ZAHTJEV ZA OKOLINSKU DOZVOLU ZA PROJEKAT ... za OD...- Rješenje o urbanističkoj saglasnosti, Općina Ilidža, Služba za prostorno uređenje, br.: 03-23-1640/11 Lj, od 18.04.2011.g

ZZAAHHTTJJEEVV ZZAA OOKKOOLLIINNSSKKUU DDOOZZVVOOLLUU ZZAA

PPRROOJJEEKKAATT PPRRIIMMAARRNNEE SSAAOOBBRRAAĆĆAAJJNNIICCEE UUZZVVOODDNNOO OOBBAALLOOMM RRIIJJEEKKEE ŽŽEELLJJEEZZNNIICCEE UU DDUUŽŽIINNII OODD 11440000 mm

Sarajevo, novembar 2013.

Općina Ilidža

Zahtjev za okolinsku dozvolu za projekat primarne saobraćajnice uzvodno obalom rijeke Željeznice u dužini od 1400 m

Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje

OKOLIŠ I ENERGETIKA 2

OPĆI PODACI

Dokument:


Naručilac:

Općina Ilidža Butmirska cesta 12 71 210 Ilidža, Sarajevo Bosna i Hercegovina

Izvršilac:

Dvokut pro Avde Hume 11 71000 Sarajevo tel:+ 387 33 447 875 fax:+ 387 33 447 881 e-mail: [email protected]

Broj dokumenta:

Z-OD-011-M1/13

Datum:

novembar 2013.

Obrađivač:

DvokutPRO d.o.o. Sarajevo

Općina Ilidža




SADRŽAJ

1. IME I ADRESA OPERATORA/INVESTITORA .......................................................................................... 5

2. IZVOD IZ PLANSKOG AKTA ODNOSNOG PODRUČJA SA UCRTANOM LEGENDOM O NAMJENI POVRŠINA ŠIREG PODRUČJA I NAMJENAMA POVRŠINE PREDMETNE LOKACIJE ......................................... 6

2.1. Kratak opis .................................................................................................................. 6

3. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA ....................................................................................................... 8

3.1. Opis pogona i postrojenja i aktivnosti (plan, tehnički opis rada) .................................. 8 3.1.1. Opis projekta ........................................................................................................................................... 8

3.2. Opis osnovnih i pomoćnih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju proizvodi pogon i postrojenje ................................................................................................... 11

3.3. Opis izvora emisija iz pogona i postrojenja ................................................................. 12

3.4. Opis stanja lokacije pogona i postrojenja .................................................................... 13

3.5. Opis prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš (zrak, voda, tlo) kao i identifikaciju značajnih uticaja na okoliš .................................................................. 13

3.5.1. Uticaj na zrak ........................................................................................................................................ 13 3.5.2. Uticaj na vode i tlo ................................................................................................................................ 13 3.5.3. Uticaj na nivo buke ............................................................................................................................... 14 3.5.4. Uticaj na stvaranje otpada ................................................................................................................... 14 3.5.5. Ostali uticaji .......................................................................................................................................... 14

3.6. Opis predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprečavanje ili ukoliko to nije moguće, smanjenje emisija iz postrojenja ............................................................................... 15

3.6.1. Mjere za smanjenje emisije u zrak ...................................................................................................... 15 3.6.2. Mjere za smanjenje nivoa buke ........................................................................................................... 15 3.6.3. Mjere za smanjenje negativnog uticaja na vode i tlo ......................................................................... 15 3.6.4. Mjere za smanjenje produkcije otpada ................................................................................................ 17

3.7. Opis mjera za sprečavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada koji produkuje postrojenje ............................................................................................................. 17

3.8. Opis ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obaveza operatora posebno mjera nakon zatvaranja postrojenja ................................................................................................. 18

3.8.1. Mjere za umanjenje potrošnje vode i energije .................................................................................... 18 3.8.2. Mjere u slučaju akcidentnih situacija .................................................................................................. 18 3.8.3. Mjere nakon prestanka rada postrojenja (objekta) ............................................................................ 19

3.9. Opis mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja i/ili njihov uticaj ........... 19 3.9.1. Monitoring zraka ..................................................................................................................................20 3.9.2. Monitoring buke ...................................................................................................................................20 3.9.3. Monitoring otpadnih voda ...................................................................................................................20 3.9.4. Monitoring otpada ............................................................................................................................... 21

3.10. Opis predviđenih alternativnih rješenja ....................................................................... 21

4. KOPIJA ZAHTJEVA ZA DOBIJANJE DRUGIH DOZVOLA KOJE ĆE BITI IZDATE ZAJEDNO SA OKOLINSKOM DOZVOLOM ............................................................................................................................ 22

5. NETEHNIČKI REZIME ........................................................................................................................... 23

6. PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM .......................................................................................................... 32

7. PRILOZI ................................................................................................................................................ 33

Općina Ilidža




SADRŽAJ TABELA Tabela 1 Zbirni prikaz izvještaja o monitoringu emisija iz postrojenja ............................................................ 19 SADRŽAJ SLIKA Slika 1 Lokacija saobraćajnice (Izvor: GoogleEarth) .............................................................................................. 6

Općina Ilidža




1. IME I ADRESA OPERATORA/INVESTITORA

Operator: Općina Ilidža Butmirska cesta 12 71 210 Ilidža, Sarajevo Bosna i Hercegovina

Kontakt osoba:

Lamija Halilović, dia Općina Ilidža Služba za razvoj, investicije i komunalne poslove tel. 033 775 680 fax. 033 637 862 [email protected]

mailto:[email protected]

Općina Ilidža




2. IZVOD IZ PLANSKOG AKTA ODNOSNOG PODRUČJA SA UCRTANOM LEGENDOM O NAMJENI POVRŠINA ŠIREG PODRUČJA I NAMJENAMA POVRŠINE PREDMETNE LOKACIJE

2.1. Kratak opis

Primarna sobraćajnica uzvodno obalom rijeke Željeznice se proteže od mosta „Alije Izetbegovića“ do ratnog mosta u naselju Sokolović Kolonija, do ulaza u „Bosna Semu“ na zemljištu označenom kao k.č. 2839/2, 1297/3, 1297/4 K.O. Hrasnica (zk. stanje), 1884/6, 1884/5, 1883/1, 1880/1, 1851/1, 1851/2, 1851/9, 1848/1, 1844/2, 1848/2, 1846/3, 1844/7, 1844/6, 1844/5, 1844/4, 1846/4, 1846/5, 1882, 205/46, 205/12, 205/35, K.O.Gornji Butmir (zk.stanje), što odgovara k.č. 1533/1, 1533/78, 1533/77, 1534/1, 2102/1, 2107/1 K.O. Ilidža (kat. stanje), 1681, 1910 K.O. Butmir (kat.stanje), 2650/1, 3210 K.O. Hrasnica (kat. stanje).

Slika 1 Lokacija saobraćajnice (Izvor: GoogleEarth) U prilogu 1 su date dozvole i saglasnosti izdate od nadležnih institucija, kao i kopija katastarskog plana i izvod iz regulacionog plana za lokaciju na kojoj se nalazi saobraćajnica.

Vidi Prilog 1:

- Izvod iz Regulacionog plana „Sokolović Kolonija“, Služba za razvoj, investicije i komunalne poslove, Općina Ilidža, br.plana: 335, 336, 52 i 308, 309, 52, od 27.11.2013.g.

- Kopija katastarskog plana, Općina Ilidža, Općinska geodetska uprava Ilidža, K.O. Ilidža - br.plana: L.D. Sarajevo 323, 18.03.2013.g.

- Kopija katastarskog plana, Općina Ilidža, Općinska geodetska uprava Ilidža, K.O. Hrasnica, Butmir -

Općina Ilidža




br.plana: L.D. Sarajevo 324, 18.03.2013.g.

- Kopija katastarskog plana, Općina Ilidža, Općinska geodetska uprava Ilidža, K.O. Ilidža - br.plana: L.D. Sarajevo 308, 309, 18.03.2013.g.

- Uslovna saglasnost, Sarajevo gas d.o.o. Sarajevo, br.: PR-0206-985/DžB, od 03.09.2013.g.

- Prethodna saglasnost-stručno mišljenje o trasi, JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, br.: 03-4-34225-57826/13, od 01.10.2013.g.

- Uslovna saglasnost, BH Telecom d.d. Sarajevo, br.: 11.2-2.3 P4-1589/13, od 13.08.2013.g.

- Rješenje o vodnoj saglasnosti, Ministarstvo privrede KS, br.:07-06-25-9415/13, od 09.09.2013.g.

- Rješenje o urbanističkoj saglasnosti, Općina Ilidža, Služba za prostorno uređenje, br.: 03-23-1640/11 Lj, od 18.04.2011.g.

Općina Ilidža




3. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA

U vrijeme izrade dokumenta na snazi je Pravilnik o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu („Sl.novine Kantona Sarajevo“ br.8/11), te na osnovu toga predmetna saobraćajnica:

e) Infrastrukturni projekti

3. Proširenje postojećeg regionalnog puta, lokalnog puta ili ulice u naseljima i gradovima sa dvije ili manje traka kako bi se dobile četiri ili više traka, gdje bi novi put ili ponovno označeni i/ili prošireni dio puta bio dug ispod 10 km stalne dužine.

Opis projekta, odnosno predmetne dionice biće dat u nastavku dokumenta na osnovu projektne dokumentacije i podataka dobivenih od strane Investitora/Operatora.

3.1. Opis pogona i postrojenja i aktivnosti (plan, tehnički opis rada)

3.1.1. Opis projekta

Izvedbeni projekat primarne saobraćajnice uzvodno obalom rijeke Željeznice od mosta Alije Izetbegovića do Ratnog mosta u Sokolović koloniji na Ilidži; L= 1402,54 m urađen je od strane Zavoda za saobraćaj Građevinskog Fakulteta Sarajevo u decembru 2011.g.

