Zajednička strategija promocije turizma na RH-BiH prekograničnom području

1

Projekt

„Staza Gospi Sinjskoj“

Zajednička strategija promocije turizma na RH-BiH prekograničnom području

This project is funded by The European Union

Croatia – Bosnia and Herzegovina Cross border programme

2

Sinj, veljača 2015. City of Sinj, February 2015.

Projekt: Staza Gospi Sinjskoj Project: The Our Lady of Sinj Route

IPA Cross-Border Programme Cro-BiH, 2007-2013

Zajednička strategija promocije turizma na RH-BiH prekograničnom području

2015 - 2021

Joint Tourism Promotion Strategy on CRO-BiH cross border area 2015 - 2021

IZRADILI: Krešimir Grubić | kreator[atk] Šibenik Zdravko Bogdan | kreator[atk] Šibenik

PARTNERI PROJEKTA:

GRAD SINJ

GRAD SOLIN

HGSS STANICA

SPLIT

OPĆINA PROZOR-

RAMA

OPĆINA LIVNO

OPĆINA TOMISLAVGRAD

Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost projektnih partnera i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.

This publication has been produced with the assistance of the European Union. The contents of this publication are the sole responsibility of the project partners and can in no way be taken to reflect the views of the European Union.

3

1. Sadržaj Strategije

1. Sadržaj Strategije ............................................................................................................................. 3

2. Kratice korištene u tekstu: .............................................................................................................. 5

3. Uvod ................................................................................................................................................ 6

3.1. Okvir izrade Strategije ............................................................................................................. 6

3.1.1. Projektni okvir ................................................................................................................. 6

3.1.2. Analiza stanja ................................................................................................................... 7

3.1.3. Radionice ......................................................................................................................... 7

4. Vizija Strategije promocije prekograničnog područja obuhvaćenog projektom Staza Gospi Sinjskoj za 2020. godinu. ......................................................................................................................... 9

4.1. Što želimo promovirati, koje proizvode i usluge ................................................................... 10

4.1.1. Grupe proizvoda prema prioriteitma u strategiji promocije ......................................... 14

4.2. Kakav turistički proizvod želimo i na koji način ..................................................................... 15

4.2.1. Prirodne atrakcije kao turistički proizvodi ..................................................................... 15

4.2.2. Materijalna kulturna baština i kulturne ustanove kao turistički proizvodi ................... 17

4.2.3. Događanja kao turistički proizvodi ................................................................................ 19

4.2.4. Nematrijalna kulturna baština kao turistički proizvod .................................................. 20

4.2.5. Gastronomija kao turistički proizvod ............................................................................ 21

4.2.6. Kakav proizvod želimo – zaključak ................................................................................ 23

4.3. Ciljane skupine u komunikaciji .............................................................................................. 24

4.4. Marketinški segmenti ............................................................................................................ 25

4.4.1. Segmentacija tržišta prema životnoj dobi ..................................................................... 25

4.4.2. Segmentacija tržišta prema geografskoj distribuciji ..................................................... 27

4.4.3. Točkasta segmentacija – identificirane posebne skupine ............................................. 27

4.5. Kakva turistička destinacija će biti ovo područje .................................................................. 28

5. Određivanje strateških ciljeva ....................................................................................................... 29

5.1. Određivanje ključnih strateških ciljeva koji su od ključne važnosti za ostvarenje vizije promocije ovog prekograničnog područja ........................................................................................ 29

5.2. Usklađivanje strateških ciljeva sa strateškim ciljevima krovnih dokumenata iz područja turizma .............................................................................................................................................. 30

5.3. Određivanje mjerljivih strateških ciljeva i načini njihova postizanja ..................................... 31

5.4. Vremenska definicija strateških ciljeva unutar trajanja programskog ciklusa zajedničke strategije promocije turizma prekograničnog područja .................................................................... 32

4

5.5. Određivanje mjerljivih specifičnih ciljeva ciljeva na način da budu mjerljivi, specifični, ostvarivi, realni u odnosu na resurse, vremenski ograničeni, fokusirani, detaljni, konkretni te da direktno doprinose rješenju strateškog pitanja. ............................................................................... 33

6. Određivanje prioriteta i mjera ....................................................................................................... 39

6.1. Prioriteti, proizašli iz strateških ciljeva, koji će doprinijeti ostvarenju ciljeva – promocije turizma prekograničnog područja ..................................................................................................... 39

6.2. Definicija korisnika i nositelja prioriteta i mjera .................................................................... 40

6.2.1. Nositelji prioriteta i mjera ............................................................................................. 40

6.2.2. Korisnici i krajnji korisnici prioriteta i mjera .................................................................. 41

6.3. Mehanizami provedbe .......................................................................................................... 42

