broj 76| godina 6 | besplatni primjerak Petak , 19. travnja 2013.

4 .rtS10-11 .rtS

Besplatna telefonska linija

za građane

08001991Najbrži način da dobijete odgovore na svoje upite i

komentare Cijene stanova u gradu i dalje padaju (str.5) / Prilog - Uređenje doma (str.15)

Prema podacima Turističke zajednice grada Zagreba u ožuljku je metropolu posjetilo čak 23% više turista u odnosuna isti mjesec prošle godine

Vi pitate, gradonačelnikBandić odgovara

Porast broja turista:Gradske četvrti:StenjevecSmješten za zapadnom dijelu grada,u cijelosti nizina, a na jugu naslonjenna lijevu obalu Save

Zagrepčani biraju 19. svibnja

tema broja02 zagreb.hr19.travnja 2013.

Branko Vukšić (Hrvatski laburisti)„Gradsku upravu transformirat ću na dobrobit građana“

Nakon izbora za Europski parlament, Hrvatski laburisti potvrdili su svoj status treće političke snage u zemlji. Njihov kandidat za gradonačelnika Zagreba, saborski zastupnik Branko Vukšić ne radi razlike između SDP-a i Milana Bandića. ˝SDP je nijekao HDZ-u pravo da u vlasti okaje Sanaderove grijehe. Sada kao Poncije Pilat peru ruke od Bandića. Što vri-jedi za druge, za SDP ne vrijedi˝, glasila je reakcija Vukšića na Ostojićevu izjavu kako je Bandić grijeh SDP-a. Lokalni izbori i Vukšićeva kandida-tura za gradonačelnika ne odudaraju od ostalih političkih natjecanja laburista - nužne su promjene te novi ljudi i nova politika. Vukšić je u više navrata izjavio kako bi, ako to stranka bude tražila, rado prihvatio kandidaturu, a najviše ga motivira činjenica da sve što se u Gradu Za-grebu godinama gradilo i nabavljalo je bilo preplaćeno. ˝Gradsku up-ravu transformirat ću u učinkovitu na dobrobit građana, a ne da imamo jednog Batmana koji ulijeće i prikazuje da pomaže i spašava građane u problemima˝ poručuje.

Lokalni izbori 2013.Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 11. travnja 2013. raspisani su izbori za općinske načelnike, gradonačelnike, župane i gradonačelnika Grada Zagreba. Odluka Vlade Republike Hrvatske stupila je na snagu 18. travnja 2013, kada se raspuštaju i tijela lokalne samouprave.Lokalni izbori 2013. godine održat će se u nedjelju, 19. svibnja, a drugi krug po potrebi

2. lipnja. Tada će i Zagrepčani izabrati kandidata kojemu najviše vjeruju i dati mu mandat za sljedeće četiri godine.

Stoga predstavljamo glavne kandidate u utrci za gradonačelnika Grada Zagreba.

Rajko Ostojić (SDP-HNS-HSU)„Treba pobijediti tihu koaliciju HDZ-a i Bandića“

Najveći oponent Bandiću je upravo njegov bivši stranački kolega iz SDP-a, ministar zdravlja Rajko Ostojić, koji je prije deset godina Bandiću spa-sio život pravodobno uvidjevši simptome moždanog udara. Ostojić je zamijenio prvotnog kandidata SDP-a, predsjednika Gradske skupštine Davora Bernardića, zbog loših izbornih prognoza. Svoju kandidaturu obrazlaže motivacijom da se pobijedi tiha koalicija HDZ-a i Bandića. ˝Zbog prezaduženog Holdinga svi pristojni građani osjećaju sram, a svi oni koji su izravno, ili neizravno povezani s gradskim strukturama osjećaju strah˝, kazao je Ostojić na predstavljanju svog programa u No-vinarskom domu.

Margareta Mađerić (HDZ)„Došlo je vrijeme da HDZ preuzme odgovornost za Za-greb“

Premda je HDZ posljednji put bio na vlasti u Zagrebu prije trinaest godi-na, njihova kandidatkinja za gradonačelnicu Maragreta Mađerić odlučno tvrdi: ˝Došlo je vrijeme da HDZ preuzme odgovornost za Zagreb˝. Jedna od najaktivnijih i najpripremljenijih gradskih zastupnica, per-cipirana je u javnosti kao HDZ-ova pomoć da se olakša ponovni izbor Bandića. Ona pak tvrdi kako nije ničiji ‘probni balon’, već osoba koja je dugogodišnjim radom dobro upućena u gradske probleme i funkcioni-ranje gradske uprave. „Program 5x5 za pet puta bolji Zagreb”, ono je što će HDZ i Margareta ponuditi Zagrepčanima.

zagreb.hr19.travnja 2013. tema broja 03

Milan Bandić, nezavisni kandidat“Još nisam bacio koplje u trnje!”

Aktualni gradonačelnik Milan Bandić svoju je kandidaturu neizravno objavio prije gotovo godinu dana, na proslavi Međunarodnog dana rada u Maksimiru. ˝Bih li se trebao kandidirati? To ćemo pitati građane koji su mi do sada četiri puta dali povjerenje, a ja još nisam bacio koplje u trnje˝ poručio je Bandić. Iako ne želi javno o tome govoriti aktualni gradonačelnik je siguran da će mu građani ponovno dati povjerenje za vođenje Zagreba naredne četiri godine. Također i različite ankete i ispitivanja javnog mijenja Bandiću daju veliku prednost u odnosu na ostale kandidate

Vladimir Ferdelji (HSLS-HSS-Zelena lista)„Moj životopis je bolji od ostalih protukandidata“

Kandidat liste HSLS-a, HSS-a i Zelene liste Vladimir Ferdelji uvjeren je kako jedino on može smijeniti Bandića. Izjavio je to u emisiji ´Nedjeljom u dva´, rekavši da, ako Bandiću protukandidat bude Rajko Ostojić, Bandić će u tom slučaju dobiti i četvrti mandat.

˝Moj životopis je puno bolji od ostalih protukandidata, jer sam 20 godina bio direktor najveće proizvodnje regulacijskih uređaja u svijetu, plaća nikad nije kasnila, niti je bila manja od prethodne i nikad nitko nije dobio otkaz kao višak. Dokazao sam se na mikrorazini i ispekao sam zanat za razliku od protukandidata˝, poručio je Ferdelji.

Tatjana Holjevac (Zagrebačka nezavisna lista)„Moji su koalicijski partneri građani“

Šefica Zagrebačke nezavisne liste odlučila se samostalno kandidirati za gradonačelnicu Zagreba. ˝S punom vjerom u građane odlučili smo na izbore ići sami, kao što sam rekla 2005., moji su koalicijski partneri građani˝ naglasila je Holjevac, rekavši kako je došlo vrijeme da posao rade oni koji znaju.˝Osam sam godina u politici, a cijeli radni vijek bila sam u gospodarstvu i dužna sam pomoći u otvaranju radnih mjesta u ovoj teškoj situaciji˝, izjavila je, ističući kako svi njeni projekti imaju za cilj razvoj gospodarstva i zapošljavanje Zagrepčana.

ZG info04 zagreb.hr19.travnja 2013.

Jarun Piknik Festival po prvi će se puta predstaviti na Jarunskom jezeru od 1. do 5. svibnja, a ova petodnevna gastro – zabavna priča donosi pra-vo osvježenje i potpuno novi pristup, kada je riječ o zabavi i opuštanju za cijelu obitelj. Punih pet dana posjetitelji će moći uživati u vrhunskoj regionalnoj gastronomiji, bogatom zabavnom programu, te nezabo-ravnim večernjim koncertima.

Jarun Piknik Festival je potpuno novi festival koji sjedinjuje izvrsnu hranu i večernje koncerte. Pripremaju se zabavni izleti i ručak u prirodi. Posjetitelje očekuju kilometri roštilja, vege roštilj, jela od ribe, čobanac i kulinarske radionice tijekom dana, dok se navečer Jarun pretvara u ve-liku pozornicu, te sve prisutne očekuju veliki open air koncerti nekih od najpoznatijih hrvatskih izvođača.

Prvo izdanje Jarun Piknik Festivala, putovanje i praznik za oči, uši i nepce započinje na sam praznik rada u srijedu, 1. svibnja na Otoku hrvatske mladeži, koncertom istinske glazbene legende i uvijek rado viđenog gosta u Zagrebu - Halida Bešlića. Novi album najveće regionalne zvi-jezde Halida Bešlića pod nazivom Romanija, predstavljen je nedavno, a ovo briljantno izdanje s jedanaest pjesama hrvatska će publika po prvi puta imati priliku čuti upravo na Jarunu.

Osim Halida Bešlića na velikoj pozornici Jaruna nastupit će Jelena Ro-zga, Zabranjeno pušenje, Tomislav Bralić i Klapa Intrade, Marijan Ban, Jole, Opća opasnost i drugi. Uz centralnu pozornicu Jarun Piknik Festi-vala, svaku večer posjetitelji mogu očekivati sjajan program na još dvije pozornice. Jedna će biti za ljubitelje rock glazbe, dok će druga njegovati etno glazbu.

Veliko kino na otvorenom vratit će nas u stara dobra vremena. No, orga-nizatori novog festivala u gradu nisu zaboravili ni one najmlađe. Veliki zabavni park za djecu biti će otvoren svih pet dana, a brojne atrakcije zasigurno će obradovati zagrebačke mališane.

Programi Jarun Piknik Festivala predviđeni su u trajanju do 2 sata nakon ponoći. Ulaz do 19 sati je besplatan, a od 19 sati se naplaćuje 20 kuna, a početak koncerata je u 21 sat.

Jarun Piknik Festival - zabavni gastro spektakl

Prema podacima Turističke zajednice grada Zagreba, Zagreb je u ožujku ove godine posjetilo čak 23% više turista.

Glavni grad Hrvatske je u ožujku 2013. godine posjetilo 48.879 posjetitel-ja koji su ostvarili 91.832 noćenja, što u odnosu na ožujak 2012. godine predstavlja porast od 19% posto u dolascima, te 13% u noćenjima.

Od ukupnog broja posjetitelja, njih 33.919 bili su stranci koji su ost-varili 65.790 noćenja i time ostvarili čak 23% više dolazaka te 20% više noćenja, a najviše gostiju stiglo je iz: Njemačke, Italije, BIH, SAD-a te Srbije. Što se ostvarenih noćenja tiče, prvih pet mjesta zauzimaju gosti iz: Njemačke, Italije, SAD-a, BIH te Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske.

I domaći gosti su zabilježili porast u ožujku, točnije, bilo ih je 14.960 i ostvarili su 26.042 noćenja, što je porast od 11% u dolascima, a noćenja su na razini prošlogodišnjih rezultata.

Turistička zajednica grada Zagreba, izuzetno je zadovoljna ostvarenim rezultatima te očekuje nastavak pozitivnih rezultata i u mjesecima koji nam predstoje.

Zagreb ponovo bilježi porast u broju posjeta i noćenja!

zagreb.hr19.travnja 2013. ZG info 05

Prema podacima portala Crozilla.com, na godišnjoj razini najveći pad cijena bilježe stanovi na zapadnom dijelu grada Zagreba ,-5,6 posto, dok oni u Novom Zagrebu i na istočnom dijelu bilježe pad cijena od 4,1 posto. Centar bilježi godišnji pad od 5,1 posto.Cijene stanova tijekom ožujka bilježe nastavak pada, a prema podacima portala Crozilla.com bile su za 0,4 posto niže no tijekom veljače.Prema podacima portala Cro-zilla.com cijene stanova tijekom ožujka bile su 2 posto niže nego u istom mjesecu prošle godine, zatim 2,9 posto niže nego u istom mjesecu 2011., te 8,1 posto niže nego u ožujku 2010. godine. U usporedi s ožujkom 2009. cijene su niže za 14,4 posto, odnosno 17,6 posto niže nego u is-tom mjesecu 2008. Prema podacima portala Crozilla.com, na godišnjoj razini, odnosno u usporedbi s ožujkom prošle godine najveću promjenu, odnosno pad cijena bilježe cijene stanova u Zagrebu (-4,7 posto) i Du-brovniku (-7,5 posto), dok porast bilježe cijene u Puli (1,4 posto) i Zadru (1,9 posto).

Na mjesečnoj razini najveći pad cijena bilježi upravo Zagreb (-1,9 posto), u kojem se za jedan metar kvadratni u prosjeku tražilo 1675 eura.

Pad bilježi i Pula (-1,7 posto) u kojoj je cijena stana u prosjeku iznosi-la 1377 eura po metru kvadratnom, zatim Split (-0,5 posto), Osijek (-1 posto) i Rijeka (-0,2 posto). Tako je prema podacima portala Crozilla.com tijekom ožujka prosječna tražena cijena stana u Splitu iznosila 2048 eura, u Rijeci 1443 eura, a u Osijeku tek 954 eura.

Porast cijena stanova bilježi Zadar (2,1 posto), pa se cijena metra kvadrat-nog popela na 1617 eura po metru kvadratnom. Prosječne tražene ci-jene ‘’kvadrata’’ se tijekom ožujka nisu mijenjale u Dubrovniku u kojem su ostale 2987 eura, i Varaždinu u kojem su kao i mjesec ranije iznosile 1015 eura.

Zagreb - cijene niže nego lani

Prema podacima portala Crozilla.com, na godišnjoj razini najveći pad ci-jena bilježe stanovi na zapadnom dijelu grada ,-5,6 posto, dok oni u No-vom Zagrebu i na istočnom dijelu bilježe pad cijena od 4,1 posto. Centar bilježi godišnji pad od 5,1 posto.

Najniža prosječna tražena cijena metra kvadratnog prema podacima

Cijene stanova u Zagrebu i dalje u paduportala Crozilla.com tijekom ožujka bila je u Novom Zagrebu gdje je iznosila 1406 eura što je 0,8 posto više nego mjesec ranije. Centar bilježi pad od 1 posto, a tamošnja tražena cijena metra kvadratnog tijekom ožujka u prosjeku je iznosila 1917 eura. Na zapadnom dijelu grada cijene su na mjesečnoj razini pale za 2,4 posto što predstavlja najveći mjesečni pad, a za jedan se metar kvadratni u prosjeku tražilo 1608 eura. Prema statistikama portala Crozilla.com stanovima na istočnom dijelu grada ci-jene su pale za 1,7 posto,a za jedan se metar kvadratni stana u prosjeku tražilo 1682 eura.

Grad je od 9. do 15. travnja proveo akciju čišćenja Zagreba, te tom prigodom pozvao građane da prijave svoje probleme.

Odvozom ogromnih količina otpada s privatne parcele u Bot-nicu, u utorak, 9. travnja počela je tradicionalna akcija proljet-nog čišćenja grada Slušamo građane 24 sata 365 dana – za uredniji i ljepši Zagreb.

Gradonačelnik Milan Bandić je tom prilikom istaknuo da će na ovogodišnjoj akciji, kao i ranijih godina, sudjelovati nadležni gradski uredi koji će, u suradnji s podružnicama Zagrebačkog holdinga do kraja akcije provoditi pojačane aktivnosti na uređenju Zagreba.

Gradonačelnik je pozvao sugrađane da se uključe u Akciju, a probleme su mogli dojaviti na besplatni telefon 0800 2554, na e – mail: proljetno.ciscenje@zagreb.hr ili na faks 616 6073 te tako pridonijeti boljem radu nadležnih službi, koje su prompt-no reagirale i u što je kraćem roku trudile se uljepšati Zagreb.

Obzirom na teške i dugotrajne zimske uvjete, ove godine

Proljetno čišćenje Grada Zagreba

očekivalo se više posla na saniranju udarnih rupa i prijekopa, a posebna se pažnja obratila čišćenju divljih deponija, zamjeni oštećenih poklopaca na slivnicima, te među ostalim, sanaciji zelenih površina, stoji na službenoj stranici grada Zagreba.

Završena sezona skijanja na SljemenuU povodu završetka skijaške sezone na Sljemenu, za građane je orga-nizirano besplatno skijanje. Tako su svi zaljubljenici u skijanje i snježne sportove, u subotu i nedjelju, 13. i 14. travnja, od 9 do 16 sati mogli ski-jati na Sljemenu besplatno. U nedjelju, zadnjeg dana sezone točno u podne, sugrađanima se kod Vidikovca pridružio i gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić sa suradnicima.

ZG info06 zagreb.hr19.travnja 2013.

Već 17-u godinu za redom, u subotu, 13. travnja održano je gradsko natjecanje ekipa prve pomoći, ovog puta u zagrebačkoj Osnovnoj školi Julija Klovića. Gradonačelnik Milan Bandić otvorio je natjecanje riječima Tko spasi jedan život spasio je cijelo čovječanstvo! Također, naglasio je važnost natjecanja istaknuvši činjenicu da Crveni križ, uz potporu Grada Zagreba, svake godine daje obuku iz pružanja prve pomoći za čak oko 4.000 učenika. Uz zagrebačkog gradonačelnika, otvorenju natjecanja prisustvovao je i pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje Zvonimir Šostar.

www.zagreb.hr

Skupština prihvatila plan za kampus BorongajGradska skupština jednoglasno je prihvatila gradonačelnikov prijedlog odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja Studentskog kampusa Borongaj, na izvanrednoj sjednici. Gradska zastupnica HDZ-a Margareta Mađerić protestirala je na početku sjednice zbog nedolaska predsjednika uprave Holdinga Ive Čovića na izvanrednu sjednicu Gradske skupštine, ko-jem je htjela postaviti pitanje. ‘’Bilo bi odgovorno da je danas ovdje. To je njegova dužnost i obveza. Prosvjedujem protiv takve njegove bahatosti i bahatosti SDP-a’’ poručila je s govornice, ocijenivši nedolazak Čovića kao bojkot SDP-a. ‘’Grad Zagreb nije slučajan grad, Republika Hrvatska nije slučajna država, kao što misli predsjednik SDP-a’’, istaknula je Mađerić i dodala: ‘’Ali SDP je od Zagreba napravio slučajan grad’’.

‘’Izgradnja modernog europskog studentskog kampusa prioritet je Zagre-ba i Hrvatske’’, kazao je Bernardić, dodavši kako upravo zato žele da bude po zakonu i pravilima struke.

Gradonačelnik Milan Bandić zahvalio se nekoliko puta bivšoj Vladi. ‘’Da nije bilo bivše Vlade, mi danas ne bi raspravljali danas ovdje’’. ‘’Ovo je tek početak projekta o kojemu će biti riječi sljedećih dva mandata, a ne jedan’’, zaključio je gradonačelnik.

Bienalna manifestacija Zagrebačko proljeće ateljeaNa konferenciji za novinare, održanoj u utorak, 16. travnja, gradonačelnik Milan Bandić i predstavnici HDLU-a, predvođeni ravnateljicom Gaellom Alexandrom Gottwald, predstavili su novi kulturni sadržaj u hrvatskoj metropoli - 1. izdanje bienalne manifestacije Zagrebačko proljeće atel-jea. Ovaj partnerski projekt HDLU-a i Grada Zagreba – Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, a uz podršku Ministarstva kulture RH, javnosti nudi uvid u čaroliju jednog od svojih najvećih blaga – mjesta gdje se stvara umjetnost. Tako su intimni umjetnički ateljei postali dio gradske kulturne ponude, a umjetnici koji stvaraju u njima postali su njezini kreativni autori.