Saobraćajnica koja je predmet ovog Zahtjeva se proteže duž rijeke Željeznice, odnosno od ulaza u „Bosna Sema“ obrazovnu instituciju (profil P1), dalje duž novoizgrađenih objekata univerzitetskog centra kao i velikog broja novih i nezavršenih stambenih objekata, do „Ratnog mosta“ u Sokolović Koloniji (profil P96). Na široj mikrolokaciji je prisutno više gradilišta različitih objekata, te su nasute velike količine zemljanog materijala tako da ti nasipi izgledaju kao deponija materijala.

Dimenzioniranje kolovozne konstrukcije je urađeno na osnovu realnih parametara temeljnog tla laboratorijskim ispitivanjem na pet mjesta (ravnomjerno raspoređenih duž projektovane saobraćajnice) radi utvrđivanja uslova oslanjanja projektovane kolovozne konstrukcije, uz uvažavanje klimatskih i hidroloških uslova na lokalitetu projektovane saobraćajnice.

Do sada je, kroz fazu I i II realizovano cca 643m i već je u fazi eksploatacije. Trenutno su u toku radovi na izgradnji faze III (od P 43 do P 63), odnosno dodatnih 220m.

Osovina saobraćajnice je postavljena na osnovu Regulacionog plana. Regulaciona linija paralelno sa rijekom Željeznicom je ispoštovana u potpunosti, tako da je ostalo prostora između saobraćajnice i rijeke za hortikulturno uređenje obale rijeke Željeznice i urbani mobilijar.

Korito rijeke Željeznice je regulisano od mosta A. Izetbegovića do Ratnog mosta, dok dalje kroz dio Sarajevskog polja prema naselju Vojkovići nije urađeno, iako postoji projektna dokumentacija.

Općina Ilidža




- SITUACIJA

U sklopu projektne dokumentacije izrađena je geodetska podloga u R 1:500. Na osnovu Regulacionog plana je postavljena osovina.

Početak dionice je na samom ulazu u Bosna Sema, a kraj na ratnom mostu u naselju Sokolović kolonija na Ilidži, dužine 1.402,54 m.

Situacija saobraćajnice data je u prilogu 2.

Računska brzina saobraćajnice je Vr=40-60km/h. Duž saobraćajnice projektovano je deset horizontalnih kružnih krivina. Sve su projektovane sa prijelaznim krivinama osim jedne čiji je R=5000m. Radijusi su veći od kritičnih, osim prva dva koja su na samom početku dionice – veza sa mostom Alije Izetbegovića.

- UZDUŽNI PROFIL

Regulacionim planom su date kote na početku dionice, na P21,40,49,90 koje su usaglašene sa kotama stogodišnje vode rijeke Željeznice i okolnim priključcima.

Na kraju dionice preuzeta je kota na kraju dionice (stacionaža km 1+402,54) iz »Glavnog projekta uređenja rijeke Željeznice od naselja Butmir do mosta u Vojkovićima» i iznosi 505,27m (umjesto 506,60m na P90, kako je bilo u Idejnom projektu – prema Regulacionom planu).

Uzdužni nagib se kreće od 0,09 % do 0,43 %, a odvodnja će biti riješena i poprečnim nagibima.

- POPREČNI PROFILI

Elementi poprečnog profila su uzeti iz nacrta Regulacionog plana i Projektnog zadatka:

- širina kolovoza 2x3m,

- širina zelenog pojasa s obje strane 1m,

- širina trotoara s obje strane 2,50m, a na priključnim saobraćajnicama 1,50m,

- širina bankina uz trotoare 0,50m,

dakle, gabarit saobraćajnice iznosi 14m.

Proširenje kolovoza u krivinama je uzeto za putnički automobil i autobus.

- IZRADA AB ZIDOVA

Da bi se radovi na eksproprijaciji smanjili na najmanju moguću mjeru i ispoštovale kote velike stogodišnje vode, projektom je predviđena izrada ab zidova i to na potezu stac 298 do stac 520; L= 222m i stac 871 do ac 915 L= 44m.

TIP 1; h=2m

TIP 2; h=2,5m

TIP 3; h=3m

TIP 4; h=3,50m

Zidovi su ucrtani u situaciju, uzdužni i poprečne profile i time je određen položaj i veličina zidova, a količine potrebne za izradu zidova date su dokaznicom radova, količina betona,

Općina Ilidža




nacrt i specifikacija armature, kao i ostali potrebni detalji.

Obzirom da se zidovi rade u nasutom materijalu i da je dubina substrata upitna, obavezno će se ispod zida raditi sloj kamenog materijala cca 0,50m i podložni beton d=10cm; MB20. Ispod temelja zida potrebno je Ms>80Mpa. Površinu betona koja je u dodiru sa tlom zaštititi dvostrukim premazom vrućeg bitumena. Iza zida raditi drenažu, obavezno raditi barbakane Φ100/1m. Ispunu iza zida izvesti od lomljenog kamenog materijala.

Temeljenje je dato orjentaciono, ostavljeno je Nadzornom organu da na licu mjesta izvrši prilagodbu. Projektant nije imao geološke podatke.

Sastav filterskog materijala:

- 4-8 mm 20%

- 8-16 mm 20%

- 16-32 mm 60%

Za izradu ab zidova predviđeno je:

- Beton MB 30;

- RA 400/500

Zaštitni sloj armature ne smije biti manji od 5cm. Dok je dužina kampade max 4m.

Iskop je potrebno raditi u dvije faze: I faza neparne kampade; II faza parne kampade.

- PRIKLJUČAK NA RATNI MOST

Ratni most je kulturno-istorijski spomenik koji je urađen odmah nakon rata. Ovaj most služi za odvijanje pješačkog i automobilskog saobraćaja jednom trakom širine 3,50m u oba smjera. Za odvijanje pješačkog saobraćaja predviđen je trotoar širine 1,50, a razdvojeni su velikim ivičnjakom širine i visine 25cm.

Niveleta mosta je znatno niža od kote stogodišnje vode. A sam most svojim postojanjem je napravio branu na rijeci. Most predstavlja vještačku prepreku rijeci i stvorio je hidraulički skok.

Rezultat svega toga je da je niveleta primarne saobraćajnice u odnosu na postojeći most viša za ∆h=3,05m (503,55m i 506,60).

S obzirom da se insistira na odvijanju automobilskog saobraćaja, izrada okomite rampe u odnosu na primarnu saobraćajnicu nije privatljiva, jer bi bila u nagibu 17,3% (sa kote 503,55m na mostu treba doći na kotu 506,68m primarne saobraćajnice na dužini L=21,15m). Zbog toga je projektovana devijacija dužine 85,36m.

Na cijeloj dužini primarne saobraćajnice kota stogodišnje vode je znatno ispod nivelete primarne saobraćajnice i prema tome nema rizika od ugrožavanja saobraćajnice velikim vodama.

Sa kote mosta 503,55 do kote 505,18 (lijeva ivica primarne saobraćajnice) radi se direktan priključak dužine 18,61m uzdužnog nagiba 8,75% što je prihvatljivo za putničke automobile.

- ODVODNJA

Odvodnja posteljice je riješena drenažama širine 60cm, sa drenažnom PE cijevi otvora 160mm sa glatkom unutrašnjom površinom.

Odvodnja atmosferske vode je riješena slivnicima van kolovoza, (sa tzv. otvorenim

Općina Ilidža




ivičnjacima) na svakih cca 25m.

Pošto su uzdužni nagibi od 0,09% do 0,43% reviziona okna su predviđena uz svaki slivnik.

Prikupljena voda (tzv. zatvorenim sistemom) odvodnje se vodi do rijeke Željeznice sa prečistačem.

Separatori su dimenzionisani na osnovu podatka o kolovoznoj površini sa koje primaju otpadnu vodu. Zadnji separator je previđen sa aspekta nastavka izgradnje primarne saobraćajnice od ratnog mosta do mosta u Vojkovićima.

Prema podacima katastra podzemnih instalacija prikupljenu otpadnu vodu nije moguće uvesti u postojeću kanalizaciju, jer su kote novoprojektovanih RO znatno niže od kota RO prema katastru.

- SAOBRAĆAJNI PROJEKAT

Saobraćajnim projektom je data horizontalna i vertikalna saobraćajna signalizacija kojom se nastoji obezbjediti neometano i bezbjedno odvijanje motornog i pješačkog saobraćaja.

- EKSPROPRIJACIJA

Trasa prolazi i kroz privatne posjede i to utiče na veliku dužinu izmještanja postojećih ograda, time i eksproprijaciju. Treba napomenuti da je geodetska podloga snimana u junu mjesecu sa tadašnjim postojećim ogradama, a par dana poslije snimanja su postavljene nove ograde na početku dionice uz kampus. Ovlaštena lica će to precizno identifikovati sa vlasnicima parcela. Prema projektnoj dokumentaciji potrebno izmještanje i stubova rasvjete.

- KOLIZIJA SA PODZEMNIM INSTALACIJAMA

Katastar podzemnih instalacija za ovu dionicu postoji. Prije započinjanja bilo kakvih radova na terenu, Investitor će tražiti saglasnost svih vlasnika instalacija te dogovoriti njihovo izmještanje ili zaštitu. Obaveza Općine je da iskoordinira vlasnike podzemnih instalacija za potrebno planiranje razvoja infrastrukture u obuhvatu saobraćajnice.

Vidi Prilog 2:

- Situacija saobraćajnice uzvodno obalom rijeke Željeznice, od mosta A.Izetbegović do Ratnog mosta

- Tipski porečni profil, Zavod za saobraćaj Građevinskog fakulteta u Sarajevu, od decembra 2010.g.

