mreža prisutna na svim dijelovima Grada. Skup svih navedenih komponenti tvori cjelinu smart city.

Uspostaviti Centar za praćenje tla i bioraznolikosti na području Grada Zagreba. Uzorkovati reprezentativne uzorke na različitim lokacijama Grada Zagreba u svr-hu praćenja stanja tla, kao i stanja podzemnih voda, koji bi se potom obrađivali u laboratoriju kako bi po-daci bili javno dostupni.

Održivim upravljanjem vodnim resursima, razvojem i primjenom mjera kojima se postiže proaktivno dje-lovanje od poplava i oborinskih voda, moguće je po-duzimati mjere za smanjenje rizika od zaslanjivanja tla i pojave klizišta na području Grada Zagreba, na što se stavlja naglasak u NRS 2030. Osnovati druš-tvo koje će promovirati i proučavati bioraznolikost


16

Grada Zagreba. Primjerice, u sklopu Botaničkog vrta gdje bi se mogle provoditi edukacije, razgledavanja, radionice u svrhu osvještavanja građana o važnosti i očuvanju bioraznolikosti. Ovo je, također, prepozna-to i na nacionalnoj razini te se navodi kao potrebna mjera i u NRS 2030. S obzirom da vrijednost zdravog i funkcionalnog ekosustava te očuvane bioraznoliko-sti zasada nisu u potpunosti prepoznate na tržištu, nužno je sagledavati mjere, kao i njihovo provođe-nje, vezano za ovu točku navedenog cilja.

S obzirom na izgrađenu stratešku kartu buke, koja predstavlja osnovu za izradu akcijskog plana uprav-ljanja bukom, za lokacije na kojima razina buke pre-lazi dopuštene granične vrijednosti, obaviti pregled te napraviti procjenu utjecaja, u svrhu provedbe za-štite građana i okoliša. Razinu buke smanjiti odgova-rajućim bukobranima.

Organizirati tribine, debate, edukaciju preko radioni-ca, terenskih nastava, od vrtićke dobi pa naviše u svr-hu edukacije i razvijanje svijesti građana o važnosti i provedbi zaštite okoliša u Gradu Zagrebu.

Voda Prema Planu upravljanja vodnim područjima za raz-doblje od 2016. godine do 2021. godine, 5 je grupi-ranih vodnih tijela podzemne vode i 31 vodno tijelo površinskih voda koje se ubrajaju u područje Grada Zagreba, a čije je kemijsko i količinsko stanje ozna-čeno kao „dobro“.

No svakako je nužno osigurati i poboljšavati sljedeće:

1. Obvezatno uvođenje sustava javne odvodnje na cijelom području Grada Zagreba u svrhu sprječavanja ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente.

2. Ne koristiti pitku vodu za pranje ulica u Gradu Zagrebu.

3. Potrebno je ulagati i jačati programe za smanjenje gubitaka vode iz sustava, kao i obnavljati postojeću infrastrukturu modernijim rješenjima.

4. Upotrebljavati sustav za obradu otpadnih voda za aktualna saznanja.

Automatizirani sustav praćenja, temeljen na umjetnoj inteligenciji (industrija 4,0), omogućio bi proaktivni

pristup, mogućnost predviđanja pogoršanja stanja, održavanja sustava održivim, zaštite čistih voda, za-štitu širenja onečišćenja, prepoznavanja potrebne sanacije u pravodobnom vremenskom periodu, kao i eventualnu sanaciju i/ili uklanjanja izvora onečišće-nja. Modernizacija postojećih modela primjenom tehnologija industrije 4,0 povećava produktivnost i dobiti uslijed veće razine automatizacije što sma-njuje vrijeme proizvodnje uz kvalitetnije korištenje resursa. Nadalje, povećava se kvaliteta proizvoda s obzirom na korištenje senzora i pogona koji prate proces proizvodnje u stvarnom vremenu uz moguć-nost brze i kvalitetne reakcije u slučaju pogoršanja. Modernizacija vodovodne mreže planirana je prema NRS 2030, uz unaprjeđenje sustava javne vodoop-skrbe, javne odvodnje, kao i pročišćavanja komunal-nih otpadnih voda.

Otpadne vode iz tehnoloških procesa je nužno pro-čišćavati prije ispuštanja u prirodne prijamnike su-kladno Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 66/2019). Potrebno je poticati in-dustrije na pročišćavanje vlastitih otpadnih voda pri-je ispuštanja u sustav javne odvodnje, kontinuiranom inspekcijskom kontrolom, te novčanim kaznama. Kontinuirano ulagati u Zagrebačke otpadne vode d.o.o. (dalje ZOV) u svrhu poboljšavanja sustava za obradu otpadnih voda. U svrhu detekcije prisutno-sti dječje paralize i ilegalnih droga u zajednicama, znanstvenici su godinama koristili epidemiologiju zasnovanu na otpadnim vodama. Mikrobiolozi, kao i stručnjaci za vodnu politiku ističu da epidemiologija zasnovana na otpadnim vodama, koja ispituje sirovu kanalizaciju, ima važnu ulogu. Studije su pokazale da ispitivanje otpadnih voda nudi signal ranog upozore-nja da je virus SARS-CoV-2, koji uzrokuje COVID-19, prisutan u zajednici. Gradovi poput Bostona i Chica-ga prikupljaju uzorke kanalizacije kao jedan od nači-na za praćenje koronavirusa. Nadzor otpadnih voda pruža djelatnicima javnog zdravstva i upraviteljima ustanova 4 do 10 dana unaprijed saznanje o prisut-nosti korona virusa, dok su zaražene osobe i dalje bez simptoma, što omogućava poduzimanje pravo-dobnih koraka u svrhu smanjenje širenja korona vi-rusa. Nadalje, može se otkriti genetski signal virusa u kanalizacijskoj vodi koju stvara diskretni segment zajednice, poput sveučilišta, javne škole ili tvornice.

