ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA … · 3.1.13. akcidentne situacije 38 3.2. vjerojatnost znaČajnih prekograniČnih utjecaja 38 3.3. opis moguĆih znaČajnih utjecaja

Nositelj zahvata:

HRVATSKE VODE – Vodnogospodarski odjel za slivove južnog Jadrana, Vukovarska 35, 21 000 Split

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ

Zahvat: Obrana od poplave dijela naselja Krvavac na desnoj obali Neretve

Izradio:

rujan, 2014.

Naziv dokumenta: Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš

Zahvat: Obrana od poplave dijela naselja Krvavac na desnoj obali Neretve

Nositelj zahvata: HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjel za slivove južnog Jadrana Vukovarska 35, 21 000 Split

Predstavnik nositelja zahvata: Kontakt osoba: Sanja Ivica Tel.: 021/309-445 Fax: 021/309-492

Izrađivač Zahtjeva:

Institut za istraživanje i razvoj održivih eko sustava Jagodno 100a, 10 410 Velika Gorica Tel/fax: +385 2390 253 [email protected]

Ovlašteni voditelj stručnih poslova zaštite okoliša Izrađivača:

dr. sc. Zoran Pišl, dipl. ing. mat.

Voditelj stručnog tima za izradu Zahtjeva:

Vedran Šegota, dipl. ing. biol.

Lorena Derežanin, mag. biol. exp.

Roberta Skukan, mag. biol. exp., mag. ing. agr.

Stjepan Dekanić, dipl. ing. šum.

Andrea Knez, dipl. ing. agr. - ur. kraj.

Robert Španić, dipl. ing. biol.

Nikola Koletić, mag. oecol. et prot. nat.

Stručni tim Izrađivača:

Nenad Petrović, mag. ing. geoing.

rujan, 2014.

SADRŽAJ 1. PODACI I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA 11.1. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA 11.1.1. Postojeće stanje 11.1.2. Planirano stanje 71.2. PRIKAZ VARIJANTNIH RJEŠENJA 101.3. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES 101.4. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TE

EMISIJA U OKOLIŠ 101.5. POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA 102. PODACI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA 112.1. ODNOS ZAHVATA PREMA POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA 152.2. ODNOS ZAHVATA PREMA ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA I PODRUČJU EKOLOŠKE

MREŽE 152.2.1. Zaštićena područja 152.2.2. Ekološka mreža 183. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ 313.1. SAŽETI OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA 313.1.1. Utjecaji na tlo i poljoprivredu 313.1.2. Utjecaji na vodu 313.1.3. Utjecaji na zrak 323.1.4. Utjecaji na staništa, biljni i životinjski svijet 323.1.5. Utjecaj na šumarstvo i lovstvo 333.1.6. Utjecaji na stanovništvo i ljudsko zdravlje 333.1.7. Utjecaji na materijalna dobra i infrastrukturu 343.1.8. Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu 363.1.9. Utjecaji na krajobraz 363.1.10. Utjecaji na klimu 373.1.11. Utjecaji buke 373.1.12. Utjecaj otpada 373.1.13. Akcidentne situacije 383.2. VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA 383.3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA 383.4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU 383.5. OBILJEŽJA UTJECAJA 403.6. ZAKLJUČAK O UTJECAJU ZAHVATA NA OKOLIŠ 424. PRIJEDLOG RAZMATRANIH MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJA STANJA

OKOLIŠA 435. IZVORI PODATAKA 445.1. ZNANSTVENI I STRUČNI RADOVI I PUBLIKACIJE 445.2. INTERNETSKE BAZE PODATKA 446. POPIS PROPISA 457. PRILOZI 47

Ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš i ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu

Zahvat: Obrana od poplave dijela naselja Krvavac na desnoj obali Neretve 1

1. PODACI I OBILJEŽJA ZAHVATA 1.1 OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA

Predmetni Zahvat „Obrana od poplave dijela naselja Krvavac na desnoj obali Neretve“ sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 061/2014) pripada Prilogu III. Popis zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš u nadležnosti Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša Splitsko-dalmatinske županije.

Konkretno, u Prilogu III. Uredbe zahvat se nalazi pod točkom 2.2. Kanali, nasipi i druge građevine za obranu od poplave i eroziju obale.

Planirani zahvat se nalazi na močvarnom području Malo Blato, u sklopu naselja Krvavec, a administrativno pripada općini Kula Norinska u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (Slika 1.1-1.). Na županijskom i općinskom nivou planira se ostvariti dugoročna obrana područja od poplava i regulacija vodotoka dograđivanjem hidromelioracijskih sustava obrambenim nasipima, branama i ispusnim uređajima.

Slika 1.1-1. Lokacija planiranog zahvata

S obzirom da su na području Krvavca stambeni objekti izloženi utjecaju velikih voda rijeke Neretve potrebno je između željezničke pruge, močvarnog polja i naselja Krvavac provesti zaštitnu građevinu, tj. nasip za obranu od poplava. 1.1.1. POSTOJEĆE STANJE Zbog visokih podzemnih voda velike površine Malog Blata još uvijek čine močvarni, povremeno plavljeni tereni (Slika 1.1-2.). Uz močvarno područje nalaze se kuće izdužena tlocrta s duljim pročeljima i okrenute prema rijeci. Sela Momić i Podrujnica nalaze se na lokalitetu Privorac koje je brdovito krško područje prema aluvijalnoj, močvarnoj nizine Neretve i Norina.

lokacija zahvata



Slika 1.1-2. Orto-foto snimak lokacije zahvata i dijela poplavnog područja Malo Blato

1.1.1.1. Hidrološki proračun Malog Blata 1.1.1.1.1. Površinsko dotjecanje

Malo Blato je ravničarsko područje na desnoj obali Neretve nastalo od aluvijalnog nanosa rijeke Neretve. Nakon izgradnje nasipa sa željezničkom prugom zaustavilo se nanošenje nanosa Neretve u ovo područje. Za odvodnju Malog Blata ostavljeni su otvori u nasipu s ustavama preko kojih se regulira otjecanje voda.

Topografski sliv Malog Blata obuhvaća 0,42 km2 nizinskog dijela te još oko 2,08 km2 okolnih padina (Slika 1.1-3.). Malo Blato ispresijecano je odvodnim kanalima, a melioracija je izvedena tzv. jendečenjem. Znatan dio polja je stalna močvara. Na direktnom slivu predmetnog područja nema meteoroloških stanica. U neposrednoj blizini (oko 2 km jugoistočno) je stanica Opuzen s dovoljno dugim razdobljem rada. Režim oborina ove stanice detaljno je obrađen u projektima „Vodnogospodarsko rješenje i uređenje sliva Donje Neretve“ (Građevinski fakultet, 1996.) i „Obrana od poplava grada Metkovića – desna obala Neretve“ (Građevinski fakultet, 2001.).

Prema navedenoj dokumentaciji za predmetno područje vrijede sljedeće oborine dvadesetogodišnjeg povratnog perioda:

- jednodnevna oborina 138,5 mm - dvodnevna oborina 175,7 mm - desetodnevna oborina 318,3 mm - tridesetodnevna oborina 461,9 mm

Malo Blato Kula Norinska

Krvavac

Neretva



Slika 1.1-3. Topografski sliv Malog Blata

Za utvrđivanje maksimalnih dotoka s direktnog sliva korištena je Bonacci-Roglić metoda koja je opisana u literaturi „Priručnik za hidrotehničke melioracije - Odvodnja“ (1983.-1991.).

Geografski faktori sliva su:

- površina sliva F = 2,5 km2 - opseg sliva O = 6,59 km - udaljenost težišta U = 0,9 km - srednja nadm. visina Hsr = 131 m n.m. - proticajni profil H = 1 m n.m - prosječan pad S = 140 m/km Maksimalni protok je: Q= A x X x Y x Z x 16,6

pri čemu je:

A - površina sliva (km2), X – intezitet kiše (mm/min), Y – klimatski faktor, Z - faktor redukcije vrha. Intenzitet kiše je:

tPeX =

gdje je Pe - neto kiša (mm), a t - njeno trajanje (min).

Neto kiša Pe se računa iz bruto kiše P primjenom uobičajene SCS metode. Prema klimatskoj formuli i navedenoj metodi, bruto i neto oborine su:



t P Pe x

60 min 56,5 mm 48,3 mm 24 sata 136,0 mm 127,3 mm 2 dana 175,7 mm 166,7 mm 10 dana 318,3 mm 309,4 mm 30 dana 461,9 mm 452,9 mm

Za klimatski faktor Y = 1, vrijeme podizanja jediničnog hidrograma tp = 16,9 min i vrijeme koncentracije Tc = 28,2 min, navedeni su maksimalni protoci za razna trajanja kiše.

Hidrogram otjecanja određen je po Goudrichevom izrazu:

xxxaQQ /)1()1(max 10 −−−=

a pripadajući volumen vodnog vala:

APeV ⋅=

Za Malo Blato, dobiveni su sljedeći rezultati (Slika 1.1-6.):

t Qmax V n 60 min 33,4 m3/s 120.714 m3 24 sata 3,7 m3/s 318.251 m3 2 dana 2,4 m3/s 416.780 m3 10 dana 0,9 m3/s 773.431 m3 30 dana 0,4 m3/s 1.132.294 m3

0.0

0.1

0.2

0.3

0.4

0.5

0.6

0.7

0.8

0.9

1.0

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60t (dani)

Q (m

3/s)

30 dnevna oborina10 dnevna oborina

Slika 1.1-4. Hidrogram otjecanja

1.1.1.1.2. Vodostaj rijeke Neretve

Vodostaj rijeke Neretve mjeri se u dva profila (Opuzen i Metković) u kojima je usvojena mjerodavna razina je kao srednja vrijednost od tri razdiobe za dva povratna perioda 20 i 50 godina.



Dnevni vodostaji su:

Opuzen (Kota „0“ - 0,18)

PP Normalna Lognormalna Gama Srednjak c

20 258 265 275 266 cm 2,48 m n. m. 50 275 298 307 293 cm 2,75 m n. m. Metković (Kota „0“ - 0,27)

PP Normalna Lognormalna Gama Srednjak a

20 373 387 389 383 cm 3,56 m n. m. 50 399 427 430 419 cm 3,92 m n. m. Na predmetnom području mjerodavan dvadesetogodišnji dnevni vodostaj rijeke Neretve je 2,85 m n. m.

U razdoblju raspoloživih mjerenja u periodu od 1961. do 2010. najveći vodni val zabilježen je u prosincu 2010. godine kod kojega su maksimalni dnevni vodostaji bili 3,78 m n. m. u Metkoviću te 2,55 m n. m u Opuzenu (2. i 3.12.2010.).

Procijenjeno je da bi ovom vodnom valu na predjelu Malog Blata odgovarao srednji dnevni vodostaj 2,96 m n. m., a čiji bi povratni period bio veći od 20 godina. 1.1.1.2. Interakcija površinskog dotjecanja i vodostaja rijeke Neretve Nivo vode u Malom Blatu ovisi o površinskom dotjecanju i vodostaju rijeke Neretve. Za proračun je usvojen vodni val rijeke Neretve s maksimalnim dnevnim vodostajem od 2,85 m n. m. (Slika 1.1-5.).

Malo blato: 30 dnevni dotok

0

0.5

1

1.5

2

2.5

3

3.5

1 6 11 16 21 26 31 36 41 46 51 56 61Dani

H (m

n.m

.)

POV. DOTOK 30 dnevniVODOSTAJ NERETVAVODOSTAJ MALO BLATO

2.52 m n.m.

Slika 1.1-5. Vodostaj u Malom Blatu za oborine i vodostaje dvadesetogodišnjeg povratnog perioda



Prema navedenim rezultatima predlaže se obrana od poplava naselja Krvavac predmetnim nasipom s kotom krune od 3,00 m n. m. (2,50 m n. m. velika voda + 0,5 m sigurnosno nadvišenje). 1.1.1.3. Procjeđivanje

Geotehničkim istražnim radovima utvrđeni su sastav i karakteristike tla na trasi planiranog nasipa. Na samoj površini je sloj humusa debljine 0,2 m. Zatim slijedi površinska glina visoke plastičnosti (CH) debljine sloja oko 1,8 m, te sloj gline srednje plastičnosti (CI) debljine oko 1 m. Zatim slijedi sloj organske gline visoke plastičnosti s tresetom (OH, Pt) debljine od 1,7 do 3,3 m. Nadalje se nalazi sloj gline srednje do visoke plastičnosti (CI, CH) debljine od 5 do 12 m, te sloj gline i praha srednje do visoke plastičnosti (CI, CI/G, MH) debljine oko 2 m. Matičnu podlogu čini vapnenac, koja se u sjevernom dijelu nalazi na dubini od oko 3 m, a u južnom dijelu na dubini oko 25 m.

In situ ispitivanjima utvrđena je vodopropusnost od 0,00000941 do 0,000511 cm/s, što se smatra vrlo malom propusnošću. Za vodonepropusnost samoga nasipa predviđena je ugradnja geomembrane. Stoga će procjeđivanje u branjeno područje biti relativno malo (do 5 l/s). 1.1.1.4. Postojeća infrastruktura

Kroz općinu Kula Norinska prolazi županijska cesta Ž6217 Rogotin (D8) - Komin - Krvavac - Kula Norinska (D62) koja povezuje desnu obalu Neretve (Slika 1.1-6.). Prometnica je u lošem stanju s obzirom na prometno-tehničke elemente te je potrebna njena rekonstrukcija.

Slika 1.1-6. Županijska cesta Ž6217 koja povezuje desnu obalu Neretve

i prolazi kroz naselje Krvavac (Foto: R. Španić, 2014) Kroz općinu Kula Norinska prolazi i trasa magistralne pomoćne željezničke pruge MP 13 Beli Manastir državna granica - Osijek – Metković - Strizivojna - Vrpolje (MG 2) - Slavonski Šamac državna granica te Metković državna granica - Ploče (Slika 1.1-7.). Ta pruga čini dionicu Vc transeuropskog prometnog koridora (Budimpešta - Osijek - Sarajevo - Ploče). Pruga je jednokolosječna, prolazi kroz naselja Kula Norinska i Krvavac i elektrificirana je izmjeničnim sustavom 25kV, 50Hz i dozvoljava opterećenja 22,5 t/osovini i 8t/m, te je maksimalne brzine od 110 km/h. Svi željezničko-cestovni prijelazi su u razini pruge, no osiguranje nije zadovoljavajuće.