Uz 40 javnosti otvorenih ateljea, posebnu dimenziju manifestaciji daje Realna situacija – zajednički privremeni atelje u galeriji Hrvatske pošte, a u kojem djeluje 11 umjetnika koji nemaju svoj prostor za stvaranje. Njime se željela skrenuti pažnja na nedostatak umjetničko-stvaralačkih prostora u gradu, što je gradonačelnik prepoznao i najavio da će se, kao i 2004., kada je Grad dodijelio umjetnicima prostor na zagrebačkom Žitnjaku, i za taj problem ubrzo naći adekvatno rješenje. Inicijator pro-jekta Marc Pio Maximilien Salvelli primijetio je da Kao što čovjeku treba stan, umjetniku treba atelje.

www.zagreb.hr

Gradsko natjecanje ekipa prve pomoći

zagreb.hr19.travnja 2013. ZG info 07

Nogavicu je podigao i gradonačelnik Bandić

Prenosimo priopćenje, koje je gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić, uputio u četvrtak, 11. travnja, a u vezi s nastavkom isplate na-knade za umanjenu vrijednost nekretnina, odnosno rente za uman-jenu kakvoću života građanima koji žive oko odlagališta otpada Jakuševec-Prudinec.

”Zbog upita novinara i zanimanja medija, a u interesu istinitog in-formiranja javnosti u vezi s nastavkom isplate naknade za umanjenu vrijednost nekretnina, odnosno rente za umanjenu kakvoću života građanima, koji žive oko odlagališta otpada Jakuševec — Prudinec, izvješćujem sljedeće:

Postupajući u skladu sa svojim ovlastima – ovlastima gradonačelnika Grada Zagreba, u pitanju nastavka isplate rente gradanima koji žive oko odlagališta Jakuševec — Prudinec (Jakuševec, Hrelić, Mićevec), i koju su do sada primali kao naknadu za umanjenu vrijednost nekret-nina, uputio sam prijedlog Gradskoj skupstini Grada Zagreba, koja ga je trebala razmotriti i o njemu odlučiti, kako bi se po isteku ugovora za naknadu umanjene vrijednosti nekretnina mogla nastaviti isplaćivati renta za umanjenu kakvoću života oko odlagalista.Isto tako, s obzi-

Odlagalište otpada Jakuševec – Nastavak isplate rente za umanjenu kakvoću života

rom da je problem odlagališta i dalje aktualan i da građani i dalje, ne svojom krivnjom, žive pored smetlišta, uputio sam i zahtjev nadležnom ministarstvu za uvažavanjem potrebe da se nastavi isplaćivati naknada građanima oko odlagališta, bez diskriminacije, odnosno da se to ne odnosi samo na zonu od 500 m.

Unatoč požurnicama Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, do danas nije stigao odgovor kojim bi se nas zahtjev u konačnici potvrdio ili odbio.S obzirom na to da Gradska skupština nije donijela odluku o prijedlogu koji sam uputio na redovnu sjednicu, niti je postupila sukladno zahtjevima građana, koje su iskazali vec kroz prijedlog izmjene zakona podnesene 2012., a budući da isto tako ni nadležno ministarstvo nije reagiralo na prijedlog ni požurnice, bio sam primoran u okviru svoje nadležnosti, a zbog omogućavanja dodatnog roka do saziva nove gradske skupštine i dodatnog roka u kojem će, vjerujem, i ministarstvo o tome odlučiti, osigurati mogućnost da se građanima, koji su do sada primali naknadu, isplata nastavi do konstituiranja Gradske skupštine nakon izbora.

Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić”

Simboličnim podizanjem nogavice – “Lend your leg”, gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić i ove se godine na zagrebačkom Cvjetnom trgu u četvrtak, 4. travnja pridružio obilježavanju Međunarodnog dana svjesnosti o opasnostima od mina i pomoći u protuminskom djelovanju. Iako broj žrtava i neeksplodiranih sredstava opada iz godine u godinu, još uvijek bilježimo stradavanja, a 14 tisuća oznaka “Oprez- mine” nosi 680 četvornih kilometara minski sumnjivog prostora RH.

“U razminiranju dajem punu podršku”, rekao je Bandić i dodao da ljudi koji žive s ovim problemom već godinama imaju punu podršku Grada Zagre-ba. Osvrnuo se i na hrvatski stroj za razminiranje i rekao kako je to hrvatski ponos, ali mu je žao da su strojevi u toj funkciji. “Međutim, otkad je svijeta, tehnike i vijeka, ima i mina, ratova”, rekao je Bandić i zaključio da je stroj spasio puno ljudskih života.

Predsjednica Upravnog vijeća HCR-a Dijana Pleština navela je kako je 1. ožujak 2019. godine predviđeni rok za uklanjanje zadnje mine na području RH. Napomenula je kako je to već produženi rok i da nije nemoguće da se ciljevi ostvare do tada, ali sve naravno ovisi o novcu i sustavu.

ZG info08 zagreb.hr19.travnja 2013.

Građani plaćaju dugove koje čini ova Uprava koja zapošljava podobne, a ne sposobne. U javnosti je stvorena vrlo loša slika zaposlenika ZET-a jer se represivnim mjerama poput povećanog broja kontrolora, poskupljenja karata i slično pokušalo u zabludu dovesti građane kako se sve to radi u cilju poboljšanja materijalnih prava zaposlenika.

“Uprava ZET-a surađuje s nekim sindikatima unutar tvrtke i njihovim vođama daje povlastice i ustupke čime izravno nanosi štetu zaposlen-icima tvrtke. Osim toga, djelatnicima se ne dozvoljava dragovoljno isključivanje iz članstva te im se mimo njihove želje iz dijela plaće plaća sindikalno članstvo”.

To je samo mali dio “mućki” unutar zagrebačkog gubitaša “žile kucavice Zagreba”, ustvrdio je predsjednik Sindikata hrvatskih vozača Miljenko Gočin i povjerenik Sindikata hrvatskog vozača u ZET-u Tihomir Peti na konferenciji za medije ZET – obmana javnosti, održanoj u četvrtak, 11. travnja. Obojica su iskazala nezadovoljstvo radom Uprave ZET-a za koju kažu da je nesposobna. Tvrde da je cilj krivnju gomilanja dugova prebaciti na radnike, poglavito vozače autobusa i tramvaja, kontrolore ali i građane Zagreba.

“ZET gomila dugove, a to se želi nadomjestiti smanjivanjem radničkih pra-va. To ne želimo dozvoliti, na to nikad nećemo pristati, poručuje Gočin”. “Radnici nisu krivi za ovakvo stanje, zasigurno ne vozači i kontrolori”. Predsjednik Sindikata hrvatskih vozača kazao je da bi poslovanje u tvrtki gubitašu bilo znatno bolje kad bi svatko radio svoj posao, kada bi Up-rava gubila manje energije na osmišljavanje načina kako smanjiti prava radnika.Posebno ih je razočarao nedavni medijski istup šefa Sindikata vozača i prometnih radnika ZET-a Ante Jelića. Tada, kazali su, u javnosti je stvorena vrlo loša slika zaposlenika ZET-a jer se represivnim mjerama poput povećanog broja kontrolora, poskupljenja karata i slično pokušalo u zabludu dovesti građane kako se sve to radi u cilju poboljšanja materi-jalnih prava zaposlenika. “To uopće nije točno. Mi od toga nemamo ništa. Građani plaćaju dugove koje čini ova Uprava u koja zapošljava podobne a ne sposobne, zaposlenici ne vide taj novac”, rekao je Tihomir Peti i dod-ao: “Osnovna plaća mene kao vozača s više od 30 godina radnog staža je manja od 3.000 kuna, a sve ostalo su dodaci na plaću. Tek kad se zbroje svi dodaci plaća vozača ZET-a je iznad hrvatskog prosjeka”.

Sindikat hrvatskog vozača: U ZET-u zapošljavaju podobne i gomilaju dugove

Upravo je Peti na sastanku Uprave Zagrebačkog holdinga predložio kako se racionalizacijom može doći do smanjivanja troškova i gomilanja duga. Tada je predložena inventura ljudskih resursa, te da se sindikatima dostavi prijedlog reorganizacije. Eventualni višak radnika bi se zbrinuo sukladno ZOR-u i TKU. Naravno, druga strana se oglušila na prijedlog, a bilo je prijetnji prekida pregovora, ukidanja TKU-a pa čak i stečaja. “Ne možemo pristati na smanjivanje radničkih prava unatoč činjenici što su u realnom sektoru niža. Ipak treba imati na umu da tamo djelatnici dio pri-manja dobivaju na ruke, što je kod nas nemoguće. Osim toga, mi želimo u cijeloj Hrvatskoj podići razinu radničkih prava kao što su u ZET-u”, poručio je Gočin.

Dodali su i kako će pred DORH-om podići kaznenu prijavu protiv nepoznate osobe jer su tijekom zimskih nepogoda koje su pogodile Za-greb, vozači s tramvajima bez košuljice izlazi u promet i time u opasnost dovodili sugrađane.

U petak, 12. travnja u zgradi gradske uprave potpisan je Ugovor o pravu građenja Centra za skrb o kronično bolesnoj djeci, u Prečkom.

Potpisnici Ugovora su gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić i up-raviteljica Zaklade Sierra Višnja Vranešić. Centar za skrb o kronično bole-snoj djeci Sierra house gradit će se u sklopu projekta Dom daleko od doma, koji je prije nekoliko godina započela Humanitarna udruga Hrabro srce i koja je s Gradom Zagrebom suosnivač Zaklade Sierra.

Grad Zagreb je ustupio 2000 m2 zemljišta u Prečkom, na kojemu će biti izgrađen Centar, smješten na dvije etaže i površine od ukupno 1700 m2. Sierra house pružat će smještaj djeci koja u Zagreb dolaze na liječenje, a uz djecu, u sobama će biti osigurani ležajevi i za članove njihove obitelji.Uz 20 soba, tu će se nalaziti i psihorehabilitacijski centar i dnevna bol-nica za palijativnu skrb, a kako bi Centar što više podsjećao na dom, u njemu će biti i dvije igraonice (za manji i veći uzrast), dva dnevna boravka, kuhinja i blagovaonica.

Sierra house u Prečkom

zagreb.hr19.travnja 2013. ZG info 09

Rom na romskom jeziku znači čovjek, pa od svijeta tražimo da svak-og Roma tretira kao čovjeka, poručeno je sa središnje svečanosti obilježavanja Svjetskog dana Roma u muzeju Mimara u ponedjeljak, 8. travnja. Prisjećajući se Prvog svjetskog kongresa Roma održanog 1971. na kojem je formiran Međunarodni savez Roma, te prihvaćena romska zastava i himna, predsjednik Romskog nacionalnog vijeća Veljko Kajtazi je rekao kako je upravo na tom kongresu usvojen na-ziv ‘Rom’ umjesto dotadašnjeg ‘Cigana’, koji je u javnosti dobivao sve negativnije konotacije. “Romska zastava je u donjem dijelu zelena i simbolizira zemlju, a u gornjem dijelu plava i simbolizira nebo. Crveni kotač, koji se nalazi u sredini zastave, predstavlja putovanja Roma kroz povijest”, kazao je Kajtazi dodavši kako su Romi tijekom tog putovanja teško stradavali, a najstrašnija epizoda romske povijesti zasigurno je bio genocid. Izjavio je i kako je hrvatska država za Rome učinila puno priznavši, međutim, kako su kadrovski potencijali romske zajednice u Hrvatskoj ograničeni. “Stoga ulažemo u mlade jer su budućnost rom-ske zajednice mladi i obrazovani ljudi koji bi trebali postati vođe zajed-nice u 21. stoljeću”, zaključio je Kajtazi.

Kazao je kako je legalizacija romskih naselja u tijeku, sve do 30. lipnja.”Moramo biti svjesni toga da 97 % Roma ne radi i da primaju so-cijalnu pomoć, stoga bi Vlada trebala izvojiti određena sredstva kako bi pomogla tim ljudima pri procesu legalizacije”, istaknuo je.Prva pot-predsjednica vlade Vesna Pusić kazala je kako je romska zajednica pre-poznata kao važan element zdravlja ovog društva. Podsjećajući kako će Hrvatska uskoro postati punopravna članica EU-a, Pusić je rekla kako će nam pri tome dobro doći iskustvo romske zajednice jer ima dugu tradiciju življenja u uvjetima širim od nacionalne države.

Pozvala je i na obnavljanje ideje da se unutar europskih institucija pokrene rasprava o položaju Roma u Europi, a sama će, naglasila je, dati svoj prilog temi Romkinja i obrazovanja.

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandat Tolnauer sma-tra kako “Rome moramo uključiti u javni i politički život kako bi ih se ozbiljno shvatilo”. Dodao je kako su oni dugo bili segregirani i margin-alizirani no, legislativnim se promjenama u Hrvatskoj, po njegovom mišljenju, promijenila i precepcija Roma.

Romima je njihov dan čestitao i aktualni ministar zdravlja Rajko Ostojić podsjećajući na predrasude koje su vladale o njima, te na diskriminaci-ju u školovanju, zapošljavanju, zdravstvu i socijali.

U Mimari obilježen Svjetski dan Roma

Uputio je svim članovima romsko – nacionalnog vijeća da je ključ uspjeha u obrazovanju, navodeći tri ključne riječi – edukacija, edukacija i edukacija. Napomenuo je i kako su, sa svime onime što su Romi od 13. stoljeća donijeli u Hrvatsku i regiju, jezikom, pismom, običajima, kulturom i tradicijom, obo-gatili su naše društvo.

Ostojić je istaknuo kako je ponosan i na prvu zdravstvenu profesionalku iz redova Roma, s visokom školom, izrazivši nadu da će takvih primjera biti još puno.

Godišnju nagradu Romskog nacionalnog vijeća dobio je potpredsjednik Vlade za unutarnju, vanjsku i europsku politiku Neven Mimica zbog dopri-nosa razvoju romskih institucija u Hrvatskoj, a bit će mu naknadno uručena.

Akciju „Udomljavanje je fora“ s temom pomoći ranjenim i starim psima, organizirali su Sklonište za nezbrinute životinje Grada Za-greba i Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo, u suradnji s udru-gom Prijatelji životinja, udrugom Noina arka te sponzorima ROYAL CANIN. „Udomljavanje je fora“ naziv je akcije održane u subotu, 13. travnja na Trgu bana Josipa Jelačića. Unatoč višegodišnjim na-porima cijele zajednice da se osvijesti briga o životinjama, svake godine dio naših neodgovornih sugrađana napušta životinje iz

Udomljavanje je fora u centru Zagreba

svojih domova, i oni postaju ne samo moralni problem cijelog društva nego i velika opasnost za ljude i druge životinje, a posebno u prome-tu – sudjelujući u prometnim nesrećama – pri čemu same stradavaju i ranjene ostaju na ulicama grada. Napuštanjem čak i dugogodišnjih kućnih ljubimaca, koji onda pod stare dane sami lutaju gradom u pot-razi za malo hrane, životinje nakon nekog vremena sigurnost nalaze u u skloništima, u kojima, nažalost, ostaju dugo iako bi mogli biti odlično društvo nekome tko prepozna njihove kvalitete.Na pitanja poput, zašto se kao društvo ne posvećujemo dovoljno bolesnim, starim ili hendikepi-ranim životinjama, zatim udomljuju li se hendikepirani psi i mace, te na još mnogo sličnih pitanja pokušalo se odgovoriti u subotu na akciji. Organizatori su doveli i nekoliko ranjenih i starih pasa kojima su zajedno s Doris Pinčić, koja je već sudjelovala u projektu Prijatelja životinja ‘Neka tvoj izbor bude udomljavanje!’, na taj način pokušali pomoći u traženju novog doma. U 2013. godini kreće se s novim akcijama, kojima organiza-tori žele približiti suživot ljudi i životinja u gradu, družit će se s obiteljima i njihovim kućnim ljubimcima u javnim parkovima za kućne ljubimce na Vrbanima i Utrinama, te naučiti klince sve o psima i macama s kojima žive ili ih susreću.

S novim naljepnicama za aute, šalicama i majicama, koje uveseljavaju sve one koji su ih kupili, prikupljenim donacijama uljepšao se život pasa u Skloništu za nezbrinute životinje Grada Zagreba!

ZG info-gradske četvrti10 zagreb.hr19.travnja 2013.

Jedno od prvih nastanjenih područja koje slijedi europske i svjetske tren-dove. Iako Stenjevec spada u red onih zagrebačkih četvrti koje su svoj današnji urbani izgled zadobile tek u drugoj polovici prošloga stoljeća, čini se da je taj prostor bio nastanjen među prvima na zagrebačkom području. Smještena na zapadnom dijelu grada Zagreba, Gradska četvrt Stenjevec, u cjelosti nizinskog prostora, na jugu se naslonila na lijevu oba-lu Save, gdje se ulijevaju otvoreni donji tokovi podsljemenskih potoka. Na više od 12 tisuća kilometara kvadratnih prostora, od kojeg su dvije trećine urbanizirane, i istočni dio koji je pretežito stambenog karaktera, prebiva više od 50.000 stanovnika. Na sjeverozapadnom području četvrti prev-ladavaju gospodarski sadržaji, koji su u novije vrijeme sve više trgovački i uslužno-obrtnički, dok u južnom dijelu, koji uglavnom nije nastanjen, prevladavaju poljoprivredne površine s vodocrpilištem i šumom uz savski nasip.

Male komunalne akcijeZajedno sa svim posebnostima, zanimljivostima, prednostima i nedostac-ima, na ‘’tronu’’ Vijeća zagrebačke Gradske četvrti Stenjevec, ‘’našao’’ se Mario Jelić, kao njen predsjednik. Kroz razgovor nas je podsjetio na pro-jekte koji su ostvareni u prošloj godini, otkrio nam je planirane akcije za tekuću 2013. godinu, ukazao na probleme s kojima se stanovnici četvrti, koju on predstavlja, suočavaju, a koje se kroz Male komunalne akcije pokušava riješiti. Kao daleko najznačajniji projekt plana MKA, koji je u pla-nu za 2013. godinu, predsjednik Vijeća Mario Jelić ističe, dovršetak multi-funkcionalnog objekta mjesne samouprave i istoimenog Dobrovoljnog vatrogasnog društva Vrapče –jug, smještenog u Medarskoj ulici. ‘’Za isti smo ove godine predvidjeli 2.000.000 kuna i vjerujemo da će taj iznos biti dovoljan za dovršetak i stavljanje u funkciju’’, kazao je Jelić i dodao: ‘’Osim što će time Mjesni odbor konačno dobiti svoje službene prostorije, a civilna scena prostor za upražnjavanje aktivnosti, isto tako će se nakon nekoliko desetljeća od osnivanja, naše jedino, ali i vrlo uspješno Dobro-voljno vatrogasno društvo Vrapče-jug konačno iseliti iz limene garaže u kojoj se okupljaju i useliti u primjereniji prostor’’. Doznajemo kako je u sklopu objekta već sada polivalentno otvoreno igralište, koje će biti i poligon za vježbu DVD-a, ali i sportska dvorana košarkaških dimenzija za upražnjavanje sportske rekreacije. ‘’Nadamo se da će upravo to biti dostojan poklon za naš Košarkaški klub „Zapad“, u čijem smo osnivanju kao Vijeće sudjelovali prije nekoliko godina, a koji je upravo ove sezone i to nekoliko kola prije kraja, izborio ulazak u A2 košalkašku ligu’’, komen-tirao je Jelić. Dodao je kako je u sklopu toga predviđen i prostor za rad Područnog društva Crvenog križa Stenjevec, čije je osnivanje u tijeku, a čime bi Stenjevec dobio svoje zasebno društvo za humanitarnu aktivnost, odvojeno od Susedgrada. Kao drugi značajan projekt u planu MKA za 2013. godinu je izgradnja autobusnog ugibališta na Samoborskoj cesti za liniju 119 Črnomerec – Podsused. Jelić je naglasio da je s nadležnim grad-skim uredom dogovoreno da oni ishode potrebnu dokumentaciju, a po dobivanju iste, što se očekuje ovih tjedana, gradska četvrt će pokrenuti i fi-nancirati postupak izgradnje. ‘’Paradoksalno, ali u najgušćem naseljenom dijelu uz Samoborsku cestu iz tehničkih razloga nismo bili u mogućnosti uspostaviti autobusnu stanicu, što ćemo ovime ispraviti’’, rekao je.