3.2. Opis osnovnih i pomoćnih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju proizvodi pogon i postrojenje

Obzirom da predmetni projekat neće koristiti posebne sirovine pri eksploataciji, te je u prethodnom poglavlju dat opis pojedinih komponenti koje će biti korištene pri izgradnji ove saobraćajnice, dok je njihov tačan predmjer dat u projektnoj dokumentaciji.

Prema urbanističko-tehničkim uslovima AB zidovi će biti urađeni od MB 30 i RA 400/500. Zaštitni sloj armature ne smije biti manji od 5 cm.

Lokacije ispusta i separatora su:

- km 0+51,320 uz RO 04 Separator Aquareg S80 bp8 S-I-P-cijevima fi 400 l=110 m +Ž.P.

Općina Ilidža





- km 1+20,750 uz RO 45A Separator Aquareg S50 bp5 S-I-P-cijevima fi 400 l=15 m +Ž.P.


3.3. Opis izvora emisija iz pogona i postrojenja

Potencijalni ujecaji koji se mogu javiti prilikom izgradnje saobraćajnice jesu uglavnom utjecaji koji su povezani sa gradnjom (na primjer: dovoz opreme na gradilište, privremeno i konačno skladištenje zemljanog materijala, emisija zagađujućih materija i povećanog nivoa buke za vrijeme gradnje, itd.).

Obzirom da je planirana saobraćajnica uz rijeku Željeznicu posebnu pažnju voditi o zaštiti vodotoka tokom izgradnje. Sve mjere koje se moraju poduzeti, bit će date u narednom poglavlju.

Izgradnja planiranog zahvata podrazumijeva korištenje građevinske mehanizacije koja svojim djelovanjem može uticati na povećanje razine buke, emisiju štetnih tvari u zrak i vodu. Posebno, može doći do taloženja teških metala iz građevinskih mašina i njihovo spiranje u vodotok, stoga je potrebno osigurati dovoljnu zaštitu da te materije ne dospiju u vodotok.

Pojedini radovi pri izgradnji dionice mogu dovesti do trajnih negativnih posljedica ukoliko se ne vodi računa o zaštiti okoliša u skladu sa važećom zakonskom regulativom, tako da su u nastavku dati pregledi potencijalnih negativnih utjecaja prilikom izgradnje i mjera koje se trebaju sprovesti da bi se pojedini negativni utjecaji umanjili.

Prilikom iskopa humusa, moguća je pojava većih količina ovog materijala kao viška, stoga treba voditi računa o njegovom deponovanju. Iskop se ne smije odlagati u korito rijeke ili u blizini vodotoka.

U fazi eksploatacije saobraćajnice se mogu javiti sljedeći utjecaji:

- utjecaji od saobraćaja vozila:

o emisije gasova,

o emisije prašine,

o nafta i naftni derivati,

o zauljene otpadne vode,

o buka i sl.

- utjecaji od redovnog i periodičnog održavanja saobraćajnice,

- uticaji od zimskog održavanja i dr.

Ono što može predstavljati poseban problem, kod građenja, ali i kod upotrebe, jesu slučajna (akcidentna) zagađenja koja se niti vremenski niti prostorno ne mogu predvidjeti.

Za vrijeme eksploatacije i akcidenta uticaj na vode može biti posredan i neposredan. Posredan uticaj može se očekivati zagađivanjem voda i tla teškim metalima i ostalim zagađivačima iz ispušnih gasova. Spomenuti teški metali i ostali zagađivači nošeni vjetrom taložit će se, a pomoću padavina mogu doći u površinske i podzemne vode i time ih zagaditi. Tako da se, pri projektovanju, posebna pažnja posvetila donjim slojevima saobraćajnice da bi se osigurala vodonepropusnost zbog činjenice da se saobraćajnica nalazi u blizini vodotoka.

Općina Ilidža




Vidi Prilog 3:

- Mjesta separatora označena na situaciji

- Plan upravljanja otpadom

3.4. Opis stanja lokacije pogona i postrojenja

U ovom poglavlju biće dat opis stanja lokacije u trenutku izrade ovog dokumenta, novembar/decembar 2013. godine.

Uvidom u plansku dokumentaciju i na licu mjesta konstatovano je da Investitor posjeduje sljedeće:

- Kopiju katastarskog plana,

- Izvod iz prostorno planske dokumentacije,

- Izvedbeni projekat primarne saobraćajnice uzvodno obalom rijeke Željeznice od mosta Alije Izetbegovića do Ratnog mosta u Sokolović koloniji na Ilidži; L= 1402,54 m urađen je od strane Zavoda za saobraćaj Građevinskog Fakulteta Sarajevo u decembru 2011.g.

Osovina saobraćajnice je postavljena na osnovu Regulacionog plana. Do sada je realizovano 400m i u fazi je eksploatacije.

3.5. Opis prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš (zrak, voda, tlo) kao i identifikaciju značajnih uticaja na okoliš

3.5.1. Uticaj na zrak

U toku izgradnje ujecaji na zrak su mogući onečišćenjima uzrokovanim prašinom sa kamiona koji transportuju materijal ili se u toku transporta kreću neasfaltiranim putevima i površinama, te onečišćenje dimom i ispusnim gasovima iz građevinskih mašina. Ova vrsta utjecaja je privremenog karaktera i trajat će u samo u periodu izgradnje. Za to vrijeme potrebno je pridržavati se zakonske regulative koja obrađuje pravilno vođenje gradilišta, u kojem su između ostalog i mjere koje se trebaju poduzimati da bi bilo što manje negativnih utjecaja u vrijeme građenja.

U toku eksploatacije saobraćajnice, neminovno će doći do onečišćenje zraka uzrokovanog komponentama koje su produkti izgaranja uslijed rada motora od vozila. Najveći utjecaj saobraćaja je koncentracijama azotnog oksida, ugljen monoksida, uglejn dioksida i sl. Količina ovih emisija ovisi od frekvencije vozila na ovoj saobraćajnici.

3.5.2. Uticaj na vode i tlo

Utjecaj na vode i tlo prilikom izgradnje sobraćajnice je moguć pri poremećaju prirodnih pravaca tečenja, zamućenja ili onečišćenja vode koja se drenira u podzemlje na neki drugi način. Postoji i potencijalna opasnost od prosipanja ili akcidentnih izlijevanja nafte i naftnih derivata, odbacivanje motornih ulja i sličnog otpada na lokaciji građenja, ukoliko se gradilište ne vodi propisno. Deponiranje iskopanog materijala u koritima ili u blizini vodotoka može dovesti do značajnih utjecaja na okolne vode i tlo, kao i nekontrolirano ispuštanje sanitarnih

Općina Ilidža




voda i onečišćenih oborinskih voda u površinske vode ili procjeđivanje u podzemlje.

U toku korištenja same saobraćajnice može doći do zagađivanja površinskih i podzemnih voda ispuštanjem neprečišćenih voda koje se slijevaju sa saobraćajnice, o čemu se mora voditi posebna pažnja obzirom da se saobraćajnica nalazi u blizini vodotoka. Također može doći i do iznenadnih zagađenja izazvanih prometnim nesrećama u kojima dolazi do razlijevanja i prosipanja štetnog i opasnog materijala. Zbog složenosti tečenja i zadržavanja vode u podzemlju zagađenje naftnim derivatima ima karakter dugotrajnog djelovanja.

3.5.3. Uticaj na nivo buke

Povećanje razine buke uslijed kretanja i rada teških strojeva u toku građenja može dovesti do negativnih utjecaja na okolno stanovništvo i utjecati negativno na sam okoliš. Ova buka je privremenog karaktera.

Povećanje razine buke izazvane prometom na saobraćajnici u toku njenog korištenja može izazvati negativne posljedice za stanovništvo koje se nalazi u blizini saobraćajnice, te je potrebno, prema zakonskoj regulativi, izvršiti mjerenje ambijentalne buke i analizirati da li je potrebno poduzimati određene tehničke mjere da bi se stanovništvo u blizini saobraćajnice, zaštitilo od eventualnog povećanog nivoa buke, odnosno da bi se smanjio negativan utjecaj buke.

3.5.4. Uticaj na stvaranje otpada

Na gradilištu će se se pojaviti uglavnom građevinski otpad, kao i manje količine komunalnog otpada kojeg će stvarati radnici na gradilištu. Obje vrste otpada potrebno je deponirati na za to određene lokacije.

Moguće su i pojave većih količina iskopanog materijala, koje treba adekvatno deponirati, jer se ne smije narušiti prirodno stanje vodotoka rijeke Željeznice koja protiče duž planirane saobraćajnice.

U toku eksploatacije saobraćajnice ne bi trebalo doći do stvaranja otpada u značajnim količinama, odnosno neće biti kontinuiranog stvaranja otpada. Moguće je da dođe do stvaranja otpada prilikom redovnog održavanja saobraćajnice ili eventualnih akcidentnih situacija, što je privremenog karaktera, ali svakako ga treba zbrinuti na adekvatan način, o tome se trebaju pobrinuti firme koje će izvršavati radove.

3.5.5. Ostali uticaji

Izvođenje građevinskih radova na gradilištu saobraćajnice može izazivati povećane nivoe ambijentalne buke i vibracije u zoni izvođenja radova, duž puteva kojim se kreću vozila, ali i u područjima eventualne prefabrikacije (drobilane i separacije, betonare, asfaltne baze i sl.), što može nepovoljno utjecati na lokalno stanovništvo.

Od ostalih utjecaja mogu će je da dođe i do otežanog pristupa objektima i zemljišnim parcelama, poremećaj javnog prometa i dr.

Povećane emisije buke i štetnih materija u zrak, te rizici od akcidenata mogu imati negativan utjecaj na stanovništvo i okoliš.