Slika 1.1-7. Trasa magistralne pomoćne željezničke pruge MP 13

koja prolazi kroz naselja Kula Norinska i Krvavac (Foto: R. Španić, 2014)

1.1.2. PLANIRANO STANJE

U pogledu zaštite od poplava dijela naselja Krvavac potrebno je izvesti nasip. Prema hidrološkoj obradi i hidrauličkim proračunima dvadesetogodišnje velike vode Malog blata iznose oko 2,50 m n. m. Stoga se predlaže kota obrane od poplava 3,00 m n. m. (velika voda + visinska rezerva).

Planirani nasip položen je unutar zadanog koridora, ali i izvan njega po susjednim česticama kako bi se osigurale bankine za provedbu radova održavanja i povezivanje nasipa s višim kotama.

Tako je istočno obuhvat proširen na katastarske čestice 5085 i 5086 i djelomično na katastarske čestice 5088. Južno, predmetni nasip je produžen unutar katastarskih čestica 5096/2, 4987 i 4986 katastarske općine Desne do postojećeg nasipa uz rijeku Neretvu na kojem je smještena željeznička pruga. Sa sjeverne strane nasip je produžen po katastarskim česticama 5042 (kanal), 5041/7, 5077/1, 5077/2, 5087/1 i 5087/2 katastarske općine Desne do uzvišenog dijela terena (pokos lokalne prometnice).

Predložena je granica otkupa tj. nova katastarska granica koja obuhvaća:

- katastarske čestice 5081, 5082, 5083/1, 5083/2, 5084/1, 5084/2, 5085 i 5086 katastraske općine Desne u cijelosti (oko 2.539 m2) te

- dio katastraskih čestica 5086, 5041/7, 5042, 5077/1, 5077/2, 5087/1, 5087/2 također katastarske općine Desne (oko 599 m2).

Ukupna površina zone otkupa iznosi dakle 3.138 m2.

U južnom dijelu nasip i prijelazna rampa smješteni su na katastarskim česticama 5096/2, 4982, 4983, 4984, 4985, 4986, 4987, 4988, 4989 i 5786/2 katastarske općine Desne do nasipa željezničke pruge (Slika 1.1-8.). Nasip je potrebno izvesti od miješanog materijala frakcije 0 - 100 mm. Nepropusnost nasipa osigurava se s geomembranom. Širina krune nasipa je 4 m, a kota krune 3 m n. m. S istočne strane nasipa predviđen je koridor radi provedbe radova održavnja (bankina) širine od 3,5 do 5,0 m.



Sa zapadne strane nasipa (branjeno područje) predviđena je bankina minimalne širine 3,5 m između nasipa i procjednog kanala, te bankina s "vanjske" strane procjednog kanala promjenjive širine (minimalno 4,4 m). U sjevernom dijelu (katastratske čestice 5077/1, 5077/2, 5041/7) gdje nema procjednog kanala bankina je širine 3 m sa zapadne strane i 3,5 m s istočne strane.

Pristup predmetnom nasipu bio bi omogućen s postojećih putova - poljski put uz nasip željeznice te mjesna prometnica Krvavac - groblje.

Kod maksimalnog nivoa vode u Malom Blatu (2,5 m n. m.) intenzitet procjeđivanja u branjeno područje je relativno malo, a iznosi do 5 l/s. Procjedne količine kroz nasip treba prihvatiti s procjednim kanalom koji se izvodi uz nasip po trasi postojećeg kanala. Nadalje, vode se usmjeravaju u oborinsku kanalizaciju naselja Krvavac. Osnovu oborinske odvodnje čine oborinski kolektori DN 500 i DN 700 te crpna stanica. Kapacitet kolektora je 170 l/s, a crpne stanice 60 l/s.

Na južnom dijelu nasipa gdje se presijeca lokalni (poljski) put, potrebno je izvesti rampe kako bi se omogućila prometna komunikacija. Rampa se izvodi u maksimalnom nagibu od 10% prema dimenzijama i kotama danim u projektu.

Na početku i kraju nasipa postavlja se zaštitna rama (brklja) kako bi se spriječio neovlašteni ulazak vozila na krunu nasipa.

Dio postojećih kanala koji se nalaze unutar zone otkupa treba zatrpati radi izvedbe planiranih radova. Također, ovim nasipom se presijeca kanal (katastarska čestica 5042, Hrvatske vode) tako da se oborinska odvodnja razdvaja na dva dijela. Područje zapadno od ovog nasipa gravitira Krvavcu, a istočni dio ostaje isključivo pod Malim Blatom. Za istočne strane zadržava se približno polovica postojećeg kanala (katastarska čestica 5088) i to onaj dio izvan granice obuhvata. Za prihvat procjednih i oborinskih voda, predviđen je trapezni kanal sljedećih dimenzija:

- nagib stranica 1:1

- širina dna 0,5 m

- dubina 0,5 m

- uzdužni pad 0,1%

Parametri tečenja:

- kapacitet Q = 290 l/s

- brzina v = 0,59 m/s

- Froudeov broj Fr = 0,34



Slika 1.1-8. Katastarske čestice na lokaciji planiranog zahvata (preuzeto s preglednika ARKOD)



1.2. PRIKAZ VARIJANTNIH RJEŠENJA Desna obala Neretve urbanizirano je područje s velikom opasnošću od erozije obale uzrokovane visokim vodostajima i poplavama. Na tom prostoru desne obale Neretve (Donje Neretve) potrebno je zaštiti dijelove prostora od poplava (ne samo vanjskih, nego i unutrašnjih voda) radi sprječavanja dugotrajnih šteta.

Hrvatske vode razmatrale su nekoliko građevinskih varijantnih rješenja za izradu nasipa i zaštitu dijela naselja Krvavac na desnoj obali Neretve. Za predmetnu lokaciju koncem 2012. g. izvedeni su geotehnički istražni radovi (Elaborat 81/12-GTE, Geotehnički istražni radovi za nasip - zaštitnu vodnu građevinu za obranu od poplava naselja Krvavac kod Opuzena, Geopromin - Metković, prosinac 2012.) s kojima je utvrđen sastav i karakteristike tla na trasi nasipa, te je izabrano optimalno rješenje. U sklopu ovog elaborata nisu obrađivana ostala varijantna rješenja zahvata. 1.3. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES Razmatrani zahvat ne predstavlja proizvodni ili slični postupak kojima se uspostavlja tehnološki proces, pa se u ovom slučaju ne razmatraju vrste i količine tvari koje bi ulazile u tehnološki proces.

Tvari koje se koriste prilikom gradnje nasipa su miješani materijal frakcije 0 - 100 mm za izgradnju nasipa, zrnati materijal (0 - 63 mm) za izradu nosivog sloja kolničke konstrukcije, asfalt betonska mješavina BNS 22 za izradu bitumeniziranog nosivog sloja kolnika, asfaltbeton AB-11 debljine d=4cm za izradu habajućeg sloja kolničke konstrukcije, betonski rubnjaci dimenzija 100/15/25 cm, beton C 16/20, geokompozit (kao Tensar AR-G), geotekstil (300 g/m2), geomembrana debljine 2 mm i humus. 1.4. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TE EMISIJA U OKOLIŠ Razmatrani zahvat ne predstavlja proizvodni ili slični postupak kojima se uspostavlja tehnološki proces, pa se u ovom slučaju ne razmatraju vrste i količine tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa ni emisije u okoliš. 1.5. POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA Nisu potrebne nikakve druge aktivnosti za realizaciju predviđenog zahvata osim već prethodno opisanih.



2. PODACI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA Predmetno područje smješteno je na desnoj obali Neretve, između naselja Kula Norinska i Krvavac, na močvarnom području Malo Blato površine oko 30 ha (Slika 2-1., 2-2. i 2-3.). Područje Malo Blato izloženo je utjecaju oborinskih i izvorskih voda vlastitog sliva, a od velikih voda rijeke Neretve zaštićeno je obrambenim nasipima izgrađenim u sklopu željezničke pruge Ploče – Mostar i županijske ceste Ž 6217 ceste Rogotin - Komin – Krvavac - Kula Norinska.

Na postojećim propustima ispod željezničke pruge i ceste postoje četiri ustave (tri manje i jedna veća ugrađena na kanalu Jaža u Kuli Norinskoj). Višak unutarnjih voda Malog Blata slobodno istječe u rijeku Neretvu za vrijeme malih voda jer su sve četiri ustave otvorene.

Slika 2.-1. Ortofoto snimka šireg područja zahvata

Slika 2-2. Dionica željezničke pruge Ploče - Mostar u blizini

predmetnog područja (Foto: R. Španić, 2014)



Slika 2-3. Okolica područja zahvata na desnoj obali rijeke Neretve (Foto: R. Španić, 2014)

Prema geološkim karakteristikama područje zahvata pripada svitavsko-ljubuškoj tektonskoj jedinici koju izgrađuju karbonatne gornjokredne i paleogenske naslage. U strukturnom pogledu ovu jedinicu karakteriziraju ljuskave strukture, najčešće s prevrnutim borama, dinarskog pravca pružanja. Morfološki, područje zahvata pripada ravničarskom području doline Neretve na nadmorskoj visini malo iznad razine mora. Teren je ispresijecan s nekoliko plitkih kopanih kanala pružanja sjeverozapad-jugoistok. Stijena podloge građena je od vapnenca. Poroznost ovih naslaga je pukotinska, a vodopropusnost dobra. Vapnenac ovog područja je dobro uslojen, osrednje raspucan i okršen. Lokacija zahvata nalazi se u šumskom području Uprave šuma Podružnice Split kojim gospodari Šumarija Metković. Sama lokacija predviđenoga zahvata nalazi se unutar granica gospodarske jedinice "Rujnica".

Slika 2-4. Karta vlasništva šumskih površina u okolici zahvata prema GIS pregledniku javnih podataka

"Hrvatskih šuma" d.o.o. (http://javni-podaci-karta.hrsume.hr/)



Prema javnim podacima "Hrvatskih šuma" d.o.o. (http://javni-podaci-karta.hrsume.hr/) prikazanima na Slici 2-4. može se vidjeti da se u okolici lokacije zahvata nalaze šume i šumske površine u državnom vlasništvu kojima gospodari javno poduzeće "Hrvatske šume", te da prema ovome izvoru podataka nisu evidentirane šume u privatnome vlasništvu.

Na predmetnom području značajan je vodotok rijeke Neretve koja se nalazi u neposrednoj blizini lokacije zahvata. Također su od površinskih vodnih pojava registrirani i kopani kanali širine 1,5 do 7,0 metara, dubine 1,0 do 2,0 metara. Dubina vode je od 0,5 do 1,0 m. Prema karti staništa zahvat je najvećim dijelom smješten unutar aktivnih seoskih područja (NKS šifra J.1.1.) (Slika 2-5.). Manjom površinom na svom jugoistočnom dijelu područje zahvata nalazi se u mozaicima kultiviranih površina (NKS šifra I.2.1.). Dakle, zahvat je prema karti staništa smješten u dominantno antropogenim stanišnim tipovima. No realno, zahvat je u potpunosti smješten na poljoprivrednoj površini.

Aktivna seoska područja (NKS šifra J.1.1.) Seoska područja na kojima se održao seoski način života. Definicija tipa na ovoj razini podrazumijeva prostorni kompleks. Stalni vodotoci (NKS šifra A.2.3.) Potoci i rijeke - površinske vode (potoci i rijeke) različite brzine strujanja, od brzih i turbulentnih do sporih i laminarnih, koje teku koritima nastalim djelovanjem vode iz uzvodnih dijelova toka koji su na višim nadmorskim visinama. Dračici (NKS šifra D.3.1.) (sveza Rhamno-Paliurion Trinajstić (1978) 1995) - pripada redu PALIURETALIA Trinajstić 1978 i razredu PALIURETEA Trinajstić 1978. Šikare, rjeđe živice primorskih krajeva, izgrađene od izrazito bodljikavih, trnovitih ili aromatičnih biljaka nepodesnih za brst, u prvom redu koza. Dračici su vrlo rasprostranjeni skup staništa, razvijenih u sklopu submediteranske vegetacijske zone kao jedan od degradacijskih stadija šuma medunca i bjelograba. Voćnjaci (NKS šifra I.5.1.) Voćnjaci su površine namijenjene uzgoju voća tradicionalnim ili intenzivnim načinom. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci (NKS šifra C.3.5.) (Red SCORZONERETALIA VILLOSAE H-ić. 1975 (=SCORZONERO-CHRYSOPOGONETALIA H-ić. et Ht. (1956) 1958 p.p.) Pripadaju razredu FESTUCOBROMETEA Br.-Bl. et R. Tx. 1943. Tom skupu staništa pripadaju zajednice razvijene na plitkim karbonatnim tlima duž istočnojadranskog primorja, uključujući i dijelove unutrašnjosti Dinarida do kuda prodiru utjecaji sredozemne klime. Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike (NKS šifra E.8.2.) (Sveza Oleo-Ceratonion Br.-Bl. 1931) – skup zajednica čistih vazdazelenih šuma i makije crnike, te šuma alepskog bora razvijenih u najtoplijem i najsušem dijelu istočnojadranskog primorja. Karakterizira ih znatan udio kserotermnih, endozookornih elemenata - Pistacia lentiscus, Juniperus phoenicea, Olea sylvestris, Ceratonia siliqua, mjestimično Euphorbia dendroides, penjačica Ephedra fragilis, polugrmova Prasium majus, Coronilla valentina, te zeljastih vrsta Arisarum vulgare. Mozaici kultiviranih površina (NKS šifra I.2.1.) Mozaici različitih kultura na malim parcelama, u prostornoj izmjeni s elementima seoskih naselja i/ili prirodne i poluprirodne vegetacije. Ovaj se tip koristi ukoliko potrebna prostorna detaljnost i svrha istraživanja ne zahtijeva razlučivanje pojedinih specifičnih elemenata koji sačinjavaju mozaik. Sukladno tome, daljnja raščlamba unutar ovoga tipa prati različite tipove mozaika prema zastupljenosti pojedinih sastavnih elemenata.