Biciklističke stazeOd onih manjih projekata, koji su u planu MKA, iz četvrti izdvojaju konačno uređenje parkirališta i pristupne prometnice u odvojku Kaljske ulice kod k.br.1, izgradnju odvodnje u ulici Dolina odvojak te nastavak iscrtavanja i obilježavanja biciklističkih staza na području četvrti. Kada je riječ o ost-varenim projektima u 2012. godini, predsjednik Vijeća te Gradske četvrti

izdvaja: ‘’Stavili smo novosagrađeno igralište iza novog objekta MS Vrapče-jug u funkciju i nastavili smo radove na izgradnji objekta, a najzanimljiviji projekt u odnosu na relativno mala sredstva koja su predviđena za akciju je projekt iscrtavanja i obilježavanja biciklističkih staza na području četvrti’’, ističući pri tom kako je gradska četvrt Stenjevec prva četvrt koja je tom problemu pristupila planski i realizirala ga iz vlastitih sredstava. U 2012. horizontalnom i vertikalnom signalizacijom obilježeno je 8,5 kilometara biciklističkih staza, čime su postale i legalne za prometovanje, a ‘’interna’’ mreža četvrti povezana je sa Zagrebačkom avenijom, čime je, također, omogućen legalan dolazak i odlazak biciklom u grad. ‘’U svijetu u kojem je zagađenje od strane motornih vozila postalo i javno-zdravstveni prob-lem, prometovanje biciklima nameće se kao prava alternativa, posebno za gradske relacije te time naše Vijeće slijedi europske i svjetske trendove’’, kaže Jelić. Iz sredstava Vijeća uređena je Domaslovečka, Kaljska, Japetička, Ulica Maršanići, Mariborska i nekoliko manjih prometnica, a kako dodaje predsjednik Vijeća Četvrti Jelić, ‘’na našu inicijativu iz sredstava nadležnog gradskog ureda obnovljene su Medarska ulica, Ulica Mije Goričkog, Ulica Špansko, veći dio Ulice Ivane Brlić-Mažuranić te Vlačićeva ulica, čime je značajan dio prometnih površina obnovljen’’.

Riješeni i nogostupiVažno je navesti i kako je na veliko zadovoljstvo građana, u 2012. riješeno pi-tanje nogostupa u Krklecovoj kod „Nove galerije“. Zatim, prilikom uređenja zelenih površina u 2012. gradska četvrt Stenjevec je, kroz svoje male komu-nalne akcije, započela, ili dovršila ograđivanje dječjih igrališta kod križanja Medarske i Oranica te Sokolske i Ulice Mije Goričkog, kod Rašeničkog puta, i Graničnoj ulici. ‘’Želimo omogućiti djeci bezbrižnu igru, i primijeniti eu-ropska pravila u skrbi za dječja igrališta’’, istaknuo je Jelić i dodao kako su niz igrališta nadopunili spravama za dječju igru (park Matka-Matošeca, park Malešnica-Draganićeva, park u Ul. Hrv. branitelja, park Korajčeva- Šoljanova) te su nastavili sa zahvatima na eksterijerima škola i vrtića na području četvrti, a to ionako, navode, rade kontinuirano. ‘’Dovršili smo rasvjetu za igralište od umjetne trave NK „Špansko“ zbog velikog broja djece polaznika škole nogometa te javnu rasvjetu i uređenje dječjeg igrališta ispostave DV „Špansko“, kojega smo vlastitim sredstvima izgradili 2011.’’, rekao je Jelić i napomenuo kako je jedna od novosti podatak da su 2012. izvršili postavu

STENJEVEC

Jedno od prvih nastanjenih područja koje slijedi europske i svjetske trendove

zagreb.hr19.travnja 2013. ZG info-gradske četvrti 11

16 oglasnih panoa, u želji da građani imaju mjesto za postavu malih oglasa, obavijesti, osmrtnica i slično, ali i da se smanji, ako ne i prekine, nagrđivanje stupova javne rasvjete lijepljenjem papira istim sadržajem. Projektiranje odvodnje u ulicama Otona Postružnika, I. Oranički odvojak, Ulderika Dona-dinija te Tušilovičkoj i Pribojevićevoj ulici, je započelo, a Jelić na to dodaje: ‘’Izgradnjom odvodnje stekli bismo uvjete za sanaciju prometnice po potrebnim standardima odvodnje oborinskih voda, što nam je želja i nam-jera u idućem razdoblju’’.Kada je riječ o problemima, i ova četvrt ih ima, a na pitanje koji su to problemi koji muče građane Stenjevca, Jelić odgo-vara: ‘’najveći je prometni problem, i to promet u mirovanju – parkiranje, nedostatak parkirnih mjesta i povezanost Gradske četvrti Stenjevec s grad-skim središtem’’.Jelić je istaknuo da su u prostorno-planskim dokumentima ucrtana tri prometna koridora s gradskim središtem: produžetak Ulice I.B.-Mažuranić preko Zagrebačke ceste na Klanječku i Krapinsku, Ulice Antuna Šoljana na Baštijanovu i Samoborske ceste, odnosno, Vrapčanske putine na Tomislavovu ulicu. A iako su ti koridori zacrtani prije više desetaka godina, sama izgradnja nije pratila trend urbanizacije četvrti i upravo zbog toga je to najveći problem, odnosno, problem koji tišti najveći broj građana.

Puno neupisane djece u vrtićePredsjednik Vijeća nam se požalio kako velika urbanizacija posljednjih 20 godina nije bila popraćena izgradnjom društvene infrastrukture pa izuzev škola i vrtića četvrt danas nema nikakve, ili barem zadovoljavajuće društvene sadržaje. ‘’Ispostava Doma zdravlja Zapad istog je kapaciteta kao i kada je četvrt imala 30.000 stanovnika, a muče nas i nedovoljni kapa-citeti naših dječjih vrtića, zbog čega je Stenjevec, četvrt s najvećim brojem neupisane djece u vrtiće u Zagrebu’’, naglasio je Jelić i dodao: ‘’voljeli bismo imati i neke druge javne sadržaje u četvrti, poput obećane polivalentne javne sportske dvorane, centra za kulturu i bazena. Mislim da s 52.000 stanovnika to i zaslužujemo’’. Kroz povijest, na prostoru Stenjevca gradila se željeznička pruga Zagreb - Zidani most, osnovana je Pučka škola, a u Jank-omiru se gradila i najveća bolnica za duševne bolesnike u Hrvatskoj. Na njenim prostorima niče jedna od najznačajnijih zagrebačkih industrijskih zona pa se tu grade velike tvornice i poznata poduzeća poput Končara, Je-dinstva, Jugorapida, Kontinentalprijevoza, Pismorada, i drugih. Uz Trg Sten-jevec, staru urbanu jezgru tog prostora, pronađeni su ostaci rimskog razdo-blja te je on jedini u Hrvatskoj, osim središnjega varaždinskog trga, do da-nas zadržao karakteristični barokni ljevkasti oblik. No, današnja crkva Uzne-senja Blažene Djevice Marije, koja zajedno s drugim građevinama na Trgu tvori jedinstvenu zaštićenu kulturno-spomeničku cjelinu, u kojoj se nalazi gotički drveni kip Majke Božje s malim Isusom na lijevoj i žezlom u desnoj ruci, za koji je puk vjerovao kako je doplovio Savom na Trnju, nije jedina posebnost koja krasi ‘’Stenjevečki dio Zagreba’’. Naime, Stenjevec je prema prosjeku starosti stanovništva u Zagrebu među najmlađim četvrtima, i to svakako može istaknuti kao jednu od svojih posebnosti. Četvrt također ima i znatno iznadprosječan broj osoba s invaliditetom. Također, iako u krajo-braznom smislu četvrt ima puno zelenila, tradicijskih vrijednosti baš i ne. ‘’Nakon što su nam smanjena sredstva za društvene aktivnosti, više nismo u mogućnosti imati aktivnosti poput „Susedgradskih jeseni“, višednevne i

dobro posjećene javne manifestacije’’, rekao je Jelić. Sav društveni život četvrti uglavnom je organiziran u objektima mjesnih samouprava koje su, kako ističe, ‘’vrlo dobro uređene, i zbog čega imamo više od 120 ko-risnika’’, a riječ je o udrugama, klubovima, strankama i udruženjima u njima. Dodao je i kako je korištenje prostora mjesnih samouprava, uko-liko se dokaže da ne služi u svrhu stjecanja profita, potpuno besplatno. Na jedno od sigurno najzanimljivijih pitanja, u trenutnoj situaciji manjka novca ‘’svugdje i svakomu’’: ‘’A što da novac nije upitan?’’, predsjednik Vijeća odgovara kako bi četvrt prvo pomogla civilnu scenu. ‘’Zbog opće besparice, i najkvalitetniji rad naših klubova i društava dolazi u pitan-je. Imamo dva nogometna, jedan košarkaški klub, škole rukometa, niz klubova borilačkih vještina, dva kulturno-umjetnička društva, jedno do-brovoljno vatrogasno društvo, udruge umirovljenika, nekoliko udruga koje rade s djecom u poteškoćama u razvoju, jedinu udrugu invalida koja je u Zagrebu organizirana na nivou četvrti, no, međutim nitko od njih ne može raditi bez potpora’’.

Jelić dalje objašnjava kako se za sada civilna društva snalaze na razne načine, no upravo one, koje rade na izvrsnosti poput DKU „I.K.Sakcinski“, ili KK „Zapad“, ne mogu dati svoj maksimum zbog financijskih opterećenja koje u ovom trenutku ne mogu, ili vrlo teško podnose. ‘’Bez ljudi, nikakav „hardver“ nam nije niti potreban, a kad jednom izgubite potencijal i kvalitetu, vrlo teško je to naknadno moguće nadoknaditi’’, dodao je. Kada bi mogli, Jelić vjeruje da bi prvo sagradili dječji vrtić i produžili Ulicu Ivane Brlić – Mažuranić na istok te po njoj konačno us-postavili tramvajski promet. Također bi proširili ispostavu Doma Zdrav-lja u Španskom, sagradili Sportsku dvoranu i bazen u Španskom, te objekt Centra za kulturu i obrazovanje Stenjevec. ‘’Ne bismo zaboravili niti najstarije sugrađane, jer smo u prethodnom mandatu ucrtali zonu za izgradnju Doma umirovljenika u Medarskoj ulici’’, kazao je i naglasio kako bi ‘’svima koji su u dnevnom tranzitu kroz našu četvrt, izgradnjom podvožnjaka Gajnice-Samoborska bismo omogućili brži prolazak u, i iz Zagreba. Kako novac nije presudan za baš svaku aktivnost, u gradskoj četvrti Stenjevec nadaju se da će u idućih nekoliko tjedana u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb početi djelovati i Područno društvo Crvenog križa Stenjevec. ‘’Po činu osnivanja pozvati ćemo sve, ali baš sve zainteresirane sugrađane koji su voljni staviti svoje slobodno vrijeme, svoje profesionalno znanje i što je najvažnije, svoju dobru volju u službu pomoći bližnjemu svome, osobito kada je u nevolji’’, rekao je Jelić i dodao: ‘’Nadam se tome činu skoro, i veselim se što ćemo konačno sav društveno-humanistički potencijal, kojeg naša četvrti zaista ima, staviti pod jednu „kapu“ tako velikog, ozbiljnog i snažnog udruženja kao što je Crveni križ’’.

Mario Jelić, predsjednica Vijeća Gradske četvrti Stenjevec

aktualno12 zagreb.hr19.travnja 2013.

Tashka tashke-mladi i puni entuzijazmaIzmeđu torbi i žena neraskidiva je sponaMlada tvrtka pozitivnog naziva “Svjetlo misli”, ugledala je svjetlo dana uz pomoć poticaja od HZZ-a i na taj način započela i lansi-rala se na tržište ženskih torbi, koje sami dizajniraju, kroje i šivaju. Između žena i torbi neraskidiva je spona, i mnoge pripadnice ljepšeg spola će se s time složiti. Tako mnoge, unatoč tome što posjeduju veliki broj istih, nemaju ‘’snage’’ odbiti onu novu koja se smiješi iz izloga, a one stare i pomalo istrošene prekrajaju, darujući staroj torbi neko novo lice.

No, za sve one koje nisu kreativne ruke, kojima igla i šivaća mašina nisu ‘’prijatelji’’, kojima je lakše kupiti novu, za što manje novca, naravno, Tashka tashke je ime koje trebate zapamtiti.

‘’Moja prijateljica Sanja Maksan, iz osnovne škole i ja nismo imale novca za kupiti torbu, a obzirom da ja znam šivati, a ona je imala nešto novca, krenule smo ostvariti svoju ideju, koja je uvi-jek bila tu negdje ‘prisutna’’’, započela je svoju priču poduzetnica Romana Gajski.

Drugačije od postojećegPo struci poljoprivredni tehničar i frizer, krojačica koja nije završila dizajnerske škole, ili tečajeve, žena s kreativnim idejama i spret-nom rukom ističe: ‘’Bile smo na seminaru za žene poduzetnice i sve je vodilo ka tome da se ja zaposlim’’, rekla je Romana, koja je do nedavno bila nezaposlena pune tri godine. Dvije prijatelji-ce iz ljubavi prema torbama, koju samo žena može razumjeti i ideji na koju su došle, krenule su u proizvodnju. ‘’Tashka tashka - tako smo se nazvale, još jednom u želji da budemo drugačije, da ponudimo drugačije torbe, torbe kakve nema na tržištu, i u Zagrebu’’, istaknula je.

Kako sama Romana kaže, torbe su posebne, do sada neviđene, a samim time što je svaka unikatna i ručni rad prepun zanimljivih, novih linija i detalja, ni po cijeni nisu preskupe, a opet nisu jeft-ine, što dokazuju djevojke koje su postale ponosne vlasnice već nekoliko Romaninih modela torbi.

S novčanom potporom HZZ-a od 24.000 tisuće kuna, Romana je otvorila firmu i zaposlila se u istoj. ‘’Od siječnja ove godine sam zaposlena, a burza bilježi jednog nezaposlenog manje’’, uz osmijeh je kazala. Za potporu Romana je morala ispunjavati određene uvjete, određeno vrijeme morala je imati status neza-poslene osobe na HZZ-u, morala je napisati plan i program čime se misli baviti uz ostale detalje proizvodnje i prodaje, a onda je, nakon nekoliko mjeseci, dobila potporu.

‘’Morala sam napisati plan kako mislim proizvoditi, gdje mislim proizvoditi, kome mislim prodavati i slično, ali u današnje vrijeme ne možete znati kome ćete točno moći prodavati tu torbu, ili bilo koji drugi svoj proizvod’’, kaže Romana. ‘’Da znam kome ću prodavati torbe, sve bi bilo lakše. Najbolji slučaj bi bio povezivanje s ne-kim velikim poduzećem ili lancem trgovina, sklopiti ugovor i tako biti siguran da ću mjesečno isporučivati neki određeni broj torbi. Ali, ja to ne mogu znati, jer nisam u takvoj situaciji, ali isto tako, to ne mora i ne bi trebao biti razlog zbog kojeg HZZ meni neće htjeti dati potporu’’, naglasila je.Romana je poticaje dobila i sada se svaki dan bori sa svijetom, s torbama na svojoj strani. Poticaje je dobila. Svaka tri mjeseca isporučuje plan za sljedeći vremenski period uz potvrdu da si redovito plaća doprinose. ‘’U slučaju neplaćanja doprinosa morala bih im vratiti iznos potpore’’, istaknula je Romana. ‘’Torbe su od materijala od kojih one to inače nisu’’, kazala je ostajući pomalo tajanstvena, kada smo ju pitali za materijale od kojih šiva svoje torbe. ‘’I to je jedan od načina kojim, vjerujem, postižemo to da smo drugačiji od drugih, da nudimo nešto za određeni tip žena, jer to nisu torbe za svaku ženu’’.Cijena, kako nam je i sama Romana rekla, većinom velikih torbi, ‘’u koje svašta stane, a može se i izgubiti’’, kreće se od 100 do 300 kuna.

‘’Meni je žao što je to kao neki hrvatski proizvod, a u stvari to nije’’, ustvrdila je i dodala: ‘’Imamo problem s nabavom materijala, a kako određene materijale nemožemo kupiti, javljaju se i problemi pri isporuci određenih torbi’’. Prisjetila se krasne crne gumirane torbe, od materijala kojeg više nema, ne može nabaviti i samim time ni napraviti sličnu torbu.

Romanine torbe trenutno se mogu pronaći i preko online prodaje stranica Kolek-tive, Link galeriji u Radićevoj i butiku Vila u Gajevoj ulici, a stalno preko društvene mreže Facebook te njihove internet stranice. Radi sama, a sin joj pomaže, kako kaže, ‘’da proguramo torbe da budu viđene, kako bi mogli živjeti od toga’’. Zaključuje kako je ‘’sve krenulo iz ljubavi prema torbama, prvenstveno moje pri-jateljice Sanje. Ona je veći ljubitelj torbi od mene, priznajem, a pogledajte do kuda nas je to danas dovelo!’’.

zagreb.hr19.travnja 2013. aktualno 13

Na najvećoj izložbi zmija otvorenoj u Green Gold Centru, posjetitelji će moći pogledati više od stotinu zmija, uključujući i mambe, čegrtuše, pitone, ljutice, siktavice… Sigurno jedinstvena izložba ”Čudesan svijet zmija” održava se u Green Gold Centru do 30. travnja.

Prvi put u Hrvatskoj izložene su zmije iz svih krajeva svijeta. Mambe, kobre, čegrtuše, najveće i najmanje svjetske ljutice, boe i pitoni. Više od 100 zmija u više od 40 terarija s detaljnim opisom svake vrste. Sve su životinje iz privatne kolekcije Nevena Vrbanovića, organizatora izložbe i strastvenog skupljača tih hladnokrvnih gmizavaca.

U izložbenom prostoru Green Gold Centra, izložba je otvorena do 30. travnja, svakim danom od 10 do 20 sati. Cijena ulaznice je 40 kuna, za djecu od sedam do 14 godina 20 kuna, dok je za djecu mlađu od sedam godina ulaz bes-platan.

Stotinu zmija sikće u Green Gold Centru

Tiskano izdanje publikacije ‘Vodič za zdravlje”, promidžbenog materijala ja-vno-zdravstvene akcije ‘Zdravlje za sve’, kojom su se Zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” i Grad Zagreb uključili u ‘Dane preventive 2013, pred-stavljeno je početkom mjeseca travnja u Hrvatskom novinarskom domu.