Nekontrolirano izlijevanje otpadnih voda iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda sa saobraćajnica na okolno tlo može negativno utjecati na vegetaciju. Sličan utjecaj može imati i

Općina Ilidža




disperzija onečišćujućih materija iz ispušnih plinova automobila.

Cesta je projektirana za visoki prometni standard te se ovo može smatrati pozitivnim utjecajem.

Potencijalni negativni utjecaji na okoliš mogući su u situacijama kada se planirane mjere zaštite okoliša u fazi eksploatacije pokažu kao neuspješne. Također, moguće je da dođe i do akcidentnih situacija koje se mogu desiti u fazi izvođenja radova i radova na održavanju saobraćajnice u toku eksploatacije ili akcidentne situacije kao posljedica udesa vozila koja transportiraju opasne materije i sl.

3.6. Opis predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprečavanje ili ukoliko to nije moguće, smanjenje emisija iz postrojenja

3.6.1. Mjere za smanjenje emisije u zrak

U toku građenja transport asfalta, šljunka, kamenog i zemljanog, te drugih materijala, vršiti ceradom pokrivenim kamionima. Prašinu koja je redoviti pratilac na privremenim gradilišnim saobraćajnicama sprečavati povremenim kvašenjem/prskanjem kolovoznih i operativnih površina.

U toku eksploatacije saobraćajnice, moguće je da dođe do povećane frekvencije vozila, što može dovesti do povećane emisije polutanata u zrak, naročito u zimskim mjesecima. Preporuka Operatoru je, da na početku puštanja u rad saobraćajnice, izvrši početno mjerenje kvaliteta zraka. Kvalitet zraka prati se mjerenjem koncentracija za sumpor dioksid, azot dioksid i okside azota, suspendirane čestice (PM10, PM2.5), olovo, benzen, ugljen monoksid i dr.

3.6.2. Mjere za smanjenje nivoa buke

U toku izgranje neminovno će doći do pojave povećanog nivoa buke zbog radova na gradilištu dionice.

Problem uticaja buke koju prouzrokuje cestovni saobraćaj, rješava se, u osnovi, mjerama koje se koriste u fazi projektovanja, izgradnje i eksploatacije. Ove mjere se ne odnose samo na saobraćajnicu, nego i na urbano projektovanje prostora u cestovnom pojasu.

Ukoliko mjerenja pokažu povišen nivo ambijentalne buke, naročito u naseljenim područjima, neophodno je spriječiti potencijalne izvore buke i to poduzimanjem sljedećih mjera:

- boljom zvučnom izolacijom eventualnih izvora buke, što će dovesti do smanjivanja buke na dopušteni nivo;

- periodičnim praćenjem i kontrolom nivoa buke.

U slučaju da izmjereni nivo buke prelazi granične vrijednosti navedene u Zakonu o zaštiti od buke (Sl. novine Kantona Sarajevo broj 26/07), morat će se uvesti i dodatne mjere za smanjenje.

3.6.3. Mjere za smanjenje negativnog uticaja na vode i tlo

Da bi se smanjio negativni utjecaj na površinske vode, tlo, a samim tim i podzemne vode,

Općina Ilidža




potrebno je posebnu pažnju posvetiti zaštiti istih. Operator se mora pridržavati mjera koje će mu biti propisana u okolinskoj dozvoli izdatoj od nadležnog ministarstva.

Prilikom izgradnje same saobraćajnice, također je potrebno posvetiti posebnu pažnju zaštiti okoliša, te se Izvođač radova mora pridržavati sljedećih mjera:

- izraditi plan organizacije gradilišta i izvođenja radova, sa adekvatnim rješenjem za odvodnju i tretman oborinskih voda iz zone gradilišta, sanitarnih otpadnih voda, po mogućnosti koristiti ekološke toalete za radnike;

- ne skladištiti štetne materije na lokaciji, da ne bi infiltracijom dospjele u podzemne vode i na taj način utjecale na vodozaštitu zonu izvorišta „Sarajevsko polje“;

- na lokaciji ne obavljati nikakve popravke mašina, te manipulaciju naftom i naftnim derivatima;

- vozila parkirati na vodonepropusnoj površini;

- upotrijebljene vode sa gradilišta, kao i zauljene oborinske vode sa prostora gradilišta prikupiti u vodonepropusnim rezervoarima i prečišćavati na propisani način (bilo na licu mjesta, bilo na udaljenoj lokaciji), a prije ispuštanja u recipijent ili gradsku kanalizaciju;

- zabranjeno je prati mašine i vozila u zoni radova;

- u blizini vodotoka koristiti samo čisti materijal za nasip, kao što je šljunak, bez primjesa zemlje ili drugih nečistoća;

- zaštiti priobalne površine osjetljive na eroziju sredstvima stabilizacije i biljkama koje sprječavaju eroziju;

- da bi se negativni utjecaji na rijeku sveli na minimum, radove uz priobalje vršiti u sezoni niskog vodostaja;

- Vožnja mašina unutar rijeka, potoka ili na njihovim obalama ne bi se smjela dozvoliti izuzev u slučajevima kada se to ne može izbjeći radi izgradnje nekog posebnog objekta ili konstrukcije;

- u slučaju akcidenata, izlijevanja goriva ili maziva, u okoliš potrebna je hitna intervencija u skladu sa Planom mjera u slučaju akcidenata;

- sve građevinske radove izvoditi u skladu sa ovjerenom projektnom dokumentacijom uz stalni stručni nadzor.

U toku eksploatacije saobraćajnice potrebno je sprovoditi sljedeće mjere zaštite:

- prečišćavanje otpadinh voda vršiti separatorima iza kojih će biti ugrađeno okno za monitoring;

- vrijednosti pročišćenih otpadnih voda moraju biti u skladu sa graničnim vrijednostima dozvoljenim u Uredbi o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne kanalizacije (Sl. Novine FBiH 04/12);

- prema Uredbi o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne kanalizacije (Sl. Novine FBiH 04/12) vršiti monitoring otpadnih voda prije ispuštanja u javnu kanalizacionu mrežu ili drugi recipijent;

- za predmetnu saobraćajnicu, potrebno je vršiti redovni monitoring u skladu sa zakonskim obavezama ili u skladu sa izdatim vodnim aktima. Preporuka je da se vrši monitoring u provoj godini od puštanja u rad 4 puta godišnje, nakon toga 2 puta godišnje u kišnom periodu. Neki od parametara koje je potrebno pratiti su: mineralna ulja, organske materije, suspendirane materije i sl.

- uraditi propisne ispuste u rijeku Željeznicu, da bi se moglo vršiti neometano

Općina Ilidža




održavanje i regulacija vodotoka;

- izraditi Operativni plan za redovito i izvanredno održavanje sistema odvodnje predmetne saobraćajnice. Ovim Planom ovim planom potrebno je definisati obim i vremenske intervale postupaka kontrole, čišćenja, i prema potrebi popravaka objekata sistema odvodnje oborinskih voda i objekata za njihovo prečišćavanje, kako bi odvodnja i prečišćavanje kontinuirano funkcionisali, da bi se spriječila mogućnost dospijevanja otpadnih voda u vodozaštitnu zonu;

- Izraditi Operativni plan za postupke zimskog održavanja (korištenje soli i drugih sredstava za odleđivanje) vodeći prvenstveno računa o zaštiti voda i tla;

- postupati prema uslovima datim u vodnim aktima nadležnog tijela.

3.6.4. Mjere za smanjenje produkcije otpada

U toku izgradnje same saobraćajnice doći će do generiranja određenih količina otpada, prvenstveno od iskopa materijala i ostalog građevinskog otpada. Neophodno je da se Izvođač radova pridržava sljedećih mjera prilikom građenja:

- Sav materijal od iskopa, koji neće biti odmah upotrijebljen u građevinskim aktivnostima, mora biti deponovan na za to predviđenim lokacijama u skladu sa Projektom organizacije gradilišta (deponije viška materijala) zaštićenim od pojave erozije, i nikako u blizini vodotoka;

- nastali građevinski otpad se ne smije privremeno odlagati na mjesta koja nisu predviđena Projektom organizacije gradilišta, na gradilištu osigurati nepropusne kontejnere za otpad;

- sav prikupljeni otpad, građevisnki, komunalni, ambalažu od ulja i nafte i sl., zbrinjavati na okolišno prihvatljiv načina i u skladu sa zakonskim odredbama iz ovog sektora.

U toku eksploatacije saobraćajnice neće doći do stvaranja značajnih količina otpada, svakako je potrebno u Operativnom plana održavanja saobraćajnice predvidjeti i određene količine otpada, koje je potrebno adekvatno zbrinuti.

Otpad iz separatora ulja i masti na sistemu za odvodnju otpadnih voda sa saobraćajnice, potrebnoje redovito prazniti i čistiti. Ovaj posao je neophodno povjeriti ovlaštenoj firmi koja će potom ovu vrstu otpada i zbrinuti na okolišno prihvatljiv način.

3.7. Opis mjera za sprečavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada koji produkuje postrojenje

Generisanje otpada treba svesti na najmanju moguću mjeru, a generirane količine zbrinjavati na adekvatan način tako da se ne stvara dodatno opterećenje okoliša.

U skladu sa odredbama Zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH br. 33/03) izradio Plan upravljanja otpadom koji je dat u prilogu ovog dokumenta.

Detaljan opis mjera za sprečavanje produkcije otpada koje produkuje postrojenje su date u Planu upravljanja otpadom koji je sasatavni dio ovog dokumenta.

Od ostalih mjera zaštite preporuka je da se sljedeće radnje sprovode tako da se primjene zaštitne mjere i materijal iskoristi ponovno ukoliko je to moguće:

Općina Ilidža




- Vađenje i demontiranje reklamnih ploča, odbojne ograde, ivičnjaka i sl. izvršiti tako da se sačuvaju neoštećeni svi sastavni dijelovi kako bi se eventualno mogli ponovo upotrebiti.