Slika 2-5. Karta staništa uže okolice zahvata



2.1. ODNOS ZAHVATA PREMA POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA Za područje na kojem je planiran zahvat „Obrana od poplave dijela naselja Krvavac na desnoj obali Neretve“, na snazi su sljedeći dokumenti prostornog uređenja:

• Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko – neretvanske županije, br. 6/03)

• Prostorni plan uređenja općine Kula Norinska (Neretvanski glasnik, br. 7/07) Na rubnom području zahvata uz samu željezničku prugu prolazi dalekovod 10 (20) kV. Utjecaj zahvata na energetski sustav podrobnije je opisan u poglavlju 3.1.7. Utjecaj na materijalna dobra i infrastrukturu. Zahvat izgradnje nasipa u svrhu obrane od poplava dijela naselja Krvavac (desna obala rijeke Neretve) nalazi se na području na kojem nisu prisutne građevine visokogradnje. Također, cesta koja povezuje naselje Komin i Kulu Norinsku te nasip željezničke pruge na relaciji Ploče - Mostar nalaze se uz južni rub zahvata. U okolici lokacije zahvata nalaze se okućnice, stambeni i gospodarski objekti rubnog dijela naselja Krvavac koje su izravno ugrožene u vrijeme trajanja velikih voda Neretve kada se područje Malog Blata puni unutarnjim vodama. Odnos zahvata izgradnje nasipa za obranu od poplave dijela naselja Krvavac u odnosu na postojeće i planirane zahvate u okolici predmetnog područja prikazan je na Prilozima I.-VII. 2.2. ODNOS ZAHVATA PREMA ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA I PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE 2.2.1. ZAŠTIĆENA PODRUČJA U široj okolici lokacije planiranog zahvata nalaze se sljedeća zaštićena područja: • Posebni rezervat „Pod Gredom“ (na udaljenosti 3.500 m od zahvata), • Park šuma „Predolac-Šibanica“ (na udaljenosti 5.800 m od zahvata), • Značajni krajobraz „Modro oko i jezero“ (na udaljenosti 6.000 m od zahvata), • Posebni rezervat Orepak (na udaljenosti 6.200 m od zahvata) i • Posebni rezervat „Prud“ ( na udaljenost 6.700 m od zahvata) (Slika 2.2-1.).



Slika 2.2-1. Zaštićena područja u širem području predmetnog zahvata

2.2.2.1. Posebni (ornitološki) rezervat „Pod Gredom“ Posebni rezervat „Pod Gredom“ sačinjen je od ostataka močvarnog područja u Delti kod mjesta Vid. Pruža se istočno od rijeke Matice, a sjeverno od Norina. To je prostor prostranih trščaka, jedan od posljednjih u Hrvatskoj gdje se može pronaći sredozemna gnjezdilišta bukavca (Botaurus stellaris), čapljice voljak (Ixobrychus minutus), eje močvarice (Circus aeruginosus) i patke njorke (Aythya nyroca). Ovdašnja populacija bukavca jedna je od najvećih u Sredozemlju. Za brkatu sjenicu (Panurus biarmicus) neretvanski tršćaci predstavljaju jedini lokalitet gniježđenja u primorskome dijelu Hrvatske, a važni su i kao gnjezdilište vrlo velike populacije kokošice (Rallus aquaticus), zatim štijoka (Porzana sp.), trstenjaka (Acrocephalus sp.) i drugih vrsta. Na području uz rječicu Norin pošumljavalo se od 1968.-1979. g. autohtonom vegetacijom: vrbom, jasenom, topolom, kako bi se privuklo na gniježđenje ptičje vrste koje za gniježđenje traže šumarke i viša stabla (npr. čaplje). 2.2.2.2. Park šuma „Predolac-Šibanica“ Park šuma „Predolac-Šibanica“ zaštićena je 1968. god. Ta šumska površina predstavlja najvrjedniji i najbolje očuvani šumski kompleks na području grada Metkovića. Temeljne vrste su: alepski bor (Pinus halepensis) (oko 70%), čempres (Cupressus sempervirens) s horizontalnim i vertikalnim varijetetima (oko 20%), česvina (Quercus ilex) i ostali sredozemni florni elementi. Sedlo između Predolca i Šibanice nekada je bilo značajno za prelet ptica. Prelet se odvijao od Hutova blata do močvara na Koševu i Vrbovcima (danas poljoprivredne površine). Cijeli Predolac i područje Šibanice značajno je za zimovanje mnogih ptičjih vrsta, osobito pjevica.



2.2.2.3. Značajni krajobraz „Modro oko i jezero“ Područje Modro oko i jezero uz naselje Desne djelomično je potopljena krška depresija na desnoj obali Neretve koja je, ovisno o stanju voda, više ili manje ujezerena. Povezana je s Neretvom preko rječice Desanke i Crne rijeke. Uz rub brdskog područja nalazi se više izvora koji su kroz krško podzemlje povezani sa sustavom rijeke Matice. Najveće je Modro oko u obliku krškog jezerca. Izvor je kaptiran te se koristi za vodoopskrbu naselja Desne koje je u obuhvatu općine Kula Norinska. Područje karakterizira obilje vode i močvarnih staništa. Osim kao krajobraz, ovo područje je također značajno i sa stanovišta biološke raznolikosti, jer sadrži ugrožena staništa, a važno je također za seobu i zimovanje ptica. Nužno je zaustaviti daljnju degradaciju ovoga prostora te ga namijeniti ponajprije ekološkom turizmu i promatranju ptica te osigurati provedbu odgovarajućeg plana upravljanja.

2.2.2.4. Posebni (ornitološki) rezervat „Orepak“ i „Prud“ Rezervati Orepak, Podgrede i Prud zajedno predstavljaju najveće ostatke sredozemnih trščaka u Hrvatskoj. Područje je značajno za selidbe i zimovanje ptica. Prostrani trščaci su sredozemna gnjezdilišta bukavca (Botaurus stellaris), čapljice voljak (Ixobrychus minutus), eje močvarice (Circus aeruginosus) i patke njorke (Aythya nyroca). Populacija bukavca jedna je od najvećih u Sredozemlju. Za brkatu sjenicu (Panurus biarmicus) neretvanski tršćaci predstavljaju jedini lokalitet gniježđenja u primorskome dijelu Hrvatske, a važni su i kao gnjezdilište vrlo velike populacije kokošice (Rallus aquaticus), štijoka (Porzana sp.), trstenjaka (Acrocephalus sp.) i drugih vrsta. .



2.2.2. EKOLOŠKA MREŽA

Područje obuhvata zahvata nalazi se na području ekološke mreže RH i to na području očuvanja značajnom za vrste i stanišne tipove (POVS) „Delta Neretve“ (HR5000031) (Slika 2.2-2.) i području očuvanja značajnom za ptice (POP) „Delta Neretve“ (HR1000031) (Slika 2.2-3.).

Najbliža područja ekološke mreže udaljena su od zahvata kako je prikazano u Tablici 2.2-1., te je u nastavku u Tablici 2.2-2. dan popis ciljeva očuvanja POVS područja ekološke mreže - Delta Neretve (HR5000031) i POP područja ekološke mreže Delta Neretve (HR1000031).

Tablica 2.2-1. Udaljenost predmetnog zahvata od najbližih područja ekološke mreže

Područje ekološke mreže Šifra područja ekološke mreže

Udaljenost najbližeg objekta zahvata od područja ekološke mreže (m)

POVS Delta Neretve HR5000031 zahvat je unutar područja ekološke mreže

POP Delta Neretve HR1000031 zahvat je unutar područja ekološke mreže

Slika 2.2-2. Područja očuvanja ekološke mreže značajna za vrste i staništa (POVS) u širem području

predmetnog zahvata



Slika 2.2-3. Područja očuvanja ekološke mreže značajna za ptice (POP) u širem području

predmetnog zahvata

2.2.2.1. Delta Neretve (HR5000031)

Delta Neretve jedina je delta na području hrvatske obale. Dok većina jadranskih rijeka (Zrmanja, Krka i Cetina) imaju potopljena riječna ušća, Neretva je nanosila znatno više materijala te se usprkos postglacijalnom uzdizanju morske razine ovdje razvilo naplavno područje. Iz naplavljene ravnice mjestimice poput otoka izniču vapnenačke glavice - vrhovi negdašnjih brda. Rijeka Neretva i njeni pritoci čine najveći kompleks močvarnih staništa u hrvatskom priobalju s bogato razvijenom obalnom (trska, rogoz, sit, šaš, itd.) i ostalom vodenom plutajućom i podvodnom vegetacijom. Na ušću Neretve razvijene su lagune, plitki pjeskoviti zaljevi, niske pjeskovite obale, sprudovi i slanuše. Karakteristična je i slika poljoprivrednih površina nastalih tzv. 'jendečenjem' - tradicionalnim načinom stvaranja plodnog tla u vodi kopanjem kanala i nasipavanjem izvađenog mulja na tako novonastalu parcelu. Danas je ovaj krajobraz znatnim dijelom narušen neprimjerenom gradnjom i opterećen krajobrazno dominantnim infrastrukturnim sadržajima. Iako su velike površine močvarnog staništa pretvorene u poljodjelske površine, zbog razgranate mreže kanala ta su područja još uvijek važna staništa za ptice vodarice. Na području postoje tri ornitološka rezervata (Orepak, Pod gredom i Prud), ihtiološko-ornitološki rezervat Ušće Neretve te značajni krajobrazi Modro oko i jezero Desne. Glavni razlozi ugroženosti područja su uređivanje rijeka, melioracije, intenziviranje poljodjelstva, odumiranje tradicionalnog poljodjelstva i stočarstva, turizam i rekreativne aktivnosti, ribolov, lov i krivolov te uništavanje niskih pjeskovitih i muljevitih morskih obala.



2.2.2.2. Delta Neretve (HR5000031)

Površina i granice područja očuvanja značajnog za ptice „Delta Neretve“ (HR1000031) zajedničke su s istoimenim područjem očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove te vrijedi isti opis područja naveden u prethodnom poglavlju. Vrste ptica koje dolaze na ovom području su ujedno i vrste s Dodatka I Direktive o pticama: mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus), gak (Nycticorax nycticorax), žuta čaplja (Ardeola ralloides), velika bijela čaplja (Casmerodius albus), mala bijela čaplja (Egretta garzetta), čaplja danguba (Ardea purpurea), žličarka (Platalea leucorodia), zmijar (Circaetus gallicus), eja strnjarica (Circus cyaneus), mali sokol (Falco columbarius), jarebica kamenjarka (Alectoris graeca saxatilis), crnoglavi galeb (Larus melanocephalus), mali galeb (Larus minutus), dugokljuna čigra (Sterna sandvicensis), crvenokljuna čigra (Sterna hirundo), crna čigra (Chlidonias niger), ušara (Bubo bubo), leganj (Caprimulgus europaeus), vodomar (Alcedo atthis), zlatovrana (Coracias garrulus), primorska trepteljka (Anthus campestris) i rusi svračak (Lanius collurio). Na nacionalnom nivou značajan je pozviždač (Numenius phaeopus). Kao ciljevi očuvanja ekološke mreže „Delta Neretve“ (HR1000031) zadane su ptičje vrste navedene u Tablici 2.2-2.

Tablica 2.2-2. Komparativni prikaz ptica ciljeva očuvanja područja ekološke mreže „Delta Neretve“ (HR1000031) (G – gnijezdeće populacije, P – preletničke populacije, Z – zimujuće populacije)

Hrvatsko ime i znanstveno ime vrste Status populacije u POP crnoprugasti trstenjak - Acrocephalus melanopogon G Z vodomar - Alcedo atthis G Z jarebica kamenjarka - Alectoris graeca G primorska trepteljka - Anthus campestris G čaplja danguba - Ardea purpurea P žuta čaplja - Ardeola ralloides P patka njorka - Aythya nyroca G bukavac - Botaurus stellaris G P Z ušara - Bubo bubo G žalar cirikavac - Calidris alpina Z leganj - Caprimulgus europaeus G velika bijela čaplja - Casmerodius albus P Z morski kulik - Charadrius alexandrinus G crna čigra - Chlidonias niger P zmijar - Circaetus gallicus G eja močvarica - Circus aeruginosus G Z eja strnjarica - Circus cyaneus Z mala bijela čaplja - Egretta garzetta P Z mali sokol - Falco columbarius Z ždral - Grus grus P oštrigar - Haematopus ostralegus P vlastelica - Himantopus himantopus G P čapljica voljak - Ixobrychus minutus G P rusi svračak - Lanius collurio G sivi svračak - Lanius minor G crnoglavi galeb - Larus melanocephalus P mali galeb - Larus minutus Z



modrovoljka - Luscinia svecica P mala šljuka - Lymnocryptes minimus Z velika ševa - Melanocorypha calandra G veliki pozviždač - Numenius arquata P Z prugasti pozviždač - Numenius phaeopus P gak - Nycticorax nycticorax P bukoč - Pandion haliaetus P brkata sjenica - Panurus biarmicus G mali vranac - Phalacrocorax pygmaeus G* P Z pršljivac - Philomachus pugnax P žličarka - Platalea leucorodia P zlatar pijukavac - Pluvialis squatarola Z siva štijoka - Porzana parva G P Z riđa štijoka - Porzana porzana G P Z mala štijoka - Porzana pusilla G crvenokljuna čigra - Sterna hirundo G dugokljuna čigra - Sterna sandvicensis Z prutka migavica - Tringa glareola P značajne negnijezdeće (selidbene) populacije ptica (patka lastarka Anas acuta, patka žličarka Anas clypeata, kržulja Anas crecca, zviždara Anas penelope, divlja patka Anas plathyrhynchos, patka pupčanica Anas querquedula, patka kreketaljka Anas strepera, glavata patka Aythya ferina, krunata patka Aythya fuligula, patka batoglavica Bucephala clangula, liska Fulica atra, šljuka kokošica Gallinago gallinago, crnorepa muljača Limosa limosa, mali ronac Mergus serrator, patka gogoljica Netta rufina, kokošica Rallus aquaticus, crna prutka Tringa erythropus, krivokljuna prutka Tringa nebularia, crvenonoga prutka Tringa totanus, oštrigar Haematopus ostralegus, veliki pozviždač Numenius arquata, prugasti pozviždač Numenius phaeopus, zlatar pijukavac Pluvialis squatarola)

G* – tijekom sezone gniježđenja u Delti Neretve se redovito hrane ptice koje gnijezde u Hutovom blatu u BiH Status ugroženosti i zakonska zaštita divljih svojti (ciljeva očuvanja) navedeni su u Tablici 2.2-3. Relevantni podaci o ciljevima očuvanja POVS-a „Delta Neretve“ (HR5000031) navedeni su u Tablici 2.2-4., a POP-a „Delta Neretve“ (HR1000031) u Tablici 2.2-5.