Razvijati svijest građana uz provedbu edukacija od vrtićke dobi pa naviše, uz provedbu radionica, te ra-zgledavanja cijeloga sustava ZOV-a te tako građani mogu u svakome trenu dobiti istinite informacije o sustavu, što stvara osjećaj sigurnosti i povjerenja.


17

Zbrinjavanje aktivnoga mulja nakon sekundarne obrade otpadnih voda trenutačno predstavlja pro-blem zbog njegovog nakupljanja i neiskorištavanja potencijala. Aktivni mulj bi se mogao iskoristiti u gra-đevinske svrhe, kao dodatak za građevinske blokove ili u beton, te za pokrivanje otpada na odlagalištima otpada. Preporuča se izbjegavati zbrinjavanje aktiv-noga mulja odlaganjem na poljoprivredna zemljišta u svrhu gnojidbe, zbog potencijalnoga prijenosa štetnih tvari u tla, te nadalje u podzemne vode. Po-tencijalna mogućnost iskorištavanja aktivnoga mulja je anaerobna digestija u kontroliranim uvjetima u svrhu dobivanja bioplina, kojeg je moguće iskoristi-ti za toplinsku energiju na području Grada Zagreba ili smanjenja troškova istih za ZOV. Nadalje, znan-stvenici iz Kalifornije su izvijestili o potpuno novom

načinu popravljanja cesta koje su ujedno i ekološki prihvatljive iskorištavanjem ostatka pročišćavanja ot-padnih voda, zvanog pijesak, koji se obično odlaže na odlagališta otpada. Dok konvencionalni „flaster“ za popravak rupa na cestama sadrži policikličke aro-matske ugljikovodike, koji predstavljaju rizik za ljud-sko zdravlje, „flaster“ u obliku granula temeljen na kalcijevim i magnezijevim oksidima i oslobođen pa-togenih mikroorganizama, uklanja ovu zabrinutost za okoliš i ljudsko zdravlje. Na predloženi bi se način zatvorio cijeli krug (otpadne vode, izlazne struje, ak-tivni mulj) te bi se u cijelosti iskoristio potencijal svih navedenih komponenti u svrhu dobivanja što više kvalitetnih konačnih benefita na društvenu dobrobit građana Grada Zagreba.

Zrak Na području Grada Zagreba najveći je izvor oneči-šćenja zraka promet. Prema podacima za 2015. go-dinu, srednja godišnja vrijednost dušikova dioksida, NO2, bila je viša u odnosu na graničnu vrijednost na jednoj mjernoj postaji, kao i vrijednost ozona, a isto je primijećeno za koncentracije lebdećih čestica, PM10, na dvije mjerne postaje, kao i koncentracije be-zo(a) pirena u krutim česticama. Razlozi navedenog su promet, lokalna industrija i mala ložišta te prirodni izvori ili događaji. Sukladno navedenom, nužno je:

1. Ulagati i pronalaziti alternativna i „čistija“ rješenja za smanjivanje ukupnih emisija iz sektora prometa uz naglasak na gradskom – tramvajskom, autobusnom, željezničkom, prijevozu.

2. Poticati i jačati javni prijevoz na području Gra-da Zagreba, uz izgradnju biciklističkih staza, uz svrhu smanjenja cestovnog prometa te posljedično smanjivanja emisije stakleničkih plinova, na koje se posebice stavlja naglasak u NRS 2030, uz subvenciju vozila na prirodni plin, biodizel, te hibridna vozila.

3. Nadalje, potrebna je modernizacija i auto-matizacija regulacije prometa ugradnjom brojača određenog vremenskog perioda na semafore u svrhu smanjenja gradskih gužvi (posebice u vrijeme odlazaka i dolazaka gra-đana na/s posao/la).

Otpad Gospodarenje otpadom obuhvaća sve aktivnosti, odnosno postupke koji nisu oporaba otpada, koji-ma se otpad zbrinjava i adekvatno odlaže. Obuhvaća skupljanje, prijevoz, oporabu i zbrinjavanje otpada uključujući nadzor nad tim postupcima i naknadno održavanje lokacija zbrinjavanja, a obuhvaća i radnje koje poduzimaju trgovac ili posrednik.