- Za uklanjanje umjetnih objekata potrebno je odabrati način rada vodeći računa o sigurnosti kao i sprečavanju štete na objektima uz cestu.

- Radove uklanjanja i premještanja vodova i instalacija ili njihovu zaštitu obavljaju specijalizirane organizacije prema posebnim projektima, propisima i tehničkim uslovima za odgovarajuću vrstu radova. Nadzor nad ovim radovima obavljaju Nadzorni organi ovlašteni za nadziranje i odobravanje određenih vrsta radova.

- Prije iskopa humusa potrebno je odrediti lokaciju privremene ili stalne deponije humusa.

- Prilikom iskopa humusa voditi računa da ne dođe do mješanja sa nehumusnim materijalom.

- Prilikom otkopa provesti sve mjere sigurnosti i sva potrebna osiguranja kako ne bi došlo do oštećenja postojećih objekata i infrastrukture.

3.8. Opis ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obaveza operatora posebno mjera nakon zatvaranja postrojenja

Pored mjera pomenutih u prethodnom poglavlju, operator ima obavezu da preduzme i druge odgovarajuće preventivne mjere kojima će se: umanjiti zagađenje, efikasnije koristiti energetske i prirodne resurse, spriječiti moguće nesreće i ograničiti njihove posljedice, te nakon prestanka rada lokaciju dovede u zadovoljavajuće stanje kako bi se izbjegla bilo kakva zagađenja.

3.8.1. Mjere za umanjenje potrošnje vode i energije

Operativnim planom za redovito i izvanredno održavanje predmetne saobraćajnice predvidjeti potrošnju vode i energije za isto, obzirom da sama po sebi saobraćajnica prilikom njene eksploatacije, neće zahtjevati upotrebu velikih količina vode i energije.

Preporuke su da se prilikom održavanja saobraćajnice prvo sprovede suho čišćenje (metlom i sl.), a potom pranje saobraćajnice, da bi se tom prilikom utrošile manje količine vode.

Električna energija će se na predmetnoj dionici koristiti prilikom javne rasvjete, stoga je potrebno voditi računa da rasvjeta bude energetski efikasna, odnosno da se na taj način omoguće uštede električne energije koje ne bi mogle biti osigurane rasvjetom nižih energetskih kategorija.

3.8.2. Mjere u slučaju akcidentnih situacija

Za slučaj akcidentnih situacija potrebno je uspostaviti odgovarajuće procedure za postupanje u ovim situacijama.

U slučaju akcidentnog događaja – nenamjernog i neočekivanog događaja koji se može desiti (prosipanje/istjecanje, zapaljenje ili eksplozija hemikalija i sl.), mora se zavisno od vrste i obima utjecaja na okoliš, postupiti na slijedeći način:

- pristupiti brzoj intervenciji ukoliko to okolnosti dozvoljavaju,

- evakuisati obližnje stanovništvo najbližim putevima evakuacije i organizaciono djelovati,

Općina Ilidža




- ukazati neophodnu prvu pomoć i pozvati nadležnu službu (vatrogasce, hitna pomoć i sl.),

- u slučaju prosipanja ili isticanja hemikalija, zavisno o kojoj se hemikaliji radi, potrebno je istu razrijediti, neutralizirati, odnosno apsorbirati.

Navedene aktivnosti i poslove čišćenja mora obaviti stručno lice uz upotrebu propisanih zaštitnih sredstava.

3.8.3. Mjere nakon prestanka rada postrojenja (objekta)

U slučaju prestanka korištenja saobraćajnice ovisno o budućoj namjeni prostora, idejnim rješenjem predvidjeti izradu dokumentacije za zaštitu okoliša prije novog zahvata. Predvidjeti postupke zbrinjavanja građevinskog i svih drugih vrsta otpada na prihvatljiv način sa stajališta zaštite okoliša i u skladu sa važećim propisima.

Tehnologiju izvođenja radova uskladiti sa potrebama zaštite okoliša i važeći zakonskim odredbama.

3.9. Opis mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja i/ili njihov uticaj

Osnova za mjerenja i ocjenu utjecaja vrši se u skladu sa važećom zakonskom regulativom: Zakonom o zaštiti okoliša (Sl. Novine FBiH br. 33/03), Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH br. 38/09), Zakonom o zaštiti zraka (Sl. Novine FBiH 33/03), Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti zraka (Sl. Novine FBiH 04/10), Zakon o zaštiti od buke („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 26/07), Zakonom o vodama (Sl. novine FBiH br. 70/06), Zakonom o upravljanju otpadom (Sl. Novine FBiH 33/03) i Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o upravljanju otpadom (Sl. Novine FBiH 72/09).

Također, uzet će se u obzir i slijedeći podzakonski propisi:

- Pravilnik o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak (Sl. novine FBiH 12/05),

- Pravilnik o monitoringu kvaliteta zraka (Sl. novine FBiH 12/05),

- Odluci o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka u KS (Sl.novine KS 01/13 od 10.1.2013. god);

- Pravilnik o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontroli izmirivanja obaveza na osnovu opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada (Sl.novine FBiH br .46/09),

- Uredba o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne kanalizacije (Sl. Novine FBiH 04/12),

- i ostale zakonske regulative koje ovdje nije navedena.

U narednoj tabeli prikazani su rokovi za dostavljenje izvještaja i institucije kojima se dostavlja.

Tabela 1 Zbirni prikaz izvještaja o monitoringu emisija iz postrojenja

Izvještaj Rok za dostavljanje izvještaja Kome se dostavlja izvještaj

Izvještaj o izvršenim mjerenjima kvaliteta otpadnih voda

Po izvršenim mjerenjima

Ovlaštena laboratorija koja obavlja mjerenja dostavlja Agenciji za vodno područje

rijeke Save, Sarajevo

Izvještaj o količinama nastalog otpada Najkasnije do 30.06. za prethodnu godinu

Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša

Kantona Sarajevo Izvještaji o mjerenju buke Po izvršenim Ministarstvo prostornog

http://mpz.ks.gov.ba/sites/mpz.ks.gov.ba/files/MPZ_Zakon_zastita_buka_26-09.pdf

Općina Ilidža




Izvještaj Rok za dostavljanje izvještaja Kome se dostavlja izvještaj

mjerenjima uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo

Sumarni izvještaj prema Pravilniku o registrima postrojenja i zagađivanjima (Sl. novine Federacije BiH br. 82/07 )

Najkasnije do 30.06. za prethodnu godinu

Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša

Kantona Sarajevo (sumarni izvještaj), Fond za zaštitu

okoliša (za pojedinačne emisije)

Tokom realizacije projekta voditi računa o tome da svi elementi koji imaju uticaj na okoliš (emisije u zrak, emisije u vodu, upravljanje otpadom, buka, opasni materijali, zdravlje i sigurnost, protivpožarna zaštita) budu usklađeni sa stanovišta zaštite okoliša, kao i sa važećom zakonskom regulativom.

3.9.1. Monitoring zraka

Pravilnikom o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka (Sl. novine Federacije BiH br. 1/12) definisane su granične vrijednosti parametara koji se mjere, kao i periodičnost mjerenja i drugi uslovi koje Operator mora ispuniti.

O izvršenom mjerenju izvođač mjerenja (ovlaštena institucija) je dužan izraditi izvještaj o mjerenju.

Operator je dužan dostaviti izvještaj o rezultatima mjerenja nadležnom ministarstvu u roku od 30 dana od dana izvršenja mjerenja.

Operator kojem su okolinskom dozvolom propisane mjere prevencije i kontrole zagađivanja zraka, dužan je da svojim normativnim aktom zaduži lice za vođenje brige o ograničavanju emisije i podatke o zaduženom licu (ime, prezime, adresa, kontakt telefoni) i dostavi nadležnom ministarstvu.

3.9.2. Monitoring buke

Monitoring buke je potrebno provesti u skladu sa temeljem dobre prakse i pravila struke datim u direktivi EC2002/49 od 25.6.2002. i Zakon o zaštiti od buke („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 26/07).

Buku je potrebno mjeriti tako da bi se utvrdile dnevne i noćne vrijednosti. Noćne vrijednosti se uzimaju iz mjerenja istom metodom kao i za dan, ali u periodu od 22 do 6 sati. Prvo mjerenje je potrebno izvršiti najmanje dva puta godišnje, te ukoliko se utvrdi prekomjerna buka provesti naknadno zaštitu od buke, odnosno smanjenje nivoa buke.

Sva ostala mjerenja buke potrebno je izvršiti sukladno važećoj zakonskoj regulativi.

3.9.3. Monitoring otpadnih voda

Svaki subjekt koji ispušta otpadne vode u sistem javne kanalizacije treba da postupi u skladu sa Uredbom o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne kanalizacije (Sl. Novine FBiH 04/12) i zadovolji granične vrijednosti koje su navedene u istoj.

http://www.fmoit.gov.ba/images/stories/dokumenti/Pravilnik%20o%20registrima%20postrojenja%20i%20zagadjivanjima-hr.pdf

http://www.fmoit.gov.ba/images/stories/dokumenti/Pravilnik%20o%20registrima%20postrojenja%20i%20zagadjivanjima-hr.pdf


Općina Ilidža




Monitoring otpadnih voda može vršiti samo ovlaštena laboratorija. Izvještaj o monitoirngu nadležnoj agenciji za vode (Agencija za vodno područje rijeke Save) predaje laboratorija koja je izvršila mjerenja i analize.