Ove godine naglasak akcije ‘Zdravlje za sve’ je na bolesti povišenog krvnog tla-ka i tijekom travnja na 18 lokacija u gradu djelatnici Zavoda za javno zdravstvo mjerit će krvni tlak te građanima davati savjete o prevenciji i mogućnostima liječenja ove danas raširene bolesti, a građanima će se dijeliti besplatni prim-jerci publikacije ‘Vodič za zdravlje’. Elektroničko izdanje se nalazi na internets-kim stranicama www.stampar.hr i www.zdravljezasve.hr, a riječ je o savjetniku koji donosi niz podataka o djelatnostima Zavoda te korisnih uputa o zdravlju i preventivi, naglašeno je na predstavljanju.

Ministar zdravlja Rajko Ostojić, koji je i odgovorni urednik publikacije, pohvalio je rad Zavoda ocijenivši da je Ministarstvo prepoznalo potencijal te ustanove dodijelivši joj četiri referentna centra, a u planu je još nekoliko. ”Nema seg-menta kojim se Zavod za javno zdravstvo ne bavi, od buke, vode, hrane, do epidemiologije”, kazao je Ostojić.

”Rad Zavoda može se okarakterizirati s tri osnovna obilježja – stručnost, ob-razovna djelatnost i znanost, a oni su u Zavodu za javno zdravstvo “Andrija Štampar” na visokoj razini”, naglasio je Ostojić, dodavši da publikacija “Vodič za zdravlje” sadrži niz korisnih savjeta građanima kako sačuvati zdravlje, ali i kome se i kako javiti u slučaju bolesti.

Predstavljena besplatna publikacija ‘Vodič za zdravlje’

Isprika g. Božidaru PrezeljuOvim putem redakcija Zagreb.hr javno se ispričava gospodinu Božidaru Prezelju, autoru fotografije koju smo objavili na naslovnici posljednjeg broja Zagreb.hr, koji je izišao 15. ožujka. Naime, greškom nismo zatražili dopuštenje autora za objavu fotografije na kojoj je snimka iz zraka stadiona GNK Dinamo, preuzevši je sa službene web stranice GNK Dinamo.

Željeli smo u najboljoj vjeri najaviti veliki nogometni spektakl reprezentacija Hrvatske i Srbije, zato smo i objavili fotografiju. Napo-minjem da inače u Zagreb.hr koristimo isključivo fotografije našeg službenog fotografa, kao i one s partnerskog www.zagreb.hr, Grad-skog poglavarstva te Shutterstock. Stoga molimo gospodina Prezel-ja te naše čitatelje da uvaže ovu ispriku, a ovakve nam se greške više neće ponavljati.

online

www.zagrebonline.hr

aktualno14 zagreb.hr19. travnja 2013.

jer vaš novac vrijedi više

Otvorena peta trgovina Bija Baja Buf U Arena Centru otvorena je peta zagrebačka trgovina Bija Baja Buf, koja nudi širok izbor kvalitetne dječje odjeće i obuće. Posebnost ove trgovine leži u domaćoj proizvodnji koja čini čak 80 posto Bija Baja Buf ponude i prodaje. Ponuda dječje odjeće zasniva se na markama kvalitetne domaće proizvodnje, uključujući Dizzy, kape i šešire Mama voli Gabi te sve pop-ularniju odjeću marke Bija Baja Buf za bebe i djecu. Naglasak u ponudi dječje obuće je na vrhunskom Froddo programu Ivančice iz Ivanca te nekoliko globalno prepoznatljivih brendova koji upotpunjavaju ponudu.

‘Svi proizvodi su napravljeni u Hrvatskoj i radi se o odjeći s visokim udje-lom pamuka. Odjeća je veće gramature, što znači da se neće razvući na-kon pranja. Gledamo da cijena bude pristupačna prosječnom hrvatskom potrošaču, jer ako je nešto hrvatski proizvod, ne znači da mora biti skupo. Obuća, time mislim na marku Froddo od Ivančice, bazira se na prirodnim materijalima, tako da omogućava dječjem stopalu da diše i pravilno se razvija’, naglasio je direktor Virtus Grupe Slavko Putar.

Zadovoljstvo kupaca otvaranjem ove trgovine i širem hrvatske proizvod-nje potvrdile su i neke javne osobe koje se svakodnevno ‘bore’ sa svojim klincima. ‘Danas su djeca poprilično zahtjevna i vole se oblačiti praktično. Mislim da je ovo jedan od takvih dućana pa mislim da ću češće navratiti. Moj klinac ima već deset godina, voli mijenjati tenisice, a noga mu brzo raste ko blesava tako da ćemo sigurno posjećivati ovu trgovinu’, izjavio je poznati hrvatski glumac, komičar i tv voditelj Zlatan Zuhrić Zuhra.

Poduzetnički duh Virtus Grupe d.o.o., vlasnika trgovine, svijetli je primjer pomoći domaćih proizvođača koji i u vrijeme krize uspijevaju pronaći svo-je mjesto na tržištu te dati barem mali doprinos zaposlenosti i supstituciji uvoza domaćim proizvodima. Uz novozaposlene četiri osobe, pozitivne učinke sigurno će imati i povećana prodaja robe iz domaće proizvodnje

Čaroban svijet dječje odjeće

za oko 1 milijun kuna, planirane za 2013. godinu. Bija Baj Buf kao i neki od njegovih dobavljača, svoj poslovni uspjeh, između ostalih, mogu zahvaliti i Gradu Zagrebu, koji je subvencioniranim kamatama na kredite u našim bankama uvelike pomogao razvoju proizvodnje i prodaje domaćih tek-stilnih proizvoda u Zagrebu i Hrvatskoj.

Klaićevoj bolnici donirani inkubator i dva perfuzoraKlinici za dječje bolesti u Klaićevoj u utorak, 9. travnja donirani su inten-zivni inkubator i respirator za koji su sredstva prikupljena na humanitar-nom koncertu “Pjesmom za Palčiće” u sklopu HRT-ove akcije “Uz nas niste sami”, kao i dva perfuzora.Radi se o dvanaestoj donaciji u 12 mjeseci humanitarne akcije “Palčić gore”.

Predsjednica Kluba roditelja nedonoščadi “Palčić” Željka Vučko, koja je i organizirala akciju napomenula je da je od početka akcije 21. ožujka 2012. prikupljeno 2,5 milijuna kuna, te da je donirano 12 rodilišta, opre-mom u vrijednosti 2 milijuna i 53 tisuće kuna. Istaknula je da je cilj akcije,

koja će trajati do kraja ove godine, donirati još 16 rodilišta, koja trebaju pomoć sviju nas, te apelirala na Vladu RH da se priključi toj akciji tako da PDV, koji je udruga morala platiti, vrati na njihov račun ili da kupi potre-ban uređaj. “Godišnje se na Zavodu za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje djece liječi više od šest tisuća djece”, istaknula je pročelnica tog Zavoda Ljiljana Popović.

Dodala je da im je donacija inkubatora, kao i perfuzora od kojih je jedan donacija Kozma, a drugi Sajma vjenčanja, beskrajno vrijedi. Ravnatelj Klinike za dječje bolesti Zagreb Osman Kadić istaknuo je da je oprema u toj bolnici stara oko 20 godina, te dodao da bolnici iz tekućih prihoda ne ostaje ništa za nabavu nove opreme, zbog čega su ovakve akcije potrebne. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji je 2003. godine imao moždani udar, osnovao je Zakladu za moždani udar, te Udrugama za pse vodiče i mobilitet darovao četiri psa.

Gradonačelnik je ovom prilikom istaknuo i obećao još jedan inkuba-tor koji će donirati Grad, te najavio da će novac koji sjedne na račun za kampanju, uplatiti za kupnju respiratora. “Ovom akcijom pokazana je humanitarnost i dobro srce”, rekao je zamjenik ministra zdravlja Marijan Cesarik pohvalivši rad udruge. Ravnatelj HRT-a Goran Radman posebno se zahvalio građanima koji su sudjelovali u akciji napomenuvši da su ovakve akcije potrebne kada država ne može osigurati pomoć putem svojih socijalnih mehanizama.

1

zagreb.hrPRILOG 19. travnja 2013.Uređenje doma

Unesite dah proljeća u svoj domNakon zimske topline, u prostor je potrebno unijeti proljetno osvježenje, koje djeluje vrlo poticajno. Za sve one koji adaptiraju dom, proljeće je ide-alno kao inspiracija vezano uz odabir boja i materijala, ali će i oni koji žele brze i jeftine preinake, naći vrlo jednostavne načine za stvaranje novog ugođaja u prostoru. Bunt boja, organski oblici, red bez pravila, prozračnost i svježina – osnovne su teme interijera vezane uz ovo godišnje doba.

Proljeće u prostor unesite postavljanjem biljaka. Zelenilo oplemenjuje prostor i daje mu poseban identitet. Dekorativne sezonske biljke i cvijeće unose dah proljeća u pravom smislu riječi pa su poželjne u svim prostori-ma doma – od ulaza do kupaonice, koja u skladu s najnovijim trendovi-ma postaje mjesto za opuštanje. Proljetno šarenilo doma možete osjetiti odabirom stolica istog dizajna u raznovrsnim bojama. Uz jednobojni tepih na podu i stol u jednoj od odabranih boja, stolice će se odlično uklopiti svojom razigranošću. Dah proljeća unesite jednostavno u spavaću sobu prekrivačem kreveta ili dekorativnim jastučićima. Ukoliko dah proljeća želite osjetiti na otkačen način, postavite tepihe jarkih proljetnih boja, pop-ut ružičaste, u stiliziranim cvjetnim ili biljnim oblicima.

Proljeće je na pragu, a inspiracija za uređenje prostora, koju donosi, bezgranična. Dopustite da vas inspirira i doživite ovo proljeće u sebi i oko sebe! Pozitivnu energiju i dobre proljetne vibracije unesite u vlastiti dom te ugođaj zimske topline zamijenite prozračnošću i razigranošću. Pros-tor u kojem živimo i način na koji ga oblikujemo utječu na naše zdravlje, energiju, odnose s drugim ljudima, raspoloženje, koncentraciju, a samim time i na opći uspjeh i zadovoljstvo u životu. Proljeće je zasigurno najbolji period u godini za preuređenje stana i to upravo zbog pozitivne energije koja se stvara svuda oko nas te vas čini raspoloženim i kreativnim. Ide-alno je vrijeme za “čistku“ i oslobađanje od svih suvišnih stvari i komada

namještaja koji zagušuju prostor. Prozračnost, kao tipična karakteristika proljeća, podiže kvalitetu stanovanja te je potrebno težiti uspostavljanju upravo ovakvog olakšanog i fluidnog prostora. Bez obzira koliko ćete se teško rastati od nekih dragih, ali nepotrebnih stvari, lakoća i ugodaj rasterećenog prostora bit će vam zasigurno još draži.

PRILOG Uređenje doma16 zagreb.hr19.travnja 2013.

Vaš će stambeni prostor zas-jati u novom svjetlu

Iako je bilo razdoblja kada su bile više ili man-je u trendu, možemo reći da su zidne tapete oduvijek bile neizostavni dio uređenja interi-jera. Danas, kada se susrećemo s različitim sti-lovima uređenja, bez obzira na trendove, svaki od njih može biti obogaćen upotrebom zidnih tapeta, koje će naglasiti pripadnost željenom stilu. Današnji trendovi ponovo nameću prim-jenu zidnih tapeta , jer cvjetni, geometrijski, apstraktni motivi na zidovima, nezaobilazni su dio modernog uređenja prostora. Oslikavanje ovakvih motiva, multipliciranih na površini zida, bilo bi zaista komplicirano, ali je zato jednostavno i brzo ostvarljivo postavljanjem zidnih tapeta. Pojedina razdoblja su nosila sa sobom tipične motive pa tako i sada trend daje osobitosti i pravila korištenja tapeta.

U korak s trendom

Ukoliko doista želite biti u korak s trendom, jedan zid svog stambenog prostora ćete obavezno obložiti tapetama. Motivi mogu biti različiti. Primjenom cvjetnih te apstraktnih geometrijskih oblika u kombinaciji različitih boja nećete nikako pogriješiti. Obzirom da su popularni naglašeni motivi s krupnim uzor-cima, nikako ne preporučujemo oblaganje svih zidova u prostoru, već samo onog koji će biti naglašen. Jaki motivi i atraktivni prikazi bit će istaknutiji i postići pravi efekt u prostoru gdje su ostale plohe zidova u smirenim i neutralnim bojama. Previše naglasaka na zidovima stvorit će konfuziju i atmosferu u kojoj se nećete moći opustiti. Stoga, budite oprezni u odabiru pravih ploha za oblaganje tapetama.

Kod velikih uzoraka preporučujemo bijelu podlogu tapete, koja će se povezati sa bijelim zidovima u prostoru, a kod sitnijih uzoraka doz-voljene su i dinamičnije kombinacije. Poželjno je da je boja okolnih zidova sastavni dio uzorka

Modno i kreativno - zidne tapete

tapete. Na taj će se način postići veća poveza-nost prostora. Najbolji motivi za dnevne boravke su oni multiplicirani, jer ne privlače pozornost već samo ukrašavaju prostor.

Pojedine plohe zidova spavaće sobe mogu biti obložene foto – tapetama s prirodnim umirujućim prikazima. Ovakvi prizori, uz prim-jenu odgovarajućih boja, poput nježno plave ili zelene, bit će pravo osvježenje, a vašu će spava-onicu pretvoriti u ugodan prostor za opuštanje i odmor.

Tapete u dječjim sobama mogu biti u veselim motivima i živim bojama kako bi poticale dječju razigranost.

Dekorirajte svoje zidove

Za ukupan doživljaj prostora je vrlo bitna di-menzija i pozicija tapeta, koja treba biti skladno uklopljena s ostalim elementima uređenja in-terijera. Ne oblažite sporedne zidove tapetama, jer će nepotrebno privlačiti pažnju. Idealan je smještaj tapeta na zidove uz sjedeću garnituru, zid uz, ili iza kreveta u spavaćoj sobi, ili uz blago-vaonski stol. Tapeta će pojačati naglasak onog dijela interijera koji želite da bude najizraženiji u prostoru. Ukoliko uklopite i svjetleća tijela sa stražnje strane tapete, učinak će biti maksimaln! Ovakav zahvat ipak zahtjeva nešto veći prostor,

zbog efekta dvostukog zida.

Tapete mogu biti izrađene od papirnatih, um-jetnih ili tekstilnih vlakana, a osim dekorativne, imaju i zaštitnu ulogu. Da biste postigli željeni efekt, potrebno ih je postaviti na ravnu i očišćenu površinu zida te se pridržavati svih uputstava proizvođača, ukoliko ih postavljate sami. Vaš životni prostor će sigurno dobiti novu dimen-ziju pravilno odabranim i postavljenim zidnim tapetama. Stoga, budite u trendu i dekorirajte svoje zidove odmah!

zagreb.hr19.travnja 2013. PRILOG Uređenje doma 17

Kako izabrati boju za uređenje doma?

Najvažniji element pri uređenju doma su boje. Moguće je izabrati tisuće kombinacija boja, ali možete koristiti osnovne boje kako biste stvorili najbolju kombinaciju boja koje pristaju Vašem domu i naravno osob-nom ukusu. Koraci za odabir najboljih boja ne bi Vas trebali smesti u odabiru najbolje kombinacije ili izgleda. Uvijek odaberite boje koje biste najviše htjeli vidjeti u svom domu.

Paleta boja

Paleta boja pomaže Vam da otkrijete najbolju boju i odnose boja za svoj dom. Osnovne boje - sve boje osim bijele nastaju miješanjem osnovnih boja. Plava, žuta i crvena spadaju u osnovne boje. Pomiješajte ove tri boje u jednakom omjeru i dobit ćete smeđu.

Sekundarne boje

Pomiještajte jednaku količinu osnovnih boja kako biste stvorili sekundar-ne boje. Rezultat je jednostavan, ljubičastu dobijete miješanjem crvene i plave, zelenu miješanjem plave i žute i narančastu od žute i crvene.

Tercijarne boje

Pomiješajte jednu osnovnu boju sa velikim udjelom drugih primarnih boja kako biste stvorili tercijarne boje. Recimo, pomiješajte plavu sa dvije kombinacije crvene kako biste stvorili crveno-ljubičastu. Termini osnovnih boja - nijansa boje je zapravo osnova boja, recimo plava je ni-jansa u svjetlo plavoj i tamno plavoj.

Ton

Ton opisuje gustoću i kvalitetu reflektiranja. Tonovi su bitni kada odabi-rete shemu boja.

Veličina boje

Opisuje omjer bijele ili crne u svakoj boji. Vrijednosti spektra iz svijetle u tamnu na skali sive.

Čistoća boje

Odnosi se na njenu zasićenost i čistoću.

Želite izvući najbolje iz vašeg stana/doma?

Ključ uspjeha pri uređenju doma svakako su boje. Bojanje zidova jedna je od najdrastičnijih promjena koje možete učiniti u svome domu, ali također odabir boje za interijer može biti vrlo frustrirajući posao. Ovi savjeti će Vas voditi prema odabiru najpogodnijih paleta boja za Vaš dom. Prije no što prionete u posao izmjerite svoju sobu. Svaka soba / prostorija ima svoje specijalne elemente i naravno funkcije. Prvo imajte na umu samu strukturu prostorije, uzmite u obzir njen oblik i veličinu. Svijetle boje upotrebljavaju se kod malih prostorija jer ih čine prostranijima, dok tamne boje mogu pomoći da ogromne prostorije izgledaju zbijenije. Uzmite u obzir neki arhitektonski detalj, kao oblikovanje, urednost, stupce, ili pregrade. Što je atraktivno i što nije atraktivno. Različiti intenziteti i nijanse mogu upot-puniti arhitekturu, namještanje i umjetnost. Zapamtite kako boja može naglasiti ili pak sakriti značajke prostorije. Vaš izbor boje također ovisi o funkciji prostorije.Je li glavna funkcija sobe spavanje, jelo, zabava ili nešto sasvim drugo? Topla nijansa u dnevnoj sobi pruža više udobnosti i stvara pozivajuću atmosferu za goste, za razliku od hladnih boja.

Odabir boja interijera

Prije nego što odaberete boju, razmislite o tome gdje Vaša prostorija spada, odnosno, kako je smještena u odnosu na druge prostorije u stanu.

Je li soba prometna ili ne? Imate li problema s odlukom o pravoj boji?

Ako ste već izabrali stil uređenja interijera, ili ako radite sa prostorijom koja je već namještena, fokusirajte se na najdražu tvorničku boju, na komad namještaja, ili neki drugi element. Nemojte se bojati ni svijetlih ni tamnih boja. Ako Vaša prostorija nije namještena, titrava boja može ju potpuno ispuniti. Pronađite sebe u uređenju. Boje bi trebale reflektirati vašu osob-nosti, raspoloženje. Koja je Vaša najdraža boja? Ako niste sigurni koja je, zavirite u svoj ormar sa garderobom. Boja koju volite nositi je boja koja čini da se osjećate dobro.

Odabir boja pri uređenju interijera

PRILOG Uređenje doma18 zagreb.hr19.travnja 2013.

Uskoro nam dolazi lijepo i toplije vrijeme, kada svatko od nas voli uživati na balkonu (terasi) ispijajući omiljeni napitak, čitajući i uživajući u toplini sunca. Bez obzira koliko je velik vaš balkon te koliko imate novca za njego-vo uređenje, uz malo kreativnosti i dobrih ideja ćete ga pretvoriti u pravu oazu za uživanje.