Kako bi se gospodarenje otpadom podiglo na višu i kvalitetniju razinu potrebno je:

1. Educirati građane o važnosti zbrinjavanja otpada

2. Sanirati nelegalna odlagališta otpada3. Modernizirati sustav zbrinjavanja otpada4. Povećati udio recikliranja svih vrsta otpada5. Osigurati kružno gospodarenje svim

vrstama otpada6. Zatvoriti odlagalište otpada

Prudinec-Jakuševec

S obzirom na brojna nelegalna odlagališta otpada, nužno je provoditi edukaciju u svrhu razvijanja svije-sti građana o važnosti pravilnog zbrinjavanja otpada. Edukacije je potrebno provoditi i za proaktivni pri-stup bacanja i razvrstavanja otpada, kako bi što kva-litetnije i jednostavnije uz svijest i motivaciju, građani mogli u vlastitim kućanstvima izvršiti razvrstavanje istoga. Nadalje, potrebno je građane potaknuti na upotrebu platnenih vrećica umjesto plastičnih vre-


18

ćica, proizvoda koja sadrže manje ambalaže, manje korištenje plastičnih boca, već staklenih, uz promo-ciju manjeg nastanka otpada, kao i štednju resursa i energije.

Sustav odvodnje komunalnog otpada potrebno je modernizirati i automatizirati kupnjom novih vozila na obnovljive izvore energije za prijevoz iskorištava-njem sredstava iz Fondova Europske Unije. Ovakvim ulaganjem, omogućilo bi se odvojeno prikupljanje pojedinih vrsta otpada, mješovitog, biootpada, pla-stike, stakla, tekstila, metala, papira.

Pojedine vrste otpada, trebale bi se prikupljati u kontejnere smještene ispod zemlje u razini pločnika (kako bi se spriječili neugodni mirisi, nagomilavanje otpada izvan kapaciteta kontejnera te eventualno iz-bacivanje otpada izvan kontejnera) na „otocima“ u svakome kvartu. Svaki bi građanin dobio karticu koja bi mu omogućila otvaranje takvoga sustava uz pra-ćenje odlaganja svake od navedenih vrsta otpada. Grad Zagreb bi tako bio podijeljen na određene je-dinice za koje bi se automatizirano pratilo odlaganje otpada u centru lociranom u Zagrebačkom holdingu d.o.o. – Podružnica „Čistoća“, što bi doprinijelo pra-ćenju sustava i pravodobnom pražnjenju istoga.

Sukladno navedenom, nužno je uložiti i jačati sustav gospodarenja otpadom, i pomoću novoga osoblja, čime bi se otvorila nova radna mjesta, kao i automa-tizacijom sustava, u svrhu što kvalitetnije provedbe istoga. Nakon prikupljanja otpada iz svake jedinice, otpad se dovozi u odgovarajući centar u kojem se vrši priprema i zbrinjavanje ili iz kojeg se priprema i prevozi na odgovarajuće lokacije uz minimalni utje-caj na okoliš.

Biootpad predstavlja sirovinu za kompostiranje koji se temelji na biorazgradnji istoga (supstrata) primje-nom mikroorganizama na jednostavnije produkte (ugljikov dioksid, CO2, voda, H2O uz oslobađanje to-pline) uz dobivanje kvalitetnog produkta, komposta, u otvorenim i/ili zatvorenim sustavima. Kompost se ovisno o kvaliteti, može koristiti kao gnojivo za po-ljoprivredna zemljišta, što dovodi do potpunog isko-rištavanja navedene vrste otpada. Plastiku, koja čini najviši udio prikupljenoga otpada u Gradu Zagrebu, je poželjno prikupiti posebno, sprešati kako bi se smanjila njena voluminoznost uz to što je lagana, te obvezatno reciklirati u svrhu dodavanja određenog postotka tijekom proizvodnje novih plastičnih proi-

zvoda. Staklo je potrebno podijeliti u centru prema bojama stakla, tamno, prozirno, zeleno, te ga reci-klirati. Tekstil se također može reciklirati, kao i papir, što označava mogućnost primjene kružnog gospo-darenja otpadom. Sav otpad predstavlja sekundarnu sirovinu koja se može ekonomski iskoristiti, reciklirati, ponovno upotrijebiti ili spaliti bez odlaganja na odla-gališta otpada. Ključno je povezivanje suradnje Čisto-će i privatnih poduzeća u svrhu recikliranja pojedinih vrsta otpada zbog toga što se recikliranjem postiže smanjenje onečišćenja zraka, štednja resursa i ener-gije uz smanjenje prostora na odlagalištu otpada.

