ZAGREB, VLAŠKA 68 POPIS (INVENTURA) IMOVINE I OBVEZA NA ... · Dalje, kontinuirani popis ne isključuje mogućnost popisa i na kraju godine za već popisanu imovinu i obveze, ako

PRIL

OG

ČAS

OPI

SU R

RiF

BR. 1

1/15

. PO

ŠTA

RIN

A P

LAĆE

NA

U P

OŠT

I 100

00 Z

AG

REB

- TIS

KAN

ICA

POPIS (INVENTURA) IMOVINE IOBVEZA NA DAN 31. PROSINCA 2015.

(za trgovačka društva i obrtnike)

RRiF-plus, Zagreb, studeni 2015.

ZAGREB, VLAŠKA 68

SADRŽAJRAČUNOVODSTVO

I. Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač. Godišnji popis (inventura) imovine i obveza za 2015. ..........................................3

II. Dr. sc. Šime GUZIĆ, viši predavač, ovl. rač.Manjkovi utvrđeni godišnjim popisom u poreznom sustavu ..........................14

III. Ante VIDOVIĆ, dipl. iur.Nadoknada manjka nastalog djelovanjem zaposlenika ...................................28

OBRTNIŠTVO I SLOBODNA ZANIMANJAIV. Dr. sc. Ljerka MARKOTA, prof. visoke škole i ovl. rač.

Provedba godišnjeg popisa kod samostalnih obrtničkih djelatnosti ............31

ODLUKE O POREZNO DOPUSTIVIM MANJKOVIMA, KALU, RASIPU, LOMU I KVARU

Odluke Hrvatske gospodarske komore ..................................................................42Odluke Hrvatske obrtničke komore ........................................................................60Stajališta Porezne uprave u svezi s oporezivanjem manjkova .........................66

NOVO NOVO

U nakladi RRiF-a veliki priručnik

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST- Primjena u praksi -

VII. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, lipanj 2015.Skupina autora

Redaktor: dr. sc. Ljerka MARKOTA

Narudžbenica na kraju časopisa RRiF Opseg: 1336 str. - tvrdi uvez Cijena (s PDV-om): 588,00 kn

Nakon dvogodišnje primjene sustava poreza na dodanu vri-jednost prema pravilima poslovanja u EU, RRiF je pripremio novo – značajno dopunjeno izdanje ovog Priručnika. U ovom izdanju prošireni su tekstovi i primjeri kojima se na praktičan način objašnjava primjena PDV-a u Hrvatskoj, ali i u odnosi-ma stjecanja i isporuka iz/u članice EU, odnosno kod uvoza ili izvoza u treće zemlje. Postupke oporezivanja bitno je po-znavati kako bismo u praksi mogli odrediti poslovni model s kupcima, odnosno dobavljačima dobara i usluga.

NOVO NOVO

Priručnik

OBRAČUN PLAĆA, NADOKNADA, DRUGOG DOHOTKA UZ PRIKAZ U JOPPD-u

rujan 2015.Skupina autora

Redaktor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA

IZ SADRŽAJA KNJIGEPredgovor

I. POJAM I PRAVNO ODREĐENJE PLAĆE II. NAKNADA PLAĆE U SLUČAJU SPRIJEČENOSTI ZA RAD III. MATERIJALNA PRAVA RADNIKA I ISKAZIVANJE

U OBRASCU JOPPD IV. NAKNADA ZA NEISKORIŠTENI GODIŠNJI ODMOR I JOPPD V. ISPLATE BIVŠIM RADNICIMA VI. PRIMITCI OSTVARENI IZVAN RADNOG ODNOSA VII. OPOREZIVANJE DOHOTKA OD KAPITALA VIII. OVRHA NA PLAĆI IX. PRIJAVE NA OBVEZNA OSIGURANJA X. PRILOZI:

• UPLATNI RAČUNI I NAČIN UPISIVANJA PODATAKA U NALOZIMA ZA UPLATU

• OBRAZAC JOPPD • ŠIFRE DRŽAVA• PREGLED UGOVORA O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA U RH• ZAKONI I PROVEDBENI PROPISI ZAKONA NA KOJIMA SE TEMELJI OVAJ PRIRUČNIK

Opseg: 764 str.

Cijena: 493,50 kn

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 11/2015.STUDENI 3

Godišnji popis (inventura) imovine i obveza za 2015.

Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.

Godišnji popis imovine i obveza jedan je od potrebnih i obveznih uvjeta koji mora biti zadovoljen kako bi temeljni financijski izvještaji bili realni i objektivni te kako bi ko-

risnici na temelju takvih izvještaja mogli donositi odgovarajuće poslovne odluke. Zbog toga Zakon o računovodstvu i Opći porezni zakon propisuju obvezu provedbe popisa. Jednako je tako i zahtjevima HSFI-ja i MSFI-ja uređeno da financijski izvještaji moraju fer i istinito prezentirati financijski položaj i uspješnost trgovačkog društva, a to je moguće jedino ako stvarno stanje odgovara knjigovodstvenom stanju. O čemu je prilikom popisivanja imovine i obveza potrebno voditi brigu, pročitajte u nastavku članka.

UDK 657.1

1. OBVEZA PROVEDBE GODIŠNJEG POPISA (INVENTURE)

Zakonska regulativa kojom se propisuje provedba popisa (inventure) odnosi se na dva propisa, i to: Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07. –

121/14. – dalje: ZOR)1 Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 147/08. –

26/15. – dalje: OPZ).U čl. 11. ZOR-a propisano je da je poduzetnik du-

žan najmanje jednom i to na kraju poslovne godi-ne popisati imovinu i obveze i s popisanim stanjem uskladiti knjigovodstveno stanje.

Osim godišnjeg popisa, ZOR obvezuje poduzet-nike da popisuju imovinu i obveze na početku po-slovanja, zatim u slučajevima promjene cijena pro-izvoda i robe (samo za proizvode i robu kojima se mijenja cijena) te kod statusnih promjena, kod otva-ranja stečajnog postupka, i kod pokretanja postupka likvidacije.

Za poduzetnika koji ne popiše imovinu i obveze propisana je, u skladu s čl. 32. st. 1. t. 11. ZOR-a, nov-čana kazna u svoti od 10.000,00 kn do 100.000,00 kn te novčana kazna za odgovornu osobu kod poduzet-nika u svoti od 5.000,00 kn do 20.000,00 kn.

Osim odredaba ZOR-a, u čl. 56. st. 13. i 14. OPZ-a također je propisano da na početku poslovanja po-rezni obveznik mora popisati svu imovinu i obveze te navesti njihove pojedinačne vrijednosti. Takav se popis mora sastaviti i krajem svake poslovne godine kao godišnji popis.

Trgovačka društva i svi ostali obveznici primjene ZOR-a obvezni su, u skladu s čl. 13., prilikom eviden-tiranja poslovnih promjena u knjigovodstvu primje-njivati zahtjeve Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja (dalje: HSFI), odnosno zahtjeve Me-đunarodnih standarda financijskog izvještavanja (dalje: MSFI). HSFI odnosno MSFI zahtijevaju da financijski izvještaji trebaju fer i istinito prezentira-ti financijski položaj, financijsku uspješnost i nov-čane tijekove poduzetnika. Pritom fer prezentacija zahtijeva vjerno predočavanje učinaka transakcija i drugih poslovnih događaja, a u skladu s kriteriji-

1 Od 1. siječnja 2016. na snazi će biti novi Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 78/15.)

ma priznavanja imovine, obveza, kapitala, prihoda i rashoda.

Kriterije za priznavanje imovine MSFI-ji definira-ju u t. 89. i 90. Okvira za sastavljanje i prezentiranje financijskih izvještaja gdje je uređeno da se imovina priznaje u bilanci kada je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi teći u subjekt, i kada imovina ima trošak ili vrijednost koja se pouzdano može iz-mjeriti. Imovina se ne priznaje u bilanci kada je iz-datak nastao a za koji se smatra da vjerojatno neće stvoriti priljev ekonomskih koristi u subjekt poslije tekućeg obračunskog razdoblja. Umjesto toga, ta-kva transakcija rezultira priznavanjem rashoda u izvještaju o dobiti...

Što se pak tiče obveza, kriteriji za njihovo prizna-vanje definirani su u t. 91. Okvira za sastavljanje i prezentiranje financijskih izvještaja gdje je uređeno sljedeće: Obveza se priznaje u bilanci kad je vjero-jatno da će, radi podmirenja sadašnje obveze, na-stati odljev resursa koji utjelovljuju ekonomske ko-risti i kada se iznos kojim će se ona podmiriti može pouzdano izmjeriti... Isti su zahtjevi navedeni i u Okviru za primjenu HSFI-ja u t 1.8.2.

Iz navedenih je odredaba i zahtjeva vidljivo da je obaviti popis i utvrditi stvarno stanje ukupne imovi-ne i obveza nužno zbog obveze utvrđene propisima, ali i zbog realnosti financijskih izvještaja. Naime, nakon evidentiranja inventurnih razlika (viškova i manjkova), knjigovodstveno je stanje usklađeno s popisanim stvarnim stanjem te su nakon toga in-formacije u bilanci (imovina, obveze i kapital) isti-nite, a rezultat poslovanja prikazan u računu dobiti i gubitka objektivan. Jedino na temelju takvih fer i istinitih financijskih izvještaja korisnici (menad-žment, članovi društva i dioničari odnosno vlasnici itd.) mogu donositi odgovarajuće poslovne odluke.

2. VRSTE I METODE POPISA (INVENTURE)Kada je riječ o popisu, tada razlikujemo dvije vrste

popisa: redoviti i izvanredni. Redoviti je popis godiš-nji popis koji se odnosi na izradu godišnje bilance, dok se pod izvanrednim popisom podrazumijeva, u pravilu, tek djelomičan popis one imovine i obveza kod koje se dogodi izvanredni događaj (primjerice provalna krađa ili promjena cijena, promjena odgo-

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 11/2015. STUDENI4

vornih osoba i tome slično). Iz navedenog se može zaključiti da je redoviti popis zapravo potpun popis (popisuje se sva imovina i obveze), dok izvanredni popis može biti i nepotpun odnosno djelomičan (ne popisuje se sva imovina i obveze, već samo dio).

Metode koje se mogu primijeniti prilikom popisa prikazuje slika 1:2

99 Slika 1. Metode popisa (inventure)

Popis s fiksnim

datumom

Odgođenipopis

Kontinuirani popis

Izvanrednipopis

Metode popisa

Popis s fiksnim datumom obuhvaća fizički po-pis uz pomoć brojenja, mjerenja, vaganja i slično na određeni dan. ZOR i OPZ nalažu provedbu popisa na kraju poslovne godine bez navođenja točnog da-tuma koji znači kraj godine. S obzirom na to da se stanje imovine, obveza i kapitala utvrđeno na kraju poslovne godine iskazuje u bilanci na 31. prosinca, to znači da bi i popis (inventuru) trebalo obaviti od-nosno svesti na 31. prosinca.

Popisano stvarno stanje imovine i obveza treba se iskazati na 31. prosinca, no godišnji se popis kao fizički popis može obaviti prije ili poslije 31. prosin-ca. Pritom promjene koje nastanu između dana kad je popis obavljen i 31. prosinca treba naknadno evi-dentirati u popisnim listama na temelju knjigovod-stvenih isprava (primke, otpremnice, računa itd.) i svesti stanje na 31. prosinca.

Dakle, ako je popis obavljen prije 31. prosinca, tada popisano stanje treba povećati za sve ulaze (povećanje zaliha, novca, potraživanja itd.) do kra-ja godine te smanjiti za sve izlaze (utroške, prodaje, izdavanja itd.) koji su se dogodili od dana popisa do dana 31. prosinca. Navedeno prikazuje slika 2.

99 Slika 2. Utvrđivanje stvarnog stanja na temelju godišnjeg popisa (inventure) obavljenog prije 31. prosinca

STVARNO STANJE UTRVĐENO GODIŠNJIM POPISOM

obaljeno dana 22. 12. 2015.

povećati za sve nabave (ulaze);

smanjiti za sve izlaze(prodaje, utroške)

STVARNO STANJE NA DAN

31. 12. 2015.

ulazni od 22. 12. do 31. 12. 2015.:

primke, zapisnici, međuskladišnice

izlazni od 22. 12. do 31. 12. 2015.:

izdatnice, radni nalozi, međuskladišnice,

otpremnice

2 V. Brkanić: Metode popisa (inventure) u funkciji istinitog i objektivnoga financijskog izvješćivanja, RRiF br. 11/07., str. 26., prema J. Ditges, Bilanzen, Kiehl, Ludwigshafen, 2005., str. 53.

Nasuprot tome, ako je popis obavljen nakon 31. prosinca, tada popisano stanje treba smanjiti za sve ulaze, a povećati za sve izlaze koji su se dogo-dili nakon 31. prosinca do dana popisa. U skladu s navedenim, može se govoriti i o odgođenom popisu pod kojim se podrazumijeva popis obavljen nakon datuma bilance koji je potrebno svesti na 31. prosin-ca. Navedeno prikazuje slika 3.

99 Slika 3. Utvrđivanje stvarnog stanja na temelju godišnjeg popisa (inventure) obavljenog nakon 31. prosinca

STVARNO STANJE UTRVĐENO GODIŠNJIM POPISOM

obavljeno dana 22. 1. 2016.

smanjiti za sve nabave (ulaze);

povećati za sve izlaze(prodaje, utroške)

STVARNO STANJE NA DAN 31. 12.

2015.

izlazni od 1. 1. do 22. 1. 2016.:

izdatnice, radni nalozi, međuskladišnice,

otpremnice

ulazni od 1. 1. do 22. 1. 2016.:

primke, zapisnici, međuskladišnice

Kontinuirani popis podrazumijeva popis pre-ma odgovarajućem planu tijekom cijele poslovne godine, tako da se svaka stavka imovine i obveza popiše barem jedanput godišnje. Za provedbu kon-tinuiranog popisa bitno je da se ažurno vode knji-govodstvene evidencije. Na kraju godine potrebno je s datumom bilance, u skladu s čl. 11. st. 3. ZOR-a, stanje utvrđeno kontinuiranim popisom uskladi-ti (od dana zadnjega kontinuiranog popisa do 31. prosinca) s knjigovodstvenim stanjem na temelju vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava o ulazima i izlazima. Dalje, kontinuirani popis ne isključuje mogućnost popisa i na kraju godine za već popisanu imovinu i obveze, ako to zahtijeva priroda djelatno-sti kojom se poduzetnik bavi.

Izvanredni popis podrazumijeva popis kod kojeg se primjenom teorije slučajnih uzoraka dobiva po-pisano stanje. Dakle, na temelju odabranih uzoraka procjenjuje se stanje cjelokupne imovine. Međutim, izvanredni se popis pojavljuje i uslijed izvanrednih događaja, kao što su npr. provalne krađe, nesretni slučajevi, elementarne nepogode i tome slično. U takvim se slučajevima utvrđuje stvarno stanje te se usklađuje s knjigovodstvenim stanjem kako bi se utvrdila nastala šteta.

Svaki poduzetnik slobodno odlučuje o tome koju će metodu popisa primijeniti, odnosno od-lučuje o danu početka i završetka popisa. Pritom početak popisa ovisi o veličini poduzetnika te o djelatnosti koju obavlja. Jednako je tako u intere-su svakog poduzetnika obaviti popis s datumom koji je bliži 31. prosincu kako bi bilo što manje po-sla oko usklađivanja i svođenja popisanog stanja na dan bilance.


Veliki poduzetnici koji se bave proizvodnjom i prodajom velike količine gotovih proizvoda odno-sno trgovačke robe, pripremne će radnje za popis možda već učiniti u listopadu, dok će mali poduzet-nici s pripremom popisa početi u prosincu.

3. ORGANIZACIJA POPISA (INVENTURE)Kako bi se popis imovine i obveza obavio u što

kraćem roku i bez poteškoća, potrebna je dobra or-ganizacija popisa. Pritom se organizacija popisa razlikuje kod velikih i malih poduzetnika. Naime, kod velikih se poduzetnika zbog veličine popisa do u detalje razrađuje i planira tko obavlja popis, odno-sno koje popisno povjerenstvo popisuje koju vrstu imovine, na koji način i u kojem roku te do kada je potrebno izraditi elaborat o obavljenom popisu, dok se kod malih poduzetnika, u pravilu, imenuje jedno povjerenstvo za popis sve imovine i svih obveza.

Prije samog popisa potrebno je obaviti određene pripreme koje podrazumijevaju sljedeće:

Pripremiti skladište i druge prostore u kojima se nalazi imovina koja će se popisivati – kako bi se popis obavio što brže i jednostavnije potrebno je osigurati tehničke uvjete za provedbu popisa (priprema alata, strojeva i drugih pomagala koja su potrebna za popis).

Pripremiti imovinu koja će biti predmet popisa – zalihe moraju biti grupirane i sređene po vrsta-ma, dimenzijama itd. kako bi se brže i lakše popisi-vale. Sva imovina koja se fizički popisuje (dugotraj-na imovina, zalihe, sitan inventar) trebala bi biti označena nomenklaturnim oznakama po kojima se raspoznaje u knjigovodstvenoj evidenciji (šifre, inventurni brojevi) kako ne bi dolazilo do zamjene imovine ili dvostrukog popisivanja.

Sređivanje knjigovodstvene evidencije – prije provedbe popisa u poslovnim knjigama mora-ju biti evidentirani svi poslovni događaji koji su se dogodili prije popisa. Analitičke bi evidencije trebale biti usklađene sa sintetičkim računima glavne knjige, odnosno, analitičke evidencije po-traživanja i obveza bi trebale biti usklađene s po-slovnim partnerima.

Imenovati popisno povjerenstvo i sastaviti plan popisa – internim aktom ili odlukom uprave potrebno je imenovati odgovornu osobu koja će rukovoditi popisom i sastaviti plan popisa.

4. POPISNO POVJERENSTVO I PLAN POPISAUprava, nadzorni odbor odnosno drugo ovlašte-

no tijelo ili osoba donosi odluku ili rješenje o popisu i osnivanju popisnog povjerenstva. Odlukom o go-dišnjem popisu i osnivanju popisnih povjerenstava definiraju se: predmet i mjesto popisa, dan popisa, članovi povjerenstava i njihovi zadatci, rokovi za predaju izvještaja o popisu i prijedloga za rješavanje inventurnih razlika te druge pojedinosti vezane za popis. Primjer odluke o popisu daje se u nastavku.

99 Primjer: Odluka o popisu i osnivanju popisnog povjerenstva

Na osnovi čl. 11. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07. - 121/14.) direktor društva je 14. prosinca 2015. donio sljedeću:

ODLUKU O GODIŠNJEM POPISU I OSNIVANJU POPISNIH POVJERENSTAVA

I. Sa stanjem na 31. prosinca 2015. treba obaviti redoviti godišnji popis:1. Dugotrajne nematerijalne imovine2. Dugotrajne materijalne imovine3. Financijske imovine, dugoročne i kratkoročne4. Potraživanja, dugoročnih i kratkoročnih5. Zaliha6. Novca na računima u banci i u blagajni7. Dugoročnih obveza i8. Kratkoročnih obveza.

II. Organizaciju popisa vodi Petar Horvat, voditelj računovodstva.III. Za obavljanje popisa osnivaju se sljedeća popisna povjerenstva:

1. Središnje povjerenstvo (nije obvezno)predsjednik: Ivan Ivićčlan: Ana Horvatčlan: Ivan Novak

2. Povjerenstvo za popis dugotrajne nematerijalne imovine:predsjednik: Đuro Đurićčlan: Marija Barićčlan: Juraj Jurić

3. Povjerenstvo za popis sirovina i materijala u skladištu br. 1:predsjednik: Franjo Franićčlan: Tomislav Tomićčlan: Iva Ivić

4. Povjerenstvo za popis trgovačke robe u prodavaonici u Zadru:itd.

(U svako se povjerenstvo imenuje predsjednik i 2 člana. Mogu se imenovati i pričuvni članovi koji dolaze na mjesto člana odno-sno predsjednika povjerenstva u slučaju njihova izostanka).IV. Uprava može svojim pisanim rješenjem po potrebi dopuniti

pojedino povjerenstvo i drugim odgovarajućim osobama, ako za to postoje objektivni razlozi (odsutnost imenovanih članova zbog bolesti ili više sile i sl.).

V. Mjesto i način obavljanja popisa odredit će rukovoditelj popi-sa u planu i uputama za provođenje popisa, koje će dostaviti popisnim povjerenstvima 7 dana prije početka popisa.

VI. Popis će se obavljati u vremenu od 19. prosinca 2015. pa do 7. siječnja 2016.

VII. Svi poslovi popisa moraju biti završeni i izvještaj o obavlje-nom popisu predan upravi do 31. siječnja 2016.

U Zagrebu 15. prosinca 2015. Predsjednik uprave:

Marko Horvat, dipl. oec.__________________

Tko sve može biti član popisnog povjerenstva nije propisano niti jednim zakonom, no unatoč tome tre-balo bi voditi računa o tome da članovi povjerenstva nisu osobe koje su ujedno materijalno zadužene za imovinu koja se popisuje te njihovi neposredni ru-kovoditelji, kao niti osobe koje vode knjigovodstvo (analitičko ili račune glavne knjige) imovine ili ob-veza koji su predmet popisa. Primjerice, skladištara trgovačke robe ne bi bilo uputno imenovati za popis trgovačke robe, zatim blagajnik prodavaonice ne bi trebao obavljati popis blagajne prodavaonice i tome slično.


Kod velikih trgovačkih društava navedena je pra-vila lako zadovoljiti i imenovati nepristrana popisna povjerenstva jer društvo ima mnogo zaposlenih. Međutim, kod malih trgovačkih društava koja ima-ju mali broj zaposlenih često se događa da su osobe zadužene za određenu vrstu imovine obvezne istu imovinu i popisati. Kako bi se izbjegle takve situa-cije, moguće je angažirati osobe izvan trgovačkog društva na temelju ugovora o djelu (popis je u pra-vilu jednokratan posao) koje bi obavile popis ili pak angažirati uslužno poduzeće za obavljanje popisa (npr. knjigovodstveni ured, revizorska kuća itd.). S obzirom na to da je to samo mogućnost, a ne i obve-za, na poduzetniku je da odluči hoće li u popis an-gažirati osobe izvan društva i time stvoriti dodatan trošak društvu, ili će prepustiti obavljanje popisa zaposlenicima ili će ga pak obaviti sam.

Popisno povjerenstvo najčešće ima tri člana: predsjednika povjerenstva i dva čl ana. Popisna povjerenstva s tri člana uobičajena su kod velikih trgovačkih društava. Međutim, nekad će popi-sno povjerenstvo imati i dva člana ili možda samo jednoga. Takve se si-tuacije često događaju u malim trgo-vačkim društvima. Zadatke popisnog povjerenstva prikazuje slika 4.

99 Slika 4. Zadatci popisnog povjerenstva

1. Utvrditi stvarno stanje predmeta popisa (količunu, vrstu, vrijednost)

2. Unijeti podatke o stvarnom stanju u popisne liste i vrijednosno ih iskazati

5. Sastaviti elaborat o obavljenom popisu i dostaviti ga zakonskom predstavniku poduzetnika

3. Unijeti podatke o knjigovodstvenom stanju u popisne liste

4. Utvrditi inventurne razlike (viškove i manjkove)

Slika 4. prikazuje algoritam kako bi popisno po-vjerenstvo trebalo obaviti godišnji popis. Naime, prvi je zadatak popisnog povjerenstva utvrditi stvarno stanje predmeta popisa – količinu, vrstu i vrijednost. Nakon utvrđivanja stvarnog stanja imovine i obveza, potrebno je podatke o stvarnom stanju unijeti u po-pisne liste i vrijednosno ih iskazati, a tek potom uni-jeti podatke o knjigovodstvenom stanju (knjigovod-stvena stanja unose se u popisne liste nakon stvarnih stanja kako bi se izbjegle manipulacije i nepravilno-sti). Nakon navedenoga utvrđuju se inventurne razli-ke (inventurni viškovi i manjkovi) te se sastavlja ela-

borat o obavljenom popisu, koji je potrebno dostaviti zakonskom predstavniku poduzetnika.

Oblik i sadržaj popisnih lista nije propisan pa se, ovisno o tome što je predmet popisa, popisna lista može razlikovati. Minimalni podatci koje bi popi-sna lista trebala sadržavati jesu:

99 naziv i vrsta imovine99 jedinica mjere 99 cijena 99 nomenklaturni broj99 stvarno stanje99 knjigovodstveno stanje99 popisne razlike te 99 potpisi članova povjerenstva.

Primjer popisne (inventurne) liste daje se u na-stavku.

99 Primjer: Popisna (inventurna) lista trgovačke robe

ZELENI d.o.o.__________________ INVENTURA ROBE

Zagrebačka 13_ _________________ Na dan 31. 12. 2015.______________

10 000 Zagreb___________________ U prod. prostoru: Zagrebačka 13str. 1.

Tek. br.

Nomenklaturni broj

Naziv trgovačke robe

Jedinica mjere Količina Cijena Vrijednost

1. 15 Stolovi Domus Kom 123 2.500,00 307.500,002. 885 Stolice Art Kom 567 850,00 481.950,003. 324 Računala HP kom 50 4.000,00 200.000,004. 2 Poličar Home kom 37 2.300,00 85.100,00

UKUPNO STR.

Kontrolirao cijene i obračun: Poslovođa trgovine: Članovi popisne komisije:

Popisne liste mora potpisati popisno povje-renstvo, čime se potvrđuje njihova istinitost. U skladu s čl. 56. st. 15. OPZ-a, popisne se liste sma-traju knjigovodstvenim ispravama, što znači da se na temelju njih podatci unose u poslovne knji-ge (evidentiranje inventurnih razlika).

Osim popisa stvarne količine predmeta popisa, zadatak popisnog povjerenstva je i utvrditi kvalitetu odnosno uporabljivost predmeta popisa. Stoga će se u određenim slučajevima zasigurno pojaviti potre-ba da članovi popisnog povjerenstva budu isključi-vo stručne osobe (npr. u popisivanju prehrambenih proizvoda trebala bi sudjelovati stručna osoba koja na temelju stručnih kriterija utvrđuje jesu li zalihe odgovarajuće kvalitete).

5. PROVEDBA GODIŠNJEG POPISA Nakon donesene odluke o godišnjem popisu,

osnivanju popisnog povjerenstva i donesenog pla-na popisa, članovi povjerenstva, u skladu s planom, započinju popisivanje. Predmet popisa je ukupna imovina i obveze, odnosno ukupna aktiva i obveze određenoga trgovačkog društva, što znači da popi-sati treba:


1. dugotrajnu nematerijalnu imovinu2. dugotrajnu materijalnu imovinu3. dugotrajnu i kratkotrajnu financijsku imovinu4. dugotrajna i kratkotrajna potraživanja5. zalihe6. novac na računima u banci i u blagajni7. dugoročne i kratkoročne obveze.U nastavku članka detaljnije opisujemo popisiva-

nje pojedine vrste imovine i obveza.

5.1. POPIS DUGOTRAJNE NEMATERIJALNE IMOVINE

S obzirom na to da je nematerijalna imovina ne-opipljiva imovina bez fizičkog obilježja, njezino se stvarno stanje ne utvrđuje vaganjem, brojanjem i tome slično, nego se popisom provjerava opravda-nost postojanja i daljnjeg priznavanja te vrste imo-vine u glavnoj knjizi.

Na temelju uvida u knjigovodstvene isprave, od-nosno ugovore, odluke, izvješća o uporabi i stanju patenata, licencija, koncesija, franšiza i slično, popi-sno povjerenstvo treba provjeriti sljedeće:

99 jesu li podatci u analitičkoj evidenciji usklađe-ni s podatcima u glavnoj knjizi99 je li nematerijalna imovina evidentirana u

skladu s HSFI-jem 5 – Dugotrajna nematerijal-na imovina, odnosno MRS-om 38 – Nemateri-jalna imovina i MSFI-jem 3 – Poslovna spaja-nja; početno bi se priznavanje nematerijalne imovine trebalo temeljiti na trošku nabave99 je li obračun amortizacije ispravno obavljen99 jesu li za određenu nematerijalnu imovinu na-

stupili uvjeti za prestanak njezina priznavanja u poslovnim knjigama (npr. istek ugovora za franšizu, autorsko pravo i tome slično).

S obzirom na obilježja nematerijalne imovine, mo-žebitne razlike između popisanog i knjigovodstvenog stanja u pravilu ne predstavljaju klasičan manjak ili višak, već je uglavnom riječ o knjigovodstvenim po-greškama odnosno propustima prilikom knjiženja navedene imovine ili obračunu amortizacije.

5.2. POPIS DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINEPopis dugotrajne materijalne imovine podrazu-

mijeva utvrđivanje stvarnog stanja zemljišta, šuma,

građevinskih objekata, opreme, postrojenja, alata, pogonskog i uredskog inventara, pokućstva, tran-sportnih uređaja, stambenih zgrada i stanova.

Kada je riječ o popisu zemljišta, tada se provjera-va dokumentacija iz koje je vidljivo vlasništvo i veli-čina zemljišta (npr. kupoprodajni ugovor, vlasnički list itd.).

Za građevinske objekte i stambene zgrade tako-đer je potrebno provjeriti dokumentaciju iz koje je vidljivo vlasništvo i veličina te procijeniti u kakvom je stanju navedena imovina, odnosno dati prijedlo-ge za možebitno vrijednosno usklađenje ili revalo-rizaciju.

Kod objekata koji su u izgradnji treba procijeniti stupanj dovršenosti te ga usporediti s privremenim obračunskim situacijama. Takvi se objekti iskazuju na datum bilance kao imovina u pripremi. Kako za takve nedovršene objekte, tako i za ostalu materijal-nu imovinu u pripremi (investicije u tijeku) koja na datum bilance nije završena, uputno je sastaviti po-sebnu popisnu listu.

Kod popisivanja nekretnina, postrojenja i opreme valja voditi računa o imovini koja se drži radi proda-je i koja se tretira kao zaliha, što znači da će u glav-noj knjizi biti evidentirana na klasi 6.

Postrojenja, oprema, alat, pogonski i uredski in-ventar, pokućstvo i transportna sredstva popisuju se količinski, ali je potrebno procijeniti i kvalitativ-no stanje te izdvojiti i posebno popisati onu imovinu koja je za otpis ili rashodovanje. Prilikom procjenji-vanja postoji li određeni pokazatelj da vrijednost nekog sredstva treba smanjiti, valja se rukovoditi zahtjevima MRS-a 36 – Umanjenje imovine, odno-sno MRS-a 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema te HSFI-ja 6 – Dugotrajna materijalna imovina.

Oprema koja je unajmljena putem operativnog lizinga popisuje se na posebnoj listi kao tuđa imovi-na. Jednako se tako u posebne popisne liste popisuje imovina koja se ne rabi ili je neuporabljiva, stoga po-vjerenstvo predlaže mjere glede takve imovine, za-tim imovinu koja se nalazi izvan trgovačkog društva jer je dana na popravak, u najam i tome slično.

Primjer obrasca za popis dugotrajne materijalne imovine dan je u nastavku.

NOVOOBRAČUN PLAĆA, NADOKNADA,

DRUGOG DOHOTKA UZ PRIKAZ U JOPPD-u- primjena u praksi -

Po prvi se put u jednoj knjizi, u najnovijem izdanju RRIF-a, detaljno na praktičnim primjerima prikazuje obračun plaće i nadoknada, neoporezive isplate, isplate drugih dohodaka uz iskaziva-nje u obrascu JOPPD. Primjeri prikazuju obračun plaće u novcu i naravi, isplatu plaće po sudskoj presudi, plaće izaslanih radnika, poticaje zapošljavanja, dopunsko zapošljavanje i nepuno rad-no vrijeme, nadoknade radi privremene spriječenosti za rad (bolovanje, komplikacije u trudno-ći, rodiljni i roditeljski dopust), materijalna prava radnika (božićnice, regres, troškovi službenog puta, otpremnine i sl.), obračun ugovora o djelu i autorskih naknada i ostalih primitaka vanjskim suradnicima. Prema najnovijim saznanjima, daju se i primjeri novih isplatnih lista obračuna pla-će i naknade plaće, evidencije o radnicima i evidencije o radnom vremenu.


99 Primjer: Popis dugotrajne imovine

POPIS I KONAČNI OBRAČUN AMORTIZACIJE DUGOTRAJNE NEMATERIJALNE I MATERIJALNE IMOVINE NA DAN 31.12.2015.

Tek. br.

Invent. oznaka (broj)

Naziv dugotrajne

imovine

Količina na dan popisa

31. 12. 2015.

Vrijednost imovine

prema trošku nabave

Stopa za amortizaciju

iz Zakona o porezu na dobit

REDOVNA

Stopa za amortizaciju

iz Zakona o porezu na dobit

UBRZANA (do 100% od

redovne)

Obračunana amortizacija

REDOVNA

Obračunana amortizacija

UBRZANA

Ukupno obračunana amortizacija

1 2 3 4 5 6 7 8 (5 x 6) 9 (5 x 7) 10 (8 + 9)1.

-

Poslovni prostor – uredski Vlaška 68

1 2.200.000,00 5 % 110.000,00 110.000,00

2. 155 Osobno računalo HP 2 16.000,00 50 % 8.000,00 8.000,00

3. 222 Fotokopirni aparat Canon 1 9.000,00 50 % 4.500,00 4.500,00

4. 262 Teretno vozilo Renault Trafic

1 145.000,00 50 % 72.500,00 72.500,00

5. 324 Osobni automobil Audi A8

1 640.000,00 20 % 128.000,00 128.000,00

UKUPNO 3.435.000,00 246.000,00 77.000,00 323.000,00

Članovi komisije za popis: Amortizaciju obračunala: Zakonski predstavnik poduzetnika: Datum:1.__________________2. __________________3. __________________

Popis ostale imovine podrazumijeva popis osnovnog stada, višegodišnjih nasada, knjiga, umjetničkih djela, spomenika kulture itd. Pritom se osim količine (brojčano stanje) popisuju i drugi bitni podatci, npr. težina stoke, površina nasada i sl.

Dalje, pri popisivanju predujmova za dugotrajnu materijalnu imovinu treba provjeriti jesu li isplate zaista obavljene za takvu vrstu imovine te procije-niti postoji li predujam za koji je možda isporuka neizvjesna.

Nakon obavljenog popisa dugotrajne materijal-ne imovine i usporedbom popisanog stanja s knji-govodstvenim stanjem, mogu se pojaviti viškovi ili manjkovi. Višak može nastati ako nisu evidentirane sve knjigovodstvene isprave (ulazna faktura, odno-sno primka, ili pak zapisnik o unosu u društvo) ili se pri spajanju gospodarskih subjekata nisu unijela sva sredstva u poslovne knjige. Što se tiče manjka, potrebno je utvrditi razlog kako je došlo do manjka i tko je za to odgovoran. Opširnije o tome pročitajte u ovom Prilogu časopisu RRiF u članku Računovod-stvo razlika utvrđenih godišnjim popisom imovine i obveza.

5.3. POPIS DUGOTRAJNE I KRATKOTRAJNE FINANCIJSKE IMOVINE

Povjerenstvo za popis financijske imovine treba uvidom u odgovarajuću dokumentaciju provjeriti osnovanost i realnost ove imovine te potom u popi-snu listu evidentirati samo utemeljenu financijsku imovinu.

Nadalje, prilikom popisivanja vrijednosnih papi-ra koji kotiraju na burzi potrebno je u popisnoj listi

napisati i njihovu fer tržišnu vrijednost kako bi se provela odgovarajuća vrijednosna usklađenja.

Za popisivanje te vrste imovine uputno je za svaku vrstu financijske imovine imati posebnu po-pisnu listu. Prilikom utvrđivanja stvarnog stanja financijske imovine posebno treba voditi računa kod kratkoročnih vrijednosnih papira o formalnoj ispravnosti istih te o njihovim rokovima za pod-nošenje na naplatu (čekovi, mjenice i dr.). Nadalje, kod popisa odobrenih zajmova treba imati uvid u otplatni plan odobrenog zajma te procijeniti izvje-snost otplate zajma.

Popis ove imovine se u pravilu provodi nakon 31. prosinca nakon što su evidentirani svi poslov-ni događaji koji se odnose na godinu koja završava 31. prosinca (npr. mjenice podnesene na naplatu, primljena uplata po osnovi povrata zajma i tome slično.)

5.4. POPIS DUGOTRAJNIH I KRATKOTRAJNIH POTRAŽIVANJA

Popis dugotrajnih i kratkotrajnih potraživanja provodi se na temelju uvida u dokumentaciju na temelju koje su potraživanja evidentirana u po-slovnim knjigama. Prilikom popisa potraživanja povjerenstvo je obvezno utvrditi njihovu realnost te predložiti vrijednosno usklađenje ili otpis onih potraživanja koja su procijenjena kao nenaplativa. Prilikom popisivanja potraživanja treba klasificira-ti prema starosti, tj. dospijeću. Primjer popisne liste kratkoročnih potraživanja daje se u nastavku.


99 Primjer: Popisna lista potraživanja od kupaca

Popis potraživanja od kupaca na dan 31. prosinca 2015.

Potraživanja od kupaca Račun

Dospjelo do 30 dana

Dospjelo od 30 do 60 dana


Dospjelo više od 90 dana

Za usklađenje Za otpis Za

utuženje

„Bbb” d.o.o. 1200 12.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 „Fff” d.o.o. 1200 44.500,00 17.863,00 14.000,00 8.500,00 0,00 0,00 0,00„Zzz” d.o.o. 1200 0,00 72.750,00 10.500,00 88.333,00 80.000,00 0,00 70.000,00„Nbb” d.o.o. 1200 0,00 11.000,00 0,00 5.000,00 0,00 5.000,00 0,00

Članovi povjerenstva: 1. ______________ 2. _________________ 3.____________________

proizvoda te trgovačke robe i nekretnina za proda-ju. Dakle, popisuju se zalihe koje se u knjigovodstvu iskazuju na klasi 3 i 6.

Prilikom popisa ne utvrđuje se samo količina za-liha nego i kakvoća zaliha. Navedeno je bitno jer zalihe protekom roka trajanja, odnosno zbog kemij-skih procesa koji se događaju, gube na kvaliteti, a sa-mim time postaju i neupotrebljive. Ako se prilikom popisa utvrde takve zalihe, povjerenstvo je obvezno takve zalihe izdvojiti na posebne popisne liste te dati prijedlog za njihovo vrijednosno usklađenje ili uništenje.

Ako je popisom utvrđeno da je stvarno stanje za-liha manje nego što je iskazano u knjigovodstvenim evidencijama, razlika predstavlja manjak. Za utvr-đeni se manjak u skladišnoj evidenciji smanjuje ko-ličinsko stanje zaliha, dok se u materijalnom knji-govodstvu smanjuje i stanje i novčana vrijednost. U financijskom knjigovodstvu utvrđeni manjak predstavlja trošak. Ako se za manjak tereti odgo-vorna osoba, tada je trošak s osnove manjka pore-zno priznat. Međutim, ako se manjak evidentira na teret društva (kada nije moguće utvrditi odgovornu osobu), tada je trošak s osnove manjka porezno ne-priznat.

Nasuprot manjku, višak će se utvrditi kada je knjigovodstveno stanje manje od stvarnog stanja. To znači da će se u skladišnoj evidenciji zalihe koli-činski povećati (zadužiti), dok će se u materijalnom knjigovodstvu zalihe zadužiti količinski i vrijedno-sno. U financijskom knjigovodstvu višak predstav-lja prihod. Utvrđeni inventurni viškovi i manjkovi zaliha se u pravilu ne mogu prebijati. Opširnije o poreznom položaju inventurnih razlika pročitajte u ovom Prilogu časopisu RRiF u članku Računovod-stvo razlika utvrđenih godišnjim popisom imovine i obveza.

Primjer popisne liste zaliha sirovina i materijala prikazan je u nastavku.

Za potraživanja koja se ne naplate u roku dospi-jeća potrebno je predložiti utuženje ili pokrenuti naplatu instrumentom osiguranja naplate (zaduž-nicom), ako ga društvo ima.

Zatim se potraživanja usklađuju s dužnikom na temelju izvoda otvorenih stavaka koji može izgle-dati kako je prikazano u nastavku.

99 Primjer: Usklađivanje potraživanja s dužnikom s pomoću izvoda otvorenih stavaka

„Zeleni” d.o.o.OIB 12345678901Zagrebačka 8810 000 Zagreb

„Forma” d.o.o.OIB 34567890123Bjelovarska 3310 000 Zagreb

Predmet: Usklađenje salda

U skladu s čl. 11. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07. – 121/14.) i čl. 56. st. 13. Općega poreznog zakona (Nar. nov., br. 127/00. - 26/15.) koji propisuju obvezu godiš-njeg popisa, dostavljamo Vam ovaj zahtjev za usklađenje salda.

Molimo Vas da iskazana salda naših tražbina na 31. prosinca 2015. usporedite sa stanjem svojih obveza prema nama te ako postoji kakva razlika, da je specificirate.

Račun Broj računa Saldo u kn1200 35/P1/15 30.500,001200 756/1/5 10.300,001200 245/12 13.255,36

Ukupno 54.055,36Iskazani saldo naših obveza: (molimo zaokružiti)a) je istovjetan Vašim navedenim tražbinamab) se razlikuje za _______________ kn. Razlika proizlazi iz:______________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Ime i prezime:Funkcija:Datum, potpis i pečat:

Molimo da nam popunjeni obrazac pošaljete u što kraćem roku.

5.5. POPIS ZALIHAPopis zaliha obuhvaća popis zaliha sirovina i

materijala, rezervnih dijelova, sitnog inventara, au-toguma, ambalaže, proizvodnje u tijeku, gotovih

Svaka tri mjeseca izlazi ažurirani registar svih propisa

PREGLED PROPISA

PRETPLATITE SE NA RRiF-ov PREGLED PROPISA ILI OBNOVITE PRETPLATU Godišnja pretplata iznosi

380,00 + 19,00 PDV = 399,00 kn.


Prilikom popisivanja zaliha sitnog inventara, am-balaže i autoguma na popisnim listama je potreb-no odvojeno prikazati imovinu na zalihi, u uporabi, neupotrebljivu imovinu, te tuđu imovinu. Kod po-pisivanja zaliha sitnog inventara valja napomenuti da se i 100 % otpisani inventar koji je uporabi i dalje mora voditi u evidenciji sve dok se ne uništi, proda ili otuđi na neki drugi način. Imovina poduzetnika koja je dana drugom poduzetniku na uporabu tako-đer se treba popisati u posebnoj popisnoj listi.

Ako se prilikom popisa zaliha trgovačke robe utvrdi da je riječ o zastarjeloj i nekurentnoj robi koja već dugo stoji na zalihama, inventurna bi komisija trebala to naznačiti u popisu te se za takvu robu tre-ba preispitati po kojoj se cijeni prodaje. Ako se utvr-di da je tržna cijena robe manja od nabavne cijene, tada se zalihe navedene robe moraju vrijednosno uskladiti (u skladu s t. 10.14. HSFI-ja 10, odnosno t. 9. MRS-a 2) te se takvu robu može staviti u prodaju po takvim cijenama (tržnim cijenama koje su manje od nabavnih).

Takva je prodaja u skladu s odredbama Zakona o trgovini (Nar. nov., br. 87/08. - 30/14.), kao i sa po-reznim propisima. Naime, u skladu s čl. 64. st. 2. Zakona o trgovini, nepoštenim trgovanjem ne po-drazumijeva se prodaja robe ispod njezine nabavne cijene s porezom na dodanu vrijednost kada se radi o skorom isteku roka valjanosti, povlačenju robe iz asortimana, potpunoj rasprodaji zbog zatvaranja objekta te stečaja i likvidacije trgovačkog društva, odnosno zatvaranja obrta ili drugim razlozima kojima trgovac ne čini radnje kojima se sprječava, ograničava ili narušava tržišno natjecanje.

Kada je riječ o popisu robe u trgovini, tada razli-kujemo popis u veleprodaji od popisa u maloprodaji. Prije popisa robu treba razvrstati po vrstama i spe-cifičnim obilježjima kako bi se popis što brže i bolje obavio. Tako, primjerice, treba odvojiti neuporablji-vu robu, oštećenu, zastarjelu, nekurentnu, robu ko-joj je istekao rok uporabe i tome slično. Potrebno je također izdvojiti i tuđu robu koju bi trebalo popisati na posebnim popisnim listama.

99 Primjer: Popisna lista zaliha sirovina i materijala

Forma d.o.o.Sesvetska 63 POPISNA LISTA BROJ 310 000 Zagreb

Popisno mjesto: skladište sirovina i materijala, Zagrebačka 1Datum popisa: 28.12.2015.

Tek. broj

No-men-klat. broj

Naziv materi-

jala

Jedin. mjera Cijena

Stvarno stanje na dan popisa

Promet na-kon popisa

Stvarno stanje 31.12.2015.

Knjigovodstveno stanje 31.12.2015.

Inventurna razlika

PrimjedbeViškovi Manjkovi

količina ulaz izlaz ukupna količina svota količina svota količina svota količina svota

1. 7 Brašno kg 6,00 100 8 4 104 624,00 104 624,00

2. 5 Sol kg 4,50 53 7 5 55 247,50 65 292,50 10 45,00

3. 42 Šećer kg 10,00 111 10 15 106 1.060,00 100 1.000,00 6 60,00

Završeno s tekućim brojem 3.Potpis članova popisnog povjerenstva: 1. Pero Perić _______________ , 2. Ivan Horvat _______________ , 3. Ivo Ivkić _______________

5.6. POPIS NOVCA NA RAČUNIMA U BANCI I U BLAGAJNI

Popis novčanih sredstava obuhvaća gotovi no-vac u blagajni i novac na poslovnim računima u banci. Što se tiče gotova novca (domaćeg i stranog) u blagajni, njega treba popisati u svim blagajnama (glavna blagajna, blagajna prodavaonice, blagajna poslovnice itd.) brojanjem po apoenima i upisom u popisne liste.

99 Primjer: Popis novca u glavnoj blagajniPopisom glavne blagajne popisano je 15 novčani-

ca od 10,00 kn, 20 novčanica od 20,00 kn, 4 novčani-ce od 50,00 kn, 8 novčanica od 100,00 kn, 3 novča-nice od 200,00 kn i dvije novčanice od 1.000,00 kn. Ukupna je vrijednost glavne blagajne 4.150,00 kn.

Povjerenstvo je popisane novčanice popisalo na način prikazan u nastavku.

Popis novčanih sredstava u glavnoj blagajni na dan 31.12.2015.

Količina Apoen Svota u kn15 10 150,0020 20 400,004 50 200,008 100 800,003 200 600,002 1000 2.000,00

Sveukupno 4.150,00Članovi povjerenstva:1.___________ 2.___________ 3.___________

Kada je riječ o popisu novca koji se nalazi u banci na poslovnim računima, tada se popis obavlja ne te-melju izvoda o stanju računa na dan popisa.

Stranu gotovinu u blagajni te devize na računu u banci potrebno je u popisnim listama evidentirati i u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB-a.

Kada se iskazano stanje po transakcijskim raču-nima i deviznim računima na izvodima o stanju ra-čuna razlikuje od stanja iskazanog u knjigovodstvu potrebno je utvrditi uslijed čega je došlo do razlike (npr. krivo knjiženje, ili određeni izvod nije proknji-w w w. r r i f. h r


žen, ili pak određena stavka na izvodu nije proknji-žena i tome slično).

5.7. POPIS DUGOROČNIH I KRATKOROČNIH OBVEZA

Popis obveza obavlja se na temelju uvida u doku-mentaciju na temelju koje su provedena odgovara-juća knjiženja u knjigovodstvu. Upravo se zbog toga popis obveza, baš kao i popis potraživanja, u pravi-lu provodi u siječnju nakon što su evidentirane sve knjigovodstvene isprave koje se odnose na prethod-nu poslovnu godinu.

Prilikom popisa obveza povjerenstvo ima obvezu provjeriti podmiruju li se obveze uredno. Povjeren-stvo također provjerava ima li otvorenih obveza za koje je nastupila zastara, te ako se utvrdi da društvo ima evidentiranih za-starjelih obveza, daje se prijedlog za otpis, tj. oprihodovanje takvih obveza. Zastarjele je obveze uputno popisati u posebnim po-pisnim listama.

Kada je riječ o popisivanju obveza prema dobavljačima, tada treba reći da su temelj za popis tih obveza podatci iz analitičkih evidencija dobavljača. Jednako tako, usklađenje s vjerovnicima može se obaviti i s pomoću tzv. izvoda otvorenih stavaka, kako je prikazano u nastavku.

