40
ZAGREBAČKA REGIJA najotvorenija u istočnom i sjeveroistočnom dijelu najgušća mreža prometnica (Sv. Ivan Zelina - Novi Marof - VŽ; Dugo Selo – Vrbovec – KŽ – KC; Ivanić-Grad – Kutina) aluvijalna ravan Save i Lonje, prigorje Medvednice, pobrđa Lonjsko polje - naftonosno područje + park prirode starija naselja u višim dijelovima, mlađa uz glavne ceste Dugo Selo (10.453), Sveti Ivan Zelina (2764), Vrbovec (4947), Ivanić-Grad (9379)

ZAGREBAČKA REGIJA

Embed Size (px)

DESCRIPTION

ZAGREBAČKA REGIJA. najotvorenija u istočnom i s jeveroistočn om di jelu  najgušća mreža prometni ca (Sv. Ivan Zelina - N ovi Marof - V Ž ; Dugo Selo – Vrbovec – KŽ – KC; Ivanić-Grad – Kutina) aluvijalna ravan Save i Lonje , prigor je Medvednice , pobrđa - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: ZAGREBAČKA REGIJA

ZAGREBAČKA REGIJA

• najotvorenija u istočnom i sjeveroistočnom dijelu najgušća mreža prometnica (Sv. Ivan Zelina - Novi Marof - VŽ; Dugo Selo – Vrbovec – KŽ – KC; Ivanić-Grad – Kutina)

• aluvijalna ravan Save i Lonje, prigorje Medvednice, pobrđa

• Lonjsko polje - naftonosno područje + park prirode• starija naselja u višim dijelovima, mlađa uz glavne ceste• Dugo Selo (10.453), Sveti Ivan Zelina (2764), Vrbovec

(4947), Ivanić-Grad (9379)

Page 2: ZAGREBAČKA REGIJA

ZAGREBAČKA REGIJA

• južni i jugoistočni dio (trad. Turopolje) - slabija veza sa Zagrebom do izgradnje mosta kod Jakuševca prije 2. svjetskog rata razvoj trgovišnih funkcija Velike Gorice

• naselja na obali Save i na pristrancima Vukomeričkih gorica

• aluvijalna ravan nenaseljena, naselja i prometnice uz obale Save, u višoj zoni - jedinstveni niz naselja

• velike površine uz Odru ispod 100 metara apsolutne visine vlažnost šume hrasta lužnjaka

• iskrčeni pojas uz cestu ZG-SI s mlađim naseljima

Page 3: ZAGREBAČKA REGIJA

• Vukomeričke gorice - niske, nisu veća prirodna prepreka za komuniciranje S-J, ali unutar trokuta ZG-KA-SI; nemaju važnijih prometnica niti jače lokalno središte

• Velika Gorica - od 17. stoljeća sajmište razvoj obrta (18. i 19. st.)

• prometni faktor razvoja (južni posavski pravac)• 1948: 4000 st., 2011. – 31.553 stanovnika (upr.

grad 63.517 st.)

Page 4: ZAGREBAČKA REGIJA

Žumberak

• u jugozap. dijelu - Žumberak - najviše gorsko područje Središnje Hrvatske

• gorski karakter, pretežno krška obilježja i oporija klima• prometna izoliranost• samoborsko zaleđe i središnji ravnjak dio su Zagrebačke

regije, a kupčinski i radatovićki kraj (jugozapadni dio) gravitiraju Karlovcu

• deagrarizacija - zahtijeva revitalizaciju (šumsko gospodarstvo, rekreacija, moderno stočarstvo)

Page 5: ZAGREBAČKA REGIJA

Žumberak

• najviša stalno naseljena zona u Središnjoj Hrvatskoj - najveća naseljenost u višim zonama (>400 m), najveći broj naselja na visini od 500-700 m (Dragonoš na 747 m)

• u SI dijelu autohtono domaće stanovništvo, a u JZ dijelu mlađa, vojnokrajiška kolonizacija u 1. polovici 16. stoljeća (vlasi, tj. uskoci) - dio Vojne krajine (grkokatolicizam)

• u suvremenom razdoblju nagla depopulacija, deagrarizacija - zahtijeva revitalizaciju (šumsko gospodarstvo, rekreacija, moderno stočarstvo)

Page 6: ZAGREBAČKA REGIJA

• plešivičko prigorje; naselja u iskrčenom pojasu na visini od 200-400 metara

• glavno središte Jastrebarsko (5493) - na kontaktu prigorske zone i niskog područja Crne Mlake

• u prigorju vinogradarstvo, u nižim zonama ribogojstvo (ribnjačarstvo u Crnoj Mlaki od početka 20. stoljeća)

• veliki kompleksi nizinskih šuma hrasta lužnjaka presječeni autocestom ZG-KA

• potencijalno turističko-rekreativno i lovno područje

Page 7: ZAGREBAČKA REGIJA

• najveće naselje JZ dijela regije je Samobor (15.956 st.)