Problematika odlagališta otpada je u procjednim vo-dama koje su visoko opterećene (sadrže teške meta-le, policikličke aromatske ugljikovodike), koje izravno mogu dospjeti u tlo te uzrokovati onečišćenje podze-mnih voda; neugodni mirisi; prenošenje čestica otpa-da gibanjem zračnih masa; kontinuirano pokrivanje otpadne mase. Odlagališta otpada su neadekvatno rješenje za zbrinjavanje otpada u današnje doba. Po-trebno je prema pravilima struke sanirati i zatvoriti odlagalište otpada Prudinec-Jakuševec u što je mo-guće pravodobnom vremenskom roku s obzirom na onečišćenje tla i ozbiljnog ugrožavanja kakvoće pitke podzemne vode na tom području. Prema istraživa-njima, osim komunalnog otpada, odlagao se i indu-strijski otpad koji sadrži razne antropogene spojeve koji mogu nepovoljno djelovati na kakvoću podze-mne vode. Nakon zatvaranja odlagališta potrebno je svakih 6 mjeseci pratiti stanje na odlagalištu dokle god nadzorna inspekcija ne utvrdi stabilnost lokaci-je i da zatvoreno odlagalište ne predstavlja problem za okoliš. Stoga je potrebno razmatrati suvremenija rješenja poput spalionice otpada, primjenom koje bi se omogućilo spaljivanje mješovitog ili manje količi-ne drugog otpada za koji ne postoji alternativa zbri-njavanja, u kojoj bi se u kontroliranim uvjetima vršio proces spaljivanja otpada. Ukoliko bi se takav sustav izveo, provodio i kontrolirao po pravilima struke, ne predviđaju se štetni utjecaji po okoliš i građane Gra-da Zagreba. Otpad kao sirovina za spalionicu otpa-da predstavlja i dobrobit uz mogućnost dobivanja toplinske i/ili električne energije za područje Grada Zagreba, po uzoru na grad Beč u Austriji u kojem je spalionica otpada locirana u samome centru Beča.

Čistiji zrak, kvalitetnije zbrinjavanje otpada, adekvat-ni vodni sustav omogućava građanima bolje uvjete života u Gradu Zagrebu, uz viši standard.


19

Buka Zaštita od buke se provodi boljim urbanističkim pla-niranjem gradskih zona i prometnica u odnosu na stambene objekte. U gradu Zagrebu je prekomjerna razina buke uz prometnice, tramvajske pruge, želje-zničke pruge te u blizini semafora. Potrebno je re-dovito i kvalitetno održavanje svakoga navedenog sustava prometa, u svrhu smanjivanja razine buke.

1. Primjerice, pravilno održavanje tramvajskih tračnica, mazanje i brušenje, izolacija prozora i zidova na stambenim objektima koji su u neposrednoj blizini izvora buke, postavljanje panela koji smanjuju širenje buke.

2. Također, i ovaj sustav je potrebno automa-tizirati postavljenjem uređaja za mjerenje razine buke na lokacijama od interesa što bi omogućilo praćenje sustava, dobivanje pre-gleda postojećeg stanja, kao i upoznavanje s problematikom svake lokacije, te pronalaže-nje adekvatnog rješenja.

Povišene razine buke nepovoljno mogu djelovati na građane uzrokujući razdražljivost, povišeni tlak, ubrzani broj otkucaja srca, smanjenju učinkovitost za dnevne i poslovne aktivnosti uz smanjeni san te umor. Zaštitom od buke djelovalo bi se na poboljša-nje prometa u gradu Zagrebu, na kontinuirano odr-žavanje prometnih sredstava, kao i omogućio tiši i kvalitetniji život i san građanima Grada Zagreba.

EnergijaNajveći udio u potrošnji energije ima prirodni plin (43,2 %), a zatim ga slijede naftni derivati (33,9 %), električna energija (17,5 %) i ogrjevno drvo (3,8 %). Na području Grada, Zagrebačke elektrane–topla-ne (EL-TO i TE-TO) proizvode električnu i toplinsku energiju procesom kogeneracije koristeći loživo ulje i prirodni plin. Automatizacija i modernizacija ovo-ga sustava je potrebna u svrhu uvođenja i primjene Energetskog informacijskog sustava za kontinuirano praćenje proizvodnje, kvalitete opskrbe i energet-ske potrošnje i relevantnih pokazatelja na području Grada Zagreba, uz naglasak na sustavnu promje-nu strukturu potrošnje, odnosno prema potrebama građana kako bi se smanjili i izbjegli gubici energije. Takvo unaprjeđenje sustava koji bi omogućio kvali-tetnije upravljanje potrošnjom energije upućuje na uvođenje pametne energetske mreže, eng. smart grid.

3.2. Zaštita prirode, očuvanje i unaprjeđivanje kvalitete okoliša

U Republici Hrvatskoj je uspostavljen zakonodavni i institucionalni okvir kojim se provode aktivnosti oču-vanja bioraznolikosti, georaznolikosti i krajobrazne raznolikosti. Ciljevi i zadaća zaštite prirode su oču-vanje i obnova bioraznolikosti očuvanjem prirodnih staništa, divljih vrsta i njihovih staništa, uključujući i sve vrste ptica koje se prirodno pojavljuju na područ-ju Republike Hrvatske, kao i ptičjih jaja i gnijezda, us-postavom odgovarajućeg sustava zaštite, upravljanja i nadzora. Nužno je spriječiti ili ublažiti ljudske aktiv-nosti i zahvate u svrhu smanjenja poremećaja u pri-rodi. Nadalje je potrebno osigurati održivo korištenje prirodnih resursa bez značajnoga oštećenja prirode i narušavanja prirodne ravnoteže. Potrebno je očuva-ti krajobraznu raznolikost i georaznolikost u stanju prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem, te očuvati prirodnost tla, kakvoću, koli-činu i dostupnost vode, mora, očuvanju atmosfere i proizvodnji kisika te očuvanju klime. U svrhu osigu-ranja sustava zaštite prirode radi trajnoga očuvanja, potrebno je utvrditi i pratiti stanje prirode.