99 Primjer: Usklađenje obveza s vjerovnicima s po-moću izvoda otvorenih stavaka

“Forma” d.o.o.OIB 23456789011Zagrebačka 1210 000 Zagreb

“Zeleni” d.o.o.OIB 3456789012310 000 Zagreb

Predmet: Usklađenje salda

U skladu s čl. 13. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07. - 121/14.) i čl. 56. st. 13. Općega poreznog zakona (Nar. nov., br. 127/00. - 26/15.) koji propisuju obvezu godiš-njeg popisa, dostavljamo Vam ovaj zahtjev za usklađenjem salda.

Molimo Vas da iskazana salda naših obveza prema Vama na 31. prosinca 2015. usporedite sa stanjem svojih tražbina prema nama te ako postoji kakva razlika, da je specificirate.

Račun Broj računa Saldo u kn2200 43/PP1/1 85.000,002200 165/1/2 15.300,00

Ukupno 100.300,00Iskazani saldo naših tražbina: (molimo zaokružiti)

a) je istovjetan Vašim navedenim obvezama

b) se razlikuje za _______________ kn. Razlika proizlazi iz:

__________________________________________________

__________________________________________________

__________________________________________________

Ime i prezime:

Funkcija:

Datum, potpis i pečat:

Molimo da nam popunjeni obrazac pošaljete u što kraćem roku.

Prilikom popisa kratkoročnih obveza za javna da-vanja (porezi, doprinosi, PDV itd.), osim knjigovod-stvenih dokumenata (npr. obračuni PDV-a, obra-čuni plaća itd.), valja provjeriti i analitičke kartice Porezne uprave za pojedina dugovanja. Što se pak tiče obveza za primljene kredite, odnosno zajmove od financijskih institucija ili trgovačkih društava, u popisnim listama valja navesti stanje na 31. prosin-ca, ali i otplatni plan (dinamiku ugovorenog vraća-nja sredstava).

Primjer popisne liste obveza prema dobavljačima daje se u nastavku.

99 Primjer: Popisna lista obveza prema dobavljačimaPopis obveza prema dobavljačima na dan 31. prosinca 2015.

Obveze prema

dobavljačimaRačun

Dospjelo do 30 dana



Dospjelo više od 90 dana

Za otpis

„Aaa” d.o.o. 2200 15.300,00 0,00 0,00 2.660,00 560,00„Sss” d.o.o. 2200 0,00 5.678,00 345,00 1.350,00 0,00„Nnn” d.o.o. 2200 0,00 1.800,00 0,00 788,00 0,00

„Abc” d.o.o. 2200 0,00 23.000,00 0,00 0,00 0,00

6. ELABORAT O OBAVLJENOM GODIŠNJEM POPISU

Nakon što je popis obavljen, povjerenstvo je ob-vezno sastaviti elaborat o obavljenom popisu. Ela-borat sadržava popisne liste te elaboriranje obav-ljenog popisa. U trgovačkim društvima gdje postoji središnje povjerenstvo, ono je obvezno objediniti pojedine elaborate o popisu svih povjerenstava. Elaborat o obavljenom godišnjem popisu trebao bi se sastojati od:

99 mišljenja popisnog povjerenstva o uzrocima utvrđenih viškova i manjkova 99 prijedloga evidentiranja popisnih razlika99 podataka o stvarnom kalu, rasipu, kvaru i lomu

te o škartu99 mišljenja o sumnjivim, spornim i zastarjelim

potraživanjima99 mišljenja o obvezama kojima je rok naplate

(dospijeća) prošao, a još nije nastupila zastara,99 mišljenja odnosno objašnjenja popisnih razli-

ka koji su nastali kao posljedica moguće po-greške zbog zamjene pojedine imovine99 primjedaba i izjava djelatnika koji rukuju ma-

terijalnim i novčanim vrijednostima o utvrđe-nim popisnim razlikama99 različitih drugih prijedloga i primjedaba u vezi

s popisom (prijedlozi za uklanjanje uočenih nedostataka, odnosno za promjene poslovnih politika prema poslovnim partnerima i tome slično).

Primjer elaborata o obavljenom popisu zaliha si-rovina i materijala daje se u nastavku.

ČasopisRačunovodstvo Revizija i Financije

je najčitaniji časopis u Hrvatskoj!Preporučite ga i drugima


duzetnika i time predstavljati porezno nepri-znati trošak99 koju je dugotrajnu materijalnu imovinu i zali-

he potrebno otpisati (popisno povjerenstvo u popisnim listama naznačuje koja je imovina u lošem stanju ili neuporabljiva te na temelju takvih zabilježaka treba odlučiti daljnje postu-panje s tom imovinom - uništenje, prodaja itd.)99 koja potraživanja vrijednosno uskladiti, koja

otpisati, a koja utužiti99 koje obveze otpisati99 odlučivanje o drugim činjenicama u vezi s go-

dišnjim popisom.Donesene odluke su temelj za provedbu odgova-

rajućih knjiženja u knjigovodstvu. Knjiženje inven-turnih razlika pojašnjeno je u ovom Prilogu časopi-su RRiF u posebnom članku Računovodstvo razlika utvrđenih godišnjim popisom imovine i obveza.

8. SPECIFIČNOSTI U VEZI S POPISOM U NEKIM DJELATNOSTIMA

S obzirom na različite tehnološke značajke poje-dinih djelatnosti, u nastavku ćemo kratko obratiti pozornost na specifičnosti popisa u ugostiteljstvu, graditeljstvu, poljoprivredi i trgovini.

8.1. POPIS U UGOSTITELJSTVU I HOTELIJERSTVUSpecifičnost ugostiteljske odnosno hotelijerske

djelatnosti je da sadržava istodobno elemente proi-zvodnje, pružanje usluga i trgovačke djelatnosti. Na-ime, zalihe hrane i pića u tim djelatnostima eviden-tiraju se u okviru klase 3, dok se razduženje zaliha odnosno utrošak evidentira na troškove prema una-prijed utvrđenim normativima. Normativi o utrošku hrane, pića i napitaka predstavljaju realne količine namirnica koje su potrebne u pripremi određenog jela, pića ili napitka, neovisno o tome o kakvoj je vrsti obrade ili toplinske pripreme hrane riječ.

Prilikom provedbe popisa te utvrđivanja inventu-rnih razlika, treba uzeti u obzir Odluku o dopušte-noj visini kala, rastepa, kvara, loma i tehnološkog manjka u ugostiteljstvu (Nar. nov., br. 72/99.). Ako se popisom utvrde inventurne razlike, trebalo bi svakako preispitati i normative jer razduženje zbog pogrešnog normativa također dovodi do inventur-nih razlika. Primjerice, ako je normativom utvrđeno da u gulaš “X” ulazi 70 dkg junećeg mesa i 40 dkg krumpira, a u stvarnosti se u pripremi tog jela upo-rabi 30 dag krumpira, dogodit će se situacija da je izlaz (razduženje) krumpira veći no što bi trebao biti te bi u konačnosti takvo postupanje moglo dovesti do evidentiranja inventurnog viška.

Osim navedenoga, u ugostiteljskim i hotelijer-skim organizacijama ambalaža je također značajna stavka. Međutim, ambalaža je najčešće tuđa imovi-na, stoga se evidentira izvanbilančno, pri čemu se na kraju godine ovjerava lista za zaduženje za am-balažu kako bi ih vlasnik mogao popisati.

Nadalje, u ovim se djelatnostima pojavljuje velik broj posteljine, ručnika, stolnjaka, pribora za jelo, čaša, tanjura i drugih predmeta sitnog inventa-ra. Iako se takva imovina (nabavne vrijednosti do 3.500,00 kn) u pravilu odmah evidentira u troškove, istu je potrebno voditi u evidenciji kako bi se mogao

99 Primjer: Elaborat popisnog povjerenstva o obav-ljenom popisu sirovina i materijala

ELABORAT POVJERENSTVA ZA POPISTRGOVAČKE ROBE NA 31. prosinca 2015.

Povjerenstvo za popis sirovina i materijala:predsjednik: Ivan Horvatčlan: Tomo Tomićčlan: Fran Novak

obavilo je 27. prosinca 2015. popis trgovačke robe u skladištu br. 1 i 2.

1. Povjerenstvo je obavilo popis uz nazočnost skladištara.2. Uskladištena trgovačka roba bila je uredno posložena, ozna-

čena nomenklaturnim brojevima i pripremljena za popis.3. Povjerenstvo nije utvrdilo nepravilnosti u radu skladištara.

Podatci o stanju i kretanju trgovačke robe po vrsti i količini uredno su dokumentirani ispravama o poslovanju s trgo-vačkom robom, a skladišna je evidencija uredno vođena.

Popisom je utvrđeno:a) postojanje viška soli “X” koja se vodi pod nomenklaturnim

brojem 5, a čija količina iznosi 10 kg, procijenjena vrijed-nost 5,00 kn/kg. Višak je nastao kao posljedica neprecizna vaganja prilikom izdavanja sa skladišta. Povjerenstvo pred-laže da se višak materijala treba proknjižiti kao novo zadu-ženje na skladištu uz odobravanje računa 7814 - Inventurni viškovi na robi, proizvodima i zalihama sirovina, materijala, dijelova i sl.;

b) postojanje manjka šećera „Y“, koje se vodi pod nomen-klaturnim brojem 7. Količina manjka je 18 kg, a vrijednost manjka je 145,00 kn. Manjak je posljedica djelovanja više sile (poplava) te je dokumentiran na temelju obavljenog očevida mjerodavnog tijela za procjenu štete. Povjerenstvo predlaže da se manjak proknjiži razduženjem skladišta uz istodobno terećenje računa troškova 4830 - Manjkovi zbog više sile (provalna krađa, elementarna nepogoda).

Povjerenstvo predlaže:a) da se napravi potpuni otpis 15 kg brašna nabavne vrijed-

nosti 75,00 kn (nomenklaturni broj 13) zbog isteka roka trajanja te da se na očevid prilikom uništenja pozove ovla-štenog djelatnika Porezne uprave;

b) da se zamijeni dotrajala vaga za mjerenje materijala kako bi se izbjegli daljnji manjkovi zbog nepreciznog mjerenja.

U Zagrebu 15. siječnja 2016.Potpis članova povjerenstva: 1. _____________ 2. ______________ 3._______________

Kakav je prikazani elaborat povjerenstva za popis zaliha trgovačke robe, tako je potrebno sastaviti i elaborate o popisu druge imovine i obveza.

Elaborat o obavljenom popisu dostavlja se zajed-no s popisnim listama ovlaštenom tijelu u roku koji je definiran u planu popisa ili u odluci o godišnjem popisu.

7. ODLUČIVANJE O POPISNIM RAZLIKAMA Nakon što je sastavljen elaborat o obavljenom

popisu, povjerenstvo ga dostavlja zakonskom pred-stavniku poduzetnika, odnosno upravi ili drugom tijelu koje je nadležno za odlučivanje o rezultatima popisa. Nakon razmatranja elaborata potrebno je donijeti niz odluka, primjerice:

99 kako postupiti s popisnim razlikama (manjko-vima i viškovima)99 treba li za utvrđeni manjak teretiti odgovornu

osobu ili će se manjak evidentirati na teret po-


sastaviti odgovarajući popis te kako bi se takva imo-vina isknjižavala iz evidencije po rashodovanju od-nosno uništenju.

8.2. POPIS U POLJOPRIVREDIPopis u poljoprivredi obuhvaća popisivanje poljo-

privrednih zemljišta, višegodišnjih nasada, osnov-nog stada i stoke u tovu, gotovih poljoprivrednih pro-izvoda, nedovršene proizvodnje u biljnoj i stočarskoj proizvodnji, zatim popisivanje proizvodne koopera-cije sa seljacima, ribe u ribnjacima i tome slično.

Vrijednost poljoprivrednog zemljišta vodi se od-vojeno od višegodišnjih nasada koji su na zemljištu. Prilikom popisa poljoprivredna se zemljišta razvr-stavaju prema namjeni na oranice, livade, pašnjake, voćnjake, hmeljnike, maslinike, vrtove, ribnjake, te se popis obavlja mjerenjem u hektarima, arima ili kvadratnim metrima.

Popisom višegodišnjih nasada (voćnjaci, vino-gradi, maslinici) utvrđuje se broj rodnih stabala, tr-sova, ali i broj posušenih odnosno uništenih stabala i trsova te se donose odluke o sječi i uništenju posu-šenih stabala i trsova.

Prilikom popisa osnovnog stada valja razlikovati osnovno stado od stoke u tovu i prometu, stoga se i posebno popisuju. Naime, osnovnim se stadom smatraju sve vrste radnih i priplodnih grla i stočni pomladak, dok se stokom u tovu smatra stoka za proizvodnju, odnosno za prodaju kada se vodi kao trgovačka roba. Dakle, osnovno je stado dugotrajna biološka imovina, dok stoka u tovu i prometu pred-stavlja kratkotrajnu imovinu. Popisivanje osnovnog stada obavlja se brojanjem prema vrsti i količini te vaganjem. Pritom se vrijednost osnovnog stada utvrđuje prema fer vrijednosti (tržišnim cijenama) na 31. prosinca.

U poljoprivredi je specifičan i popis ribe u ribnja-cima. Popis približne težine količine ribe provodi se prema jatu i količini utrošene hrane radi utvrđiva-nja prirasta te na temelju pokusnog ribolova. Kao i kod osnovnog stada, vrijednost količine ribe utvrđu-je se prema tržišnim cijenama.

Popis poljoprivrednih proizvoda, sirovina i ma-terijala provodi se na jednak način kao i u drugim djelatnostima. Ovdje je jedina specifičnost što je najčešće riječ o proizvodima koji podliježu kalira-nju i kvarenju, odnosno promjenama u količini, pa je nužno ispravno utvrditi vrijednost tih zaliha.

Popis nedovršene proizvodnje (u biljnoj i stočar-skoj proizvodnji) predstavlja popis po parcelama upisivanjem svih zasijanih kultura, odnosno popi-sivanje vrste stoke u tovu.

8.3. POPIS U GRADITELJSTVUU popisu u graditeljskoj djelatnosti trebali bi su-

djelovati stručnjaci građevinske i ekonomske struke kako bi se pravilno utvrdile inventurne razlike od-nosno vrijednosti.

U graditeljstvu se svako gradilište vodi kao po-sebno mjesto troška, odnosno, za svako se gradilište otvara poseban radni nalog. Nabavljeni se materi-jal u graditeljstvu najčešće ne evidentira na zalihe u okviru klase 3, jer se ne skladišti, nego se izravno terete troškovi za određeno gradilište. U protivnom,

Obavljanje godišnjeg popisa imovine i obveza sa stanjem na 31. prosinca poslovne godine, zakonska je obveza.

Predmet popisa je sva imovina i obve-ze trgovačkog društva.

Popisne liste su knjigovodstvene ispra-ve koje trebaju biti vjerodostojne i istinite.

Nakon provedenog popisa, popisno je povjerenstvo obvezno izraditi elaborat o obavljenom popisu, odnosno izvijestiti o utvr-đenim popisnim razlikama, te dati prijedloge za njihovo evidentiranje u knjigovodstvu.

Uprava društva na temelju elaborata o provedenom popisu odlučuje o po-stupanju s popisnim razlikama te o evidentiranju popisnih razlika, vri-jednosnih usklađenja itd.

ŠTO TREBA ZNATI!

ako bi se materijal prvo skladištio pa tek postupno trošio, odnosno izdavao sa skladišta, tada bi svakako nabavljene zalihe trebalo po zaprimanju u skladište evidentirati na klasu 3, pri čemu bi se razduženje za-liha obavljalo na temelju količina iz radnih naloga.

Pri popisu materijala treba voditi računa o dopu-štenoj visini manjkova koja je regulirana Odlukom o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma u graditeljstvu (Nar. nov., br. 101/99. i 81/02.). Da bi se navedena odluka mogla primjenjivati, potrebno je ustrojiti količinske i vrijednosne evidencije o naba-vi, skladištenju i utrošku građevinskog materijala.

Ako se utvrde veći gubitci koji su posljedica ne-odgovarajuće kvalitete materijala, da bi se mogao evidentirati porezno priznati trošak, potrebno je na utvrđivanje činjeničnog stanja pozvati ovlaštenog djelatnika Porezne uprave.

Osim navedenoga, treba skrenuti pozornost i na to da je u poslovnim knjigama u graditeljskoj djelat-nosti potrebno voditi odvojeno zemljište od građe-vinskog dijela, i to neovisno o tome je li građevinski poduzetnik ujedno i investitor ili je pak riječ o gra-đevinskom poduzetniku koji fakturira građevinske radove investitoru.

8.4. POPIS U TRGOVINIKada je riječ o popisu robe u trgovini, tada razli-

kujemo popis u veleprodaji od popisa u maloprodaji. Prije popisa robu je potrebno razvrstati po vrstama i specifičnim obilježjima kako bi se popis što brže i bolje obavio. Tako, primjerice, treba odvojiti neu-porabljivu robu, oštećenu, zastarjelu, nekurentnu robu, robu kojoj je istekao rok uporabe i tome slično. Jednako je tako potrebno izdvojiti i tuđu robu koju bi trebalo popisati na posebnim popisnim listama.

Nakon što se u popisne liste unese knjigovodstve-no stanje, treba utvrditi na kojoj su robi nastale ra-


Manjkovi utvrđeni godišnjim popisom u poreznom sustavu

Dr. sc. Šime GUZIĆ, viši predavač, ovl. rač.

Knjigovodstveno stanje imovine i obveza na kraju poslovne godine mora se uskladiti sa stvarnim stanjem utvrđenim popisom. Nakon što se donesu

odgovarajuće odluke mjerodavnih tijela, razlike utvrđene popisom kao viškovi ili manjkovi knjiže se u poslovnim knjigama. Ispravim knjiženjem utvrđenih razlika postiže se točniji obračun poreznih obveza i fer prikazivanja poslovnih rezultata trgovačkih društava. U ovom članku dajemo prikaz načina knjiženja popisom utvr-đenih razlika u računovodstvu trgovačkih društava.

UDK 657.1/336.2

1. UREĐENJE MANJKOVA U POREZNOM SUSTAVU1.1. OPĆENITOManjak dobara kojima posluje trgovačko druš-

tvo u određenim je okolnostima uobičajen poslovni događaj budući da se manipulacijom materijalnim vrijednostima događa rasip, lom, kvar i drugi teh-nološki gubitci zbog obrade, dorade i drugih oblika manipulacije dobrima.

No manjkovi materijalnih vrijednosti mogu biti i iznad tih uobičajenih manipulativnih manjko-va uzrokovanih tehnologijom obrade dobara. Što se smatra uobičajenim, ovisi o tehnologiji obrade i drugim oblicima rukovanja materijalnim vrijedno-stima, uvjetima u kojima se obavlja ta tehnologija, kvaliteti materijala i brojnim drugim okolnostima. U nekim vrstama materijala i tehnologije rukovanja i obrade nije moguće materijal u cijelosti iskoristiti zbog posebnih obilježja materijala i tehnologije pa se u tom slučaju govori o mjeri iskorištenja materi-jala (randmanu), normativnu utroška materijala i sličnim nazivima jer se tehnološki otpad nužno po-javljuje u danoj tehnologiji.

Osim u proizvodnim djelatnostima, manjkovi se mogu pojaviti i u djelatnostima trgovine, prijevoza,

ugostiteljstva, skladištenja, logistike i dr. kao tehno-loški manjkovi (rasip, lom i kvar) u određenim omje-rima ili manjkovi nastali neodgovarajućom kvalite-tom materijala, djelovanjem prirodnih okolnosti hlapljenja, isušivanja i sl. Međutim, mogu se pojaviti i veći manjkovi koji su rezultat grube nepažnje, ne-adekvatnog rukovanja materijalnim vrijednostima, izuzimanjem, krađom i sl.

Manjkovi se pažljivim rukovanjem, boljom orga-nizacijom djelatnosti i drugim mjerama mogu sma-njiti, ali vjerojatno ne u potpunosti ukloniti.

To drugim riječima znači da se manjkovi mate-rijalnih vrijednosti mogu javljati kao dio uobičaje-noga tehnološkog postupka obrade i rukovanja ma-terijalnim vrijednostima, ali također i nepažnjom, namjernim uništenjem, krađom izuzimanjem i sl. Kako naknadno, pri godišnjem popisu, razlikovati tehnološke manjkove koji su rezultat rukovanja ma-terijalnim vrijednostima od nelegalnog izuzimanja tih vrijednosti, nedopuštenih postupaka pojedina-ca, ostaje stalan problem, s jedne stane, trgovač-kih društava kako bi se zaštitili od neodgovornih i zlonamjernih postupanja s materijalnim vrijedno-stima, a s druge strane, od neosnovanih zahtjeva

zlike zbog kala, rastepa, loma ili kvara, a u skladu s Odlukom o dopuštenom manjku s naslova kala, ra-stepa, kvara i loma na proizvodima u trgovini (Nar. nov., br. 129/07.). Kako bi se dopušteni manjak u skladu s navedenom Odlukom mogao utvrditi, pre-duvjet za to je da se nabava i prodaja trgovačke robe vodi ne samo vrijednosno nego i količinski (kako u veleprodaji tako i u maloprodaji), što prikazuje slje-deći primjer.

99 Primjer: Utvrđivanje dopuštenog kala, rastepa, kvara i loma u trgovini na malo

Artikl Prodana količina

Stopa u %

Dopušteni kalo,

rastep, lom

Jedinična nabavna

cijena u kn

Vrijednost kala, rastepa, kvara i loma

1 2 3 4 5 6 (4 x 5)Banane 560 kg 5,0 28 kg 9,00 252,00Šećer 120 kg 1,0 1,20 6,50 7,80

Svježa jaja 450 kutija 1,5 6,75 12,00 81,00

Osim navedenoga, prilikom popisa robe treba vo-diti računa i o tome da se popiše roba koja se nalazi u tuđem skladištu, silosu, hladnjači odnosno roba dana u komisiju te roba koja je dana na doradu od-nosno oplemenjivanje.

9. ZAKLJUČAKPopisivanje stvarnog stanja imovine i obveza je-

dan je od bitnih čimbenika u računovodstvenoj pri-premi za godišnje obračune i sastavljanje temeljnih financijskih izvještaja. S obzirom na to da je uprava trgovačkog društva odgovorna za fer i istinito izvje-šćivanje, uprava ima obvezu organizirati godišnji popis radi utvrđivanja stvarnog stanja imovine i ob-veza. Zbog toga prilikom popisa treba voditi računa o zakonskim propisima i temeljnim računovodstve-nim načelima (prije svega o načelu urednosti i pot-punosti).


poreznih tijela za plaćanjem poreza. Jednako tako i porezno tijelo ima jednaki problem prepoznavanja dopuštenih tehnoloških manjkova i manjkova uzro-kovanih rukovanjem materijalnim vrijednostima od postupaka koji nisu prihvatljivi u poreznom smi-slu. U tom pogledu porezni propisi pokušavaju de-finirati prihvatljiv manjak materijalnih vrijednosti dopuštajući Hrvatskoj gospodarskoj komori (dalje: HGK) i Hrvatskoj obrtničkoj komori (dalje: HOK) da svojim odlukama urede tehnološke manjkove koji se s poreznog motrišta smatraju prihvatljivima. Svi manjkovi iznad tih normiranih smatraju se porezno neprihvatljivim manjkovima, osim manjkova (šteta) koji su nastali djelovanjem više sile odnosno učin-kom elementarnih nepogoda (poplava, požar, po-tres i sl.) i provalnih krađa do svote koja je utvrđena očevidnikom mjerodavnih tijela za procjenu šteta.

U nastavku nekoliko riječi o tome kako su pojedi-ni porezni propisi uredili pitanje manjkova koji su dopušteni u poreznom smislu odnosno manjkova koji su u poreznom smislu neprihvatljivi.

1.2. MANJKOVI PREMA ZAKONU O PDV-uZakon o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov.,

br. 73/13. - 143/14.; dalje: Zakon o PDV-u) temeljni je propis koji uređuje manjkove budući da se na nje-ga nadovezuje i Zakon o porezu dobit (Nar. nov., br. 177/04. - 143/14.) i Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. - 143/14.).

Kalo, rasip (rastep), lom i kvar u poreznom susta-vu ponajprije je određen propisima o porezu na do-danu vrijednost i propisima o posebnim porezima, dok se drugi porezni propisi uglavnom nadovezuju (nadograđuju) na te temeljne odrednice.

Prema odredbama čl. 26. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13. - 157/14.; da-lje: Pravilnik o PDV-u), manjak dobara za koje se ne tereti odgovorna osoba smatra se izuzimanjem do-bara u nepoduzetničke svrhe i podliježe oporeziva-nju u dijelu iznad:

9❑ kala9❑ rastepa (rasipa) 9❑ kvara 9❑ loma utvrđenih odgovarajućim odlukama

HGK-a odnosno HOK-a 9❑ manjkova nastalih djelovanjem više sile (manj-

kovima se smatraju štete nastale djelovanjem elementarnih nepogoda, npr. poplava, požar, potres i dr.)9❑ provalnih krađa do vrijednosti utvrđene na te-

melju očevidnika mjerodavnog tijela za procje-nu šteta.

Kalom se može smatrati gubitak na težini ili koli-čini određene imovine zbog prirodnih procesa isuši-vanja, hlapljenja, kemijskih ili bioloških reakcija. To je najčešće slučaj s proizvodima (sirovine, materijal, poluproizvodi, gotovi proizvodi i roba) kao što su te-kućine, živežne namirnice, zbog gubitka vlage i sl. To mogu biti i gubitci pri obradi proizvoda kad se odba-cuju nekorisni dijelovi te pri sličnim postupcima.

Rasip (rastep) nastaje, u pravilu, manipulacijom, utovarom (ukrcajem), istovarom (iskrcajem), preto-varom (prekrcajem), prijevozom, premještanjem i sl. postupcima u kojima se gubi (rasipa, razlijeva, topi) određena količina proizvoda.

Kvar je ponajprije termin primjeren živežnim na-mirnicama kada ta dobra gube svojstva koja su pri-hvatljiva za uporabu djelovanjem mikroorganizama i drugim prirodnim procesima (truljenje, klijanje užegnuće) i sl., a čime se njihova uporabna vrijed-nost bitno smanjuje ili gubi.

Lom kao oštećenje nastaje u postupcima mani-pulacije određenom robom koja se u tom procesu može polomiti (staklo, ambalaža, bijela tehnika, građevinski materijal, pokućstvo,...).

Tehnološki manjak nastao u postupku proizvod-nje kao rezultat određenih tehnoloških procesa smatra se porezno priznatim manjkom do vrijedno-sti utvrđene:

9❑ zakonima o posebnim poreznima (trošarina-ma) za proizvode koji podliježu tim porezima9❑ normativima poreznog obveznika ili strukov-

ne grupacije.Ako nema internih akata ili normativa strukovne

grupacije ili u nedostatku propisanih manjkova, Po-rezna uprava, procjenom na temelju međuovisno-sti prihoda i rashoda (primitaka i izdataka) putem normativa utroška materijala, energije i drugih ele-menata proizvodnje, može odrediti koje manjkove priznaje, a koje ne.

Za proizvode koji ne podliježu posebnim porezi-ma - trošarinama priznaju se normativi tehnološ-kih manjkova koje je, na temelju iskustva u okviru određenoga tehnološkog postupka postavio porezni obveznik odnosno odgovarajuća strukovna gru-pacija, a tek ako takvih normativa nema, Porezna uprava ima ovlasti procijeniti tehnološke gubitke koji su primjereni nekom proizvodnom postupku na temelju normativa materijala, rada i drugih proi-zvodnih sastojaka.

Manjkom dobara kao porezno priznatim rasho-dom, u skladu s odredbama čl. 26. st. 4. Pravilnika o PDV-u, smatraju se i štete nastale zbog:

9❑ neodgovarajuće kvalitete 9❑ proteka roka trajanja 9❑ rastepa (rasipa), loma i kvara do visine utvrđe-

ne odlukama Hrvatske gospodarske komore odnosno Hrvatske obrtničke komore.

Manjak nastao iz navedenih razloga u svoti većoj od prethodno spomenutih priznaje se u slučaju kada je utvrđivanju činjeničnog stanja nazočan ovlašteni djelatnik Porezne uprave ili ako porezni obveznik raspolaže dokumentacijom mjerodavnih tijela ili pravnih osoba o količini i vrsti preuzetih dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje.

Kada se promatra praktična provedba odredaba čl. 26. st. 4. Pravilnika o PDV-u, čini se da je nazoč-nost djelatnika Porezne uprave pri utvrđivanju či-njenica da je određenim proizvodima istekao rok trajanja ili da neki proizvodi nemaju odgovarajuću kvalitetu, potpuno razumljiva jer ti proizvodi po-stoje pa se odgovarajućim postupcima nadzora te činjenice mogu i utvrditi.

Jednako je tako razumljivo da porezni obveznik daje na zbrinjavanje odgovarajućim institucijama ili mjerodavnim tijelima proizvode odnosno dobra kojima je protekao rok trajanja ili nemaju odgovara-juću kvalitetu.


Međutim, kada se, kao što navodi odredba st. 4. čl. 26. Pravilnika o PDV-u, utvrđuje činjenično sta-nje glede kala, rastepa (rasipa) kvara i loma iznad vrijednosti propisanih odlukama HGK-a odnosno HOK-a, najčešće nema nikakva posebnog opravda-nja jer tih proizvoda, u pravilu, nema (ishlapjeli su, rasuti su) te djelatnik Porezne uprave, u pravilu, ne može potvrditi nastanak odgovarajućeg događaja nego samo činjenicu da određenih proizvoda nema.

Porezni obveznik također teško može dati na zbri-njavanje i pribaviti dokumentaciju od mjerodavnih tijela ili pravnih osoba za zbrinjavanje za dobra koja su kalirala iznad dopustivih vrijednosti te dobra kod kojih je nastalo rasipanje iznad određenih vrijednosti.

Pojedine ispostave Porezne uprave ponekad od poreznih obveznika zahtijevaju dokaz da su iskori-stili propisima dopuštene količine kala, rasipa, loma i kvara pa da tek onda dostave poziv za utvrđivanje činjeničnog stanja, za što imaju potporu u čl. 26. st. st. 4. Pravilnika u kojem je navedeno „iznad visine“.

2. OSNOVICA ZA PLAĆANJE PDV-a NA MANJAKPorezna je osnovica uređena čl. 33. - 36. Zakona o

PDV-u Zakona odnosno 41. - 46. Pravilnika o PDV-u. Kada je riječ o manjkovima, treba poći od činje-

nice da je Zakon o PDV-u svrstao manjkove u tzv. izuzimanja. Tako je manjak za koji se ne tereti od-govorna osoba iznad dopuštenoga definiran u čl. 26. st. 2. Pravilnika o PDV-u kao izuzimanje dobara u neposlovne svrhe te podliježu oporezivanju, osim onoga dijela manjka koji se smatra kalom, rastepom (rasipom), kvarom i lomom do svota utvrđenih od-lukama HGK-a i HOK-a te manjkova nastalih djelo-vanjem više sile i provalnih krađa.

Prema čl. 11. st. 1. Pravilnika o PDV-u, o izuzima-nju je riječ ako bi isporuka dobara ili usluga obavlje-na trećoj osobi bila oporeziva (kada bi se “smatrala isporukom dobara”). Izuzimanja koja nisu u novcu, procjenjuju se prema usporedivim tržišnim vrijed-nostima.

Tržišnim se vrijednostima, prema čl. 33. st. 10. Zakona o PDV-u, smatra ukupna svota koju bi kupac platio u trenutku isporuke dobara ili obavljene uslu-ge prema načelu nenarušavanja tržišnog natjecanja u zemlji. Ako se usporediva tržišna cijena ne može utvrditi, tada se tržišnom vrijednosti smatraju na-bavne cijene odnosno svota utvrđenih troškova za isporučena dobra ili za obavljene usluge.

U čl. 42. st. 3. Pravilnika o PDV-u nabavna cijena je preciznije određena kao cijena nove nabave od-nosno neto-nabavna cijena uvećana za ovisne troš-kove nove nabave. Za izuzimanje dobara proizve-denih kod poreznog obveznika nabavnom cijenom smatraju se ukupni troškovi nastali za proizvodnju toga dobra prema računovodstvenim propisima. Za izuzimanje usluga cijena nabave tih usluga smatra se ukupan trošak obavljanja tih usluga koji snosi po-rezni obveznik.

To znači da bi za izuzimanje dobara koje je pro-izveo porezni obveznik za koja se ne može utvrditi tržišna cijena trebalo sastaviti kalkulaciju nabavne cijene. Ta bi kalkulacija mogla imati sadržaj kao što je prikazano u nastavku.

99 Tablica 1. Kalkulacija nabavne (proizvođačke) cijene proizvoda

Opis Svota- Izravan materijal izrade 1.000,00- Pomoćni materijal izrade 150,00- Izravne plaće zaposlenika na tom proizvodu 250,00- Dio općih troškova proizvoda (20% na izravni

materijal) 200,00

Na sličan bi se način mogla utvrditi i kalkulacija troškova usluga u slučaju izuzimanja.

Kad je riječ o rabljenim dobrima, zakonodavac nije predvidio posebne odredbe osim onih općeni-tih o tržišnim ili nabavnim cijenama. Odredbe Za-kona i Pravilnika o PDV-u oblikovane su tako kao da je uvijek riječ o novim dobrima kojima se trguje ili koji su netom proizvedeni u vlastitu pogonu. Me-đutim, za rabljena dobra za koja je utvrđen manjak, određivanje porezne osnovice nije posebno odre-đeno pa ostaje uobičajena praksa procjene porezne osnovice.

Prema Uputi za sastavljanje konačnog obračuna poreza na dodanu vrijednost za 2014. godinu (Kl. 410-19/15-01/51, Ur. br. 513-07-21-01/15-1, od 31. si-ječnja 2015.), porezna osnovica za manjkove utvrđuje se na način koji je propisan za izuzimanja dobara odnosno za isporuke u neposlovne svrhe, u članku 33. stavku 4. Zakona kojim je propisano da je porezna osnovica za isporuke iz članka 7. stavka 3. Zakona nabavna cijena tih ili sličnih dobara, a ako je ta cijena nepoznata, tada je porezna osnovica visina troškova utvrđenih u trenutku isporuke.

Međutim, ako se za nastali manjak tereti odgo-vorna osoba u tom slučaju porezna osnovica je tr-žišna vrijednost tih dobara obzirom da je člankom 33. stavkom 9. Zakona propisano da se u slučaju isporuka dobara i obavljanja usluga osobama koje su u obiteljskim i drugim bliskim osobnim vezama s poreznim obveznikom te u slučaju postojanja finan-cijskih i pravnih veza, uključujući odnose poslodav-ca i zaposlenika kao i članova njihovih obitelji, veza na temelju članstva, upravljanja ili vlasništva, pore-znom osnovicom smatra tržišna vrijednost ako je naknada niža ili viša od tržišne vrijednosti, a pri-matelj isporuke nema pravo na odbitak pretporeza u cijelosti.

Tržišnom vrijednosti smatra se ukupni iznos kojeg bi kupac ili naručitelj u trenutku isporuke dobra ili obavljene usluge prema načelu nenarušavanja tr-žišnog natjecanja morao platiti isporučitelju doba-ra ili pružatelju usluge u tuzemstvu. Ako se ne može utvrditi usporediva isporuka dobara ili usluga, tada se tržišnom vrijednosti smatra kada je riječ o dobri-ma, iznos koji nije niži od nabavne cijene tih ili sličnih dobara ili ako je ta cijena nepoznata, ukupna visina utvrđenih troškova u trenutku isporuke.

Ako se rashoduje dugotrajna materijalna imovi-na, koja nije za uporabu, i ne stavlja se u promet nego se uništava ili deponira na otpad, radi se o porezno priznatom manjku u smislu odredbe članka 26. stavka 4. i 5. Pravilnika, ako je pri utvrđivanju činje-ničnog stanja prisutan ovlašteni djelatnik Porezne uprave ili ako porezni obveznik raspolaže odgova-


rajućom dokumentacijom nadležnih tijela ili prav-nih osoba o količini i vrsti preuzetih dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje.“

Prema tome, nedvojbeno je da se porezna osno-vica za PDV treba utvrditi prema svoti koju bi kupac platio isporučitelju dobara ili usluga u tuzemstvu (prodajna cijena), a tek ako takve cijene nema ili ju nije moguće utvrditi, PDV se obračunava na cijenu nabave.

3. MANJAK I RASHOD NA TERET PRAVNE OSOBEZakon o PDV-u često izjednačava manjak imovi-

ne društva i rashod. Tako se čl. 26. st. 4. Pravilnika o PDV-u govori o manjku (dobara) zbog neodgova-rajuća kvalitete, proteka roka trajanja, kala rastepa, loma i kvara iznad visine utvrđene odlukama HGK-a i HOK-a, iako ta dobra još uvijek postoje, a u poslov-nim knjigama manjak nije evidentiran (npr. u sluča-ju neodgovarajuće kvalitete). U knjigovodstvenom smislu vrijednost dobara neodgovarajuće kvalitete može se smatrati rashodom, a ne manjkom.

Manjak društva sastoji se od manjka koji je pore-zno prihvatljiv i manjka koji porezno nije prihvatljiv. U poslovnim se knjigama mora evidentirati ukupan manjak. Na dio ukupnog manjka (nepriznani ma-njak) plaćaju se pripadajući porezi (PDV, porez na dobitak, porez na dohodak), a na drugi dio manjka (priznani manjak) ne plaća se porez u skladu s pro-pisima.

3.1. RASHODI NA TERET DRUŠTVAU nastavku prikazujemo nekoliko primjera ras-

hoda na teret društva koji u određenim okolnostima mogu, s motrišta oporezivanja, biti prihvatljivi, tj. na koje se ne plaćaju porezi, a u nekim drugim okol-nostima su oporezivi. Takvi se rashodi u poslovnim knjigama evidentiraju na teret pravne osobe, ako je odlukom mjerodavnih tijela trgovačkog društva tako utvrđeno, ili na teret odgovornog zaposlenika (ili neke druge osobe), ako je donesena takva odlu-ka. U tom smislu rashodima smatramo dobra koja postoje (nije utvrđen nedostatak popisom), ali dobra nisu odgovarajuće kvalitete, proteka roka, uništenja tijekom elementarnih nepogoda ili sličnih pojava kada se postojeća dobra rashoduju.

99 Primjer 1. Rashod zbog proteka roka trajanjaTrgovačko društvo utvrdilo je da u prodavaonici

ima robu čija je prodajna cijena 30.000,00 (nabavna cijena 19.000,00 kn, PDV 6.000,00, uračunana razli-ka u svoti od 5.000,00 kn), kojoj je istekao rok traja-nja. Društvo je sastavilo zapisnik, uprava je donijela odluku o predaji takve robe na zbrinjavanje regi-striranoj tvrtci, za što je primila odgovarajuću do-kumentaciju o vrsti i količini. Na temelju priloženih dokumenata roba je isknjižena iz zaliha.

99 Knjiženje:

Tek.

br. O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Otpisi zbog proteka roka trajanjaUračunana razlika u cijeniUračunani PDV

Roba u prodavaoniciZa otpis robe prema odluci i zapisniku

713266816640

66300

19.000,005.000,006.000,00

30.000,00

S obzirom na to da su ispunjeni uvjeti propisani čl. 26. st. 4. Pravilnika o PDV-u, u ovom slučaju ne nastaje porezna obveza za plaćanje PDV-a. Pri go-dišnjem obračunu treba pripaziti da se pripadajući troškovi zaliha ne knjiže u rashode kao rashodi na-bavne vrijednosti prodane robe.

99 Primjer 2. Rashod zbog neodgovarajuće kvaliteteTrgovačko je društvo utvrdilo da se na zalihama

robe u prodavaonici određene robe nalaze dobra koja zbog neprihvatljivih osobina materijala ne od-govaraju propisanoj razini kvalitete za takvu vrst robe. Prodajna cijena robe je 15.000,00 kn, uračuna-ni PDV je 3.000,00 kn, a marža 5.000,00 kn. Ovlašte-ni djelatnik Porezne uprave sastavio je zapisnik i na temelju određenih nalaza utvrdio činjenicu da roba nema odgovarajuću kvalitetu. Roba je nakon toga dana na zbrinjavanje jer nije za daljnju prodaju.

Društvo je utvrdilo da neki modeli odjeće i obuće nisu više za prodaju zbog neodgovarajuće kvalitete proizvoda. Društvo je tu robu odlučilo darovati Ca-ritasu. Prodajna cijena robe je 6.000,00 kn (PDV je uračunan u svoti od 1.200,00 kn, marža u svoti od 1.000,00 kn, a nabavna cijena je 3.800,00 kn). Na te-melju otpremnice na kojoj je osoba Caritasa potvrdila primitak robe, društvo razdužuje vrijednost zaliha.

99 Knjiženje:

Tek.

br. O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1.

Manjkovi i otpisi trgovačke robe – porezno priznaniUračunana razlika u cijeniUračunani PDV

Roba u prodavaonici s PDV-om 25%Za otpis robe zbog neodgovarajuće kvalitete

713266816640

66300

7.000,005.000,003.000,00

15.000,00

2.

Darovanja do 2% ukupnog prihodaUračunana razlika u cijeniUračunani PDV

Roba u prodavaonici s PDV-om 25%Darovanja do 2% ukupnog prihoda

Obveza za PDV- 25%Za darovanje robe Crvenom križu

486066816640

663004860

240012

3.800,001.000,001.200,00

950,00

6.000,00

950,00

Prvo se knjiženje odnosi na robu koja nema odgo-varajuću kvalitetu te je društvo zapisnikom to samo utvrdilo i pozvalo Poreznu upravu da takvo stanje potvrdi te nakon toga dalo robu na zbrinjavanje, zbog čega se takav manjak smatra porezno prizna-tim, u smislu čl. 26. st. 4. Pravilnika o PDV-u i čl. 7. st. 1. t. 5. Zakona o porezu na dobit.

U drugom je knjiženju pretpostavljeno da društvo nije iskoristilo mogućnost darovanja do 2 % uku-pnog prihoda iz prethodne godine te da je taj dar Caritasu porezno priznati rashod. Osim toga, pravu tržišnu vrijednost te robe gotovo je nemoguće utvr-diti te se za utvrđivanje porezne osnovice može pri-mijeniti čl. 33. st. 10.

U ovom je slučaju riječ o isporuci koja nije oslobo-đena poreza na dodanu vrijednost te je porez obra-čun na tržišnu nabavnu cijenu, tj. svotu koju bi druš-tvo platilo za tu robu kada bi je ponovno nabavljalo u skladu s čl. 42. st. 3. Pravilnika o PDV-u.


Kada je riječ o neodgovarajućoj kvaliteti materija-la od kojeg je izrađena određena roba koja se uništa-va, tada se treba primijeniti čl. 26. st. 4. Pravilnika o PDV-u koji uređuje pitanje neodgovarajuće kvalitete i ne treba platiti PDV. U prilog tome govori i stajalište Porezne uprave doneseno na temelju čl. 25. Pravilni-ka o PDV-u koji je bio na snazi do kraja 2009. godine, ali je imao gotovo istovjetan tekst kao i čl. 26. sadaš-njeg Pravilnika.

... Ako otpisani proizvodi više nemaju nikakvu uporabnu vrijednost te se uništavaju ili bacaju, tada je kod uništenja ili bacanja potrebno prisustvo dje-latnika Porezne uprave da bi se to uništenje smatra-lo porezno priznatim manjkom u smislu odredbe čl. 25., st. 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 60/96. do 58/03.) na koji nije potreb-no obračunati porez na dodanu vrijednost. (Klasa.: 410-01/03-01/867, Ur. br.: 513-07/03-2 od 19. rujna 2003., RPP 2008. I. dio. str. 140.)

99 Primjer 3. Rashodovanje dugotrajne imovine Izdavačko trgovačko društvo rashodovalo je elek-

troničku opremu (zastarjele televizore i računala i drugu elektroničku opremu) te sastavilo popis svih sastavnica računala - zasloni, tipkovnice, miševi, pi-sači - sveukupno 64 komada raznih stvari iz popisa dugotrajne imovine koji je naveden na otpremnici. Izdavačko je trgovačko društvo ta dobra prema pot-pisanoj i ovjerenoj otpremnici predalo društvu koje je ovlašteno za zbrinjavanje EE otpada. U skladu s izdanim dokumentima i odlukom uprave, rasho-duje se navedena oprema iz evidencije s ukupnom nabavnom vrijednosti sredstava u svoti od 85.500,00 kn; otpisana vrijednost 80.000,00 kn i sadašnja knji-govodstvena vrijednost 5.500,00 kn. Prema odredbi čl. 26. st. 4. Pravilnika o PDV-u, na takav se rashod dugotrajne imovine ne plaća PDV.

99 Knjiženje:

Tek.

br. O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1.

Neamortizirana vrijednost dugotrajne imovineAkumulirana amortizacija opreme

Računalna opremaZa rashodovanu elektroničku opremu

482003910311

5.500,0080.000,00

85.500,00

Kao što je prikazano u primjeru, kada društvo predaje rashodovana dobra na zbrinjavanje prav-nim osobama te raspolaže dokumentacijom o vrsti i količini preuzetih dobara koja su dana na unište-nje ili zbrinjavanje, tada nije potrebno pozivati Po-reznu upravu na utvrđivanje činjeničnog stanja.

Ako bi društvo takvu opremu isporučilo drugim pravnim osobama, pa čak i u humanitarne svrhe, smatralo bi se oporezivom isporukom dobara te bi trebalo platiti porez na dodanu vrijednost na tržišnu cijenu dobara koja se isporučuju, daruju ili prodaju. Tržišna se vrijednost može utvrditi procjenom ako je riječ o rabljenim dobrima. U pojedinim rijetkim okolnostima takva se tržišna cijena može poduda-riti s knjigovodstvenom. Naime, Zakon o PDV-u nije utvrdio poreznu osnovicu za rabljena dobra nego

samo načelna određenja o nabavnim cijenama kao da je riječ o novim dobrima.

U skladu s čl. 12. st. 9. Zakona o porezu na dobit, takav rashod prodane, darovane, na drugi način otuđene ili uništene dugotrajne imovine priznaje se kao porezni rashod i ne treba povećavati osnovi-cu poreza na dobitak.

99 Primjer 4. Rashod uslijed više sileTrgovačko je društvo imalo oštećenje robe nasta-

lo djelovanjem više sile (poplava skladišta) u svoti od 33.000,00 kn prema nabavnim cijenama po koji-ma se evidentira roba u trgovačkom skladištu. Utvr-đivanju činjeničnog stanja bili su nazočni djelatnici Porezne uprave (mjerodavno tijelo za procjenu šte-ta) koji su zapisnikom utvrdili nepodobnost robe za daljnju uporabu ili prodaju i potrebu njezina unište-nja odnosno zbrinjavanja takva otpada.

99 Knjiženje:

Tek.

br. O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1.

Otpisi uslijed više sileRoba u skladištu

Za otpis robe prema odluci i zapisniku

71316600

33.000,00

33.000,00

Kao što se iz knjiženja može uočiti te prema za-pisniku Porezne uprave, na vrijednost robe, koja je dana na uništenje nije obračunan ni plaćen porez na dodanu vrijednost jer su utvrđivanju činjeničnog stanja bili nazočni djelatnici Porezne uprave. Ta-kav se rashod priznaje i kao rashod pri utvrđivanju osnovice poreza na dobitak jer je utvrđen u skladu s odredbama čl. 26. st. 2. Pravilnika o PDV-u.

Slično bi se postupalo i da je riječ o požaru i slič-nim elementarnim nepogodama.

99 Primjer 5. Lom posuđaUgostiteljsko trgovačko društvo ima prema vlasti-

tim internim aktima normiran kalo posuđa (čaša i šalica) u kojima se gostima serviraju pića i napitci. Prema iskustvu je utvrđeno da se svake godine raz-bije 10 % ukupnog broja čaša i šalica. U tekućoj je godini utvrđeno da je nastao lom staklenih čaša (50 komada prema nabavnim vrijednostima od 10,00 kn po komadu) i porculanskih šalica (45 komada pre-ma nabavnim cijenama od 15 kn po komadu) u svoti od 1.175,00 kn, što čini 8,9 % ukupnog broja komada toga posuđa. Odlukom HGK-a za ugostiteljstvo nije pobliže određeno koliki su normativi za lom takva posuđa pa se društvo oslanja na interne akte u skla-du s vlastitim iskustvom i dobrom praksom drugih društava slične djelatnosti.