6.4. Definicija okvirnih financijskih sredstava potrebnih za provedbu prioriteta i mjera ............ 44

7. Akcijski plan ................................................................................................................................... 45

7.1. Raspodjela odgovornosti za provedbu strategije .................................................................. 45

7.2. Akcijski plan – popis aktivnosti .............................................................................................. 46

7.3. Akcijski plan – opis aktivnosti ................................................................................................ 49

8. Zaključak | plan je ništa, planiranje je sve ..................................................................................... 58

5

2. Kratice korištene u tekstu:

* ARKOD BDP CRO-NEN DZS DZZP EEC EIB EU EUR ha HGK HGSS HOK HBŽ HNŽ IPA JKP JLS KUD KN km KM LAG LD LRS MRRŠVG MO MT NKD m n.m. NN NP OIE OPG PG PP PPUO RH RBIH ROP SC SD SDŽ TZ UFEU UNDP UO

Zvjezdica, standard kategorizacije turizmu Sustav identifikacije zemljišnih parcela Bruto domaći proizvod Projekt CRO-NEN proveden je u okviru programa Europske komisije LIFE III u razdoblju 2002.-2005. Državni zavod za statistiku Državni zavod za zaštitu prirode Europska ekonomska komisija Europska investicijska banka Europska unija Ime europske monetarne valute hektar = 10.000 m2

Hrvatska gospodarska komora Hrvatska gorska služba spašavanja Hrvatska obrtnička komora Hercegbosanska županija Hercegovačkoneretvnska županija Integrirani pretpristupni fond Europske unije za Hrvatsku za razdoblje 2007-2013. godine Javno komunalno poduzeće Jedinica lokalne samouprave Kulturno umjetničko društvo Kuna, ime hrvatske valute kilometar Konvertibilna marka, ime bosanskohercegovačke valute Lokalna akcijska grupa (skupina) Lovačko društvo Lokalna razvojna strategija Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Mjesni odbor Ministarstvo turizma Nacionalna klasifikacija djelatnosti metar nadmorska visina u metrima Narodne novine Nacionalni park Obnovljivi izvori energije Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Poljoprivredno gospodarstvo Park prirode Prostorni plan uređenja općine Republika Hrvatska Republika Bosna i Hercegovina Regionalni operativni program Strateški ciljevi Sportsko društvo Splitsko-dalmatinska županija Turistička zajednica Ugovor o funkcioniranju Europske unije Program Ujedinjenih naroda za razvoj Ugostiteljski objekt

6

3. Uvod Strategija promocije turizma u prekograničnom području obuhvaćenom projektom Staza Gospi Sinjskoj dokument je koji će pomoći nositeljima projekta da osmise i razviju aktivnosti i alate za uspješnu promociju atrakcije i turističkih potencijala prkograničnog područja obuhvaćenog projektom.

Strategija promocije, kao i čitav projekt, specifična je po tome što predviđa aktivnosti na prostoru uzduž 150 kilometara duge staze koja prolazi područjem niza gradova i općina: Solin, Klis, Dugopolje, Dicmo, Trilj, Sinj, Otok, Kamensko, Livno, Tomislavgrad i Prozor Rama. Navedena područja su vrlo raznolika po svojim karatketiristikama, atrakcijama, potencijalima i stupnju razvoja turističke ponude.

Prikaz 1 - Karta Staze Gospi sinjskoj | izvor: http://www.stazagospisinjskoj.eu/

Navedena situacija pred izrađivače strategije stavlja specifičan izazov – kreirati dokument koji će omogućiti uspješnu suradnju većeg broja subjekata koji do ovog projekta gotovo da i nisu nikad surađivali, uvažavajući različitosti u ponudi i stupnju razvoja turističke ponude.

Nadalje, strategija mora predvidjeti i činjenicu da nakon završetka porojekta neće postojati formalno zajedničko tijelo koje će biti zaduženo za realizaciju budućih aktivnosti, već će se one provoditi isključivo kroz projekte dobrovoljne zajedničke suradnje. To znači da nije dovoljno samo „propisati“ mjere, prioritete i akcijski plan, već svi ti akti moraju uključivati i motivacijske elemente koji će poticati različite entitete na suradnju.

Treći važan element na koji izrađivači Strategije moraju obratiti pozornost je proračun za realizaciju aktivnosti koji nije predviđen projektom. Aktivnosti će se financirati iz budućih proračuna lokalne zajednice, turističkih ureda i poduzetnika u turizmu. S obzirom da su partneri na projektu na različitim stupnjevima razvoja

3.1. Okvir izrade Strategije 3.1.1. Projektni okvir

Projekt „Staza Gospi Sinjskoj“ odobren je u sklopu programa IPA Hrvatska-Bosna i Hercegovina. Projekt provode partneri: Grad Sinj, Grad Solin, HGSS stanica Split, Općina Prozor-Rama, Općina Tomislavgrad i Općina Livno. Suradnici na projektu su: Turistička zajednica Grada Sinja, Franjevački samostan Gospe Sinjske, Franjevački samostan Rama-Šćit, Turistička zajednica Hercegbosanske županije i Planinarska udruga „Kamešnica Livno“.