Na području Grada Zagreba potrebno je:

1. unaprijediti sustav zaštite i upravljanja okoli-šem te zaštićenim dijelovima prirode

2. uspostaviti jedinstveni gradski informacijski sustav o okolišu

3. unaprijediti zaštitu i održivo upravljanje Medvednicom i Savom

4. razvijati mehanizam za očuvanje šumskih predjela i zaštićenih dijelova arhitekture par-kova, kao i zaštite bioraznolikosti

Modernizacija i uspostava jedinstvenoga gradskog informacijskog sustava je potrebna u svrhu pri-kupljanja, obrade i prezentiranja podataka, spozna-vanja potreba radi izrade akcijskog plana, kao i vr-šenja edukacije sudionika informacijskog sustava, ali i struku te širu javnost kojima bi prikupljeni podaci i nove mjere bile transparente i dostupne. Parkom pri-rode Medvednica je potrebno učinkovito upravljati, promovirati i poticati turističko-rekreativne aktivno-sti, uz provedbu znanstvenih istraživanja prirodnih resursa radi edukativne svrhe. Potrebno je i očuvanje šumskih predjela, što obuhvaća održivo gospodare-nje šumama, praćenje i zaštitu krajobrazne raznoliko-sti, kao i bioraznolikosti, te zaštitu ekološkog sustava,


20

i zaštićenih dijelova arhitekture parkova. Financijska sredstva za otkup šuma u privatnom vlasništvu, te za gospodarenje šumskim dijelovima Grada Zagre-ba, kao i za stručno osposobljavanje i edukacije svih interesnih skupina na principu cjeloživotnog obrazo-vanja, moguće je osigurati preko Fondova Europske unije. Održavanje, jačanje, uređivanje, kao i upravlja-nje prirodnim resursima rijeke Save je od izrazitog značaja za Grad Zagreb radi zaštite od poplava, za-štite vodonosnika i unaprjeđivanja postojećih, kao i izgradnju novih vodocrpilišta, uz osiguravanje uvjeta za turizam, rekreativnih aktivnosti, mogućnosti plo-vidbe, pazeći pritom na zaštitu okoliša i prirode. Za-štita bioraznolikosti može se postići prikupljanjem podataka i njihovim skupljanjem u bazu, očuvanjem i monitoringom staništa i po potrebi njihovom ob-novom, zaštitom egzotičnih vrsta i divljih životinja, osiguravanjem dodatnih prostora za Zoološki vrt Maksimir u gradu Zagrebu, financijska sredstva za unaprjeđenje postojećeg sustava, ulaganje u dodat-ne mjere zaštite bioraznolikosti, te provedbu eduka-cija, radionica, projekata kojima bi se doprinijelo za-štiti bioraznolikosti s obzirom na Fondove Europske unije, te svakako je nužno poticati i jačati suradnju sa znanstvenim institucijama u svrhu provedbe monito-ringa te potrebnim istraživanja.

Potrebno je i osigurati mjere zaštite kvalitete zraka, poboljšanje kakvoće površinskih i podzemnih voda, zaštitu od buke, kao i gospodarenja otpadom. Po-

boljšati kvalitetu zraka moguće je primjenom mje-ra za smanjivanje emisija onečišćenih tvari iz nepo-kretnih izvora, kao i iz prometa, mjere promicanja energetskih ušteda, te korištenje obnovljivih izvora energije, uz razvoj sustava praćenja radi provedbe proaktivnih, kao i korektivnog djelovanja u slučaju viših vrijednosti parametara u odnosu na granične vrijednosti. Rekonstrukcijom, obnovom i izgradnjom sustava javne odvodnje, zamjenom konvencionalne poljoprivredne proizvodnje ekološkom, te unaprje-đenje sustava monitoringa površinskih i podzemnih voda, postiže se zaštita površinskih i podzemnih voda. Zaštita od buke obuhvaća uspostavljanje po-stojećeg stanja izloženosti građana i kojim razinama buke te iz kojih izvora, uz nadopunu strateške kar-te, radi provedbe korektivnih mjera i uspostavljanja uvjeta za osiguravanja kvalitetnog i tišeg života gra-đana. Potrebno je unaprjeđenje postojećega susta-va za gospodarenje otpadom u svrhu poboljšanja odvojenoga sakupljanja otpada, uz nadopunu i iz-gradnju reciklažnih dvorišta te povećati broj zelenih otoka, poticati odvojeno prikupljanje otpada, izgra-diti pogone za recikliranje otpada kao sekundarne sirovine, izgraditi kompostanu odgovarajućeg kapa-citeta prema broju građana i količini nastalog bio-otpada, uvođenje informacijskog sustava gospoda-renja otpadom, kao i provođenje edukacije u svrhu osvještavanja građana o značaju i potrebi kvalitetnim gospodarenjem otpada.