99 Knjiženje:

Tek.

br. O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1.

Dopušteni manjkovi (kalo, lom, rasip)Sitan inventar u uporabi (šalice, čaše)

Za otpis materijala prema odluci i zapisniku

48313600

1.175,00

1.175,00


99 Primjer 6. Rashod uslijed kvaraTrgovačko društvo koje se bavi ugostiteljstvom

utvrdilo je da suho povrće (200 kg graha) nije odgova-rajuće kvalitete (kvar, plijesan) zbog kvara na klima-tizacijskom uređaju u skladištu te se otpisuje u svoti od 2.500,00 kn. Kvar je utvrdio ovlašteni službenik Porezne uprave. Dopušteni kalo, rasip, lom i kvar u toj djelatnosti utvrđen je u svoti od 5.000,00 kn.

99 Knjiženje:

Tek.

br. O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1.

Dopušteni manjkoviRoba u skladištu

Za otpis materijala prema odluci i zapisniku

48313100

2.500,00

2.500,00

Prema tome, kvar zaliha uslijed neispravnosti rashladnog uređaja za skladište priznat je trošak, posebno vodeći računa o tome da nije nastao ma-njak robe nego da roba u skladištu samo zbog kvara nije prihvatljiva za prehranu te se mora rashodovati uz nazočnost djelatnika Porezne uprave.

3.2. MANJKOVI NA TERET DRUŠTVAZa razliku od rashoda koji su rezultat neodgovara-

juće kvalitete, proteka roka, kvara, loma, više sile i sl., manjkovi ne moraju imati poznat uzrok nastanka.

U nastavku prikazujemo nekoliko primjera knji-govodstvenih postupaka s manjkovima.

99 Primjer 7. Kalo u okviru dopuštenog postotkaTrgovačko društvo koje se bavi trgovačkom dje-

latnošću na veliko i malo te prodaje dobra „a“ za koja je predviđen dopušteni manjak od 1,5 % u prodaji na malo odnosno 0,75 % u prodaji na veliko od proda-nih količina i robu „b“ za koju je predviđen dopušte-ni manjak od 1 % u prodaji na malo odnosno 0,5 % u prodaji na veliko. U nekom razdoblju društvo je prodalo 125.000,00 kn robe „a“ na veliko i 187.500,00 kn robe “b“ u prodaji na malo prema prodajnim ci-jenama.

Popisom je utvrđen manjak u skladištu robe „a“ koja se vodi prema nabavnim cijenama od 2.500,00 kn i 5.625,00 kn robe „b“ u prodavaonici na malo.

U prodajnoj cijeni robe „a“ uračunan je PDV od 25 % i marža od 30 %, a to znači da je nabavna cijena prodanog robe 70.000,00 kn. U prodajnoj cijeni robe „b“ uračunan je PDV od 25 % i marža od 40 %, a to znači da je nabavna cijena 90.000,00 kn. Kad se svota manjkova stavi u odnos s prodajnim vrijednostima prema nabavnim cijenama, tada se zapravo dobiju postotci od 3,57 % (2.500,00 / 70.000,00) robe „a“ i 3 %, tj. (5.625,00 / 187.500,00) robe „b“. Ti su postotci očito iznad porezno dopuštenih.

Dopušteni manjkovi robe „a“ mogu biti samo 0,75 % tj. 525,00 kn (70.000,00 x 0,75 %) odnosno robe „b“ 1.875,00 kn (187.500,00 x 1 %).

Ostali dio manjka je porezno nepriznat. Pre-ma tome, porezno nepriznat manjak robe „a“ je 2.500,00 – 525,00 = 1.975,00 kn dok je porezno nepri-znat manjak robe „b“ 5.625,00 – 1.875,00 = 3.750,00

kn. Ukupno porezno nepriznat manjak je (2.500,00 + 5.625,00) – (525,00 + 1.875,00) = 5.725,00 kn.

Nakon toga na nepriznat manjak zaliha koje se vode po nabavnim cijenama u skladištu treba obračunati PDV, tj. 2.500,00 – 525,00 = 1.975,00 x 25 % = 493,75 kn PDV, odnosno, ukupno na teret troškova društva kao nepriznat rashod evidentira se 2.468,75 kn.

Kao što je očito kada se prodaje roba na veliko, a s obzirom na to da je u propisu riječ o količinama, u ovom je slučaju bitno svesti prodaju na cijene prema kojima se evidentiraju zalihe na skladištu, a to su (u ovom primjeru) nabavne cijene kako bi se utvrdio dopustivi postotak i vrijednost manjkova. Treba us-poređivati iste cijene sadržane u vrijednosti manjka i cijene u zalihama.

99 Knjiženje:

Tek.

br. O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1.

Uračunani porez u manjku robe „b“Uračunana razlika u cijeni robe u manjku robe „b“Kalo, rasip, lom i kvar u dopuštenoj količini robe „b“ - priznanKalo, rasip, lom i kvar u nedopuštenoj količini robe „b“ - nepriznan

Roba u prodavaonici–„b“Za manjak robe „b“

6640

6680

7130

71336630

1.125,00

1.800,00

750,00

1.950,00

5.625,00

2.

Kalo, rasip, lom i kvar u dopuštenoj količini – roba „a“Kalo, rasip, lom i kvar u nedopuštenoj količini – roba „a“

Razduženje skladišta robe na veliko – roba“a“

Za manjak robe na skladištu robe „a“

7130

7133

6600

525,00

1.975,00

2.500,00

3.

PDV na porezno nepriznani manjak – roba „b“PDV na porezno nepriznani manjak – roba „a“

Obveza za PDV – 25%Za manjak PDV na nepriznani kalo, rasip, lom i kvar

7133

7133240012

487,50

493,75

981,25

Prema odredbama čl. 26. st. 1. Pravilnika o PDV-u, na kalo, rastep, lom i kvar PDV se ne plaća do svota utvrđenih aktima HGK-a. U primjeru je pretpostav-ljeno da je za dobra koja prodaje društvo dopušteni kalo 0,75 % robe koja se prodaje na veliko (roba „a“), a 1 % za robu koja se prodaje na malo (roba „b“) te se zbog toga na dio koji je nedopušten plaća porez na dodanu vrijednost.

Osnovica PDV-a je tržišna cijena u skladu s čl. 42. st. 3. Pravilnika o PDV-u.

Kao što je očito, manjak robe koji nije porezno pri-znat i na koji je plaćen PDV evidentiran je na pose-ban račun (7133) zajedno s pripadajućim PDV-om, dok se manjak robe koji je porezno dopušten knjiži na račun 7130.

Taj dio manjka za koji se neće teretiti odgovorna osoba, a prema odluci nadzornog odbora odnosno skupštine društva, uvrstit će se u red. br. 8 obrasca PD.

Budući da odlukom nije utvrđena odgovornost neke fizičke osobe (zaposlenika), nema obveze obra-čuna i plaćanja poreza na dohodak.


99 Primjer 8. Manjak na teret društva nastao tije-kom proizvodnje Trgovačko društvo koje se bavi proizvodnjom do-

bara “C”, redovitim godišnjim popisom u pogonu “2 – Montaža” za zalihe proizvodnje u tijeku utvrđuje uobičajeni kalo, rasip, lom i kvar u skladu s tehno-loškim postupkom i normiranim količinama prema internim aktima u svoti od 10.000,00 kn. U pogonu “3 – Pakiranje” utvrđen je manjak proizvoda u svoti od 8.500,00 kn, od čega je iznad dopuštenih inter-nim aktima društva 3.500,00 kn te 5.000,00 manjka u skladu s internim aktima i normativima. Vrijed-nosti su utvrđene prema proizvođačkim cijenama koje se obračunavaju u skladu s MRS-om 2 - Zalihe odnosno HSFI-jem 10 – Zalihe, što znači da je u vri-jednost proizvodnje u toj fazi uključen izravni rad, izravni materijal i uobičajeni raspored općih troško-va proizvodnje i režije.

99 Knjiženje:

Tek.

br. O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1.

Dopušteni manjkovi – tehnološki kalo, rasip, lom… - dopušteni Prekomjerni manjkovi – tehnološki kalo, rasip, lom-nedopušteni

Proizvodnja u tijekuZa manjak zaliha proizvodnje u tijeku

7040

7042600

15.000,00

3.500,00

18.500,00

2.

Prekomjerni manjkovi – porezno nepriznani

Obveza za PDV -25%Za PDV na porezno nedopuštene manjkove

7042240012

875,00

875,00

U skladu s čl. 7. st. 3. Zakona te čl. 26. st. 3. i čl. 42. st. 3. Pravilnika o PDV-u, na porezno nedopušte-ne manjkove proizvodnje u tijeku treba obračunati PDV na proizvođačku cijenu oblikovanu u skladu s navedenim računovodstvenim standardima (“raču-novodstvenim propisima”).

Pri godišnjem obračunu rezultata odnosno sastavljanju bilance i računa dobitka i gubitka proizvođačkih djelatnosti treba voditi računa o tome da se pri sastavljanju financijskih izvješća ne može u izračunavanje razlike u vrijednosti za-liha uzimati još i svota manjka jer je pri izračunu vrijednost zaliha već usklađena sa stvarnim sta-njem.

Prema tome, manjkove, rashode, gubitke i sl. smatra se oporezivima osim ako porezni obveznik ima vjerodostojnu dokumentaciju koja svjedoči o tome da su manjkovi nastali djelovanjem više sile, da je u pitanju regulirani i uobičajeni tehnološki manjak, da je manjak nastao u okviru kala, rasipa, loma i kvara prema aktima HGK-a odnosno HOK-a, da je utvrđivanju činjenica bio nazočan djelatnik

Porezne uprave ili uz odgovarajuću dokumentaci-ju mjerodavnih tijela i pravnih osoba koje se bave zbrinjavanjem otpada da je ta dobra primilo na zbrinjavanje.

99 Primjer 9. Nadoknada štete na teret druge osobeDruštvo je sklopilo ugovor o prijevozu osobito

osjetljiva tereta vlastite proizvodnje čija je proi-zvodna vrijednost 45.000,00 kn, a prodajna cijena bez PDV-a je 125.000,00 kn, o čemu je sklopljen po-seban ugovor. Prema t. X. ugovora, vozar odgovara za štetu u prijevozu od trenutka utovara do trenutka predaje robe kupcu i obvezan je naknaditi prodajnu vrijednost robe. Tijekom prijevoza roba je rasuta te je više nije moguće uporabiti, a o čemu je sastavljen zapisnik policije i mjerodavnih pravnih osoba za zbrinjavanje otpada. Utvrđena je odgovornost voza-ra koji je prihvatio naknaditi štetu. Šteta je plaćena prema ugovoru i zapisniku. Ostatci robe otpremljeni su na zbrinjavanje uz pribavljanje odgovarajuće do-kumentacije mjerodavne pravne osobe koja se bavi zbrinjavanjem takva otpada.

99 Knjiženje:

Tek.

br. O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1.

Šteta u prijevozuZalihe gotovih proizvoda

Za štetu u prijevozu

4830630

45.000,00

45.000,00

2.

Potraživanja od vozara za naknadu štete

Prihodi od naplate štetaZa potraživanje za naknadu štete

12897858

125.000,00

125.000,00

Kao što je razvidno iz knjiženja, PDV nije obraču-nan ni plaćen jer nije riječ o isporuci dobara i usluga nego o nastaloj šteti, a u skladu s čl. 25. st. 2. Pravil-nika o PDV-u. Naime, pri nastaloj šteti nije nastala isporuka dobara nego šteta na dobrima pa prema tome ni prijevoznik ni kupac ni prodavatelj od svega toga nemaju koristi niti su primili dobra.

Treba imati u vidu činjenicu da plaćanje PDV-a na manjak (kalo, rasip, lom i kvar te na tehnološki ma-njak) uvijek ovisi samo o tome je li količina (vrijed-nost manjka) u skladu s čl. 26. Pravilnika o PDV-u.

99 Primjer 10. Manjkovi u ugostiteljstvuTrgovačko društvo koje se bavi ugostiteljstvom

utvrdilo je manjak u skladištu namirnica, a koji se prema popisnom elaboratu, u skladu s Odlukom o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara, loma i tehno-loškog manjka u ugostiteljstvu (Nar. nov. br. 72/99.), smatra dopustivim jer je nastao kao prirodni odno-sno tehnološki kalo. Osim tih, utvrđena je i odgovara-juća svota nedopuštenih manjkova. Popis robe zajed-no s elaboratom i utvrđenim manjkovima dostavljeni su Upravi društva koja o tome donosi odluku.

DOKUP MINUTA MOŽETE OBAVITI NAtel. (01)/4699-760 mob. 099/4699-760.www.rrif.hr


Na temelju čl. xx. Statuta društva “AR” d.o.o. i čl. 2. Pravilnika o dopuštenom manjku na proizvodima u _____, Uprava društva donosi

Odluku o utvrđivanju manjka1. Manjak na zalihama materijala “a” prema izvješću popi-

snog povjerenstva utvrđuje se da je nastao prirodnim odnosno tehnološkim kalom i u okviru je dopuštenih vrijednost te se tre-ba knjižiti na rashode za manjkove u okviru dopuštenog kala u svoti od 6.300,00 kn.

2. Manjak na zalihama materijala “b” utvrđen je u ukupnoj svoti od 7.600,00 kn, od čega je:

- 4.300,00 kn u okviru dopuštenog rasipa prema Odluci HGK-a, što treba evidentirati na odgovarajućem računu, a razli-ka od

- 3.300,00 kn iznad Odluke HGK-a za koje se ne može teretiti odgovorna osoba pa se provodi na teret pravne osobe te se obračunava PDV na nabavnu cijenu. Vrijednost robe s PDV-om je 4.125,00 kn.

3. Manjak mesarske vage čija je nabavna vrijednost 3.000,00 kn, a ispravak vrijednosti 2.000,00 kn ne može se, prema izvješću popisnog povjerenstva, teretiti zaposlenika jer nema odgovara-juće dokumentacije koja bi upućivala na odgovornost pojedinog radnika te se knjigovodstvena vrijednost treba provesti na teret društva. Mesarska je vaga izgubljena pri preuređenju skladišta namirnica. Procjenjuje se tržišna vrijednost pile na 1.500,00 kn.

Ovaj se prijedlog upućuje na odluku Nadzornom odboru društva.*

U Zagrebu 15. siječnja 2016.Predsjednik uprave:

Ivo Ivan

* Tko u društvu donosi odluku o manjkovima te druge odluke u svezi s poslovanjem uređuje se internim aktima (statutom, društvenim ugovo-rom, aktom o osnivanju i sl.), a najčešće ovisi o organizacijskoj strukturi i razinama upravljanja. U dioničkim društvima ili velikim društvima s ogra-ničenom odgovornošću te odluke mogu biti u mjerodavnosti uprave ili nadzornog odbora, pa čak i skupštine društva, dok u manjim društvima s ograničenom odgovornošću za sve odluke može biti mjerodavna jedna osoba (direktor, jedini član društva i sl.).

Nadzorni je odbor o tome donio odluku 20. siječ-nja 2016. te se na temelju danih odluka provodi knji-ženje, kao što je pokazano u nastavku.

99 Knjiženje:

Tek.

br. O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1.

Dopušteni manjkovi prema odlukama HGKDopušteni manjkovi prema odlukama HGKPrekomjerni manjkovi na zalihama iznad normativa

Zalihe materijala „a”Zalihe materijala „b”Obveza za PDV – 25%

Za manjkove dobara

4831

4831

483231083108

240012

6.300,00

4.300,00

4.125,00

6.300,007.600,00

825,00

2.

Akumulirana amortizacija (oprema ugostiteljstva)Prekomjerni manjkovi na dugotrajnoj imovini

Oprema ugostiteljstvaZa manjak dugotrajne imovine

0391

48320314

2.000,00

1.000,00

3.000,00

Tek.

br. O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

3.

Prekomjerni manjkovi na dugotrajnoj imovini

Obveza za PDV- 25%Za obračun PDV-a na tržišnu vrijednost mesarske vage

4832240012

375,00 375,00

PDV se ne obračunava na kalo za svotu koja je u skladu s odlukom HGK-a za ugostiteljsku djelatnost nego samo iznad tih porezno dopustivih svota, kao što je pokazano na primjeru artikla „b“ (knjiženje 1 na teret računa 4832) gdje je obračunan PDV.

PDV se obračunava na prekomjerni manjak. Pre-komjerni se manjak, za koji se ne tereti odgovorna osoba i za koji se ne plaća porez na dohodak, a za koji je odluku o tome donio upravni odbor, nadzorni od-bor društva ili skupština društva, a zbog nemoguć-nosti utvrđivanja osobne odgovornosti zaposlenika, člana društva ili neke druge osobe, iskazuje zajedno s PDV-om u obrascu PD u tek. br. 8 u skladu s čl. 26. i 47. st. 3. t. 8. Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05. - 157/14.).

Prilikom razmatranja rezultata godišnjeg popisa o manjkovima, uprava društva ili neko drugo mjero-davno tijelo (direktor, predsjednik uprave, nadzorni odbor, upravni odbor, skupština društva) treba do-nijeti odgovarajuće odluke koje mogu biti oblika kao što je navedeno u primjeru.

99 Primjer 11. Manjkovi nastali provalama i kra-đamaDruštvo je imalo provalu u poslovne prostorije te

je obijena kasa iz koje je nestalo 13.745,00 kn. Nakon utvrđenog očevidnika mjerodavnih tijela (policije) sastavljen je zapisnik o šteti. Utvrđivanju činjeni-ca bila je nazočna i ekipa osiguranja”CO”. Društvo knjiži manjak novca, a budući da je osigurano za ta-kve rizike,”CO” nadoknađuje štetu.

99 Knjiženje:

Tek.

br. O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Manjkovi uslijed provalne krađeBlagajna

Za utvrđeni manjak zbog provale

48301020

13.745,00 13.745,00

2 Potraživanja prema odštetnim zahtjevima

Prihodi od nadoknade šteteZa potraživanje od osiguranja

12807831

13.745,00 13.745,00

Potraživanje od osiguranja će se zatvoriti napla-tom. Porez na dodanu vrijednost nije obračunan jer nije riječ o isporuci dobara i usluga. Nitko od zapo-slenika nije odgovoran za nastali manjak pa nema potraživanja do radnika. Manjak se ne unosi u obra-zac PD jer je šteta nadoknađena od osiguravajućeg društva te su rashod i prihod knjiženi u jednakoj svoti, što nije utjecalo na svotu dobitka.

DOKUPLJENE MINUTE ZA SAVJETE AKTIVIRAJU SE PO PRIMLJENOJ UPLATI


99 Primjer 12. Manjkovi nastali u trgovini na malo – sitne krađeU prodavaonici na malo trgovačkog društva utvr-

đen je manjak robe u svoti od 6.200,00 kn prema maloprodajnoj cijeni (PDV 1.240,00 kn, a prosječna razlika u cijeni je 1.960,00 kn). Dio te robe u skladu s Odlukom HGK-a1 smatra se kalom, rasipom, lomom i kvarom - 3.100,00 kn (620,00 kn PDV-a i 980,00 kn razlike u cijeni), a za preostali se dio ne može utvrdi-ti odgovornost zaposlenika te je donesena odluka da se taj cjelokupni manjak knjiži na teret trgovačkog društva. U skladu s Odlukom HGK-a, za manjak do svota utvrđenih za manjak u trgovini ne obračunava se i ne plaća PDV, a za preostalu se svotu obračunava PDV. Nadzorni odbor društva donosi odluku da se manjak evidentira na teret društva.

99 Knjiženje:

Tek.

br. O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1.

Kalo, rasip, kvar i lom u dopuštenoj visini – porezno priznanPrekomjerni kalo rasip lom i kvar – porezno nepriznanUračunani PDV u robiUračunan razlika u cijeni robe

Roba u prodavaoniciZa utvrđeni manjak u prodavaonici

7130

7133664066816630

1.500,00

1.500,001.240,001.960,00

6.200,00

2.

Prekomjerni kalo rasip lom i kvar – porezno nepriznan

Obveza za PDV – 25%Za obračunani PDV za nepiznani kalo, rasip….

7133240012

375,00 375,00

U skladu s prethodno navedenim (čl. 42. st. 3. Pra-vilnika o PDV-u), porez na dodanu vrijednost plaća se na cijenu nove nabave odnosno neto nabavnu ci-jenu dobara uvećanu za ovisne troškove nove nabave kada se dobra kupuju. Prema tome, nabavna cijena robe (čiji se manjak ne priznaje jer je prema Odluci HGK-a iznad svota) u ovom je slučaju 1.500,00 kn, na što se primjenjuje propisana porezna stopa od 25 % i dobiva porezna obveza od 375,00 kn (knjiženje 2 u primjeru).

4. MANJAK NA TERET ZAPOSLENIKA4.1. MANJAK KOJI PLAĆA ZAPOSLENIK U prethodnim primjerima iskazani su slučajevi

manjkova, rashoda i sl. kada mjerodavna tijela do-nesu odluku o tome da se ne može utvrditi osobna odgovornost pojedinog zaposlenika odnosno fizičke osobe nego se za to terete troškovi pravne osobe.

U nastavku dajemo nekoliko primjera knjiženja poslovnih događaja u vezi s manjkovima kada se utvrdi odgovornost fizičke osobe odnosno zaposle-nika.

99 Primjer 13. Manjak robe u prodavaonici na te-ret zaposlenikaPopisno povjerenstvo utvrdilo je manjak u proda-

vaonici. Nedostaje roba “a”, za što se smatra odgo-

1 Vidjeti sve odluke u ovom Prilogu.

vornim voditelj zbog nepažljivog rukovanja robom. Vrijednost nedostajuće robe je 12.500,00 kn (8.000,00 kn prema nabavnim cijenama, marža od 2.000,00 kn i PDV 2.500,00 kn).

99 Knjiženje:

Tek.

br. O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Manjak u prodavaonici - priznaniUračunani PDV – 25%Uračunan marža

Roba u prodavaoniciZa manjak robe u prodavaonici

7134664066816630

8.000,002.500,002.000,00

12.500,00

2.

Potraživanja od zaposlenika za manjak

Prihodi od naplate manjkova od odgovornih osobaObveza za PDV – 25%

Za potraživanje za manjak

1303

7838240012

12.500,00

10.000,002.500,00

U primjeru je riječ o odgovornosti zaposlenika za manjak koji on i plaća te je takav manjak oporeziv PDV-om zbog nastalog potraživanja odnosno ispo-ruke dobra, ali se ne uključuje u osnovicu poreza na dobitak (red. br. 8.) u obrascu PD. Naime, ovdje je ri-ječ o tome da je za manjak evidentirano potraživanje od zaposlenika koje taj zaposlenik treba nadoknadi-ti poslodavcu u svoti koju bi ostvario prodajom.

U navedenom je primjeru iskazano potraživanje od zaposlenika koje on treba platiti pa zbog toga nije riječ o dohotku toga zaposlenika, a PDV se plaća na prodajnu cijenu jer bi kupac u slučaju isporuke do-bra trebao platiti prodajnu cijenu (čl. 33. st. 10. Za-kona o PDV-u).

Kada se za manjak tereti zaposlenik (fizička oso-ba), naše je mišljenje da treba primijeniti čl. 33. st. 10. Zakona o PDV-u, tj. … ukupni iznos kojeg bi kupac ili naručitelj u trenutku isporuke ili obavlje-ne usluge prema načelu nenarušavanja tržišnog natjecanja morao platiti isporučitelju… To znači da je cijena koju bi kupac (odgovorni zaposlenik) platio, prema načelu nenarušavanja tržišnog natje-canja, prodajna cijena kao i za druge kupce u istoj prodavaonici.

S druge strane, ako bi se zaposleniku za manjak odobrio popust ispod tržišne cijene, takav bi se po-pust smatrao primitkom u naravi u skladu s čl. 16. st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak Ako su primici u naravi odobreni radniku uz plaćanje naknade koja je niža od tržišne, poslodavac i isplatitelj primitka mora utvrditi razliku između tržišne cijene i naknade koju je radnik platio. Tako utvrđena razlika smatra se pri-mitkom po osnovi nesamostalnog rada.

Vrijednost primitaka utvrđuje se prema tržiš-noj vrijednosti tih primitaka koja je vrijedeća u mjestu davanja (s uračunanim porezom na doda-nu vrijednost).

Kada zaposlenik u skladu s čl. 33. st. 10. Zakona o PDV-u i čl. 16. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. - 157/14.) plaća prouzročeni manjak dobara, prema usporedivim tržišnim cijenama ta-kva popusta nema, nema razlike u između plaćene i tržišne cijene i nema poreza na dohodak.


99 Primjer 14. Manjak dobara u skladištu na teret zaposlenikaUprava društva je donijela odluku da se za manjak

dobara na skladištu trgovačke robe, koje se vodi po nabavnim cijenama u svoti od 2.000,00 kn, tereti za-poslenik. Prodajna se cijena za ta dobra oblikuje tako da se nabavna cijena poveća za 30 %, tj. 600,00 kn.

U tom se slučaju PDV plaća na cijenu od 2.600,00 kn, tj. prodajna je cijena 3.250,00 kn koju bi trebao platiti zaposlenik.

Te bi se poslovne događaje moglo knjižiti kao što je prikazano u nastavku.

99 Knjiženje:

Tek.

br. O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1.

Manjak na teret odgovorne osobe Zalihe robe

Za manjak robe na zalihi

71346600

2.000,00 2.000,00

2.

Potraživanja od radnika za manjakPrihodi od naplate manjkovaObveza za PDV – 25%


13037838

240012

3.250,00

2.600,00

725,00

Prema tome, očito je da je osnovica PDV-a (2.600,00 kn) drukčija od tzv. nabavne cijene. Nai-me, ovdje se polazi od odredaba čl. 33. st. 10. Zakona o PDV-u da je tržišna vrijednost koju bi … kupac ili naručitelj u trenutku isporuke dobra ili obavljene us-luge prema načelu nenarušavanja tržišnog natjeca-nja morao platiti isporučitelju… To znači da bi kupac robe, za koju je odgovorni zaposlenik prouzročio manjak, platio upravo prethodno navedenu prodaj-nu cijenu povećanu za PDV.

99 Primjer 15. Manjak sitnog inventara na teret zaposlenikaPopisom je utvrđeno da je tijekom poslovanja

nastao manjak električnog alata (brusilica) kojim je zadužen zaposlenik P. M., a koji se vodi kao sitni inventar. Nabavna je vrijednost brusilice 1.000,00 kn, koliki je i ispravak vrijednosti s obzirom na to da se sitni inventar otpisuje u potpunosti prilikom stavljanja u uporabu. Procijenjena tržišna vrijednost brusilice je 300,00 kn.

99 Knjiženje

Tek.

br. O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Potraživanja od radnika za manjakPrihodi od naplate manjkovaObveza za PDV -25%


13037838

240012

375,00

300,00

75,00

2. Otpis sitnog inventara u uporabiSitan inventar u uporabi

Za isknjiženje sitnog inventara

363360

1.000,00

1.000,00

Trgovačko društvo po osnovi ovoga manjka ne evidentira troškove jer je sitan inventar u potpuno-sti otpisan, a knjiži samo potraživanje od zaposleni-ka, obvezu PDV-a i prihode od naplate manjkova te evidentno isknjižavanje sitnog inventara.

4.2. MANJAK KAO DOHODAK ODGOVORNE OSOBE

Manjak se može smatrati i dohotkom od nesamo-stalnog rada bilo da se manjak utvrdi kod osobe koja obavlja samostalnu djelatnosti bilo kod pravne oso-be, ako se ispune propisani uvjeti.

Prema odredbama čl. 15. st. 4. Pravilnika o pore-zu na dohodak, primitcima od nesamostalnog rada smatraju se manjkovi na imovini ako se za svotu tih manjkova ne tereti odgovorna osoba ili ako se po toj osnovi ne utvrđuje dohodak od kapitala. Riječ je o manjkovima u svoti višoj od one koja je utvrđena odlukom HGK-a odnosno HOK-a. Manjak uvećan za pripadajući porez na dodanu vrijednost smatra se primitkom od nesamostalnog rada tj. plaćom i pri-pisuje se osobi koja je ovlaštena donijeti odluku o terećenju odgovorne osobe ako odluku o terećenju ta odgovorna osoba nije donijela.

Ako odluku o tome da zaposlenik ne mora platiti skrivljeni manjak donese ovlaštena osoba u društvu (pravnoj osobi), tada se taj manjak treba pripisati plaći te ovlaštene osobe, ali ona tu svotu manjka ne mora platiti.

Nema dvojbe je li primitak u naravi bruto ili ne-to-isplata. Naime, kada je utvrđeno da je neka osoba odgovorna za nastali manjak, polazi se od pretpo-stavke da je ta imovina uzeta – što se izjednačuje s neto-isplatom (primitkom) jednake vrijednosti.

Pri tome, treba imati u vidu i odredbu čl. 16. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak prema kojoj se primitak u naravi uvećava za doprinose za ob-vezna osiguranja iz primitka, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. To znači da se primi-tak smatra neto-isplatom na koju isplatitelj tre-ba obračunati sve pripadajuće poreze (i prirez) te doprinose iz plaće i na plaću.

Manjak se može smatrati i dohotkom od kapitala članova trgovačkih društava ako se za manjak tereti član društva odnosno ako član društva prihvati sno-siti manjak. To posredno proistječe iz odredaba čl. 15. Pravilnika o porezu na dohodak odnosno čl. 30. st. 2. Zakona o porezu na dohodak.

Treba imati u vidu da manjak do svota utvrđenih odgovarajućim odlukama HGK-a odnosno HOK-a ne podliježe plaćanju poreza na dohodak, a manjak iznad tih svota na različite načine podliježe plaća-nju poreza na dohodak.

Na manjak se može platiti porez na dohodak od kapitala ako članovi društva (suvlasnici) donesu odluku da se manjak smatra izuzimanjem na teret tekućeg rezultata – skrivena isplata dobitka na koju se plaća porez na dohodak po stopi od 40 % i pripa-dajući prirez (čl. 30. st. 2. te čl. 51. Zakona o porezu na dohodak). Porez na dohodak plaća se samo ako je član društva fizička osoba. Ako je član društva koji se koristio izuzimanjem pravna osoba, za to izuzi-manje treba povećati osnovicu poreza na dobitak (čl. 7. st. 1. t. 5. Zakona o porezu na dobit).

Pravila o izuzimanju i plaćanju poreza na doho-dak od kapitala vrijede i za fizičku osobu koja obav-lja obrtničku ili drugu samostalnu djelatnost ako umjesto poreza na dohodak plaća porez na dobitak.


Manjak se može smatrati i dohotkom od nesamo-stalnog rada osobe koja je bila ovlaštena donijeti od-luku o terećenju odgovorne osobe, a takvu odluku ne donese te ako se na taj manjak ne plaća porez na dohodak od kapitala. Manjak uvećan za PDV sma-tra se neto-plaćom i pripisuje se zaposleniku koji je ovlašten donijeti takvu odluku. Pritom se polazi od odredaba čl. 16. st. 4. Pravilnika o porezu na doho-dak prema kojima se vrijednost primitaka u naravi uvećava za doprinose te za porez i prirez porezu na dohodak. Na plaću u naravi obračunavaju se i pla-ćaju doprinosi, porez i prirez kao i na plaću u novcu. Navedeno prikazuje sljedeći primjer.

99 Primjer 16. Manjak kao plaća ovlaštene osobePopisom je utvrđeno da nedostaje računalo “HP”

kupljeno u prosincu 2014. za koje je zadužen zapo-slenik P. M. Nabavna vrijednost računala je 7.000,00 kn, a ispravak vrijednosti 3.500,00 kn. Procijenje-na vrijednost je 4.000,00 kn, a PDV na procijenjenu vrijednost je 1.000,00 kn. Ovlaštena osoba (direktor društva) koja ima prebivalište u Zagrebu nije doni-jela odluku o tome da zaposlenik P. M. treba platiti računalo prema procijenjenoj vrijednosti, zbog čega se vrijednost manjka pripisuje neto-plaći odgovor-ne osobe (direktora) te se smatra da je neto-plaća ovlaštene osobe povećana za 5.000,00 kn. S obzirom na to da je već isplaćena plaća u tom mjesecu, pri obračunu poreza na dohodak primjenjuje se stopa poreza od 40 % jer su stope od 12 % i 25 % iskorištene pri isplati plaće u novcu. Tako utvrđena bruto-plaća je 11.837,13 kn, mirovinsko osiguranje 2.367,40 kn, dohodak 9.469,70, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak 4.469,70, što daje neto-plaću od 5.000,00 kn. Doprinos za zdravstveno osiguranje na plaću je 1.775,57 kn, doprinos za zdravstvo za ozljede na radu 59,19 kn te zapošljavanje 201,23 kn.

99 Knjiženje:

Tek.

br. O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Manjak dobaraAkumulirana amortizacija opreme

Računalna opremaZa isknjiženje računala

483203910311

3.500,003.500,00

7.000,00

2.

Potraživanja za manjkoveOb veza za PDV- 25%Prihodi za manjkove od odgovornih osoba

Za utvrđeni manjak

1303240012

7838

5.000,00

1.000,00

4.000,00

3.

Neto plaće uprave i prodajeTroškovi poreza i prirezaTroškovi doprinosa iz plaćeTroškovi doprinosa na plaće

Obveze za porez iz plaćaObveze za prirez na porez (18%)Obveza za MO iz plaćaDoprinos za zdravstveno osiguranje na plaćuDoprinos za zdravstveno-ozljede na raduDoprinos za zapošljavanje na plaćuObveze prema zaposlenima

Za obračun plaće ovlaštene osobe

4200421042204230241024112420

2423

242424262304

5.000,004.469,702.367,402.035,99

3.787,88681,82

2.367,40

1.775,57

59,19201,23

5.000,00

Tek.

br. O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

4.

Obveze prema zaposlenimaPotraživanja za manjkove

Za zatvaranje potraživanja i obveza za plaću u naravi

23041303

5.000,00

5.000,00

Kao što je razvidno iz primjera, PDV je obračunan na procijenjenu tržišnu cijenu računala, što odgova-ra cijeni nove nabave. Ta se cijena povećava za PDV jer nije priznat trošak u smislu propisa o PDV-u.

Prihod je zaračunan u svoti neto-plaće koja je jednaka vrijednosti manjka (tržišna cijena dobra) s PDV-om. Prihod je evidentiran zato što je knjižen najprije manjak, kako bi se evidentirao nedostatak imovine, a zatim još i obračun plaće zaposlenika (ovlaštene osobe) koji nije donio odluku o terećenju odgovorne osobe.

Knjiženje se moglo obaviti i tako da se samo jed-nom knjiži trošak manjka, a pripadajući doprino-si na plaće i porezi i doprinosi iz plaće obračunaju kao trošak. Međutim, ovako je knjiženje kompletno jer prikazuje cijeli sustav obračuna plaće i potpu-no te ispravno utvrđuje svotu manjka. Rezultat po-slovanja društva i u jednom i u drugom slučaju je identičan.

5. POVEĆANJE OSNOVICE POREZA NA DOBITAK ZA MANJAK

Prema odredbama čl. 7. st. 1 t. 5. Zakona o pore-zu na dobit (Nar. nov., br. 177/04. - 143/14.), porezna osnovica uvećava se i za manjak iznad visine utvr-đene odlukom HGK-a odnosno HOK-a ako se na tu svotu ne plaća porez na dohodak. Manjak na koji se ne plaća porez na dohodak uključuje se u osnovicu poreza na dobitak, što znači da se oporezuje po sto-pi od 20 % kao ostvareni dobitak. Prema Pravilniku o ako odluku o tome da se ne tereti odgovorna oso-ba donese nadzorni odbor ili skupština trgovačkog društva.

Jednaka odredba sadržana je i u čl. 26. Pravilni-ka o porezu na dobit.

Zakon nije utvrdio posebne uvjete oporezivanja porezom na dobitak kada se plaća različita stopa po-reza na dohodak. Primjerice, porez na dohodak pla-ćen je i ako se obračunava porez na dohodak od ka-pitala pri izuzimanju, npr. po stopi od 40 % od, kao i ako je manjak pripisan plaći zaposlenika gdje treba obračunati doprinose iz plaće, doprinose na plaću te porez i prirez.

Ako se manjak smatra izuzimanjem (čl. 41. st. 1. Pravilnika o porezu na dohodak), tada se treba pla-titi porez na dohodak od kapitala članova trgovač-kih društava. Dohodak od kapitala treba platiti na bruto-svotu iskazanog manjka, odnosno, na iskaza-ni manjak dodaje se porez i prirez po preračunanim stopama poreza (i prireza), a prema odredbama čl. 16. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Za Grad Zagreb, primjerice. stopa poreza i prireza na do-hodak od kapitala je 47,20, a preračunana stopa je 89,4 %. Za ostale gradove i općine vidjeti u Stručnim obavijestima u 2015. (Prilog časopisu RRiF, br. 3/15.) str. 32.


Ako se manjak pripisuje kao dohodak od nesa-mostalnog rada (plaća) osobe koja je bila ovlašte-na donijeti odluku o terećenju odgovorne osobe, a takvu odluku ne donese, tada se od te osobe ne zahtijeva uplata manjka već se manjak smatra pri-mitkom u naravi. Prema odredbama čl. 16. st. 4. Pra-vilnika o porezu na dohodak, na svotu manjka treba dodati porez na dohodak (i prirez) te doprinos za mirovinsko osiguranje iz plaće i doprinose na pla-ću (zdravstveno osiguranje, poseban doprinosa za zdravstveno osiguranje i doprinos za zapošljavanje). S obzirom na to da se obračunava primitak od nesa-mostalnog rada, tj. i porez na dohodak, tada se takav primitak (manjak) ne uključuje u osnovicu poreza na dobitak.

Prema tome, u smislu utvrđivanja osnovice pore-za na dobitak, priznat je porezni rashod manjak na koji je obračunan i plaćen porez na dohodak: porez na dohodak od kapitala ili porez na dohodak od ne-samostalnog rada ili porez na drugi dohodak.

99 Primjer 17. Manjak na teret pravne osobe - po-većanje osnovice poreza na dobitakPrema popisnom elaboratu, trgovačko društvo

ima manjak u skladištu materijala za koji se prema izvješću popisnog povjerenstva ne može utvrditi odgovornost zaposlenika u svoti od 9.000,00 kn. Od utvrđenog manjka u svoti od 5.000,00 kn je manjak do porezno priznatoga, a razlika od 4.000,00 kn je iznad svota propisanih odlukama HGK-a za tu dje-latnost. Nadzorni odbor društva na prijedlog uprave donosi odluku o tome da se manjak evidentira na teret društva.

99 Knjiženje:

Tek.

br. O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1.

Manjak na teret pravne osobe - dopušteniManjak na teret pravne osobe - prekomjerni

Zalihe materijala Obveza PDV-a 25%

Za manjak materijala na zalihi

4831

4832310

240012

5.000,00

5.000,00

9.000,001.000,00

Svota manjka od 5.000,00 kn iz primjera porezno je priznani rashod jer je u okvirima normativa utvr-đenih odlukama HGK, dok je manjak od 4.000,00 kn (zajedno s PDV-om) porezno nepriznat (uključuje se u red. br. 8 obrasca PD pri godišnjem obračunu poreza na dobitak svota za koju je povećan trošak trgovačkog društva). U ovom slučaju PDV je plaćen na vrijednost manjka, tj. na nabavnu cijenu (cijenu nove nabave) materijala koja je jednaka knjigovod-stvenoj vrijednosti.

Da bi se takva svota manjka uključila u osnovicu poreza na dobitak, potrebno je da o tome odluku donese nadzorni odbor ili skupština društva. Treba voditi računa da svako društvo koje je organizirano kao d.o.o. nema nadzorni odbor (vidjeti čl. 434. Za-kona o trgovačkim društvima), pa je prikladnije da o tome odluku donosi skupština društva. U nekim

slučajevima skupštinu društva čini jedan (jedini) član društva.

Takva odluka može izgledati kao što je navedeno u nastavku.

Na temelju članka ____ Društvenog ugovora / Izjave o osniva-nju / Statuta društva _____, Nadzorni odbor / Skupština društva na sjednici od_____/ na zasjedanju od ______ donosi sljedeću

Odluku o knjiženju manjkaGodišnjim popisom imovine i obveza utvrđen je manjak na

skladištu materijala u svoti od 9.000,00 kn od čega je manjak u svoti od 5.000,00 kn u okviru normativa utvrđenih Odlukom HGK, a 4.000,00 kn manjak je iznad propisanih normativa.

Utvrđeni manjak zajedno s pripadajućim PDV-om od 10.000,00 kn treba evidentirati na teret troškova trgovačkog društva.

Budući da prema izvješću popisnog povjerenstva u sastavu: P. Matić - predsjednik, M. Petrić - član i A. Nikić - član, utvrđeno da je manjak rezultat djelovanja okolnosti za koje se ne može utvrditi osobna odgovornost jednog ili više zaposlenika, na pri-jedlog predsjednika uprave Nadzorni odbor / Skupština društva donosi ovu odluku.

U Zagrebu 15. siječnja 2016.Nadzorni odbor

B. Palić - Predsjednik

99 Primjer 18. Krađe u prodavaonicama knjiže se na teret društvaDruštvo je utvrdilo manjkove u prodavaonicama

6.000,00 kn, od čega je 5.000,00 kn prema malopro-dajnoj cijeni dobara s uračunanim porezom na do-danu vrijednost od 25 % i maržom od 20 % na pro-dajnu cijenu bez PDV-a, što daje nabavnu cijenu od 3.000,00 kn, a 1.000,00 kn je roba s PDV-om po stopi od 5 % i maržom od 36,05 %, što daje nabavnu cijenu od 700,00 kn i to je manjak u okviru normativa HGK za tu djelatnost. Popisno povjerenstvo procjenjuje da je to rezultat sitnih krađa (nije provalna krađa) te da je takav rashod iznad odluke HGK za trgovinu prema vrsti robe (odlukom HGK takav manjak nije priznani manjak). Uprava je odlučila i predložila nadzornom oboru da donese odluku da za te sitne krađe nije odgovoran voditelj prodavaonice nego da se za to terete troškovi društva, a što je nadzorni od-bor prihvatio i donio takvu odluku.

99 Knjiženje:

Tek.

br. O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1.

Kalo, rasip lom i kvar u dopuštenoj visiniPrekomjerni kalo, rasip, lom i kvarUračunana razlika u cijeniUračunani PDV

Roba u prodavaoniciZa manjak zaliha u prodavaonici

71307133668166406630

700,003.000,001.252,381.047,62

6.000,00

2.

PDV na porezno nedopuštene manjkove

PDV na porezno nedopustive manjkove – 25%

Za PDV na porezno nedopuštene manjkove

7133

24012

750,00

750,00


Prema tome, u ovom slučaju riječ je rashodu na koji se plaća PDV i koji se ne priznaje kao rashod pri utvrđivanju osnovice za porez na dobitak te se uk-ljučuje u red. br. 8. obrasca PD jer je o tome odluku donio nadzorni odbor društva.

PDV se obračunava na nabavnu cijenu jer je u ovom slučaj nije riječ o manjku izjednačenom s pro-dajom, nema odgovarajuće nadoknade i nije riječ o izuzimanju nego o manjku za koji nije utvrđena od-govornost bilo koje odgovorne osobe.

S obzirom na visoko porezno opterećenje manj-kova, postavlja se pitanje može li porezni obveznik birati između poreza na dohodak od kapitala, pore-za na dohodak od nesamostalnog rada, poreza na drugi dohodak i poreza na dobitak.

Odlukama2 HGK-a i HOK-a nisu uređene krađe u prodavaonicama. U tom smislu postoji i Stajalište Porezne uprave: … Naime, prema odredbama čl. 25., st. 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, ra-zvidno je da se manjkovi dobara za koje se ne tereti odgovorna osoba smatraju vlastitom potrošnjom po-duzetnika i podliježu poreznoj obvezi.

Stoga se i sitne krađe učinjene od nepoznatih osoba smatraju vlastitom potrošnjom poduzetnika i pod-liježu poreznoj obvezi, pa je neosnovana odredba o utvrđivanju neoporezive svote uslijed rizika od krađe u prodavaonici, kako je propisano u čl. 3., st. 3. Pra-vilnika o dopuštenom manjku s naslova kala, raste-pa, kvara i loma na proizvodima u trgovini.” (MF Kl.: 410-19/00-01/503, Ur. br.: 513-07/00-2 od 13. srpnja 2000., RPP 2008., I dio, III odjeljak str. 72.).

Sudeći prema odredbama već spomenutog čl. 15. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak, čini se da izbor nije moguć.

Naime, odredba čl. 7. st. 1. t. 5. Zakona o po-rezu na dobitak utvrđuje plaćanje poreza na dobitak tek kao mogućnost ako se na temelju Zakona o porezu na dohodak ne plaća porez na dohodak. U tom smislu čl. 15. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak, prilikom definiranja primi-taka s temelja nesamostalnog rada, utvrđuje da je manjak za koji se ne tereti odgovorna osoba u prvom redu:

9❑ dohodak od kapitala, ako je to u skladu s čl. 30 st. 2. Zakona o porezu na dohodak, tj. ako se takav manjak može smatrati izuzimanjem (samo ako je u pitanju član društva odnosno dioničar) ili9❑ manjak za koji se ne tereti odgovorna osoba

i koji nije dohodak od kapitala (izuzimanje) u stvari je primitak od nesamostalnog rada – plaća. U tom smislu utvrđuje se da se manjak uvećan za pripadajući porez na dodanu vri-jednost smatra primitkom od nesamostalnog rada i pripisuje se zaposleniku koji je ovlašten donijeti odluku o terećenju odgovorne osobe za manjak, a takvu odluku ne donese.

Tek ako odluku o tome da se za manjak, iznad vi-sine utvrđene odlukom HGK-a odnosno HOK-a, ne tereti odgovorna osoba odluku donese nadzorni

2 Vidjeti Knjigu 6 RRiF-ova poreznog priručnika 2013.

odbor ili skupština trgovačkog društva, u skladu s odredbama čl. 6. st. 7. Pravilnika o porezu na doho-dak, tada se na tako utvrđeni manjak ne plaća porez na dohodak, to onda razumijeva da se takav manjak uključuje u osnovicu poreza na dobitak, a prema odredbama čl. 7. st. 1., t. 5. Zakona o porezu na dobit.

Drugi dohodak smatrao bi se manjak ako ga je prouzročila fizička osoba koja taj manjak prema od-lukama tijela društva ne mora platiti.

Prema tome, manjak na koji se ne plaća porez na dohodak uključuje se u osnovicu poreza na dobitak.

Drugim riječima, manjak na koji se plaća po-rez na dobitak uključuje se kao povećanje pore-zne osnovice u red. br. 8. PD obrasca – Skrivene isplate dobiti i oporezivi manjkovi.

6. ODLUKE HGK-a I HOK-a I INTERNI AKTIOdluke odnosno pravilnici HGK-a i HOK-a odno-

se se na samo neke djelatnosti prema nazivu odluke odnosno pravilnika. Problem je, međutim, za one djelatnosti za koje odluke nisu donesene (tiskarska djelatnost, metalna industrija, proizvodnja tekstila, kože, gume, obuće, proizvodnja plastičnih proizvo-da, industrija namještaja, proizvodnja građevinskog materijala…) i kako te djelatnosti trebaju postupiti pri priznavanju manjkova.

Za te djelatnosti jedino rješenje daje čl. 26. st. 3. Pravilnika o PDV-u. Naime, prema odredbama toga članka. … tehnološki manjak nastao u procesu pro-izvodnje smatra se porezno priznatim manjkom do visine utvrđene normativima prema vrsti djelatno-sti odnosno do visine utvrđene zakonima o poseb-nim porezima za proizvode koji podliježu plaćanju posebnih poreza. Normativi mogu biti utvrđeni od strane poduzetnika ili strukovne grupacije, a ako ih nema utvrđuje ih Porezna uprava procjenom na te-melju međuovisnosti prihoda i rashoda (primitaka i izdataka) putem normativa utroška materijala, energije, rada i drugih proizvodnih čimbenika.

Prema tome, sva društva iz djelatnosti za koje HGK odnosno HOK nije objavio odluku trebaju do-nijeti vlastite normative utroška elemenata proi-zvodnje (materijala i sl.) te normative kala, rasipa, loma i kvara koji nastaju djelovanjem vanjskih čim-benika na proizvode uz skrb o tim proizvodima.