7

3.1.2. Analiza stanja

Temeljni dokument na kojem počiva izrada Strategije je „Staza Gospi Sinjskoj – Analiza stanja“, izrađen u listopadu 2014. godine. Analizu stanja izvršili su Amra Kraksner za BiH područje i Zdravko Bogdan za područje Hrvatske. Usklađenom metodologijom, podaci obiju analiza objavljeni su u jedinstvenom dokumentu. Analiza stanja donosi strateški kontekst projekta, EU, nacionalne i lokalne politike, strategije i planove gospodarskog razvoja i razvoja turizma svake pojedine jedinice na prostoru obuhvaćenom projektom. Sadrži i popis geografskih obilježja područja, infrastrukturnu opremljenost, listu prirodnih, kulturnih i gospodarskih vrijednosti koje mogu biti prepoznate i kao turistički potencijali. Na kraju, Analiza sadrži i preporuke za razvoj turističkog proizvoda, njihovu promociju, povezivanje i edukaciju stanovništva. Prilikom izrade Analize stanja analizirani su brojni strateški razvojni dokumenti i pregledani izvori informacija. Iz tih dokumenata posebno su izdvojeni dijelovi koji se mogu povezati s projektom SGS i analizirani u kontekstu mogućeg utjecaja na projekt SGS.

3.1.3. Radionice

Uz Analizu stanja, u izradi Strategije promocije korišteni su rezultati radionica / fokus grupa održanih u Sinju i u općini Prozor – Rama. Održano je ukupno četiri (dvije u Sinju i dvije u Šćitu) radionice na kojima su bili prisutni predstavnici partnera na projektu i nositelja razvoja turističke ponude prekograničnog područja.

Prikaz 2 - Radionica "Izrada Strategije promocije prekograničnog područja" u Šćitu

8

Prikaz 3 | Radionica "Izrada Strategije promocije prekograničnog područja" u Sinju

Na radionicama su predstavljeni rezultati Analize s naglaskom na grupe proizvoda u turizmu za koje procijenjeno da imaju najveći potencijal rasta. Sudionici radionica iznosili su svoje ocjene za svaku od navedenih grupa proizvoda, te ocjenjivali najznačajnije elemente kulturne i prirodne baštine, te događaje za koje smatraju da je potrebno isticati u promociji turističke ponude kraja. Objedinjeni rezultati radionica uzeti su u obzir u izradi strategije.

9

4. Vizija Strategije promocije prekograničnog područja obuhvaćenog projektom Staza Gospi Sinjskoj za 2020. godinu.

VIZIJA 2020. • Prekogranično područje obuhvaćeno projektom „Staza Gospi Sinjskoj“ 2020. godine

na turističkim tržištima je prepoznato kao jedinstvena cjelina, s jasno iskomuniciranim prirodnim i kulturnim atrakcijama i razvijenom diverzificiranom turističkom ponudom.

• Dionici turističke ponude svjesni su vrijednosti prirodnih i kulturnih znamenitosti, kao i vrijednosti turističkih proizvoda na prekograničnom području. Svjesni su dobrobiti zajedničkog djelovanja, sudjeluju u realizaciji zajedničkih marketinških projekata te, koristeći osmišljene i ponuđene promotivne standarde i materijale, promiču projekt Staze Gospi Sinjskoj kroz vlastita sredstva i kanale promocije.

• Lokalne zajednice na prekograničnom području međusobno su povezane i kontinuirano surađuju na zajedničkim marketinškim projektima

• Provedbom programa mjera i prioriteta, kreirani su konkretni turistički proizvodi, razvijena prateća infrastruktura te osmišljeni komunikacijski standardi (vizuali, fotografije, slogani, poruke i dr.) koji su stavljeni na raspolaganje svim nositeljima promocije i poduzetnicima u turizmu.

OBRAZLOŽENJE VIZIJE Vizija Strategije promocije temelji se na Specifičnim ciljevima projekta SGS, s naglaskom na specifićni cilj br. 3: 1. Razviti malu infrastrukturu uz rutu Staze Gospi Sinjskoj, kako bi se poboljšala atraktivnost

prekograničnog područja Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine kao turističke destinacije,

2. Unaprijediti znanje/vještine pružatelja turističkih usluga i predstavnika civilnog sektora u prekograničnom području Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine u svrhu promicanja turističke ponude i osiguranja kvalitetne usluge za turiste,

3. Podići razinu svijesti u prekograničnom području Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine među građanima i turistima u svezi postojeće turističke ponude, usluga i znamenitosti uz rutu Staze Gospi Sinjskoj, kao i u svezi dodane vrijednosti ovog Projekta prema turističkom razvoju prekograničnog područja.