Tablica 2.2-3. Status ugroženosti i zakonska zaštita svojti ciljeva očuvanja ekološke mreže. RE – regionalno izumrle svojte, CR – kritično ugrožene svojte, EN – ugrožene svojte, VU – ranjive svojte, DD – nedovoljno

poznate svojte, NT – gotovo ugrožene svojte, LC – najmanje zabrinjavajuće svojte, NA – svojta neprikladna za procjenu, SZ – strogo zaštićena vrsta, gp – gnijezdeća populacija, pp – preletnička populacija, zp –

zimujuća populacija

Divlja svojta Status ugroženosti

prema Crvenim knjigama

ugroženih svojti

Zakonska zaštita prema Zakonu o zaštiti prirode

BESKRALJEŠNJACI jezerski regoč - Lindenia tetraphylla EN SZ istočna vodendjevojčica - Coenagrion ornatum NT - špiljska trokutnjača - Congeria kusceri CR SZ RIBE primorska paklara - Lampetra zanandreai EN SZ podustva - Chondrostoma kneri EN - vrgoračka gobica - Knipowitschia croatica CR SZ mekousna - Salmothymus obtusirostris CR SZ svalić - Squalius svallizae VU - morska paklara - Petromyzon marinus DD SZ čepa - Alosa fallax EN SZ glavatica - Salmo marmoratus CR SZ

primorska uklija - Alburnus neretvae načelo predostrožnosti SZ

imotska gaovica - Delminichthys (Phoxinellus) adspersus

VU SZ

ilirski vijun - Cobitis illyrica VU SZ neretvanski vijun - Cobitis narentana VU SZ glavočić crnotrus - Pomatoschistus canestrini EN - glavočić vodenjak - Knipowitschia panizzae LC - VODOZEMCI čovječja ribica - Proteus anguinus* EN SZ GMAZOVI riječna kornjača - Mauremys rivulata EN SZ kopnena kornjača - Testudo hermanni - SZ barska kornjača - Emys orbicularis - SZ četveroprugi kravosas - Elaphe quatuorlineata - SZ crvenkrpica - Zamenis situla - SZ PTICE crnoprugasti trstenjak – Acrocephalus melanopogon NA zp, CR gp SZ

vodomar - Alcedo atthis NT gp SZ jarebica kamenjarka - Alectoris graeca NT gp - primorska trepteljka - Anthus campestris LC gp SZ čaplja danguba - Ardea purpurea EN gp SZ žuta čaplja - Ardeola ralloides EN gp SZ patka njorka - Aythya nyroca NT gp SZ bukavac - Botaurus stellaris EN gp SZ ušara - Bubo bubo NT gp SZ žalar cirikavac - Calidris alpina EN zp, LC pp SZ leganj - Caprimulgus europaeus LC gp SZ velika bijela čaplja - Casmerodius albus EN gp SZ morski kulik - Charadrius alexandrinus CR gp SZ crna čigra - Chlidonias niger NA - zmijar - Circaetus gallicus EN gp SZ eja močvarica - Circus aeruginosus EN gp SZ eja strnjarica - Circus cyaneus LC pp SZ mala bijela čaplja - Egretta garzetta VU gp SZ mali sokol - Falco columbarius VU zp, DD pp SZ ždral - Grus grus LC pp, LC zp SZ



oštrigar - Haematopus ostralegus VU pp SZ vlastelica - Himantopus himantopus VU gp SZ čapljica voljak - Ixobrychus minutus LC gp SZ rusi svračak - Lanius collurio LC gp - sivi svračak - Lanius minor LC gp - crnoglavi galeb - Larus melanocephalus DD pp SZ mali galeb - Larus minutus DD zp SZ modrovoljka - Luscinia svecica EN gp SZ mala šljuka - Lymnocryptes minimus VU zp, DD pp SZ velika ševa - Melanocorypha calandra VU gp SZ veliki pozviždač - Numenius arquata EN zp, VU pp SZ prugasti pozviždač - Numenius phaeopus VU pp SZ gak - Nycticorax nycticorax NT gp SZ bukoč - Pandion haliaetus NT pp, RE gp SZ brkata sjenica - Panurus biarmicus EN gp SZ mali vranac - Phalacrocorax pygmaeus CR gp SZ pršljivac - Philomachus pugnax LC pp SZ žličarka - Platalea leucorodia EN gp SZ zlatar pijukavac - Pluvialis squatarola EN zp SZ siva štijoka - Porzana parva EN gp SZ riđa štijoka - Porzana porzana EN gp SZ mala štijoka - Porzana pusilla CR gp SZ crvenokljuna čigra - Sterna hirundo NT gp SZ dugokljuna čigra - Sterna sandvicensis NT zp SZ prutka migavica - Tringa glareola LC pp SZ SISAVCI južni potkovnjak - Rhinolophus euryale VU SZ mali potkovnjak - Rhinolophus hipposideros - SZ veliki potkovnjak - Rhinolophus ferrumequinum - SZ dugokrili pršnjak - Miniopterus schreibersii EN SZ dugonogi šišmiš - Myotis capaccinii EN SZ riđi šišmiš - Myotis emarginatus - SZ vidra - Lutra lutra DD SZ



Tablica 2.2-4. Ciljevi očuvanja POVS područja „Delta Neretve“ (HR5000031) Divlje svojte Opis cilja očuvanja i analiza stanja u području POVS ekološke mreže DELTA NERETVE (HR5000031)

1. jezerski regoč (Lindenia tetraphylla) Na predmetnom području nema podataka o brojnosti jedinki te se procjenjuje da populacija čini više od 15% ukupne populacije u Hrvatskoj. Delta Neretve je iznimno bitno područje za zaštitu jezerskog regoča.

2. morska paklara (Petromyzon marinus) Za predmetno područje nema podataka o brojnosti jedinki morske paklare, te se procjenjuje da populacija čini više od 15% ukupne populacije u Hrvatskoj.

3. čepa (Alosa fallax)

Delta Neretve je područje važno za odrastanje i sazrijevanje vrste kao i za razmnožavanje (Mrakovčić i sur., 2010). Za predmetno područje nema podataka o brojnosti jedinki, te se procjenjuje da populacija čini više od 15% ukupne populacije u Hrvatskoj i jedino je važno područje za razmnožavanje čepe.

4. glavatica (Salmo marmoratus)

Rijeka Neretva je jedno od dva nalazišta u Hrvatskoj (Mrakovičić i sur., 2006). Za predmetno područje nema podataka o brojnosti jedinki, te se procjenjuje da populacija čini više od 15% ukupne populacije u Hrvatskoj. Prema Mrakovčić i sur. (2010) 40-60% ukupne populacije glavatice dolazi na području Delte Neretvi u oligotrofnom jezeru Modro Oko.

5. primorska uklija (Alburnus neretvae) Za predmetno područje nema podataka o brojnosti jedinki, te se procjenjuje da populacija čini više od 15% ukupne populacije u Hrvatskoj.

6. imotska gaovica (Delminichthys Phoxinellus) adspersus)

Za predmetno područje nema podataka o brojnosti jedinki, te se procjenjuje da populacija čini više od 15% ukupne populacije u Hrvatskoj.

7. ilirski vijun (Cobitis illyrica)

Za predmetno područje nema podataka o brojnosti jedinkij. Mali dio Baćinskih jezera uključen u Deltu Neretve je bitno stanište za ilirskog vijuna. Prema Mrakovčić i sur. (2010) tu obitava više od 2% ukupne populacije ilirskog vijuna u Hrvatskoj

8. neretvanski vijun (Cobitis narentana)

Za predmetno područje nema podataka o brojnosti jedinki, te se procjenjuje da sveukupna populacija neretvanskog vijuna obitava u delti Neretve. Prema Mrakovčić i sur. (2010) zabilježena su neka mjesta nalaza; Metković i Metković kod granice.

9. glavočić crnotrus (Pomatoschistus canestrini)

Za predmetno područje nema podataka o brojnosti jedinki, te se procjenjuje da populacija čini više od 15% ukupne populacije u Hrvatskoj. Prema Mrakovčić i sur. (2010) 15-30% ukupne populacije glavočića crnotrusa dolazi u Delti Neretve.

10. glavočić vodenjak (Knipowitschia panizzae)

Za predmetno područje nema podataka o brojnosti jedinki, te se procjenjuje da populacija čini 2-15% ukupne populacije u Hrvatskoj. Bočate vode su bitna staništa za očuvanje ove vrste.

11. čovječja ribica(Proteus anguinus) Za predmetno područje nema podataka o brojnosti jedinki, te se procjenjuje da populacija čini manje od 2% ukupne populacije u Hrvatskoj.

12. kopnena kornjača (Testudo hermanni) Za predmetno područje nema podataka o brojnosti jedinki, te se procjenjuje da populacija čini između 2-15% ukupne populacije u Hrvatskoj te je područje Neretve bitno za očuvanje ove vrste.

13. barska kornjača (Emys orbicularis) Područje Delte Neretve bitno je za očuvanje barske kornjače. Za predmetno područje nema podataka o brojnosti jedinki, te se procjenjuje da populacija čini između 2-15% ukupne populacije u Hrvatskoj.

14. četveroprugi kravosas (Elaphe uatuorlineata)

Za predmetno područje POVS nema podataka o brojnosti jedinki, te se procjenjuje da populacija čini imanje od 2% ukupne populacije u Hrvatskoj.

15. crvenkrpica (Zamenis situla)

Vrsta je ugrožena zbog ubrzanog nestanka, degradacije i fragmentacije staništa zbog urbanizacije (Jelić i sur., 2012). Za predmetno područje nema podataka o brojnosti jedinki, te se procjenjuje da populacija čini manje od 2% ukupne populacije u Hrvatskoj.

16. južni potkovnjak (Rhinolophus euryale) Na predmetnom području POVS obitava u prosjeku 10 jedinki južnog potkovnjaka u populaciji koja migrira. 17. mali potkovnjak

(Rhinolophus hipposideros) Na predmetnom području podaci ukazuju na prisutnost malog potkovnjaka s 15-20 jedinki u populaciji koja migrira i prosjekom od 15 jedinki koje čine porodiljnu koloniju.



18. veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum)

Na predmetnom području obitava 50-200 jedinki velikog potkovnjaka u populaciji koja migrira i brojem jedinki između 100-150 koje čine porodiljnu koloniju.

19. dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersii)

Na predmetnom području POVS podaci ukazuju na prisutnost malog potkovnjaka s prosjekom od 19000 jedinki u zimujućoj koloniji.

20. dugonogi šišmiš (Myotis capaccinii) Na predmetnom području vrsta je prisutna s 30-50 jedinki koje čine porodiljnu koloniju. 21. riđi šišmiš (Myotis emarginatus) Na predmetnom području mali potkovnjak prisutan je s 3000-3500 jedinki koje čine porodiljnu koloniju. 22.

vidra (Lutra lutra) Glavni razlozi ugroženosti su krivolov, upotreba PCA-a, onečišćenje voda, kanaliziranje obala voda i stradavanje na prometnicama (Antolović i usr., 2006). Na predmetnom području podaci ukazuju na prisutnost vidre s jednom do dvije jedinke koje čine stalnu populaciju. Delta Neretve je južno područje Hrvatske najbitnije za očuvanje ove vrste.

23. riječna kornjača (Mauremys rivulata)

Glavni razlozi ugroženosti vrste su ubrzani nestanak, degradacija i fragmentacija staništa zbog urbanizacije, regulacija vodotoka i neodržavanje vodenih staništa (Jelić i i sru., 2012). Za predmetno područje nema podataka o brojnosti jedinki, te se procjenjuje da populacija čini između 2-15% ukupne populacije u Hrvatskoj.

24. istočna vodendjevojčica (Coenagrion ornatum)

Za predmetno područje nema podataka o brojnosti jedinki, te se procjenjuje da populacija čini između 2-15% ukupne populacije u Hrvatskoj. Delta Neretve jedno je od dva važna područja za zaštitu istoče vodendjevojčice.

25. špiljska trokutnjača (Congeria kusceri) Prema podacima na području Neretve u prosjeku dolaze 2 kolonije te čine udio od 15% ukupne populacije špiljske trokutnjače u Hrvatskoj.

26. primorska paklara (Lampetra zanandreai)

Za predmetno područje nema podataka o brojnosti jedinki, te se procjenjuje da populacija čini 30-40% ukupne populacije primorske paklare. Prema Mrakovčić i sur. (2010) Delta Neretve je važna za razvoj ličinačkog stadija (povrememno i mjestimično), a ugrožava ju regulacija rijeka i degradacija staništa zbog poljoprivrede.

27. podustva (Chondrostoma kneri) Za predmetno područje POVS nema podataka o brojnosti jedinki, te se procjenjuje da sveukupna populacija obitava u Delti Neretve.

28. vrgoračka gobica (Knipowitschia croatica) Za predmetno područje nema podataka o brojnosti jedinki, te se procjenjuje da populacija čini više od 15% ukupne populacije u Hrvatskoj i Delta Neretve je jedno tri bitnih područja za zaštitiu ove vrste.

29. mekousna (Salmothymus obtusirostris) Na predmetnom području POVS nema podataka o brojnosti jedinki, ali prema Mrakovčić i sur. (2009) procjenjuje se da 30-45% ukupne populacije mekousne pastrve obitava na području Neretve.

30. svalić (Squalius svallizae)

Za predmetno područje nema podataka o brojnosti jedinki, te se procjenjuje da sveukupna populacija obitava na području Delte Neretve. Prema Mrakovčić i sur. (2009) Neretvu nastanjuje 80-100% od ukupne populacije svalića u Hrvatskoj.

Staništa 31. amfibijska staništa Isoeto-Nanojuncetea

(Natura šifra: 3130) Pokrovnost ovog tipa staništa unutar ekološke mreže je 1000 ha. Relativna površina staništa u odnosu na ukupnu površinu teritorija Republike Hrvatske prekrivenog ovim tipom staništa je 2-15%.

32. tvrde oligo-mezotrofne vode s dnom obraslim parožinama (Characeae) (Natura šifra: 3140)

Pokrovnost ovog tipa staništa unutar ekološke mreže je 2 ha. Relativna površina staništa u odnosu na ukupnu površinu koju stanište zauzima na nacionalnoj razini je 2-15%

33. obalne lagune (Natura šifra: 1150) Pokrovnost ovog tipa staništa unutar ekološke mreže je 153 ha. Relativna površina staništa u odnosu na ukupnu površinu teritorija Republike Hrvatske prekrivenog ovim tipom staništa veća je od 15%.