Valja voditi računa o tome da obveznici poreza na dobitak trebaju primjenjivati odluke HGK-a bez obzira na to jesu li pravne ili fizičke osobe, a obve-znici poreza na dohodak trebaju primjenjivati od-luke HOK-a. To proizlazi i stajališta Porene uprave kojeg navodimo u nastavku: ... da li fizičke osobe (obrtnici) obveznici poreza na dobit pri utvrđivanju visine neoporezivog manjka prema članku 25. stavak 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 60/96. do 153/05.) primjenjuju Pravilnike o dopuštenom manjku s naslova kala, rastepa, kvara i loma Hrvatske obrtničke komore ili Hrvatske gospo-darske komore.

Iz Upute za sastavljanje i podnošenje konačnog obračuna poreza na dodanu vrijednost za 2003. go-dinu klasa: 410-01/04-01/129, ur. broj: 513-07/04-01/1 od 17. veljače 2004. i Upute za sastavljanje konačnog


obračuna poreza na dodanu vrijednost za 2006. godi-nu klasa: 410-01/07-01/134, ur. broj: 513-07-21-01/07-1 od 31. siječnja 2007. razvidno je da fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit i vode poslovne knjige po propisima o računovodstvu, primjenjuju pravila propisana za pravne osobe. Navedeno znači da su iste dužne pri utvrđivanju visine neoporezivog izno-sa manjka dobara primijeniti Pravilnike i Odluke Hrvatske gospodarske komore. (MF Kl.: 410-01/07-01/292, Ur. br.: 513-07-21-01/06-2 od 11. travnja 2007, RPP 2008. I dio, I odjeljak str. 151.).

Poreznim propisima utvrđeni su samo okviri za manjkove, pri čemu se najčešće pozivaju na odluke Hrvatske gospodarske odnosno Hrvatske obrtničke komore koje bi svojim aktima odgovarajućih stru-kovnih sekcija trebale normirati (standardizirati) tehnološke manjkove, manjkove u procesu obrade, dorade, prijevoza, pretovara (prekrcaja) termičkih obrada odnosno čuvanja zaliha u raznim agregat-nim stanjima.

7. KNJIŽENJE VIŠKOVA IMOVINEVišak imovine nakon što se provede prethodno

utvrđivana zamjena, moguće ponavljanje popisa u pojedinim dijelovima ili u svim dijelovima društva može imati više uzroka, kao što je neuredno i nepra-vodobno dostavljanje knjigovodstvenih isprava na knjiženje, gubitka određenih dokumenata i drugi.

Nakon što se obave svi ispravci, viškovi se smatra-ju prihodom.

99 Primjer 19. Višak materijala i novca u blagajniPopisno povjerenstvo utvrdilo je da je u zalihama

materijala zatečen višak od 1.000,00 kn. Utvrđen je i višak novca u blagajni prodavaonice od 123,00 kn.

99 Knjiženje:

Tek.

br. O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1.

Blagajna prodavaonicePrihod od viškova u blagajni

Za višak novca u blagajni

10227815

123,00

123,00

2.

Materijal na zalihiPrihod od viškova na robi, proizvodim i sirovinama

Za višak materijal na zalihi

310

7814

1.000,00

1.000,00

Na višak se ne plaća porez na dodanu vrijednost ni u slučaju da je zatečen višak novca, višak materi-jala, trgovačke robe ili dugotrajne imovine. Naime, zatečeni višak ne smatra se prometom odnosno is-porukom dobara ili usluga. Taj će višak biti oporeziv onda kada se takva dobra isporuče odnosno kada nastane drugi oblik prometa dobara ili usluga.

8. ZAKLJUČAKNa manjkove koji su rezultat: kala, rasipa, loma i

kvara do svota utvrđenih odlukama Hrvatske gos-podarske odnosno Hrvatske obrtničke komore ne plaća se porez na dodanu vrijednost ni porez na do-hodak ni porez na dobitak. Na manjkove iznad onih utvrđenih odredbama odgovarajućih odluka HGK-a i HOK-a za određene djelatnosti plaća se PDV te po-rez na dohodak ili porez na dobitak.

Ako su manjkovi rezultat djelovanja više sile od-nosno elementarnih nepogoda (poplava, požar, potres) i provalnih krađa evidentirane kao rashod razdoblja do svote utvrđene na temelju očevidnika mjerodavnog tijela za procjenu šteta, smatraju se priznatim rashodima pri utvrđivanju osnovice po-reza na dodanu vrijednost te pri utvrđivanju osnovi-ce poreza na dohodak i poreza na dobitak.

Manjak se smatra dohotkom od kapitala i dohot-kom od nesamostalnog rada ako se pripiše kao plaća osobe koja je trebala donijeti odluku o terećenju od-govorne osobe, a koja takvu odluku ne donese, ako na taj manjak nije obračunan porez na dohodak od kapitala.

Ako nadzorni odbor odnosno skupština trgovač-kog društva donese odluku o tome da se ne tereti odgovorna osoba za manjak, tada se ne plaća porez na dohodak, a manjak tereti društvo koje ga treba uključiti u osnovicu poreza na dobitak.

NOVO! NOVO!

JESTE LI SE PRETPLATILI NA RRiF ZA 2016.

OBAVIJESTI U VEZI S PRETPLATOM I NARUDŽBAMA: 01/4699-760 mob. 099/4699-760.

ili na: www.rrif.hr

VII. IZMIJENJENO I DOPUNJENO IZDANJE 2015.Ovaj priručnik omogućit će vam lakše snalaženje i primjenu novog Zako-na o radu u praksi, donoseći vam pritom na jednom mjestu, na pregledan način, niz upotrebljivih obrazaca, odluka i ugovora iz ovog područja, kao i sve povezane zakonske i podzakonske akte (pravilnike, uredbe, kolektivne ugovore i sl.).

Radni odnosiPrimjena Zakona o radu

Zagreb, ožujak 2015.Opseg: 760 str.


Nadoknada manjka nastalog djelovanjem zaposlenika

Ante VIDOVIĆ, dipl. iur.

Učestalo smo svjedoci situacija u kojima radnik svojim djelovanjem na radu ili u vezi s radom učini manjak, prouzroči određenu štetu poslodavcu ili sl.

U takvim se slučajevima ponajprije postavlja pitanje kako to naplatiti od radnika. U nastavku ovog članka prikazujemo načine na koje bi poslodavac, uz zakonom ispunjene

pretpostavke, mogao od svog radnika naplatiti tražbine s naslova manjkova.

UDK 347.7

1. UVOD Često smo svjedoci kako poduzetnici, bez obzira

na svoj ustroj, trpe manjak u okviru svoga poslova-nja, osobito u djelatnostima ugostiteljstva, malopro-daje, onima vezanim uz skladišno poslovanje, proi-zvodnju, pružanje određenih usluga i dr.

Pritom se, naravno, uz možebitnu kaznenu odgo-vornost1, postavlja pitanje kako što brže i učinkoviti-je naplatiti svoja potraživanja nastala manjkom.

Ako je manjak nastao tako što je netko od zapo-slenih kod poduzetnika - poslodavca počinio neku radnju koja je dovela do toga da je manjak iskazan, tada poslodavcu stoji na raspolaganju naplatiti se iz plaće ili dijela plaće radnika, naravno, pod za to za-konom predviđenim uvjetima.

Kada nisu ispunjeni uvjeti za naplatu sredstava iz plaće, odnosno dijela plaće radnika, ili se nije ri-ječ o manjku počinjenom u okviru radnog odnosa (recimo, manjak je prouzročila osoba koja nije bila angažirana na temelju ugovora o radu), tada podu-zetniku koji je pretrpio manjak stoji na raspolaganju utužiti dužnika, odnsono osobu za koju tvrdi da je prouzročila manjak.

2. NAPLATA PRIJEBOJEM OD PLAĆE RADNIKA Plaća je autonomnim aktom utvrđena novčana

svota koju je poslodavac dužan isplatiti radniku za rad koji je radnik osobno obavljao za poslodavca, u ugovorenoj ili autonomnim aktom utvrđenoj visini.

Ona je zapravo nadoknada za obavljeni rad u okviru radnog odnosa.

Plaća se može razmatrati sa socijalnog, prav-nog, moralnog te, između ostalog, i s gospodar-skog gledišta.

U tom smislu te s pozitivnopravno-radnog stajali-šta, plaća je bitan element radnog odnosa bez kojeg taj odnos niti ne postoji te je jedno od osnovnih pra-va radnika i jedna od osnovnih obveza poslodavca.

Plaća mora biti određena i uređena prema odre-đenim načelima koja moraju biti jasna, jednostavna, ali i bez ostavljanja mogućnosti za bilo kakvu arbi-trarnost, a ne za diskrecijsku ocjenu. Pravo radnika na plaću njegovo je neotuđivo pravo.

Napominjemo kako je plaća ne samo zakon-ska, nego i ustavna kategorija: Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obi-telji slobodan i dostojan život – čl. 55. st. 1. Ustava

1 V. kaznena djela protiv imovine (čl. 228. pa nadalje Kaznenog zako-na - Nar. nov., br. 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15.)

Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 85/10. - služb. proč. tekst i 5/14.).

Nadalje, bitno je istaknuti da je poslodavac du-žan isplatiti radniku plaću nakon obavljenog rada, i to u novcu i u razdobljima koja ne smiju biti dulja od mjesec dana, a najkasnije do petnaestog dana u narednom mjesecu za prethodni mjesec, ako kolek-tivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno.

Za praksu je također bitno pitanje ugovara li se plaća u neto ili bruto-svoti, ili ako se to ne precizira, smatra li se ona neto ili bruto i sl. Kako starim2 tako i novim Zakonom o radu otklonjene su te i slične dvojbe jer je propisano da su plaća i naknada pla-će, u smislu ovoga Zakona, plaća i naknada plaće u bruto iznosu.

Općenito, institut plaće uređen je aktualnim Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14., dalje: ZR), a odredbe koje postavljaju ograničenja na plaći su:

a) čl. 96. ZR-a (zabrana prijeboja) i b) čl. 97. ZR-a (zaštita plaće pri prisilnom uste-

gnuću3).S obzirom na predmet ovoga članka, ne razma-

traju se sve navedene zakonske odredbe nego samo odredba čl. 96. ZR-a koja, dakle, uređuje institut zabrane prijeboja, odnosno kojom je utvrđen (za-konski propisan) režim prebijanja radnikove plaće ili nekoga njezinog dijela, sa svrhom namirenja po-slodavčeva manjka koji je nastao negativnim djelo-vanjem radnika prilikom obavljanja rada (u okviru radnog odnosa) ili njegovim propustom i sl.

Dakle, odredbom čl. 96. ZR-a, koja nosi naslov Zabrana prijeboja, propisano je:

(1) Poslodavac ne smije bez suglasnosti rad-nika svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plaće ili nekoga njezina dijela, odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dije-la naknade plaće.

(2) Radnik ne može suglasnost iz stavka 1. ovo-ga članka dati prije nastanka potraživanja.

Napominjemo da je prijeboj, odnosno kompen-zacija (u praksi se jednakovrijedno rabi i jedan i drugi izraz), način prestanka dužničko-vjerov-ničkog odnosa kod kojeg se međusobne tražbine dvaju subjekata ukidaju međusobnim obračuna-vanjem jedne tražbine (dug iz jednoga poslovnog

2 Stari Zakon o radu (Nar. nov., br. 149/09., 61/11., 82/12. i 73/13.) 3 Ovdje je zapravo riječ o ovrsi na plaći, o čemu detaljnije, v. Ad. 2.1.


odnosa) s drugom tražbinom (dug iz drugoga po-slovnog odnosa).

Institut kompenzacije uređen je odredbama čl. 195. - 202. Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15., dalje: ZOO).

Zapravo, kompenzacija koja je uređena spome-nutim odredbama ZOO-a i koja se uobičajeno pri-mjenjuje u praksi jest jednostrani pravni posao (kompenzacija jednostranom izjavom volje), a pret-postavke za takvu valjanu kompenzaciju su sljedeće:

- uzajamnost ili zamjenjivost tražbine - istovrsnost - dospjelost- utuživost (da nije nastupila zastara)- izjava o kompenzaciji (tek davanjem te izjave

zapravo nastaje kompenzacija). Ponajprije treba napomenuti da je kod kompen-

zacije plaće ili dijela plaće riječ o izričitom pristanku samog radnika, ali samo na temelju pisanog ugovo-ra (izjave), i to u granicama u kojima postoji dispo-nibilnost plaće4.

Nužno je i navesti da su bitne značajke kom-penzacije plaće ili dijela plaće odnosno naknade plaće ili dijela te naknade sljedeće:

a) dragovoljnost, koja se sastoji u tome da se od radnik zahtijeva svojom suglasnošću dragovoljno pristati na predmetnu kompenzaciju

b) zabrana davanja suglasnosti unaprijed, jer nije dopušteno upravo navedenu suglasnost dati prije nastanka potraživanja

c) zaštita radnika, jer se predmetnim institu-tom štiti radnika od jednostranog odlučivanja poslodavca da radniku uskrati isplatu plaće ili ne-kog dijela plaće, odnosno isplatu naknade plaće ili dijela naknade plaće

d) zabrana poslodavca da svoje potraživanje od radnika naplati uskratom isplate plaće ili ne-kog njezina dijela odnosno uskratom isplate na-knade plaće ili dijela naknade plaće

e) sankcioniranje (v. Ad 2.2.)

Nadalje, da bi poslodavac svoj manjak koji je na-stao djelovanjem radnika u okviru rada na radnom mjestu ili povezan s radom mogao legalno naplatiti putem predmetne kompenzacije, potrebno je ispu-niti uvjete, a to su:

- utvrđivanje manjka- očitovanje radnika o manjku- protek vremena potrebnog za dospijeće tražbine- poziv radniku na potpis predmetne suglasnosti- samo potpisivanje predmetne suglasnosti- upućivanje predmetne suglasnosti službi obra-

čuna plaća poslodavca ili drugom subjektu na kojega je za to ovlastio poslodavac

- provedba predmetne suglasnosti u poslovnim knjigama i drugoj relevantnoj računovodstve-noj dokumentaciji.

Samo utvrđivanje manjka može biti rezultat pro-vedbe inventure, popisa robe, rutinskim predme-tom robe, stanja zaliha, usporedbom s relevantnom dokumentacijom i sl. Uz to, utvrđivanje manjka

4 Tintić, N: Radno i socijalno pravo, Knjiga prva: radni odnosi (I), Narod-ne novine, Zagreb, 1969., str. 380.

može biti inicirano dojavom o djelovanju radnika koje daje osnove za zaključak da je manjak nastao, ili kao rezultat snimke kamere u prostorijama po-slodavca, ili putem drugoga odgovarajućeg elektro-ničkog uređaja ili sustava koji proizvodi vizualan ili sličan odgovarajući zapis na mediju.

Pritom treba biti oprezan kod uporabe navede-nih snimaka, ako bi naknado uslijedio odgovaraju-ći sudski postupak, jer se sama snimka ne bi mogla razmatrati kao dokazni materijal, ali bi izjava nekog svjedoka, kojom bi on potvrdio stanje vidljivo na predmetnoj snimci, bio valjani dokaz u sudskom postupku.

Naposljetku, poslodavac može o utvrđenim činje-nicama sastaviti i odgovarajući zapisnik.

U vezi sa samim očitovanjem radnika o manjku, ono ne mora biti u pisanom obliku, jer će svoj pri-stanak na predmetnu kompenzaciju radnik ionako naknadno dati u svojoj pisanoj suglasnosti.

No, činjenica da je radnik nakon obavljenog po-pisa robe na zahtjev poslodavca potpisao zapisnik o utvrđenom manjku ne znači da je radnik dao su-glasnost poslodavcu da taj manjak uskrati kod ispla-te njegove plaće. Tako i relevantna sudska odluka5, budući da navedenim radnikovim postupanjem nije utvrđeno da je radnik odgovoran za taj manjak niti je radnik to priznao, pa i nije nastalo potraživanje poslodavca po toj osnovi prema radniku.

Nadalje, iznimno je bitno naglasiti da radnik ne može svoju suglasnost za uskratu isplate plaće ili nekoga njezinog dijela, odnosno uskratu ispla-te naknade plaće ili dijela naknade plaće - kako to Zakon izričito propisuje6 - dati prije nastanka po-traživanja. Naime, da bi predmetna kompenzacija (uskrata) bila valjana i u skladu sa zakonom, radnik može svoju pisanu suglasnost (kojom pristaje na predmetnu kompenzaciju) dati tek nakon što traž-bina postane dospjelom, odnosno kad plaća bude obračunana i spremna za isplatu na radnikov ra-čun (ili više njih ako se provodi ovrha na plaći7). Od tada radnik može potpisati tu suglasnost, nakon čega se ista upućuje na provedbu službi obračuna plaća poslodavca ili drugomu za to ovlaštenom su-bjektu od strane poslodavca. U tom je smislu rele-vantno i mišljenje nadležnog tijela8 koje ističe da iako je ugovor o radu dvostrano-obvezni ugovor koji nastaje slijedom slobodno izražene volje ugo-vornih strana i u kojem svaka od ugovornih strana ima obveze prema drugoj, ne smije se zanemariti činjenica da je radnik slabija strana navedenoga ugovornog odnosa koju i zakonski propisi poseb-no štite. Stoga, pri poslodavčevom ustezanju dijela radnikove plaće zbog potraživanja koje ima prema radniku, posebna se pozornost mora usmjeriti na činjenicu da radnikova suglasnost mora biti mani-festirana kao slobodna i jasno izražena volja koja nije rezultat prisile. Premda ne postoje okolnosti koje bi opravdale mogućnost radnikova davanja

5 Odluka Odluka Županijskog suda u Bjelovaru, br. Gž 1245/05, od 8. studenog 2005.

6 Čl. 96. st. 2. ZR-a 7 V. Ad. 2.1. 8 Mišljenje ministarstva rada i mirovinskog sustava RH, Kl.: 110-

01/12-01/04, ur. br.: 524-08-01-01/5-12-2, od 13. siječnja 2012.


suglasnosti prije nego li je nastalo potraživanje po-slodavca, naše je mišljenje da poslodavac ipak ima mogućnost propisivanja nekih drugih mjera odgo-vornosti radnika, poput, primjerice, ukidanja pra-va korištenja pojedinim beneficijama.

Ogledni primjer suglasnosti radnika za uskratu isplate plaće ili dijela plaće, odnosno uskratom ispla-te naknade plaće ili dijela te naknade

Na temelju odredbe čl. 96. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14.), radnik Mijo Mijić iz Splita, Mijina ulica 1, OIB: 85730284762,

15. studenog 2015. godine, daje sljedeću

SUGLASNOSTOvime izjavljujem da sam suglasan da moj poslodavac,

MIXUS društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju i usluge, Split, Tamna strana 1, OIB: 73620561593, svoju tražbinu prema meni, naplati uskratom dijela moje plaće, dospjelog 15. studenog 2015. godine, u svoti od 3.100,00 kn (1/4 moje neto-plaće).

Radnik:Mijo Mijić

2.1. OGRANIČENJA NAPLATE USKRATOM PLAĆE I NAKNADE PLAĆE

ZR-om nije propisano koji se dijelovi plaće od-nosno naknade plaće ne smiju uskraćivati odnosno kompenzirati s tražbinom poslodavca prema rad-niku, kao što je to, recimo, propisano odredbom čl. 173. Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 112/12., 25/13. i 93 /14.)9.

Dapače, iz zakonske formulacije, … isplate plaće … (odredba čl. 96. st. 1. ZR-a) – proizlazi – naravno, uz ispunjenje opisanih pretpostavki – da se može kompenzirati i cijela neto-plaća radnika. To je pot-krijepljeno i činjenicom da potpisivanjem predmet-ne radnikove suglasnosti isti nedvojbeno pristaje da mu se kompenzira i cijela njegova neto-plaća.

No, ovdje ipak postoji ograničenje koji se odnosi na slučajeve u kojima je radnikova plaća već optere-ćena ovrhama na plaći po bilo kojoj osnovi.

Dakle, ako radnik ima ovrhu na plaći, onda je provedba te ovrhe pod režimom Ovršnog zakona i dr. relevantnih zakona. U takvom je slučaju prvo potrebno uplatiti zakonom propisani dio radnikove neto-plaće u korist ovrhovoditelja (čija su potraživa-nja i uzrokovala ovrhu na plaći radnika kao njihova ovršenika), a tek potom se preostali dio njegove ne-to-plaće, koji se inače treba uplaćivati na zaštićeni (posebni) račun, u cijelosti ili djelomično (ovisno o sadržaju predmetne suglasnosti) može kompenzi-rati s tražbinom poslodavca.

Ako radnik prima naknadu plaće za vrijeme otka-znog roka, ako je oslobođen obveze rada u tom roku, ili za vrijeme godišnjeg odmora ili za vrijeme plaće-nog dopusta i dr., tada se predmetna kompenzacija provodi na jednak način kao da je riječ o plaći, jer je samom odredbom st. 1. čl. 96. ZR-a utvrđena i na-knada plaće.

No, ako radnik prima naknadu plaće za vrijeme privremene nenazočnosti s rada zbog bolesti (bolo-

9 O ovrsi na plaći detaljnije, v. Vidović, A.: Ovrha na plaći - novosti u 2015. godini, RRiF, br. 2/15., str. 160.

vanje), tada je na temelju Zakona o rodiljnim i ro-diteljskim potporama (Nar. nov., br. 85/08., 110/08., 34/11., 54/13. i 152/14.), kao lex specialis, naknada plaće za vrijeme bolovanja u cijelosti izuzeta od ovr-he (ne smije se plijeniti i u cijelosti se uplaćuje na zaštićeni račun) pa takva naknada ne bi mogla biti predmetom ove kompenzacije.

2.2. SANKCIJE Odredbom čl. 228. st. 1. t. 17. ZR-a propisano je da

će se novčanom kaznom od 31.000,00 do 60.000,00 kn kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba, ako bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplati uskratom isplate plaće ili nekog nje-zina dijela, odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće.

Uz to je st. 2. čl. 228. ZR-a određeno da će se za navedeni prekršaj novčanom kaznom od 4.000,00 do 6000,00 kn kazniti odgovorna osoba te pravne osobe.

Navedena novčana kazna (od 4000,00 do 6.000,00 kn) zapriječena je i za poslodavca koji je fizička osoba.

No, ako je taj prekršaj počinjen u odnosu na malo-ljetnika, svota novčane kazne dvostruko se uvećava.

3. NAPLATA TRAŽBINA POSLODAVCA SUDSKIM PUTEM

Kako je uvodno navedeno, ako osoba koja je pro-uzročila manjak nije zaposlenik poslodavca (bio je angažiran na radu na temelju druge osnove) ili jest radnik, ali nije potpisao predmetnu suglasnost (a novčane kazne za prekršaj su visoke i time rizik značajan), tada poslodavcu preostaje utužiti takva radnika (odnosno osobu angažiranu na radu bez radnog odnosa).

Tako i u mišljenju nadležnog tijela10, prema ko-jemu poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraživanje naplatiti uskratom isplate plaće ili njezina dijela. Ako radnik odbije dobrovoljno na-doknaditi poslodavčevo potraživanje, poslodavac može ostvariti pravo na naknadu samo putem suda. U slučaju spora oko svote potraživanja, navedeno pitanje može se riješiti sporazumom stranaka ugo-vora o radu, arbitražom ili u možebitnom sudskom postupku.

S obzirom na to je riječ o naknadi štete, napomi-njemo da su pretpostavke odgovornosti za štetu (koje se trebaju navesti prilikom podnošenja tužbe-nog zahtjeva radi naknadu štete):

a) subjekti odnosa odgovornosti za štetu – štetnik i oštećenik

b) štetna radnja (svaki čin ili propust štetnika koji uzrokuje štetu na strani oštećenika11)

c) šteta. Šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta) (čl. 1046. ZOO-a).

d) uzročnost (veza između štetne radnje kao uzroka i nastale štete kao posljedice12)

10 Mišljenje ministarstva rada i mirovinskog sustava RH, Kl.: 110-01/12-01/28,, ur. br.: 524-08-01-01/5-12-2, od 26. siječnja 2012.

11 Klarić, P. i Vedriš, M.: Građansko pravo, X. izdanje, Narodne novine, Zagreb, 2006., str. 586.

12 Klarić i Vedriš, op. cit., str. 594.


e) protupravnost (povreda nekoga pravnog pra-vila pozitivnoga pravnog poretka13).

Ogledni primjer tužbe radi naknade štete

RHOPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBUUlica grada Vukovara 8610000 Zagreb

Pravna stvar:Tužitelj: MINIX jednostavno društvo s ograničenom odgovor-

nošću za proizvodnju i usluge, Zagreb, Minimalna ulica 1, OIB: 74620481642, koje zastupa Stipo Stipić, direktor

Tužena: Sania Sanić iz Zagreba, Velika ulica 1, OIB: 84769186036

TUŽBAradi naknade imovinske štete- vrijednost predmeta spora: 1.500,00 kn

I. Dana 1. listopada 2015. godine Inventurno povjerenstvo tu-žitelja, nakon provedene inventure skladišta B.1 tužitelja, utvrdi-lo je ukupan manjak na robi Axum, kontrl. br. z.x.z., šifra: a.3.4.x., što je zapisnički i utvrđeno.

Dokaz: Zapisnik Inventurnog povjerenstva br. 8-58-4, od 1. listopada 2014., koji se prilaže pod A)

II. Tužena je u razdoblju koje je obuhvaćeno inventurom po-slodavca cit. Ad I bila jedina zaposlena u skladištu cit. Ad I. te je Odlukom poslodavca br. x.w.z. od 5. travnja 2012. imenovana i

13 Klarić i Vedriš, op. cit., str. 596.

voditeljicom skladišta. Nakon što je utvrđen manjak na robi Axum, kontrl. br. z.x.z., šifra: a.3.4.x., tužena je manjak i priznala. Navedenim manjkom tužitelju je pričinjena šteta u ukupnoj vri-jednosti robe od 1.500,00 kn.

Dokaz: po potrebi saslušanje svjedokaIII. Kako tužena ne pristaje tužitelju nadoknaditi nastalu štetu,

na temelju čl. 1089. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15.), tužitelj predlaže ovome Sudu da donese

PRESUDUNalaže se tuženoj Saniji Sanić iz Zagreba, Velika ulica 1, OIB:

84769186036, da tužitelju MINIX jednostavno društvo s ogra-ničenom odgovornošću za proizvodnju i usluge, Zagreb, Mini-malna ulica 1, OIB: 74620481642, plati 1.500,00 kn, zajedno sa zateznom kamatom od 15. listopada 2015. pa do isplate te da tužitelju nadoknadi parnični trošak, sve u roku od 15 dana.

Tužitelj:________________________

Za MINIX j.d.o.o.Stipe Stipić, direktor

Dakle, u konkretnom se slučaju pokreće sudski postupak radi naknade štete, prema pravilima iz ZPP-a14, te se isti dalje vodi, presuđuje, odlučuje o pravnim lijekovima, prema tim pravilima.

14 ZPP je uobičajna kratica za Zakon o parničnom postupku (Nar. nov., br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13. i 43/13.).

Provedba godišnjeg popisa kod samostalnih obrtničkih djelatnosti

Dr. sc. Ljerka MARKOTA, prof. visoke škole i ovl. rač.

I samostalne obrtničke djelatnosti, jednako kao i trgovačka društva, trebaju krajem poslovne godi-ne provesti godišnji popis – inventuru. U ovom se članku upućuje na osobitosti, kako s poreznog

tako i s knjigovodstvenog motrišta, na dopuštene i prekomjerne gubitke – manjkove na robi te zaliha-ma koje se utvrđuju u godišnjem popisu fizičkih osoba. Iskazane razlike, neovisno o tome je li riječ o zalihama robe ili dugotrajnoj imovini, mogu bitno utjecati na dohodak fizičkih osoba. Zato i ova sku-pina poreznih obveznika treba prije izrade godišnje prijave na obrascu DOH provesti godišnji popis i uskladiti podatke iskazane u poslovnim knjigama sa stvarnim stanjem.

Napominjemo da smo o navedenoj temi opširno pisali u časopisu RRiF, br. 11/14. – PRILOG, str. 30., te da na ovu temu, u odnosu na prethodnu godinu, nema promjena s motrišta dohotka i PDV-a. U nastavku se ipak daje podsjetnik na obveze u vezi s godišnjim popisom koje trebaju provesti samostalne obrtnič-ke djelatnosti.

1. UVODObveza provedbe godišnjeg popisa – inventure

obvezuje obrtnike, slobodna zanimanja i poljopri-vrednike. Obveza proizlazi iz čl. 56. st. 13. Općega poreznog zakona (Nar. nov., br. 147/08. - 26/15.) ko-jim je određeno: Na početku poslovanja porezni ob-veznik mora popisati svu imovinu i obveze te navesti njihove pojedinačne vrijednosti. Takav se popis mora sastaviti i krajem svake poslovne godine kao godišnji

popis. Fizičke osobe krajem poslovne godine popi-suju dugotrajnu imovinu, sitan inventar i zalihe te kontroliraju jesu li ispravno provedena sva knji-ženja u poslovnim knjigama. Razlike utvrđene na temelju provedene inventure treba evidentirati u poslovnim knjigama.

Godišnji popis – inventura također je jedna od bitnih pripremnih radnji pri izradi godišnjeg obračuna obrtničkih djelatnosti radi utvrđivanja

UD

K 65

7.1/

336.

2


stvarnog stanja pozicija imovine u odnosu na sta-nje iskazano u poslovnim knjigama. To je ujedno i pripremna radnja za izradu godišnjeg obračuna fi-zičkih osoba na obrascu DOH. Obrtnici „dohodaši“ iskazuju primitke i izdatke prema načelu blagajne, a to znači da će samo poslovni događaji koji su pla-ćeni i naplaćeni zaključno s 31. prosinca 2015. biti evidentirani u poslovnim knjigama te mogu biti predmet godišnje porezne prijave na obrascu DOH, odnosno DOH-Z za 2015.

Samostalne djelatnosti utvrđuju dohodak na te-melju podataka iz Knjige primitaka i izdataka (obra-zac KPI) kao razliku između poslovnih primitaka i porezno priznatih izdataka, na temelju Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. – 143/14., dalje: Zakon) i Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. – 157/4., dalje: Pravilnik). Inventuru trebaju provesti sve obrtničke djelatnosti neovisno o tome jesu li poslovali cijelu godinu ili samo dio godine (npr. sezonsko obavljanje obrta, obrti koji su tijekom godine počeli obavljati djelatnost i dr.).

U ovom se članku upućuje na osobitosti kako s poreznog tako i s knjigovodstvenog motrišta na do-puštene i prekomjerne gubitke – manjkove na robi te zalihama koji se utvrđuju u godišnjem popisu fizič-kih osoba (obveznika poreza na dohodak) koje vode poslovne knjige. To su ujedno i pripremne radnje za izradu godišnjeg obračuna fizičkih osoba na obras-cu DOH.

Opširnije o načinu provedbe inventure, ime-novanju povjerenstva i dr. za ostale poduzetnike – društva i obrtnike „dobitaše“ te o posebnostima za neke djelatnosti, a sve se odnosi i na „dohodaše“, može se pročitati u zasebnom članku u ovom PRI-LOGU časopisa RRiF, br. 11/15.

2. ODLUKE O DOPUŠTENOJ VISINI KALA, RASTEPA, KVARA I LOMA PRIMJENJUJU OBRTNIČKE DJELATNOSTI

Hrvatska obrtnička komora (HOK) donijela je samo tri odluke koje se primjenjuju pri utvrđivanju dopuštenih odnosno prekomjernih gubitaka, i to za sljedeće djelatnosti:

• Odluku o dopuštenom manjku s naslova kala, rastepa, kvara i loma na proizvodima u trgo-vini (Nar. nov., br. 129/07.) koja je stupila na snagu 25. prosinca 2007.

• Odluku o dopuštenoj visini kala, rastepa, kva-ra i loma u ugostiteljstvu (Nar. nov., br. 101/04.) koja je stupila na snagu 29. srpnja 2004.

• Odluku o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma na žitaricama i proizvodima od žitarica i brašna (Nar. nov., br. 142/99.) koja je stupila na snagu 30. prosinca 1999. i Tumačenje odluke o dopušteno visini kala, rastepa, kvara i loma na žitaricama i proizvodima od žitarica i brašna (Nar. nov., br. 22/00. od 23. veljače 2000.).

Napomena: Odluke su u cijelosti dane u ovom PRILOGU.

Smatramo da i ostali obrtnici za koje HOK nije do-nio službene odluke mogu na temelju specifičnosti registrirane obrtničke djelatnosti donijeti svoj akt na temelju kojega bi se količine utvrđene takvom odlu-kom izuzele od porezne obveze. Preduvjet je da se

pritom mora osigurati količinska evidencija o prodaji dobara da bi se mogao primijeniti dopušteni norma-tiv kala, rasipa, loma i kvara izražen u postotcima.

U tom smislu mogu poslužiti i odluke Hrvatske gospodarske komore (trgovina na veliko, ugosti-teljstvo, graditeljstvo, peradarstvo, prerada ribe, proizvodnja nafte, vina, voćnih sokova i sirupa, mineralne vode i dr.) kao prijedlog i smjernica u do-nošenju internog akta obrtnika pri utvrđivanju vla-stitih postotaka dopuštenoga kala, rastepa, kvara i loma po vrstama dobara.

S motrišta PDV-a, u slučaju krađe u trgovini, vri-jednost otuđenih dobara nije oporeziva PDV-om do visine utvrđene na temelju očevidnika nadlež-nog tijela za procjenu šteta, u skladu s čl. 26. st. 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13., 85/13., 160/13., 35/14. i 157/14. - dalje: Pravilnik o PDV-u).

Treba istaknuti da fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobitak i koje vode knjige prema propisi-ma o računovodstvu, primjenjuju odluke i pravil-nike propisane za pravne osobe, što je potvrđeno i mišljenjem Ministarstva financija (MF Kl.: 410-19/98-01/1509 od 21. siječnja 1999.), a vrijedeće je i danas.

3. PROVEDBA GODIŠNJEG POPISA U OBRTNIČKIM DJELATNOSTIMA

Glavni je zadatak inventure uskladiti i usporediti knjigovodstveno stanje, odnosno stanje iz poslovnih knjiga, sa stvarnim stanjem utvrđenim popisom. Provedbu godišnjeg popisa kod fizičkih osoba treba prilagoditi evidencijama i poslovnim knjigama ove skupine poreznih obveznika.

Fizičke osobe − obrti i slobodna zanimanja popi-suju sljedeće:

• dugotrajnuimovinu• zalihesirovinaimaterijala(trgovinanaveliko,

trgovina na malo, ugostiteljstvo, građevinar-stvo i proizvodnja)

• komisijskurobui• ostala dobra koja su se zatekla u obrtu (tuđa

ambalaža, dugotrajna imovina u najmu − ope-rativni lizing, oprema nabavljena na financij-ski lizing i dr.).

Smatramo da popis obveza i potraživanja kod samostalnih djelatnosti ne utječe na primitke i iz-datke. Popis novčanih sredstava te novca na žiro-računu i u blagajni potrebno je provesti zbog Zako-na o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 133/12.). Međutim, bitno je imati informaciju o tome u slučaju likvidacije djelatnosti i sl., odnosno, u skladu s čl. 56. st. 13. OPZ-a), godišnjim popisom treba obuhvatiti i navedenu imovinu i obveze.

S obzirom na to da pogreške pri knjiženju mogu znatno utjecati na utvrđivanje dohotka kod fizičkih osoba, preporučujemo također kontrolu proknjiže-nih poslovnih događaja tijekom poslovne godine. Pritom se treba pridržavati temeljenog načela koje vrijedi kod fizičkih osoba, a to je „načelo blagajne“ − plaćenih i naplaćenih svota koje se bilježe kao pri-mitak, odnosno izdatak, na temelju izvatka žiro-ra-čuna ili gotovinskog računa, ako je riječ o gotovin-skom izdatku ili primitku u gotovini. Pritom se misli na kontrolu proknjiženih stavaka u knjizi primitaka


i izdataka (obrazac KPI), obrascu DI, knjizi popisa (obrazac KP − za trgovinu na malo ako je obrtnik vodi) te ostalim pomoćnim evidencijama ako ih obrtnik vodi.

3.1. POSEBNOSTI EVIDENTIRANJA DUGOTRAJNE IMOVINE

Obrtnici i slobodna zanimanja evidentiraju stvari i prava dugotrajne imovine čija je pojedinačna na-bavna vrijednost veća od 3.500,00 kn, a vijek tra-janja dulji od godinu dana (prema čl. 12. Zakona o porezu na dobit, Nar. nov., br. 177/04. - 143/14.) u po-pisu dugotrajne imovine – Popis DI. Podatke dobive-ne na temelju fizički obavljenog popisa dugotrajne imovine treba usporediti s podatcima iskazanim u poslovnim knjigama − popisu dugotrajne imovine.

Samostalne djelatnosti nemaju propisanu eviden-ciju sitnog inventara (vrijednost ispod 3.500,00 kn i vijek trajanja kraći od godinu dana – ne amortizira se, a evidentira u izdatak u trenutku plaćanja dobavlja-ču) pa za te potrebe mogu voditi sitan inventar prema evidenciji koju će sami prilagoditi svojim potrebama.

Osim fizičkog popisa, inventurnom povjerenstvu preporučuje se da za otpis predloži dotrajale stroje-ve, opremu, drugu imovinu i sitan inventar, ako se popisom utvrdi da više nije u uporabi. Amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine za razdoblje 2015. priznaje se u troškove – izdatke prav-nim i fizičkim osobama „dohodašima“ do visine go-dišnjih amortizacijskih stopa navedenima u Zako-nu o porezu na dobit. Kao izdatak priznaje se svota obračunana na trošak nabave po linearnoj metodi primjenom godišnjih amortizacijskih stopa.

Godišnje se amortizacijske stope mogu udvo-stručiti i također su porezno priznati izdatak. Ako „dohodaš“ za 2015. obračuna amortizaciju i u svo-ti nižoj od porezno dopustive, tako se obračunana amortizacija smatra porezno priznatim izdatkom.

3.2. POPIS ZALIHA, SIROVINA, MATERIJALA, GOTOVIH PROIZVODA I ROBE

Člankom 25. st. 3. Pravilnika o porezu na doho-dak propisana je izričita obveza vođenja posebnih evidencija za utvrđivanje povezanosti primitaka s izdatcima, i to za proizvodne i uslužne djelatnosti koje nabavljaju reprodukcijski materijal za obav-ljanje djelatnosti te ugostitelji koji prodaju hranu, alkoholna i bezalkoholna pića i količine pića i napi-taka koje su sami proizveli ili potrošili.

Navedeno potvrđuje i uputa − stajalište Ministar-stva financija (MF Kl.: 410-18/05-01/141 od 8. ožujka 2006.), a na snazi je i sada. Sastavni dio mišljenja je i ogledni primjerak evidencije koja sadržava podat-ke o nabavi (količina, jedinična vrijednost, ukupna vrijednost u kunama), uporabi (samo količinski po-datak) te stanje (samo količina).

Iz navedenog stajališta proizlazi da za potrošni materijal koji ne ulazi u sastav proizvoda ili usluge ne treba voditi prethodno navedenu evidenciju. Pritom se misli na materijal koji služi za čišćenje i održava-nje prostorija, kao i na uredski i razni drugi pomoćni materijal. To znači da se nabavljeni i plaćeni potrošni materijal može izravno knjižiti u KPI u izdatak.

Primjerice, ugostiteljski obrt „VESELI KUTIĆ“ u evidenciji MESO - puretina treba iskazati stvarne podatke na sljedeći način:

POREZNI OBVEZNIK: “VESELI KUTIĆ”OIB 12312344445MJESTO: Varaždin, Zagrebačka 51NAZIV DJELATNOSTI: UGOSTITELJSTVO

EVIDENCIJA O NABAVI I UPORABI REPRODUKCIJSKOG I POTROŠNOG MATERIJALA PIĆA I NAPITAKANAZIV MATERIJALAmeso: PURETINA

NABAVA UPORABA STANJE

Redni broj

Datum knjiženja Opis Mjerna

jedinica KoličinaJedinična vrijednost u kunama

Ukupna vrijednost u kunama

Količina Količina

1 2 3 4 5 6 7 8 97. 30. 5. 2015. MESO puretina 01-50 kg 65 55,50 3.607,50 — —8. 30. 5. 2015. uporaba za 5/15. kg 45 209. 30. 6. 2015. MESO puretina 02-51 kg 50 58,50 2.925,00 — 70

10. 30. 6. 2015. uporaba za 6/15. kg 30 4033. 31. 12. 2015. uporaba za 12/15. kg 38 2

UKUPNO ZA 2015. kg 115 6.532,50 113 2

Evidentiranje nabave i utroška reprodukcijskog, potrošnog i drugog materijala ne utječe izravno na primitke i izdatke, nego se evidencijama o nabavi i utrošku, odnosno međuovisnosti jednoga i drugoga, samo dokazuje da je ono što je nabavljeno upravo i potrošeno, a to znači da će upravo tada odgovarati iskazanom izdatku u obrascu KPI. Utrošeno, znači prodano, utrošeno za vlastite potrebe ili može biti riječ o kalu, kvaru, manjku i dr.

Obveza vođenja evidencija o nabavi i uporabi odnosi se prije svega na proizvođače, uslužne djelatnosti i ugostitelje. Evidenciju ne trebaju voditi trgovci na malo, kao ni obrtnici proizvo-đači koji svoje proizvode prodaju na malo, jer prema propisima o trgovini trebaju voditi po-sebnu evidenciju, najčešće knjigu popisa (obra-zac KP) ili drugu evidenciju koja sadržava pro-


pisane podatke prema Zakonu o trgovini (Nar. nov., br. 87/08. - 30/14.). Evidencije ne trebaju vo-diti ni ugostitelji ako u posebnoj materijalnoj evi-denciji osiguravaju količinske podatke o nabavi i utrošku pića i napitaka.

Pritom se misli na uobičajenu evidenciju koju, neovisno o tome što nije propisana, vode ugostitelji pod nazivom „knjiga šanka“ ili „promet i zaključno stanje“, ako sadržava tražene podatke.

Promjene u evidenciji nabave i uporabe treba knjižiti najkasnije u roku od 15 dana nakon proteka svakog mjeseca te zaključiti sa stanjem na 31. pro-sinca poreznog razdoblja. Za novo porezno razdo-blje treba otvoriti nove evidencije o nabavi i utroš-ku, i to za svaku vrstu materijala, pića i dr., a koja se utvrđuje na temelju godišnjeg popisa − inventure.

Na temelju iskazanih podataka − stanja u eviden-cijama, inventurno povjerenstvo treba utvrditi viš-kove i manjkove u odnosu na stvarno stanje prema popisu. Za trgovačku djelatnost nije izričito propi-sana obveza vođenja evidencije, no napominjemo da obrtnik koji ne raspolaže podatcima o količinskoj prodaji ne može primijeniti Odluku o dopuštenoj vi-sini kala, rastepa i dr.

Obvezan popis trgovačke robe u djelatnosti tr-govine na malo proizlazi i iz potrebe usklađenja stanja u knjizi popisa − obrazac KP (ili drugoj evi-denciji i stanju robe jer Zakonom o trgovini nije više propisana obveza vođenja KP s propisanim sadrža-jem, ali je uobičajena i prihvaćena evidencija u nad-zoru) sa stvarnim stanjem zaliha.

4. KAKO TREBA POSTUPATI S UTVRĐENIM VIŠKOVIMA I MANJKOVIMA KOD „DOHODAŠA“

Propisi – Odluke o dopuštenoj visini kala, raste-pa, kvara i loma ističu: na ime kala, rastepa, kvara i loma se utvrđuje dopušteni normativ gubitka izražen u postotcima od količine proizvoda koje su u obra-čunskom razdoblju prodane. Ako obrtnici i slobodna zanimanja nisu tijekom godine proveli nijedan po-pis ni usklađenje, to treba učiniti najkasnije 31. pro-sinca i tako „iskoristiti“ dopušteni kalo, rastep, kvar i lom na dobrima.

To znači da dopuštenu visinu kala, rastepa, kva-ra i loma koja ne bi bila oporeziva PDV-om i ne bi uvećavala osnovicu poreza na dohodak kod fizič-kih osoba nije moguće utvrditi ako ne postoji točna evidencija o prodanim količinama robe (dobara). U tom smislu obrtnik treba ustrojiti pomoćne eviden-cije (robno knjigovodstvo) ili će podatke o prodanim količinama pojedinačno zbrajati iz izlaznih računa (gotovinskih i R-2), odnosno po otpremnicama. U maloprodaji se podatci o prodanim količinama do-bara najčešće utvrđuju tek nakon obavljena godiš-njeg popisa (inventure), i to iz stvarnih evidencija, kao razlika između nabavljenih količina utvrđenih popisom ili na neki drugi način. Ako maloprodaja ne vodi robno knjigovodstvo, količine prodanih doba-ra mogu se utvrditi i putem gotovinskih računa (za one koji imaju podatke o trgovačkom nazivu robe) i pomoćnih evidencija, naravno, prema vrsti i vri-jednosti, te na njih primijeniti propisane stope kala, rastepa, kvara i loma.

Na sličan način dopuštenu visinu kala, rastepa, kvara i loma trebaju utvrditi i ugostitelji provodeći popis hrane, namirnica i ostalih dobara. Kako ugo-stitelji uglavnom vode evidenciju o nabavi i uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napi-taka (zbog rasknjiživanja po normativu), za potre-be izračuna dopuštenog kala, rastepa, kvara i loma mogu poslužiti i te pomoćne evidencije.

4.1. EVIDENTIRANJE UTVRĐENE RAZLIKE PO GODIŠNJEM POPISU U POSLOVNIM KNJIGAMA

U poslovnim se knjigama obrtnika razlikuju knji-ženja dopuštenoga kala, rastepa, kvara i loma od prekomjernog i utvrđenog manjka, odnosno viška dobara:

1. Obrtnici i slobodna zanimanja trebaju eviden-tirati svote dopuštenoga kala, rastepa, kvara i loma (na temelju odluke HOK-a ili interne od-luke) samo u svojim pomoćnim evidencijama: - u karticama robnog knjigovodstva (ili drugoj

sličnoj evidenciji) u trgovini na veliko kao izlaz na temelju kala, rastepa, kvara i loma

- u knjizi popisa (obrazac KP) u trgovini na malo kao storno zaduženja

- u materijalnim karticama, KRM karticama ili sličnoj evidenciji u proizvodnji i ugosti-teljstvu kao „izlaz“ dobara na temelju kala, rastepa, kvara i loma.

2. Prekomjerni kalo, rastep, kvar i lom te manjak dobara za koje se ne tereti odgovorna osoba smatra se izuzimanjem dobara u nepoduzet-ničke svrhe i podliježu oporezivanju, a prema propisima o dohotku, izuzimanjem u naravi.

Knjiženje u knjizi I-RA, obrascu KPI i knjizi popisa (obrazac KP), ako je riječ o samostalnoj trgovačkoj radnji, treba provesti u svim navedenim evidencija-ma, imajući na umu i izračun različitih osnovica.

3. Viškove dobara treba evidentirati: - u karticama robnog knjigovodstva (ili drugoj

sličnoj evidenciji) u trgovini na malo kao zaduženje

- u knjizi popisa (obrazac KP) u trgovini na malo kao zaduženje na temelju primke PKV

- u materijalnim karticama, KRM karticama ili sličnoj evidenciji u proizvodnji i ugostiteljstvu kao zaduženje

- u obrascu KPI kao izdatak u naravi na temelju zapisnika o ulaganju zaliha.

Pritom treba napomenuti da se, prema čl. 26. st. 2. 3. i 4. Pravilnika o PDV-u, ne oporezuje PDV-om (ne smatra se izuzimanjem) te je porezno priznati izdatak, i to:

- kalo, rastep, kvar i lom do visine utvrđene od-lukom HOK-a- tehnološki manjak nastao u procesu proi-

zvodnje do visine utvrđene normativima prema djelatnosti, odnosno do visine utvr-đene zakonima o posebnim porezima, odno-sno trošarinama za proizvode koji podliježu plaćanju posebnih poreza. Normativi mogu utvrditi poduzetnici ili strukovna grupacija, a ako ih nema, utvrđuje ih Porezna uprava procjenom na temelju međuovisnosti pri-


mitaka i izdataka putem normativa utroška materijala, energije, rada i drugih proizvod-nih čimbenika

- manjak dobara zbog neodgovarajuće kvalite-te protekom roka trajanja kala, rastepa, kvara i loma iznad visine utvrđene odlukom HOK-a, ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja nazo-čan ovlašteni djelatnik Porezne uprave ili ako porezni obveznik raspolaže odgovarajućom dokumentacijom nadležnih tijela ili pravnih osoba o količini i vrsti preuzetih dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje.