Vizija je usklađena je s vizijama, strategijama i mjerama koje donose EU politike, nacionalne politike i strategije RH i RBiH te strateški razvojni dokumenti JLS, opisani u drugom poglavlju Analize stanja.

10

4.1. Što želimo promovirati, koje proizvode i usluge Analizom stanja utvrđeni su resursi i atrakcije pogodni za razvoj sedam grupa proizvoda:

• Kulturni turizam • Cikloturizam • Pustolovni i sportski turizam (uključujući i lovni i ribolovni) • Eno i gastro turizam • Ruralni turizam • Eko turizam • Kupališni turizam

Većina navedenih grupa proizvoda u većoj ili manjoj mjeri postoji već danas i čini okosnicu turizma u prekograničnom području.

Grupe proizvoda su detaljno opisane u Analizi stanja. Predstavljene su na radionicama, nakon čega su sudionici dali ocjene važnosti svake pojedine grupe za razvoj turizma, te važnost koju bi trebale imati u budućoj promociji turizma prekograničnog područja.

Sudionici radionica rangirali su grupe proizvoda prema važnosti, od 1. do 7. mjesta. Obračun je izvršen na način da je svako prvo mjesto bodovano sa 7 bodova, drugo sa 6, treće sa 5 i tako do zadnjeg 7. mjesta koje donosi 1 bod. Ukupan broj bodova prikazan je u postocima, u omjeru prema maksimalnom broju, kako bi se dobio jasniji prikaz.

Prikaz 4- Ocjene važnosti grupa proizvoda, definirane u omejru na maksimalan broj bodova

Grupa proizvoda Opis grupe iz Analize stanja i komentari sudionika radionica

1. Kulturni turizam 96%

Gotovo svi sudionici svih radionica kulturni turizam su stavljali na prvo mjesto te je oko toga postignut konsenzus. Kao posebno atraktivne elemente baštine, dionici su istakli Kuću mira, etnografski muzej i Franjevački

11


samostan Rama - Šćit, Muzej Franjevačkog samostana u Tomislavgradu, Dom i Grob Dive Grabovčeve, tvrđavu Grad sa stazom Križnog puta u Sinju, tvrđavu Kamičak, prostor Alkarskih dvora, Muzej Cetinske krajine, Arheološka zbirka Franjevačkog samostana u Sinju, Utvrdu Klis i Salonu.

Među nematerijalnom baštinom i događanjima ističu se proslave Velike i Male Gospe, Sinjska alka, Vrličko nijemo Kolo, Dani sv. Nikole Tavelića, Izbor najljepše Hrvatice u nošnji, Dani Alke, Dani Velike Gospe, klapsko pjevanje, Divin dan i Ramske jeseni.

Posebno mjesto u okviru kulturnog turizma zauzima hodočasnički turizam. S obzirom na temeljni motiv za pokretanje projekta, grupa proizvoda vezana za hodočasničke posjete, a samim tim i promotivne aktivnosti, zauzimat će posebno mjesto u strategiji.

Postojeći objekti, nematerijalna baština i događanja predstavljalju izvrsan temelj za izgradnju ponude kulturnog turizma i predstavljat će okosnicu za osmišljavanje poruka i izradu promotivnih materijala.

Glavni problem ove skupine proizvoda je nedovoljna turistička valoriziranost materijalne, a posebno nematerijalne baštine, zbog čega je potrebno, kroz program mjera i prioriteta, stvoriti osnovne preduvjete – provesti proces minimalne „turistifikacije“ atrakcija kako bi bile pogodne za turističko posjećivanje i promociju

2. Pustolovni i sportski turizam (uključujući i lovni i ribolovni turizam)

75%

Ova grupa proizvoda povezana je ponajprije s prirodnim vrijednostima i atrakcijama na području SGS. Posebno na staze i puteve (uključujući i buduću SGS) koje su idealne za planinarenje, pješačenje, cikloturizam i druge aktivnosti u prirodi. Na području Sinja intenzivno se razvijaju biciklističke, pješačke, konjičke i planinarske staze.

Druga skupina aktivnosti koje geneiraju proizvode iz ove skupine su lovni i rubilivni turizam. Zajednička lovišta ravnomjerno su rasoiređena po svi dijelovima prekograničnog područja. Ribolov (uključujući i suvremeni fly fishing) moguć je na rijeci Cetini, Peručkom, Buškom i Ramskom jezeru, rijeci Šuici i Rami i dr.