34. estuariji (Natura šifra: 1130)

Ovaj tip staništa unutar ekološke mreže zauzima površinu od 696 ha. Relativna površina staništa u odnosu na ukupnu površinu koje estuariji zauzimaju na nacionalnoj razini veća je od 15%.

35. muljevite obale obrasle vrstama roda Salicornia i drugim jednogodišnjim

Ovaj tip staništa unutar ekološke mreže prekriva 2 ha, dok je relativna površina staništa u odnosu na ukupnu površinu koju stanište zauzima na nacionalnoj razini 2-15%.



halofitima (Natura šifra: 1310) 36. spilje i jame zatvorene za javnost

(Natura šifra: 8310) Stanište se sastoji od 12 povezanih špilja i jama. Relativna površina staništa u odnosu na ukupnu površinu teritorija Republike Hrvatske koju ovaj tip staništa zauzima manja je od 2%.

37. pješčana dna trajno prekrivena morem (Natura šifra: 1110)

Pokrovnost ovog tipa staništa unutar ekološke mreže je 23 ha. Relativna površina staništa u odnosu na ukupnu površinu koju stanište zauzima na nacionalnoj razini manje je od 2%.

38. muljevita i pješčana dna izložena zraku za vrijeme oseke (Natura šifra: 1140)

Pokrovnost ovog tipa staništa unutar ekološke mreže je 7 ha. Relativna površina staništa u odnosu na ukupnu površinu koju stanište zauzima na nacionalnoj razini manje je od 2%.

39. mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova (Sarcocornetea fruticosi) (Natura šifra: 1420)

Ovaj tip staništa unutar ekološke mreže zauzima površinu od 10 ha. Relativna površina staništa u odnosu na ukupnu površinu koje stanište zauzima na nacionalnoj razini je od 2 - 15%.

40. mediteranske sitine (Juncetalia maritimi) (Natura šifra: 1410)

Mediteranske sitine unutar ekološke mreže zauzima površinu od 100 ha. Relativna površina staništa u odnosu na ukupnu površinu teritorija Republike Hrvatske koju stanište zauzima manja je od 2%.

41. embrionske obalne sipine – prvi stadij stvaranja sipina (Natura šifra: 2110)

Pokrovnost ovog tipa staništa unutar ekološke mreže je 3 ha. Relativna površina staništa u odnosu na ukupnu površinu koju stanište zauzima na nacionalnoj razini veća je od 15%.

42. prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion (Natura šifra: 3150)

Ovaj tip staništa unutar ekološke mreže zauzima površinu od 20 ha. Relativna površina staništa u odnosu na ukupnu površinu teritorija Republike Hrvatske koju ovaj tip staništa zauzima manja je od 2%.

43. mediteranske galerije i šikare (Nerio-Tamaricetea) (Natura šifra: 92D0)

Pokrovnost ovog tipa staništa unutar ekološke mreže je 1 ha. Relativna površina staništa u odnosu na ukupnu površinu koju stanište zauzima na nacionalnoj razini veća je od 15%.

44. eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietea (Natura šifra: 6220)

Ovaj tip staništa unutar ekološke mreže zauzima površinu od 20 ha. Relativna površina staništa u odnosu na ukupnu površinu koje stanište zauzima na nacionalnoj razini manja je od 2%.

45. istočno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae) (Natura šifra: 62A0)

Ovaj tip staništa unutar ekološke mreže zauzima površinu od 2690 ha. Relativna površina staništa u odnosu na ukupnu površinu teritorija Republike Hrvatske koju ovaj tip staništa zauzima manja je od 2%.

46. šume divlje masline i rogača (Olea i Ceratonion) (Natura šifra: 9320)

Pokrovnost ovog tipa staništa unutar ekološke mreže je1000 ha. Relativna površina staništa u odnosu na ukupnu površinu koju stanište zauzima na nacionalnoj razini veća je od 15%.



Tablica 2.2-5. Ciljevi očuvanja POVS područja „Delta Neretve“ (HR5000031) Divlje svojte Opis cilja očuvanja i analiza stanja u području POP ekološke mreže DELTA NERETVE (HR1000031)

1. crnoprugasti trstenjak (Acrocephalus melanopogon)

Na predmetnom području vrsta se zadržava kao zimovalica s 3000 do 6000 jedinki godišnje što čini više od 15% ukupne brojnosti jedinki zabilježenih u Hrvatskoj. Gnijezdi se 1 do 3 para od ukupne populacije u Hrvatskoj koja je procijenjena na 10 – 12 parova. (Kralj i sur. 2013.)

2.

Vodomar (Alcedo atthis)

Na području ekološke mreže vrsta dolazi kao zimovalica i redovita gnjezdarica. Brojnost gnijezdeće populacije unutar Natura područja procjenjuje se na 4 do 6 parova što čini manje od 2% ukupne populacije na teritoriju Republike Hrvatske. Pri zimskom prebrojavanju ptica u siječnju, na području rijeke Neretve u periodu između 2005. i 2012. godine zabilježene su 1 do 4 jedinke ove vrste (Mikuška i sur., 2008.-2010.).

3. jarebica kamenjarka (Alectoris graeca) Unutar ekološke mreže vrsta dolazi kao stanarica. Brojnost stalne populacije procjenjuje se na 40 do 100 parova što čini manje od 2% populacije zabilježene u Hrvatskoj.

4. primorska trepteljka (Anthus campestris) Na predmetnom području vrsta se zadržava kao gnjezdarica s 150 - 200 parova godišnje što čini manje od 2% populacije zabilježenih parova ove vrste u Hrvatskoj.

5. čaplja danguba (Ardea purpurea) Na predmetnom području vrsta se zadržava kao gnjezdarica s 25 – 30 parova što čini više od 15% ukupne brojnosti parova ove vrste u Hrvatskoj. Ukupnu hrvatsku gnijezdeću populaciju čini 120 – 140 parova (Tutiš i sur. 2013).

6. žuta čaplja (Ardeola ralloides) Brojnost joj se procjenjuje na ukupnu populaciju od 65 do 150 parova (Tutiš i sur. 2013). Na predmetnom području vrsta se zadržava kao preletnica te čini 2 - 15% zabilježene populacije u Hrvatskoj.

7. patka njorka (Aythya nyroca)

Gnijezdeća populacija procijenjena je na 1000 - 2000 parova (Kralj i sur. 2013). Na predmetnom području vrsta se zadržava kao gnjezdarica sa 7 - 15 parova što čini manje od 2% ukupne brojnosti parova ove vrste zabilježenih u Hrvatskoj.

8. bukavac (Botaurus stellaris)

Gnijezdeća populacija procijenjena je na 40 - 70 bukajućih mužjaka te je osobito u delti Neretve u dramatičnom opadanju (Kralj i sur. 2013). Na predmetnom području vrsta se zadržava kao gnjezdarica s 20 - 40 pjevajućih mužjaka. Zimujuća populacija čini više od 15% populacije dok preletnička čini 2 - 15% populacije zabilježene u Hrvatskoj.

9. Ušara (Bubo bubo) Populacija ušare procijenjena je na 800 - 1200 parova (Kralj i sur. 2013). Na predmetnom području vrsta je stanarica s procijenjenih 10 - 20 parova što čini manje od 2% procijenjenog ukupnog broja parova u Hrvatskoj.

10.

žalar cirikavac (Calidris alpina)

U Hrvatskoj je vrsta redovita zimovalica samo na ušću Neretve gdje zimuje 10 - 70 jedinki (L. Jurinović). Zimujuća populacija procijenjena je na 100 – 250 ptica. (Kralj i sur. 2013). Pri zimskom prebrojavanju ptica u siječnju, na području rijeke Neretve u periodu između 1994. i 2011. godine zabilježene su 1 do 121 jedinka ove vrste. Najveći broj ptica na zimovanju zabilježen je 2008. godine (Mikuška i sur., 2008.-2010.).

11. leganj (Caprimulgus europaeus) U Hrvatskoj je redovita gnjezdarica i preletnica, osobito u priobalju. Na predmetnom području gnijezdi se 100 - 200 parova što čini manje od 2% ukupnog procijenjenog broja parova u Hrvatskoj.

12.

velika bijela čaplja (Casmerodius albus)

U Hrvatskoj je ukupna gnijezdeća populacija procijenjena na 115 i 180 parova (Tutiš i sur. 2013). Na predmetnom području dolaze jedna do dvije zimovalice što čini manje od 2% procijenjene brojnosti ove vrste zimovalica u Hrvatskoj. Pri zimskom prebrojavanju ptica u siječnju, na području rijeke Neretve (Norin – Blato i Prud) u 2010. zabilježeno je 14 ptica, a u 2011. godini zabilježeno je 9 jedinki ove vrste (Mikuška i sur., 2008.-2010.).

13.

morski kulik (Charadrius alexandrinus)

U Hrvatskoj se kulik gnijezdi na dva odvojena područja: na ušću Neretve i u SZ dijelu sjeverne Dalmacije. Procjena ukupne gnijezdeće populacije iznosi između 14 i 25 parova (Tutiš i sur. 2013). Na predmetnom području brojnost ove vrste gnjezdarice je stabilna i kreće se između 2 i 5 parova što čini 2 - 15% ukupnog broja procijenjenih parova u Hrvatskoj. Pri zimskom prebrojavanju ptica u siječnju, na području rijeke Neretve (Norin – Blato i Prud) u 2011. godini zabilježena je 1 jedinka morskog kulika (Mikuška i sur., 2008.-2010.).



14. crna čigra (Chlidonias niger)

U Hrvatskoj se do 1980-ih gnijezdila u nizinskoj Hrvatskoj, no danas je samo preletnica (Kralj i sur. 2013). Na predmetnom području brojnost jedinki preletnica je 2 - 15% od ukupne procijenjene brojnosti jedinki u Hrvatskoj.

15. zmijar (Circaetus gallicus)

Ukupna populacija procjenjuje se na 110 - 140 parova (Tutiš i sur. 2013). Na predmetnom području se zadržava kao gnjezdarica s 3 - 4 para što čini 2 - 15% od ukupnog procijenjenog broja parova u Hrvatskoj.

16.

eja močvarica (Circus aeruginosus)

U Hrvatskoj je procijenjena ukupna brojnost gnijezdeće populacije između 40 i 60 parova (Tutiš i sur. 2013). Na predmetnom području se zadržava kao gnjezdarica sa 7 - 8 parova što čini više od 15% ukupne procijenjene brojnosti gnijezdeće populacije u Hrvatskoj. Pri zimskom prebrojavanju ptica u siječnju, na području rijeke Neretve u periodu između 1994. i 2012. godine zabilježene su 1 do 9 jedinki eje močvarice. Najveći broj ptica na zimovanju zabilježen je na području Lukavac Privlaka 2011. godine (Mikuška i sur., 2008.-2010.).

17. eja strnjarica

(Circus cyaneus)

U Hrvatskoj je redovita preletnica i zimovalica (Kralj i sur. 2013). Na predmetnom području zadržava se kao zimovalica s 10 - 20 jedinki što čini manje od 2% ukupne procijenjene brojnosti ove vrste u Hrvatskoj. U periodu između 2004. i 2011. godine pri zimskom prebrojavanju ptica na području rijeke Neretve zabilježene su 1 do 2 jedinke eje strnjarice (Mikuška i sur., 2008.-2010.).

18.

mala bijela čaplja (Egretta garzetta)

Procjena ukupne gnijezdeće populacije u Hrvatskoj iznosi između 180 i 500 parova. Na ušću Neretve se danas redovito bilježe jedinke u sezoni gniježđenja, no riječ je o pticama koje se gnijezde u Hutovom blatu u Bosni i Hercegovini, a ovamo dolaze u dolinu na hranjenje (Tutiš i sur. 2013). Na predmetnom području zadržava se kao zimovalica s 10 - 20 jedinki što čini više od 15% ukupne procjene jedinki u Hrvatskoj. Pri zimskom prebrojavanju ptica u siječnju, na području rijeke Neretve u periodu između 2005. i 2012. godine zabilježene su 1 do 21 jedinka ove vrste. Najveći broj ptica na zimovanju zabilježen je 2008. godine (Mikuška i sur., 2008.-2010.).

19.

mali sokol (Falco columbarius)

U Hrvatskoj se brojnost ukupne zimijuće populacije procjenjuje na 50 do 100 jedinki (Tutiš i sur. 2013). Na predmetnom području zadržava se kao zimovalica s 3 - 5 jedinki što čini 2 - 15% ukupne procijenjene brojnosti ove vrste u Hrvatskoj. Prilikom zimskog prebrojavanja ptica u siječnju, na području rijeke Neretve 2012. godine zabilježena je 1 jedinka ove vrste (Mikuška i sur., 2008.-2010.).

20. ždral (Grus grus) Na predmetnom području zadržava se kao preletnica dok joj populacija dostiže brojnost između 2 i 15% od ukupne procijenjene brojnosti jedinki ove vrste u Hrvatskoj.

21. oštrigar (Haematopus ostralegus)

U Hrvatskoj je oštrigar redovita preletnica ušća Neretve za proljetne selidbe te je procijenjena brojnost ukupne preletničke populacije 50 - 100 jedinki (Tutiš i sur. 2013). Na predmetnom području zadržava se kao preletnica s procjenom od 5 - 176 jedinki što čini više od 15% ukupne procijenjene brojnosti jedinki ove vrste u Hrvatskoj.

22. vlastelica (Himantopus himantopus)

U Hrvatskoj se brojnost ukupne gnijezdeće poplacije procjenjuje na 45 - 80 parova (Tutiš i sur. 2013). Na predmetnom području zadržava se kao preletnica a od 2006. dva do tri para vlastelica redovito se gnijezde na ušću Neretve (L. Jurinović) što čini 2 - 15% ukupne procijenjene populacije u Hrvatskoj.

23. čapljica voljak (Ixobrychus minutus)

Ukupna gnijezdeća populacija u Hrvatskoj procijenjena je na 1200 – 2200 parova (Kralj i sur. 2013). U priobalju je najznačajnije gnijezdilište delta Neretve. Na predmetnom području dolazi kao preletnica te gnjezdarica s 150 - 200 parova što čini 2 - 15% ukupne gnijezdeće populacije ove vrste u Hrvatskoj.