Napominjemo da manjak dobara zbog proteka roka trajanja ne može biti porezno priznat ako je porezni obveznik ta dobra nabavio tri mjeseca prije isteka otpisanog roka. Iznimno, navedeno se ne primjenjuje na dobra čiji je rok trajanja manji od tri mjeseca. Navedeno proizlazi iz čl. 26. st. 5. Pravilnika o PDV-u.

To znači da se samo utvrđeni manjkovi, odnosno kalo, rastep, kvar i lom iznad visine utvrđene aktom nadležne komore oporezuju PDV-om kao izuzima-nje (čl. 26. st. 2. Pravilnika o PDV-u), odnosno s mo-trišta dohotka također se smatra izuzimanjem, u skladu s čl. 26. st. 6. Pravilnika o porezu na dohodak.

No, rashodi na osnovi manjkova na imovini iznad visine utvrđene Odlukom Hrvatske obrtnič-ke komore ne smatraju se dohotkom od nesamo-stalnog rada kojim bi se teretila odgovorna osoba – obrtnik, odnosno ovlaštena osoba, kakav je slu-čaj kod obveznika poreza na dobitak. Navedena je odredba utvrđena čl. 15. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak i odnosi se samo na obveznike poreza na dobitak. Međutim, ako bi se za manjak utvrdila odgovornost zaposlenika, a on to ne bi platio, tada je riječ o dohotku od nesamostalnog rada u naravi tog zaposlenika.

4.1.1. Evidentiranje u knjizi I-RAZa potrebe obračuna PDV-a na prekomjerni kalo,

rastep, kvar, lom i manjak treba sastaviti poseban obračun, odnosno izdati račun.

Razlog tomu je, između ostalog, i činjenica da su osnovice za obračun PDV-a i poreza na dohodak različite. Tako je, u skladu s čl. 33. st. 4. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13., 99/13. – Rješenje USRH, 148/13., 153/13. – Rješenje USRH i 143/14. – dalje: Zakon o PDV-u) i čl. 42. st. 3. Pravilnika o PDV-u, osnovica za prekomjerni kalo, rastep, kvar, lom i manjak (koji se smatra izuzima-njem dobara u nepoduzetničke svrhe) nabavna cije-na dobra. Nabavnom cijenom smatra se cijena nove nabave, odnosno neto nabavna cijena uvećana za zavisne troškove nove nabave. U proizvodnji se tr-žišnom cijenom smatraju vlastiti troškovi (cijena proizvodnje) utvrđeni prema računovodstvenim propisima.

To znači da je, npr. kod manjka trgovačke robe, osnovica za PDV nabavna cijena robe (pre-ma računima dobavljača), dok je to u ugostitelj-stvu zbroj nabavne cijena dobara, sirovina i ma-

terijala za pripremu hrane, pića i napitaka, a kod manjka dugotrajne imovine nabavna cije-na takva „rabljenog“ stroja i sl., odnosno cijena koja se za takav rabljeni stroj može tog trenutka postići na tržištu (tržišna cijena). Za te potrebe treba izdati račun, obračunati PDV i račun evi-dentirati u knjizi I-RA.

Pritom svakako treba istaknuti da pri rashodo-vanju dugotrajne materijalne imovine koja nije za uporabu i ne stavlja se u promet, nego se uništava ili deponira na otpad, te pri otpisu nekurentne tr-govačke robe ili pri sniženju, nije riječ o isporuci i ne postoji obveza obračunavanja i plaćanja PDV-a uz obvezu (preporuku) da se sačuva dokaz o unište-nju te o tome obavijesti (pozove na uvid) djelatnika Porezne uprave.

Ako pri utvrđivanju činjeničnog stanja, npr. robe koja će se uništiti, nije prisutan ovlašteni djelatnik Porezne uprave, riječ je o isporuci koja podliježe opo-rezivanju PDV-om, osim ako poduzetnik ima dokaz o zbrinjavanju. Pritom treba napomenuti da troškovi uništenja robe koje obrtnik želi „prefakturirati“ do-bavljaču (uz njegovu suglasnost) ne predstavljaju na-knadu nego odštetu koja, prema čl. 25. Pravilnika o PDV-u, ne podliježe oporezivanju PDV-om.

Naše je mišljenje da se prekomjerni gubitci do-bara mogu pod određenim uvjetima priznati i bez nazočnosti djelatnika Porezne uprave, kako sada navodi i čl. 26. st. 4. Pravilnika o PDV-u, a već je pri-je bilo navedeno i u stajalištu Ministarstva financija (MF Kl.: 410-19/07-01/31 od 18. lipnja 2007.), a koje se može primijeniti i sada.

S manjkovima se u opisanom slučaju postupa na sljedeći način (izvadak iz teksta navedenog stajali-šta u skladu s odredbama Pravilnika o PDV-u):

99 Manjak dobara zbog neodgovarajuće kvalitete, proteka roka trajanja, kala, rastepa, loma ili kvara iznad visine utvrđene odlukama Gospo-darske ili Obrtničke komore i manjkova nastalih djelovanjem više sile, može se priznati ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašte-ni djelatnik Porezne uprave.99 Nije potrebna prisutnost djelatnika Porezne

uprave i manjak dobara može se priznati ako porezni obveznik ima dokumentaciju izdanu od strane nadležnih službi i organizacije za unište-nje odnosno zbrinjavanje otpada.99 Kada se djelatnik Porezne uprave ne odazove

pozivu da prisustvuje uništenju otpisanih doba-ra, odnosno pri utvrđivanju činjeničnog stanja, porezni obveznik može kao dokaze predočiti zapisnik o uništenju, dokumentaciju o predaji dobara na otpad odnosno zbrinjavanje, plaćeni račun za predaju na otpad i zbrinjavanje i slič-no, kako bi dokazao da se radi o uništenju doba-ra odnosno njihovoj predaji na zbrinjavanje, te se radi o porezno priznatom manjku.99 U slučaju kada se na pisani poziv ne odazovu ni

djelatnici nadležne inspekcijske službe (sanitar-na ili veterinarska) ni djelatnici Porezne uprave, a o obavljenom uništenju porezni obveznik, po-sjeduje svu odgovarajuću dokumentaciju iz koje


se može nedvojbeno utvrditi da je roba zaista uništena, također smatramo da nema prepreke da se uništena dobra smatraju porezno prizna-tim manjkom u smislu članka 25. stavak 4. Pra-vilnika.

Nastanak porezne obveze kod utvrđenog manj-ka uređuje čl. 36. st. 8. Pravilnika o PDV-u kojim je određeno: Ako se manjak dobra utvrdi popisom do-bra obveza obračuna PDV-a nastaje u trenutku kada je manjak utvrđen.

Kako više ne postoji obveza predaje konačnog obračuna PDV-a na obrascu PDV-K, obvezu PDV-a utvrđenu po godišnjem popisu treba evidentirati u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine, odnosno u obrascu PDV za prosinac 2015.

4.1.2. Evidentiranje u obrascu KPIPrema načelu blagajne, „dopušteni” kalo, rastep,

kvar i lom ne treba knjižiti u obrascu KPI jer je svota računa pri nabavi dobara već knjižena kao izdatak u trenutku plaćanja. Nadalje, prema čl. 26. st. 6. Pra-vilnika o porezu na dohodak, prekomjerni se kalo smatra izuzimanjem, a PDV je, prema čl. 22. st. 1. t. 2. Zakona o porezu na dohodak, izdatak koji se pore-zno NE priznaje. Stoga evidentiranje prekomjernog kala treba provesti kao primitak u naravi, odnosno zajedno sa svotom PDV-a treba knjižiti u stupac 7 obrasca KPI, PDV u stupac 8 ne treba knjižiti, a stu-pac 9 jednak je stupcu 7 (svota manjka, odnosno prekomjernog kala + PDV). Smatramo da je takav način evidentiranja u skladu s poreznim propisi-ma, a proizlazi iz odredaba Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak te kao primitak povećava osno-vicu poreza na dohodak.

Kako bi rezultat knjiženja bio povećanje osnovi-ce poreza na dohodak (za utvrđeni manjak + PDV), smatramo da se knjiženje u obrascu KPI može pro-vesti na sljedeće načine:

1. svotu manjka s PDV-om = stupac 7, PDV = stu-pac 8, razlika 7 − 8 = stupac 9 i još dodatno svo-tu PDV-a evidentirati u stupcu 14 (na taj se na-čin „neutralizira“ PDV u stupcu 8) ili

2. svotu manjka i PDV odmah knjižiti u stupac 14 obrasca KPI (tako je prikazano i u našem pri-mjeru knjiženja u nastavku).

I na manjak dugotrajne imovine jednako tako treba obračunati PDV na pojašnjeni način. Do kraja mjeseca u kojem je utvrđen manjak dugotrajne imo-vine treba obračunati i amortizaciju za to razdoblje, a ostatak se neamortizirane vrijednosti također smatra izdatkom i knjiži u stupac 12 obrasca KPI.

Osnovica poreza na dohodak za knjiženje u obrascu KPI je, prema čl. 28. st. 1. Pravilnika o po-rezu na dohodak, prodajna cijena (usporediva tr-žišna vrijednost). Kod prekomjernog kala i manjka trgovačke robe to je prodajna cijena u koju je ura-čunana marža trgovca. Za dugotrajnu − korištenu imovinu to je cijena koja bi se mogla postići na tr-žištu kad bi se takva rabljena imovina prodavala.

Inventurno povjerenstvo može također utvr-diti i višak dugotrajne imovine. U skladu s odlu-kom inventurnog povjerenstva, ne smatra se pri-mitkom niti u trenutku utvrđivanja viška nastaje

obveza za PDV. Na temelju Zapisnika o ulaga-nju, knjiži se kao ulaganje u obrazac DI prema tr-žišnoj vrijednosti, odnosno po cijeni koja bi se u tom trenutku mogla postići na tržištu.

Smatramo da se „višak“ kratkotrajne imovine može smatrati izdatkom u naravi, i to u visini ci-jene nove nabave te iste kratkotrajne imovine u trenutku knjiženja prema tržišnoj vrijednosti, ali pod uvjetom da je obrtnik prije toga sastavio Za-pisnik o ulaganju zaliha u svoju obrtničku djelat-nost te provjerio u evidencijama je li višak nastao zbog pogreške u evidentiranju.

4.1.3. Viškovi i manjkovi u evidenciji o stanju robe u trgovini

Obveza vođenja knjige popisa (obrazac KP) pre-stala je stupanjem na snagu Zakona o trgovini (2. kolovoza 2008.) u koju su se, prema načelu dnevne ažurnosti, unosili podatci o zaduženju i razduženju trgovine na malo po prodajnim cijenama s uklju-čenim PDV-om. Sada Zakon o trgovini ne propi-suje posebnu evidenciju koja bi se trebala voditi u trgovinu na malo, ali je u čl. 16. navedeno: trgovac mora nadležnom inspektoru i drugoj ovlaštenoj osobi osigurati podatke o stanju robe u prodajnom objektu na temelju isprava iz kojih se može spoznati poslovni događaj. Isprave o robi moraju imati osobito podatke o: imenu i nazivu dobavljača, broju i nadnevku ispra-ve zaduženju ili razduženju robe, nazivu, mjernoj je-dinici i količini robe, prodajnoj cijeni robe, promjeni prodajne cijene robe.

Iako iz odredaba ipak nije jasno kakva bi to evi-dencija trebala biti, u kaznenim je odredbama propisana novčana kazna u svoti od 30.000,00 do 150.000,00 kn za pravnu osobu te od 5.000,00 do 15.000,00 kn za fizičku osobu ako ne vodi propisa-nu evidenciju u trgovini. Prema stajalištu Državnog inspektorata, za poduzetnike koji će i dalje osigu-ravati podatke u knjizi popisa, smatrat će se da za-dovoljavaju uvjet određen čl. 16. Zakona o trgovini, što znači vođenje popisa robe „na stari način“. O navodima se očitao i Državni inspektorat, Kl. 330-01/08-01/342 od 3. listopada 2008.

… Slijedom navedenog, nije propisana obveza vo-đenja popisa robe, ali je i dalje ostala obveza trgovca da za prodajni objekt odnosno prodajno mjesto osi-gura vođenje isprava koje se odnose na robu koja je u prodaji (ulazni račun dobavljača, izlazni račun, isprava o maloprodajnoj cijeni, zapisnik o promjeni cijena, zapisnik o kalu, rastepu i lomu i sl.).

Budući oblik evidencije o stanju robe nije propisan, evidencija u obliku Knjige popisa zadovoljava podat-ke o stanju robe uz predočenje isprava koje omoguća-vaju uvid u poslovni događaj kako je propisano član-kom 16. predmetnog zakona.

Zato u obrascu KP dopušteni kalo, rastep, kvar i lom te prekomjerni kalo, manjak i možebitno utvr-đeni višak prema godišnjem popisu treba evidenti-rati na sljedeći način:

1. dopušteni kalo, rastep, kvar i lom − storno za-duženja u stupcu 4 obrasca KP

2. prekomjerni kalo, rastep… i manjak − razduže-nje u stupac 5 obrasca KP (oporezuje se PDV-om)


evidencija. Nabavna se cijena može izračunati i na temelju podataka o prosječno uračunanoj mar-ži u trgovačkoj robi, kako se pokazuje u primjeru. Jednako tako nema zapreke da se PDV obračuna i

na prodajnu cijenu ako je, primjerice, riječ o manjim količinama, pa je i razlika u obračunanoj svoti PDV-a između prodajne i nabavne cijene vrlo mala. Na taj će se način platiti nešto više PDV-a nego što je određeno Zakonom o PDV-u

5.2. STANJE DUGOTRAJNE IMOVINEObrt MOTO popisuje dugotrajnu imovinu 31. pro-

sinca 2015. prema popisnoj listi kako se pokazuje u nastavku:

3. višak − zaduženje na temelju prethodno izra-đenog zapisnika.

Za knjiženje u knjigu popisa koriste se izračuni prodajne cijene iz evidencija o PDV-u (u ovom sluča-ju interni dokument).

Knjiga popisa zaključuje se za svaku poslovnu godinu, a krajnji se saldo iskazanog stanja vrijed-nosti prenosi kao početni saldo u sljedeću godinu.

Navedeno potvrđuje i mišljenje Ministarstva gos-podarstva − Uprava inspekcijskog nadzora, Tržiš-na inspekcija (Kl.: 336-01/97-01783 od 19. prosinca 1997.), koje se u navedenim okolnostima može i da-nas primijeniti:

… nakon knjiženja inventurnih razlika (neovisno o razlogu) zaključuje se Knjiga popisa na način da se stanje zaliha po inventurnim listama knjiži kao storno ulaza robe (stupac 4), pa se time „ulaz“ izjed-načava s „izlazom“, prodajom (stupac 5) sa stanjem

31. prosinca. Stornirana zaliha prenosi se u sljedeću poslovnu godinu kao početno stanje 1. siječnja.

5. EVIDENTIRANJE UTVRĐENIH VIŠKOVA I MANJKOVA U POSLOVNIM KNJIGAMA „DOHODAŠA“

Samostalna trgovačka radnja MOTO, Osječka 33, VARAŽDIN, OIB 13323344555, vlasnice Ivane Mrak, obavila je godišnji popis 31. prosinca 2015. te utvrdila sljedeća stanja, odnosno promete te viško-ve i manjkove trgovačke robe i dugotrajne imovine.

5.1. STANJE TRGOVAČKE ROBEObrt KIKI usklađuje stanje trgovačke robe za raz-

doblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2015. prema po-pisu obavljenom 31. prosinca prema popisnoj listi, kako se pokazuje u nastavku:

99 Tablica 1. Popisna lista s iskazanim manjkovima trgovačke robe za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2015.

Tek. br. Naziv Mjerna

jedinica.Stanje u

evidencijama

Stanje po

popisuRazlika Jed. PC s

PDV-om

Ukupna vrijednost

(6 x 7)

Prodano 1. 1. do 31. 12.

Dopušteno prema odluci

Dopušteno u odnosu na popis

Iznad dopuštenog - manjak

% količina količina vrijednost (12 x 7)

količina (6 - 12)

vrijednost (14 x 7)

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15Trgovačka roba:

1. Kruh bijeli kom 138 85 53 6,40 339,20 6.500 0,5 32,50 32,50 208,00 20,50 131,202. Mlijeko svježe l 65 35 30 4,50 135,00 3.200 0,5 16,00 16,00 72,00 14,00 63,003. Šećer bijeli kg 53 30 23 6,80 156,40 950 1,0 9,50 9,50 64,60 13,50 91,804. Jaja kom 150 50 100 1,40 140,00 5.880 1,5 88,20 88,20 123,48 11,80 16,525. Sir tvrdi A kg 35 18 17 28,50 484,50 390 1,0 3,90 3,90 111,15 13,10 373,356. Gljive kg 81 21 60 25,00 1.500,00 310 4,5 13,95 13,95 348,75 46,05 1.151,257. Mladi krumpir kg 250 200 50 10,00 500,00 1.000 4,0 40,00 40,00 400,00 10,00 100,008. Puretina -

svježa kg 65 30 35 53,60 1.876,00 410 1,5 6,15 6,15 329,64 28,85 1.546,36

UKUPNO 5.131,10 — — — — 1.657,62 3.473,48

Na temelju podataka iz popisne liste, u nastavku se za trgovačku robu daje izračun (primjena prera-čunanih stopa PDV-a) kao temelj za knjiženje u po-slovnim knjigama i evidencijama obrta:

Tek. br. OPIS SVOTA PDV PC BEZ

PDV-aMARŽA

21 %NAB.

CIJENA

PDV NA NAB.

CIJENU

NAB. CIJENA S PDV-om

1. Dobra oporeziva s 5 % PDV-a 194,20 9,25 184,95 38,84 146,11 7,31 153,42

2. Dobra oporeziva s 13 % PDV-a 91,80 10,56 81,24 17,06 64,18 8,34 72,52

3. Dobra oporeziva s 25 % PDV-a 3.187,48 637,50 2.549,98 535,50 2.014,48 503,62 2.518,10

UKUPNO 3.473,48 657,31 2.816,17 591,40 2.224,77 519,27 2.744,04

Napomena: Prema čl. 42. st. 3. Pravilnika o PDV-u, osnovica PDV-a kod trgovačke robe je nabavna ci-jena, a podatak o tome može se pojedinačno uzeti iz robnih, količinskih ili nekih drugih operativnih

Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete, molimo

javiti se na broj (01)/4699-760; mob. 099/4699-760 ili e-mail: [email protected]


99 Tablica 2. Popisna lista s iskazanim manjkovima dugotrajne imovine 31. prosinca 2015.

Tek. br. Naziv dugotrajne imovine Mjerna

jedinicaStanje u

evidencijama

Stanje po

popisuRazlika Jed. PC bez

PDV-a

Ukupna vrijednost

(6x7)

Dopušteno prema odluci

Dopušteno u odnosu na popis

Iznad dopuštenog - manjak

% količina količina vrijednost (12 x 7)

količina (6 - 12)

vrijednost (14 x 7)

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14

1. Telefon Nokia kom 5 5 — 1.200,00 — — — — — — —2. Osobni automobil

GOLF6 kom 1 1 — 355.000,00 — — — — — — —

3. PISAČ HP LASER 1320 kom 3 2 1 2.500,00 2.500,00 — — — — 1 2.500,00UKUPNO: 358.700,00 2.500,00 2.500,00

99 Knjiga primitaka i izdataka (KPI)

Obrazac KPI

Tek. br.

NADNEVAKPRIMTKA /

IZDATKA

BROJ TEMELJNICE OPIS ISPRAVA

PRIMICIPDV U

PRIMITCIMAUKUPNI

PRIMITCI

IZDATCIPDV U

IZDATCIMA

IZDATCI IZ čl. 22. st.1.

t.1. i 5.

UKUPNO DOPUŠTENI

IZDATCIU

GOTOVININA

ŽIRO-RAČUN U NARAVI U GOTOVINI

PUTEM ŽIRO-RAČUNA

U NARAVI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 (5 + 6 + 7 - 8) 10 11 12 13 14 15 (10 + 11 +

12 - 13 - 14)

225 31. 12. 2015. T-225 Inventurni manjkovi - trgovačka roba 3.335,44 -3.335,44

226 31. 12. 2015. T-226 pisač DI - monitor 3.125,00 -3.125,00

227 31. 12. 2015. T-227 Isknjižavanje DI - pisač 2.275,00 2.275,00

228 31. 12. 2015. T-228 Obračun amortizacije - pisač 2.275,00 2.275,00

Popis dugotrajne imovine (DI)

Tek. br.

NAZIV STVARI ILI PRAVA

ISPRAVA BROJ / NADNEVAK

NABAVNA VRIJEDNOST

KNJIGOV. VRIJEDNOST

VIJEK TRAJANJA

STOPA OTPISA

SVOTA OTPISA

KNJIGOVOD. VRIJEDN. STVARI ILI PRAVA NA KRAJU GODINE

1 2 3 4 5 6 7 8 9

1. Pisač Rn 33/123,11. 12. 14. 4.550,00 4.550,00 2 50% 2.275,00 2.275,00

Popisno je povjerenstvo utvrdilo manjak jednog PISAČA, čija je jedinična knjigovodstvena vrijednost (iz obrasca DI bez PDV-a) 2.275,00 kn. Kako se cijena nove nabave tako nabavljenog pisača prema cijeni po kojoj bi se takav (rabljeni) pisač mogao kupiti na tržištu (u trenutku utvrđenog manjka) procjenjuje na 2.500,00 kn bez PDV-a, pri izračunu osnovice za PDV polazimo od navedene svote. Tržišnom se cije-nom može smatrati i bruto-svota s PDV-om, a tada PDV treba izračunati preračunanom stopom PDV-a.

1. PISAČ kom. (procijenjena tržišna vrijednost bez PDV-a) = 2.500,00

2. PDV – 25 %, knjiga I-RA = 625,003. Obrazac KPI = 3.125,004. Pisač (nabavna cijena) = 4.550,005. Svota otpisa, obrazac KPI = 2.275,00 (u ukupnoj svoti godišnjeg otpisa)6. Knjigovodstvena vrijednost

na kraju godine, obrazac DI = 2.275,00

5.3. PODATCI ZA EVIDENTIRANJE U POSLOVNIM KNJIGAMA „DOHODAŠA“

Na temelju provedenoga godišnjeg popisa i utvrđe-nog stanja trgovačke robe na zalihi te popisa dugo-trajne imovine, izračun podataka za knjiženje u evi-dencijama o PDV-u (knjiga I-RA) i porezu na dohodak (obrazac KPI) može se provesti na sljedeći način.

DI – svota otpisa za manjak PISAČA = 2.275,00 kn. Obrt treba provesti amortizaciju i za svu dugo-

trajnu imovinu za potrebe izrade godišnje po-rezne prijave na obrascu DOH.

KPI – stupac 14 = 2.816,17 (PC bez PDV-a) + 519,27 = 3.335,44 kn za prekomjerni kalo, lom…– stupac 14 = 3.125,00 kn za manjak dugotrajne

imovine (pisač)– stupac 12 = 2.275,00 kn za isknjiženje dugo-

trajne imovine (pisač)– stupac 12 = 2.275,00 kn za obračunanu amor-

tizaciju.KP – storno zaduženja za svotu uračunane marže i

dijela PDV-a = 591,40 + 657,31 – 519,27 = 729,44 kn– razduženje u svoti = 2.744,04 kn (nabavna ci-

jena s PDV-om)– storno zaduženja za dopušteni kalo, lom… =

1.657,62 kn– knjiga popisa zaključena je tek. brojem 345, a

saldo zaliha treba prenijeti kao početni sal-do obrasca KP za 2015.

Knjiga I-RA – izdati račun u svoti od 2.744,04 kn za prekomjerni kalo, lom… (od toga: osnovica po stopi od 25% = 2.014,48 kn, PDV 503,62 kn, osno-vica po stopi od 13 % = 64,18 kn, PDV 8,34 kn i osnovica po stopi od 5 % = 146,11 kn, PDV 7,31 kn)– izdati račun u svoti 3.125,00 kn (osnovica

2.500,00 + PDV 625,00) za manjak dugotrajne imovine.

Evidentiranje u poslovnim knjigama i evidencija-ma treba provesti kako se pokazuje u nastavku:


Obr

azac

I-RA

RED.

BROJ

R A

Č U N

K U P

A C (

PRIM

ATEL

J DO

BRA

ILI U

SLUG

A)

IZNO

S (S

PDV-

om)

NE PO

DLIJE

ŽE O

PORE

ZIVA

NJU

I OSL

OBOĐ

ENO

PDV-

AOP

OREZ

IVO

BROJ

DATU

M

NAZIV

- IME

I P

REZIM

E I S

JEDIŠT

E/

PREB

IVALIŠ

TE

ILI UO

BIČA

JENO

BORA

VIŠT

E

(PDV

ID

. BR

./OI

B)

TUZE

MNI

PRIJE

NOS

PORE

ZNE

OBVE

ZE

ISPOR

UKE

DOBA

RA

U DRU

GIM

DR

ŽAVA

MA

ČLAN

ICAMA

ISPO

RUKE

DO

BARA

UN

UTAR

EU

OBAV

LJEN

E US

LUGE

UN

UTAR

EU

OBAV

LJEN

E US

LUGE

OS

OBAM

A BE

Z SJ

EDIŠ

TA

U RH

SAST

AVLJ

ANJE

I PO

STAV

LJAN

JE

DOBA

RA

U DR

UGOJ

DR

ŽAVI

ČLAN

ICI

ISPO

RUKE

NP

S U EU

U TU

ZEM

STVU

IZVO

ZNE

ISPO

RUKE

OSTA

LA

OSLO

BOĐE

NJA

5%

13 %

25%

OSNO

VICA

PORE

ZOS

NOVI

CAPO

REZ

OSNO

VICA

PORE

Z

12

34

56

78

910

1112

1314

1516

1718

1920

2122

299

155

31. 1

2. 20

15.

Preko

mjern

i kalo

, lom

…2.7

44,04

146,1

17,3

164

,188,3

42.0

14,48

503,6

2

300

156

31. 1

2. 20

15.

Man

jak pi

sača

3.125

,002.5

00,00

625,0

0

Knjig

a po

pisa

o n

abav

i i p

roda

ji ro

be

(KP)

BR.

TEK.

DATU

M U

PISA

IS

PRAV

ENA

ZIV

I BRO

J ISP

RAVE

O

ZADU

ŽENJ

U RA

ZDUŽ

ENJU

SVOT

A - V

RIJE

DNOS

TROB

EZA

DUŽE

NJEK

NRA

ZDUŽ

ENJE

KN1

23

45

342

31.1

2.20

15.

UTRŽ

AK PR

ODAV

AONI

CE4

85

00

00

343

31.1

2.20

15.

DOPU

ŠTEN

I LOM

, KAL

O...

16

57

62

344

31.1

2.20

15.

ZAPI

SNIK

BR. 6

- ISP

RAVA

K ZAD

UŽEN

JA ZA

M

ARŽU

I DIO

PDV-

a7

29

44

345

31.1

2.20

15.

ZAPI

SNIK

BR 7

KALO

, LOM

IZNA

D DO

PUŠT

ENOG

34

7 3

48

UKUP

NO9

15

31

08

06

71

58

05

0

ZAKL

JUČN

I SZA

LIHA

ROBE

PO PO

PISN

OJ LI

ST31

.12.

2015

24

37

30

30

67

15

80

50

67

15

80

50

XPR

IJENO

S NA S

TRAN

ICU br

. __

:

Na temelju godišnjeg popisa (inventure) i popisne liste na 31. prosinca 2015., u tek. br. 343. knjižen je dopušteni rashod, a u tek. br. 345. prekomjerni ras-hod – manjak.

S obzirom na to da se u stupac 4 obrasca KP knji-že svote za koje se povećava ili smanjuje vrijednost zadužene robe, razlike prema godišnjem popisu također treba evidentirati u knjigu popisa. Rashod (kalo, lom, kvar) do visine utvrđene Odlukom HOK-a ili internim aktima treba knjižiti kao storno nabave (ne podliježe oporezivanju), a prekomjerni rashod i manjak kao prodaju robe (podliježe oporezivanju). Za svotu utvrđenog viška treba zadužiti knjigu popi-sa, i to u stupac nabave.

6. ZAKLJUČAKGodišnji popis - inventura kod samostalnih obrt-

ničkih djelatnosti je obvezna, a također je jedna od bitnih pripremnih radnji pri izradi godišnjeg


obračuna obrtničkih djelatnosti radi utvrđivanja stvarnog stanja pozicija imovine u odnosu na staje iskazano u poslovnim knjigama. Iskazane razlike, neovisno o tome je li riječ o zalihama robe ili dugo-trajnoj imovini, mogu bitno utjecati na dohodak fi-zičkih osoba. Zato i ova skupina poreznih obveznika treba prije izrade godišnje prijave na obrascu DOH provesti godišnji popis i uskladiti podatke iskazane u poslovnim knjigama sa stvarnim stanjem.

Porezno priznatim izdatkom kod obrtnika i slo-bodnih zanimanja smatra se kalo, rastep, kvar i lom do visi ne utvrđene odlukom Hrvatske obrtničke komore, tehnološki manjak nastao u procesu proi-zvodnje i manjak dobara zbog neodgovarajuće kva-litete protekom roka trajanja kala, rastepa, kvara i loma iznad visine utvrđene odlukom HOK-a, ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja nazočan ovlašte-ni djelatnik Porezne uprave. Uz dokumentaciju nad-ležnih tijela ili institucija o količini i vrsti preuzetih dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje, poduzetnici iznimno ne trebaju obračunati PDV i ne trebaju uvećati poreznu osnovicu.

I samostalne obrtničke djelatnosti imaju zakonsku obvezu provesti godišnji po-pis – inventuru.

Obrtnici popisuju dugotrajnu imovi-nu, zalihe sirovina i materijala i ostala dobra koja su se zatekla u obrtu (tuđa ambalaža, du-gotrajna imovina u najmu – operativni lizing) i dr.

Potraživanja, obveze te novčana sred-stva nisu predmet popisa kod obrtnika, me-đutim i oni mogu uskladiti svoja stanja s kup-cima i dobavljačima.

Dopušteni manjkovi nisu izdatak i ne oporezuju se PDV-om.

Prekomjerni kalo, lom i manjak pred-met je oporezivanja PDV-om i uvećava osno-vicu poreza na dohodak.

Kontrolira se također jesu li ispravno provedena sva knjiženja u obrascu KPI.

ŠTO TREBA ZNATI!

PREGLED PROPISA

PRETPLATITE SE NA RRiF-ov PREGLED PROPISA ILI OBNOVITE PRETPLATU

Godišnja pretplata iznosi 380,00 + 19,00 PDV = 399,00 kn.

PRETPLATITI SE MOŽETE NA JEDAN OD TRI OBLIKA PRETPLATE:• Tiskano izdanje za 2016. (12 mjeseci) po cijeni od

1.130,00 kn (1.000,00 kn + PDV 13% 130,00 kn)• Tiskano+internetsko izdanje za 2016. po cijeni od

1.469,00 kn (1.300,00 kn + PDV 13% 169,00 kn)• E-pretplata+internetsko izdanje za 2016. po cijeni od

1.375,00 kn (1.100,00 kn + PDV 25% 275,00 kn)

Svaka tri mjeseca izlazi ažuri-rani registar svih propisa

Registar za više od 9 300 vrijedećih propisa i međunarodnih ugovorakoje možemo pronaći;- prema pravnim područjima;- prema kazalu pojmova.

Čitajte najnovije financijske vijesti na

RRiF- ovim internetskim stra-nicama

www.rrif.hr


Propisi o porezno dopustivim manjkovima s osnove kala, rastepa, kvara i loma

1. ODLUKE HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE ..................................................................................................................................................................... 42

Odluka o dopuštenom manjku s naslova kala, rastepa, kvara i loma na proizvodima u trgovini (Nar. nov., br. 129/07.) ..................................................................................................................................................................................................................................42Odluka o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara, loma i tehnološkog manjka u ugostiteljstvu (Nar. nov., br. 72/99.) ....................................................................................................................................................................................................................................44Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka u procesima proizvodnje nafte, prirodnog plina i proizvoda prerade nafte i plina (Nar. nov., br. 72/99.) ....................................................................................................................................................................................................................................46Odluka o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma u graditeljstvu (Nar. nov., br. 101/99. i 81/02.) ...................................................................................................................................................................................................................46Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka i rasipa u doradi/konfekcioniranju meda i drugih pčelinjih proizvoda (Nar. nov., br. 21/00.) ....................................................................................................................................................................................................................................47Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u peradarstvu i proizvodnji jaja (Nar. nov., br. 21/00. i 136/06.) ...................................................................................................................................................................................................................48Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u industriji prerade ribe (Nar. nov., br. 21/00.) ....................................................................................................................................................................................................................................48Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u proizvodnji mlinskih i pekarskih proizvoda i tjestenine (Nar. nov., br. 21/00.) ....................................................................................................................................................................................................................................49Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma za proizvode u industriji ulja (Nar. nov., br. 21/00., 129/07. i 142/12.) ..................................................................................................................................................................................................50Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u proizvodnji šećera (Nar. nov., br. 21/00.) ....................................................................................................................................................................................................................................51Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u industriji stočne hrane (Nar. nov., br. 21/00.) ....................................................................................................................................................................................................................................53Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u proizvodnji vina, bezalkoholnog piva, mineralne vode, voćnih sokova i sirupa (Nar. nov., br. 21/00. i 182/04.) ...................................................................................................................................................................................................................54Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u proizvodnji i preradi duhana (Nar. nov., br. 21/00. i 118/01.) ...................................................................................................................................................................................................................55Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, rastepa, kvara i loma u procesima proizvodnje boja i lakova (Nar. nov., br. 136/06. i 134/12.) ................................................................................................................................................................................................................55Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara i rasipa u marikulturi (Nar. nov., br. 142/12.) ..................................................................................................................................................................................................................................56Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka i kala u slatkovodnom uzgoju riba (Nar. nov., br. 21/12.) ....................................................................................................................................................................................................................................57Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u proizvodnji jakih alkoholnih pića, etilnog alkohola, međuproizvoda i piva (Nar. nov., br. 94/14.) ................................................................................................................................................................................................................................... 58Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u proizvodnji bezalkoholnih pića, bezalkoholnog piva, prirodne mineralne, prirodne izvorske i stolne vode, voćnih sokova, nektara, sirupa i koncentrata (Nar. nov., br. 94/14.) ................................................................................................................................................................................................................................... 59

2. ODLUKE HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE .............................................................................................................................................................................60

Odluka o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma na proizvodima u trgovini (Nar. nov., br. 101/04.) ..................................................................................................................................................................................................................................62Odluka o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma u ugostiteljstvu (Nar. nov., br. 101/04.) ..................................................................................................................................................................................................................................64Odluka o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma na žitaricama i proizvodima od žitarica i brašna (Nar. nov., br. 142/99.) ..................................................................................................................................................................................................................................66

3. STAJALIŠTA POREZNE UPRAVE ....................................................................................................................................................................................................66

Stajališta Ministarstva financija, Porezne uprave – Središnjeg ureda ............................................................................................................................ 663.1. Neodgovarajuća kvaliteta, protek roka trajanja ...................................................................................................................................... 663.2. Manjak prema popisu ............................................................................................................................................................................................ 673.3. Manjak na teret odgovorne osobe .................................................................................................................................................................. 703.4. Otpis ............................................................................................................................................................................................................................... 713.5. Remitenda ................................................................................................................................................................................................................... 71


Odluke Hrvatske gospodarske komore

Na temelju Zakona o porezu na dodanu vrijednost (“Narodne novine” br. 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 127/00, 48/04, 82/04, 90/05 i 76/07), članka 25. stav-ka 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (“Narodne novine” 60/96, 113/97, 7/99, 112/99, 119/99, 44/00, 63/00, 80/00, 109/00, 54/01, 58/03, 198/03, 55/04, 153/05, 79/07) i članka 26. Statuta Hrvatske gospodarske komore (“Na-rodne novine” br. 11/94. – pročišćeni tekst, 108/95, 19/96, 64/01, Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore je na 9. sjednici održanoj 13. prosinca 2007. godine donio

ODLUKUO DOPUŠTENOM MANJKU S NASLOVA KALA,

RASTEPA, KVARA I LOMA NA PROIZVODIMA U TRGOVINI1

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.Ovom Odlukom utvrđuje se, na temelju iskustva stru-

ke, dopuštena visina manjka u trgovini, koji prema odred-bi članka 25. stavak 2. Pravilnika o porezu na dodanu vri-jednost ne podliježe oporezivanju.

Članak 2.Pod manjkom proizvoda u trgovini, smatra se manjak

na proizvodima nastao kao posljedica prirodnih utjecaja ili svojstava proizvoda odnosno kao posljedica radnji koje se neophodno poduzimaju u trgovini na veliko i malo.

II. MANJAK PROIZVODA ZBOG KALA, RASTEPA, KVARA I LOMA

Članak 3.Pod kalom proizvoda podrazumijeva se gubitak na

težini ili količini određenog proizvoda koji nastaje zbog prirodnih procesa isušivanja, hlapljenja, smrzavanja, to-pljenja i kvarenja robe.

Rastep nastaje zbog manipulacije, pretovara, prijevo-za, premještanja proizvoda te drugih postupaka zbog ko-jih se gubi (rasipa, razlijeva) određena količina proizvoda.

Kvar proizvoda u trgovini nastaje zbog djelovanja mi-kroorganizama i drugih prirodnih procesa (truljenje, kli-janje, užegnuće), zbog čega proizvodi gube svojstva koja su prihvatljiva za upotrebu.

Lom (kao oštećenje) nastaje u postupcima manipula-cije određenim proizvodima koji se u tom procesu mogu polomiti.

III. DOPUŠTENA VISINA MANJKA U TRGOVNI NA MALO I VELIKO

Članak 4.Dopuštena visina manjka u trgovini na malo i veliko

izražava se u postocima koji se primjenjuju od količine proizvoda prodanih u obračunskom razdoblju.

1 Odluka o dopuštenom manjku s naslova kala, rastepa, kvara i loma na proizvodima u trgovini objavljena je u Nar. nov., br. 129 od 17. 12. 2007., a stupila je na snagu 25. 12. 2007.

Za trgovinu na veliko, najviši dopušteni normativ manjka utvrđuje se u iznosu od 50% propisanog normati-va za utvrđivanje manjka u trgovini na malo.

Članak 5.Dopuštena visina manjka u trgovini na malo može

iznositi do:

RED.BROJ

NAZIV PROIZVODAStopa

%I. POLJOPRIVREDNI PROIZVODIA. VOĆE

1. Južno voće (naranče, limun, mandarine, ananas i sl.) 3,02. Banane 5,03. Orah, badem, lješnjak, kesten, rogač, kikiriki, pistacio 2,04. Jagodasto voće, svježe smokve, grožđe 5,05. Jabuke, šljive, kruške 3,06. Dinje, lubenice 5,07. Koštićavo voće: marelice, breskve, trešnje i višnje 5,58. Sušeno voće – šljive, smokve i ostalo 1,59. Egzotično voće 5,0

10. Ostalo voće 2,0B. POVRĆE

1. Kupus kiseli i kisela repa u rinfuzi 4,02. Brokula, cikorija, cvjetača, repa, rotkvica, kupus, kelj 5,03. Blitva, špinat 5,04. Mahune, grašak i tikvice 3,05. Paprika svježa, rajčica svježa, krastavac i zelena salata 6,06. Mladi krumpir i mrkva rana, celer i peršun 4,07. Zamrznuto voće i povrće – pakirano 0,58. Krumpir, mrkva, luk, cikla, poriluk 2,09. Grah, leća, grašak, bob – suhi 1,0

10. Gljive, šampinjoni – svježi 4,511. Šampinjoni pakirani 2,012. Sadni materijal 3,513. Cvijeće svježe (rezano) 5,014. Cvijeće (lončanice) 3,015. Konzervirano i ostalo povrće 1,0

C. ŽITARICE1. Pšenica, ječam, zob, kukuruz i druge žitarice 0,3

D. OSTALI PREHRAMBENI PROIZVODI1. Brašno (kukuruzno i pšenično) i riža u rinfuzi 1,52. Brašno (kukuruzno i pšenično) i riža pakirano 0,53. Mak i pšenične mekinje 0,74. Kruh i pecivo svih vrsta 0,55. Kolači industrijski 1,06. Proizvodi od brašna (dvopek, mrvice) 0,57. Mlijeko pasterizirano – trajno 0,58. Mlijeko, svježe, ostalo 1,09. Sirevi svih vrsta 1,5

10. Sirevi rezano 3,011. Kiselo mlijeko, jogurt, vrhnje, maslac 1,012. Hrana za novorođenčad i malu djecu 1,013. Sladoled, kreme 1,514. Jaja svježa 1,515. Med 0,316. Ocat alkoholni, vinski i voćni 1,5

PROPISI O POREZNO DOPUSTIVIM MANJKOVIMA S OSNOVE KALA, RASTEPA, KVARA I LOMA


RED.BROJ


%17. Šećer (kristal, u prahu, u kocki) 1,018. Sol za jelo (morska, kamena i vakumirana) 1,019. Povrće ukiseljeno (svih vrsta pakirano) 1,520. Jela gotova i polugotova 0,521. Bomboni i drugi proizvodi od šećera 0,422. Keksi (čajni i čokoldani) 0,523. Čokolada i proizvodi od čokolade i kakaa 1,524. Kava svih vrsta – pakirana 0,125. Začini pakirani i čajevi 0,126. Mast jestiva 1,027. Ulje jestivo u bocama 1,5

28.Ulje jestivo u bačvama i drugim pakovanjima za prodaju od litre na više

1,0

29. Ostalo 0,5E. PIĆA – ALKOHOLNA I BEZALKOHOLNA

1. U bocama i drugom pakiranju 0,7

2.U bačvama i drugom većem pakiranju za prodaju od litre na više

1,0

F. MESO, SUHOMESNATI PROIZVODI I RIBA1. Meso svježe (perad, divljač i sl.) 1,52. Meso svježe - rasječeno 3,53. Riba živa 4,04. Riba svježa 4,05. Riba smrznuta 1,06. Riba sušena 1,07. Slanina svježa, loj, svinjsko salo, maslo (topljeno) 1,08. Suhomesnati proizvodi i vakumirano meso 1,59. Suhomesnati proizvodi narezani 3,0

10. Ostalo 1,0G. STOČNA HRANA 2,0II. KEMIKALIJE

1 Firnis, boje i lakovi, tutkalo i kit 1,02. Sredstva za zaštitu bilja 1,03. Deterdžent za pranje rublja 1,54. Sredstva za čišćenje 1,05. Kozmetički i higijenski proizvodi 1,06. Nafta, prirodni plin te proizvodi prerade nafte i plina 1,07. Ostali kemijski proizvodi 1,0

III. GRAĐEVNI MATERIJAL1. Vapno, cement, gips, suha žbuka pakirana 2,02. Mramorne ploče 1,53. Salonit ploče i cijevi 2,24. Pijesak, šljunak 3,05. Izolacijske mase 0,86. Izolacijski materijal (staklo i kam. vuna) 2,07. Ljepenka krovna 1,58. Crijep, opeka, mont. ispune i gredice 2,09. Betonski proizvodi (cijevi, ploče, kocke) 1,2

10. Rezana građa i ploče od drva 1,511. Ostali građ. materijal osim građ. stolarije 1,5

IV. OGRJEV1. Ugljen drveni u rinfuzi 3,52. Ugljen drveni u vrećama 1,03. Ugljen lignit u rinfuzi 2,04. Ostali ugljeni 1,05. Ogrjevno drvo 1,5

V. OSTALO 1. Staklo ravno i šuplje osim optičkog 1,52. Optičke leće, optička vlakna i snopovi optičkih vlakana 3,03. Okviri za naočale, naočale i slični proizvodi 3,04. Keramika i porculan 1,0

RED.BROJ


%5. Užarija 0,26. Sjemenska roba 1,57. Gnojiva umjetna u rinfuzi 4,08. Gnojiva umjetna pakirana 1,09. Duhanski proizvodi (osim cigareta) 0,5

10. Posuđe od metala (emajlirani i neemajlirani) 1,011. Posuđe od stakla, porculana i keramike 1,512. Sanitarni uređaji od keramike 1,013. Dječje igračke razne 1,514. Nakit od porculana, stakla, plastike 1,015. Gramofonske ploče i kazete i ostali nosači zvuka 1,216. Videokasete, fotografski filmovi 1,517. Knjige, udžbenici, potrošni uredski materijal 1,518. Tkanine metražne 2,019. Čarape ženske 1,520. Ostala tekstilna roba 1,521. Obuća 1,522. Žarulje razne 2,023. Baterijski ulošci 2,024. Bijela tehnika, akustika, sitni kućanski aparati 1,525. Ostalo, nespomenuto 1,0

Članak 6.Manjak prema ovoj Odluci može se utvrđivati:– neposredno nakon nastajanja;– redovitim popisom robe ili u rokovima utvrđenim

općim aktom pravne osobe;Manjak iz stavka 1. ovog članka utvrđuje komisija, od-

nosno ovlaštene osobe određene općim aktom pravne osobe.

Članak 7.Manjak zbog više sile koji nastaje kao posljedica ele-

mentarnih nepogoda (poplava, požar, potres) i provalnih krađa, utvrđuje se na temelju očevidnika nadležnog tijela za procjenu šteta.

Članak 8.Manjak zbog neodgovarajuće kvalitete, proteka roka

trajanja te kala, rastepa, kvara i loma iznad visine utvr-đene ovom Odlukom, može se priznati, ako je pri utvr-đivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni djelatnik Porezne uprave.

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 9.Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti

Pravilnik o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma na proizvodima u trgovini (“Narodne novine” br: 57/1998, 81/02, 203/ 03 i 59/07).

Članak 10.Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana obja-

ve u “Narodnim novinama”.

PREGLED PROPISA

Ako tražite neki propis?


Na temelju Zakona o porezu na dodanu vrijednost (“Narodne novine” br. 47/95, i 164/98), članka 25. stavka 2. i 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (“Narodne novine” br. 60/96, 113/97 i 7/99) i članka 26. Statuta Hr-vatske gospodarske komore (“Narodne novine br. 11/94 – pročišćeni tekst, 108/95 i 19/96) Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore na 9. sjednici 1. srpnja 1999., donosi

ODLUKUO DOPUŠTENOJ VISINI KALA, RASTEPA,

KVARA, LOMA I TEHNOLOŠKOG MANJKA U UGOSTITELJSTVU1

Članak 1.Odlukom o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara, loma

i tehnološkog manjka u ugostitelj stvu (u daljnjem tekstu: Odluka) utvrđuje se, na temelju iskustava struke, dopu-štena visina manjka koja prema članku 25. stavak 2. i 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, ne pod liježe oporezivanju.

Članak 2.Pod manjkom u smislu ove Odluke razumijevaju se gu-

bici na proizvodima (namirnica ma) nastali kao posljedi-ca prirodnih utjecaja ili radnji koje se neophodno poduzi-maju u rukova nju proizvodima prilikom njihove obrade i skladištenja u ugostiteljstvu, i to:

1. Kalo:a) pri fizičkoj obradi proizvoda u kuhinji – kosti, kožica,

masnoće i sl. pri sječenju svježeg i suhog mesa, riba, rako-va, školjki, mekušaca, pri obradi i kod posluživanja sireva, suhomesnatih proizvoda, te čišćenja voća i povrća;

b) pri skladištenju proizvoda i u kuhinji – isušenje, is-parenje, odmrzavanje i sl. (prirodni kalo);

c) pri termičkoj obradi proizvoda u kuhinji – kuhanje, pirjanje, prženje i pečenje;

2. Rastep u skladištu i kuhinji – rastepanje, iscurenje, topljenje, razlijevanje, i dr.;

3. Kvar u skladištu i kuhinji – truljenje, klijanje, uže-gnuće i sl.

Članak 3.Dopuštena visina gubitaka (kvar i rastep) pri čuvanju u

skladištu može iznositi do:

Red. broj Naziv proizvoda

Stopa % po

bruto/kg

1 2 3A. VOĆE

1. Jabuke, šljive 1,52. Naranče, limun 2,0

B. POVRĆE

1. Krumpir, kupus, kelj, cvjetača, korabica, tikvice, mahune, mrkva, celer, peršin 3,0

2. Mahune, grašak, paprika, rajčica 4,03. Luk – crveni, bijeli 2,0

C. OSTALO

1. Mast, ulje, riža, tjestenina, brašno, ocat, paprika crvena 1,0

2. Maslac, orasi, lješnjaci 3,03. Šećer 0,5

1 Odluka o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara, loma i tehno-loškog manjka u ugostiteljstvu objavljena je u Nar. nov., br. 72 od 9. 7. 1999., a stupila je na snagu 17. 7. 1999.