Treću skupinu proiivzoda predstavljaju potencijalne

12


aktivnosti koje su razvijene samo na pojedinim mjestima, poput j konjičkog sporta, padobranstva, slobodnog penjanja, veslanja, jedriličarstva i dr.

Ova se skupina proizvoda nadovezuje na ekološku, ruralniu i gastro ponudu. Glavni izazov u promociji ove skupine proizvoda je također nedovoljna turistička valoritacija

3. Cikloturizam 70%

Na prostoru postoji desetak biciklističkih staza, a programom MedPAth se razvijaju nove. Veliki potencijal predstavlaj mreža postojećih puteva koja povezuje prirodne i kulturne atrakcije i baštinu. Na BiH strani prekograničnog područja nije tako razvijena mreža označenih i uređenih staza , ali postoji čitav niz slabo prometnih cesta i puteva kroz lijepe prirodne krajolike, a koji povezuju i kulturnu baštinu kraja.

Kao i u svim drugim skupinama, turistička valorizacija proizvoda je neophodna kako bi se uspostavila konkretna ponuda, a samim tim i promocija.

4. Eno i gastro turizam • 59%

Čitavo područje obiluje jedinstvenim gastronomskim specijalitetima. Posebu zanimljivost čine prozvodi koje možemo, u različitim varijantama, pronaći na cijelom području. Na cijelom području popularna su jela ispod peke, kruh, pršut, sir i arambaše (sarme), uštipci te rakije i likeri. Postoji još čitav niz jela koja su karakteristična za pojedina područja ili mjesta.

Kao i u ostalim slučajevima, i ovdje atrakcije i potencijali još nisu postali konkretni proizvodi. Mnoga jela ne mogu se naručiti u lokalnim restoranima, niti su navedeni kao dio autentične ponude. Većina karakterističnih jela sprema se najviše u kućanstvima i nisu dostupni turističkom tržištu.

5. Ruralni turizam • 40%

• Ruralni turizam je važan čimbenik u aktivaciji i održivom razvoju ruralnih područja koji pomaže u očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja, štiti okoliš, jača autohtonu,tradicijsku i ekološku proizvodnju. Na svim područjima uz SGS postoje seoska domaćinstva i proizvođači autentične hrane, pića i tradicijskih proizvoda.

• Ruralni turizam usko je povezan s gastro, ekološkim i pustolovnim turizmom, te se uklapa kao dio ponude u svim

13


grupama proizvoda.

6. Eko turizam • 40%

Eko turizam ima uporište u ponašanju turista koji sebe smatraju eko-turistima. Oni očekuju netransformirani okoliš ili djelomično transformirani okoliš te na neki način doživljaj stapanja s prirodom.

Proizvodi iz grupe eko truizma dio su ponude i u drugim skupinama. Razlika je u najvećem dijelu u pristupu tržištu i formiranju cjelovitih paketa proizvoda., te načinu predstavljanja proizvoda (promocije) na tržištu.

7. 40 • 21%

S izuzetkom Solina, sva ostala mjesta na području nalaze se relativno daleko od mora te je očekivano da kupališni turizam nije u fokusu. Ipak, i ovaj oblik turizma ima potencijal mogućnost razvoja na gotovo cijelom području.

Područje od Solina do Sinja relativno je blizu morske obale, a gostima može pružiti mir ili nižu cijenu smještaja tijekom ljetne kupališne sezone.

Na području BiH nalaze se Buško i Ramsko jezero na kojima su uređene plaže na kojima se kupa domaće stanovništvo, a mogu biti atraktivne i turistima. Turisti posjećuju plaže u sve većem broju, pa kupališni turizam ima potencijal razvoja.

14

4.1.1. Grupe proizvoda prema prioriteitma u strategiji promocije

Prema rezultatima Analize stanja i razgovorima s dionicima, definirane su razine prioriteta grupa proizvoda, u skladu s kojima će iste biti uvrštene u razinu prioriteta Strategije promocije. Razine prioriteta određuju se kako bi se ograničeni resursi (vrijeme i novac) optimalo rasporedili

Razina priroiteta

Grupa proizvoda 1 2 3 4 5

1. Kulturni turizam x 2. Pustolovni i sportski turizam x 3. Cikloturizam x 4. Eno i gastro turizam x 5. Ruralni turizam x 6. Eko turizam x 7. Sunce i more (kupališni turizam) x

15

4.2. Kakav turistički proizvod želimo i na koji način

Analiza stanja i radionice s dionicima pokazali su da se na području SGS nalazi izuzetno velik broj raznovrsnih kultrunih i prirodnih atrakcija. Potencijalne prirodne, kulturne i gospodarske vrijednosti koje se mogu promovirati u prekograničnom području opisane su i popisane na 46 stranica (80-126 str.) u dokumentu Analiza stanja.