Razmislite što zapravo želite od balkona

Postavite si pitanje za što će vam služiti vaš mali balkon? Želite li od nje-ga stvoriti neku opuštajuću zonu gdje ćete se moći „izvaliti“ u udobnu ležaljku, ili želite ispijati kavu u dobrom društvu, uzgajati lijepo bilje? Jako je bitno odrediti si prioritete, jer ako imate jako mali balkon, ma koliko se trudili često nećete moći smjestiti udobnu ležaljku i stol za druženje na njega.

Razmišljate u visinu

Kako biste što bolje iskoristili prostor balkona, razmišljajte u visinu, post-avite razne police, kukice na koje ćete objesiti tegle sa cvijećem i sl. Jedno od pametnih rješenja za male balkone je što veća iskoristivost ograde, tako možete postaviti stol koji umjesto nogica je pričvršćen za ogradu, a takve mogu biti i tegle sa cvijećem.

Investirajte u podne obloge

Lijepe podne obloge jako utječu na cjelokupni izgled balkona, a budući da imate balkon male površine, ovo i nije jako skupa investicija. Nećete pogriješiti ukoliko postavite drvene podne obloge koje se jako lako post-avljaju i cijena im je prihvatljiva. Drvo daje toplinu i uklapa se u bilo koji stil uređenja balkona. Ukoliko niste u mogućnosti promijeniti podne obloge, možete postaviti neki zanimljiv tepih (krparu).

Balkon bez bilja i cvijeća nije balkon

Ukoliko imate i najmanji balkon na svijetu, nezaobilazni segment svakog balkona je cvijeće i bilje koje stvara prirodnu, opuštajući i razigranu at-mosferu. Ako vam balkon nije uz cestu (zbog ispušnih plinova), možete na njemu uzgajati začinsko bilje. Što se tiče postavljanja bilja i cvijeća budite jako kreativni i inovativni, tegle i posude sa cvijećem možete postavljati na balkonsku ogradu, na zanimljive police, na stol…Imajte na umu da s biljem i cvijećem nikada ne možete pretjerati, što više – to bolje.

Važni su detalji

Kao u svakom prostoru, tako i na balkonu, mali, pažljivo odabrani detalji, upotpunit će izgled cijelog balkona. Odaberite jastuke zanimljvih uzoraka, neka tegle i posude za cvijeće pričaju svoju priču, i ne zaboravite postaviti svijeće kako biste u lijepim i dugim noćima mogli uživati u romantičnom ugođaju na svježem zraku.

Kako urediti mali balkon?

zagreb.hr19.travnja 2013. PRILOG Uređenje doma 19

Naočigled beskorisni materijali i odbačene stvari mogu postati novi izvor ideja i vašem domu udahnuti novi život. Osim što ćete učiniti nešto što je korisno i ekološki prihvatljivo na taj način pokazat ćete i osvještenost po pitanju sustava konzumacije i potrošačkog društva, a ono što je reciklirano osim što je dobro za okoliš i funkcio-nalno može biti i itekako estetski primamljivo.

Posljednjih godina u uređenju interijera mnoge poznate tvrtke vraćaju se prirodnim materi-jalima, ili postupku recikliranja i trude se poka-zati što inovativnije proizvode u duhu ekološke osvještenosti. U drvnim industrijama otpad se uglavnom baca ili pali svaki dan a samo mali dio drvnog otpada se reciklira u prozvodnji namještaja. Predstavljamo vam zanimljive ideje kako od starih stvari napraviti nove i inovativne koje vam mogu poslužiti kao inspiracija.

Recikliranje

Umijeće stvaranja ne mora biti rezervirano samo za umjetnike, a u ovo doba recesije mnogi su pri-morani primieniti sistem „napravi sam“ i to od ni od čega. Dom ne mora biti skupocjen i oprem-ljen ultra modernim namještajem da bi izgledao estetski lijep i bio funkcionalan. Odbačene stvari i one koje bi trebale završiti na otpadu mogu vam poslužiti za izradu vrsnih dekoracija i namještaja. Ono što je najviše potrebno jesu mašta, dobra volja i spretne ruke. Tako možete iskoristiti stari papir, limenke, drvo, željezo, staklo, plastiku, tkanine i druge materijale. U svijetu postoje i cen-tri za reciklažu koji se bave samo sakupljanjem i razlaganjem otpada koji će u budućnosti postati nešto novo i korisno, a neke od najpoznatijih svjetskih tvrtki u uređenju interijera upravo se vode ovom idejom o recikliranju i pretvaranju otpada u visoko kvalitetne, funkcionalne i es-tetski izrađene komade namještaja. Recikliranje se definira kao izdvajanje materijala iz otpada i njegovo ponovno korištenje. Limenke se mogu odlično iskoristiti za izradu svjetiljki. Stari panjevi mogu poslužiti kao mali stolići ili sjedilice, dok se industrijskom preradom i novim tehnologijama može dobiti ultra moderan komad nemještaja. Stare novine i časopisi su odlične za izradu lus-tera, lampi, košara i sl. a odbačene jutene vreće za presvlačenje namještaja.

Recikliranje i eko friendly namještaj

Uz malo mašte – novo ruho starog namještaja

Ono što može bitno promijeniti izgled prostora je upravo presvlačenje namještaja ili tapeciranje što će uz male troškove unijeti i novu svježinu. I stari namještaj koji ste mislili baciti može biti do-bra podloga za preuređenje na kojem će se moderan dezen tkanina i boja odlično uklopiti. Kada tapecirate namještaj, ostavite dovoljno materijala da napravite i pokoji dekorativni jastučić, a ako želite određeni materijal provući i na drugi dio prostora možete se poigrati sa zavjesama, ili nadstol-njacima. Kod korištenja različitih materijala pripazite da tekstura i debljina budu slični.

Ekološki materijali

Ekološka osviještenost suvremenog kupca traži za opremanje svog doma ono što je proizvedeno od organskih, prirodnih materijala koje je moguće ponovno primjeniti i reciklirati. Osim velikog trenda u svijetu i hrvatske tvrtke posljednjih godina sve više naglašavaju prirodne materijale bez obzira radi li se o uređenju domova, ili poslovnih objekata, restorana, hotela i sl. Drvo, bambus i ratan su vjerovatno najpoznatiji a od tkanina lan, juta, pamuk. Materijali koji se koriste u proizvodnji namještaja imaju i posebne certifikate koji naznačuju da nisu štetni za zdravlje i kancerogeni, a u nekim slučajevima mogu biti i ljekoviti, što govori o velikom utjecaju namještaja na zdravlje.

Novi šarm drva

Ono što čini razliku između običnog drvenog namještaja i ekološkog je njegova finalna obrada koja ne koristi lakove, nego isključivo voskove, ili biljna ulja. Na taj način spriječavamo otrovna ispara-vanja i zaštićujemo okoliš koji tako postaje izvor zdravlja. Namještaj koji se izrađuje od drva može izuzetno lijepo izgledati ako pratimo liniju neobrađenog drveta, ili unesemo umjetničku notu u izradu nemještaja. Svaki komad drvenog namještaja je zapravo unikatan primjerak jer je i svako drvo drugačije bez obzira imamo li gotovi proizvod stol, stolice, krevet, ormar, komodu i sl.Kod „eko dizajna“ sve više je u trendu da se prate prirodno oblici drva kod izrade namještaja i to nas podsjeća na vezu sa prirodom a kako je potpuno biorazgradiv moguće ga je reciklirati, ili vratiti prirodi.

sport20 zagreb.hr19.travnja 2013.

Hrvatskom sportu prijeti amaterizacijaMateša: Potpore klubovima nećemo smanjivati, davanja će biti transparentnijaNedavno je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja uputila dopis Mini-starstvu sporta u kojem piše kako mnogim sportskim klubovima već nakon 1. srpnja, kada Hrvatska postaje članicom EU-a, prijeti stečaj, ili likvidacija, jer primaju državne potpore, odnosno, novac iz državnog, županijskog, ili gradskog proračuna. Naime, već nakon 1. srpnja segment tržišnog natjecanja prelazi pod direktnu nadležnost Europske komisije, koja se upravo posljednjih mjeseci ozbiljno počela baviti sportom. Stoga je AZTN pozvao resorno ministarstvo da do ulaska Hrvatske u Europsku uniju izmjeni Zakon o sportu i precizno uredi način financiranja sporta. Konkretno, to znači da će se javni novac moći dodjeljivati samo amater-skim klubovima.

Svi ostali - oni koji prodaju igrače, ulaznice, televizijska prava, ili suvenire morat će naći način kako živjeti od vlastitih prihoda. Također, morat će se prekinuti i s praksom prikrivenog financiranja preko raznih komunalnih tvrtki, turističkih zajednica, ili povezanih poduzeća, jer sve se to smatra javnim novcem, odnosno, državnom potporom. S novim “pravilima igre” upoznat je i ministar Željko Jovanović koji je još krajem 2012. godine poručio kako bi se s javnim novcem ubuduće trebao financirati tek ama-terski sport, no do danas takva ideja nije zaživjela. Ipak, kako ne bi bilo sve crno, profesionalnim klubovima bit će dostupno (malih) 200.000 eura financijskih dotacija u razdoblju od tri godine, uz dopunske potpore kojima se smatraju i porezne olakšice, donacije, subvencije, sponzorstva te dodjela sportskih objekata. O novom načinu financiranja sporta ogla-sio se i predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša. Prvi čovjek olimpijskog odbora poručio je kako će se nova pravila poštivati te da je sustav finaciranja hrvatskog sporta vrlo sličan onome u Europskoj uniji. Mateša je dodao da se potpore klubovima koji primaju novac neće smanjivati, već da će se davati na druge, transparentnije načine.

Izvršni predsjednik HNS-a Damir Vrbanović poručio je da će se bez tog novca hrvatski nogomet potpuno amaterizirati, jer sredstva od prodaje ulaznica, TV prijenosa i marketinga su zanemariva. Najveći dio novca za preživljavanje klubovi imaju upravo iz državnog proračuna i prodaje igrača. No, ako će, poručuje Vrbanović, lokalna samouprava i država u cjelini novac koji će dobiti neulaganjem u sportske klubove preusmjeriti u infrastruk-turu, prvi će, kaže, podržati taj prijedlog.

Hrvatski atletski savez dobio je veliku podršku u organizaciji Esrte Plave lige, atletskog natjecanja koje će postati najznačajniji dječji sports-ki događaj u Hrvatskoj. Naime, pokroviteljstvo nad ovim sportskim događajem, preuzelo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, čime će ovo dječje atletsko natjecanje zasigurno podignuti na još višu razinu te mu dati i dodatnu vrijednost.

Ministarstvo sporta pokrovitelj Erste Plave ligeČak 5.000 djece u lovu na finale lige na Hanžekovićevom memorijalu

Erste Plava liga ambiciozan je projekt Hrvatskog atletskog saveza koji će se odvijati u okviru Hanžekovićeva memorijala, najznačajnijeg atletskog događaja u Hrvatskoj, a pod generalnim pokroviteljstvom Erste & Steier-markische Bank d.d. i Erste Plavi mirovinskih fondova.

„Zahvaljujemo se Ministarstvu na pokroviteljstvu i što je prepoznalo vri-jednost ovog jedinstvenog atletskog projekta. Pružanje potpore Erste Plavoj ligi zapravo je pružanje prilike djeci da prepoznaju svoje atletske po-tencijale i da ih razvijaju. Uz to, sigurno je kako će Erste Plava liga u okviru Hanžekovićeva memorijala, našeg najznačajnijeg atletskog natjecanja, dati veliki doprinos promociji hrvatske atletike, a time i hrvatskog sporta općenito“, poručio je Siniša Ergotić, direktor Hrvatskog atletskog saveza. Erste Plava liga natjecanje namijenjeno je svim učenicima od 3. do 6. razreda, a natjecatelji će imati priliku pokazati svoje sposob-nosti u sedam disciplina - utrke na 60 m i 300 m, skok u vis, skok u dalj, bacanje kugle od 2 kg i 3 kg te vortex. Kvalifikacijska natjecan-ja održavat će se tijekom svibnja i lipnja u sedam najvećih hrvatskih gradova, Varaždinu, Puli, Rijeci, Zadru, Osijeku, Splitu i Zagrebu. Predviđa se kako će u Erste Plavoj ligi nastupiti oko 5000 natjecatelja, dok je mjesto za njih 480 najboljih rezervirano u velikom finalu koje će održati 3. rujna 2013. godine na stadionu Mladosti u Zagrebu, u okviru najvećeg i najvažnijeg atletskog natjecanja u Hrvatskoj - Hanžekovićeva memori-jala. Osim medalja i vrijednih nagrada, učenici će dobiti priliku družiti se s ambasadorima Lige, najuspješnijim hrvatskim atletičarkama Blankom Vlašić i Sandrom Perković, ali i s mladim i uspješnim atletičarom Ivanom Horvatom.

zagreb.hr19.travnja 2013. sport 21

Sezona iz snova Kuglačkog kluba Zagreb-ZabokyMladost donijela naslov državnog prvakaPet godina nakon što su pomladili momčad, seniorke Športskog kuglačkog kluba Zagreb-Zaboky osvojile su naslov prvakinja Hrvatske ispisavši najsjajniju stranicu u povijesti kluba. Golemi uspjeh tim je veći, jer je pomlađena ekipa u završnicu prvenstva ušla bodovno izjednačena s riječkom Mlakom, a Zagrepčanke su na kraju slavile s pola boda prednosti (99 – 98,5).

Da je riječ o vrlo talentiranoj ekipi pokazalo se još prije dvije godine kada je u vitrine kluba pospremljen pobjednički pehar ekipnog Kupa RH, a prošle su godine seniorke bile najbolje na međunarodnom NBC Kupu. Da se u klubu odlično radi pokazuju i uspjesi ostalih mlađih kategorija. Naslovom ekipnih državnih prvaka okitili su se juniori i kadeti, a 2. mjesto osvojile su mlađe juniorke. Tako je malo nedostajalo da klub osvoji kuglački Grand Slam – osvajanje ekipnih naslova u svim dobnim kategorijama.

Odlični klupski rezultati skrenuli su pozornost na nekoliko igračica koje su članice hrvatske reprezentacije. Tako će boje Hrvatske na Svjets-kom prvenstvu Mađarskoj u svibnju braniti Ines Hasić i Tihana Čavlović kao seniorke te Mirna Bosak, Valentina Pavlaković i Klara Sedlar kao mlađe juniorke. Za najuspješniju sezonu od os-nutka kluba 1948. godine zaslužni su i treneri

U Ljubljani je od 9. do 14. travnja održan 16. Mediteranski kup na kojem je po treći put nastupila reprezentacija Hrvatske i po prvi put osvojila jedno od odličja. Miše Mrkonjić je dobrim igrama kroz cijelo natjecanje ostvario ulazak u Masters gdje je kao osmoplasirani igrao protiv najboljeg igrača ovog natjecanja i pobijedio ga u četvrtfinalnom dvoboju. Za više od toga ponestalo mu je snage, no brončana medalja našla se oko vrata. U konkurenciji 13 država bowling reprezentacija Hrvatske ostvarila je nekoliko vrlo dobrih uspjeha od kojih valja istak-nuti šesto mjesto ekipno, sedmo mjesto muških parova, deseto mjesto mješovitih parova i dva jedanaesta mjesta u pojedinačnoj konkurenciji.

Hrvatska delegacija u Ljubljani brojila je šest članova - uz igrače Mišu Mrkonjića (BK Zapad) i Darija Miculinića (BK 300) i igračice Petru Donevski (BK Zapad) i Danijelu Fundu (BK Nomad) u stožeru su bili trener-izbornik Karlo Kolar i team manager Damir Šojat.

Mišo Mrkonjić donio bowlingu prvu međunarodnu medalju

Damir Fučkar i Saša Petković pod čijom paskom, između ostalih, vježba 40-tak kuglačica. Us-prkos odličnim rezultatima smatraju da mjestu napretku ima te da mladih kuglača nikad nije dosta. Zato, poručuju, tko god se želi baviti kuglanjem, a uz to i zabaviti, može doći na kug-lanu Grmoščica u Kustošiji (Ilica 298), gdje se svaki ponedjeljak i četvrtak od 20 sati upisuju nove članice.

Nakon što su hrvatski rukometaši nedavno u zagrebačkoj Areni u uz-vratnoj utakmici kvalifikacija za Europsko prvenstvo pobijedili reprezen-taciju Mađarske (30:26) i time se vratili na prvo mjesto u kvalifikacijske skupine, izrazili su javnu podršku Nacionalnoj kampanji protiv nasilja nad ženama „U tri klika biraj život bez nasilnika“, koju provodi Ženska soba. U pobjedničkom ozračju i puni dobri energije, dečki su glasno i jasno poručili - Pobijedimo nasilje nad ženama! Blaženko Lacković, Marko Kopljar, Damir Bičanić i Lovro Šprem za potrebe podrške kampanje otvoreno su progovo-rili o važnosti prepoznavanja problema nasilja nad ženama u hrvatskom društvu te naglasili važnost kampanje „U tri klika biraj život bez nasilni-ka!“. Neke od poruka koje su rukometaši uputili javnosti su „Zaustavimo nasilje nad ženama! Ujedno se nadaju da će ovu poruku prenijeti osobito na mlađu mušku populaciju, ali i sve fanove rukometa i sporta općenito. I dok rukometaše na putu do Eura očekuju još dvije utakmice u lipnju i to u gostima protiv Slovačke i doma protiv Latvije, do tada odmah posjetite stranicu www.sigurnomjesto.hr i osobno recite NE nasilju nad ženama.

Hrvatski rukometaši zlatnog srca “Kauboji” u borbi protiv nasilja nad ženama

tak imam te rad22 zagreb.hr19.travnja 2013.

Našem društvu potrebni su oštri rezovi.

I to – carski.&

Depresioniran sam stanjem u društvu.

&Sve u svemu –

svemu jednom dođe kraj.&

Nema neizlječivih bolesti.Postoje samo pacijenti koji se ne

mogu izliječiti.&

U politiku sam ušao iz uvjeren-ja...

da mi ona može koristiti u životu.&

Ne ubijajte se poslomRaditeeee!

&I ubi Kain brata ... Ivana...

&Ako je problem u meni,

smatrajte ga neriješenim.&

Nisam nepogrješiv. Oprosti mi Bože.

&Smrt u pravilu dolazi na kraju.

Čast izuzecima.&

Sreća je da nismo ludi... od sreće.

&Dalmatinci uvijek iza utorka

ulaze u sridu.&

Moj grijeh...moj grijeh...Moj slatki grijeh!

&Lako ću ja izaći na kraj s vama.Ali, kako će te vi izaći na kraj sa

mnom?&

Situacija je teška samo onda,Kada je moraš nositi na leđima.

AforizmiIvo Mijo Andrić

Član DHK

Oktogon, čudesan arhitektonsko- umjetnički prolaz Oktogon je naziv za zgradu nekadašnje Prve hrvatske štedionice u zagrebačkom Donjem gradu, Ilici 5. Kroz zgradu vodi trgovački prolaz s dućanima, u sredini kojeg je osmerokutna dvorana natkrivena kupolom od vitraja, po kojoj je i dobio ime Oktogon. Trgovačka galerija i prolaz spajaju užurbanu bučnu Ilicu s opuštenom atmosferom Cvjetnog trga.