Članak 4.Dopuštena visina gubitaka (kalo) pri čuvanju u skladi-

štu zbog isušenja i isparenja (utvrđuje se za razdoblje u skladištenja), može iznositi do:


Stopa % po

bruto/kg

1 2 3

1. Suhomesnati proizvodi, kobasičarski proizvodi, pečene i dimljene slanine 0,5

2. Pršut (do godinu stajanja) 4,03. Polutvrdi i tvrdi sirevi

– do 10 dana 0,5– duže od 10 dana 3,0

Članak 5.Dopuštena visina gubitaka pri obradi (otpaci), može

iznositi do:


Stopa % po

bruto/kg

1 2 3A. VOĆE1. Ananas, orah i lješnjak u ljusci 502. Badem u ljusci 603. Badem blanširani 304. Banana, kesten 255. Breskva 186. Jabuka, kajsija, kruška, mandarina, naranča smokva 207. Limun, šljiva, trešnja, višnja 15

8. Breskva suha, grožđe, jagoda, kajsija suha, kruška suha, šljiva suha 10

9. Kupina 1210. Malina 811. Smokva suha 512. Grožđice, orah i lješnjak očišćeni 313. Badem očišćeni 2B. POVRĆE1. Artičoke, krumpir (jesen-zima), patliđan 15

2. Blitva, cikla svježa, korabica, bijeli luk, poriluk, rotkvica, salata zimska, tikvice 20

3. Celer, kelj, kupus, raštenj, špinat ljetni, šparoga 304. Špinat zimski, peršin 355. Cvjetača, krastavci svježi, krumpir proljeće 256. Grašak u mahuni 607. Hren 178. Kupus svježi, luk, mrkva 189. Paprika svježa, rajčica, salata ljetna 10

10. Prokulica 1211. Gljive 812. Mahune 6

13. Grašak ljušteni, kumpir mladi, kupus kiseli, masline, matovilac, salata proljetna 5

14. Grah i suho zrnato povrće 4C. SUHOMESNATI PROIZVODI1. Domaća šunka 302. Dalmatinski pršut 453. Srijemska kobasica i srodni proizvodi 84. Šunka u limenci, kraški vrat (buđola) 105. Zimska salama, kulen 96. Buncek 50D. RIBE, RAKOVI, ŠKOLJKE I MEKUŠCI1. Bakalar, gavun 15



Stopa % po

bruto/kg

1 2 32. Jastog 703. Lignja, orada, zubatac 274. Dagnja 85. Oslić-filiranje bez glave 306. Škampi 207. Škampi za pohanje 758. Ostala morska i slatkovodna riba 259. Ostala morska i slatkovodan riba – filirana 50E. SVJEŽE MESO1. Svinjski but bez nogice, svinjski milanski rez bez nogice 202. Svinjetina – francuska obrada bez nogice 273. Svinjski kare 124. Teleća polovica 305. Baby beef (meso od većeg teleta) 316. Teletina milanski rez, plećka, junetina milanski rez 257. Teletina – but, junetina but 238. Teletina – koljenica (pandlanje) 659. Teletina – kare (obrada loj i bubreg) 20

10. Teleća jetra, juneća pisanica bez loja 1011. Junetina – hrbat (ramstek) 3512. Juneća prednja četvrt s flamom 2413. Juneća prednja četvrt bez flama 2614. Janjetina (iznutrice) 715. Janjetina (iznutrice i glava) 1516. Odojak (iznutrice) 10F. PERAD1. Pileći gril 82. Pilići (klasična obrada sitniš), pileća jetra (srce) 183. Pura, pileća jetra 104. Domaća pura, guska, kokoš 205. Domaća patka 256. Patka 157. Piletina filirana 40G. DIVLJAČ U SVJEŽEM STANJU1. Fazan u perju 342. Fazan bez perja 153. Kunići domaći (oguljeni), zec bez kože 104. Srneći hrbat (kožice i kosti) 205. Srneći but 246. Srneća plećka 277. Zec u koži 40H. SIREVI1. Livanjski, ementaler 102. Paški 113. Edamer, trapist 84. Trapist i gorgonzola u foliji 65. Belpaese 186. Domaći kravlji (ocijeđen), gorgonzola 20

Članak 6.Dopuštena visina gubitaka (prirodni kalo) pri procesu

odmrzavanja, može iznositi do:


Stopa % po

bruto/kg

1 2 31. Svinjetina bez kosti, kotlet 32. Teletina bez kosti, kotlet, junetina bez kosti, odojak 6


Stopa % po

bruto/kg

3. Juneća pisanica, janjetina 8

4. Jetra (teleća, juneća, pileća, guščja) i iznutrice (fileki, pluća) 10

5. Mozak (teleći juneći) 156. Perad 77. Lignje, muzgavci, hobotnice, sipe i razna slatkovodna riba 98. Oslić, file 109. Razna morska riba 8

Članak 7.Dopuštena visina gubitaka pri toplinskoj obradi

može iznositi do:


Stopa % po

bruto/kg

1 2 3A. KOD KUHANJA1. Govedina 342. Teletina 353. Svinjetina 304. Janjetina 335. Piletina 256. Buncek 127. Teleći mozak blanširani 458. Fileki blanširani 469. Mekušci 40B. KOD PRŽENJA1. Govedina 342. Teletina 353. Svinjetina 364. Janjetina 335. Piletina 30C. KOD PEČENJA1. Govedina 342. Teletina 363. Svinjetina 304. Janjetina, odojak 355. Patka 406. Pura 337. Piletina 32D. KOD PIRJANJA1. Govedina, janjetina 342. Svinjetina 353. Teletina 36

Članak 8.Manjak prema ovoj Odluci može se utvrđivati:– neposredno nakon nastajanja;– izvanrednim popisom robe;– redovitim popisom robe, odnosno na drugi način

utvrđen općim aktom poduzetnika – poreznog obveznika.

Članak 9.Manjak u skladu s ovom Odlukom utvrđuje komisija,

odnosno ovlaštena osoba određena općim aktom podu-zetnika – poreznog obveznika, i o tome sastavlja zapisnik.




Na temelju Zakona o porezu na dodanu vrijednost (“Narodne novine” br. 47/95, i 164/98), članka 25. stavka 2. i 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (“Narodne novine” br. 60/96, 113/97 i 7/99) i članka 26. Statuta Hr-vatske gospodarske komore (“Narodne novine br. 11/94 – pročišćeni tekst, 108/95 i 19/96) Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore na 9. sjednici 1. srpnja 1999., donosi

ODLUKUO DOPUŠTENOJ VISINI TEHNOLOŠKOG MANJKA U PROCESIMA PROIZVODNJE

NAFTE, PRIRODNOG PLINA I PROIZVODA PRERADE NAFTE I PLINA1

Članak 1.Odlukom o dopuštenoj visini tehnološkog manjka u

procesima proizvodnje nafte, prirod nog plina i proizvoda prerade nafte i plina (u daljnjem tekstu: Odluka) utvrđuje se dopuštena visina manjka koji prema članku 25. stavak 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost ne pod liježe oporezivanju.

Članak 2.Pod tehnološkim manjkom u smislu ove Odluke razu-

mijevaju se gubici nastali u proce sima proizvodnje nafte i prirodnog plina te prerade nafte i plina u normalnom radu, kao posljedica tehnologija procesa, svojstava proi-zvoda i prirodnih utjecaja.

Tehnološki manjak iskazuje se prema ulaznoj sirovini koja predstavlja naftu, prirodni plin i druge nedovršene proizvode prerade nafte (komponente za namještavanje i sirovine za procesne jedinice), te sredstva za poboljšanje fizičko-primjenskih svojstava.

Tehnološki manjak nastaje uslijed isparavanja, rad-nji izvršenih tijekom punjenja, pražnjenja i dreniranja spremnika i plinovoda, pri transportu proizvoda, radom sigurnosnog sustava, uslijed kretanja i zaustavljanja po-strojenja, tijekom čišćenja spremnika i sustava za obradu otpadnih voda, uslijed prividnog manjka kao posljedica sadržaja neugljikovodika u nafti, te pri ispiranju linija pu-njenja u proizvodnim jedinicama.

Članak 3.Dopušteni tehnološki manjak izražava se u % mase (%

m/m) ili % obujma (% V/V) u od no su na količinu ulazne sirovine. obujmi koji ulaze u obračun svode se na istu temperaturu i isti tlak.

Obračunsko razdoblje je jedan mjesec.Iznimno, pri skladištenju prirodnog plina u podze-

mnom skladištu (točka 9. prve tablice članka 4.), obračun-sko razdoblje je jedna godina.

Članak 4.Dopušteni tehnološki manjak utvrđen na temelju isku-

stava struke, u određenom obračunskom razdoblju, može iznositi do:

Red. broj Tehnološki procesi Ulazna

sirovina

Stopa % (Baza: ulazna

sirovina)1 2 3 4

1. Proizvodnja nafte nafta 0,1 (m/m)

1 Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka u procesima proizvodnje nafte, prirodnog plina i proizvoda prerade nafte i plina objavljena je u Nar. nov., br. 72 od 9. 7. 1999., a stupila je na snagu 17. 7. 1999.

Red. broj Tehnološki procesi Ulazna

sirovina


sirovina)1 2 3 4

2. Prerada nafte (rafinerijski procesi) nafta 1,0 (m/m)

3. Proizvodnja maziva atmosf. ostatak 1,2 (m/m)

4. proizvodnja prirodnog plina prirodni plin 2,0 (V/V)

5. proizvodnja plinskog kondenzata plin. kondenzat 1,0 (m/m)

6. Transport (otprema) prirodnog plina prirodni plin 1,0 (V/V)

7. Transport, manipulacija i skladištenje nafte nafta 0,8 (m/m)

8. Transport, manipulacija i skladištenje derivata derivati 1,2 (m/m)

9. Skladištenje prirodnog plina (podzemno skladištenje) prirodni plin 2,0 (V/V)

10. Prerada prirodnog plina prirodni plin 1,0 (V/V)

11. Prerada plinskog kondenzata plin. kondenzat 0,5 (m/m)

Šaržna (blending) proizvodnja

Red. broj Ulazna sirovina


sirovina)1 2 31. Bazna ulja 1,0 (m/m)2. Aditivi 2,0 (m/m)3. Monomeri 1,0 (m/m)4. Nemineralne tekućine 1,5 (m/m)5. Otapala 1,0 (m/m)

Članak 5.Manjak prema ovoj Odluci može se utvrđivati:– neposredno nakon nastajanja;– redovitim popisom robe ili u rokovima utvrđenim op-

ćim aktom poduzetnika – poreznog obveznika;– tehnološkim praćenjem, mjerenjem i tehnološkim

proračunima pri iskazivanju mjesečne materijalne bilan-ce proizvodnje, skladištenja i transporta;

– u razdoblju jednog ciklusa rada podzemnog skladišta prirodnog plina (utiskivanje i proizvodnja).


odnosno ovlaštena osoba određena prema općem aktu poduzetnika – poreznog obveznika i o tome sastavlja zapisnik.

Članak 7.Ova Odluka ne odnosi se na tehnološki manjak u dis-

tribuciji plina.

Članak 8.Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana

objave u “Narodnim novinama”.

ANALIZA POSLOVNE USPJEŠNOSTI

svibanj 2014.

CIJENA: 315,00 knOPSEG: 412 str.

Narudžbenica na kraju časopisa RRiF


Na temelju Zakona o porezu na dodanu vrijednost (“Narodne novine” br. 47/95 i 164/98), članka 25. Pravilni-ka o porezu na dodanu vrijednost (“Narodne novine” br. 60/96, 113/97 i 7/99) i članka 26. Statuta Hrvatske gospo-darske komore (“Narodne novine” br. 11/94 – pročišćeni tekst 108/95 i 19/96) Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore na 9. sjednici 1. srpnja 1999. donosi


KVARA I LOMA U GRADITELJSTVU1

Članak 1.Odlukom o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i

loma u graditeljstvu (u daljnjem tekstu: Odluka) utvrđuje se dopuštena visina manjka proizvoda (materijala), koji prema članku 25. stavak 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost ne podliježe oporezivanju.

Članak 2.Pod manjkom u smislu ove Odluke razumijevaju se

gubici na proizvodima (materijalu) nastali kao posljedica prirodnih utjecaja ili radnji koje se neophodno poduzi-maju u rukovanju proizvodima (materijalima) prilikom transporta i skladištenja u graditeljstvu i to:

1. Kalo – gubitak u težini, obujmu ili površini proizvo-da (materijala) zbog sušenja, isparivanja, skupljanja, smr-zavanja, topljenja i sl.;

2. Lom – gubitak zbog uništenja proizvoda (materijala) koji su po svojoj naravi lomljivi;

3. Rasip (rastep) – gubitak zbog rasipanja ili isprašiva-nja proizvoda (materijala) prilikom rukovanja;

4. Kvar – gubitak zbog kemijskih i fizičkih promjena na proizvodima (materijalu), uslijed čega postaju neupotre-bljivi ili se njihova kakvoća pogoršava.

Članak 3.Dopušteni manjak zbog kala, rastepa, kvara i loma,

utvrđen na temelju iskustava struke, te izražen u posto-cima od utrošene pojedine vrste proizvoda (materijala), odnosno prodane vrste proizvoda u pojedinom obračun-skom razdoblju može iznositi do:

Redni broj Vrsta proizvoda (materijala) Jedinica

mjereStopa

%1 2 3 41. lom opeke šuplje 1/1 kom. 3,72. lom opeke blok kom. 2,83. lom opeke pune 1/1 kom. 2,74. lom crijepa kom. 2,95. lom mont. ispune i gredica kom. 3,16. keramika i porculan kom. 0,87. sanitarni uređaji od keramike kom. 18. lom kod okova raznih (kvake, brave, štitovi) kom. 2,39. lom okova u garniturama (podizni mehanizam) kom. 3,5

10. lom vratnih krila šper ili lesonit kom. 1,111. lom vratnih krila furniranih i završno obrađenih kom. 2,512. pijesak m³ 4,113. šljunak m³ 3,914. agregat razni m³ 3,4

15. kalo i lom za šperploče, panelploče te ostale ukočene materijale m³ 1,5

16. kalo trupaca prilikom piljenja m³ 22

1 Odluka o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma u gradi-teljstvu objavljena je u Nar. nov., br. 101 od 6. 10. 1999., a stupila je na snagu 14. 10. 1999. – Odluka o izmjeni Odluke objavljena je u Nar. nov., br. 81 od 9. 7. 2002., a stupila je na snagu 17. 7. 2002.

Redni broj Vrsta proizvoda (materijala) Jedinica

mjereStopa

%

17. kalo jelove građe raznih dimenzija prilikom sušenja s obzirom na ulaznu vlažnost m³

a) 20-30% 5b) 31-40% 7,5c) 41-70% 10

18. rezana građa i ploče od drva m³ 1,719. stolarska rezana građa-jelovina, bor m³ 4020. stolarska rezana građa – hrast m³ 6021. lom na ivericama m³ 3,122. lom na panelpločama i ivericama furn. m³ 923. izolacijski materijal (stakl. i kamena vuna) m² 224. krovna ljepenka m² 1,525. betonske ploče i kocke m² 226. salonit ploče i cijevi m² 2,527. mramorne ploče m² 1,528. lom raznih keramičkih pločica m² 5,929. staklo ravno i šuplje osim optičkog m² 1,730. lom na furniranim pločama m² 931. lom na furnirima raznih vrsta i debljina m² 13,532. lom ploča konal, te drugih vrsta ultrapasa m² 8,333. betonske cijevi ø 10-30 m’ 3,134. betonske cijevi ø 40-100 i ostala bet. galant. m’ 2,335. izolacijske mase kg 0,836. cement u rinfuzi kg 2,237. cement u vrećama kg 2,738. gips kg 2,039. betonsko željezo raznih profila kg 340. armaturne mreže (za gradilište) kg 5,541. armaturne mreže (za pogon) kg 1142. razni aditivi kg 3,743. rasip vapna hidrat. kg 2,244. suha žbuka pakirana kg 2,445. masa za fugiranje kg 2,946. ljepilo u vrećama za keramičke pločice kg 2,347. kalo na specijalnim ljepilima (neostik, cromofix) kg 348. kit kg 0,749. rastur čavala žičanih raznih kg 3,750. rastur na ljepilu za drvo kg 2,851. rastur na močilima boja u prahu kg 1,252. vijčana roba razna kg 3,453. asfaltna masa kg 1,854. rastur bitumena mekanog kg 3,355. emulzija kg 2,156. kalo na lazurnim bojama (raznim) l 2,157. kalo na nitro lakovima l 1,958. rastur na razrjeđivačima l 2,9

59. nafta i ostali naftni derivati i ostali kem. proizvodi l 1

60. ostali građ. materija l 1,761. ostalo nespomenuto 1,1




odnosno ovlaštena osoba određena općim aktom podu-zetnika – poreznog obveznika i o tome sastavlja zapisnik.

Članak 6.Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana

objave u “Narodnim novinama”.


Na temelju Zakona o porezu na dodanu vrijednost (“Narodne novine” br. 47/95, 164/98 i 105/99), članka 25., stavka 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (“Na-rodne novine” br. 60/96, 113/97, 7/99 i 112/99) i članka 26. Statuta Hrvatske gospodarske komore (“Narodne novine” br. 11/94 – pročišćeni tekst, 108/95 i 19/96), Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore donio je 4. veljače 2000. godine

ODLUKUO DOPUŠTENOJ VISINI TEHNOLOŠKOG

MANJKA I RASIPA U DORADI/KONFEKCIONIRANJU MEDA I DRUGIH

PČELINJIH PROIZVODA1

Članak 1.Odlukom o dopuštenoj visini tehnološkog manjka i

rasipa u doradi/konfekcioniranju me da i drugih pčeli-njih proizvoda (u daljnjem tekstu: Odluka) utvrđuje se dopuštena visina manj ka koji prema članku 25. stavak 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost ne podliježe oporezivanju.


gubici na proizvodima koji nastanu kod uobičajenog po-stupka manipuliranja robom ili kao posljedica prirodnih utjecaja na robu i sirovine u prometu, poslovanju, proi-

1 Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka i rasipa u do-radi/konfekcioniranju meda i drugih pčelinjih proizvoda objavlje-na je u Nar. nov., br. 21 od 18. 2. 2000., a stupila je na snagu 26. 2. 2000.

zvodnji i skladištenju te kao posljedica tehnološkog pro-cesa u proizvodnji i obradi sirovina i roba.

Članak 3.Dopušteni gubici utvrđuju se na temelju iskustva stru-

ke do iznosa od:Tehnološki proces Stopa (%)1. DORADA MEDA– uklanjanje nečistoća u komori za predgrijavanje 2,5– izlijevanje/cijeđenje zagrijanog meda 3,0– filtriranje meda 3,0– punjenje u ambalažu 0,5– ispiranje linije 1,02. DORADA DRUGIH PČELINJIH PROIZVODA– pakiranje meda u saću 15,0– propolis 20,0– cvjetni prah 16,0

Članak 4.Manjak prema ovoj Odluci može se utvrđivati:– neposredno nakon nastajanja– izvanrednim popisom robe– redovitim popisom robe, odnosno na drugi način








MANJKA, KALA, KVARA, RASIPA I LOMA U PERADARSTVU I PROIZVODNJI JAJA1

Članak 1.Odlukom o dopuštenoj visini tehnološkog manjka,

kala, kvara, rasipa i loma u peradarstvu i proizvodnji jaja (u daljnjem tekstu: Odluka) utvrđuje se dopuštena visina manjka koji prema članku 25. stavak 3. Pravilnika o pore-zu na dodanu vrijednost ne podliježe oporezivanju.


gubici na proizvodima koji nastanu kod uobičajenog po-stupka manipuliranja robom ili kao posljedica prirodnih utjecaja na robu i sirovine u prometu, poslovanju, proi-

1 Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u peradarstvu i proizvodnji jaja objavljena je u Nar. nov., br. 21 od 3. 3. 2000., a stupila je na snagu 11. 3. 2000. – Odluka o izmjeni Odluke o dopuštenoj visini manjka, kala, rasi-pa i loma u peradarstvu i proizvodnji jaja objavljena je u Nar. nov., br. 136 od 18. 12. 2006., a primjenjuje se od 1. 1. 2007. (tablica)

zvodnji i skladištenju te kao posljedica tehnološkog pro-cesa u proizvodnji i obradi sirovina i roba.

Članak 3.Dopušteni normativ gubitaka utvrđuje se na temelju

iskustva struke do iznosa od:Naziv proizvoda/tehnološki proces Stopa (%)PROIZVODNJA PERADARSKOG MESAKOKOŠI TEŠKE LINIJE 1. kalo transporta 3,02. kalo u klaonici (brojleri) 28,53. mortalitet (godišnje, na ulazni broj) – matično jato: uzgoj do 24 tjedna 8,0roditelji – proizvodnja 38 tjedana 10,0– tov brojlera do 42 dana 7,04. otpis rasplodnih jaja 2,0PURANI 1. kalo klanja 25,02. mortalitet – matično jato: uzgoj do 30 tjedana 5,0roditelji – proizvodnja 26 tjedana 6,0– tov purana do 20 tjedana 11,53. otpis rasplodnih jaja 4,04. kalo transporta 2,0PATKE I GUSKE 1. mortalitet – patke – tov do 7 tjedana 4,0– guske – tov do 12 tjedana 4,02. kalo klanja – patke 30,0


Naziv proizvoda/tehnološki proces Stopa (%)– guske 25,0PROIZVODNJA JAJA – KOKOŠI LAKE LINIJE 1. kalo u proizvodnji i sortirnici 3,02. kalo u transportu 1,03. mortalitet (godišnje, na ulazni broj) – matično jato uzgoj do 20 tjedana 5,0roditelji – proizvodnja 44 tjedana 10,0– hibridne pilenke – uzgoj 18 tjedana 5,0– komercijalne nesilice – proizvodnja 12 mjeseci 12,04. otpis rasplodnih jaja 2,0







Na temelju Zakona o porezu na dodanu vrijednost (“Narodne novine” br. 47/95, 164/98, i 105/99), članka 25., stavka 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (“Na-rodne novine” br. 60/96, 113/97, 7/99 i 112/99) i članka 26. Statuta Hrvatske gospodarske komore (“Narodne novine” br. 11/94 – pročišćeni tekst, 108/95 i 19/96), Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore donio je 4. veljače 2000. godine


MANJKA, KALA, KVARA, RASIPA I LOMA U INDUSTRIJI PRERADE RIBE1


kala, kvara, rasipa i loma u industriji prerade ribe (u dalj-njem tekstu: Odluka) utvrđuje se dopuštena visina manj-ka koji prema članku 25. stavak 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost ne podliježe oporezivanju.


gubici na proizvodima koji nastanu kod uobičajenog po-stupka manipuliranja robom ili kao posljedica prirodnih utjecaja na robu i sirovine u prometu, poslovanju, proi-zvodnji i skladištenju te kao posljedica tehnološkog pro-cesa u proizvodnji i obradi sirovina i roba.


ke do iznosa od:Naziv proizvoda/tehnološki proces Stopa (%)

1. ULOV I SKLADIŠTENJE RIBEa) kalo na svježoj ribi (kod prijema/otkupa, gubitak površinske vlage)

0,8

b) kalo na smrzavanju (dehidratacija) 0,8c) kalo na skladištenju smrznute ribe 0,5d) lom plastičnih ribarskih sanduka 5,0

2. PROIZVODNJA RIBLJIH KONZERVIa) kalo na razmrzavanju ribe 8,0b) kalo (otpad; glava, utroba, rep, koža; kuhanje)– srdela, inčun (otpad i gubitak tekućine kuhanjem) 51,0– tunj (otpad i gubitak tekućine kuhanjem) 59,0– skuša bez glave i utrobe (otpad i gubitak tekućine kuhanjem)

52,0

– skuša s glavom (otpad i gubitak tekućine kuhanjem) 65,0c) rasip

1 Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u industriji prerade ribe objavljena je u Nar. nov., br. 21 od 18. 2. 2000., a stupila je na snagu 26. 2. 2000.

Naziv proizvoda/tehnološki proces Stopa (%)– ulja 6,0– umaka 17,0– povrća: smrznutog 37,0konzerviranog 20,0– soli: u tabletama 12,0fina zrnata 5,0d) manjak– poklopci i limenke (analiza hermetičnosti) 0,1– konzerve (analiza šava i gotovih proizvoda) 0,2e) lom– kartonskih sanduka 20,0– omotnica i celofana ili propilena 1,0– kartončića 2,0– naljepnica 1,0– riba + limenka na stroju za rez. i ukutijavanje 0,5– riba + limenka na stroju za kuhanje 0,5– konzerve na zatvaračima 0,5f ) kvar (fizički) – na pranju konzervi 0,3nakon odležavanja 1,2

3. PROIZVODNJA SLANE RIBEa) kalo na svježoj ribi 0,8b) kalo (otpad – glava, rep, utroba, koža, kosti, gubitak tekućine)– insalana riba (otpad, tekućina) 48,0– fileti slane ribe (otpad, sjedenje) 30,0c) rasip– soli (krupne) 18,0– ulja 6,0d) lom– plastičnih posuda za soljenje 10,0– kartonskih sanduka 20,0– kartončića 8,0– konzerve (na zatvaračima) 0,5e) manjak – kao pod 2.d) na konzerv. i staklenk.f ) kvar (fizički) – kao pod 2.f )

4. PROIZVODNJA DUBOKOZAMRZNUTIH PROIZVODAa) kalo čišćenja– šaran, amur, tolstolobik, srdela 38,0– pastrva, som, smuđ 20,0– lignja, sipa, muzgavac 55,0– lignja tuba 15,0– tunj 40,0b) kalo odmrzavanja lignje 4,0c) kalo smrzavanja 2,0d) kalo konfekcioniranja– som 25,0– slatkovodna i morska riba, sipa, lignje 10,0– oslića ili srodnici u bloku 7,0– školjke 2,0


Naziv proizvoda/tehnološki proces Stopa (%)e) kalo dimljenja– odrezak 40,0– živa riba 65,0f ) kalo kuhanja– očišćena i izrezana riba 50,0– cijela, blok 77,0g) kalo otkoštavanja– odrezak 30,0– cijela 64,0– fileti sitne plave ribe 48,0h) kalo hladnjače (za 12 mjeseci) 3,0i) rasip– na suhoj panadi 14,0– na bijelom brašnu 22,0– na formirnoj masi 4,0j) lom– na kartončićima 1,0

Naziv proizvoda/tehnološki proces Stopa (%)– na transportnim kartonima 0,2– na gotovom proizvodu 0,7







Na temelju Zakona o porezu na dodanu vrijednost (“Narodne novine” br. 47/95, 164/98 i 105/99), članka 25. stavka 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (“Na-rodne novine” br. 60/96, 113/97, 7/99 i 112/99) i članka 26. Statuta Hrvatske gospodarske komore (“Narodne novi-ne”, br. 11/94 – pročišćeni tekst, 108/95 i 19/96), Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore donio je 4. veljače 2000. godine

ODLUKUO DOPUŠTENOJ VISINI TEHNOLOŠKOG MANJKA, KALA, KVARA, RASIPA I LOMA

U PROIZVODNJI MLINSKIH I PEKARSKIH PROIZVODA I TJESTENINE1


kala, kvara, rasipa i loma u proizvodnji mlinskih i pekar-skih proizvoda i tjestenine (u daljnjem tekstu: Odluka) utvrđuje se dopuštena visina manjka koji prema članku 25. stavak 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost ne podliježe oporezivanju.




iskustva struke do iznosa od:

Naziv proizvoda/tehnološki proces Mjesto gubitka Stopa

(%)

Zrnata roba– pšenica a) prihvat i sušenje 1,0

b) čuvanje u smještajnim objektima 0,5c) isporuka 0,5

– kukuruz a) prihvat i sušenje 1,0

1 Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u proizvodnji mlinskih i pekarskih proizvoda i tjeste-nine objavljena je u Nar. nov., br. 21 od 18. 2. 2000., a stupila je na snagu 26. 2. 2000.


(%)

b) čuvanje 1,0c) isporuka 0,5

– ječam, raž, zob a) prihvat i sušenje 1,0b) čuvanje 0,3c) isporuka 0,5

– uljarice a) prihvat i sušenje 1,0b) čuvanje 1,0c) isporuka 0,5

Prerada žitarica a) čišćenje i meljava 2,0b) čuvanje mlinskih proizvoda 0,5c) isporuka 0,3

Oljuštene žitarice a) ljuštenje, čuvanje, pakiranje 2,5Mlinski proizvodi a) pakiranje 0,5-10 kg 1,0

b) pakiranje 25 i 50 kg 0,4c) rinfuza 0,3

Pekarska proizvodnja– brašno a) istovar, zapremanje, čuvanje 1,0

b) prosijavanje, vaganje 0,8c) posip u proizvodnji pekarskih proizvoda prema normativ.

– pomoćne sirovine a) istovar, zapremanje, čuvanje 2,0– ostale sirovine i aditivi a) istovar, zapremanje, čuvanje 2,0– sirov. kao mak, sezam, a) istovar, zapremanje, čuvanje 1,5lan, suncokret, voće i dr. b) rasip u procesu proizvodnje 5,0– sredstva za podmaziv. a) istovar, zapremanje, čuvanje 1,0posuda za pečenje b) rasip u procesu proizvodnje 4,0– kruh i pecivo a) oblikovanje tijesta, pečenje, hla-

đenjei punjenje u transportnu ambalažu 2,0b) povrat proizvoda vraćenih odkupaca uz povratnicu 7,0

– domaći keksi, slastice, a) u procesu proizvodnje 3,0kolači i dr. b) skladištenje, utovar, prijevoz 3,0

c) povrat proizvoda vraćenih odkupaca uz povratnicu 7,0

– ostali proizvodi, srodni a) u procesu proizvodnje,zamrznuti oblikovanja, vaganja,

zamrzavanja, sušenja, punjenjau transportnu ambalažu 3,0b) skladištenje, utovar, prijevoz,

povrat 5,0Proizvodnja tjestenine a) istovar, zapremanje, čuvanje

krupice 1,0



(%)

b) dodatne sirovine 0,7c) u procesu proizvodnje 3,0

Pakiranje proizvoda masa: do 0,5 kg 1,5od 0,5 do 2,0 kg 1,0od 2,0 do 10,0 kg 0,8

Ambalaža– papirnate vrećice manje od 1/1 2,5– papirnate vrećice 1/1-10/1 2,0– papirnate vreće 15/1, 20/1, 25/1, 50/1 1,0– papirnate kutije 1,5– polietilenske vrećice do 1/1 2,0– polietilenske vrećice iznad 1/1 1,5– folije za pakovine: – do 0,1 kg 10,0 – od 0,1 do 0,5 kg 5,0 – od 0,5 do 1,0 kg 4,0– folije za omatanje paleta 10,0– naljepnice 5,0– platnena, juta i sl. 0,4– sanduci rešetkasti, plastični – povratni 12,0– posude za pečenje pita – povratne 12,0Ostalo:– uslužno skladištenje žitarica i slada

a) istovar 0,5b) manipulacija u silosu 0,5c) utovar 0,5

– rasip i sagorijevanje kod prerade kukuruza 2,0– rasip kod čuvanja i manipulacije mlinskih proizvoda u rasutom stanju

0,2

– transportni gubici – vagonske pošiljke 0,5


(%)

– kamionske pošiljke po kontrolnoj vagi

0,5

– mjenjačnice – roba u rasutom stanju 0,5– odstupanje kakvoće u pojedinačnomi zbirnom uzorku za preuzete žitarice 0,5

Manjkovi na robi prilikom prihvata i sušenja nastaju kao posljedica tehnološkog procesa. Vlažna masa zrnatih kultura svodi se na sušenu masu putem formule:

količina suhe robe

=količina

vlažne robe ×

100 – ulazna vlaga

100 – izlazna vlaga







Na temelju Zakona o porezu na dodanu vrijednost (“Narodne novine” br. 47/95, 164/98 i 105/99), članka 25., stavka 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (“Na-rodne novine”, br. 60/96, 113/97, 7/99 i 112/99) i članka 26. Statuta Hrvatske gospodarske komore (“Narodne novine” br. 11/94 – pročišćeni tekst, 108/95 i 19/96), Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore donio je 4. veljače 2000. godine


MANJKA, KALA, KVARA, RASIPA I LOMA ZA PROIZVODE U INDUSTRIJI ULJA1


kala, kvara, rasipa i loma za proizvode u industriji ulja (u daljnjem tekstu: Odluka) utvrđuje se dopuštena visina manjka koji prema članku 25. stavak 3. Pravilnika o pore-zu na dodanu vrijednost ne podliježe oporezivanju.


gubici na proizvodima koji nastanu kod uobičajenog po-stupka manipuliranja robom ili kao posljedica prirodnih

1 Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma za proizvode u industriji ulja objavljena je u Nar. nov., br. 21/00. – Odluka o izmjeni Odluke o dopuštenoj visini tehnološkog manj-ka, kala, kvara, rasipa i loma za proizvode u industriji ulja objavljena je u Nar. nov., br. 129 od 17. 12. 2007., a stupila je na snagu 1. 1. 2008. - Odluka o dopuni Odluke objavljena je u Nar. nov. br. 142. od 9.11.2012., a primjenjuje se od 17.12.2011.

utjecaja na robu i sirovine u prometu, poslovanju, proi-zvodnji i skladištenju te kao posljedica tehnološkog pro-cesa u proizvodnji i obradi sirovina i roba.



Naziv proizvoda/ tehnološki proces Stopa (%)

I. ULJARICE, SIROVA ULJA I ULJANE SAČME 1. SJEMENSKA ROBA

Sjeme uljarica 1,0 2. ZAŠTITNA SREDSTVA

Zaštitna sredstva u proizvodnji uljarica 0,5 3. SKLADIŠTENJE ULJARICA I PRIJEVOZ

3.1. Skladišni kalo Uljana repica 3,5 Suncokret 7,5 Soja 4,0

3.2. Transportni kalo Transportni kalo uljarica 2,0

4. PRERADA ULJARICA 4.1. Sirova ulja (proizvodnja i uskladištenje)

Sirovo ulje uljane repice 2,5 Sirovo ulje suncokreta 2,5 Sirovo ulje soje 2,5

4.2. Uljane sačme – pogače 4.2.1. Skladišni kalo

Sačma – pogača uljane repice 2,5 Sačma – pogača suncokreta 2,5 Sačma – pogača soje 3,5



4.2. Prerada bundevskih koštica Bundevska koštica 6,0 Bundevska koštica – golica 6,0

4.3. Pakiranje bučinog ulja u boce Boce 1,0 Čepovi 1,0 Etikete, naljepnice 1,0 Transportne kutije 1,0

4.4. Skladištenje pogače Pogača bundevskih koštica 1,0

5. SKLADIŠTENJE JESTIVIH BILJNIH ULJA I PRIJEVOZ

5.1. Skladišni kalo Rafinirano biljno ulje 0,5 Maslinovo ulje 0,5 Bučino ulje 0,1

5.2. Transportni kalo Rafinirano biljno ulje 0,3 Maslinova ulja 0,3 Bučino ulje 0,1

6. SKLADIŠTENJE SIROVINE, AMBALAŽE I DODATAKA stopa (%)

Sirovina i dodaci 0,5%Ambalaža (kontaktna i transportna) 0,8%

III. ČVRSTE BILJNE MASNOĆE 1. HIDROGENIRANJE ULJA

1.1. Hidrogeniranje sirovine 3,0Sojino ulje 2,0 Suncokretovo ulje 2,0 Palmine koštice 5,0 Palmino ulje 2,0

1.2. Rafiniranje sirovine 3,0Palmine masti 2,0 Riblje masti 2,0 Biljna ulja (uljana repica i soja) 2,0 Suncokretovo ulje 2,0

2. PROIZVODNJA MARGARINA proces proizvodnje i pakiranja 5,0ambalaža proizvoda (kontaktna) 5,0transportna ambalaža 3,0

2.1. Stolni margarini Sirovine 0,5 Omotnice 2,0 Transportne kutije 2,0

2.2. Mazivi margarini Sirovine 0,5 Kadice 5,0 Poklopci 5,0 Transportne kutije 5,0

2.3. Industrijski margarini Sirovine 0,7 Omotnice 2,0 Transportne kutije 5,0

3. PROIZVODNJA MASTI proces proizvodnje i pakiranja 5,0ambalaža proizvoda (kontaktna) 5,0transportna ambalaža 2,0Sirovine 0,5 PE vrećice 4,0 Etikete, naljepnice 2,0 Transportne kutije 2,0


4.2.2. Ambalaža (vreće) 4,0 4.2.3. Transportni kalo 0,5 4.3. Ostali proizvodi

Ljuska 4,0 Lecitin 2,0

II. JESTIVA BILJNA ULJA 1. RAFINIRANJE SIROVIH ULJA

Ulje suncokreta 8,0 Biljna ulja (sojino i repičino) 8,5 Masna kiselina 6,0

2. PAKIRANJE RAFINIRANIH BILJNIH ULJA 2.1. Rafinirano jestivo ulje

Jestivo ulje PET – PVC boce 1,0 Jestivo ulje u plastične kanistre 1,0

2.2. Izrada boce – izrada PET-boce (predoblici) 1,5 – izrada PVC-boca 3,0

2.3. Pakiranje u boce Boce 1,5 Čepovi 1,5 Etikete, naljepnice 3,0 Transportne kutije 3,0 Kartonski podlošci 3,0 Termoskupljajuća folija 0,3

2.4. Pakiranje u plastične kanistre Plastični kanistri 1,5 Etikete, naljepnice 1,5

3. MASLINA I MASLINOVO ULJE 3.1. Masline

Plodovi maslina 10,0 3.2. Prerada plodova maslina

Djevičansko maslinovo ulje (proizvodnja, uskladištenje i filtracija) 2,5 Djevičansko maslinovo ulje lampante (proizvodnja i uskladištenje) 2,0

3.3. Prerada komina maslina Sirovo ulje maslinovih komina 8,0 Komina maslina – pogača 2,5

3.4. Rafiniranje maslinovih ulja Rafinirano maslinovo ulje 8,0 Rafinirano ulje komina maslina 6,0

3.5. Pakiranje maslinovih ulja 3.5.1. Djevičansko maslinovo ulje

Djevičansko maslinovo ulje – staklene boce 1,5 Djevičansko maslinovo ulje – PET – PVC boce 1,0

3.5.2. Rafinirano maslinovo ulje i ulje maslinovih komina Maslinovo ulje i ulje maslinovih komina – staklene boce 1,5 Maslinovo ulje i ulje maslinovih komina – PET – PVC boce 1,0

3.5.3. Pakiranje maslinovih ulja u boce Staklene boce 3,0 PET – PVC boce 1,5 Čepovi 1,5 Etikete, naljepnice 3,0 Transportne kutije 3,0 Kartonski podlošci 3,0 Termoskupljajuća folija 0,3

4. BUNDEVSKE KOŠTICE I BUČINO ULJE 4.1. Bundevske koštice

Skladištenje bundevskih koštica 1,0



4. PROIZVODNJA BILJNOG MRSA proces proizvodnje i pakiranja 5,0ambalaža proizvoda (kontaktna) 5,0transportna ambalaža 2,0Sirovine 1,0 PE posudice 1,5 Etikete, naljepnice 2,5 Transportne kutije 1,5

5. PROIZVODNJA ADITIVA ZA PEKARSTVO Sirovine 3,0 Transportne kutije 1,5

6. PROIZVODNJA MAJONEZE proces proizvodnje i pakiranje 5,0ambalaža proizvoda (kontaktna) 5,0transportna ambalaža 3,0

6.1. Standardna majoneza Sirovine 2,0

6.2. Lagana majoneza Sirovine 3,5

6.3. Ambalaža za majoneze Folija 2,0 Alutube 3,5 Staklenke – 650 ml 5,0 Poklopci za staklenke 5,0 Etikete, naljepnice 2,5 Kartonski podlošci 3,0 PE posudice 1,5 Transportne kutije 1,5

7. PROIZVODNJA UMAKA proces proizvodnje i pakiranje 5,0ambalaža proizvoda (kontaktna) 5,0transportna ambalaža 3,0Sirovine 4,0 Staklenke 330 ml 3,0 Poklopci za staklenke 3,0 Kartonski podlošci 3,0 Etikete, naljepnice 4,0


PE posudice 1,5 Transportne kutije 1,5

8. PROIZVODNJA SALATA Sirovine 15,0 ambalaža proizvoda (kontaktna) 5,0transportna ambalaža 3,0Plastične kadice 2,5 Poklopci 2,5 Kartonski podlošci 8,0 PE posudice 1,5 Transportne kutije 1,5

9. SKLADIŠTENJE ČVRSTIH BILJNIH MASTI I PRIJEVOZ9.1. Skladišni kalo

Margarini 0,5 Biljne masti i mrsi 0,5 Aditivi za pekarstvo 0,8 Majoneza i umaci 1,0 Salate na bazi majoneza 1,5

9.2. Transportni kalo Čvrste biljne masnoće 0,3

10. SKLADIŠTENJE SIROVINE, AMBALAŽE I DODATAKASirovina i dodaci 0,5Ambalaža (kontaktna i transportna) 0,8









MANJKA, KALA, KVARA, RASIPA I LOMA U PROIZVODNJI ŠEĆERA1


kala, kvara, rasipa i loma u proizvodnji šećera (u daljnjem tekstu: Odluka) utvrđuje se dopuštena visina manjka koji

1 Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u proizvodnji šećera objavljena je u Nar. nov., br. 21 od 18. 2. 2000., a stupila je na snagu 26. 2. 2000.

prema članku 25. stavak 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost ne podliježe oporezivanju.





Naziv proizvoda

/tehnološki proces

Gubitak mase

(%/dan)

Gubitak šećera(%)

repa sir. šeć.

Šećerna repa na polju– zbog disanja 1,00– zbog načina i uvjeta lagera 3,00– zbog manipulacije 1,00Šećerna repa prije prerade


Naziv proizvoda

/tehnološki proces

Gubitak mase

(%/dan)

Gubitak šećera(%)

repa sir. šeć.

Skladište repe– prihvat 2,00– stanje po danu 0,02– ulomci nakon plavljenja 3,00– stajanje na dan 0,10– gubitak plavljenjem 1,26 0,20Prerada šećerne repe– ekstrakcija 0,30– saturacijski mulj 0,10 0,10– melasa 2,30 3,50– neutvrđeni gubici 0,30 4,80Skladište šećera– silos – oprašivanje 0,10– vaganje– masa 0,05-2,0 kg 1,00– masa 25-50 kg 0,80– masa do 1.000 kg 0,20– rinfuza do 2.500 kg 0,10Suhi rezanac – proizvodni gubici na masu repe– prije prešanja 0,20

Na temelju Zakona o porezu na dodanu vrijednost (“Narodne novine” br. 47/95, 164/98 i 105/99), članka 25., stavka 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (“Na-rodne novine”, br. 60/96, 113/97, 7/99 i 112/99) i članka 26. Statuta Hrvatske gospodarske komore (“Narodne novine” br. 11/94 – pročišćeni tekst, 108/95 i 19/96), Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore donio je 4. veljače 2000. godine


MANJKA, KALA, KVARA, RASIPA I LOMA U INDUSTRIJI STOČNE HRANE1


kala, kvara, rasipa i loma u industriji stočne hrane (u dalj-njem tekstu: Odluka) utvrđuje se dopuštena visina manj-ka koji prema članku 25. stavak 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost ne podliježe oporezivanju.

Članak 2.Pod manjkom u smislu ove odluke razumijevaju se



ke do iznosa od:

Naziv proizvoda/tehnološki proces Stopa (%)

1. TRANSPORT SIROVINA 2,02. SKLADIŠNI KALO

1 Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u industriji stočne hrane objavljena je u Nar. nov., br. 21 od 18. 2. 2000., a stupila je na snagu 26. 2. 2000.

Naziv proizvoda/tehnološki proces Stopa (%)

– žitarice (kukuruz, pšenica, ječam i druge) 1,0– mahunarke (soja, lupina, grašak i druge) 1,0– krmno brašno, posije, pšenične klice, kukuruz. klice 0,5– gluten, kukuruzni koncentrat 2,0– krmni kvasac, micelij 1,0– osušeni trop (pivski i drugi) 2,0– rezanci šećerne repe, suhi 2,0– melasa, vinasa 2,0– sačme (sojina, suncokretova, repičina i druge) 1,0– pogače (sojina, suncokretova, repičina i druge) 1,0– suncokretova ljuska, rižine i bundevine posije 4,0– sušeni biljni proizvodi (brašno i pelete dehidrirane

lucerne, kukuruzne biljke i drugo) 2,0

– biljna ulja i masti, životinjske masti, riblje ulje 2,0– brašna životinjskog podrijetla (riblje, mesno i drugo) 2,0– koštano brašno 1,0– mlijeko u prahu, sirutka u prahu 1,0– krmna sol, vapnenac, urea, zelena i modra galica 2,0– dikalcij i monokalcij-fosfat, mikroelementi 1,0– emulgator, soja lecitin 2,0– ostali aditivi (vitamini, antibiotici i sl.) 0,5– predsmjese (premiksi) 0,5

3. GUBITAK U PROCESU PROIZVODNJE 1,04. SKLADIŠTE GOTOVE ROBE 2,05. AMBALAŽA

– velike papirnate vreće – 50 i 25 kg 2,0– male papirnate vreće – 10 kg i manje 3,0

GUBITAK NASTAO UTJECAJEM POVIŠENE VLAŽNO-STI SIROVINA:

Gubitak nastao zbog povišene vlažnosti sirovina izra-čunava se svođenjem na najmanju vlagu određenu propi-sima ili normama prema formuli

Naziv proizvoda

/tehnološki proces

Gubitak mase

(%/dan)

Gubitak šećera(%)

repa sir. šeć.

– poslije prešanja 0,10– sušenje 0,10– pakiranje 0,10Melasa– skladištenje i manipulacija 0,10– gubici zbog mikrobiološke aktivnosti 0,50





Članak 6.Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana obja-



G =M × (V1 – V2)

100 – V2u kojoj su:

G – gubitak sirovine zbog isparavanja izražen u kilo-gramima

M – masa sirovine pri ulazu izražena u kilogramimaV1 – ulazna vlaga izražena u postocimaV2 – izlazna (normalna) vlaga izražena u postocima.

Članak 4.Manjak prema ovoj Odluci može se utvrđivati:

– neposredno nakon nastajanja– izvanrednim popisom robe– redovitim popisom robe, odnosno na drugi način








MANJKA, KALA, KVARA, RASIPA I LOMA U PROIZVODNJI VINA, BEZALKOHOLNOG

PIVA, MINERALNE VODE, VOĆNIH SOKOVA I SIRUPA1


kala, kvara, rasipa i loma u proizvodnji vina, bezalkohol-nog piva, mineralne vode, voćnih sokova i sirupa (u dalj-njem tekstu: Odluka) utvrđuje se dopuštena visina manj-ka koji prema članku 25. stavak 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost ne podliježe oporezivanju.


gubici na proizvodima koji nastanu kod uobičajenog po-

1 Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u proizvodnji vina, bezalkoholnog piva, mineralne vode, voćnih sokova i sirupa objavljena je u Nar. nov., br. 21 od 18. 2. 2000., a stupila je na snagu 26. 2. 2000. – Odluka o izmjeni Odluke objavljena je u Nar. nov., br. 182 od 22. 12. 2004., a stupila je na snagu 30. 12. 2004.

stupka manipuliranja robom ili kao posljedica prirodnih utjecaja na robu i sirovine u prometu, poslovanju, proi-zvodnji i skladištenju te kao posljedica tehnološkog pro-cesa u proizvodnji i obradi sirovina i roba.


ke do iznosa od:

Naziv proizvoda Stopa (%)

1. Proizvodnja vina– vino od grožđa, voća, vermut u rinfuzi 10,0– vino od grožđa, voća, vermut u boci 12,5– pjenušavo vino od grožđa, voća u boci 17,5

2. Bezalkoholno pivo 7,03. Mineralne vode 12,04. Nekoncentrirani i koncentrirani voćni sokovi 5,55. Voćni sirupi 5,5







Na temelju Zakona o porezu na dodanu vrijednost (“Na-rodne novine” br. 47/95, 164/98 i 105/99), članka 25., stavka 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (“Narodne no-vine” br. 60/96, 113/97, 7/99 i 112/99) i članka 26. Statuta Hr-vatske gospodarske komore (“Narodne novine” br. 11/94 – pročišćeni tekst, 108/95 i 19/96), Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore donio je 4. veljače 2000. godine


MANJKA, KALA, KVARA, RASIPA I LOMA U PROIZVODNJI I PRERADI DUHANA1


kala, kvara, rasipa i loma u proizvodnji i preradi duhana

1 Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u proizvodnji i preradi duhana objavljena je u Nar. nov., br. 21 od 18. 2. 2000., a stupila je na snagu 26. 2. 2000. – Odluka o izmjenama i dopunama Odluke objavljena je u Nar. nov., br. 118 od 27. 12. 2001., a stupila je na snagu 4. 12. 2001.