Takstativno su nabrojene i detaljno opisane prirodne vrijednosti, zaštićena područja, planine, rijeke, špilje, vodotoci, plaže, flora, fauna, vrijednosti materijalne i nematerijalne kulturne baštine, događanja, običaji, spomenici sakralni objekti, kulturne ustanove, muzeji, udruge,jela pića, ugostiteljski objekti, seoska domaćinstva i tradicijski proizvodi.

Unatoč bogatstvu aktrakcija i potencijala, zaključak Analize stanja i radionica s dionicima je da na području SGS postoji relativno mali broj razvijenih turističkih proizvoda. Najveći dio atrakcija je još uvijek neotkriven u turističkom smislu, poznat samo lokalnom stanovništvu i nije osmišljen način njihove valorizacije. Neki su proizvodi formirani i funkcioniraju na razini korištenja, ali nisu prilagođeni turističkoj ponudi. To se posebno odnosi na nematerijalnu baštinu, koja dominira prostorom u kulturološkom smislu, predstavlja svojevrsni „brend“ kraja, ali u tržišnom, turističkom smislu, gotovo da i ne postoji.

U slučajevima kada prirodne i kulturne vrijednosti nisu adekvatno turistički valorizirane, njihova promocija na turističkom tržištu postaje kontraproduktivna jer turiste privlačimo atrakcijama koje su im u stvarnosti nedostupne, nesigurne i neuređene, odnosno neprikladne za posjećivanje. Istovremeno, ako neku atrakciju posjećuju turisti, a ona nije adekvatno zaštićena, te ne generira prihode za vlastito održavanje, njezina budućnost i očuvanje dolazi u pitanje. Zato je važno da, prije promocije neke atrakcije formiramo održiv i atraktivan turistički proizvod i onda taj proizvod promoviramo.

4.2.1. Prirodne atrakcije kao turistički proizvodi

Prirodne atrakcije predstavljaju veliki potencijal, ali su u pravilu najslabije iskorištene. Nalaze se daleko od urbanih sredina, često su i nedostupne. Kao takve, najčešće su prepuštene zaljubljenicima u prirodu, članovima raznih udruga ljubitelja prirode, sportskim klubovima i pojedincima. Egzistiraju kao mjesta za njihovu rekreaciju i opuštanje, ali bez financijskog efekta za turizam. Posebno su osjetljive na nekontrolirane turističke posjete. Da bi prirodna atrakcija postala turističkim proizvodom, uz atraktivnost, mora zadovoljavati određene kriterije.

Kakav proizvod želimo?

1. Pristupačan i siguran Atrakcija mora biti dostupna turistima. Do nje mora postojati put, pogodan za prijevozna sredstva i načine kretanja ciljanih grupa turistia. Poželjan je i uređen parking u neposrednoj blizini, sanitarni prostori i ugostiteljski objekti. Do atrakcije mora voditi jasna turistička signalizacija. Prostor mora biti siguran za kretanje i zadržavanje ljudi.

16


2. Sadržajan, informativan i edukativan

Poželjna je i izgradnja infrastrukture i sadržaja za posjetitelje. Minimalna oprema atrakcije trebala bi sadržavati edukacijske table i druge oznake s opisom prirodnog fenomena, usmjeravanjem turista u željenom pravcu kretanja i opisom pravila ponašanja. Informacije se mogu turistima dostavljati i drugim kanalima (leci, brošure, vodiči, aplikacije i sl.).

3. Tržišno valoriziran Atrakcija mora biti financijski oodrživa. Turističko posjećivanje atrakcije iziskuje novac za održavanje, očuvanje i promociju. Postoje različiti oblici tržišne valoritacije prostora. To može biti kroz naplatu ulaznica, naplatu vođenja i organizacije izleta, naplatu koncesija, organizaciju ugostiteljskih usluga, zabavnih sadržaja, prodaju suvenira i sl. Moguće je privlačenje novca iz državnih i međunarodnih fondova.

4. Održiv Tržišna valorizacija mora biti provedena u skladu s načelima održivog korištenja, kako prirodna vrijednost ne bi bila ugrožena. Za održivost prirodne atrakcije ključno je pitanje definiranja odgovornosti za njezinu zaštitu i očuvanje, odnosno održivo korištenje. Nadležna institucija ubire novac od valorizacije i upravlja prostorom prema pravilima održivog razvoja.

Bez gore navedenih preduvjeta, turističke atrakcije teško mogu postati proizvodi. Ostat će neiskorištene, nepoznate i nedostupne. U najgorem slučaju, ako se određena prirodna vrijednost stavi u funkciju turizma, a da pritom nije valorizirana na adekvatan način, može doći i do devastacije i nepovratnog gubitka prirodnih vrijednosti.