3.9.4. Monitoring otpada

Sa aspekta monitoringa otpada potrebno je uspostaviti evidenciju otpada po vrsti i količini. Operator je dužan da se pridržava Plana o upravljanju otpadom koji je napravljen u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom (Službene novine FBiH 33/03) i drugim podzakonskim aktima iz ove oblasti, kao i da sklopi ugovore sa vršiocima usluga transporta i konačnog zbrinjavanja otpada.

U prilogu ovog dokumenta se nalazi Plan upravljanja otpadom.

3.10. Opis predviđenih alternativnih rješenja

Investitor nije razmatrao alternativna rješenja pa tako ista nisu razmatrana ni u ovom dokumentu.

Općina Ilidža




4. KOPIJA ZAHTJEVA ZA DOBIJANJE DRUGIH DOZVOLA KOJE ĆE BITI IZDATE ZAJEDNO SA OKOLINSKOM DOZVOLOM

Svi zahtjevi i prilozi biće dati na kraju dokumenta.

Općina Ilidža




5. NETEHNIČKI REZIME

Opis pogona i postrojenja i aktivnosti

Primarna sobraćajnica uzvodno obalom rijeke Željeznice se proteže od mosta „Alije Izetbegovića“ do ratnog mosta u naselju Sokolović Kolonija, do ulaza u „Bosna Semu“ na zemljištu označenom kao k.č. 2839/2, 1297/3, 1297/4 K.O. Hrasnica (zk. stanje), 1884/6, 1884/5, 1883/1, 1880/1, 1851/1, 1851/2, 1851/9, 1848/1, 1844/2, 1848/2, 1846/3, 1844/7, 1844/6, 1844/5, 1844/4, 1846/4, 1846/5, 1882, 205/46, 205/12, 205/35, K.O.Gornji Butmir (zk.stanje), što odgovara k.č. 1533/1, 1533/78, 1533/77, 1534/1, 2102/1, 2107/1 K.O. Ilidža (kat. stanje), 1681, 1910 K.O. Butmir (kat.stanje), 2650/1, 3210 K.O. Hrasnica (kat. stanje).

Izvedbeni projekat primarne saobraćajnice uzvodno obalom rijeke Željeznice od mosta Alije Izetbegovića do Ratnog mosta u Sokolović koloniji na Ilidži; L= 1402,54 m urađen je od strane Zavoda za saobraćaj Građevinskog Fakulteta Sarajevo u decembru 2011.g.

Saobraćajnica koja je predmet ovog Zahtjeva se proteže duž rijeke Željeznice, odnosno od ulaza u „Bosna Sema“ obrazovnu instituciju (profil P1), dalje duž novoizgrađenih objekata univerzitetskog centra kao i velikog broja novih i nezavršenih stambenih objekata, do „Ratnog mosta“ u Sokolović Koloniji (profil P96). Na široj mikrolokaciji je prisutno više gradilišta različitih objekata, te su nasute velike količine zemljanog materijala tako da ti nasipi izgledaju kao deponija materijala.

Opis osnovnih i pomoćnih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju proizvodi pogon i postrojenje

Obzirom da predmetni projekat neće koristiti posebne sirovine pri eksploataciji, te je u prethodnom poglavlju dat opis pojedinih komponenti koje će biti korištene pri izgradnji ove saobraćajnice, dok je njihov tačan predmjer dat u projektnoj dokumentaciji.

Prema urbanističko-tehničkim uslovima AB zidovi će biti urađeni od MB 30 i RA 400/500. Zaštitni sloj armature ne smije biti manji od 5 cm.

Lokacije ispusta i separatora su:



- km 1+20,750 uz RO 45A Separator Aquareg S50 bp5 S-I-P-cijevima fi 400 l=15 m +Ž.P.


Opis izvora emisija iz pogona i postrojenja

Potencijalni ujecaji koji se mogu javiti prilikom izgradnje saobraćajnice jesu uglavnom utjecaji koji su povezani sa gradnjom (na primjer: dovoz opreme na gradilište, privremeno i konačno skladištenje zemljanog materijala, emisija zagađujućih materija i povećanog nivoa buke za vrijeme gradnje, itd.).

Obzirom da je planirana saobraćajnica uz rijeku Željeznicu posebnu pažnju voditi o zaštiti vodotoka tokom izgradnje. Sve mjere koje se moraju poduzeti, bit će date u narednom poglavlju.

Izgradnja planiranog zahvata podrazumijeva korištenje građevinske mehanizacije koja svojim djelovanjem može uticati na povećanje razine buke, emisiju štetnih tvari u zrak i vodu. Posebno, može doći do taloženja teških metala iz građevinskih mašina i njihovo spiranje u

Općina Ilidža




vodotok, stoga je potrebno osigurati dovoljnu zaštitu da te materije ne dospiju u vodotok.

Pojedini radovi pri izgradnji dionice mogu dovesti do trajnih negativnih posljedica ukoliko se ne vodi računa o zaštiti okoliša u skladu sa važećom zakonskom regulativom, tako da su u nastavku dati pregledi potencijalnih negativnih utjecaja prilikom izgradnje i mjera koje se trebaju sprovesti da bi se pojedini negativni utjecaji umanjili.

Prilikom iskopa humusa, moguća je pojava većih količina ovog materijala kao viška, stoga treba voditi računa o njegovom deponovanju. Iskop se ne smije odlagati u korito rijeke ili u blizini vodotoka.

U fazi eksploatacije saobraćajnice se mogu javiti sljedeći utjecaji:

- utjecaji od saobraćaja vozila:

o emisije gasova,

o emisije prašine,

o nafta i naftni derivati,

o zauljene otpadne vode,

o buka i sl.

- utjecaji od redovnog i periodičnog održavanja saobraćajnice,

- uticaji od zimskog održavanja i dr.

Ono što može predstavljati poseban problem, kod građenja, ali i kod upotrebe, jesu slučajna (akcidentna) zagađenja koja se niti vremenski niti prostorno ne mogu predvidjeti.

Za vrijeme eksploatacije i akcidenta uticaj na vode može biti posredan i neposredan. Posredan uticaj može se očekivati zagađivanjem voda i tla teškim metalima i ostalim zagađivačima iz ispušnih gasova. Spomenuti teški metali i ostali zagađivači nošeni vjetrom taložit će se, a pomoću padavina mogu doći u površinske i podzemne vode i time ih zagaditi. Tako da se, pri projektovanju, posebna pažnja posvetila donjim slojevima saobraćajnice da bi se osigurala vodonepropusnost zbog činjenice da se saobraćajnica nalazi u blizini vodotoka.

Opis stanja lokacije pogona i postrojenja

U ovom poglavlju biće dat opis stanja lokacije u trenutku izrade ovog dokumenta, novembar/decembar 2013. godine.

Uvidom u plansku dokumentaciju i na licu mjesta konstatovano je da Investitor posjeduje sljedeće:

- Kopiju katastarskog plana,

- Izvod iz prostorno planske dokumentacije,

- Izvedbeni projekat primarne saobraćajnice uzvodno obalom rijeke Željeznice od mosta Alije Izetbegovića do Ratnog mosta u Sokolović koloniji na Ilidži; L= 1402,54 m urađen je od strane Zavoda za saobraćaj Građevinskog Fakulteta Sarajevo u decembru 2011.g.

Osovina saobraćajnice je postavljena na osnovu Regulacionog plana. Do sada je realizovano 400m i u fazi je eksploatacije.

Općina Ilidža




Opis prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš (zrak, voda, tlo) kao i identifikaciju značajnih uticaja na okoliš

- Uticaj na zrak

U toku izgradnje ujecaji na zrak su mogući onečišćenjima uzrokovanim prašinom sa kamiona koji transportuju materijal ili se u toku transporta kreću neasfaltiranim putevima i površinama, te onečišćenje dimom i ispusnim gasovima iz građevinskih mašina. Ova vrsta utjecaja je privremenog karaktera i trajat će u samo u periodu izgradnje.

U toku eksploatacije saobraćajnice, neminovno će doći do onečišćenje zraka uzrokovanog komponentama koje su produkti izgaranja uslijed rada motora od vozila.

- Uticaj na vode i tlo

Utjecaj na vode i tlo prilikom izgradnje sobraćajnice je moguć pri poremećaju prirodnih pravaca tečenja, zamućenja ili onečišćenje vode koja se drenira u podzemlje na druge način. Postoji i potencijalna opasnost od prosipanja ili akcidentnih izlijevanja nafte i naftnih derivata, odbacivanje motornih ulja i sličnog otpada na lokaciji građenja, ukoliko se gradilište ne vodi propisno. Deponiranje iskopanog materijala u koritima ili u blizini vodotoka može dovesti do značajnih utjecaja na okolne vode i tlo, kao i nekontrolirano ispuštanje sanitarnih voda i onečišćenih oborinskih voda u površinske vode ili procjeđivanje u podzemlje.

U toku korištenja same saobraćajnice može doći do zagađivanja površinskih i podzemnih voda ispuštanjem neprečišćenih voda koje se slijevaju sa saobraćajnice, o čemu se mora voditi posebna pažnja obzirom da se saobraćajnica nalazi u blizini vodotoka. Također može doći i do iznenadnih zagađenja izazvanih prometnim nesrećama u kojima dolazi do razlijevanja i prosipanja štetnog i opasnog materijala.

- Uticaj na nivo buke

Povećanje razine buke uslijed kretanja i rada teških strojeva u toku građenja može dovesti do negativnih utjecaja na okolno stanovništvo i utjecati negativno na sam okoliš.

Povećanje razine buke izazvane prometom na saobraćajnici u toku njenog korištenja može izazvati negativne posljedice za stanovništvo koje se nalazi u blizini saobraćajnice.

- Uticaj na stvaranje otpada

Na gradilištu će se se pojaviti uglavnom građevinski otpad, kao i manje količine komunalnog otpada kojeg će stvarati radnici na gradilištu.