24. rusi svračak (Lanius collurio)

Gnijezdeća populacija u Hrvatskoj procijenjena je na 300 000 do 500 000 parova. Rusi svračak je česta gnjezdarica i preletnica čitave Hrvatske (Kralj i sur. 2013). Na predmetnom području dolazi kao gnjezdarica s 2000 – 3000 parova što čini manje od 2% ukupne gnijezdeće populacije u Hrvatskoj.

25. sivi svračak (Lanius minor) Na predmetnom području dolazi kao gnjezdarica s 80 – 120 parova što čini 2 - 15% ukupne gnijezdeće populacije ove vrste u Hrvatskoj.

26. crnoglavi galeb (Larus melanocephalus) Na predmetnom području zadržava se kao preletnica dok joj populacija dostiže brojnost između 2 i 15% od ukupne procijenjene brojnosti jedinki ove vrste u Hrvatskoj. Pri zimskom prebrojavanju ptica u siječnju, na području rijeke



Neretve u 2006. zabilježeno je najviše 11 ptica, a u 2011. godini zabilježene su 4 jedinke ove vrste (Mikuška i sur., 2008.-2010.).

27. mali galeb (Larus minutus)

Na predmetnom području zadržava se kao zimovalica dok joj populacija dostiže brojnost između 2 i 15% od ukupne procijenjene brojnosti jedinki ove vrste u Hrvatskoj. Prilikom zimskog prebrojavanja ptica u siječnju, na području rijeke Neretve 2006. godine zabilježena je 1 jedinka ove vrste (Mikuška i sur., 2008.-2010.).

28. modrovoljka (Luscinia svecica)

U Hrvatskoj se brojnost gnijezdeće populacije procjenjuje na 30 - 100 parova. U Hrvatskoj ne zimuje (Tutiš i sur. 2013). Na predmetnom području dolazi kao preletnica s procjenom brojnosti gnijezdećih parova od 2 - 15% od ukupnog broja gnijezdeće populacije ove vrste u Hrvatskoj.

29. mala šljuka (Lymnocryptes minimus)

U Hrvatskoj najvjerojatnije zimuje manje od 250 ptica pa je zbog predostrožnosti zimujuća populacija male šljuke kategorizirana kao osjetljiva. Na predmetnom POP području dolazi više od 15% od ukupne procijenjene brojnosti vrste za Hrvatsku.

30. velika ševa (Melanocorypha calandra) Ukupna hrvatska populacija procijenjena je na 160 do 260 parova (Tutiš i sur. 2013). Na predmetnom području se gnijezdi 10-ak parova (B. Ilić) što čini manje od 2% ukupne procijenjene brojnosti parova u Hrvatskoj.

31.

veliki pozviždač (Numenius arquata)

U Hrvatskoj se procjenjuje ukupna zimujuća populacija od 60 - 120 jedinki (Tutiš i sur. 2013) te preletnička populacija od 250 – 350 ptica (Kralj i sur. 2013). Na predmetnom području je redovita zimovalica, te je područje delte Neretve ujedno i jedino zimovalište za 20 - 36 jedinki što čini više od 15% ukupne brojnosti ove vrste u Hrvatskoj. Pri zimskom prebrojavanju ptica u siječnju, na području rijeke Neretve u periodu između 2001. i 2012. godine zabilježeno je između 4 i 45 jedinki ove vrste. Najveći broj ptica na zimovanju zabilježen je 2009. godine (Mikuška i sur., 2008.-2010.).

32.

prugasti pozviždač (Numenius phaeopus)

U Hrvatskoj je malobrojna preletnica, uglavnom u priobalju, procijenjena preletnička populacija broji 100 - 200 jedinki (Tutiš i sur. 2013). Na ušću Neretve prugasti se pozviždači zadržavaju i tijekom cijelog ljeta, izvan razdoblja selidbe. U tom je razdoblju najviše odjedanput zabilježeno 14 - 16 ptica (D. Radović; L. Jurinović). Na predmetnom području dolazi kao zimovalica te kao preletnica s 5 do 224 jedinke čini preko 15% ukupne procijenjene brojnosti jedinki ove vrste u Hrvatskoj. Pri zimskom prebrojavanju ptica u siječnju, na području rijeke Neretve u 2003. godini zabilježeno je 9 jedinki prugastog pozviždača (Mikuška i sur., 2008.-2010.).

33. gak (Nycticorax nycticorax)

U Hrvatskoj je redovita gnijezdarica i preletnica, s populacijom procijenjenom na 280 - 1050 parova (Kralj i sur. 2013). Na predmetnom području dolazi kao preletnica s procijenjenom brojnošću manjom od 2% ukupne brojnosti ove vrste u Hrvatskoj.

34. bukoč (Pandion haliaetus)

U Hrvatskoj je izumrla gnjezdarica, no redovita je preletnica u čitavoj Hrvatskoj (Tutiš i sur. 2013). Na predmetnom području dolazi isključivo kao preletnica s procijenjenom brojnosti ispod 2% od ukupne procijenjene brojnosti vrste u Hrvatskoj.

35. brkata sjenica (Panurus biarmicus)

U Hrvatskoj se populacija procjenjuje na 30 - 60 gnijezdućih parova. U dolini Neretve se redovito gnijezdi i prezimljuje (D. Radović; B. Štumberger; L. Jurinović; B. Ilić). Na predmetnom području dolazi 10 - 15 parova što čini preko 15% ukupne brojnosti gnijezdećih parova u Hrvatskoj.

36.

mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus)

Gnijezdeća populacija procijenjena je na 15 - 55 parova (Tutiš i sur. 2013). Na području Delte Neretve u zimi 2003./04. zabilježeno je 110 ptica (D. Kitonić), a zimi 2009./10. 67 ptica (M. Schneider-Jacoby). Delta Neretve udomljuje oko 1% (oko 700 jedinki) ukupne populacije malih vranaca Europe. Na predmetnom području dolazi kao gnjezdarica s 20 - 50 jedinki što čini preko 15% ukupne brojnosti jedinki te kao zimovalica sa 600 - 1200 jedinki što čini preko 15% ukupne brojnosti jedinki zabilježenih u Hrvatskoj. Prilikom zimskog prebrojavanja ptica u siječnju, na području rijeke Neretve u periodu između 2005.i 2012. godine zabilježeno je između 1 i 86 jedinki ove vrste. Najveći broj jedinki zabilježen je 2008. Godine (Mikuška i sur., 2008.-2010.).



37. pršljivac (Philomachus pugnax) U Hrvatskoj je malobrojna zimovalica te redovita preletnica. Na predmetnom području procjena preletničke populacije čini 2 – 15% ukupne procijenjene brojnosti vrste u Hrvatskoj.

38.

žličarka (Platalea leucorodia)

Ukupna hrvatska populacija procjenjuje se na 120 – 280 parova, sa znatnim fluktuacijama u brojnosti na pojedinim kolonijama (Tutiš i sur. 2013). Za selidbe je brojnija i rasprostranjenija, na ušću Neretve prisutna je u manjim jatima do nekoliko desetaka ptica (D. Radović, D. Kitonić, B. Ilić). Na predmetnom području dolazi kao preletnica s procijenjenom brojnosti od 20 – 250 jedinki što čini više od 15% ukupne procijenjene brojnosti jedinki ove vrste u Hrvatskoj. Prilikom zimskog prebrojavanja ptica u siječnju, na području rijeke Neretve 2006. godine zabilježena je 1 jedinka ove vrste (Mikuška i sur., 2008.-2010.).

39.

zlatar pijukavac (Pluvialis squatarola)

U Hrvatskoj je zimuća populacija procijenena na 50 – 80 ptica dok je preletnička populacija procijenjena gotovo ugroženom (Tutiš i sur. 2013). Na ušću Neretve je tijekom siječnja 2005. i 2006. godine zabilježeno do 8 ptica više puta (L. Jurinović). Na predmetnom području dolazi samo kao zimovalica s procijenjenom brojnosti koja čini više od 15% ukupne procijenjene brojnosti vrste u Hrvatskoj. Pri zimskom prebrojavanju ptica u siječnju, na području rijeke Neretve u periodu između 2005. i 2012. godine zabilježeno je između 2 i 73 jedinke ove vrste. Najveći broj ptica na zimovanju zabilježen je 2008. godine (Mikuška i sur., 2008.-2010.).

40.

siva štijoka (Porzana parva)

Procjena ukupne gnijezdeće populacije je 80 – 250 parova (Tutiš i sur. 2013). Delta Neretve mjesto je njenog gniježđenja (Sackl i Smole 2003, D. Radović, B. Štumberger, V. Tutiš, B. Ilić) te je zabilježeno 6 ptica u siječnju 2004. godine, u tršćacima uz rijeku Norin (V. Tutiš). Na predmetnom području dolazi kao zimovalica s 250 - 350 jedinki što čini preko 15% ukupne brojnosti jedinki te kao gnjezdarica s 20 - 60 parova što čini preko 15% ukupne brojnosti jedinki zabilježenih u Hrvatskoj.

41.

riđa štijoka (Porzana porzana)

U Hrvatskoj je brojnost ukupne gnijezdeće populacije procijenjena na 30 – 70 parova (Tutiš i sur. 2013). Riđa štijoka gnijezdi uz donji tok Neretve (D. Radović, V. Tutiš, B. Ilić) gdje također i zimuje (Rucner 1998). Na predmetnom području dolazi kao zimovalica s 300 - 400 jedinki što čini preko 15% ukupne brojnosti jedinki te kao gnjezdarica s 5 - 20 jedinki što čini preko 15% ukupne brojnosti jedinki zabilježenih u Hrvatskoj.

42. mala štijoka (Porzana pusilla)

U Hrvatskoj se brojnost ukupne gnijezdeće populacije procjenjuje na 12 – 25 parova (Tutiš i sur. 2013). Na predmetnom području dolazi kao gnjezdarica s 10 - 20 jedinki što čini preko 15% ukupne brojnosti jedinki zabilježenih u Hrvatskoj.

43.

crvenokljuna čigra (Sterna hirundo)

U Hrvatskoj je redovita gnjezdarica i preletnica. Ukupna gnijezdeća populacija procijenjena je na 400 – 700 parova (Kralj i sur. 2013). Na predmetnom području dolazi kao gnjezdarica s 3 para što čini manje od 2% ukupne brojnosti jedinki zabilježenih u Hrvatskoj. Pri zimskom prebrojavanju ptica u siječnju, na području rijeke Neretve u 2005. zabilježeno je 1-2 ptice, a u 2006. godini zabilježeno je 5 -6 jedinki ove vrste (Mikuška i sur., 2008.-2010.).

44.

dugokljuna čigra (Sterna sandvicensis)

Na predmetnom području dolazi kao zimovalica s 2 - 6 jedinke što čini manje od 2% ukupne brojnosti jedinki ove vrste u Hrvatskoj. Pri zimskom prebrojavanju ptica u siječnju, na području rijeke Neretve u periodu između 1994. i 2012. godine zabilježene su 1 do 19 jedinki ove vrste. Najveći broj ptica na zimovanju zabilježen je 2012. godine (Mikuška i sur., 2008.-2010.).

45. prutka migavica (Tringa glareola) U Hrvatskoj je redovita preletnica, prisutna od ožujka do rujna. Na predmetnom području dolazi kao preletnica s procijenjenom brojnosti od 2 – 15% ukupne procijenjene brojnosti ove vrste u Hrvatskoj.

značajne negnijezdeće (selidbene) populacije ptica (patka lastarka Anas acuta, patka žličarka Anas clypeata, kržulja Anas crecca, zviždara Anas penelope, divlja patka Anas plathyrhynchos, patka pupčanica Anas querquedula, patka kreketaljka Anas strepera, glavata patka Aythya ferina, krunata patka Aythya fuligula, patka batoglavica Bucephala clangula, liska Fulica atra, šljuka kokošica Gallinago gallinago, crnorepa muljača Limosa limosa, mali ronac Mergus serrator, patka gogoljica Netta rufina, kokošica Rallus aquaticus, crna prutka Tringa erythropus, krivokljuna prutka Tringa nebularia, crvenonoga prutka Tringa totanus, oštrigar Haematopus ostralegus, veliki pozviždač Numenius arquata, prugasti pozviždač Numenius phaeopus, zlatar pijukavac Pluvialis squatarola)



3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA

OKOLIŠ 3.1. SAŽETI OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA U nastavku se donose sažeti opisi mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš, a u idućem poglavlju razmatrane mjere zaštite okoliša. Najznačajniji utjecaji koji proizlaze kao posljedica izvođenja zahvata izgradnje nasipa – zaštitne vodne građevine za obranu od poplava naselja Krvavac su upravo oni koji nastaju tijekom izgradnje zahvata. Mogući utjecaji mogu se podijeliti prema sastavnicama okoliša. Tijekom pripremnih radova i građenja zahvata mogući utjecaji na okoliš direktno ovise o tehnologiji građenja, organizaciji gradilišta i mjerama zaštite gradilišta. S obzirom na specifičnosti samog zahvata i građenja potrebno je posebno istaknuti neke od mogućih utjecaja na okoliš. Nakon završetka izgradnje nasipa mogući su pozitivni utjecaji koji se očituju u poboljšanom sustavu obrane od poplava u vrijeme porasta vodostaja rijeke Neretve te se ne očekuju promjene u vodnom režimu površinskih pa tako ni podzemnih voda na području zahvata. 3.1.1. UTJECAJ NA TLO I POLJOPRIVREDU

Nekontroliranim i nepredviđenim izlijevanjem pogonskog goriva i maziva radnih i transportnih goriva na površinu gradilišta ili okolne površine može doći do procjeđivanja štetnih tvari u tlo i posljedičnog onečišćenja. Ovaj je utjecaj malo vjerojatan, ako se primjenjuju svi propisi kojima se regulira sigurno rukovanje i skladištenje štetnih tvari i otpadnih tvari na gradilištima. To znači da se tijekom obavljanja radova nastali otpad odgovorno zbrinjava, ne deponira u okolicu samog naselja, jer se putem oborina iz takvog otpada u tlo mogu procjeđivati štetne tvari i različiti onečišćivači. Prilikom izvođenja zemljanih radova, sloj humusa će se odvojiti i deponirati na posebnu površinu na gradilištu te iskoristiti za završno uređenja nasipa. Planirani zahvat s otkupnom zonom obuhvaća 3.128 m2 većinom obradivih jendečenih površina (vinograda) i manjim dijelom postojećih melioracijskih kanala, koji će se ovim zahvatom trajno prenamjeniti. Projektom je planiran otkup privatnih čestica na kojima se vrši poljoprivredna aktivnost. Tijekom gradnje nasipa gore navedene opasnosti zagađenja tla i vode mogu izravno utjecati na kvalitetu poljoprivrednih površina u neposrednoj blizini gradilišta, te je stoga potrebno pripaziti da štetne i otpadne tvari ne dođu u kontakt s vinogradima. Nakon završetka zahvata ne očekuju se negativni utjecaji na tlo i poljoprivredu. 3.1.2. UTJECAJI NA VODU

Procjeđivanje vode kroz temeljno tlo se ne očekuje pošto se radi o glinenim materijalima generalno slabe vodopropusnosti. U neposrednoj blizini lokacije nalaze se kopani kanali širine 1,5 do 7 m, dubine 1 do 2 m kroz koje se slijevaju oborinske vode. Razina podzemne vode odgovara razini vode u kanalima koja ovisi o vodostaju i oscilacijama rijeke Neretve.