Ljudevit Gaj, Antun Mažuranić i Dimitrija Demetar su 1. prosinca 1864. godine na zagrebačkoj Har-mici, današnjem Trgu bana Josipa Jelačića, ute-meljili Pervu horvatsku štedionicu. Prva hrvatska štedionica je u razdoblju od 1898. do 1900. godine dala izgraditi palaču Prve hrvatske štedionice. Gra-ditelj je bio Josip pl. Vancaš, koji je bio zadužen i za nadzor gradnje, a gradnju je izvodilo poduzeće Pilar & Mally & Bauda. Središnji dio objekta je os-merokutnog oblika i nadsvođen je kupolom koja predstavlja primjer tadašnjih tehničkih dostignuća vidljivih u metalnoj rešetkastoj strukturi s vitrajima. Taj je središnji dio spojen dvama pasažima sa sus-jednom ulicom i trgom.

Figuralni reljefi na atikama i impresivni atlanti na ulazu rad su radionice Rainhold Völkel, a poznat je i njihov reljef pod nazivom Hrvatska na zapadnoj strani ispod kupole s mnoštvom alegorijskih figu-ra, dok je autor kamenih kipova Dragutin Morak. Reprezentativna poslovno-stambena zgrada Prve hrvatske štedionice izgrađena u vrlo kratkom peri-odu od petnaest mjeseci.

Projekt obnove sjevernog i južnog prolaza palače Prve hrvatske štedionice u razdoblju od 2002. do 2005. godine obuhvatio je zaštitu i obnovu

pročelne žbuke prema postojećim profilaci-jama, sanaciju i restauraciju staklenih stropova, čišćenje postojećih i zamjenu stolarskih el-emenata s okovima, završno bojanje zidova sli-likatnim bojama i ugradnju sustava zaštite od globova. Obnova je provedena prema nacrtima arhitekata Jagode Leinert i Hrvoja Justića.

Zanimljivo je napomenuti da je upravo ovdje Privredna banka Zagreb osnovala jedinstveni muzej posvećen povijesti novca. Sukladno prak-si ostalih velikih europskih banaka, odlučila se za ustroj stalnog izložbenog postava u Oktogonu. Naime, riječ je o prvom i jedinom hrvatskom muzeju štednje i novčarstva. U palači Oktogon izloženo je više od 900 odabranih eksponata.

zagreb.hr19.travnja 2013. tak imam te rad 23

Dotepenci i emigranti, posebice s otežavajućom okolnosti da su uz to još i Dalmoši, Zagreb svojataju žešće nego da su se baš u njemu rodili i da su baš njega napustili. Takav sam i sam. Osobno, čini mi se, tek sam se dva puta u životu smrtno ozbiljno deklarirao baš kao Zagrepčanin: prvi se put to dogodilo tijekom prisilnog služenja vojnog roka u JNA, u Novom Sadu 1986. kada sam, valjda, mislio da će me baš takvo deklariranje iz balkanske lažne bratstvojedinstvujušče gomile smjestiti u samozaštićenu sektu, drukčijih od donekle ustrojene horde, različitih od većine koja kad hoda prije podigne koljeno nego stopalo. A drugi put, e, taj drugi put još traje: započeo je točno na Božić 1998. kada se zrakoplov Malay-sia Airlinesa na odavno ukinutoj liniji Zagreb-Singapore-Sydney-Melbourne spustio na pistu Zračne luke Tullamarine. Ovoga puta, svojim sam nepatvorenim zagrebačkim identitetom brutalno nasrnuo, prvo, na sveopći austral-ski multikulturalizam koji je, iako već nekoliko godina po okončanju Domovinskog rata, još u podtekstu pod glavnim gradom moje zem-lje podrazumijevao riječi (), a drugo, na tzv. hrvatsku zajednicu - u kojoj je većina pridošla Down Under iz srednje, istočne i posavske Bosne, iz Hercegovine, Like i Slavonije, iz tali-janske Istre, bodulske i vlaške Dalmacije - koja

mjesto za Tržnicu, veliku su rupu tada tamo bili iskopali, konfiguracija terena nalikovala je, re-cimo, na dječje pješčanike na plaži... A taj Edo Popović, o njemu je zapravo riječ, e, ja sam njemu što Charles Bukowski, što Boris Vian, što Louis Ferdinad Celine, itd. pišu, ali - on je meni pokazao (upravo na primjeru Zagreba) što oni zapravo govore dok to pišu! All in all, ja Zagreb volim upravo onoliko koliko on voli mene: ni jednomu ni drugomu gotovo ništa drugo ne preostaje, makar on stremio Europskoj Uniji, a ja ostao nepomični wombat u Australiji. Mi, nepomični u svojim uspomenama: on na mene, ja na njega. Dovijeka.

Zašto volim Zagreb? Mate Bašićknjiževnik i novinar s boravkom u Australiji

Nacionalne manjine u Gradu Zagrebu

Na području Grada Zagreba tradicionalno prebivaju stanovnici različitih etničkih, kulturnih i vjerskih obilježja i opredjeljenja koji, na poseban i ne-nadomjestiv način, pridonose bogatstvu i raznolikosti zagrebačkoga gospo-darskog, političkog, kulturnog i svekolikoga drugog života. U vrijeme popisa stanovništva 2011. na području Grada Zagreba živjelo je 41.550 pripadnika na-cionalnih manjina koji su činili 5,26% ukupnoga broja stalnih stanovnika Grada. www.zagreb.hr

Nacionalna manjina Broj pripadnika Udjel u stanovništvu Grada Zagreba (%)

Albanci 4.292 0,54

Austrijanci 104 0,01

Bošnjaci 8.119 1,03

Bugari 120 0,02

Crnogorci 1.191 0,15

Česi 835 0,11

Mađari 825 0,10

Makedonci 1.194 0,15

Nijemci 364 0,05

Poljaci 166 0,02

Romi 2.755 0,35

Rumunji 94 0,01

Rusi 331 0,04

Rusini 134 0,02

Slovaci 207 0,03

Slovenci 2.132 0,27

Srbi 17.526 2,22

Talijani 399 0,05

Turci 106 0,01

Ukrajinci 332 0,04

Vlasi 7 0,00

Židovi 317 0,04

je narečeni Zagreb simplificirano poimala kao glavni grad onoga okljaštrena avnojskog bumer-anga od majke Hrvatske. Osobno, ja dugo godi-na Zagreb uopće nisam kužio: bio sam, kao svaki normalni dotepenački štreber, naučio sve što je nužno trebalo naučiti pa i više od toga. Naravno da sam prvo hodočašće obavio i pozdravio se s pravim Zagrepčaninom Tinom Ujevićem (čija se roditeljska rodna kuća, inače, nalazi kojih 200 metara od moje); zapamtio sam da mi dote-penci nedjeljom idemo na misu u Palmotićevu (a samo na Božić u Katedralu); shvatio sam da se na tadašnjoj mi Dalmoši skupljamo u gomilama nakon mise, govorimo ikavicom vrlo glasno, a ovi Zagrepčani i Bosanci, e, oni mogu, tamo iza parkirališta (jer se tada na Trgu još nalazilo glu-po parkiralište). Upoznao sam potom doslovno svakoga tko je zalazio: u Klub književnika, u Klub likovnih kao obližnje svratište zrinjevačkih pristojnih gayeva; u Klub filmskih s nasilnim pametnjakovićima, Klub Šibenčana, Klub Istrana koji me koštao propalog braka i dragoga stari-jega sina, Studentski centar, koji se tada sastojao od kina, diskača i studentske menze koja se meni gadila... Mislim da sam Zagreb počeo razumije-vati tek kad sam odselio u Novi Zagreb. Tada je, u zanosu socijalističke izgradnje, u Utrinama (da-nas omiljenom kvartu neostvarenoga hrvatsk-oga nobelovca Miljenka Jergovića) bilo zacrtano

mozaik24 zagreb.hr19.travnja 2013.

Bik (20.4.- 21.5) Znak mjesecaSuština Bika je sigurnost i u materijalnim i u nematerijalnim stvarima. To je neovisna oso-ba, duboko u stvarnosti. Zna uživati u životu i voli komfor. Kvalitete su mu postojane. Osobe koje ga okružuju u svakom se trenutku mogu osjećati zaštićene. Druga najvažnija karakteris-tika Bika je konstantnost. Uz ove dvije pozitivne osobine jednako je snažna i jedna negativna: posesivnost i to posesivnost ne samo prema stvarima, već i prema ljudima koji ga okružuju. Ova osobina proizlazi iz njegove potrebe za sigurnošću jer Bik smatra da što više ima (pos-jeduje), sigurniji je. Bikova takozvana tvrdo-glavost zapravo je upornost, rasuđivanje, stu-dioznost.

On sporom i strpljivom snagom neumoljivo kroči svome cilju. Čvrst je, postojan i razuman. Tako će mu ta “tvrdoglavost” pomoći da bez

obzira na količinu nevolja sve nadvlada. Padovi i udarci sudbine neće ga samo tako slomiti. Stoik je i prima događaje mirno. Kad Bik posrne, iako rijetko, njegova nevjerica u ljepše sutra samo us-porava oporavak. To ne znači da Bikovi nisu op-timisti, već da su nepopravljivi realisti koji čvrsto stoje na svom elementu - Zemlji.

Bikovi su poznati kao veliki osjetljivci i postavl-jaju se zaštitnički - posebno prema prijateljima i voljenim osobama. Duboko suosjećaju sa slabiji-ma i bespomoćnijima od njih. Pri upoznavanju, ili pri većim skupovima djeluju nametljivo, šutljivo i povučeno. Energija im nije baš enormna, ali imaju istančan smisao da je ne gube na nepot-rebnim sitnicama. Praktični su, a inteligencija im je svrhovita. Inače su veliki gurmani. Smisao za poslove im je izvrsno razvijen, a u zarađivanju su pravi mali majstori. Bikovi su u radu nešto sporiji,

ali i vrlo precizni. U ljubavi Bikovi uživaju u sva-kom trenutku i postojani su. Skloni su braku, odani obiteljskom životu i sve će učiniti da ga uljepšaju i oplemene, naročito materijalno.

Seksom do vječne mladostiKako pomoću ljubavne igre sačuvati vitalnost

Stres, sjedenje u uredu i zimski mjeseci učinili su svoje. Osjećate se kao da ste ispali iz forme? Prije no što potegnete prema najbližoj teretani, ispro-bajte ovih pet savjeta za vraćanje vitalnosti na zadovoljstvo vas, ali i vašeg partnera. S proljećem probudite i vaše tijelo te kondiciju vratite ljubavnom igrom. Osim toga što je seks najzabavniji oblik tjelovježbe, s njim dolaze i druge dobrobiti za naše zdravlje. Pogledajte kako u samo pet koraka ostati mlad, vitalan, sretan i pun samopouzdanja.

1. Seks vas rješava stresa

Istraživanje koje je još davne 1940. započeo biolog i seksolog Alfred Kinsey pokazalo je kako ljudi s ispunjenim seksualnim životom proživljavaju manje anksioznih trenutaka. Isto tako u većini slučajeva su manje agresivni, ili ne-prijateljski nastrojeni. Tijekom seksualnog odnosa oslobađaju se oksitocin, endorfini i dopamin, svi oni hormoni koji podižu pozitivne osjećaje poput bliskosti, povezanosti i nježnosti.

2. Oksitocin je dobar za vaše zdravlje

Seksualna aktivnost, posebice orgazam, uzrokuje otpuštanje hormona oksi-tocina. Taj ‘hormon ljubavi’, kako ga neki nazivaju, pruža svakojake zdravst-vene dobrobiti poput podizanja raspoloženja, snižava kortizol, ‘hormon stresa’, snižava krvni tlak i navodno čak i štiti od hormona koji posreduju pri stvaranju zloćudnih tumora na dojkama, jajnicima i prostati.

3. Libido podiže energiju

Riječ libido ne odnosi se samo na seksualnu želju. U rječniku se navodi kako taj pojam također predstavlja ‘pozitivnu životnu energiju’. Libido je često odraz nečije motiviranosti i samopouzdanja. Ako je nečiji libido nizak, pret-postavlja se da mu je u tom razdoblju pala i životna energija. Stoga vrijedi preispitati sebe i pronaći način kako je podignuti, a s njom će narasti i sek-sualna energija i želja.

4. Seks čuva vaše srce

Razne studije pokazuju kako seks ima pozitivne učinke na zdravlje i kondic-iju oba spola. Znanstvenici u Irskoj otkrili su kako je muškarcima čiji su sek-

sualni odnosi češći, smanjen rizik od ‘kardiovaskularne smrti’ za čak 50% u odnosu na one koji su čedniji. Druge studije potvrdile su slična saznanja i kod žena, osobito ako su im orgazmi učestala pojava.

5. Seks potiče rad krvotoka

Seksualni odnos često se spominje kao zabavan način tjelovježbe. Ljubavna igra širi krvne žile, što potiče rad cijelog krvožilnog sustava. Krv lakše putuje do svih organa, uključujući i mozak. Uz krv, žilama do stanica putuju kisik i nutrijenti koji poboljšavaju zdravlje organa. Ako niste sportski tip, ovo je aktivnost koja bi vas mogla vratiti u kondiciju.

zagreb.hr19. travnja 2013. mozaik 25

Sa zagrebačkih stolovaZagrebački valjušci

Chill out namirnice

Umjesto tableta posegnite za prirodnim rješenjem

Stres je danas najveći uzročnik raznih bolesti i nepravilnosti na koži. Kao i teške zimske odjeće, dolaskom lijepog i toplog vremena, riješite se i stresa koji vam se nakupljao tijekom proteklih mjeseci. Probajte s vježbama disanja, jogom, slušanjem umirujuće glazbe i boravkom u pri-rodi. Ali, prije svega iskoristite zdrave namir-nice koje nam pomažu da se opustimo. Majka priroda pruža nam lijek za svaku bolest, pa prije nego što posegnemo za tabletama vrijedi ispro-bati prirodna rješenja.

Lavanda vs. tablete za spavanje

Ako se zbog stresa noćima okrećete u krevetu i ne možete zaspati, pokušajte se osloniti na la-vandu. U sobu, ili pored kreveta stavite osušeno cvijeće lavande, ili potpuri obogaćen s nekoliko kapi esencijalnog ulja lavande. Također, možete nekoliko kapi kapnuti na plahte. Istraživanja su pokazala da lavanda liječi blagu insomniju. S esencijalnim uljima samo oprezno, nemojte pretjerati, jer vas od jakog mirisa može zaboljeti glava.

Batat vs. tablete protiv anksioznosti

Sljedeći put kada vas obuzme neopisiva želja da s hranom izliječite anksioznost, uzmite u obzir da je batat snažan borac protiv stresa. Naravno,

Sigurno ste već čuli ili sami doživjeli da su ljudi skloni zadrijemati nakon obilnog ručka koji se sastojao od purice i mlinaca. Razlog tomu je što purica sadrži triptofan, amino kiselinu koja nas uspavljuje. Ona se može naći i u mlijeku. No, o teoriji da pomoću mlijeka tonemo u san još se raspravlja. Keri Gans smatra da nam toplo mlijeko može pomoći da zaspimo, no, ne zbog toga što sadrži triptofan, jer su istraživanja po-kazala da je on dogovoran samo za uspavljivan-je, a ne za duboki san ili REM fazu. Tu može čak i odmoći. Znanstvenici kažu ako vam toplo mli-jeko pomaže da zaspite, koristite ga. Ljudi koji tvrde da poslije njega brže tonu u san najčešće mlijeko povezuju sa smirujućim sjećanjima iz djetinjstva.

Pasiflora vs. tablete za smirenje

Rokovi vas pritišću pa ste zbog toga napeti i živčani? Posegnite za pasiflorom, zeljastom biljkom puzavicom. Britanski biljni Kompendij preporučuje je kao biljku koja nas rješava stresa i anksioznosti. Možete je naći kao glavni sasto-jak u čajevima koji nas obećavaju smiriti, kao i u obliku biljnog suplementa. Do 1978. pasiflora se u ljekarnama najnormalnije davala kao seda-tiv i pomoć pri spavanju. Nakon Prvog i Drugog svjetskog rata, francuski su liječnici koristili pa-sifloru kao pomoć u liječenju PTSP-a. Pasiflora je danas našla primjenu u najčešćim boljkama modernoga užurbanog života: nervozi, nemiru, nesanici, ali i težim poremećajima kao što su anksioznost i ovisnosti svih vrsta uključujući i one o lijekovima koji djeluju na živčani sustav, cigaretama te nekim vrstama lakših droga.

Maslac od kikirikija vs. tablete za podi-zanje energije

Osjećate se iziritirano i neusredotočeno zbog pomanjkanja sna? Vaše tijelo treba ‘gorivo’, a ako ‘napadnete’ teglicu maslaca od kikirikija možete si pomoći. Kikiriki ima visok postotak vitamina B6 koji pomaže regulirati šećer u krvi i stabilizirati vaše raspoloženje. Izaberite što prirodniji maslac od kikirikija kako bi izbjegli loše šećere koje mogu poništiti njegovo pozi-tivno djelovanje. Maslac od kikirikija namažite na kruh od cjelovitog zrna kako bi bili siti i zadovoljni što dulje.

zbog njegove slatkoće i visoke koncentracije bjelančevina - dvije opće poznate stvari za kojima posežemo kad smo u stresu. No, ova je namirnica u takvim situacijama i više nego poželjna, jer sadrži veliku količinu vlakna, a to vas tjera da probavljate hranu dulje. Što znači da vas i dulje održava fizički i psihički zado-voljnu, tvrdi Keri Gans, autorica knjige The Small Change Diet.

Kamilica vs. tablete za opuštanje mišića

Neke noći ne možemo utišati naše misli, dok drugim ne možemo umiriti tijelo. Za ovo drugo pomoći će kamilica. Prema istraživanjima Me-morial Sloan-Kettering Centra za rak, ova biljka koja se na našim prostorima često konzumira kao čaj, pokazala se učinkovitom kod opuštanja mišića i smirivanja tijela.

Tamna čokolada vs. tablete protiv depresije

Evo još jednog razloga da se odate čarima ove voljene slastice. Nedavno istraživanje pokazalo je kako samo 40 grama čokolade mogu smanjiti hormone stresa, kortizol i katekolamin u tijelu, što pomaže u rješavanju anksioznosti. Uz to kada je jedete osjećate se potpuno sretno, jer čokolada potiče izlučivanje endorfina. Mogli bismo reći da čokolada ima više pomoćnih funkcija, od one nama i previše poznate- da utažimo želju za slatkim.

Mlijeko vs. tablete protiv nesanice

Priprema:

Suhu krišku kruha bez kore narežemo na kockice i natopimo sa 1 dl kiselog vrhnja da omekša pa sve zajedno dobro izmiješamo u kompaktnu smjesu. Dodajemo svježe mljeveno meso, jedno jaje, pola žlice nasjeckanog peršina, začinimo solju i paprom pa sve zajedno dobro izmiješamo. Od pripremljene mesne smjese među dlanovima oblikujemo valjuške veličine 5, a debljine 1,5 cm. Potom valjuške redom uvaljamo u brašno, razmućeno jaje pa u mrvice. Pržimo ih u dubo-

kom ulju do zlatno žute boje. U posebnom loncu na 20 g maslaca popržimo 20 g brašna. Makne-mo sa vatre i uz stalno miješanje postupno dodajemo 3 dl vrućeg mlijeka (pazimo da nam ne ostanu grudice), začinimo protisnutim češnjakom, solju i paprom, vratimo iznad vatre, i uz stalno miješanje zakipimo.