Moguće su i pojave većih količina iskopanog materijala, koje treba adekvatno deponirati, jer se ne smije narušiti prirodno stanje vodotoka rijeke Željeznice koja protiče duž planirane saobraćajnice.

U toku eksploatacije saobraćajnice ne bi trebalo doći do stvaranja otpada u značajnim količinama, odnosno neće biti kontinuiranog stvaranja otpada. Moguće je da dođe do stvaranja otpada prilikom redovnog održavanja saobraćajnice ili eventualnih akcidentnih situacija.

- Ostali uticaji

Izvođenje građevinskih radova na gradilištu saobraćajnice može izazivati povećane nivoe

Općina Ilidža




ambijentalne buke i vibracije u zoni izvođenja radova, duž puteva kojim se kreću vozila, ali i u područjima eventualne prefabrikacije (drobilane i separacije, betonare, asfaltne baze i sl.), što može nepovoljno utjecati na lokalno stanovništvo.

Od ostalih utjecaja mogu će je da dođe i do otežanog pristupa objektima i zemljišnim parcelama, poremećaj javnog prometa i dr.

Povećane emisije buke i štetnih materija u zrak, te rizici od akcidenata mogu imati negativan utjecaj na stanovništvo i okoliš.

Nekontrolirano izlijevanje otpadnih voda iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda sa saobraćajnica na okolno tlo može negativno utjecati na vegetaciju. Sličan utjecaj može imati i disperzija onečišćujućih materija iz ispušnih plinova automobila.

Cesta je projektirana za visoki prometni standard te se ovo može smatrati pozitivnim utjecajem.

Potencijalni negativni utjecaji na okoliš mogući su u situacijama kada se planirane mjere zaštite okoliša u fazi eksploatacije pokažu kao neuspješne. Moguće je da dođe i do akcidentnih situacija koje se mogu desiti u fazi izvođenja radova i radova na održavanju saobraćajnice u toku eksploatacije ili akcidentne situacije kao posljedica udesa vozila koja transportiraju opasne materije i sl.

Opis predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprečavanje ili ukoliko to nije moguće, smanjenje emisija iz postrojenja

- Mjere za smanjenje emisije u zrak

U toku građenja transport asfalta, šljunka, kamenog i zemljanog, te drugih materijala, vršiti ceradom pokrivenim kamionima. Prašinu koja je redoviti pratilac na privremenim gradilišnim saobraćajnicama sprečavati povremenim kvašenjem/prskanjem kolovoznih i operativnih površina.

U toku eksploatacije saobraćajnice, moguće je da dođe do povećane frekvencije vozila, što može dovesti do povećane emisije polutanata u zrak, naročito u zimskim mjesecima. Preporuka Operatoru je, da na početku puštanja u rad saobraćajnice, izvrši početno mjerenje kvaliteta zraka. Kvalitet zraka prati se mjerenjem koncentracija za sumpor dioksid, azot dioksid i okside azota, suspendirane čestice (PM10, PM2.5), olovo, benzen, ugljen monoksid i dr.

- Mjere za smanjenje nivoa buke

U toku izgranje neminovno će doći do pojave povećanog nivoa buke zbog radova na gradilištu dionice.

Problem uticaja buke koju prouzrokuje cestovni saobraćaj, rješava se, u osnovi, mjerama koje se koriste u fazi projektovanja, izgradnje i eksploatacije. Ove mjere se ne odnose samo na

saobraćajnicu, nego i na urbano projektovanje prostora u cestovnom pojasu.

Ukoliko mjerenja pokažu povišen nivo ambijentalne buke, naročito u naseljenim područjima, neophodno je spriječiti potencijalne izvore buke i to poduzimanjem sljedećih mjera:

- boljom zvučnom izolacijom eventualnih izvora buke, što će dovesti do smanjivanja buke na dopušteni nivo;

- periodičnim praćenjem i kontrolom nivoa buke.

U slučaju da izmjereni nivo buke prelazi granične vrijednosti navedene u Zakonu o zaštiti od

Općina Ilidža




buke (Sl. novine Kantona Sarajevo broj 26/07), morat će se uvesti i dodatne mjere za smanjenje.

- Mjere za smanjenje negativnog uticaja na vode i tlo

Da bi se smanjio negativni utjecaj na površinske vode, tlo, a samim tim i podzemne vode, potrebno je posebnu pažnju posvetiti zaštiti istih. Operator se mora pridržavati mjera koje će mu biti propisana u okolinskoj dozvoli izdatoj od nadležnog ministarstva.

Prilikom izgradnje same saobraćajnice, također je potrebno posvetiti posebnu pažnju zaštiti okoliša, te se Izvođač radova mora pridržavati sljedećih mjera:

- izraditi plan organizacije gradilišta i izvođenja radova, sa adekvatnim rješenjem za odvodnju i tretman oborinskih voda iz zone gradilišta, sanitarnih otpadnih voda, po mogućnosti koristiti ekološke toalete za radnike;

- ne skladištiti štetne materije na lokaciji, da ne bi infiltracijom dospjele u podzemne vode i na taj način utjecale na vodozaštitu zonu izvorišta „Sarajevsko polje“;

- na lokaciji ne obavljati nikakve popravke mašina, te manipulaciju naftom i naftnim derivatima;

- vozila parkirati na vodonepropusnoj površini;

- upotrijebljene vode sa gradilišta, kao i zauljene oborinske vode sa prostora gradilišta prikupiti u vodonepropusnim rezervoarima i prečišćavati na propisani način (bilo na licu mjesta, bilo na udaljenoj lokaciji), a prije ispuštanja u recipijent ili gradsku kanalizaciju;

- zabranjeno je prati mašine i vozila u zoni radova;

- u blizini vodotoka koristiti samo čisti materijal za nasip, kao što je šljunak, bez primjesa zemlje ili drugih nečistoća;

- zaštiti priobalne površine osjetljive na eroziju sredstvima stabilizacije i biljkama koje sprječavaju eroziju;

- da bi se negativni utjecaji na rijeku sveli na minimum, radove uz priobalje vršiti u sezoni niskog vodostaja;

- Vožnja mašina unutar rijeka, potoka ili na njihovim obalama ne bi se smjela dozvoliti izuzev u slučajevima kada se to ne može izbjeći radi izgradnje nekog posebnog objekta ili konstrukcije;

- u slučaju akcidenata, izlijevanja goriva ili maziva, u okoliš potrebna je hitna intervencija u skladu sa Planom mjera u slučaju akcidenata;

- sve građevinske radove izvoditi u skladu sa ovjerenom projektnom dokumentacijom uz stalni stručni nadzor.

U toku eksploatacije saobraćajnice potrebno je sprovoditi sljedeće mjere zaštite:

- prečišćavanje otpadinh voda vršiti separatorima iza kojih će biti ugrađeno okno za monitoring;

- vrijednosti pročišćenih otpadnih voda moraju biti u skladu sa graničnim vrijednostima dozvoljenim u Uredbi o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne kanalizacije (Sl. Novine FBiH 04/12);

- prema Uredbi o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne kanalizacije (Sl. Novine FBiH 04/12) vršiti monitoring otpadnih voda prije ispuštanja u javnu kanalizacionu mrežu ili drugi recipijent;

Općina Ilidža




- za predmetnu saobraćajnicu, potrebno je vršiti redovni monitoring u skladu sa zakonskim obavezama ili u skladu sa izdatim vodnim aktima. Preporuka je da se vrši monitoring u provoj godini od puštanja u rad 4 puta godišnje, nakon toga 2 puta godišnje u kišnom periodu. Neki od parametara koje je potrebno pratiti su: mineralna ulja, organske materije, suspendirane materije i sl.

- uraditi propisne ispuste u rijeku Željeznicu, da bi se moglo vršiti neometano održavanje i regulacija vodotoka;

- izraditi Operativni plan za redovito i izvanredno održavanje sistema odvodnje predmetne saobraćajnice. Ovim Planom ovim planom potrebno je definisati obim i vremenske intervale postupaka kontrole, čišćenja, i prema potrebi popravaka objekata sistema odvodnje oborinskih voda i objekata za njihovo prečišćavanje, kako bi odvodnja i prečišćavanje kontinuirano funkcionisali, da bi se spriječila mogućnost dospijevanja otpadnih voda u vodozaštitnu zonu;

- Izraditi Operativni plan za postupke zimskog održavanja (korištenje soli i drugih sredstava za odleđivanje) vodeći prvenstveno računa o zaštiti voda i tla;

- postupati prema uslovima datim u vodnim aktima nadležnog tijela.

- Mjere za smanjenje produkcije otpada

U toku izgradnje same saobraćajnice doći će do generiranja određenih količina otpada, prvenstveno od iskopa materijala i ostalog građevinskog otpada. Neophodno je da se Izvođač radova pridržava sljedećih mjera prilikom građenja:

- Sav materijal od iskopa, koji neće biti odmah upotrijebljen u građevinskim aktivnostima, mora biti deponovan na za to predviđenim lokacijama u skladu sa Projektom organizacije gradilišta (deponije viška materijala) zaštićenim od pojave erozije, i nikako u blizini vodotoka;

- nastali građevinski otpad se ne smije privremeno odlagati na mjesta koja nisu predviđena Projektom organizacije gradilišta, na gradilištu osigurati nepropusne kontejnere za otpad;

- sav prikupljeni otpad, građevisnki, komunalni, ambalažu od ulja i nafte i sl., zbrinjavati na okolišno prihvatljiv načina i u skladu sa zakonskim odredbama iz ovog sektora.

U toku eksploatacije saobraćajnice neće doći do stvaranja značajnih količina otpada, svakako je potrebno u Operativnom plana održavanja saobraćajnice predvidjeti i određene količine otpada, koje je potrebno adekvatno zbrinuti.