Turistička valorizacija prirodnih vrijednosti je najčešće skupa i traži ogromne investicije, no ne mora uvijek biti tako. Nekad su dovoljne male intervencije u prostoru (signalizacija, putokazi, ograde i sl.) uz edukaciju lokalnog stanovništva, turističkih vodiča i poduzetnika u turizmu.

17

4.2.2. Materijalna kulturna baština i kulturne ustanove kao turistički proizvodi

Kulturna baština u praksi ima veći potencijal da postane turistički ptroizvod. To se posebno odnosi na materijalnu kulturnu baštinu koja se nalazi u blizini gradova i sela, te je očuvana i u funkciji. Objekti s najvećim potencijalom turističke valorizacije su:

• Sakralni objekti • Očuvane utvrde u naseljenim mjestima • Muzeji • Spomenici


1. Pristupačan i siguran Atrakcija mora biti dostupna turistima. Do nje mora postojati put, pogodan za prijevozna sredstva i načine kretanja ciljanih grupa turistia. Poželjan je i uređen parking u neposrednoj blizini, sanitarni prostori i ugostiteljski objekti. Do atrakcije mora voditi jasna turistička signalizacija. Prostor mora biti siguran za kretanje i zadržavanje većeg broja ljudi.

2. Dostupan za posjete Iako naizgled „očigledan“ kriterij, u praksi se radi o najčeščoj prepreci u formiranju turističkog proizvoda. Minimalna razina dostupnosti podrazumijeva difinirane i istaknute slijedeće podatke:

• radno vrijeme • cijena ulaznice (ili obavijest da je ulaz besplatan) • kontakt za prodaju i informacije

3. Sadržajan, informativan i edukativan

Razgledavanje posjet i aktivnosti na atrakciji trebaju biti osmišljeni, po mogućnosti vođeni. Edukacijske i informativne table predstavljaju minimum opremljenosti. Poželjna izrada interaktivnih i multimedijalnih sadržaja, izrada letaka, brošura i kataloga.

4. Tržišno valoriziran Valorizacija objekata materijalne kulturne bađtine može se provesti na više načina; naplatom ulaznica, naplatom vođenih tura i organiziranih izleta, naplatom koncecija turističkim poduzetnicima, iznajmljivanjem prostora za potrebe kulturnih događanja, prodajom edukativnih materijala i suvenira i prikupljanjem dobrovoljnih priloga za obnovu i očuvanje. Moguće je privlačenje novca iz državnih i međunarodnih fondova.

18


5. Održiv Osnova za održivost je definiranje odgovornih subjekata. S obzirom da se radi o materijalnim dobrima, u pravilu su poznati vlasnici prostora ili institucije koje njima trebaju upravljati. Osnovno načelu u upravljanju mora biti načelo održivog korištenja.

19

4.2.3. Događanja kao turistički proizvodi

Bilo da se radi o kulturnim, zabavnim, edukativnim ili sportskim događanjima, njihov je potencijal u turizmu velik. Na prekograničnom području veliki je broj događanja, od kojih neka imaju vrlo velik atrakcijski potencijal. U većini destinacija u kojima je turizam u razvoju, organizira se niz manifestacija i događaja s ciljem obogaćivanja ponude. U većini slučajeva osmišljavanje i organizacija odvijaju se neposredno prije sezone. Događanja su često besplatna za posjetitelje ili se ulaznica kupuje na licu mjesta, a promoviraju se putem plakata na lokalnom području. Takva događanja utječu na pozitivno iskustvo posjetitelja koji su već u destinaciji, ali ne privlače posjetitelje u destinaciju.

Kao i u svim drugim grupama, postije preduvjeti koje događaj mora zadovoljiti kako bi mogli govoriti o proizvodu koji vrijedi uključiti u promotivne aktivnosti:


1. Dostupan Kad govorimo o događajima, pojam dostupnost predstavlja distribuciju. Podrazumijeva mogućnost rezervacije i kupnje ulaznice unaprijed, putem agencija, posrednika ili internetskih servisa.

2. Unaprijed poznat termin Termin događaja mora biti definiran mjesecima unaprijed. U idealnoj situaciji, termin za redovita događanja se odredi godinama unaprijed. Touroperatori narednu sezonu počinju pripremati već početkom tekuće, pakete sastavljaju krajem kalendarske godine, kada počinje i prodaja. Individualni gosti se za dolazak odlučuju sve kasnije, ali informaciju moraju dobiti mjesecima prije događaja.

3. Unaprijed poznat sadržaj Koncept događanja trebao bi biti konstantan i poznat godinama unaprijed. Glavni dio događanja i najznačajnije atrakcije trebaju biti poznate barem šest mjeseci ranije. Detalji i popune programa mogu se objavljivati kako stižu.