(u daljnjem tekstu: Odluka) utvrđuje se dopuštena visina manjka koji prema članku 25. stavak 3. Pravilnika o pore-zu na dodanu vrijednost ne podliježe oporezivanju.





Časopis koji objavljuje službena stajališta o porezima, carinama, radnim odnosima i dr. Stalni prilozi pročišćenih tekstova propisa.


Tehnološki proces Stopa (%)1. U primarnoj proizvodnji duhana:

Dopušteni odbici od bruto težine pri otkupu duhana koji se odnose na prekomjernu vlažnost duhana u otkupu višu od 15%, te pijesak i druge neduhanske primjese mogu iznositi po insercijama (branjima) za kompletnu berbu

10,0

– reprodukcijski materijal 2,0– lož ulje 0,5– transportna ambalaža 2,0

2. U djelatnosti obrade duhana:Procesni kalo u postupku obrade duhana:– za duhan tipa virginija 21,0– za duhan tipa berlej 28,0Skladišni kalo na gotovoj robi u postupku odležavanja duhana 3,8Reprodukcijski materijal u postupku pakiranja duhana (tran-sportne kutije i drugo) 2,0

3. U djelatnosti prerade duhana:Skladišni manjak (kalo, rasip, kvar i lom) 3,8Skladišni manjak (kalo, rasip, kvar i lom) reprodukcijskog materijala 2,0

Procesni kalo, rasip, kvar i lom duhana u postupku pripreme, izrade i pakiranja cigareta 7,0

Na temelju Zakona o porezu na dodanu vrijednost (“Narodne novine” br. 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 48/04, 82/04, 90/05), članka 25. stavka 2. i 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (“Narodne no-vine” br. 60/96, 113/97, 7/99, 112/99, 119/99, 44/00, 63/00, 80/00, 109/00, 54/01, 58/03, 198/03, 55/04, 77/04, 153/05) i članka 26. Statuta Hrvatske gospodarske komore (“Na-rodne novine” br. 11/94 – pročišćeni tekst, 108/95, 19/96 i 64/01), Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore na 6. sjednici održanoj 12. prosinca 2006. donosi


MANJKA, KALA, RASTEPA, KVARA I LOMA U PROCESIMA PROIZVODNJE BOJA I LAKOVA1

Članak 1.Ovom Odlukom utvrđuje se dopuštena visina tehno-

loškog manjka, kala, rastepa, kvara i loma u procesima proizvodnje boja i lakova.

Članak 2.Pod tehnološkim manjkom u smislu ove Odluke razu-

mijevaju se gubici nastali u procesima proizvodnje boja i lakova, koji nastaju kao posljedica tehnoloških procesa u proizvodnji i obradi ulaznih sirovina i prirodnih svojsta-va proizvoda.

Tehnološki manjak iskazuje se prema ulaznoj sirovini (vezivo, otapalo, aditivi, punila i pigmenti), kao i prema ambalaži (metalna, plastična, kartonska i papirna) i izra-žava se u postotku mase (% m/m), postotku obujma (% v/v) ili postotku komada (% kom/kom) u odnosu na koli-činu ulazne sirovine.

Tehnološki manjak nastaje uslijed gubitaka kod radnji izvršenih tijekom proizvodnje: isparavanja, šaržiranja, dispergiranja, ribanja, homogenizacije, nijansiranja, pu-

1 Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, rastepa, kvara i loma u procesima proizvodnje boja i lakova objavljena je u Nar. nov., br. 136 od 18. 12. 2006., a primjenjuje se od 1. 1. 2007. - Odluka o izmjeni i dopuni odluke objavljena je u Nar.nov., br. 134 od 5. 12. 2012., a primjenjuje se od 13. 12. 2012.

njenja proizvoda u ambalažu, pranja linija punjenja, pra-nja rezervoara i homogenizera.

Kalo, rastep, kvar i lom nastaju uslijed gubitka kod rad-nji izvršenih tijekom proizvodnog procesa: unutarnjeg transporta repromaterijala, manipulacije, pranja i čišće-nja spremnika, kretanja i zaustavljanja proizvodnje.

Članak 3.Dopušteni normativ gubitka utvrđuje se na temelju

iskustva struke do iznosa:

R. br. Tehnološki proces Ulazna sirovina Stopa (%)

1. Proizvodnja boja i lakova vezivo, pigmenti, punila, aditivi 4%2. Proizvodnja boja i lakova otapalo - organsko

otapalo - vodeno5%3%

3. Punjenje u ambalažu papirnata ambalaža 5%4. Punjenje u ambalažu kartonska, plastična i metalna

ambalaža4%

Članak 4.Manjak prema ovoj Odluci može utvrđivati:1. tehnološkim praćenjem, mjerenjem i tehnološkim

proračunima pri iskazivanju mjesečne materijalne bilan-ce proizvodnje i skladištenja.

2. redovitim popisom robe ili u rokovima utvrđenim općim aktom proizvođača – poreznog obveznika.


odnosno ovlaštena osoba određena prema općem aktu proizvođača – poreznog obveznika i o tome sastavlja Za-pisnik. U Zapisniku se navode razlozi zbog kojih je došlo do kala, rastepa, kvara i loma.

Članak 6.Ova Odluka stupa na snagu danom objave u “Narodnim

novinama”, a primjenjuje se od 1. siječnja 2007. godine.

Tehnološki proces Stopa (%)Procesni kalo, rasip, kvar i lom reprodukcijskog materijala korištenih u postupku pripreme duhana, izrade filter štapića i izrade cigareta

6,0

Procesni kalo, rasip, kvar i lom reprodukcijskog materijala u postupku proizvodnje cigareta 3,0

Članak 4.Manjak prema ovoj Odluci može se utvrđivati:– neposredno nakon nastajanja– izvanrednim popisom robe– redovitim popisom robe, odnosno na drugi način utvr-

đen općim aktom poduzetnika – poreznog obveznika.





(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

od 800 do 1300

TELEFONSKE

KONZULTACIJE


Na temelju Zakona o porezu na dodanu vrijednost (»Narodne novine« broj 47/95, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09 i 94/09), članka 11., stavka 2., stavka 3. i stavka 4. Pravilnika o porezu na dodanu vri-jednost (»Narodne novine« broj 149/09), članka 26. Statu-ta Hrvatske gospodarske komore (»Narodne novine« broj 11/94 – pročišćeni tekst, 108/95, 19/96, 64/01), Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore na 10. sjednici odr-žanoj 30. studenoga 2011. godine donosi


MANJKA, KALA, KVARA I RASIPA U MARIKULTURI1

Članak 1.Ovom Odlukom utvrđuje se dopuštena visina manj-

ka koji prema članku 11. stavak 2, stavak 3 i stavak 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost ne podliježe oporezivanju.


ukupni gubici na proizvodima koji nastanu kod uobičaje-nog postupka manipuliranja ribom i školjkama u uzgoju ili kao posljedica bolesti i drugih prirodnih utjecaja na ribu, školjke i sirovine u prometu, poslovanju, proizvod-nji i skladištenju te kao posljedica tehnološkog procesa u proizvodnji i obradi sirovina i roba.

Članak 3.(1) Nemjerljivi gubici u kaveznom uzgoju riba su gubici

na kraju uzgoja, neutvrđeni ranije, a nastaju tijekom više-godišnjeg ciklusa kaveznog uzgoja, i utvrđuju se obraču-nom na kraju uzgoja, prilikom potpunog izlova iz kaveza, jer ih zbog specifičnosti proizvodnje nije moguće ranije fizički utvrditi ni evidentirati.

(2) Tijekom godine vodi se procjena i evidencija nemjerlji-vih gubitaka koja se definira pojmom otpis i razlika po pro-cjeni, a po potpunom izlovu, radi se rekapitulacija nasada.

Članak 4.Dopušteni normativ ukupnih gubitaka utvrđuje se na

temelju iskustva struke do iznosa od:

NAZIV PROIZVODA/TEHNOLOŠKI PROCES Stopa %UZGOJ STANDARDNIH VRSTA BIJELE MORSKE RIBE U UZGOJU (LUBIN I KOMARČA)Mrjestilište

1 Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara i rasipa u marikulturi objavljena je u Nar.nov. br. 142. od 9.12. 2011. , a primjenju-je se od 1. siječnja 2012.

NAZIV PROIZVODA/TEHNOLOŠKI PROCES Stopa %Oplođena ikra/ličinke/mlađ 80Matice 20Transport mlađi 20Kavezni uzgojUzgoj ukupno 60Od toga nemjerljivi gubici – gubici na kraju uzgoja neutvrđeni ranije 30Od toga mjerljivi gubici – izbrojeni i evidentirani mortalitet 30BIJELA MORSKA RIBA KOJA SE UVODI U UZGOJ I NEMA STANDARDIZIRANU TEHNOLOGIJU UZGOJA (VRSTE OSIM LUBINA I KOMARČE) MrjestilišteOplođena ikra/ličinke/mlađ 90Matice 30Transport mlađi 30Kavezni uzgojUzgoj ukupno 80Od toga nemjerljivi gubici – gubici na kraju uzgoja neutvrđeni ranije 40Od toga mjerljivi gubici – izbrojeni i evidentirani mortalitet 40UZGOJ ŠKOLJAKAUzgoj dagnjiGubici u uzgoju od nasada mlađi do komercijalne veličine 50Razdvajanje, čišćenje i sortiranje 20Pročišćavanje – depuracija 10Gubici u transportu i prodaji (gubitak intervalvarne vode) 10Uzgoj kamenicaUzgoj u kašetama 30Uzgoj cementiranih kamenica 30Čišćenje i sortiranje 10Gubici u transportu i prodaji 10

Članak 5.Manjak prema ovoj Odluci utvrđuje se:– neposredno nakon nastajanja zapisnikom, odnosno– izvanrednim (po procjeni tijekom ciklusa) i redovi-

tim obračunom (krajnjim izlovom) ribe na kraju uzgojnog ciklusa,

– odnosno na drugi način utvrđen općim aktom podu-zetnika – poreznog obveznika.

Članak 6.Manjak dobara nastao uslijed bolesti, nepovoljnih am-

bijentalnih i drugih činitelja iznad visine utvrđene u član-ku 4. ove Odluke utvrđuje se i priznaje sukladno članku 11., stavak 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.



Članak 8.Ova Odluka objavljuje se u »Narodnim novinama«, a

stupa na snagu 1. siječnja 2012. godine.

Registar za više od 9 300 vrijedećih propisa i međunarodnih ugovorakoje možemo pronaći;- prema pravnim područjima;- prema kazalu pojmova.

PREGLED PROPISA

Narudžbenica je na kraju časopisa RRiF

Godišnja pretplata iznosi 380,00 + 19,00 PDV = 399,00 kn.

U TIJEKU JE PRETPLATA ZA 2015. / 2016. (od 1. listopada 2015. do 30. rujna 2016.)

na RRIF-ovo stalno izdanje u koju se možete uključiti i tijekom godine.

OBNOVITE PRETPLATU !!


Na temelju Zakona o porezu na dodanu vrijednost (»Narodne novine« broj 47/95, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09 i 94/09), članka 11., stavka 2., stavka 3. i stavka 4. Pravilnika o porezu na dodanu vri-jednost (»Narodne novine« broj 149/09, 89/11), članka 26. Statuta Hrvatske gospodarske komore (»Narodne novine« broj 11/94 – pročišćeni tekst, 108/95, 19/96, 64/01 i 142/11), Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore na 1. sjed-nici održanoj 16. veljače 2012. godine donosi

ODLUKUO DOPUŠTENOJ VISINI TEHNOLOŠKOG MANJKA

I KALA U SLATKOVODNOM UZGOJU RIBA1

Članak 1.Odlukom o dopuštenoj visini tehnološkog manjka i

kala, u uzgoju slatkovodnih riba (u daljnjem tekstu: Odlu-ka) utvrđuje se dopuštena visina manjka koji prema član-ku 11. stavak 2. stavak 3. i stavak 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost ne podliježe oporezivanju.

Članak 2.Pod tehnološkim manjkom i kalom u smislu ove Odlu-

ke razumijevaju se ukupni gubici u uzgoju slatkovodnih riba, koji nastanu kod uobičajenog postupka manipulira-nja ribom u uzgoju ili kao posljedica bolesti i drugih utje-caja na ribu, te kao posljedica tehnološkog procesa u uz-goju, preradi, skladištenju i transportu slatkovodnih riba.

Članak 3.Dopušteni normativ tehnološkog manjka i kala utvr-

đen na temelju iskustva struke, može iznositi do:

TEHNOLOŠKI PROCES Stopa (%)UZGOJ TOPLOVODNIH VRSTA RIBA:Uzgoj matičnih riba 35Mrijest matičnih riba 15Matične ribe nakon mrijesta:umjetni 40prirodni 15Razdoblje od oplodnje ikre do izvale larvi:umjetni 30prirodni 95

1 Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka i kala u slatkovod-nom uzgoju riba objavljena je Nar. nov. br. 21. od 22. veljače 2012., a stu-pa na snagu 1. ožujka 2012.

Na temelju članka 26. Statuta Hrvatske gospodarske komore (»Narodne novine« br. 11/94. – pročišćeni tekst, 108/95., 19/96., 64/01., 142/11. i 9/14.), a u skladu sa Zako-nom o porezu na dodanu vrijednost (»Narodne novine«, br. 73/13., 99/13., 148/13 rješenje USRH i 153/13.), člankom 26., stavkom 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (»Narodne novine«, br. 79/2013) i Zakonom o trošarinama (»Narodne novine«, br. 22/13., 32/13. i 81/13.), člankom 11. stavkom 5. Pravilnika o trošarinama (»Narodne novine«, br. 64/13., 129/13. i 11/14.), Upravni odbor Hrvatske gospo-darske komore na 14. sjednici 8. srpnja 2014. godine donosi


MANJKA, KALA, KVARA, RASIPA I LOMA U PROIZVODNJI JAKIH ALKOHOLNIH PIĆA,

ETILNOG ALKOHOLA, MEĐUPROIZVODA I PIVA1

1 Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u proizvodnji jakih alkoholnih pića, etilnog alkohola, međuproi-zvoda i piva objavljena je Nar. nov. br. 94. od 31. 7. 2014., a stupila je na snagu 8.8. 2014.

TEHNOLOŠKI PROCES Stopa (%)Razdoblje resorpcije žumanjčane vrećice 50Mlađ od početka uzimanja hrane do 30 dana starosti 50Prva godina uzgoja 80Uzgoj od godine dana starosti do konzumne veličine (dvogodišnji uzgoj)

30

Uzgoj od godine dana starosti do konzumne veličine (trogodišnji uzgoj)

15

Transport žive ribe 3Transport žive ribe ljeti 5Transport ribe 5Čišćenje ribe 38Ljetni ribolov 25Skladištenje (boravak u zimovnicima) 15UZGOJ HLADNOVODNIH VRSTA RIBA:Uzgoj matičnih riba 15Mrijest matičnih riba 20Matične ribe nakon mrijesta 30Razdoblje od oplodnje ikre do izvale larvi 20Razdoblje resorpcije žumanjčane vrećice 15Mlađ od početka uzimanja hrane do 30 dana starosti 40Prva godina uzgoja 75Uzgoj od godine dana starosti do konzumne veličine (dvogodišnji uzgoj)

15

Uzgoj od godine dana starosti do konzumne veličine (trogodišnji uzgoj)

15

Transport žive ribe 3Transport ribe 5Čišćenje ribe 38

Članak 4.Manjak prema ovoj Odluci može se utvrđivati:– neposredno nakon nastajanja– redovitim popisom ili u rokovima utvrđenim općim

aktom poduzetnika – poreznog obveznika.



Članak 6.Manjak dobara nastao uslijed bolesti, nepovoljnih

ambijentalnih i drugih činitelja iznad visine utvrđene u članku 3. ove Odluke, ili koji nisu navedeni u članku 3. ove Odluke, utvrđuje se i priznaje sukladno članku 11. stavak 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.


ve u »Narodnim novinama«.


kala, kvara, rasipa i loma u proizvodnji jakih alkoholnih pića, etilnog alkohola, međuproizvoda i piva (u daljnjem tekstu: Odluka) utvrđuje se dopuštena visina manjka koji ne podliježe oporezivanju.



Članak 3.Dopuštena manjkovi utvrđuju se na temelju iskustva

struke do iznosa od:

1. JAKA ALKOHOLNA PIĆA, ETILNI ALKOHOL I MEĐUPROIZVODISTOPA

(%)Proizvodnja (tehnološki manjak)Manipulacija sirovinama i poluproizvodima (u proizvodnji) 1,0Priprema alkohola i destilata za kupažiranje 1,5



(%)Sastavljanje proizvoda/odležavanje (macelacija) 3,0Filtracija, hladna stabilizacija i punjenje 1,02. PIVOProizvodnja (tehnološki manjak)2.1. PROIZVODNJA OD SLADOVINE

DO PIVA OTOČENOG U AMBALAŽU:Razlika između volumena hladne sladovine sa sadržajem ekstrakta preračunatog na ekstrakt u osnovnoj sladovini gotovog piva i piva otočenog u ambalažu čini tehnološki gubitak koji se izračunava za obračunsko razdoblje poslovne godine, a može iznositi ovisno o godišnjoj proizvodnji:– pivovara s proizvodnjom do 3.000 hl/godišnje 14– pivovara s proizvodnjom od 3.000 do 50.000 hl/godišnje 12– pivovara s proizvodnjom većom od 50.000 hl/godišnje 92.2. PROIZVODNJA OD KONCENTRIRANOG PIVA U CISTERNI DO

PIVA OTOČENOG U AMBALAŽU:Razlika između volumena koncentriranog piva koje ima višu koncentraciju ekstrakta i koje se dorađuje i razrjeđuje s posebno pripremljenom vodom prije otakanja u ambalažu i piva otočenog u ambalažu, čini tehnološki gubitak koji se izračunava za obračunsko razdoblje poslovne godine.

5

Na temelju članka 26. Statuta Hrvatske gospodarske komore (»Narodne novine« br. 11/94. — pročišćeni tekst, 108/95., 19/96., 64/01., 142/11. i 9/14.), a u skladu sa Zako-nom o porezu na dodanu vrijednost (»Narodne novine«, br. 73/13., 99/13., 148/13. rješenje USRH i 148/13.), člankom 26., stavkom 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (»Narodne novine«, br. 79/13.) i Zakonom o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića (»Narodne novine«, br. 72/13.), člankom 2. stavkom 2. Pravilnika o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića (»Narodne novine«, br. 90/13. i 111/13.), Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore na 14. sjednici 8. srpnja 2014. godine donosi

ODLUKUO DOPUŠTENOJ VISINI TEHNOLOŠKOG MANJKA, KALA, KVARA, RASIPA I LOMA

U PROIZVODNJI BEZALKOHOLNIH PIĆA, BEZALKOHOLNOG PIVA, PRIRODNE

MINERALNE, PRIRODNE IZVORSKE I STOLNE VODE, VOĆNIH SOKOVA, NEKTARA, SIRUPA I

KONCENTRATA 1


kala, kvara, rasipa i loma u proizvodnji bezalkoholnih pića, bezalkoholnog piva, prirodne mineralne, prirodne izvorske i stolne vode, voćnih sokova, nektara, sirupa i koncentrata (u daljnjem tekstu: Odluka) utvrđuje se do-puštena visina manjka koji ne podliježe oporezivanju.



1 Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u proizvodnji bezalkoholnih pića, bezalkoholnog piva, prirodne mineralne, prirodne izvorske i stolne vode, voćnih sokova, nektara, siru-pa i koncentrata objavljena je Nar. nov. br. 94. od 31. 7. 2014., a stupila je na snagu 8.8. 2014.

Članak 3.Dopušteni manjak utvrđuje se na temelju iskustva

struke do iznosa od:

1. BEZALKOHOLNA PICA, VOĆNI SOKOVI, NEKTARI, SIRUPI I KONCENTRATI

Stopa (%)

Proizvodnja (tehnološki manjak)Primarni i sekundarni repromaterijal: nepovratna/povratna staklena; PET, PVC, PC ambalaža; čepovi/poklopci/kapice/ručkice/markice/etikete/transportne kutije /kartonski podlošci/ folije omotne, pakirne/gajbe-PVC sanduci/palete za galone; ljepilo za aplikaciju etikata (kaze-insko, hot melt), formiranje transp. kutija (hot melt); samoljepljive trake

4,0

PC galoni-povratni 10,0Manipulacija na sirovinama u tehnološkom procesu pripreme i punjenja (priprema, miješanje, transportiranje, pasterizacija, pražnjenje) – tehnološki kalo sirovina

5,0

Skladišni i manipulativni kalo 4,02. BEZALKOHOLNO PIVO 7,03. PRIRODNE MINERALNE, PRIRODNE IZVORSKE I STOLNE VODE 15,0





Članak 6.Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka

o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasi-pa i loma u proizvodnja vina, bezalkoholnog piva, mine-ralne vode, voćnih sokova i sirupa (»Narodne novine« br. 21/2000. i 182/2004.)




(%)3. SKLADIŠNI I MANIPULATIVNI KALO 0,5

Članak 4.Manjak prema ovoj Odluci može se utvrđivati:– neposredno nakon nastajanja;– izvanrednim popisom robe:– redovitim popisom robe, odnosno na drugi način



odnosno ovlaštena osoba određena općim aktom podu-zetnika – poreznog obveznika i o tome sastavlja zapisnik.



DOKUP MINUTA MOŽETE OBAVITI NAtel. (01)/4699-760 mob. 099/4699-760.


Na temelju Zakona o porezu na dodanu vrijednost (“Narodne novine” br. 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 127/00 i 48/04), članka 25. Pravilnika o po-rezu na dodanu vrijednost (“Narodne novine” br. 60/96, 113/97, 7/99, 112/99, 119/99, 44/00, 63/00, 80/00, 109/00, 54/01, 58/03,198/03, 55/04 i 77/04), te članka 23. Statuta Hrvatske obrtničke komore (“Narodne novine” br. 116/02 – pročišćeni tekst i 158/02), Skupština Hrvatske obrtnič-ke komore na 4. sjednici održanoj 30. lipnja 2004. godine, donosi


KVARA I LOMA NA PROIZVODIMA U TRGOVINI1

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.Odlukom o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i

loma na proizvodima u trgovini (u daljnjem tekstu: Od-luka) utvrđuje se na temelju iskustva struke, dopuštena visina kala, rastepa, kvara i loma do koje fizičke osobe koje obavljaju trgovačku djelatnost organizirane teme-ljem Zakona o obrtu, mogu navedene rashode knjižiti kao troškove poslovanja.

Članak 2.Rashodi utvrđeni u visini i na način uređen ovom Od-

lukom knjiže se na temelju knjigovodstvene isprave kao troškovi poslovanja u skladu s odredbama propisa koji uređuju poslovno knjigovodstvo obrtnika.

Na utvrđene vrijednosti iz stavka 1. ovog članka ne obračunava se porez sukladno propisima koji uređuju po-rez na dodanu vrijednost.

Članak 3.Pod kalom, rastepom, kvarom i lomom podrazumije-

vaju se gubici na proizvodima koji nastaju kao posljedica prirodnih utjecaja ili kao posljedica radnji neophodnih u poslovanju i pružanju usluga.

Kalo, rastep, kvar i lom iz stavka 1. ovog članka mogu nastati isušivanjem, isparavanjem, skupljanjem, smrza-vanjem, razbijanjem, oštećenjem, kvarenjem, rasipanjem i topljenjem.

Gubici na proizvodima koji nastaju kao posljedica rad-nji neophodnih u poslovanju i pružanju usluga su oni gubici na proizvodima koji nastaju razbijanjem, ošteće-njem, rastepanjem ili mrvljenjem.

Manjkovima uslijed više sile, podrazumijevaju se manj-ko vi (štete) od elementarnih nepogoda (poplava, požar, potres i dr.), od ratnih razaranja i od provalnih krađa, do visine utvrđene temeljem očevidnika nadležnog tijela za procjenu šteta, sukladno propisima koji uređuju sustav po-reza na dodanu vrijednost.

Članak 4.Manjak proizvoda zbog neodgovarajuće kvalitete, pro-

1 Odluka o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma na proi-zvodima u trgovini objavljena je u Nar. nov., br. 101 od 21. 7. 2004., a primjenjuje se od 1. 1. 2005.

teka roka trajanja, kala, rastepa, kvara i loma, iznad visine utvrđene u članku 5. ove Odluke, može se priznati, ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni dje-latnik Porezne uprave.

II. NORMATIVI I NAČIN UTVRĐIVANJA RASHODA

Članak 5.Kalo, rastep, kvar i lom kao pojavni oblici gubitaka

robe u trgovini na veliko mogu se pojaviti kod transporta robe, kad je roba kupljena franco dobavljač, te u skladištu veleprodaje.

Za trgovinu na veliko, kalo, rastep, kvar i lom utvrđuje se u iznosu od 50% utvrđenih nor mativa gubitaka za trgo-vinu na malo.

Na ime kala, rastepa, kvara i loma u trgovini na malo utvrđuje se dopušteni normativ gubitaka izražen u posto-cima od količine proizvoda koje su u obračunskom razdo-blju prodane.

Dopušteni normativ gubitaka u trgovini na malo utvr-đuje se na temelju iskustva struke do iznosa od:

Red. broj Naziv robe Stopa %

I. POLJOPRIVREDNI PROIZVODIA. VOĆE

1. Južno voće (naranče, limun, banane, mandarine, ananas, kivi i sl.) 4,0

2. Orah, badem, lješnjak, kesten, rogač 2,03. Jagodasto voće, grožđe, svježe smokve 5,04. Jabuke, kruške, šljive, dunje, lubenice 3,05. Koštićavo voće: marelice, breskve, trešnje i višnje 4,56. Sušeno voće – šljive 1,57. Sušeno voće – smokve 1,08. Sušeno voće ostalo 0,49. Egzotično voće (avokado, mango, papaja i dr.) 5,0

10. Konzervirano voće 1,011. Ostalo voće 2,0B. POVRĆE1. Kupus kiseli i kisela repa 2,0

2. Kupus, kelj, blitva, zelena salata svježa, paprika, rajčica i tikvice 5,0

3. Mahune, grašak 3,0

4. Mladi krumpir, mrkva rana, mladi luk, poriluk, celer i peršin 4,0

5. Zamrznuto voće i povrće – pakirano 0,56. Krumpir, mrkva, luk 1,57. Grah, leća, grašak, bob – suhi 1,08. Gljive, šampinjoni – svježi 4,59. Sadni materijal i sjemenska roba 3,5

10. Cvijeće svježe (rezano) 5,011. Cvijeće (lončanice) 3,012. Konzervirano, ukiseljeno i ostalo povrće 1,5

C. ŽITARICE1. Pšenica, ječam, zob, kukuruz i druge žitarice 0,25

D. OSTALI PREHRAMBENI PROIZVODI1. Brašno (kukuruzno i pšenično) i riža – u rinfuzi 1,52. Brašno (kukuruzno i pšenično) i riža – pakirano 0,53. Mak i pšenične mekinje 0,74. Kruh svih vrsta 0,5

Odluke Hrvatske obrtničke komore



5. Pecivo svih vrsta 0,56. Kolači industrijski 1,07. Proizvodi od brašna (dvopek, mrvice, keksi) 0,58. Mlijeko 0,59. Sir za rezanje, tvrdi i polutvrdi 2,0

10. Ostale vrste sira, maslac 1,011. Kiselo mlijeko, jogurt, vrhnje, mliječni namaz 1,012. Hrana za novorođenčad i malu djecu 1,013. Sladoled, kreme 1,514. Jaja svježa 1,515. Med 0,316. Ocat alkoholni, vinski i voćni 1,517. Šećer (kristal, u prahu, u kocki) 1,018. Sol za jelo (morska, kamena i vakumirana) 1,019. Povrće ukiseljeno (svih vrsta) 1,520. Jela gotova i polugotova 0,521. Bomboni i drugi proizvodi od šećera 0,422. Čokolada i proizvodi od čokolade i kakaa 1,523. Kava svih vrsta – pakirana 0,124. Začini pakirani i čajevi 0,125. Mast jestiva 1,026. Ulje jestivo u bocama 1,5

26. Ulje jestivo u bačvama i drugim pakovanjima za prodaju od litre na više 1,0

28. Ostalo 0,5E. PIĆA – ALKOHOLNA I BEZALKOHOLNA

1. U bocama i tetrapaku 0,7

2. U bačvama i drugom većem pakiranju za prodaju od litre na više 1,0

3. Pivo u staklenim bocama 0,74. Pivo u plastičnim bocama 0,35. Pivo u limenkama 0,36. Bezalkoholna pića u staklenim bocama 0,77. Bezalkoholna pića u plastičnim bocama 0,38. Bezalkoholna pića u limenkama 0,3

F. MESO, SUHOMESNATI PROIZVODI I RIBA1. Meso svježe – rasječeno 3,52. Meso svježe – vakumirano i pakirano 1,53. Meso peradi (svježe i smrznuto) 2,04. Meso divljači 1,55. Riba svježa 5,06. Riba smrznuta i smrznuti plodovi mora 1,07. Riba sušena 0,58. Slanina svježa, loj, svinjsko salo, maslo (topljeno) 1,09. Čvarci 1,5

10. Suhomesnati proizvodi – u komadu i vakumirani 1,511. Suhomesnati proizvodi – rezani 2,012. Ostalo meso 1,013. Sve vrste školjki 1,8

G. STOČNA HRANA 2,0II. KEMIKALIJE

1. Firnis, boje i lakovi, tutkalo i kit 1,02. Sredstva za zaštitu bilja 1,03. Deterdžent za pranje rublja 1,54. Sredstva za čišćenje 1,05. Sredstva za čišćenje kožne obuće i odjeće 1,06. Sapuni, zubne paste, kreme za brijanje 0,77. Kozmetički proizvodi razni 1,08. Ostali kemijski proizvodi, petrolej i benzin 1,0

III. GRAĐEVNI MATERIJAL1. Vapno, cement, gips, suha žbuka pakirana 2,0


2. Mramorne ploče 1,53. Salonit ploče i cijevi 2,24. Pijesak, šljunak 3,05. Izolacijski materijal (staklo i kam. vuna) 2,06. Ljepenka krovna 1,57. Crijep, opeka, mont. ispune i gredice 2,08. Betonski proizvodi (cijevi, ploče, kocke) 1,29. Rezana građa i ploče od drva 1,5

10. Ostali građ. materijal osim građ. stolarije 1,5IV. OGRJEV

1. Ugljen drveni u rinfuzi 3,52. Ugljen drveni u vrećama 1,03. Ugljen lignit u rinfuzi 2,04. Ostali ugljeni 1,05. Ogrjevno drvo 1,5

V. OSTALO1. Staklo ravno i šuplje osim optičkog 1,52. Optičko staklo 3,03. Optičke leće, optička vlakna i snopovi optičkih vlakana 3,04. Naočale, okviri za naočale i slični proizvodi 3,05. Keramika i porculan 1,06. Užarija 0,27. Gnojiva umjetna u rinfuzi 4,08. Gnojiva umjetna pakirana 1,09. Posuđe od metala (emajlirani i neemajlirani) 1,0

10. Posuđe od stakla, porculana i keramike 1,511. Sanitarni uređaji od keramike 1,012. Dječje igračke razne 1,513. Nakit od porculana, stakla, plastike 1,014. Gramofonske ploče i kazete i ostali nosači zvuka 1,215. Videokasete, fotografski filmovi 1,516. Knjige, udžbenici, potrošni uredski materijal 1,517. Tkanine metražne 2,018. Čarape ženske 1,519. Tekstilni odjevni predmeti 1,820. Obuća 1,821. Žarulje razne 2,022. Baterijski ulošci 2,023. Bijela tehnika, akustika, sitni kućanski aparati 1,524. Potrošni uredski materijal 1,525. Ostalo, nespomenuto 1,0

Članak 6.Prehrambeni proizvodi i alkoholna pića i napici koji su

neupotrebljivi zbog kvara, mogu se otpisati iznad iznosa utvrđenih ovom Odlukom samo uz zapisničku konstata-ciju nadležne inspekcije.

Zapisnikom iz stavka 1. ovoga članka navode se razlo-zi zbog kojih je došlo do neupotreb ljivosti proizvoda na upotrebu uslijed pokvarenosti.

Članak 7.Dopuštena visina rashoda utvrđena ovom Odlukom

može se utvrđivati na sljedeći način:– neposredno nakon nastajanja pojedinog rashoda;– izvanrednim popisom robe;– redovitim popisom robe, odnosno na drugi način

utvrđen općim aktom fizičke, odnosno pravne osobe.

Članak 8.Rashodi na kalu, rastepu, kvaru i lomu za osobe iz

članka 1. ove Odluke utvrđuju se zapisnikom. Zapisnik sastavlja ovlaštena osoba trgovačkog obrta, gdje je nastao kalo, rastep, kvar ili lom.


Utvrđivanje rashoda za osobe iz članka 1. ove Odluke u slučaju više sile, obavlja zapisnički ovlaštena osoba od-nosno komisija.

Zapisnik se smatra knjigovodstvenom ispravom, te-meljem odredbe članka 2. ove Odluke.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 9.Obveze obračunavanja i plaćanja poreza na dodanu

vrijednost oslobađa se osoba iz članka 1. ove Odluke i u slučaju kada je propisano da za te proizvode porez obra-čunava i plaća proizvođač, odnosno uvoznik.

Normativom utvrđena visina rashoda u tom je slučaju rashod koji se može knjižiti kao trošak poslovanja.

Članak 10.Tumačenje odredbi ove Odluke daje Upravni odbor

Hrvatske obrtničke komore.

Članak 11.Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka

o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma na proizvo-dima u trgovini i ugostiteljstvu (“Narodne novine” broj, 94/98. i 56/99.) u dijelu koji se odnosi na trgovinu.


ve u “Narodnim novinama”, a primjenjuje se od 1. siječnja 2005. godine.

Na temelju članka 25. Pravilnika o porezu na doda-nu vrijednost (“Narodne novine” br. 60/96, 113/97, 7/99, 112/99, 44/00, 63/00, 80/00, 109/00, 54/01 i 58/03) a u svezi Zakona o porezu na dodanu vrijednost (“Narodne novi-ne” br. 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00 i 127/00) i članka 23. Statuta Hrvatske obrtničke komore (“Narod-ne novine” br. 21/99, 62/02 i 158/02), Skupština Hrvatske obrtničke komore na 4. sjednici održanoj 30. lipnja 2004. godine donijela je


KVARA I LOMA U UGOSTITELJSTVU1

Članak 1.Odlukom o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma

u ugostiteljstvu (u daljnjem tekstu: Odluka) utvrđuje se na temelju iskustava struke dopuštena visina kala, rastepa, kvara i loma do koje fizičke i pravne osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost na temelju Zakona o obrtu (“Na-rodne novine br. 49/03 – pročišćeni tekst) i posebnih pro-pisa koji uređuju ugostiteljsku djelatnost mogu navedene rashode knjižiti kao troškove poslovanja.

Članak 2.Rashodi utvrđeni u visini i na način uređen ovom Od-

lukom knjiže se na temelju knjigovodstvene isprave kao troškovi poslovanja u skladu s odredbama propisa koji uređuju računovodstvo obrtnika.

Na utvrđene vrijednosti iz stavka 1. ovog članka ne obračunava se porez na osnovi Zakona o porezu na do-danu vrijednost.

Članak 3.Pod kalom, rastepom, kvarom i lomom podrazumije-

vaju se gubici na proizvodima koji nastaju kao posljedica prirodnih utjecaja ili kao posljedica radnji koje se neop-hodno poduzimaju u rukovanju proizvodima prilikom njihove obrade odnosno skladištenja u ugostiteljstvu, i to :

1. Kalo:a) pri fizičkoj obradi proizvoda u kuhinji – kosti, kožica,

masnoće i sl., pri sječenju svježeg i suhog mesa, riba, rako-va, školjki, mekušaca, pri obradi i kod posluživanja sireva, suhomesnatih proizvoda, te čišćenja voća i povrća;

b) pri skladištenju proizvoda i u kuhinji – isušenje, is-parenje, odmrzavanje i sl. (prirodni kalo);

1 Odluka o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma u ugostitelj-stvu objavljena je u Nar. nov., br. 101 od 21. 7. 2004., a stupila je na snagu 29. 7. 2004.

c) pri toplinskoj obradi proizvoda u kuhinji – kuhanje, pirjanje, prženje i pečenje;

2. Rastep u skladištu i kuhinji – rastepanje, iscurenje, topljenje, razlijevanje, i dr;

3. Kvar u skladištu i kuhinji – truljenje, klijanje, uže-gnuće i sl.

Članak 4.Dopuštena visina gubitaka (kvar i rastep) pri čuvanju u

skladištu može iznositi do:


Stopa % po

bruto/kg

1 2 3A. VOĆE

1. Jabuke, šljive 1,52. Naranče, limun 2,0

B. POVRĆE

1. Krumpir, kupus, kelj, cvjetača, korabica, tikvice, mahune, mrkva, celer, peršin 3,0

2. Mahune, grašak, paprika, rajčica 4,03. Luk – crveni, bijeli 2,0

C. OSTALO1. Mast, ulje, riža, tjestenina, brašno, ocat, paprika crvena 1,02. Maslac, orasi, lješnjaci 3,03. Šećer 0,5

Članak 5.Dopuštena visina gubitaka (kalo) pri čuvanju u skla-

dištu zbog isušenja i isparenja (utvrđuje se za razdoblje uskladištenja), može iznositi do:


Stopa % po

bruto/kg

1 2 3

1. Suhomesnati proizvodi, kobasičarski proizvodi, pečene i dimljene slanine 0,5

2. Pršut (do godinu stajanja) 4,03. Polutvrdi i tvrdi sirevi

– do 10 dana 0,5– duže od 10 dana 3,0

Članak 6.Dopuštena visina gubitaka pri obradi (otpaci), može

iznositi do:



Stopa % po

bruto/kg

1 2 3A. VOĆE

1. Ananas, orah i lješnjak u ljusci 502. Badem u ljusci 603. Badem blanširani 304. Banana, kesten 255. Breskva 186. Jabuka, kajsija, kruška, mandarina, naranča, smokva 207. Limun, šljiva, trešnja, višnja 15

8. Breskva suha, grožđe, jagoda, kajsija suha, kruška suha, šljiva suha 10

9. Kupina 1210. Malina 811. Smokva suha 512. Grožđice, orah i lješnjak očišćeni 313. Badem očišćeni 2

B. POVRĆE1. Artičoke, krumpir (jesen–zima), patlidžan 15

2. Blitva, cikla svježa, korabica, bijeli luk, poriluk, rotkvica, salata zimska, tikvice 20

3. Celer, kelj, kupus raštenj, špinat ljetni, šparoga 304. Špinat zimski, peršin 355. Cvjetača, krastavci svježi, krumpir proljeće 256. Grašak u mahuni 607. Hren 178. Kupus svježi, luk, mrkva 189. Paprika svježa, rajčica, salata ljetna 10

10. Prokulica 1211. Gljive 812. Mahune 6

13. Grašak ljušteni, krumpir mladi, kupus kiseli, masline, matovilac, salata proljetna 5

14. Grah i suho zrnato povrće 4C. SUHOMESNATI PROIZVODI

1. Domaća šunka 302. Dalmatinski pršut 453. Srijemska kobasica i srodni proizvodi 84. Šunka u limenci, kraški vrat (buđola) 105. Zimska salama, kulen 96. Buncek 50

D. RIBE, RAKOVI, ŠKOLJKE I MEKUŠCI 1. Bakalar, gavun 152. Jastog 703. Lignja, orada, zubatac 274. Dagnja 85. Oslić – filiranje bez glave 306. Škampi 207. Škampi za pohanje 758. Ostala morska i slatkovodna riba 259. Ostala morska i slatkovodna riba – filirana 50

E. SVJEŽE MESO1. Svinjski but bez nogice, svinjski milanski rez bez nogice 202. Svinjetina – francuska obrada bez nogice 273. Svinjski kare 124. Teleća polovica 305. Baby beef (meso od većeg teleta) 316. Teletina milanski rez, plećka, junetina milanski rez 257. Teletina – but, junetina but 238. Teletina – koljenica (pandlanje) 659. Teletina – kare (obrada loj i bubreg) 20

10. Teleća jetra, juneća pisanica bez loja 10


Stopa % po

bruto/kg

1 2 311. Junetina – hrbat (ramstek) 3512. Juneća prednja četvrt s flamom 2413. Juneća prednja četvrt bez flama 2614. Janjetina (iznutrice) 715. Janjetina (iznutrice i glava) 1516. Odojak (iznutrice) 10

F. PERAD1. Pileći gril 82. Pilići (klasična obrada sitniš), pileća jetra (srca) 183. Pura, pileća jetra* 104. Domaća pura, guska, kokoš 205. Domaća patka 256. Patka 157. Piletina filirana 40

G. DIVLJAČ U SVJEŽEM STANJU1. Fazan u perju 342. Fazan bez perja 153. Kunići domaći (oguljeni), zec bez kože 104. Srneći hrbat (kožice i kosti) 205. Srneći but 246. Srneća plećka 277. Zec u koži 40

H. SIREVI1. Livanjski, ementaler 102. Paški 113. Edamer, trapist 84. Trapist i gorgonzola u foliji 65. Belpaese 186. Domaći kravlji (ocijeđen), gorgonzola 20

Članak 7.Dopuštena visina gubitaka (prirodni kalo) pri procesu

odmrzavanja, može iznositi do:


Stopa % po

bruto/kg

1 2 31. Svinjetina bez kosti, kotlet 32. Teletina bez kosti, kotlet, junetina bez kosti, odojak 63. Juneća pisanica, janjetina 8

4. Jetra (teleća, juneća, pileća, guščja) i iznutrice (fileki, pluća) 10

5. Mozak (teleći, juneći) 156. Perad 77. Lignje, muzgavci, hobotnice, sipe i razna slatkovodna riba 98. Oslić, file 109. Razna morska riba 8

Članak 8.Dopuštena visina gubitaka pri toplinskoj obradi može

iznositi do:


Stopa % po

bruto/kg

1 2 3A. KOD KUHANJA

1. Govedina 342. Teletina 353. Svinjetina 30



Stopa % po

bruto/kg

1 2 34. Janjetina 335. Piletina 256. Buncek 127. Teleći mozak blanširani 458. Fileki blanširani 469. Mekušci 40

B. KOD PRŽENJA1. Govedina 342. Teletina 353. Svinjetina 364. Janjetina 335. Piletina 30

C. KOD PEČENJA1. Govedina 342. Teletina 363. Svinjetina 304. Janjetina, odojak 355. Patka 406. Pura 337. Piletina 32

D. KOD PIRJANJA1. Govedina, janjetina 342. Svinjetina 353. Teletina 36


utvrđen aktom fizičke odnosno pravne osobe poduzetni-ka – poreznog obveznika.

Članak 10.Manjak u skladu s ovom Odlukom utvrđuje se zapisni-

kom. Zapisnik sastavlja fizička odnosno pravna osoba – ugostitelj kod koje je nastao kalo, rastep, kvar i lom.

Članak 11.Tumačenje odredbi ove Odluke daje Upravni odbor

Hrvatske obrtničke komore.

Članak 12.Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti

Odluka o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma na proizvodima u trgovini i ugostiteljstvu u dijelu koji se od-nosi na ugostitelje (“Narodne novine” br. 94/98 i 56/99).



Na temelju članka 25. stavka 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (“Narodne novine” br. 60/96 113/97 i 7/99), a u svezi Zakona o porezu na dodanu vrijednost (“Narodne novine” br. 40/95 i 106/96) i članka 23. Statuta Hrvatske obrtničke komore (“Narodne novine” br. 21/99) Skupština Hrvatske obrtničke komore na sjednici održa-noj 7. prosinca 1999. donijela je


KVARA I LOMA NA ŽITARICAMA I PROIZVODIMA OD ŽITARICA I BRAŠNA1

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.Odlukom o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma

na žitaricama i proizvodima od žitarica i brašna, pekar-skih i slastičarskih proizvoda (u daljnjem tekstu: Odluka) utvrđuje se dopuštena visina kala, rastepa, kvara i loma tijekom prihvata, sušenja, zapremanja, čuvanja, prerade, pakiranja i isporuke žitarica i proizvoda od žitarica i braš-na, te povrata pekarskih i slastičarskih proizvoda, do koje fizičke i pravne osobe koje obavljaju djelatnost na teme-lju Zakona o obrtu, (“Narodne novine” br. 77/93 i 90/96), mogu navedene rashode knjižiti kao troškove poslovanja.

Članak 2.Rashodi utvrđeni do visine i na način uređen ovom

Odlukom knjiže se na temelju knjigovodstvene isprave kao troškovi poslovanja u skladu s odredbama Zakona o računovodstvu (“Narodne novine” br. 90/92).

1 Odluka o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma na žita-ricama i proizvodima od žitarica i brašna objavljena je u Nar. nov., br. 142 od 22. 12. 1999, a stupila je na snagu 30. 12. 1999.

Na vrijednost rashoda utvrđenog i knjiženog na način uređen ovom Odlukom, fizičke i pravne osobe koje obav-ljaju obrtničku djelatnost na temelju Zakona o obrtu teme-ljem članka 2. stavak 1. točka 2. Zakona o porezu na doda-nu vrijednost i članka 25. stavak 6. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, ne obračunavaju i ne plaćaju porez na dodanu vrijednost.

II. RASHODI – KALO, RASTEP, KVAR I LOM

Članak 3.Pod rashodom proizvoda radi kala, rastepa, kvara i

loma proizvoda razumijevaju se gubici na robi koji nasta-ju kao posljedica prirodnih utjecaja i tehnoloških procesa, koji se moraju poduzimati pri gospodarenju sa žitarica-ma i proizvodima od žitarica i brašna (sušare, smještajni objekti, mlinovi, pekare, tjesteničarne, pakirnice i dr.).

Članak 4.Manjkovi na robi prilikom prihvata i sušenja nastaju

kao posljedica tehnološkog procesa.Vlažna masa zrnatih kultura svodi se na sušenu masu

putem formule:

Količina vlažne robe × (100 – Ulazna vlaga) =

Količina suhe robe100 – Izlazna vlaga

III. NORMATIVI I NAČIN UTVRÐIVANJA RASHODA

Članak 5.Na ime kala, rastepa, kvara i loma, ovom se Odlukom

utvrđuju dopušteni normativi manjkova izraženi u posto-cima od količine roba koje su u obračunskom razdoblju osušene, prerađene, zapakirane, isporučene ili prodane.

Dopušteni normativ gubitaka utvrđuje se na temelju iskustva struke i to:


Red. br.

Naziv proizvoda – tehnološki proces

Mjesto nastanka manjka

Manjak do (%)

1 Zrnata roba – pšenica a) prihvat i sušenje 1,0

b) čuvanje u smješt. objektima 0,5

c) isporuka 0,5 – kukuruz a) prihvat i sušenje 1,0

b) čuvanje 1,0 c) isporuka 0,5

– ječam, raž, zob a) prihvat i sušenje 1,0 b) čuvanje 0,3 c) isporuka 0,5

– uljarice a) prihvat i sušenje 1,0 b) čuvanje 1,0 c) isporuka 0,5

2 Komponente za stočnu hranu a) prihvat 0,5 b) čuvanje 0,3 c) miješanje –

proizvodnja 0,5

d) isporuka 0,5 3 Prerada žitarica a) čišćenje i meljava 2,0

b) čuvanje mlin. proizvoda 0,5

c) isporuka 0,3

4 Oljuštene žitarice a) ljuštenje, čuvanje, pakiranje 2,5

5 Mlinski proizvodi a) pakiranje 0,5-10 kg 1,0 b) pakiranje 25 i 50 kg 0,4 c) rinfuza 0,3

6 Pekarska proizvodnja

– brašno a) istovar, zapremanje, čuvanje 1,0

b) prosijavanje, vaganje 0,8 c) posip u proizvodnji

pekarskih proizvoda – prema normativima

– pomoćne sirovine a) istovar, zapremanje, čuvanje 2,0

– pomoćne, ostale sirovine i aditivi

a) istovar, zapremanje, čuvanje 2,0

– sirovine kao mak, sezam, lan, suncokret voće i dr.


b) rasip u procesu proizvodnje 5,0

– sredstva za podmazivanje plehova i kalupa


b) rasip u procesu proizvodnje 4,0

– kruh i pecivo

a) oblikovanje tijesta, pečenje, hlađenje i punjenje u transportnu ambalažu

2,0

b) povrat proizvoda vraćenih od kupca uz povratnicu

7,0

– domaći keksi, slastice, kolači i dr. a) u procesu proizvodnje 3,0

b) skladištenje, utovar, prijevoz 3,0

c) povrat proizvoda vraćenih od kupca uz povratnicu

7,0

– ostali proizvodi, srodni zamrznuti

a) u procesu proizvodnje, oblikovanja, vaganja, zamrzavanja, sušenja, punjenja u transportnu ambalažu

3,0

Red. br.