Radovi na ugradnji materijala izvodit će se prema tehničkim uvjetima iz projektne dokumentacije, pravilima struke te općim tehničkim uvjetima za radove u vodnom gospodarstvu kako bi se izbjegle akcidentne situacije (izljevanje goriva, maziva, ulja i krutog opasnog otpada i ambalaže u vode). Radovi na iskopima i ugradnji zemljanih materijala izvodit će se u sušnom (ljetnom) razdoblju godine kada će biti povoljni uvjeti za rad. Zahvat tijekom i nakon izvedbe neće utjecati na režim i kvalitetu površinskih i podzemnih voda, kako u samom Malom Blatu, tako i u samoj rijeci Neretvi. 3.1.3. UTJECAJ NA ZRAK

Kod građevinskih radova obrane naselja Krvavac od poplava neminovno će doći do povećane emisije prašine u zrak kao posljedica građevinskih radova, kao i do emisije štetnih tvari putem ispušnih plinova građevinskih i transportnih strojeva. Količina prašine koja će se dizati s površine gradilišta bit će promjenjiva i ovisit će o intenzitetu i vrsti radova, upotrebljenim strojevima, kao i o meteorološki prilikama u užem području gradilišta. Ovaj je utjecaj na kakvoću zraka negativan, ali lokalnog dosega. Nakon završetka izgradnje obrana od poplave, negativni utjecaj na zrak u potpunosti nestaje. 3.1.4. UTJECAJ NA STANIŠTA, BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET

Na području Malog Blata razvijena su raznolika staništa, prvenstveno vodene i močvarne vegetacije, koja ovise o količini i razini površinske i podzemne vode, a što ovisi o meteorološkim i hidrološkim prilikama. Međutim, veći dio prirodne vegetacije ipak je potisnut poljoprivrednim aktivnostima, pa Malo Blato realno predstavlja mozaik prirodnih, doprirodnih i kultiviranih površina. Taj mozaik omogućava život i opstanak mnogim životinjskim skupinama - od riba i vodozemaca, gmazova pa do izuzetno bogatog ptičjeg svijeta. Izmjena niskih i visokih plavnih voda važna je za ova staništa, jer takva izmjena omogućuje postojanje različitih ekoloških uvjeta koji se ciklički izmjenjuju. Za vrijeme izvedbe zahvata raspršene čestice tla i građevinskog materijala bi se mogle naći na vegetaciji, no dugotrajno njihov utjecaj nije procijenjen kao štetan. Nakon izvedbe zahvata ne očekuju se trajne negativne posljedice na staništa na području zahvata.

Pod pretpostavkom da se u postojećim kanalima i na vegetaciji u blizini zahvata dosada odvijalo gniježđenje i mrijest, uz uvjet da se zahvat odvija u periodu sušnog (ljetnog) razdoblja, ne očekuju se negativni utjecaji na ptice i ribe, budući da se većina gnijezdećih populacija ptica već gnijezdila u proljeće i da se većina riba izmrijestila u proljeće. Stoga zahvat ne bi trebao imati negativan utjecaj na životinjske populacije. Ipak je preporuka da se buka i akcidentne situacije izbjegavaju kako bi se ribe koje potencijalno koriste postojeće melioracijske kanale za mrijest mogle neometano mrijestiti. Može se očekivati da će se brzo pokretne životinje koje trenutno obitavaju na području zahvata udaljiti od lokacije nepovoljnih utjecaja, dok će nepokretni i slabopokretni biljni i životinjski svijet biti izložen taloženju. Ovo nepovoljno stanje trajat će za vrijeme izvođenja radova, a ovisit će o načinu izvođenja radova i mjerama poduzetim za ublažavanje prekomjernog zamućenja vodotoka. Iako planirani zahvat prostorno izdvaja mali jugozapadni dio Malog Blata, ipak treba napomenuti da se radi o vrlo maloj površini, te se fragmentacijski učinak na živi svijet lokalno ne može procijeniti kao negativan.



3.1.5. UTJECAJ NA ŠUMARSTVO I LOVSTVO

Na području zahvata se ne nalaze šumske zajednice pa se ne očekuju niti negativni utjecaji na ovaj tip staništa. Također, planirani zahvat ne mijenja vodni režim šireg područja, što bi potencijalno moglo utjecati na udaljenija šumska staništa. Područje zahvata ulazi u područje otvorenog lovišta XIX/118 Norin (površina lovišta 4.045 ha) kojim gospodari Lovačko društvo „Muflon” iz Metkovića (Slika 3-1.). Glavna divljač na području lovišta je obični zec.

S obzirom da je planirani zahvat smješten rubno uz naseljeno područje, te na kultiviranim površinama, pretpostavka je da niti u sadašnjim uvjetima divljač ne dolazi na lokaciji zahvata.

No moguće je povremeno hranjenje pojedinih predstavnika lovne divljači na lokaciji zahvata, no zbog blizine naseljenog područja te boravka ljudi na kultiviranim površinama vjerojatno se radi o manjem broju jedinki. Izgradnjom predmetnog nasipa velike površine Malog Blata i dalje će osiguravati održivost lokalnih populacija divljači.

Slika 3-1. Granica lovišta „Norin” (označena ljubičastom linijom) s ucrtanom lokacijom zahvata

3.1.6. UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO I LJUDSKO ZDRAVLJE Stanovnici koji se nalaze neposredno uz gradilište bit će izloženi povećanim emisijama ispušnih plinova građevinskih radova i transportnih vozila, povećanoj koncentraciji prašine u zraku te povećanoj razini buke. No ovi su utjecaji privremenog karaktera i ograničeni na period gradnje nasipa, te dugoročno nemaju negativan utjecaj na lokalno stanovništvo. Nakon zavšetka izvedbe zahvata nema dugoročno negativnih posljedica na ljudsko zdravlje. Opisana tehnologija upravljanja predviđenim sustavom obrane od poplave naselja Krvavac ocjenjuje se kao dugoročno pozitivan zahvat za stanovništvo s obzirom na spriječavanje plavljenja privatne imovine lokalnog stanovništva. Planirani zahvat dugoročno poboljšava kvalitetu života lokalne zajednice.



Po broju stanovnika (popis iz 2001. godine) u naselju Krvavac živi 613 stanovnika. Stanovnicima naselja Krvavac koji žive u blizini nasipa poboljšat će se kvaliteta života i spriječiti opasnost od dosada učestalih poplava. 3.1.7. UTJECAJ NA MATERIJALNA DOBRA I INFRASTRUKTURU Zahvat se nalazi rubno uz močvarno polje Malo Blato u blizini naselja Krvavac. U blizini zahvata nalazi se županijska cesta Ž6217 koja povezuje desnu obalu Neretve i prolazi kroz naselje Krvavac, no utjecaja same izgradnje na cestu u ovom slučaju neće biti. Pristup predmetnom nasipu nakon njegove izgradnje bio bi omogućen s postojećih putova - poljski put uz nasip željeznice te mjesna prometnica Krvavac - groblje.

Željeznica prolazi uz rubno područje Malog Blata te se uz njezin nasip nalazi poljski put koji bi omogućio pristup predmetnom nasipu. Prilikom izvedbe zahvata ne očekuju se izravni utjecaji na željezničku prugu niti na taj dio poljskog puta. Na južnom dijelu nasipa gdje se presijeca lokalni (poljski) put sagradit će se rampe kako bi se omogućila daljnja prometna komunikacija. Rampa se izvodi u maksimalnom nagibu od 10% prema dimenzijama i kotama danim u projektu. Kako bi se spriječio neovlašteni ulazak vozila na krunu nasipa na početku i kraju nasipa postavlja se zaštitna rama (brklja).

Na rubnom području zahvata uz samu željezničku prugu prolazi dalekovod napona 10 (20) kV. (Slika 3-2.). Isti koridor uz željezničku prugu koristi se i za telekomunikacijske vodove i kanale (Slika 3-3.), te za vodoopskrbni cjevovod (Slika 3-4.). Telekomunikacijski vod slijedi i zapadni rub Malog Blata uz naselje Krvavac. Predviđena tehnička izvedba zahvata uključuje kopanje plitkih iskopa za temeljenje nasipa stoga će se u uskom pojasu zahvata ukloniti samo površinski sloj zemlje te se ne očekuju oštećenja navedenog dalekovoda niti telekomunikacijskih vodova.

Izgradnjom nasipa trajno će se sačuvati materijalna dobra, prvenstveno stambeni objekti i ostale zgrade koje su trenutno u opasnosti od visokih voda i poplava. Stoga izgradnja nasipa predstavlja dugoročno pozitivan utjecaja na materijalna dobra naselja Krvavac.

Slika 3-2. Smještaj zahvata u odnosu na objekte infrastrukturnog energetskog sustava (PPUO Kula

Norinska - Grafički prikaz 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI- 2.3. Energetski sustav (1:25.000))

lokacija zahvata



Slika 3-3. Smještaj zahvata u odnosu na objekte infrastrukturnog sustava pošte i telekomunikacija (PPUO Kula Norinska - Grafički prikaz 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI- 2.2. Pošta i telekomunikacije (1:25.000))

Slika 3-4. Smještaj zahvata u odnosu na objekte infrastrukturnog sustava vodnog gospodarstva (PPUO Kula

Norinska - Grafički prikaz 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI- 2.4. Vodnogospodarski sustav (1:25.000))

lokacija zahvata

lokacija zahvata



3.1.8. UTJECAJ NA KULTURNO - POVIJESNU BAŠTINU

Na području zahvata ne nalaze se kulturni ili povijesni spomenici te se ne očekuju utjecaji na ovaj segment okoliša (Slika 3-5.). Najbliži lokaliteti kulturno-povijesne baštine nalaze se u naseljima Krvavac i Kula Norinska i nisu ugroženi ovim zahvatom. Zahvat se nalazi unutar „arheološkog područja“, koje se rasprostire preko gotovo cijele općine Kula Norinska.

Slika 3-5. Smještaj zahvata u odnosu na lokalitete kulturne baštine (PPUO Kula Norinska -Grafički prikaz 3.

Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, 3.1.1. Kulturna baština (1:25.000)) 3.1.9. UTJECAJI NA KRAJOBRAZ Izgradnja nasipa izaziva po sebi izvjesne promjene u prostoru što će se odraziti na sastavnice krajobraza te njegove vizualne vrijednosti. Negativan utjecaj na vizualne vrijednosti, mogao bi se generirati najviše kod same izgradnje zahvata, prilikom građevinskih radova, zbog prisutnosti građevinskih strojeva i zemljanih radova. Stupanj utjecaja temelji se na trajanju i značajnosti utjecaja, a obzirom da se radi o privremenom utjecaju, ograničenom na vrijeme izgradnje nasipa, može se reći da će on biti mjerljiv, ali bez značajnih posljedica na postojeće vizure. Trajni utjecaj na vizualno scenske scenarije, generirat će se pojavom nove strukture u prostoru te će doći do promjena u vizuri prostora iz pozicije naselja Krvavac u smjeru Neretve.

lokacija zahvata



Međutim, kako su na ovom području nasipi česti elementi, izgradnja 145 dugog i 3 m visokog nasipa neće značajnije utjecati na stupanj vizualnih vrijednosti. Obzirom na strukturne sastavnice krajobraza, mogu se očekivati manji, negativni utjecaji zahvata na reljefne strukture te postojeću vegetaciju i površinski pokrov njihovom devastacijom, ali radi male površine zahvata, utjecaj će biti nizak, a promjene će biti slabe ili umjerene. 3.1.10. UTJECAJ NA KLIMU Predviđeni zahvat izgradnje nasipa u svrhu obrane od poplave neće značajnije doprinijeti povećanoj emisiji ispušnih plinova. Tijekom građevinskih radova na lokaciji zahvata doći će do emisije ispušnih plinova radnih strojeva i transportnih vozila. U slučaju povećanja emisije štetnih plinova, ovaj je utjecaj privremen, ograničen samo na razdoblje tijekom kojega će se obaviti izgradnja nasipa, nakon čega u potpunosti prestaje. Zbog maloga obuhvata zahvata u odnosu na mikroklimu područja, a osobito globalnu klimu, taj se minimalni utjecaj može zanemariti. 3.1.11. UTJECAJ BUKE Tijekom pripreme i izvođenja zahvata, uslijed rada strojeva te transporta materijala na lokaciju zahvata, može se javiti buka jačeg intenziteta u odnosu na sadašnje stanje. Buka jačeg intenziteta izaziva neugodne pojave kod ljudi (glavobolje, nesanicu, razdražljivost i nervozu), ali i reakcije kod domaćih i divljih životinja. Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj rade i borave ljudi (NN 145/04) najviša dopuštena razina buke od stacionarnih izvora kod stambenih objekata iznosi 40 dB(A) danju, odnosno 30 dB(A) noću. Najviša dopuštena razina buke koja potječe od nestacionarnih izvora buke (prometa, strojeva i sl) izvan stambenih zgrada, u toku dana ne smije prijeći 45 dB(A), a u toku noći 35 dB(A). Utjecaje na okoliš tijekom građenja potrebno je uzeti u obzir, uz napomenu da su prilikom izvođenja radova neizbježni. Ovi utjecaji vremenski su ograničeni te su isti privremenog, kratkotrajnog, lokalnog karaktera. Izvođenjem radova malobučnim strojevima, uređajima i transportnim vozilima, utjecaj buke se smanjuje na prihvatljivu razinu. 3.1.12. UTJECAJ OTPADA Tijekom gradnje nastat će određena količina otpada poput ulja, goriva, maziva, plastične i papirnate ambalaže, zemlje, kamena, građevnog otpada te miješanog komunalnog otpada. Razvrstavanjem i zbrinjavanjem otpada na zakonski propisan način, te odgovarajućom organizacijom gradilišta, potencijalna mogućnost da opasni otpad dospije u okoliš zahvata sveden je na minimum. Nelegalno odlaganje otpada strogo je zabranjeno, pa se tijekom izgradnje nasipa vodi računa da otpad ne završi na prirodnim površinama u blizinu željezničke pruge, močvarnom području Malo Blato ili vodotoku rijeke Neretve.