21

3.3. Održivi razvoj poljoprivrede i šumarstva

U pogledu održivog razvoja poljoprivrede i šumar-stva na području Grada Zagreba razvojna strategija Grada je u razdoblju do 2020. godine prioritetno za cilj imala poticanje daljnjeg razvoja ruralnog prosto-ra Grada učinkovitijim korištenjem prirodnih resursa. Nadalje, razvoj poljoprivrede i učinkovitije gospoda-renje šumama za cilj je imao potaknuti i razvoj pove-zanih grana gospodarstva, poput ruralnoga turizma i drvne industrije. Neke su od mjera za ostvarivanje ovog prioriteta prema strategiji bile održivo gospo-darenje poljoprivrednim i šumskim zemljištem, razvoj poduzetničkih vještina i edukacija poljoprivrednih proizvođača i šumoposjednika te razvoj konkurentne poljoprivredne proizvodnje i šumarstva.

O napretku i ostvarenju ciljeva razrađene strategije na razini cijele zemlje govorilo se u posljednje vrije-me na brojnim skupovima i konferencijama, poput one održane 2019. godine u sklopu Dana poljopri-vrede, šumarstva i ribarstva u Svetom Martinu na Muri, gdje je istaknuto kako su tadašnje aktivnosti na ovom polju uvertira za izradu sveobuhvatne strate-gije poljoprivrede koja će u konačnici poslužiti i kao podloga za programiranje Nacionalnog strateškog plana za Zajedničku poljoprivrednu politiku 2021.-2027. Izneseni definirani strateški ciljevi ogledaju se na povećanja produktivnosti i klimatske otpornosti poljoprivredne proizvodnje; jačanju konkurentnost poslovnog okruženja i poljoprivredno-prehrambe-nog sustava te obnovi ruralne ekonomije i poboljša-nja životnog standarda u ruralnom prostoru.

3.4. Održivo gospodarenje energijomModeli i programi cirkularne ekonomije, odnosno kružnog gospodarstva osnovica su desetogodišnje razvojne strategije Europe za godinu 2020. Tri osnov-na prioriteta razvoja zemalja Europske unije temelje se na:

1. održivom rastu2. promicanju ekonomije koja učinkovitije

iskorištava resurse, koja je zelenija te konkurentnija.

Kako bi vizualizirano bilo i ostvarivo, nužan je pre-lazak s linearnog na kružno gospodarstvo, koje će upravo dati ekonomski temelj održivog gospodare-nja resursima, odnosno produljiti životni vijek mate-rijala i proizvoda.

Gospodarstvo se kao takvo temelji na mnogobroj-nim djelatnostima, a one, pak, svoje osnove prola-ze u konceptima razvijenih temeljem znanja i isku-stva. Vrijedi naglasiti kako se ideje održivog razvoja i kruženja tvari nalaze u brojnim temeljnim znanosti, od biologije (u kojoj je osnova održavanja bioceno-za kruženje tvari u prirodi), do kemije te kemijskog inženjerstva i tehnologija koje svoj razmjer ciljano usmjeravaju dobro proučenim i razrađenim postula-tima zelene kemije.

Prethodno može poslužiti kao misao vodilja za im-plementaciju održivog gospodarenja energijom na sve povezane aspekte društva. Ono se temelji na razmišljanju da se umjesto naknadnog zbrinjavanja otpadnih materijala ili općenito resursa treba djelo-vanje usmjeriti ka optimiziranju procesa te minimi-ziranju već samih ulaznih sirovina kao izvora brojnih tehnoloških procesa. Ključno je sve korake pritom provoditi sustavno, započevši s ulaznim sirovinama te dizajnom samog proizvoda, da bi se u konačni-ci fokus usmjerio na čitav životni ciklus proizvoda te svih njegovih tržišnih komponenti.

Nadalje, spomenuto za sobom povlači i smanjenje nastalog otpada, neiskorištenih sirovina ili neže-ljenih nusprodukata proizvodnih procesa, koje bi u protivno bilo potrebno ukloniti ili prikladno zbrinuti. Posljednje bi iziskivalo dodatnu upotrebu materija-la, no i energije, čime se može zaključiti da koncepti održivog gospodarenja energijom zadovoljavaju već


22

postojeće ciljeve politike Europske unije poput sma-njenja emisija ugljičnog dioksida, povećanja ener-getske učinkovitosti, osiguranja pristupa sirovinama, istovremeno smanjujući učinke na okoliš i emisije stakleničkih plinova.

Institucije koje se na području Grada Zagreba bave ovim djelatnostima su, primjerice, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kao i brojne agen-cije te gradski uredi poput Sektor za energetiku, gospodarenje energijom i energetski održivi razvoj. Oni obavljaju poslove prikupljanja podataka, analize stanja energetskog sustava Grada Zagreba, vezanih uz opskrbu i sustavno gospodarenje energijom, pri-mjenu mjera energetske učinkovitosti i energetski održivi razvoj, detaljne analize sektorske energetske potrošnje zgradarstva na području Grada Zagreba, energetske potrošnje stambenih, poslovnih i javnih objekata u vlasništvu ili pod upravljanjem Grada Za-greba, analize sustava energetske infrastrukture na području Grada Zagreba, obnovljive izvore energije i ekološki prihvatljiva goriva, sudjelovanje u aplika-

cijama i provedbi EU projekata, prijave na otvorene pozive za sufinanciranje projekata energetske obno-ve zgrada u vlasništvu ili pod upravljanjem Grada Za-greba i njihova provedba te brojnih drugih aktivnosti.