Zatim snizimo temperaturu i polagano kuhamo dok ne postignemo željenu gustoću. Pred kraj umaku dodajemo 3 dl kiselog vrhnja i žličicu nasjeckanog peršinovog lista, promiješamo i u umaku nakratko natopimo pržene valjuške.

kultura26 zagreb.hr19.travnja 2013.

Ovogodišnji, treći po redu koncert ‘’Ritam Europe’’ održat će se 10. svibnja na zagrebačkom Bundeku s početkom u 20 sati. Posjetitelji-ma donosi pravu glazbenu poslasticu, nastup jednog od najpoznati-jih izvođača u Hrvatskoj – Gibonnija te bendova Belfast Food, najpoznatijeg ‘’hrvatskog irskog benda’’, koji će dodatno rasplesati i zabaviti posjetitelje, kao i dečke iz benda Kopito, koji će na publiku prenijeti dašak mora.

Gibonni će nakon dužeg vremena nastupiti u Zagrebu i upravo na Bundeku predstaviti novi album na engleskom jeziku ‘’20th Century Man”, kojim se trenutno predstavlja i europskoj publici. Na stageu će mu se pridružiti i London Community Gospel Choir, koji je sudjelovao i na snimanju albuma. Ulaz je slobodan, a koncert će se u slučaju kiše odgoditi za nedjelju, 12. svibnja.

Ovogodišnje izdanje koncerta „Ritam Europe 3“ posebno je jer se održava u sklopu obilježavanja posljednjeg Europskog tjedna prije samog pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Delegacija Europske unije odlučila je stoga građanima pokloniti ovu glazbenu poslasticu. Posjetitelje koncerta očekuje i nagradna igra kojom će moći osvojiti putovanje u Bruxelles početkom srpnja 2013.

Ritam Europe 3 na Bundeku

U petak 19. travnja u 19 sati, u prostoru Green Room galerije u Zaboku otvara se izložba ‘White Room’ Valentine Stepan. Prostorna instalacija/ambijent White Room/Bijela soba riječke umjet-nice mlađe generacije, kopija je autoričine pod-stanarske sobe te dio slojevitog projekta njen-og diplomskog rada. Potaknuta studentskim načinom života koji uključuje razna podstanar-ska iskustva, česte selidbe, te mnoga dobra kao i loša poznanstva unutar tih kućanstava, autorica uviđa važnost „doma“ kao određenog duhovnog utočišta. Cijelo promišljanje o „utočištu“ potiče činjenica kako je „soba“ ona u koju ćemo se uvi-jek vraćati i ona koja će nam pružati utočište kako bismo iz nje kretali u novo sutra. Svakome od nas potreban je kutak, gdje ćemo bar na tre-nutak osjetiti mir.

White Room u Green Room galeriji

‘Picassa’ u Zagrebu do sada je posjetio rekordan broj zaljubljenika u umjetnost. Osim izložbe, u Galeriji se svakog utorka u 18 sati održavaju predavanja sa specifičnim temama vezanima uz lik i djelo autora koji je bio i ostao nepresušan izvor inspi-racije umjetnicima, istraživačima, likovnim kritičarima te cjelokupnoj stručnoj javnosti. U Art Shopu Galerije Klovićevi dvori, nakon razgledavanja izložbe svi posjetitelji svojim kućama mogu ponijeti i uspomenu - suvenire s izložbe: bookmarker, šalice, olovke, magneti, majice, kataloge i razglednice, torbe i plakate te suvenire iz Muzeja Picasso u Parizu.

Picasso u Zagrebu do 7. srpnja

U nedjelju, 28. travnja s početkom u 11 sati u Žar ptici sa svojim najmlađim ukućanima pogledajte klasik ‘Mačak u čizmama’. ‘’Imao neki mlinar tri sina, mlin, magarca i mačka. Sinovi su mljeli, maga-rac donosio žito i odnosio brašno, a mačak hvatao miševe. Kad je mlinar umro, si-novi podijeliše nasljedstvo: najstariji dobi mlin, srednji magarca, a najmlađi mačka’’, tako započinje priča braće Grimm, a kako završava u tekstu, dramaturškoj obradi, son-govima i režiji koje potpisuje Ivica Boban, pogledajte u Gradskom kazalištu Žar ptica. Filip Križan, Drago Utješanović, Tomislav Krstanović, Mitja Smiljanić, Ante Krstulović i Natalija Đorđević, samo su neki od glumaca, koji će u 80 minuta trajanja predstave, za sve klince i klinceze starije od pet godina, pri-rediti pravi mali spektakl. Cijena ulaznice je 30 kuna.

Mačak u Žar ptici

zagreb.hr19.travnja 2013. kultura 27

kultura28 zagreb.hr19.travnja 2013.

Natječaj za 5. Međunarodni festival fotografije Organ VidaNatječaj za 5. Međunarodni festival fotografije Organ Vida na temu ‘Pro-stori’, otvoren je do 1. svibnja, dok će rezultati natječaja biti objavljeni na internet stranici Organa Vida početkom mjeseca lipnja 2013. godine. Ovogodišnji festival zadržava dokumentarni karakter, ali će biti usmjeren na užu tematiku.

Prostor može biti krajolik gnjeva, straha, ili radosti, a njegovo mjesto može biti upisano u jednu osobu, čitav narod ili određeni povijesni trenutak. Prostori mogu biti fizička mjesta u kojima se pojedinci svakodnevno susreću i prolaze jedni kraj drugih bez riječi, ali mogu biti i ona duhovna u kojima se njihove mentalne slike zapliću jedna o drugu u žuđenoj komu-nikaciji ili fikcionalnim svijetovima. Prostori mogu biti privatni i intimni, mjesta naracije u koja spremamo svoja sjećanja, ali i ona u kojima sjećanja ostavljamo na ulazu i prepuštamo se trenutku u kojem smo ovdje i sada – napomenuo je žiri 5. Međunarodnog festivala fotografije Organ Vida.

Na natječaj se mogu prijaviti svi punoljetni državljani Republike Hrvatske i inozemni autori sa serijama fotografija, odnosno dokumentarnim projek-tima, unutar zadane teme od minimalno tri do maksimalno 20 fotografija putem prijave za festival. Dokumentarni serijal treba pratiti i pripadajuća izjava autora o projektu. Odabrani radovi bit će izloženi u Galeriji Karas za vrijeme trajanja festivala i objavljeni u katalogu festivala. O izboru finalista i pobjednika, kojima će biti uručeno posebno priznanje festivala, odlučit će međunarodni žiri od pet članova: Munem Wasif, eminentni dokumentarni fotograf iz Bangladeša, Petra Belc (Hrvatska), Boris Cvjetanović (Hrvatska), Ivana Tomanović (Srbija) i Matjaž Brulc (Slovenija). 5. Međunarodni festival fotografije Organ Vida održat će se u kinu Europa i Galeriji Karas od 16. do 21. rujna 2013. godine u Zagrebu.

Samo dvije riječi opisuju sve: DEPECHE MODE!Depeche Mode, engleski elektronički glazbeni sastav, koji je počeo svirati još 1980. godine, jedan je od najduže živućih i najuspješnijih bendova koji je nadživio mnoge glazbene izričaje i pravce.

Štoviše, svojim zvukom i tehnikama utjecali su na mnoge danas popularne umjetnike. Kon-cert na maksimirskom stadionu 23. svibnja bit će četvrti nastup legendarnih Britanaca u Zagrebu nakon 2001. i 2006. godine kad su nastupili u Domu sportova, te 2010. u Areni. No, ovaj put za spektakularan doživljaj tisuća obožavatelja iz Zagreba, Hrvatske i ostatka svijeta, legendarni bend će prvi put svirati na otvorenom.

Depecheovci će na turneji promovirati novi studijski album koji je objavljen na proljeće. Fantastični trio - Dave Gahan, Martin Gore i Andy Fletcher svirat će ispred ukupno više od milijun i pol fanova u 25 europskih država na 34 koncerta

Nastupajući u metropolama diljem svijeta, ovo će biti prvi nastupi Depecheovaca uživo nakon megauspješne »Tour Of The Universe« za vrijeme koje su 2009. i 2010. godine svirali na 142 koncerta te oborili rekorde prodaje s više od dva i pol milijuna prodanih ulaznica.

Obilježavajući više od tri desetljeća uspješne karijere tijekom koje su prodali više od 100

milijuna albuma, ne treba sumnjati da će zagrebački koncert biti koncertni glazbeni vrhunac 2013. Ulaznice za koncert su u prodaji na svim prodajnim mjestima sistema Eventim, te online na www.eventim.hr. Cijene ulaznica su sljedeće: zapad dolje: 500 kuna, zapad gore: 400 kuna, fan pit: 400 kuna i stajanje: 350 kuna.

zagreb.hr19.travnja 2013. kultura 29

PreporukeKNJIGEŽena koja je legla u krevet na godinu dana

Britanska spisateljica Sue Townsend u svom prepoznatljivom stilu napisala je genijalno djelo koje vadi mast suvremenom obiteljskom životu. Duhoviti i dirljivi roman priča o tome što se do-godi kad netko prestane biti osoba kakva svi žele da bude, te naprosto odluči više ne ustati iz kreveta.

Osvojite roman ”Odrubljena glava”

Najčitkiji, najzabavniji i najkomunikativniji ro-man Iris Murdoch iznosi zamršenu priču o ljuba-vi, preljubu, incestu, prevari, samozavaravanju, ljubomori i pokušaju samoubojstva – stilom prožetim ironijom i satirom, te zapletom i pre-okretima dostojnima francuske farse.

Nisam ja. Neptun je!

Uzbudljiva životna priča o egzotičnoj pusto-lovini hrvatske novinarke Rozete Bogeljić na Karibima, koja se čita u jednom dahu, svjedoči iskustvo autorice koja je iznebuha glavom bez obzira pobjegla iz hrvatske svakodnevice na drugi kraj svijeta.

Ako volite Zaz, obožavat ćete Nadeah!

Svim fanovima poznatog francuskog bossa nova/lounge benda Nouvelle Vague ime pjevačice NADEAH jako dobro je poznato. Talentirana mlada umjetnica, koja je pjevala na njihovom trećem albumu, i više od tri go-dine nastupala po cijelom svijetu, sada, kao solo izvođačica, dolazi u zagrebačku Tvor-nicu kulture 26. travnja. Mlada glazbenica, koja je odrasla na Floydima i Zeppelinima, te nešto kasnije Leonarda Cohena i Tori Amos, koje ističe kao dvije najveće inspiracije, uz autorske pjesme i pokoju obradu, mogla bi svima, izlazak u Tvornicu 26. travnja, ostaviti u lijepom sjećanju. Ulaznice za koncert su u prodaji po cijeni od 80 kuna. Cijena ulaznice na dan nastupa iznosi 100 kuna.i.

Vesna Parun slikom, rukopi-som i fotografijomU srijedu, 10. travnja, u 18 sati, u Hrvats-kom kulturnom klubu, Trg maršala Tita 10, gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić, otvorio je izložbu slika, rukopisa i fotografija Vesne Parun, povodom 91. obljetnice rođenja istaknute pjesnikinje. Najistaknutija hrvats-ka pjesnikinja druge polovice 20. stoljeća Vesna Parun, spada među najpoznatije su-vremene pjesnike. ”Visoko” mjesto u hrvats-koj književnosti zauzela je zahvaljujući raskošnosti pjesničkog izraza, bogatstvu tema i motiva, kao i stvaralačkoj plodnosti. Iako je prava Vesnina domena – poezija, pisala je prozu i drame. Objavila je preko 60 knjiga poezije i proze, uprizorena su četiri njezina dramska djela, a za svoj pjesnički rad dobila je brojne značajne nagrade i priznanja, poput Nagrade Matice Hrvatske, Nagrade grada Za-greba, Nagrade Grigor Vitez i mnoge druge.

Rođena 10. travnja 1922. na otoku Zlarinu bli-zu Šibenika, Vesna Parun počela je pisati vrlo rano, a svoju prvu pjesmu “Pramaljeće” objavi-la je već s deset godina (1932.) u listu “Anđeo čuvar”. Preminula je 25. listopada 2010. u Stubičkim Toplicama u 88. godini života. Slije-dom navedenog i poštujući sjećanje na Vesnu Parun, potporu obilježavanju rođendana dao je i Grad Zagreb – Gradski ured za obrazovan-je, kulturu i šport.

U predvorju Galerije Vladimir Filakovac, Dubra-va 51 a, u ponedjeljak, 15. travnja u 19 sati ot-vara se skupna izložba fotografa pod nazivom ‘’Zagrebačkim ulicama’’. Izlažu: Davor Curić, Krešimir Mehičić, Jadranko Markoč, Željko Novaković, Neda Rački, Zvonko Radičanin i Vesna Špoljar.

‘’Zagreb je nekad siv i turoban, nekad obas-jan suncem i pun životne radosti, ali je uvi-jek grad kojega volimo. Slike se nižu u svojoj poetičnosti, od predgrađa prema centru, a iste ulice pružaju svakodnevno nove motive u svo-joj interakciji sa ljudima. Prostor, kao statična zadanost, svojom dobrodošlicom prima ljude koji su uvijek novi i neponovljivi u nepredvidi-vosti situacija koje čine. Ljudi, naši sugrađani i gosti našega grada, čine motive naših foto-grafija i toliko hvaljen ugođaj Zagreba. Naše su fotografije subjektivno dokumentarne, jer se u njima očituje, uz dokumentarni predložak i osobnost svakoga od nas’’, ističe u predgovoru Vesna Špoljar, koja također izlaže svoje foto-grafije na ovoj izložbi.

Izložba je otvorena do 2. svibnja, radnim dan-om od 10 do 20 sati. Ulaz je slobodan.

Izložba “Zagrebačkim ulicama

U srijedu, 24. travnja u zagrebačkom klubu Kset održat će se koncertna promocija al-buma prvijenca benda Moskva. ‘’Poligraf’’, prvo službeno izdanje riječke četvorke koje je dobilo odlične kritike, a našlo se i na nekoliko lista najboljih albuma 2012.godine, po prvi će puta biti uživo odsvirano pred zagrebačkom publikom. Bend je okupljen 2010. godine, sastavljen od članova koji su iskustvo stjecali proteklih desetak godina u različitim riječkim grupama: pjevačica Tamara Dorčić bila je članica Putokaza od 1998. do 2010., Goran Gregurev Grga, basist grupe, ujedno i najstariji član, ima najduži staž na RiRock sceni, Ivan Ujević, bubnjar i Vladimir Tomić, kompletan autor, gitarist i utemeljitelj Moskve.

Moskva u Zagrebu

30 vodič 19.travnja 2013.zagreb.hr

HITNI PRIJEMDJEČJE BOLESTI I DJEČJA KIRURGIJAZa dječje bolesti

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, V. Gorica, N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Peščenica, Medveščak i Trnje - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar i Trešnjevka - Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16, 4600 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - KB Ses. milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111Za dječju kirurgiju

- Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica, Novi Zagreb, Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16, 4600111

- Sesvete, Dubrava i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

UROLOGIJA, INTERNA, KIRURGIJA,- Sesvete i Dubrava - dežurna je KB Dubrava, Av.

Gojka Šuška 6, 2902 444- Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro,

Kišpatićeva 12, 2388 888- Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva

19, 2431 390 i KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

UHO, GRLO, NOS- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB

Merkur, Zajčeva 19, 2431 390- Dubrava, Maksimir, V. Gorica i N. Zagreb - KBC

Šalata, Šalata 2-4, 4552 333- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica,

Vinogradska 29, 3787 111- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh,

Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

OČNE BOLESTI- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica,

Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

GINEKOLOGIJA I PORODI- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB

Merkur, Zajčeva 19, 2431 390- Dubrava, Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb

- Klinika za ženske bolesti i porode, Petrova 13, 4604 646

- Centar i Trešnjevka - KB Sestre milosrdnice, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

NEUROLOGIJA

- Sesvete i Dubrava - KB Dubrava, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29

- Črnomerec, Susedgrad, Zaprešić – OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

PSIHIJATRIJA- Sesvete i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12,

2333 233- Dubrava, Peščenica, Medveščak, Trnje, Centar,

Susedgrad i Zaprešić - KPB Vrapče, Bolnička 32, 3780 666

- Velika Gorica, Novi Zagreb i Trešnjevka - PB Sveti Ivan, Jankomir 11, 3430 000

- Črnomerec - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

KOŽNE I SPOLNE BOLESTI- Sesvete, Dubrava, Maksimira, Peščenica,

Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

PLUĆNE BOLESTI I TBC- Klinička bolnica za plućne bolesti Jordanovac,

Jordanovac 104, tel: 2385-100

STOMATOLOGIJAHitne stomatološke službe od ponedjeljka do subote od 22 do 6 sati, nedjeljom i praznikom od 0 do 24 sata- Centar, Črnomerec, Medveščak, Trnje, Susedgrad,

Zaprešić i Trešnjevka - DZ Zagreb Centar Runjaninova 4/prizemlje, 4897-688, 4897 666

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, D. Selo i Vrbovec - KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- N. Zagreb, V. Gorica i Jasterbarsko - DZ Zagreb, Av. V. Holjevca 22, 6528 755

BOLNICEKBC REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.kbc-zagreb.hrDJ. BOL. SREBRNJAK, Srebrnjak 100, 2430 783, www.bolnica-srebrnjak.hrINST. ZA IMUNOLOGIJU, Rockefellerova 2, KB DUBRAVA, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444, 2860 259, www.kbd.hrKB MERKUR, Zajčeva 19, 2431 390, www.kb-merkur.hrKBC SESTRE MILOSRDNICE Vinogradska 29, 3787 111, www.kbsm.hrKBC ZAGREB Šalata 2, 4920 019, 4818 457, www.kbc-zagreb.hrKLINIKA ZA DJ. BOLESTI ZAGREB Klaićeva 16, 4600 111, www.kdb.hrKLINIKA ZA INFEKTIVNE BOLESTI DR. FRAN MIHALJEVIĆ Mirogojska cesta 8, 4603 222, www.bfm.hrKLINIKA ZA PLUĆNE BOLESTI JORDANOVAC, Jordanovac 104, 2385 100, jagor.srce.hr/jordanovacKLINIKA ZA TRAUMATOLOGIJU Draškovićeva 19, 4697-000, www.trauma.hrKLINIKA ZA TUMORE Ilica 197, 3783 555, www.kzt.hrKLIN. ZA ŽENSKE BOLESTI I PORODE Petrova 13, 4604 646, www.kbc-zagreb.hrOPĆA BOLNICA SVETI DUH Sveti Duh 64, 3712 111, www.obsd.hrPSIH. BOLN. JANKOMIR, Jankomir 11, 3794 333, www.mcs.hr/jankomirPSIH. BOLNICA VRAPČE, Bolnička c. 32, 3780 666, www.bolnica-vrapce.hrPSIH. BOLNICA ZA DJECU I MLADEŽ Kukuljevićeva 11, 4862 511, e-mail: tajnistvo@djecja-psihijatrija.hrSPEC. BOLNICA ZA PLUĆNE BOLESTI, Rockefellerova 3, 4684 400SVEUČ. KLINIKA VUK VRHOVEC Dugi dol 4a, 2353 800, www.idb.hrZAV. ZA DJ. KIR. REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.mef.hr/zzdk-rebroKBC ŠALATA Tel. 4552-333 i 4819-911