3.1.13. AKCIDENTNE SITUACIJE Tijekom izgradnje objekta značajnije zagađenje okolnog prostora moguće je uslijed akcidentnih situacija nastalih pri nepravilnom rukovanju zapaljivim materijalima, izlijevanju opasnih i toksičnih tvari i goriva iz transportnih vozila i mehanizacije, nepravilnog gospodarenja otpadom koji će nastajati kao produkt tijekom izvođenja radova te neadekvatnom zaštitom na radu. Tijekom gradnje, dobrom organizacijom gradilišta potrebno je sve moguće incidentne situacije svesti na minimum kako bi se spriječilo onečišćenje tla, podzemnih i površinskih voda. 3.2. VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA U slučaju razmatranog zahvata s obzirom na njegov zemljopisni položaj, osnovne značajke i prostorni obuhvat, ne očekuju se prekogranični utjecaji. Granica s Federacijom Bosne i Hercegovine nalazi se oko 6,5 km sjeveroistočno od predmetnog područja. 3.3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA Predmetni zahvat nije planiran unutar zaštićenih područja što potencijalne negativne utjecaje na zaštićena područja tijekom izgradnje i korištenja nasipa smanjuju na minimum. Najbliže zaštićeno područje, posebni ornitološki rezervat „Pod Gredom“ nalazi se na udaljenosti 3,5 km, park – šuma „Predolac - Šibanica“ nalazi se na udaljenosti 5,8 km od lokacije zahvata, dok se ostala četiri zaštićena područja (značajni krajobraz „Modro oko i jezero“, posebni ornitološki rezervat „Prud“, posebni ornitološki rezervat „Orepak“ te posebni ihtiološko-ornitološki rezervat „Delta Neretve-jugoistočni dio“ nalaze na više od 6 km udaljenosti od područja zahvata. Karakteristike zahvata, način izvedbe zahvata te spomenuta udaljenost od zaštićenih područja onemogućuju bilo kakve negativne utjecaje na zaštićena područja u okolici. 3.4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU Položaj zahvata nalazi se unutar područja očuvanja ekološke mreže značajnog za vrste i staništa (POVS) „Delta Neretve“( HR5000031), te istoimenog područja ekološke mreže značajnog za ptice (POP) „Delta Neretve“ (HR1000031) (Slika 3-6. i 3-7.). Planirana izgradnja zaštitne vodene građevine u svrhu obrane od poplava naselja Krvavac minimalno zadire u prirodna staništa koja koriste vrste, osobito vrste ptica močvarica koje su ciljevi očuvanja ovog područja ekološke mreže. Ne očekuje se promjena režima površinskih niti podzemnih voda na području zahvata koja bi mogla značajno ugroziti opstanak životnih zajednica koje obitavaju na tom području. Većina vrsta ciljeva očuvanja koja se pojavljuju na području zahvata vezana je uz močvarno područje Malo Blato. Budući da se planirani zahvat nalazi na samom rubu područja Malo Blato za oba područja ekološke mreže smatra se da je zadiranje u prirodna staništa minimalno.



Planirani zahvat ne utječe na fragmentaciju područja ekološke mreže, niti se njegovom izgradnjom očekuje smanjenje kvalitete okolnog staništa. Sveukupni utjecaji zahvata koji se mogu pojaviti bit će kratkotrajni i neznatni, te se mogu izbjeći pravilnim vođenjem gradilišta i radova. U slučaju da pojedine ciljne vrste ipak koriste predmetno područje, očekuje se da će se tijekom izvedbe zahvata iste udaljiti u bliska područja Malog Blata. Izvedba predviđenih radova na lokaciji zahvata planirana je tijekom sušnog razdoblja, izvan perioda gniježđenja ptica i mrijesta riba.

Slika 3-6. Uvećani prikaz područja zahvata u odnosu na područje (POVS) ekološke mreže „Delta Neretve“

Slika 3-7. Uvećani prikaz područja zahvata u odnosu na područje (POP) ekološke mreže „Delta Neretve“



3.5. OBILJEŽJA UTJECAJA Obilježja utjecaja navedena su u Tablici 4.1-1. i Tablici 4.1-2. Procjena značaja je kvantificirana za svaku promatranu sastavnicu okoliša.

Tablica 4.1-1. Obilježja utjecaja tijekom izvedbe zahvata Utjecaj Sastavnica okoliša Akcidentne situacije Emisija prašine Emisija štetnih plinova Buka

Tlo -3,I -2, I -2, N 0 Voda -3, I -3, I -2, S 0 Zrak -3, I -3, I -3, I 0 Flora -2, I, N -2, I, N -2, I, N 0 Fauna -2, I, N -2, I, N -2, I, N -3, I

Šumarstvo i lovstvo -2, I -1, I -1, I -2, 0 Ljudi i ljudsko zdravlje -2, I -3, I -2, I -3,I

Materijalna dobra i infrastruktura -2, I -2, I -1, I 0 Kulturna i povijesna baština 0 0 0 0

Krajobraz 0 0 0 0 Klima 0 0 0 0

Tumač znakova I=izravan, N=neizravan, S=sekundaran, K=kumulativan

Značaj utjecaja Izrazito jak Jak Umjeren Malen Zanemariv Nema

utjecaja Zanemariv Malen Umjeren Jak Izrazito jak

Kvantitativna oznaka -5 -4 -3 -2 -1 0 +1 +2 +3 +4 +5



Tablica 4.1-2. Obilježja utjecaja nakon izvedbe zahvata Utjecaj Sastavnica okoliša Akcidentne situacije Emisija prašine Emisija štetnih plinova Buka Poplave

Tlo 0 0 0 0 0 Voda 0 0 0 0 0 Zrak 0 0 0 0 0 Flora 0 0 0 0 0 Fauna 0 0 0 0 0

Šumarstvo i lovstvo 0 0 0 0 0 Ljudi i ljudsko zdravlje 0 0 0 0 +5, I

Materijalna dobra i infrastruktura 0 0 0 0 +5, I Kulturna i povijesna baština 0 0 0 0 0

Krajobraz 0 0 0 0 0 Klima 0 0 0 0 0

Tumač znakova I=izravan, N=neizravan, S=sekundaran, K=kumulativan

Značaj utjecaja Izrazito jak Jak Umjeren Malen Zanemariv Nema

utjecaja Zanemariv Malen Umjeren Jak Izrazito jak

Kvantitativna oznaka -5 -4 -3 -2 -1 0 +1 +2 +3 +4 +5



3.6. ZAKLJUČAK O UTJECAJU ZAHVATA NA OKOLIŠ Naselje Krvavac se nalazi na području desne obale Neretve koje je pod utjecajem poplava u vrijeme visokih voda. Za vrijeme poplava dolazi do plavljenja dijelova gdje su stambeni objekti i taloženja na dijelove tla koji zaostaju kad se voda povuče. Izgradnjom nasipa zaštitila bi se imovina, materijalna dobra ljudi i poljodjelske površine, kao i čitav niz drugih manje značajnih aktivnosti. Ne očekuju se promjena vodnog režima, jer će biti napravljen nasip koji će spriječiti plavljene područja na kojem se nalaze stambeni objekti tako da će ostatak močvarnog područja Malog Blata biti izloženi prirodnoj poplavi koja omogućuje održavanje svih vlažnih staništa bitnih za životinjske i biljne populacije koje tamo obitavaju. Prema stručnim izračunima u projektnoj dokumentaciji najviša visina vode Malog Blata je oko 2,5 m te će se nasip graditi na visini od 3 m i osigurati zaštita od poplavnih voda dvadesetogodišnjeg povratnog razdoblja.

Pridržavanjem pravila tehničke izvedbe spriječit će se akcidentne situacije kojima može doći do narušavanja kvalitete tla. Također, jendečene i poljoprivredne površine će se prenamijeniti i privatne čestice će se otkupiti u svrhu poboljšanja izrade samog nasipa.

U ovoj studiji ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš „Obrana od poplave dijela naselja Krvavac na desnoj obali Neretve“ procijenjeni su različiti utjecaji na različite okolišne čimbenike. Dugotrajnih negativnih utjecaja nema. Izgradnja novog nasipa uvelike će pozitivno utjecati na kvalitetu života lokalnog stanovništva i otkloniti će strah od oštećenja stambenih objekta uslijed visokih voda.



4. PRIJEDLOG RAZMATRANIH MJERA ZAŠTITE I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA U predmetnom je elaboratu analizom stanja okoliša, idejnog rješenja, te mogućih utjecaja planiranog zahvata „Obrana od poplave dijela naselja Krvavac na desnoj obali Neretve“ na sastavnice okoliša zaključeno da se tijekom i nakon izgradnje planiranog zahvata ne očekuju značajni negativni utjecaji na okoliš. Predviđeni zahvat izvodit će se u skladu s važećim propisima te posebnim uvjetima građenja koje će izdati nadležna tijela u postupcima izdavanja daljnjih odobrenja sukladno propisima kojima se regulira građenje. Planiranim zahvatom nije predviđena proizvodnja opasnih tvari, niti emisija istih u okoliš, no budući da se radi o građevinskom zahvatu koji se proteže u duljini od 145 m, moraju se predvidjeti mjere kojima će se spriječiti trajna oštećenja prirodnog staništa u blizini. Sve promjene koje će nastati pristupom transportnih vozila gradilištu, stvaranjem odlagališta materijala potrebnog za gradnju te deponiranjem otpada i materijala koji se nalazi na lokaciji gradnje, a nije prikladan za ugradnju u planirani nasip, moraju se vratiti u prvobitno stanje.

Zahvat ne generira značajne negativne utjecaje na okoliš, a rezultira pozitivne pomake u kvaliteti života lokalnog stanovništva. Razmatrane mjere zaštite okoliša ugrađene su već u idejno rješenje, te nije potrebno propisivanje dodatnih mjera niti programa praćenja stanja okoliša.



5. IZVORI PODATAKA 5.1. ZNANSTVENI I STRUČNI RADOVI I PUBLIKACIJE Dragičević, S., J. (2011): Spas za stanovništvo od poplavnih voda desne obale grada Metkovića. Broj 197, godište XIX. Hrvatska vodoprivreda Geoproming d.o.o. (2012): Geotehnički istražni radovi za nasip – zaštitnu vodnu građevinu za obranu od poplava naselja Krvavac kod Opuzena. Geotehnički elaborat. Kralj i sur.(2013): Atlas selidbe ptica Hrvatske. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb Mikuška i sur. IWC International Waterbird Census izvještaj: Zimsko prebrojavanje ptica močvarica (2008-2010). Obrana od poplava grada Metkovića – desna obala Neretve (Građevinski fakultet, 2001.). Priručnik za hidrotehničke melioracije - Odvodnja (1983.-1991.) Radović, D., Kralj, J., Tutiš, V., Radović, J., Topić, R. (2005): Nacionalna ekološka mreža - važna područja za ptice u Hrvatskoj. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb Tutiš, V. i sur. (2013): Crvena knjiga ptica, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb Vodnogospodarsko rješenje i uređenje sliva Donje Neretve (Građevinski fakultet, 1996.) 5.2. INTERNETSKE BAZE PODATAKA Baza podataka Državnog zavoda za zaštitu prirode: Vrste. Staništa. Ekološka mreža. Zaštićena područja - http://www.dzzp.hr/ Karte lovišta http://www.lovac.info/lovacki-portal-lovac-home/karte-lovista-hrvatske.html Katalog zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj. - http://zasticenevrste.azo.hr/ Nevalorizirana močvarna područja http://www.nasaneretva.net/zastita-okolisa/zasticena-podrucja Natura 2000 u Hrvatskoj http://natura2000.dzzp.hr/natura/ Podaci o šumama na stranicama Hrvatski šuma http://javni-podaci-karta.hrsume.hr



6. POPIS PROPISA Izmjena i dopuna Strategije prostornoga uređenja Republike Hrvatske (NN 76/13)

Izmjene i dopune konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, Sofija i Izmjene i dopune konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, Cavtat 2004. (NN MU 7/08)

Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, Espoo Finska 1991. (NN MU 6/96)

Odluka o popisu voda I. reda (NN 79/10)

Odluka o utvrđivanju granica vodnih područja (NN 109/08)

Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (NN 015/2014)

Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (NN 15/14)

Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN

Pravilnik o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10 i 31/13)

Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj rade i borave ljudi (NN 145/04)

Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09)

Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 088/2014)

Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13)

Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 07/06, 119/09)

Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 9/14)

Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“, broj 06/03, 03/05, 03/06, 07/10 04/12-isp. i 09/13)

Prostorni plan uređenja Općine Kula Norinska (Neretvanski glasnik, br. 7/07)

Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08)

Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13)

Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN 64/08)

Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada(NN 50/05 i 39/09)

Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14)



Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12) Uredba o standardu kakvoće voda (NN 89/10)

Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13 i 148/13)

Zakon o lovstvu (NN 104/05, 75/09, 153/09 i

Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)

Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13)

Zakon o prostornom uređenju (NN

Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10 i 25/12)

Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (136/12 i 157/13)

Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13 i 153/13)

Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13)

Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13)

Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11 i 47/14)



7. PRILOZI

Prilog 1. Pregledna situacija



Prilog 2. Situacija – postojeće stanje



Prilog 3. Situacija – tehničko rješenje



Prilog 4. Uzdužni presjek



Prilog 5. Karakteristični poprečni presjeci

Documents

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA … · 3.1.13. akcidentne situacije 38 3.2. vjerojatnost znaČajnih prekograniČnih utjecaja 38 3.3. opis moguĆih znaČajnih utjecaja