Naziv proizvoda – tehnološki proces

Mjesto nastanka manjka

Manjak do (%)

b) skladištenje, utovar, prijevoz, povrat 5,0

7 Proizvodnja tjestenine a) istovar, zapremanje, čuvanje krupice 1,0

b) dodatne sirovine 0,7 c) u procesu proizvodnje 3,0

8 Pakiranje proizvoda – mase do 0,5 kg 1,5 – od 0,5 – 2 kg 1,0 – od 2 – 10 kg 0,8

9 Ambalaža – papirnate vrećice manje

od 1/l 2,5

– papirnate vrećice 1/1-10/1 2,0

– papirnate vreć. 15/1, 20/1, 25/1, 50/1 1,0

– papirnate kutije 1,5 – polietilenske vrećice do

1/1 2,0

– polietilenske vrećice iznad 1/1 1,5

– folije za pakovine do 0,1 kg 10,0 0,1 – 0,5 kg 5,0 0,5-1 kg 4,0 – folije za omatanje paleta 10,0 – naljepnice 5,0 – platnena, juta i sl. 0,4 – sanduci rešetkasti,

plastični – povratni 12,0 – posude za pečenje pita

(burek) – povratne 12,0

10 Ostalo – uslužno skladištenje

žitarica i slada a) istovar 0,5

b) manipulacija u silosu 0,5 c) utovar 0,5

– rasip i sagorijevanje kod prerade kukuruza 2,0

– rasip kod čuvanja i manipulacije mlinskih proizvoda u rasutom stanju

0,2

– transportni gubici – vagonske pošiljke 0,5 – kamionske pošiljke po

kontrolnoj vagi 0,5

– mjenjačnice – roba u rasutom stanju 0,5

– odstupanje kakvoće u pojedinačnom i zbirnom uzorku za preuzete žitarice

0,5

Članak 6.Manjkovima uslijed više sile u smislu ove Odluke razu-

mijevaju se manjkovi uzrokovani elementarnim nepogo-dama (poplava, požar, potres i dr.), ratnim razaranjima i provalnim krađama, a do visine utvrđene temeljem zapi-snika nadležnog tijela za procjenu štete.

Članak 7.Dopuštena visina rashoda utvrđena ovom Odlukom

utvrđuje se :– neposredno nakon nastajanja pojedinog rashoda,– izvanrednim popisom robe,


– redovitim popisom robe ili na drugi način utvrđen općim aktom fizičke odnosno pravne osobe.

Članak 8.Manjkovi na robi uslijed kala, rastepa, kvara i loma

iako su normirani ovom Odlukom, ne mogu se unaprijed priznati bez dokaza da su stvarno i nastali, odnosno da su vjerojatno nastali.

Izuzetkom u smislu ove odredbe smatraju se gubici koji nastaju kao posljedica prirodnih utjecaja (isušivanje, isparavanje, disanje, kvarenje).

Članak 9.Utvrđivanje rashoda obavlja fizička osoba ili ovlaštena

osoba za fizičku odnosno pravnu osobu koja obavlja obrt-ničku djelatnost na temelju Zakona o obrtu.

O izvršenom popisu obvezno se sastavlja zapisnik. Zapisnik odnosno ovjereni izvod iz zapisnika, smatra se knjigovodstvenom ispravom u skladu s odredbom članka 2. ove Odluke.

Članak 10.Manjkovi u slučajevima izvanrednih otpisa, uslijed

isteka roka uporabe ili drugih nedostataka, a na prijedlog ovlaštenih tijela za nadzor (sanitarna, tržišna inspekcija i dr.) priznaju se u rashod do visine utvrđene zapisnikom uz suglasnost nadležne ispostave Porezne uprave.

U slučajevima iz prethodnog stavka obaveza je izvi-jestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave i zatražiti pri-sustvo njenog predstavnika radi utvrđivanja činjeničnog stanja i mjera za rješavanje predmetnih manjkova.

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 11.Za tumačenje odredaba ove Odluke ovlašten je Uprav-

ni odbor Hrvatske obrtničke komore.



Stajališta Porezne uprave u svezi s

oporezivanjem manjkovaStajališta Porezne uprave izdana su u skladu sa Zako-

nom o PDV-u koji je bio na snazi do 30. lipnja 2013. te se mogu primjenjivati za manjkove nastale u tom razdoblju. Za moguće manjkove koji su nastali nakon 1. srpnja 2013. Porezna uprava nije izdala nova mišljenja.

3.1. NEODGOVARAJUĆA KVALITETA, PROTEK ROKA TRAJANJA

9 Manjak zbog neodgovarajuće kvalitete i proteka roka trajanjaPorezni obveznik P. d.d. postavio je pitanje u svezi po-

stupanja pri utvrđivanju manjkova zbog neodgovarajuće kvalitete, proteka roka trajanja, kala, rastepa, loma i kvara prema članku 25. stavak 4. Pravilnika o PDV-u (Nar. nov., br. 60/96. do 119/99. – ispravak). Na postavljeni upit odgo-voreno je:

U skladu s odredbama članka 2. stavak 1. točka 2. Zako-na o PDV-u (Nar. nov., br. 47/95., 164/98. i 105/99.) vlastita potrošnja je predmet oporezivanja. Utvrđivanje vlastite potrošnje propisano je člankom 25. Pravilnika o PDV-u. U skladu sa stavkom 2. ovoga članka vlastitom potrošnjom koja podliježe oporezivanju smatraju se manjkovi dobara za koje se ne tereti odgovorna osoba poreznog obveznika, osim kala, rastepa, kvara i loma, a najviše do visine utvr-đene odlukom Gospodarske i Obrtničke komore i manj-kova dobara nastalih djelovanjem više sile.

Stavkom 4. istoga članka određeno je da se manjak do-bara zbog neodgovarajuće kvalitete, proteka roka trajanja, kala, rastepa, loma i kvara iznad visine utvrđene prema stavku 2. može priznati ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni djelatnik Porezne uprave.

U skladu s navedenim porezni obveznik koji smatra da se u njegovom slučaju može primijeniti članak 25. stavak 4. Pravilnika, dužan je uputiti poziv nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome sjedištu ili sjedištu poslov-ne jedinice (skladišta) radi prisustvovanja službenika Po-rezne uprave pri utvrđivanju manjka. (MF Kl.: 410-19/00-01/256, Ur. br.: 513-07/00-2 od 26. travnja 2000.)

9 Priznavanje manjka zbog neodgovarajuće kvalitete robe

Područni ured P. postavio je upit u svezi postupanja pri utvrđivanju vlastite potrošnje odnosno manjkova zbog neodgovarajuće kvalitete robe prema odredbama čl. 25. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 60/96., 113/97., 7/99., 112/99., 119/99. – ispravak, 44/00., 63/00., 80/00. i 109/00.) na koji odgovaramo u nastavku.

U skladu s odredbama čl. 2., st. 1., t. 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95., 164/98., 105/99., 54/00. i 73/00.) vlastita potrošnja je predmet oporezivanja, a utvrđivanje vlastite potrošnje propisano je odredbama članka 25. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost. U skladu s odredbama stavka 2. istog članka vlastitom po-trošnjom koja podliježe oporezivanju smatraju se manjkovi dobara za koje se ne tereti odgovorna osoba poreznog ob-veznika, osim kala, rastepa, kvara i loma, a najviše do vi-sine utvrđene odlukom Gospodarske i Obrtničke komore i manjkova dobara nastalih djelovanjem više sile.

Odredbama st. 4. istog članka određeno je da se ma-njak dobara zbog neodgovarajuće kvalitete, proteka roka trajanja, kala, rastepa, loma i kvara iznad visine utvrđe-ne prema st. 2. odnosno iznad visine utvrđene odlukom Gospodarske i Obrtničke komore može priznati ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni djelat-nik Porezne uprave.

U tumačenju Porezne uprave, Središnjeg ureda kl.: 410-19/00-01/256 ur. br.: 513-07/00-2 od 26. travnja 2000. go-dine navedeno je da porezni obveznik koji smatra da se u njegovom slučaju mogu primijeniti odredbe čl. 25., st. 4. Pravilnika dužan je uputiti poziv nadležnoj ispostavi Po-rezne uprave prema svome sjedištu ili sjedištu poslovne jedinice (skladišta) radi prisustvovanja službenika Pore-zne uprave pri utvrđivanju manjka.

Zakonom o porezu na dodanu vrijednost te Pravilni-kom o porezu na dodanu vrijednost kao ni drugim pore-


u čl. 3. Pravilnika o dopuštenom manjku s naslova kala, rastepa, kvara i loma na proizvodima u trgovini (Nar. nov., br. 57/98.), odgovaramo.

Odredbama čl. 25., st. 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, propisano je da se manjkovi dobara za koje se ne tereti odgovorna osoba smatraju vlastitom potrošnjom poduzetnika i podliježu oporezivanju, osim kala, rastepa, kvara i loma, a najviše do visine utvrđene odlukom Gospo-darske i Obrtničke komore, te manjkova dobara nastalih djelovanjem više sile kao što su manjkovi zbog elemen-tarnih nepogoda (poplave, požara, potresa i dr.), ratnih razara nja i provalnih krađa do visine utvrđene temeljem očevidnika nadležnog tijela za procjenu šteta.

Odredbe čl. 25., st. 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost propisuju neoporezivanje kala, rastepa, kvara i loma najviše do visine koju odredi Gospodarska i Obrt-nička komora, a neoporezivanje provalnih krađa do vi-sine utvrđene temeljem očevidnika nadležnog tijela za procjenu štete.

Prijedlog za neoporezivanje manjka uslijed rizika od krađe u prodavaonici pod kojim se podrazumijevaju sva-kodnevne sitne krađe u visini 1% od količine proizvoda koje su u obračunskom razdoblju prodane, nije u skla-du s odredbama čl. 2., t. 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95., 164/98., 105/99., 54/00. i 73/00.), koje propisuju oporezivanje dobara kada se izu-zimaju iz vlastitog poduzeća za privatne potrebe – vlasti-ta potrošnja, jer bi se manjak uslijed možebitne krađe u prodavaonici koji nije utvrđen očevidnikom nadležnog tijela mogao koristiti u svrhu vlastite potrošnje proizvoda iz prodavaonice – što je oporezivo.

Stoga, manjak od krađe i provale koji nije utvrđen očevidnikom nadležnoga tijela za pro cje nu štete nije moguće priznati kao porezno dopustivi manjak na koji se ne plaća porez na do danu vrijednost. (MF Kl.: 410-19/01-01/134, Ur. br.: 513-07/01-3 od 21. ožujka 2001., PiP br. 6/01.)

9 Porez na dodanu vrijednost na manjak uslijed rizika od krađeU povodu pitanja INE o mogućnosti neplaćanja poreza

na dodanu vrijednost na manjak uslijed rizika od krađe u prodavaonici u visini do 1% od količina proizvoda koje su u obračunskom razdoblju prodane, kako je propisano u čl. 3. Pravilnika o dopuštenom manjku s naslova kala, ra-stepa, kvara i loma na proizvodima u trgovini (Nar. nov., br. 57/98.), odgovaramo:

Odredbama čl. 25., st. 2. Pravilnika o porezu na doda-nu vrijednost (Nar. nov., br. 60/96., 113/97., 7/99., 112/99., 44/00. i 63/00.), propisano je da se kod poduzetnika – pore-znog obveznika, manjkovi dobara za koje se ne tereti odgo-vorna osoba smatraju vlastitom potrošnjom poduzetnika i podliježu oporezivanju, osim kala, rastepa, kvara i loma, a najviše do visine utvrđene odlukom Gospodarske i Obrt-ničke komore i manjkova dobara nastalih djelovanjem više sile. Pod manjkovima uslijed više sile u smislu ovoga Pra-vilnika, razumijevaju se manjkovi (štete) od elementarnih nepogoda (poplava, požar, potres i dr.), ratnih razaranja i provalnih krađa, do visine utvrđene temeljem očevidnika nadležnog tijela za procjenu šteta.

Članak 3., st. 1. Pravilnika o dopuštenom manjku s na-slova kala, rastepa, kvara i loma na proizvodima u trgo-vini, koji je donio Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore na temelju Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95., 164/98., 105/99. i 54/00.) i čl. 25. Pra-vilnika o porezu na dodanu vrijednost, propisuje što se smatra rashodom proizvoda koji ne podliježe obvezi po-

znim propisima nije propisano što se smatra pod pojmom neodgovarajuće kvalitete robe. Utvrđivanje neodgovara-juće kvalitete robe u nadležnosti je drugih tijela državne uprave kao što je to Državni inspektorat, Sanitarna in-spekcija, Veterinarska inspekcija i druga nadležna tijela ovisno o propisima te vrsti roba koje imaju neodgovara-juću kvalitetu. U smislu poreznih propisa, porezni obve-znik sam će utvrditi da je roba neodgovarajuće kvalitete ili će, u skladu s drugim važećim propisima, pozvati na utvrđivanje kvalitete nadležnu instituciju.

Bitno je naglasiti da se manjak dobara zbog neodgova-rajuće kvalitete u skladu s odredbama čl. 25., st. 4. Pra-vilnika o porezu na dodanu vrijednost može porezno priznati samo ako su ta dobra uništena i ako je pri utvr-đivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni djelatnik Porezne uprave.

Prilikom utvrđivanja činjeničnog stanja ovlašteni dje-latnik Porezne uprave prisustvuje uništenju robe koja je neodgovarajuće kvalitete. Porezni obveznik može, me-đutim, službeniku Porezne uprave predočiti odgovara-juću dokumentaciju drugih nadležnih tijela (Državnog inspektorata – Tržišne inspekcije, Sanitarne inspekcije, Veterinarske inspekcije ili drugih nadležnih tijela) o tome da je roba neodgovarajuće kvalitete odnosno da je unište-na. U slučajevima kada se iz takve dokumentacije ned-vojbeno može utvrditi da je roba takve kvalitete da se ne može isporučiti ili uzeti za vlastitu potrošnju te da u tom slučaju prisustvo ovlaštenog djelatnika Porezne uprave uništenju, radi ekonomičnosti postupka, nije neophodno može se porezno priznati manjak nastao zbog neodgova-rajuće kvalitete robe.

Ako nema dokaza da je roba neodgovarajuće kvalitete uništena (spaljivanjem, izlijevanjem, uništavanjem ke-mijskim procesima i na druge načine) ne mogu se primi-jeniti odredbe čl. 25., st. 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost. Manjkovi dobara za koje se ne tereti odgovor-na osoba smatraju se vlastitom potrošnjom poduzetnika i podliježu oporezivanju na temelju odredbi čl. 25., st. 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.

Kada porezni obveznik robu neodgovarajuće kvalite-te poklanja humanitarnoj organizaciji tada se ne radi o manjku robe nastalom zbog neodgovarajuće kvalitete u smislu odredbi čl. 25., st. 4. Pravilnika o porezu na doda-nu vrijednost. Odredbama čl. 2. Pravilnika propisano je da se predmetom oporezivanja, između ostalog, smatra svaka isporuka dobara i usluga što se obave uz naknadu, bez naknade ili povoljnije uvjete vlasnicima udjela i čla-novima njihove uže obitelji kao i drugim primateljima, ako su ispunjeni ostali Zakonom propisani uvjeti.

Napominjemo da se za utvrđivanje činjeničnog stanja vezano za odredbe čl. 25., st. 4. Pravilnika o porezu na do-danu vrijednost uz inspektore mogu ovlastiti ostali djelat-nici Porezne uprave u skladu s potrebama i brojem zahtje-va od strane poreznih obveznika. (MF Kl.: 410-19/00-01/237, Ur. br.: 513-07/00-3 od 6. prosinca 2000., PiP br. 1/01.)

3.2. MANJAK PREMA POPISU

9 Obračun PDV-a na manjak od krađe u prodavaoniciU svezi s vašim prijedlogom za izmjenu i dopunu čl.

25., st. 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 60/96. do 109/00.), na način da se ne oporezuje porezom na dodanu vrijednost manjak uslijed rizika od krađe u prodavaonicama u visini 1% od količine proizvo-da prodanih u obračunskom razdoblju, kako je propisano


reza na dodanu vrijednost sukladno odredbama Pravil-nika o porezu na dodanu vrijednost. Pod rashodom proi-zvoda s osnova kala, rastepa, kvara ili loma razumijevaju se gubitci na robi koji nastaju kao posljedica prirodnih utjecaja ili kao posljedica radnji koje se neophodno podu-zimaju u poslovanju s proizvodima u trgovini.

Članak 6. Pravilnika o dopuštenom manjku s naslova kala, rastepa, kvara i loma na proizvodima u trgovini, pro-pisuje normativ gubitka izražen u postotcima prema vrsti proizvoda i način utvrđivanja rashoda na ime kala, rastepa, kvara i loma u trgovini na malo.

U čl. 3., st. 2. toga Pravilnika propisano je utvrđivanje manjkova uslijed više sile (elementarne nepogode – po-plava, požar, potres i dr.), ratna razaranja i provalne kra-đe, i to do visine utvrđene temeljem očevidnika nadlež-nog tijela za procjenu štete, što je sukladno odredbama čl. 25., st. 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, prema kojima nema porezne obveze na tako utvrđene manjkove.

Međutim, oslobađanje od plaćanja poreza na dodanu vri-jednost na manjak što se propisuje u čl. 3., st. 3. Pravilnika o dopuštenom manjku s naslova kala, rastepa, kvara i loma na proizvodima u trgovini, a odnosi se na manjak uslijed rizika od krađe u prodavaonici pod kojim se podrazumijevaju sva-kodnevne sitne krađe do visine 1% od količine proizvoda što su u obračunskom razdoblju prodane, nije u skladu s odred-bama čl. 25., st. 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.

Naime, prema odredbama čl. 25., st. 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, razvidno je da se manjko-vi dobara za koje se ne tereti odgovorna osoba smatraju vlastitom potrošnjom poduzetnika i podliježu poreznoj obvezi.

Stoga se i sitne krađe učinjene od nepoznatih osoba smatraju vlastitom potrošnjom poduzetnika i podliježu poreznoj obvezi, pa je neosnovana odredba o utvrđivanju neoporezive svote uslijed rizika od krađe u prodavaonici, kako je propisano u čl. 3., st. 3. Pravilnika o dopuštenom manjku s naslova kala, rastepa, kvara i loma na proizvodi-ma u trgovini. (MF Kl.: 410-19/00-01/503, Ur. br.: 513-07/00-2 od 13. srpnja 2000., PiP br. 8/00.)

9 Godišnja inventura i PDV na manjakU svezi s upitima o vremenu provođenja godišnje inven-

ture te priznavanja manjka od sitnih krađa u trgovini kao porezno priznatog rashoda temeljem odredbe čl. 25. Pra-vilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 60/96. do 109/00.), odgovaramo:

1. Obveza popisa imovine i obveza krajem svake po-slovne godine, propisana je odredbama čl. 12. i 13. Zako-na o računovodstvu (Nar. nov., br. 90/92.), a odnosi se na sve osobe – obveznike poreza na dobitak koji su obveznici vođenja računovodstva prema ovom Zakonu.

Obveza provođenja godišnjeg popisa nije izričito propi-sana odredbama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 25/95. – pročišćeni tekst do 33/00.). Međutim, zbog real-nog iskazivanja primitaka i izdataka i utvrđivanja obveze poreza na dodanu vrijednost, potrebno je popisom utvrditi inventurne razlike.

Obveza godišnjeg popisa imovine kao niti vrijeme pro-vođenja nisu izričito propisani odredbama Zakona o pore-zu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95. do 73/00.). Me-đutim, prema odredbi čl. 18., st. 2. Zakona, propisano je da obveznik poreza na dodanu vrijednost, mora predati nad-ležnoj ispostavi Porezne uprave konačni obračun poreza na dodanu vrijednost. Iz ove odredbe neizravno proizlazi i obveza godišnjeg popisa, kako za obveznike poreza na do-bit tako i za obveznike poreza na dohodak koji su obveznici poreza na dodanu vrijednost. Iako se PDV plaća mjesečno

ili tromjesečno na temelju stvarnih isporuka dobara i uslu-ga, predviđeno je i podnošenje konačnog obračuna PDV-a u kojem će porezni obveznici iskazati razlike nastale zbog raznih razloga kao što su npr. neusklađene evidencije, po-rezne obveze temeljem manjkova prema godišnjem popisu imovine.

Na temelju navedenoga, godišnji popis mora biti pro-veden na način i da se utvrdi stvarno stanje imovine na dan 31. prosinca godine za koju se utvrđuje porezna obve-za. Fizički se popis u velikoj većini slučajeva ne može zbog obima poslova obaviti na dan 31. prosinca, ali je popisom utvrđeno stanje imovine, potrebno na temelju knjigovod-stvenih isprava svesti na dan 31. prosinca.

2. Prema odredbi čl. 25., st. 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 60/96. do 109/00.), manj-kovi dobara za koje se ne tereti odgovorna osoba smatraju se vlastitom potrošnjom poduzetnika i podliježu opore-zivanju, osim kala, rastepa, kvara i loma, a najviše do vi-sine utvrđene odlukom Gospodarske i Obrtničke komore kao i manjkova dobara nastalih višom silom pod kojima se razumijevaju manjkovi zbog elementarnih nepogoda (poplava, požar, potres i dr.), ratnih razaranja i provalnih krađa do visine utvrđene temeljem očevidnika nadležnog tijela za procjenu štete.

Odredbom čl. 25., st. 2. Pravilnika o porezu na doda-nu vrijednost, dana je ovlast Gospodarskoj i Obrtničkoj komori da odredi visinu porezno priznatog kala, rastepa, loma i kvara.

Odredbama propisa o porezu na dodanu vrijednost nije dano pravo Gospodarskoj i Obrtničkoj komori da izvan ovih okvira utvrđuje porezno priznate manjkove, te u tom smislu odredba čl. 3. Pravilnika o dopuštenom manjku s naslova kala, rastepa, kvara i loma na proi-zvodima u trgovini (Nar. nov., br. 57/98.) o visini manj-ka uslijed rizika od krađe u prodavaonici u visini od 1% od količine proizvoda u obračunskom razdoblju, prelazi ovlaštenja za utvrđivanje porezno priznatog kala, raste-pa, loma i kvara pri utvrđivanju obveza PDV-a i navedeni iznosi ne mogu se priznati kao porezno dopustivi manj-kovi na koje se ne plaća porez na dodanu vrijednost. (MF Kl.: 410-9/00-1/768, Ur. br.: 513-7/00 od 4. prosinca 2000., PiP br. 1/01.)

9 Porezno priznati manjak uslijed rizika od krađe u prodavaoniciU svezi s pitanjem o poreznom statusu manjkova nasta-

lih zbog sitnih krađa u trgovini na koje se plaća porez na dodanu vrijednost, odgovaramo u nastavku.

U skladu s odredbom čl. 2. Zakona o porezu na doda-nu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95. do 73/00.) i čl. 25., st. 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 60/96. do 109/00.), manjkovi dobara za koje se ne tereti odgovorna osoba smatraju se vlastitom potrošnjom po-duzetnika i podliježu oporezivanju porezom na dodanu vrijednost, osim kala, rastepa, kvara i loma, a najviše do visine utvrđene odlukom Gospodarske i Obrtničke ko-more kao i manjkova dobara nastalih višom silom pod kojima se razumijevaju manjkovi zbog elementarnih ne-pogoda (poplava, požar, potres i dr.), ratnih razaranja i provalnih krađa do visine utvrđene temeljem očevidnika nadležnog tijela za procjenu štete.

Odredbom čl. 25., st. 2. Pravilnika o porezu na doda-nu vrijednost, dana je ovlast Gospodarskoj i Obrtničkoj komori da odredi visinu porezno priznatog kala, rastepa, loma i kvara.

Odredbom čl. 3. Pravilnika o dopuštenom manjku s naslova kala, rastepa, kvara i loma na proizvodima u tr-


govini (Nar. nov., br. 57/98.) koji je donijela Gospodar-ska komora i odredbom čl. 3. Odluke o dopuštenoj visi-ni kala, rastepa, kvara i loma u trgovini i ugostiteljstvu (Nar. nov., br. 94/98. i 56/99.) koju je donijela Obrtnič-ka komora, propisan je kao porezno priznati manjak i manjka uslijed rizika od krađe u prodavaonici u visini od 1% od količine proizvoda u obračunskom razdoblju.

Odredbama propisa o porezu na dodanu vrijednost nije dano pravo Gospodarskoj i Obrtničkoj komori da izvan okvira navedenih u čl. 25., st. 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, utvrđuje porezno priznate manj-kove, te u tom smislu navedene odredbe prelaze ovlašte-nja za utvrđivanje porezno priznatog kala, rastepa, loma i kvara pri utvrđivanju obveza PDV-a i navedeni iznosi ne mogu se priznati kao porezno dopustivi manjkovi na koje se ne plaća porez na dodanu vrijednost.

Hrvatska obrtnička komora je predložila izmjenu Pra-vilnika o porezu na dodanu vrijednost u smislu da se ne-oporezivim manjkom smatra i manjak uslijed rizika od krađe u prodavaonicama do visine utvrđene propisima Gospodarske i Obrtničke komore.

Ovaj prijedlog nije prihvatljiv iz sljedećih razloga.Propisivanjem porezno priznatog manjka na ime

rizika od krađe u prodavaonicama u visini od 1% od ukupnog prometa u prodavaonici izuzima se od opore-zivanja pretpostavljeni iznos koji bi bio izuzet od opo-rezivanja bez obzira je li do stvarne krađe došlo ili nije, a to otvara mogućnost zloupotrebe od strane poreznih obveznika. Naime, postoje različiti tipovi prodavaoni-ca i uvedene različite tehničke metode zaštite od takvih sitnih krađa kod pojedinih poreznih obveznika, te bi propisivanje visine porezno priznatog rizika od krađe u nekom postotku od ukupne vrijednosti prodanih proi-zvoda, pogodovalo pojedinim poreznim obveznicima koji bi na taj način na ime ovih porezno priznatih manj-kova mogli dio dobara izuzeti za svoje privatne potrebe bez plaćanja PDV-a.

Smatramo da u okviru propisanih iznosa koji se pri-znaju na ime kala, rastepa, kvara i loma, ima dovoljno prostora da se priznaju ukupni manjkovi nastali u distri-buciji i prodaji proizvoda na koje se ne plaća PDV i da nije potrebno propisivati dodatno porezno priznavanje manj-ka na ime rizika od moguće krađe. (MF Kl.: 410-19/01-01/209, Ur. br.: 513-07/01-2 od 3. svibnja 2001., PiP br. 7/01.)

9 Dozvoljeni kalo u maloprodaji kućnih ljubimacaDruštvo “X” koje se bavi maloprodajom kućnih lju-

bimaca, hrane, pribora i opreme za kućne ljubimce, po-stavilo je pitanje o porezno-priznatom gubitku pri utvr-đivanju obveze PDV-a kada se radi o uginuću životinja, tj. primjenjuje li se dopušteni godišnji postotak za kalo, rastep, lom i kvar kao i za svu ostalu robu. Središnji ured Porezne uprave odgovorio je:

Prema odredbi članka 25. stavak 2. Pravilnika o PDV-u (Nar. nov., br. 60/96. do 54/01.) manjkovi dobara kod po-reznog obveznika za koje se ne tereti odgovorna osoba, smatraju se vlastitom potrošnjom te u smislu odredbe članka 2. stavak 1. točka 2. Zakona o PDV-u (Nar. nov., br. 47/95. do 73/00.) podliježu obvezi plaćanja PDV-a, osim manjkova nastalih zbog kala, rastepa, loma i kvara, a naj-više do visine utvrđene odlukom Gospodarske odnosno Obrtničke komore kao i manjkova dobara nastalih djelo-vanjem više sile.

Visina porezno priznatog kala, rastepa, loma i kvara u maloprodaji propisana je Pravilnikom o dopuštenom manjku s naslova kala, rastepa, kvara i loma na proizvo-dima u trgovini (Nar. nov., br. 57/98. i 81/02.). Budući da

Pravilnikom nije posebno propisan postotak dopuštenog kala, rastepa, kvara i loma za žive životinje, primjenjuje se postotak propisan za ostalu nespomenutu robu.

Ako se radi o manjkovima zbog kala, rastepa, loma i kvara iznad visine utvrđene Pravilnikom o dopuštenom manjku s naslova kala, rastepa, kvara i loma u trgovini, oni se mogu priznati, ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan djelatnik Porezne uprave kako je to pro-pisano odredbom članka 25. stavak 4. Pravilnika o PDV-u. (MF Kl.: 410-19/02-01/363, Ur. br.: 513-07/02-2 od 11. listopada 2002.)

9 Mišljenje o poslovanju u carinskom skladištu tipa AU svezi Vaše zamolbe za davanje mišljenja o pitanjima

vezanim za poslovanje u carinskom skladištu tipa “A” u nastavku navodimo:

– Člankom 117. stavak 1. Carinskog zakona propisano je:“Kad postoji gospodarska potreba, a ne ugrožava se ca-

rinski nadzor, carinarnica može odobriti:a) da se u prostorima carinskog skladišta smjesti do-

maća roba koja nije obuhvaćena odredbom članka 110. stavka 1. točke b) ovog Zakona.”

Sukladno gore navedenom, iako je, dakle, u Carinskom zakonu predviđena i mogućnost zajedničkog skladištenja domaće i strane robe iste kvalitete, u slučaju skladištenja naftnih derivata to se ne može dozvoliti.

U citiranom članku Carinskog zakona navodi se, kao bitan uvjet, zajedničkog skladištenja, da se ne ugrožava ca-rinski nadzor, a što u slučaju iz Vašeg upita nije ispunjeno.

Roba nad kojom je proveden carinski postupak pušta-nja robe u slobodan promet morala bi izaći iz carinskog skladišta ili na veleprodajno skladište korisnika ili izrav-no krajnjem potrošaču, te i iz tog razloga ne bi smjelo doći do miješanja domaće i strane robe. Dodavanjem u isti rezervoar u kojem se već nalazi ocarinjena roba, nove robe koja nije ocarinjena, gubi se mogućnost utvr-đivanja postojanja razlika između količine robe koja je ušla i izašla iz carinskog skladišta, odnosno utvrđivanja postojanja eventualnog manjka robe, za kojeg ne nastaje carinski dug, ali nastaje porezni dug sukladno članku 3. stavak 2. Zakona o posebnom porezu na naftne derivate. (Nar. nov., br. 55/00., 101/00., 27/01., 107/01. i 123/03.)

U veleprodajnom skladištu korisnika moraju postoja-ti baždarena mjerila protoka pomoću kojih se registrira promet u veleprodajnom skladištu i ne može se miješati roba koja podliježe plaćanju posebnog poreza i ona na koja ne podliježe.

Prilikom utvrđivanja manjka robe u rezervoaru, u slučaju da se miješa strana i domaća roba, ne bi se točno znalo koje robe nedostaje, one sa plaćenom trošarinom ili one sa neplaćenom.

Nadalje, u carinskom skladištu tipa “A” ne može se otvoriti veleprodajno skladište, a iz razloga što bi to zna-čilo iznajmljivanje dijela carinskog skladišta samo jed-nom korisniku, što je suprotno definiciji carinskog skla-dišta tipa “A” kao javnog skladišta, svima dostupnog pod jednakim uvjetima. Veleprodajno skladište je po svom karakteru privatno skladište i to je razlog zbog kojeg vele-prodajno skladište ne može biti u javnom skladištu.

U javnom skladištu tipa “A” za robu (raznih vlasnika) je odgovoran držatelj skladišta, a u veleprodajnom skla-dištu (za svoju robu) imatelj veleprodajnog skladišta, što također govori o tome da se ovdje radi o dvije različite kategorije koje jedna drugu isključuju.

Vezano uz Vaš upit da li se na manjak (kalo), rastep koji nastaje zbog naravi robe, u carinskom skladištu napla-ćuju davanja (trošarina, autoceste, ceste, kao i da li ima


temelja u zakonodavstvu da se naftni derivati mogu ispo-ručiti direktno na benzinske postaje ili kupcima u vele-prodaji, navodimo sljedeće:

Člankom 3. stavak 2. Zakona o posebnom porezu na naftne derivate propisano je da se gubitak (rastep, rashod) naftnih derivata koji je nastao u skladištima derivata kod proizvođača i veleprodajnim skladištima poreznog obve-znika smatra predmetom oporezivanja u smislu Zakona. U smislu Zakona o posebnom porezu na naftne darivate nije oporeziv samo gubitak nastao višom silom.

U Uredbi o uvjetima za obavljanje trgovine na veliko i trgovine s inozemstvom za određenu robu (Nar. nov., br. 16/02. i 129/04.), u članku 1. navodi se da se trgovina na veliko naftnim derivatima može obavljati samo u skladi-štima posebno uređenim i opremljenim za skladištenje i prodaju odnosne vrste naftnih derivata.

U članku 2. navodi se da naftne derivate iz članka 1. Uredbe mogu uvoziti samo trgovci koji raspolažu skladi-štima posebno uređenim i opremljenim za skladištenje odnosne vrste naftnih derivata.

U članku 8. Zakona o posebnom porezu na naftne derivate propisano je da kad naftne derivate uvoze kraj-nji potrošači ili uvoznici koji naftne derivate isporučuju izravno krajnjim potrošačima, posebni porez obračunava i naplaćuje carinarnica koja provodi postupak carinjenja. Prema tome, smatra se da su se okončanjem carinskog postupka, ispunili uvjeti i za izravne isporuke naftnih derivata benzinskim postajama i drugim osobama koji ispunjavaju uvjete za obavljanje trgovine naftnim deriva-tima sukladno posebnim propisima.

Dakle, da bi se izvršio uvoz radi snabdijevanja benzin-skih postaja, moraju kumulativno biti ispunjeni svi nave-deni uvjeti. (MF Kl.: 413-01/08-01/213; Ur. br.: 513-02-1230/4-08-3 od 1. srpnja 2008.; PiP br. 9/08.)

9 Posebni porez na naftne derivate, oslobođenje od obveze plaćanja uslijed istjecanjaNa Vaš upit kojim ste zatražili mišljenje u svezi oslo-

bođenja od obveze plaćanja posebnog poreza na naftne derivate zbog gubitka koji je nastao uslijed istjecanja eu-rodizelskog goriva DG radi puknuća na autocisterni, čiji ste sadržaj iz sigurnosnih razloga iskrcali u spremnik Rafinerije nafte Sisak zajedno s robom namijenjenoj daljnjoj preradi, jer ista više ne udovoljava uvjetima za prodaju, obavještavamo Vas o slijedećem.

Obveza obračunavanja posebnog poreza na naftne de-rivate, sukladno članku 6. stavak 1. Zakona o posebnom porezu na naftne derivate (Nar. nov., br. 55/00., 101/00., 27/01., 123/03. i 57/06.), nastaje u trenutku isporuke naf-tnih derivata iz skladišta proizvođača, odnosno iz vele-prodajnog skladišta poreznog obveznika.

Članak 3. stavak 2. predmetnog Zakona propisuje da se predmetom oporezivanja smatra i gubitak (rastep, rashod) naftnih derivata koji je nastao u skladištima derivata kod proizvođača i veleprodajnim skladištima poreznog obve-znika, osim gubitka koji je nastao djelovanjem više sile.

Mišljenja smo da se istjecanje goriva iz cisterne ne može smatrati višom silom u smislu članka 3. ovoga Za-kona, a budući da se u ovom slučaju ne radi o ulju za lo-ženje (EL i LS), ulju za loženje lakom, srednjem i teškom i ukapljenom naftnom plinu što ga proizvođač naftnih derivata uzima u rafineriji za potrebe proizvodnje deriva-ta, nemoguće je primijeniti odredbe članka 12. stavak 1. točka 6. spomenutog Zakona, koji propisuje oslobođenje od plaćanja posebnog poreza na naftne derivate. (MF Kl.: 410-19/08-03/14; Ur. br.: 513-02-1731/3-08-02 od 4. rujna 2008.; PiP br. 10/08.)

3.3. MANJAK NA TERET ODGOVORNE OSOBE

9 Manjak za koji se ne tereti odgovorna osoba smatra se dohotkom od kapitalaNa upit u svezi poreznog tretiranja troškova učinjenih

za privatne potrebe i nadzorom utvr đenog manjka u sluča-ju kad su odgovorne osobe i vlasnici i zaposlenici društva, odgovoreno je:

Sukladno članku 13. stavak 4. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 54/01.) primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se i rashodi iz članka 5. stavka 18. i članka 7. stavka 1. točke 6. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 127/00.), ako se za iznos tih rasho-da ne tereti odgovorna osoba. U tom slučaju se primici pripisuju fizičkoj osobi koja je ovlaštena donijeti odlu-ku o terećenju odgovorne osobe. Iz navedene odredbe proizlazi da se primicima od nesamostalnog rada mogu smatrati rashodi koji nisu u svezi s obavljanjem djelat-nosti poreznog obveznika (članak 5. stavak 18.), rashodi koji nisu vjerodostojno dokumentirani (članak 5. stavak 19.) i rashodi po osnovi manjkova na imovini visine utvr-đene odlukom Hrvatske gospodarske komore ili Hrvat-ske obrtničke komore.

Međutim, navedeni rashodi iz članka 5. stavka 18. i 19. i članka 7. stavka 1. točke 6. Zakona o porezu na dobit, također se sukladno članku 6. stavak 4. Pravilnika o po-rezu na dobit (Nar. nov., br. 54/01.) smatraju skrivenom isplatom dobiti, ako je za učinjene rashode odluku kojom se neće teretiti odgovorna osoba donio nadzorni odbor ili skupština trgovačkog društva. Pod skrivenom ispla-tom dobiti, sukladno članku 7. stavak 2. Zakona o porezu na dobit, razumijeva se povećanje rashoda ili smanjenje prihoda poreznog razdoblja po osnovi izuzimanja imo-vine i korištenja usluga od strane vlasnika i suvlasnika trgovačkih društava za privatne potrebe.

Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 127/00.) u članku 26. stavak 2. propisuje da se izuzimanje imovine i korištenje usluga od strane vlasnika i suvlasnika trgovač-kih društava smatra dividendom ili udjelom u dobiti, od-nosno dohotkom od kapitala, a izuzimanjima se u smi-slu članka 32. stavka 6. Pravilnika o porezu na dohodak smatraju i manjkovi, kalo, rastep, kvar i lom iznad visine utvrđene aktom nadležne komore.

Pravilnik o porezu na dohodak u članku 32. stavak 2. također propisuje da se izuzimanjima iz stavka 1. nave-denog članka ne smatraju izuzimanja za privatne po-trebe vlasnika i suvlasnika trgovačkih društava, jer se ta izuzimanja oporezuju kao dohodak od kapitala prema članku 26. Zakona o porezu na dohodak i nisu porezno priznata pri utvrđivanju.

Iz navedenog proizlazi da se nadzorom utvrđeni manjkovi, za koje je donesena odluka da se neće teretiti odgovorna osoba, te neposlovni izdaci (troškovi učinje-ni za privatne potrebe), koje su učinili vlasnici društva, a koji su ujedno i zaposlenici, mogu smatrati izuzimanjem i oporezivati kao dohodak od kapitala.

Kako su istovremeno zadovoljeni i uvjeti iz članka 13. stavak 4. Pravilnika o porezu dohodak, u smislu da se radi o primicima po osnovi nesamostalnog rada, treba uze-ti u obzir odredbu članka 5. stavak 3. ZUP-a (Nar. nov., br. 53/91. i 103/96.), prema kojoj će se pri utvrđivanju i nalaganju obveze, prema stranci primjenjivati one mje-re predviđene propisima za nju povoljnije. (MF Kl.: 471-01/02-01/445, Ur. br.: 513-07/02-2 od 2. prosinca 2002.)


9 Porezno priznati tehnološki gubitak pri proizvodnji piva iz koncentriranog pivaNa vaš upit, u kojem tražite uputu za postupanje u sve-

zi mišljenja Službe za posebne poreze Klasa: 410-19/08-07/01, Ur. boj: 513-02-1731/1-08-4 od 14. siječnja 2009. go-dine, u nastavku odgovaramo.

U uvodno navedenom aktu dano je mišljenje da se u K. pivovari, zbog razvijenog sustava praćenja proizvodnje i sustava praćenja tehnološkog gubitka kao i mogućnost provođenja pojačanih mjera nadzora od strane Carinar-nice Karlovac, može dokumentirani tehnološki gubitak koji je nastao pri proizvodnji piva iz koncentriranog piva, osloboditi od plaćanja posebnog poreza na pivo.

Međutim, Ministarstvo financija, Samostalna služ ba za drugostupanjski upravni postupak donijela je rješenje Klasa: UP/II-470-05/07-01/44, Ur. broj: 513-04/09-2 od 09. veljače 2009. godine, vezano na priznavanje tehnološkog gubitka nastalog pri proizvodnji piva iz koncentriranog piva, kojim je utvrđeno da se sukladno odredbi članka 5. stavak 3. Zakona o posebnom porezu na pivo (Nar. nov., br. 51/94. – 107/01.) poseban porez na pivo naplaćuje na količi-nu piva koja se dobije nakon razrjeđivanja piva sa posebno pripremljenom vodom ne uzimajući u obzir pri tome ma-njak nastao kao posljedica tehnološkog kala, obzirom da se radi o jednostavnom proizvodnom postupku razrjeđiva-nja koncentriranog piva.

Sukladno navedenom, potrebno je postupiti prema spomenutom drugostupanjskom rješenju vezano na pri-znavanje tehnološkog gubitka nastalog pri proizvodnji piva iz koncentriranog piva. (MF Kl.: 410-19/09-07/01; Ur. br.: 513-02-1721/1-09-2 od 7. srpnja 2009.)

3.4. OTPIS

9 Otpis nekurentne trgovačke robeDruštvo DD postavilo je pitanje nastaje li obveza obra-

čunavanja PDV-a u trenutku vrijednosnog usklađenja ne-kurentne trgovačke robe bez obzira što roba nije uništena ili u trenutku uništenja robe ako se radi o porezno nepri-znatom manjku odnosno u trenutku prodaje takve robe, na koje je odgovoreno:

Ako porezni obveznik otpisuje nekurentnu trgovačku robu (ili repromaterijal, vlastite proizvode, sitan inventar, opremu) na način da provodi vrijednosno usklađenje te robe u skladu s računovodstvenim propisima, ne obra-čunava se PDV prema odredbama Zakona o PDV-u (Nar. nov., br. 47/95. do 73/00.) jer nije došlo do isporuke dobara u smislu odredbe članka 2. Zakona. U tom slučaju ne radi se o manjku jer roba i dalje postoji, samo je njena knjigo-vodstvena vrijednost umanjena ili svedena na nulu.

Ako takva roba ima neku uporabnu vrijednost i može se prodati tada isporučitelj-porezni obveznik pri prodaji zaračunava PDV-e na poreznu osnovicu koju čini nakna-da za prodanu robu.

Ako otpisani proizvodi više nemaju nikakvu uporab-nu vrijednost te se uništavaju ili bacaju tada je kod uni-štenja ili bacanja potrebno prisustvo djelatnika Porezne uprave, da bi se to uništenje smatralo porezno priznatim manjkom u smislu odredbe članka 25. stavak 4. Pravil-nika o PDV-u (Nar. nov., br. 60/96. do 58/03.) na koji nije potrebno obračunati PDV. (MF Kl.: 410-01/03-01/867, Ur. br.: 513-07/03-2 od 19. rujna 2003.)

3.5. REMITENDA

9 Remitenda neprodanih primjeraka novina može se prodati kao stari papirOdvjetnica “A”, obratila se s pitanjima u vezi s remiten-

dom te traži eksplicitno mišljenje je li pri utvrđivanju bro-ja neprodanih primjeraka novina koje će se prodati kao stari papir obvezno prisustvo ovlaštenog djelatnika Pore-zne uprave, odnosno hoće li se remitenda koja se prodaje kao stari papir smatrati porezno nepriznatim manjkom ako pri utvrđivanju broja neprodanih primjeraka nije pri-sustvovao ovlašteni djelatnik Porezne uprave? Na nave-deni upit odgovoreno je:

Remitenda predstavlja neprodane primjerke novina te u poreznom smislu predstavlja dobra kojima je protekao rok trajanja. Ako se neprodani primjerci novina uništava-ju, tada će utvrđeni manjak dobara do kojeg je došlo zbog uništenja biti porezno priznat samo ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni djelatnik Porezne uprave kako je to propisano odredbom članka 25. stavak 4. Pravilnika o PDV-u (Nar. nov., br. 60/96. do 54/01.).

Ako se neprodani primjerci novina prodaju kao stari papir ne radi se o manjku dobara, jer dobra postoje i bit će prodana kao stari papir jer im je protekao rok trajanja. U tom slučaju se radi o oporezivoj isporuci dobara na koju je isporučitelj – porezni obveznik u smislu odredbi Zakona o PDV-u (Nar. nov., br. 47/95. do 73/00.), obvezan zaračunati PDV te nije potrebna prisutnost djelatnika Porezne upra-ve pri utvrđivanju broja neprodanih primjeraka novina.

Međutim, porezni obveznik-isporučitelj novina mora na zahtjev poreznog nadzora biti u mogućnosti pružiti dokaze da je utvrđeni broj komada neprodanih primje-raka novina, pretvo ren u odgovarajući broj kilograma papira koji je prodan kao stari papir. U protivnom će se ne prodani primjerci novina za koje se ne može dokazati da su prodani kao stari papir, smatrati manjkom na koji se plaća porez. (MF Kl.: 410-19//02-01/293, Ur. br.: 513-07/03-4 od 28. veljače 2003.)

Jeste li nabavili veliki priručnik

u nakladi RRiF-a

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST- Primjena u praksi -

VII. izdanje 2015., Skupina autoraRedaktor: dr. sc. Ljerka MARKOTA

Opseg: 1.336 str.Cijena (s PDV-om): 588,00 kn

Vaše narudžbe primamo na:RRiF-plus d.o.o., 10 000 ZAGREB, Vlaška 68, tel.: 01/4699 760, faks: 01/4699–766, e-pošta: [email protected] Cijena e-izdanja (s PDV-om): 425,00 kn

Jer, porezi i pravo pogađaju svakoga!

časopis koji Vam sada još

više treba!

Prilozi uz pojedine brojeve

OBAVIJESTI U VEZI S PRETPLATOM I NARUDŽBAMA: 01/4699-760; mob. 099/4699-760 ili na: www.rrif.hr

Pretplata u tijeku!

Časopis za pravnu i ekonomsku praksu iz po-dručja radnog prava, trgovačkog prava, obveznih odnosa, poreznog prava, financijskog prava, pra-va trgovačkih društava, stvarnog (vlasničkog) pra-va, upravnog prava, tumačenja u primjeni propi-sa, mjerodavnih stajališta pojedinih ministarstava (MF-PU, MG, MRiMS, MGraditeljstva i dr.) s primje-rima akata iz prakse.

Ovo je jedini časopis u nas koji uz domaću sudsku praksu objavljuje i inozemnu sudsku praksu (iz Njemačke i Austrije) i stajališta Eu-ropskog suda koja postaju iznimno bitna s ula-skom RH u EU.

Prilozi pojedinim brojevima su tiskani priruč-nici s pročišćenim tekstovima aktualnih propisa.

Documents

ZAGREB, VLAŠKA 68 POPIS (INVENTURA) IMOVINE I OBVEZA NA ... · Dalje, kontinuirani popis ne isključuje mogućnost popisa i na kraju godine za već popisanu imovinu i obveze, ako