• granični položaj; centar rudarskog područja (bakarna ruda; iskorištavanje do 1850.); trgovačko i obrtničko središte

• danas turističko značenje

Page 8: ZAGREBAČKA REGIJA

Hrvatsko zagorje

• sjeverozapadni dio - Hrvatsko zagorje• srednjovjekovna naseljenost na kontaktu gorskih masiva

i prigorja• prigorja - rebrasti, brežuljkasti reljef - tradicionalno

polikulturno gospodarstvo; najveći broj naselja; naseljavanje od 15. st.

• mala, disperzna naselja sastavljena od zaselaka - do 400 m visine

• doline nepogodne za naseljavanje - naselja na kontaktu aluvijalne ravni i prigorja, od 2. pol. 19. st. - nizna i okupljena, zbijena naselja - danas, težište naseljenosti i gospodarskog života uz željezničku prugu dolinom Krapine i Krapinčice; industrija

• agrarna prenaseljenost od sredine 19. st. emigracija

Page 9: ZAGREBAČKA REGIJA

Hrvatsko zagorje

• nema većeg središta (Krapina - županijski centar za veći dio Zagorja); više manjih, lokalnih središta (10 naselja s više od 2000 stanovnika)

• 95% naselja ima manje od 1000 st. (3/4 ukupnog stanovništva)

• 2011. – 198.000 st (1991: 224 000); Krapinsko-zagorska županija 132.900 st., 108 st/km2

• maksimalan broj stanovnika 1948.: 272 000 • južni dio Zagorja - dio Zagrebačke urbane regije

Page 10: ZAGREBAČKA REGIJA

• Marijagoričko pobrđe

• Zaprešić (17 200 st.)

• bez tradicije centra - razvoj kao trgovište

• nakon izgradnje pruge Zaprešić-Varaždin 1886. - prva industrija

Page 11: ZAGREBAČKA REGIJA

VARAŽDINSKA REGIJA

• Varaždinska i Međimurska županija – 1990 km2, 289.755 st.; 156 st/km2

• glavna središta: Varaždin i Čakovec

• ostala manja (bivša općinska) središta: Ivanec, Novi Marof, Ludbreg

Page 12: ZAGREBAČKA REGIJA

• veliko prometno-geografsko značenje

• dva prometna pravca nadregionalne važnosti: 1. transverzalni pravac

srednje Podunavlje-sjeverni Jadran

2. longitudinalni pravac istočne Alpe-donja Podravina

Page 13: ZAGREBAČKA REGIJA

• u srednjem vijeku Varaždin prometno čvorište• 2. polovica 17. st. i 18. st. – izgradnja kolskih cesta

razvoj trgovine važno gospodarsko, kulturno i političko središte

• od kraja 18. st. opada značenje Drave zbog porasta važnosti paralelnog savsko-kupskog pravca slabljenje gospodarske aktivnosti grada

• željeznička pruga 1886. potaknut razvoj gospodarstva (jača industrijalizacija nakon prvog svjetskog rata)

Page 14: ZAGREBAČKA REGIJA

• automobilsko doba razvoj moderne cestovne mreže od 1960-ih godina

• koncentracija cestovnih pravaca u varaždinskom čvorištu

• položaj Varaždina na glavnom transverzalnom cestovnom pravcu u Hrvatskoj

Page 15: ZAGREBAČKA REGIJA

• Varaždin i Čakovec: dvojni grad - jača morfološka, slabija funkcionalna veza

• osovine urbanizacije uz glavne prometne pravce: najduža i najznačajnija Novi Marof-Varaždin-Čakovec-Mursko Središće + VŽ-Ivanec-Lepoglava

• broj i kretanje stanovništva - emigracijski karakter regije; u Zagorju izrazita depopulacija

• nakon 1961. određena stabilizacija i pozitivni razvoj stanovništva

• sve veće značenje prostorne mobilnosti (dnevne migracije)

Page 16: ZAGREBAČKA REGIJA

• slabo razvijen urbani sistem –dva veća naselja i centra rada (VŽ, ČK) – jezgra regije u kojoj radi preko polovice ukupno zaposlenih

• manji centri rada (Ivanec, Novi Marof, Ludbreg, Lepoglava, Prelog, Varaždinske Toplice, Mursko Središće – preko 1000 zaposlenih)