Daljnji razvoj strategija održivog gospodarenja ener-gijom treba biti usmjeren na nadogradnju postoje-ćih postulata cirkularne ekonomije, a kako bi to bilo ostvareno nužno je kontinuirano obrazovati i educi-rati stručnjake iz područja energetike, inženjerstva i zaštite okoliša, kao i brojnih drugih povezanih grana i disciplina, kroz održavanje tematskih konferencija i skupova na kojima bi se, kao i sada, izlagale ostvare-ne vizije te otkrivala područja za razvoj novih ideja. Tako je nedavno održavana konferencija „Smart Ci-ties Events“, na kojoj se u sklopu projekta središnje Europe raspravljalo o „zelenim“ rješenjima za skla-dištenje energije, skupljanje i korištenje podataka, umjetne inteligencije, dronova, prenamjene auto-busa, električni i hibridni autobusa te ostalih srodnih gospodarskih i društvenih pitanja.

4.

4. Projektni dodaci

25

4. Projektni dodaci

4.1. Prijedlog projekata za infrastrukturni razvoj Grada Zagreba

Infrastrukturne inovacije Svrha Provedba Primjer grada

Centar za inovacije –

Tehnopolis Blato

Mogućnost da mladi talenti steknu iskustvo rada u

industriji i da se plasiraju na tržište rada, a postojeće

tvrtke sudjeluju u novim obećavajućim projektima.

Manje grupe inovatora međusobno se natječu u rješavanju društvenih i

infrastrukturnih problema. Grad potiče pobjednike da surađuju s postojećim

tvrtkama na tržištu u daljnjem razvoju. Prije samog kraja testiranja prototipa, gradski uredi se pridružuju projektu i svi zajedno rade na optimizaciji i

integraciji novog sustava u postojeći ekosustav grada.

New YorkSve veća atraktivnost mladim talentima uzrokuje otvaranje novih kampusa

fokusiranih na razvoj inovativnih solucija za rastuću urbanizaciju u

suradnji s brojnim privatnim i javnim institucijama.

Gradski laboratoriji

Predstavljanje inovacija te edukacija građana

Tvrtke partneri bi mogle izlagati svoje tehnološke inovacije građanima, a

zadatak gradskog laboratorija bi bio građane informirati o inovacijama. Na

ovaj način bi industrija došla u veći fokus javnosti i medija.

Varšava, Mannheim, Grenoble,

Bristol, Basel, Antwerp

Razne neprofitne organizacije i sastavnice Sveučilišta u Zagrebu bi mogle predstavljati svoje projekte u

gradskome laboratoriju te preko njega tražiti potencijalne partnere za suradnju

na projektu.

Gradski laboratorij bi mogao raditi sa raznim dijelovima sustava koji imaju

specifične potrebe te organizirati razne radionice ili edukacije pomoću kojih bi stvorio kompetentnije dionike društva.

4. Projektni dodaci

26

Infrastrukturne inovacije Svrha Provedba Primjer grada

Unaprjeđenje biciklističkog

prometa

Smanjiti potrebu za korištenjem osobnog automobila s ciljem

očuvanja zdravlja građana i smanjenja emisija štetnih

plinova

Izgradnja kompletne mreže biciklističkih staza predviđene generalnim

urbanističkim planom te i više od toga, na temelju sugestija i iskustva učesnika

biciklističkog prometa.

AmsterdamPostavljanje potrebne opreme za parkiranje bicikala te podizanje

zatvorenih/čuvanih garaža za bicikle, naročito u gradskom centru, pri

sveučilišnim i drugim javnim zgradama, pri poslovnim zgradama i željezničkim

stanicama.

Jarunski most Bolja prometna povezanost

Most bi spajao Lanište s produžetkom Petrovaradinske ukupna dužine oko 625 metara, a preko njega bi išao i tramvaj. Na mostu bi se izgradile i

biciklističke staze koje bi u produžetku od Laništa mogle ići u smjeru juga Zagreba, konkretno Brezovice, te bi se stvorila biciklistička ruta Jarun –

Brezovica potencijalne duljine 20 do 30 kilometara, a to se sve uklapa u projekt

„Brezovica Budućnosti“

Zagreb

Sportski objekti

Povećanje sportskih objekata s ciljem da se ravnomjerno rasporede

novi gradski sportski prostori diljem grada

Zagreba.Nakon analize broja gradskih sportskih objekata, izgradili bi se sportski objekti predviđeni isključivo za treninge budući

da se veća pozornost treba staviti na sportski razvoj mlađe populacije i

neprofesionalnim sportašima koji ćine većinu gradske sportske populacije.

Ujedinjeno KraljevstvoPromicanje sudjelovanja

zajednice u zdravoj rekreaciji

Napredak amaterskog sporta davanjem na korištenje objekata

4. Projektni dodaci

27

4.2 Prijedlog projekata za prometnu digitalnu tranziciju Grada Zagreba

Prometne tehnološke inovacije Svrha Provedba Primjer grada

Pametni semafori Optimizacija zelenih svjetala

Pomoću senzora, semafori skupljaju podatke o prometnosti i međusobno komuniciraju i usklađuju svoj rad ne bi li se optimizirao gradski promet. U isto se vrijeme semafori

opremaju sa senzorima za sakupljanje podataka o kvaliteti zraka i okoliša,

vremenskih prilika i mjerenje razine buke.