Otpad iz separatora ulja i masti na sistemu za odvodnju otpadnih voda sa saobraćajnice, potrebnoje redovito prazniti i čistiti. Ovaj posao je neophodno povjeriti ovlaštenoj firmi koja će potom ovu vrstu otpada i zbrinuti na okolišno prihvatljiv način.

Opis mjera za sprečavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada koji produkuje postrojenje

Generisanje otpada treba svesti na najmanju moguću mjeru, a generirane količine zbrinjavati na adekvatan način tako da se ne stvara dodatno opterećenje okoliša.

U skladu sa odredbama Zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH br. 33/03) izradio Plan upravljanja otpadom koji je dat u prilogu ovog dokumenta.

Detaljan opis mjera za sprečavanje produkcije otpada koje produkuje postrojenje su date u

Općina Ilidža




Planu upravljanja otpadom koji je sasatavni dio ovog dokumenta.

Od ostalih mjera zaštite preporuka je da se sljedeće radnje sprovode tako da se primjene zaštitne mjere i materijal iskoristi ponovno ukoliko je to moguće:

- Vađenje i demontiranje reklamnih ploča, odbojne ograde, ivičnjaka i sl. izvršiti tako da se sačuvaju neoštećeni svi sastavni dijelovi kako bi se eventualno mogli ponovo upotrebiti.

- Za uklanjanje umjetnih objekata potrebno je odabrati način rada vodeći računa o sigurnosti kao i sprečavanju štete na objektima uz cestu.

- Radove uklanjanja i premještanja vodova i instalacija ili njihovu zaštitu obavljaju specijalizirane organizacije prema posebnim projektima, propisima i tehničkim uslovima za odgovarajuću vrstu radova. Nadzor nad ovim radovima obavljaju Nadzorni organi ovlašteni za nadziranje i odobravanje određenih vrsta radova.

- Prije iskopa humusa potrebno je odrediti lokaciju privremene ili stalne deponije humusa.

- Prilikom iskopa humusa voditi računa da ne dođe do mješanja sa nehumusnim materijalom.

- Prilikom otkopa provesti sve mjere sigurnosti i sva potrebna osiguranja kako ne bi došlo do oštećenja postojećih objekata i infrastrukture.

Opis ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obaveza operatora posebno mjera nakon zatvaranja postrojenja

Pored mjera pomenutih u prethodnom poglavlju, operator ima obavezu da preduzme i druge odgovarajuće preventivne mjere kojima će se: umanjiti zagađenje, efikasnije koristiti energetske i prirodne resurse, spriječiti moguće nesreće i ograničiti njihove posljedice, te nakon prestanka rada lokaciju dovede u zadovoljavajuće stanje kako bi se izbjegla bilo kakva zagađenja.

- Mjere za umanjenje potrošnje vode i energije

Operativnim planom za redovito i izvanredno održavanje predmetne saobraćajnice predvidjeti potrošnju vode i energije za isto, obzirom da sama po sebi saobraćajnica prilikom njene eksploatacije, neće zahtjevati upotrebu velikih količina vode i energije.

Preporuke su da se prilikom održavanja saobraćajnice prvo sprovede suho čišćenje (metlom i sl.), a potom pranje saobraćajnice, da bi se tom prilikom utrošile manje količine vode.

Električna energija će se na predmetnoj dionici koristiti prilikom javne rasvjete.

- Mjere u slučaju akcidentnih situacija



Za slučaj akcidentnih situacija potrebno je uspostaviti odgovarajuće procedure za postupanje

Općina Ilidža




u ovim situacijama.

U slučaju akcidentnog događaja – nenamjernog i neočekivanog događaja koji se može desiti (prosipanje/istjecanje, zapaljenje ili eksplozija hemikalija i sl.), mora se zavisno od vrste i obima utjecaja na okoliš, postupiti na slijedeći način:

- pristupiti brzoj intervenciji ukoliko to okolnosti dozvoljavaju,

- evakuisati obližnje stanovništvo najbližim putevima evakuacije i organizaciono djelovati,

- ukazati neophodnu prvu pomoć i pozvati nadležnu službu (vatrogasce, hitna pomoć i sl.),

- u slučaju prosipanja ili isticanja hemikalija, zavisno o kojoj se hemikaliji radi, potrebno je istu razrijediti, neutralizirati, odnosno apsorbirati.

Navedene aktivnosti i poslove čišćenja mora obaviti stručno lice uz upotrebu propisanih zaštitnih sredstava.

- Mjere nakon prestanka rada postrojenja (objekta)



Opis mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja i/ili njihov uticaj

- Monitoring zraka

Pravilnikom o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka (Sl. novine Federacije BiH br. 1/12) definisane su granične vrijednosti parametara koji se mjere, kao i periodičnost mjerenja i drugi uslovi koje Operator mora ispuniti.

O izvršenom mjerenju izvođač mjerenja (ovlaštena institucija) je dužan izraditi izvještaj o mjerenju.

Operator je dužan dostaviti izvještaj o rezultatima mjerenja nadležnom ministarstvu u roku od 30 dana od dana izvršenja mjerenja.

Operator kojem su okolinskom dozvolom propisane mjere prevencije i kontrole zagađivanja zraka, dužan je da svojim normativnim aktom zaduži lice za vođenje brige o ograničavanju emisije i podatke o zaduženom licu (ime, prezime, adresa, kontakt telefoni) i dostavi nadležnom ministarstvu.

- Monitoring buke

Monitoring buke je potrebno provesti u skladu sa temeljem dobre prakse i pravila struke datim u direktivi EC2002/49 od 25.6.2002. i Zakon o zaštiti od buke („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 26/07).

Buku je potrebno mjeriti tako da bi se utvrdile dnevne i noćne vrijednosti. Noćne vrijednosti se uzimaju iz mjerenja istom metodom kao i za dan, ali u periodu od 22 do 6 sati. Prvo mjerenje je potrebno izvršiti najmanje dva puta godišnje, te ukoliko se utvrdi prekomjerna


Općina Ilidža




buka provesti naknadno zaštitu od buke, odnosno smanjenje nivoa buke.

Sva ostala mjerenja buke potrebno je izvršiti sukladno važećoj zakonskoj regulativi.

- Monitoring otpadnih voda

Svaki subjekt koji ispušta otpadne vode u sistem javne kanalizacije treba da postupi u skladu sa Uredbom o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne kanalizacije (Sl. Novine FBiH 04/12) i zadovolji granične vrijednosti koje su navedene u istoj.

Monitoring otpadnih voda može vršiti samo ovlaštena laboratorija. Izvještaj o monitoirngu nadležnoj agenciji za vode (Agencija za vodno područje rijeke Save) predaje laboratorija koja je izvršila mjerenja i analize.

- Monitoring otpada

Sa aspekta monitoringa otpada potrebno je uspostaviti evidenciju otpada po vrsti i količini. Operator je dužan da se pridržava Plana o upravljanju otpadom koji je napravljen u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom (Službene novine FBiH 33/03) i drugim podzakonskim aktima iz ove oblasti, kao i da sklopi ugovore sa vršiocima usluga transporta i konačnog zbrinjavanja otpada.

U prilogu ovog dokumenta se nalazi Plan upravljanja otpadom.

Opis predviđenih alternativnih rješenja

Investitor nije razmatrao alternativna rješenja pa tako ista nisu razmatrana ni u ovom dokumentu.

Općina Ilidža




6. PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM

Plan upravljanja otpadom se nalazi u prilogu ovog dokumenta.

Općina Ilidža




7. PRILOZI Prilog 1:

- Izvod iz Regulacionog plana „Sokolović Kolonija“, Služba za razvoj, investicije i komunalne poslove, Općina Ilidža, br.plana: 335, 336, 52 i 308, 309, 52, od 27.11.2013.g.

- Kopija katastarskog plana, Općina Ilidža, Općinska geodetska uprava Ilidža, K.O. Ilidža - br.plana: L.D. Sarajevo 323, 18.03.2013.g.

- Kopija katastarskog plana, Općina Ilidža, Općinska geodetska uprava Ilidža, K.O. Hrasnica, Butmir - br.plana: L.D. Sarajevo 324, 18.03.2013.g.

- Kopija katastarskog plana, Općina Ilidža, Općinska geodetska uprava Ilidža, K.O. Ilidža - br.plana: L.D. Sarajevo 308, 309, 18.03.2013.g.

- Uslovna saglasnost, Sarajevo gas d.o.o. Sarajevo, br.: PR-0206-985/DžB, od 03.09.2013.g.

- Prethodna saglasnost-stručno mišljenje o trasi, JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, br.: 03-4-34225-57826/13, od 01.10.2013.g.

- Uslovna saglasnost, BH Telecom d.d. Sarajevo, br.: 11.2-2.3 P4-1589/13, od 13.08.2013.g.

- Rješenje o vodnoj saglasnosti, Ministarstvo privrede KS, br.:07-06-25-9415/13, od 09.09.2013.g.

- Rješenje o urbanističkoj saglasnosti, Općina Ilidža, Služba za prostorno uređenje, br.: 03-23-1640/11 Lj, od 18.04.2011.g.

Prilog 2:

- Situacija saobraćajnice uzvodno obalom rijeke Željeznice, od mosta A.Izetbegović do Ratnog mosta

- Tipski porečni profil, Zavod za saobraćaj Građevinskog fakulteta u Sarajevu, od decembra 2010.g.

Prilog 3:

- Mjesta separatora označena na situaciji

- Plan upravljanja otpadom

Documents

ZAHTJEV ZA OKOLINSKU DOZVOLU ZA PROJEKAT ... za OD...- Rješenje o urbanističkoj saglasnosti, Općina Ilidža, Služba za prostorno uređenje, br.: 03-23-1640/11 Lj, od 18.04.2011.g