Page 17: ZAGREBAČKA REGIJA

• gravitacijsko područje dnevnih migranata u Varaždin ne prelazi granice regije

• decentralizacija industrije iz Varaždina

Page 18: ZAGREBAČKA REGIJA

• regionalna struktura Varaždinske regije:– Varaždinska Podravina (varaždinski kraj) – Ludbreška Podravina – Međimurje– sjeverni dio Hrvatskog zagorja (porječje

gornjeg i srednjeg toka Bednje)

Page 19: ZAGREBAČKA REGIJA

• Varaždinska Podravina• zonalna reljefna struktura:

– aluvijalna nizina Drave– pleistocenska dravska terasa – plitvička udolina – osojno tercijarno prigorje Maceljskog i

Varaždinsko-topličkog gorja

• težište naseljenosti je na kontaktu dravske terase i niže, poplavne zone uz Dravu

Page 20: ZAGREBAČKA REGIJA

• Varaždin – prvi spomen 1181. • 1209. slobodni kraljevski grad (u 13. st. oko 250 stanovnika);

osnivaju se cehovi• od početka 16. st. do 1776. godine - vojnička funkcija; razvoj obrta i

trgovine + koncentracija plemstva– 16. stoljeće - zlatni vijek varaždinskog obrta + politička funkcija(u 18. st. oko 6000 stanovnika)

• do 1886. stagnacija- 1886. prva željeznička pruga (Zaprešić-Varaždin-Čakovec); razvoj industrije (tekstilna, drvna, kožna itd.)- širenje duž prometnica

Page 21: ZAGREBAČKA REGIJA

• nakon 1945. godine- suvremeni stambeni blokovi;

nova industrija- funkcionalni zoning: u staroj

jezgri tercijarne djelatnosti; industrija na J i I

Page 22: ZAGREBAČKA REGIJA

• broj stanovnika Varaždina: relativno sporo povećanje – od 1869. do 1961. 2,5 puta (10 600 – 26 400)

• 1991.: 41.800 st., oko 30.000 zaposlenih

• 2011.: 38.839 st.

Page 23: ZAGREBAČKA REGIJA

Međimurje

• nekad periferni i granični položaj, danas povoljan

• gornje Međimurje – brežuljkasti reljef, voćarstvo i vinogradarstvo, disperzna naseljenost, manja naselja, manja gustoća naseljenosti, veća prometna izoliranost

• donje Međimurje – nizinski reljef, ratarstvo i stočarstvo, grupirana i veća naselja na rubovima riječnih terasa, gušća mreža centralnih naselja, bolja prometna povezanost

Page 24: ZAGREBAČKA REGIJA

• kontaktna zona srednjeg Međimurja s glavnim centrom Čakovcem (15.147 st.) - težište naseljenosti

• u perifernim dijelovima jači utjecaj susjednih centara (VŽ, KC, do 1991. slovenski centri rada, npr. Ljutomer, Ptuj)

Page 25: ZAGREBAČKA REGIJA

• 114.000 stanovnika, 156 st/km2 (1991.: 120.000)• etnička homogenost (93,8% Hrvati, 4,5% Romi)• jako iseljavanje od kraja 19. st., ali stalni porast

broja stanovnika• iseljavanje najprije u prekooceanske zemlje i u

zapadnu Europu, a kasnije u druge dijelove Hrvatske

Page 26: ZAGREBAČKA REGIJA

• Čakovec - osnovan 1266. kao utvrda; obrtničko naselje od 15. st., gradsko središte nakon izgradnje željezničke pruge 1860. godine– 1850. 2250 st., 2001. 15.600 st.– 2011. 15.147 st.

• važan centar rada

Page 27: ZAGREBAČKA REGIJA

VARAŽDINSKA REGIJA

• Ludbreška Podravina - uz donji tok Bednje• težište naseljenosti: pleistocenska terasa –

najgušća i najstarija naselja; na izlazu Bednje u podravsku nizinu je Ludbreg (3603)

• kalničko prigorje – razbacana mala naselja i osamljena gospodarstva

• sjeverni i istočni dio Hrvatskog zagorja – Ivanečki i Novomarofski kraj – u porječju gornjeg i srednjeg toka Bednje

• Ivanec (5234), Lepoglava (4174), Novi Marof (1956), Varaždinske Toplice (1765)

Page 28: ZAGREBAČKA REGIJA

BJELOVARSKA REGIJA

• Bjelovar slabije razvijen od ostalih regionalnih centara Središnje Hrvatske

• razlozi: slabiji prometni položaj, nepovoljna prometna infrastruktura (osobito u željezničkom prometu)