Beč i Barcelona

Pametne nadstrešnicePoboljšanje

kvalitete javnog prijevoza

WiFi je dostupan na svakoj stanici koja uz to nudi i utičnice za punjenje uređaja, ažurirano

stanje u prometu, turističke informacije i najnovije gradske novosti, a sve pokreće

solarna energija.

Barcelona

Smart parking aplikacija

Smanjenje CO2 i ušteda vremena

vozačima

Aplikacija kojom korisnik može provjeriti slobodna parkirališna mjesta i najbržu rutu do

istih u realnom vremenu. Gradu je primarni cilj ovom inovacijom smanjiti korištenje automobila i emisije štetnih plinova do

koje dolazi tijekom potrage za parkirališnim mjestom. Kako bi potakli ostale start-upove

i developere da nastave usavršavati ovaj projekt, svi prikupljeni podaci o prometu i

parkingu u gradu su javno dostupni.

Kopenhagen

Aplikacija Mobypark koja vlasnicima parkirnih mjesta omogućuje da ih iznajme za određenu naknadu ostalim građanima. Podaci dobiveni iz te aplikacije mogu koristiti i gradske službe te odrediti kolika je potražnja za parkirališnim mjestima i vidjeti kakvi su prometni tokovi u

gradu.

Amsterdam

Gradski bicikli Smanjiti potrebu za automobilima

Simbolična mjesečna naknada za uslugu posudbe gradskog bicikla. Bicikli s prednjim

spremnikom za namirnice iz dućana ili vrećice iz shoppinga ne bi li ih se ohrabrilo da se u kupovinu ide pješice i biciklom radije nego

automobilom.

Seoul i Beč

4. Projektni dodaci

28

4.3 Prijedlog projekata za ekološki održivi razvoj Grada Zagreba

Ekološke inovacije Svrha Provedba Primjer

grada

Autonomni parkovi

Racionalno korištenje vodnih

resursa

Tehnologija senzora implementirana je u sustav navodnjavanja, gdje se u realnome vremenu zaposlenicima parka prenose informacije o

količini vode koja je potrebna biljkama u parkuBarcelona

Kante za otpad Optimizacija prikupljanja otpada

Sistem pametnih kanti koje koriste vakuum za usisavanje otpada smješten je ispod pločnika

radi manje smrada i buke tijekom preuzimanja otpada

Barcelona

Po gradu su zatim raspoređene pametne kante za smeće koje koriste isključivo solarnu energiju,

a povezane su na platformi koja prati njihovu popunjenost i obavještava komunalno redarstvo

kada ih treba isprazniti.

New York

Ulična rasvjeta Ušteda električne energije

Senzori omogućavaju paljenje rasvjete kada se detektira određeni stupanj zamračenja, a ujedno

i regulira intenzitet osvijetljenja obzirom na prisutnost pješaka.

Amsterdam

Zagreb na Savi

Osiguravanje pitke vode za

grad Zagreb i širu okolicu

Izgraditi sustav brana na Savi – svaka brana jedna hidroelektrana. Rekonstrukcija kanala Sava – Odra.

Stavljanjem toka Save pod kontrolu olakšalo bi i pojeftinilo gradnju mostova koji bi povezivali

sjever i jug Zagreba. Također, stvorilo bi se potencijalno 300 ha površine prostora na obali Save koji bi se mogao iskoristiti što za kulturne,

što za sportske sadržaje.

Zagreb

Proizvodnja električne energije

iz obnovljivih izvora čime bi se smanjile

emisije CO2

Primjereno riješiti problem

poplavljivanja na području od Siska

do granice sa Slovenijom

4. Projektni dodaci

29

4.4 Projekt obnove Grada Zagreba od potresa

Zakon o obnovi grada Zagreba od potresa kaže da sredstva za konstrukcijsku obnovu obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada te gradnju zamjenskih obiteljskih kuća koje su neuporabljive odnosno privremeno neuporablji-ve, uključujući i troškove privremene pohrane stva-ri, osigurava Republika Hrvatska iz državnog prora-čuna. Visina subvencije je 60 %, dok Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija i Zagrebačka županija subvencioniraju u visini od po 20 % za nekretnine

na svojim područjima te vlasnici odnosno suvlasnici nekretnina u visini od po 20 %.

Prijedlog je da Grad Zagreb potpiše ugovore o su-radnji s komercijalnim bankama koje bi omogućile povoljne kredite za građane u svrhu protupotresne obnove nekretnina. Nadalje, treba postojati da mo-gućnost za građane za dodatnih 20 % kredita na iznos potreban za obnovu koji bi građani mogli do-biti beskamatno, na način da kamatu subvencionira Grad Zagreb. Na taj način bi građani uložili dodatni novac u nekretnine ne samo u smjeru protupotresne obnove nego i dodatne renovacije nekretnina čime bi sebi i okolini podigli standard života.


30

Documents

Zagreb, siječanj 2021. - Volim Zagreb