VAŽNI BROJEVIHRVATSKO DRUŠTVO ZA CELIJAKIJU Tomašićeva 10, www.celijakija.hrPLAVI TELEFON, 4833 888CEN. ZA ŽRTVE SEKS. NASILJA, radnim danom od 10 do 17 sati, 6119 444SOS ZA ŽENE I DJECU, 4655 222, 0-24 hCEN. ZA KRIZNA STANJA I PREV. SUICIDA, 2421 603, 2388 888 (kućni 466)ŽUPANIJSKI CENTAR 112 ZAGREB traženje pomoći hitnih službi, tel. 112SAVJET. ZA PREV. OVISNOSTI Mirogojska c. 11, tel. 3830 066, (pon., ut., čet., pet. od 8 do 16; sri. od 12 do 20)

SAV. CENTAR ZA DJECU, MLADE I OBITELJ MODUS, K. Mislava 11, 4621 554

SAVJETOVALIŠTE ZA MALOLJETNE TRUDNICE I MAJKE, Ilica 73, 2442-061, (r.d.12-14h)AUTON. ŽEN. KUĆE ZAGREB, 0800 5544HIV/AIDS SOS TELEFON, 0800 448 767USTANOVA ZA HITNU I MEDICINSKU POMOĆ ZAGREB, Heinzelova 88, Tel.: 6302 911, 94SANITETSKI PRIJEVOZ, 6302 944HRABRI TEL., r. dan 9 - 18h 0800 0800PSIH. CENTAR TESA, 4828 888; e-mail:psiho.pomoc@tesa.hrHRV. UDR. ZA ALZHEIMEROVU BOLEST, Vlaška ulica 24a, 091/5691-660, savjeti uto. 12-14, sri. 14-16 h, alzheimer@alzheimer.hrVETERINARSKA BOLNICA, 3024 765, hitni prijem 098/214 099SAVJETOVALIŠTE SOCIJALNE ZAŠTITE Lopatinečka 15 (Vrbani), Zagreb. Radno vrijeme: ponedjeljak, utorak, srijeda (stručna pomoć udomiteljima) i četvrtak od 16 do 18.30 sati. Tel. 01/388 69 79SAVJETOVALIŠTE ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA, Dom zdravlja zagreb - istok, Ninska 10/II, Sesvete, Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 16.30 do 19 sati. Pravni savjeti - ISKLJUČIVO petkom, Besplatni broj tel. 0800-8898. Savjetovanje putem e-maila: mirna-zona@zagreb.hrDOM ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA DUGA - ZAGREB , Telefon: 01/3831-770, www.duga-zagreb.hr, e-mail:info@duga-zagreb.hrDUGIN TELEFON, Telefonska linija za psihološku pomoć u cilju prevencije počinjenja nasilja u obitelji od potencijalnih počinitelja nasilja bez obzira na spol i dob. Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 18 do 21 sat. Besplatni broj tel. 0800-8788 KRIJESNICA - udruga za pomoć djeci i obiteljima suočenima s malignim bolestima, Prilaz Gjure Deželića 50, Tel.: 3770-022, 3770-477JEDINSTVENI EUROPSKI BROJ ZA HITNE SLUŽBE, Tel.: 112SAVJETOVALIŠTE ZA OSOBE S INVALIDITETOM I ČLANOVE NJIHOVE OBITELJ Kneza Mislava 7, utorkom i četvrtkom od 16 do 18,30 sati, tel: 4619-117; Zagrebačka 4a,Sesvete, ponedjeljkom i srijedom od 16 do 18,30 sati, tel: 2058-868

DEŽURNE LJEKARNESTALNA NOĆNA SLUŽBA

Centar - Trg bana Jelačića 3Siget - Av. V. Holjevca 22Dubrava - Grižanska 4Kustošija - Ilica 301Trešnjevka - Ozaljska 1Borongaj - D. Budaka 17Samobor - Dom zdravlja, Lj. Gaja 37Zaprešić - Trg žrtava fašizmaVelika Gorica - Trg P. Krešimira (1. do 12. u mjesecu) i Matice Hrvatske bb (13. do 31. u mjesecu tijekom cijele godine)Brezovica - Brezovačka 123

GRADSKA GROBLJAMirogoj 10, centrala: 4696 700; faks za ukope: 4581 088; prodaja: 4696 729; gradska-groblja@zg.t-com.hr;Krematorij: 4696 700 Miroševac: 2851 422 Markovo polje: 2008 436 Gornje Vrapče: 3455 652 Sveta Klara (uključujući Lučko, Brezovica, Kup. Kraljevec, Odra, Jakuševec): 6522 777Govorni automat rasporeda ukopa i ispraćaja: 060 408 408 Dežurstva za izdavanje termina za ukope i ispraćaje izvan radnog vremena:

- Mirogoj, Miroševac, Gaj urni, Gračani, Markuševec, Remete, Šestine, Resnik, Čučerje, Granešina - Mirogoj 10, 4696 700 ili 091 4581 058

- Kašina, Vugrovec, Planina donja, Glavnica, Moravče, Cerje - Markovo polje, 2008 436 ili 091 4581-019

- Mala groblja, Stenjevec, G.Vrapče 091 4581 068 ili 091 4581 069

- Lučko, Odra, Sv. Klara, Kupinečki Kraljevec, Brezovica, Jakuševec 091 4581 051, 091 4581 066

SERVISNE INFORMACIJEELICOM d.o.o., Štefanovec 138, Službe za održavanje javne rasvjete, tel. 0800 10 15, javna.rasvjeta@elicom.hrŽELJEZNIČKI KOLODVOR Trg kralja Tomislava 12, tel. 060 333 444; međun. info: 4573 283; www.hznet.hrELEKTRA tel. 4601-111, dežurni 4856 335, besplatni 9820TOPLINARSTVO tel. 6009-602, dežurni 6131-975VODOOPSKRBA I ODVODNJA Folnegovićeva 1, tel 6163-000 Patačićkina 1b, tel. 6163-500HITNE INTERVENCIJE; ODVODNJA - tel. 6163-222; VODOOPSKRBA - tel. 6163-999ČISTOĆA Tel. 6146-400, 060 110-110, 0800 200-121ZAGREBAČKE CESTE tel. 0800-0551GSKG, Savska cesta 1, tel. 4565 811; faks 4829 422HITNE INTERVENCIJE (O-24) tel. 4829 420, 4829 425ZAGREBPARKING tel. 4501-770AUTOBUSNI KOL., Av. M. Držića 4, tel. 060 313333; e-mail: akz@akz.hrZET tel. 3651-555, 0800-200-060ZAG. VELESAJAM, Av. Dubrovnik 15, tel. 6503 111, e-mail: zagvel@zv.hrGRADSKA PLINARA Tel. 6302-382 i 6302-586GRADSKA LJEKARNA ZAGREB Tel. 4662-672ZAGREBAČKI HOLDING tel. 6503-159ZRAČNA LUKA, Pleso bb, 060 320 320; www.zagreb-airport.hrHRVATSKI AUTOKLUB, 4640 800PRIJEVOZ OSOBA S INVALIDITETOM ZET-om, tel. 6600 443 (svakog dana, osim subotom, nedjeljom i blagdanom 7.45 - 14.00)

GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA Tel. 091 5082 556 (svakog dana od 0-24)PREMUŽIĆ PRIJEVOZ d.o.o. Prijevoz teškopokretnih i nepokretnih osoba tel. 098 275 130PROMETNA POLICIJA Lučko, 6530-870; Heinzelova, 6333-333GRUNTOVNICA, 6302 203POREZNA UPRAVA, 0800 66 99 33DRŽAVNI INSPEKTORAT PJ Zagreb 6503-000ZOO VRT, Maksimirski perivoj, 2302 199PLAVI KRIŽ, Veterinarske usluge, 3839 111SUZA, Savez udruga za zaštitu životinja, tel. 060 4040 44; www.suza.hrVETERINARSKA STANICA Heinzelova 68, tel. 6040 187, 6040 186TAXI Cammeo 060 7100 Eko 060 7777, 1414 Radio taxi 060 800 800, 1717

GRADSKA UPRAVA

610 - 1111Na ovaj broj možete dobiti Ured grado-načelnika i sve ostale gradske uredeOdbor za predstavke i pritužbe Gradske skupštine, Ulica sv. Ćirila i Metoda 5 tel. 610-1920odbor.predstavke-prituzbe@zagreb .hr

Integrirani kontakt centar tel. 4866-866Ured komunalno redarstvo, tel. 610-1566, komunalno-redarstvo@zagreb.hr

POVJERENSTVO ZA ZAŠTITU PRAVA PACIJENATA GRADA ZAGREBA-Ignjata Đođića 26/I fax.6585060

4863 279

POLIKLINIKA ZA ZAŠTITU DJECE GRADA ZAGREBA, Đorđićeva 26 tel. 3457 518 (pon.-pet. 7.30-20.00,sub. 7.30-15.00h)

POLIKLINIKA ZAGREB, Argetinska 2, 3832-354

KLUPSKASCENAAQUARIUS

AKC MEDIK@ATTACK!

KSET

Ponedjeljak, 22.04.Alek & Les Japonaises 21.00

Utorak, 23.04.H20, koncert 21.00

Srijeda, 24.04.Gothika, koncert 22.00

Četvrtak, 25.04.Waiting for the night - Depeche Mode warm up, 20.00

Petak, 26.04.Ministarstvo psihodelije23.00

TVORNICA

KAZALIŠTAHNK

VATROSLAVLISINSKI

KOMEDIJA

HISTRIONSKIDOM

KEREMPUH

HARD PLACE

MOČVARA

GAVELLA

MALA SCENA Petak, 19.04.Priča o vodi18.30

Subota, 20.04.Priča o vodi; 18.30

Četvrtak, 25.04.Ružičasta sanjarica 11.30

Petak, 26.04.Priča o kotaču; 18.30

Subota, 27.04.Iglica; 18.30

ZEKAEM

ZKL

TREŠNJA

ŽAR PTICA

AVENUE MALL

ARENA IMAX

CINEPLEXX KAPTOL

KINABRANIMIR CENTAR

31vodič19. travnja 2013zagreb.hr

VIDRA

Subota, 20.04.Technology23.00

Subota, 27.04.The Legends23.00

Subota, 04.05.Veliki studentski Spring Break party 23.00

Petak, 19.04.Pistolero Jam

Subota, 20.04.Deep Room

Četvrtak, 25.04.Večer svemirskih plavih dabrova

Petak, 26.04.O.B.F. Sound System

Subota, 27.04.ECHO Festival warm up

Petak, 19.04.Rockabilly partyJohnny & his rockin' tunes

Subota, 20.04.Malehookers

Nedjelja, 28.04.Theathard Place, predstava “Kužiš stari moj”

Petak, 19.04.Rođendan močvare Reptile Youth, koncert22.00

Subota, 20.04.Rođendan močvare TBF, koncert; 22.00

Nedjelja, 21.04.Sajam ploča i stripova11.00

Subota, 19.04.Gretta + Malady Lane 21.00

Subota, 20.04.Prti Bee Gee ~ PHAT KSET; 21.00

Ponedjeljak, 22.04.Trust mozgova,kviz; 20.00

Utorak, 23.04.Mayales ~ promocija albuma "2"20.00

Srijeda, 24.04.Moskva (RI) ~ AlterNation @ KSET

Četvrtak, 25.04.Jastreb SOLO20.00

Petak, 26.04.Nadeah; 21.00

Subota, 27.04.Burn studios Residency:Maceo plex

Ponedjeljak, 29.04.Meshuggah21.00

Utorak, 30.04.8. inkubator predstavlja:U pol' 9 kod sabe& Lovely Quinces; 21.00

Četvrtak, 02.05.Suuns; 21.00

Ponedjeljak, 06.05.Purling hiss; 21.00

Petak, 19.04.Plavi ciklus Zagrebačke

Pogorelić & Rahmanjinov; 20.00

Subota, 20.04.Renata Pokupić Accademia Bizantina; 19.30

Nedjelja, 21.04.

glazbe - Udaraljkaški ansambl "Sudar"18.00

Ponedjeljak, 22.04.35. smotra folklornih amatera grada Zagreba; 19.00

Utorak, 23.04.35. smotra folklornih amatera grada Zagreba; 19.00

Srijeda, 24.04.Sarajevska Audicija Željka Ninčića20.00

Petak, 19.04.Ero s onog svijeta; 19.30

Subota, 20.04.Jenufa20.00

Nedjelja, 21.04.Alla Zigana11.00

Ponedjeljak, 22.04.Jenufa19.30

Utorak, 23.04.Večer tri baleta19.30

Srijeda, 24.04.Jenufa19.30

Petak, 26.04.Večer tri baleta19.30

Subota, 27.04.Trubadur18.00

Nedjelja, 28.04.Solo recital Benjamina

11.00

Utorak, 30.04.Večer tri baleta19.30

Petak, 19.04.Fine mrtve djevojke 19.30

Subota, 20.04.Fine mrtve djevojke 19.30

Ponedjeljak, 22.04.Život je san ; 19.30

Utorak, 23.04.Candide ili optimizam 19.30 Srijeda, 24.04.Candide ili optimizam 19.30

Subota, 20.04.Čisto ludilo19.30

Utorak, 23.04.Cigle Svete Elizabete19.30

Srijeda, 24.04.Cigle Svete Elizabete19.30

Četvrtak, 25.04.Diplomac19.30

Petak, 26.04.Cabaret19.30

Petak, 19.04.Ufuraj se i pukni20.00

Subota, 20.04.Moj slučaj, 20.00

Utorak, 23.04.Škandal na vuglu Vlaške i koturaške20.00

Srijeda, 24.04.Škandal na vuglu Vlaške i koturaške20.00

Četvrtak, 25.04.Škandal na vuglu Vlaške i koturaške20.00

Petak, 19.04.TEATROMANMuškarci su s Marsa, žene su s Venere

Subota, 20.04.TEATROMANMuškarci su s Marsa, žene su s Venere

Nedjelja, 21.04Planet Art: Stilske vježbe20.00

Četvrtak, 25.04.Ćelava pjevačica20.00

Petak, 19.04.Svećenikova djeca

Subota, 20.04.Krletka

Nedjelja, 21.04.Svećenikova djeca

Utorak, 23.04.Gospođa ministarka

Srijeda, 24.04.Svećenikova djeca

Četvrtak, 25.04.Ne igraj na Engleze

Petak, 19.04.Sada je, zapravo, sve dobro, 20.00

Subota, 20.04.Sada je, zapravo, sve dobro; 20.00

Nedjelja, 21.04.Sada je, zapravo, sve dobro 20.00

Srijeda, 24.04.Sada je, zapravo, sve dobro 19.00

Nedjelja, 28.04.Le nozze di Figaro18.30

Ponedjeljak, 29.04.Kamenje13.00

Utorak, 30.04.Le nozze di Figaro19.30

Četvrtak, 02.05.Le nozze di Figaro19.30

Petak, 19.04.Čudnovate zgode Šgrta Hlapića; 10.00

Subota, 20.04.Čudnovate zgode Šgrta Hlapića; 17.00

Nedjelja, 21.04.Najotmjeniji div u gradu; 17.00

Utorak, 23.04.Najotmjeniji div u gradu; 10.00

Petak, 19.04.Heidi09.30

Nedjelja, 21.04.Heidi11.00

Ponedjeljak, 22.04.Heidi09.30

Četvrtak, 25.04.Siromah i vrag11.00

Petak, 26.04.Mačak u čizmama11.30

Petak, 19.04.Čarobna frula11.00

Subota, 20.04.Čarobna frula18.00

Nedjelja, 21.04.Gospoda Glembajevi19.30

Utorak, 23.04.Ježeva kućica18.00

Petak, 19.04.Iron Man 3 3D , akcija/SF/avantura

Subota, 20.04.Zvjezdane staze , krim komedija

Nedjelja, 21.04.

komedija/horor

Petak, 19.04.Dajem im godinu 21.45

Subota, 20.04.Zamračenje,horor 21.05

Nedjelja, 21.04.Zaborav, SF akcija 21.30

Ponedjeljak, 22.04.Paperboy, triler, drama22.10

Utorak, 23.04.Nuspojave ,triler, drama

Petak, 19.04.G.I. Joe: Osveta 3D ,akcija21.15

Subota, 20.04.Čovjek iz sjene triler23.55

Nedjelja, 21.04.Pad Olimpa akcija, triler19.30 Ponedjeljak, 22.04.

krim. komedija17.00

Petak, 19.04.Cvjetni trg, triler20.00

Subota, 20.04.Zaborav, sf. akcija21.45

Nedjelja, 21.04.Žaboglavi Žarko 3D , anim. komed.; 16.45

Petak, 19.04.Krankšvester je u kući 21.00

Subota, 20.04.Vlada Divljan & Ljetno kino21.00

Nedjelja, 21.04.Less than Jake21.00

Zagreb.hrNaručitelj:Grad ZagrebNakladnik:Medijska mreža d.o.o.Gundulićeva 45Zagreb

Za nakladnika:Branka Panić

Redakcija:Medijska mreža - Zagreb.hr

Gundulićeva 45, Zagrebtel. 01 555 1353e-mail: redakcija@mmreza.hre-mail: zagreb.hr@mmreza.hrTisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Radnička cesta 210ZagrebGlavna urednica:Andrea Latinovićandrea.latinovic@mmreza.hr

Goran Malnar

Oglasi i promocija:Marina Piršt: 01 555 13 64 m: 099 2298 168marina.pirs@mmreza.hr

Josipa Šolajosipa.sola@mmreza.hr

Ato Markinato.markin@mmreza.hr

Dorian Petrovićdorian.petrovic@mmreza.hr

Saša Zinaja www.zagreb.hr

Fotogra�ja:

Gra�čka priprema i dizajn:

Novinari:

Maja Nikolorićmaja.nikoloric@mmreza.hr

lice grada32 zagreb.hr19.travnja 2013.

ZAGREBUPovrh starog Griča brda,

kao junak lijep i mlad,

smjele glave, čela tvrda,

slavni stoji Zagreb-grad;

živ, ponosit,

jak, prkosit,

kad slobode plane boj.

Tko tu kliko ne bi:

Slava, slava tebi,

Zagreb-grade divni moj!

Mnoge bure povrh njega

prosu svijeta udes ljut,

al’ pod krilom našeg stijega

on stajaše tvrd i krut.

Ljutit stresa

juriš bijesa

i razmrvi vraga roj.

Tko tu kliko ne bi:

Slava, slava tebi,

Zagreb-grade divni moj!

Nad njim bljesnu zlatna zvijezda,

da ugleda druga drug;

kao soko iz svog gnijezda

u daleki prhnu jug

glas Hrvatstva,

doziv bratstva.

Preni mi se, rode, oj!

Tko tu kliko ne bi:

Slava, slava tebi,

Zagreb-grade divni moj!

Ti uskrisi naše pleme,

ti rastjera duha noć,

ti nam siješ znanja sjeme,

ti nam dižeš roda moć.

Svijetlobornih,

umotvornih

glava rađaš silan broj.

Tko tu kliko ne bi:

Slava, slava tebi,

Zagreb-grade divni moj!

Kad zarudi mlada zora,

a iz zore dvor i hram,

zlatno polje, zelen-gora,

sjajna Sava, loze plam:

od miline

duša gine,

po krasoti bludec’ toj.

Tko tu kliko ne bi:

Slava, slava tebi,

Zagreb-grade divni moj!

Zagreb-grade, naša glavo,

Zagreb-grade, štite naš,

Zagreb-grade, naša slavo,

kao sunce ti nam sjaš.

Budi velik, jak k’o čelik,

tisuć’ ljeta slavan stoj!

Tko tu kliko ne bi:

Slava, slava tebi,

Zagreb-grade divni moj!

August Šenoa (1838. - 1881.)