• Bjelovar dijeli funkciju regionalnog centra s Koprivnicom

Page 29: ZAGREBAČKA REGIJA

• ne postoji izrazita koncentracija stanovništva i radnih mjesta u jednom ili dva naselja kao u ostalim regijama (npr. Karlovac-Duga Resa, Sisak-Petrinja i Varaždin-Čakovec su dvojni gradovi s 55 000 -70 000 st. i 35 000 – 50 000 zaposlenih)

• 2 veća centra: Bjelovar (27.024 st.), Koprivnica (23.955) i nekoliko manjih: Virovitica (14.688) Križevci (11.231), Daruvar (8567), Đurđevac (6349), Pitomača (5646), Pakrac (4842), Garešnica (3874), Grubišno Polje (2917), Čazma (2801), Lipik (2258)...

Page 30: ZAGREBAČKA REGIJA

• izgradnja željezničke mreže od 1870. (Gyekenyes-Koprivnica-Zagreb)

• 1875.: Virovitica-Barcs i Suhopolje-Daruvar-Pakrac

Page 31: ZAGREBAČKA REGIJA

• jedan glavni željeznički pravac ZG-KC-OS i dva sporedna kraka: KŽ-BJ-Kloštar Podravski i Suhopolje-Daruvar-Banova Jaruga

• Bjelovar ostao postrani; razvija se samo kao cestovno križište

• posebno značenje podravske cestovne magistrale

Page 32: ZAGREBAČKA REGIJA

• Bjelovarska regija - obuhvaća porječje Lonje, Česme i Ilove (Lonjsko-česmanska zavala i Poilovlje) te srednju ili bilogorsku Podravinu; na jugu je Moslavačka gora (prostor oko Moslavačke gore – Moslavina)

• Lonjsko-česmanska zavala - u većem dijelu je ravnjak u kojeg su tekućice usjekle plitke doline

• Poilovlje : 1. brdsko Poilovlje (zapadni rub slavonskog gorja), 2. nizinski prostor (doline Pakre i Ilove do Lonjskog polja)

• srednja Podravina je potolina između Kalnika, Bilogore, Papuka i niskih masiva u južnoj Mađarskoj

• 3 zone: pleistocenski ravnjak, pješčano područje (Đurđevački peski), aluvijalna ravan Drave

Page 33: ZAGREBAČKA REGIJA

• Drava je najhirovitija panonska rijeka: ima znatan pad i brzi tok; vrlo jaka erozija brojni meandri, suha korita i mrtvi rukavci s obje strane Drave i 5-6 km daleko od današnjeg toka (Legrad)

• posljedica – granice

• podložnost poplavama - moderna regulacija počela 1908. g.

Page 34: ZAGREBAČKA REGIJA

• razvoj naseljenosti

• u srednjem vijeku veliki broj burgova

• u tursko doba nesigurno područje

• različite kolonizacije miješana etnička struktura i različiti oblici naselja

• nove gospodarske grane

Page 35: ZAGREBAČKA REGIJA

• nizna sela - od doba Vojne krajine (kraj 18. st.), a naročito za vrijeme kolonizacije od sredine prošlog stoljeća

• gomilasta sela - sastavljena od više zaselaka

• konaci

Page 36: ZAGREBAČKA REGIJA

• snažna kolonizacija porast ukupnog broja stanovnika (90% od 1857.-1961.), ali smanjenje u nekim dijelovima (od 1931.)

• iseljavanje u Ameriku (1900.-1910. oko 17.000 ljudi)

• iseljavanje u Zagreb i lokalna središta - depopulacija seoskih naselja

Page 37: ZAGREBAČKA REGIJA

• 1961.-2011. smanjenje 25% (sa 410.000 na 300.000)

• 2011.: 300.000 st., 52 st/km2

• najgušće naseljeni bjelovarski i koprivnički kraj, a najrjeđe grubišnopoljski i čazmanski

Page 38: ZAGREBAČKA REGIJA

• Bjelovar - novi grad, osnovan 1756. godine kao krajiško središte

• tipični krajiški grad s velikim središnjim trgom oko kojeg su vojarne, crkve i javne zgrade

Page 39: ZAGREBAČKA REGIJA

• Koprivnica - željezničko raskrižje (podravski i mađarsko-jadranski pravac), industrijsko središte (prehrambena, drvna industrija...)

Page 40: ZAGREBAČKA REGIJA

• 2 velika naftonosna bazena: podravski i moslavački

• istraživanja u Podravini počela prije više od 100 godina

• proizvodnja nafte započinje 1966. (polje Jagnjedovac), proizvodnja plina od 1973. (Legrad, Ferdinandovac, Molve)

• prva ležišta nafte u Moslavini otkrivena 1948. g. (Križ)