4. Kvalitetno promoviran i iskomuniciran

Kad su u pitanju događanja, komunikacija nije samo promocija, već je i dio samog eventa. Konferencije, objave aktera, izložbe, najave, potpisivanja ugovora, komunikacija s potencijalnim posjetiteljima putem internetskih mreža... sve je to dio procesa organizacije događaja i stvaranja ugođaja dok je turist još daleko.

5. Uvezan s ostalom ponudom Događaj je glavni povod za turističko posjećivanje, no turisti za vrijeme boravka trebaju i druge usluge; prijevoz, smještaj, prehranu, transfere, organizaciju izleta isl. Informacije o turističkoj ponudi najčešće

20


će potražiti kod samih irganizatora događanja.

Događaj kao turistički proizvod ima određene prednosti i nedostatke. Prednosti događanja su njihova jasna i jednostavna utrživost, privlačenje velikog broja ljudi i velik doseg promocije korištenjem poznatih imena i pojava. Negativne strane događanja su veliki troškovi organizacije i promocije koji u većini slučajeva ostavljaju jako malo prostora za zaradu i iziskuju sponzorsku i organizacijsku potporu lokalne zajednice. Zbog toga se događaje često tretira kao promotivne aktivnosti i u njih se ulažu sredstva kako bi se ista vratila kroz dolazak i povećanju potrošnju turista u destinaciji. To stavlja poseban naglasak na uvezivanje događaja s turističkom ponudom kraja.

4.2.4. Nematerijalna kulturna baština kao turistički proizvod

Nematerijalna kulturna baština predstavlja najveći izazov u formiranju turističkih proizvoda. Radi se o dobrima iznimne kulturne i povijesne vrijednosti. U praksi, često se događa da je nematerijalna baština jedan od glavnih motiva u kulturnoj identifikaciji kraja i turističkoj promociji, ali u samoj destinaciji, gosti je rijetko mogu vidjeti i doživjeti.


1. „Materijaliziran“ Glavni izazov formiranja proizvoda od nematerijalne baštine je kako ih učiniti „vidljivima“ i dostupnima turistima. Ovisno to tome o kakvom se tipu nematerijalne baštine radi, ona se „materijalizira“ kroz organizaciju događanja, prezentacija, izložbi, sajmova, postavljanje spomenika, izradu suvenira, multiumedijalnih sadržaja, edukativnih izdanja, brošura, monografija i sl.

2. Tržišno valoriziran Drugi korak u formiranju proizvoda je tržišna valorizacija „materijalizirane“ nematrijalne baštine – naplata ulaznica za događanja i izložbe, prodaja proizvoda, suvenira, organizirano vođenje turista, izdavanje koncesija i sl.

3. Dostupan Dostupnost proizvoda je nužan preduvjet. Način omogućavanja dostupnosti različit je za svaki tip baštine, ovisno o tome u kakav proizvod se baština „materijalizira“, te je opisan u prethodnim poglavljima.

4. Održiv Održivost turističkih proizvoda temeljenih na nematrijalnoj baštini bazira se na dvije točke:

• Financijska održivost – stjecanje dovoljno

21


financijskih sredstava za istraživanje i očuvanje baštine. Uz turizam kao izvor financiranja, u pravilu je potrebno osigurati sredstva i iz drugih izvora (resorno ministarstvo, lokalna samouprava, donacije, fondovi).

• Očuvanje nematerijalne baštine od utjecaja komercijalizacije. Često se, u želji za tržišnom valorizacijom baštine, proizvod prilagođava kulturi posjetitelja i postepeno mijenja, te vremenom njegova izvornost i temeljna atraktivnost može doći du pitanje.

Ovisno o odabranom načinu valorizacije nematerijalne kulturne baštine, primjenjuju se načela po kojima se formira turistički proizvod.

4.2.5. Gastronomija kao turistički proizvod

Pri istraživanju i Analizi područja utvrđen je dovoljan broj autentičnih proizvoda da možemo govoriti o iznimnom potencijalu. Neka se jela u sličnim varijantama pojavljuju na cijelom području (peka, arambaše/sarme, uštipci, rakije, pršut) i mogu biti okosnica zajedničke strategije promocije.

Gastronomska ponuda je idealan turistički proizvod jer se uklapa i dopunjuje sve vrste i oblike turističke ponude. Dio je kulturne ponude jer se smatra dijelom tradicije i baštine, ali se nadovezuje na baš sve oblike turizma jer, na kraju krajeva – svi moraju jesti.

Ipak, niti gastronomska ponuda sama po sebi nije turistički proizvod. U razgovoru s dionicima na radionicama, utvrđeno je da mnoga jela nisu dostupna u lokalnim restoranima. Ili su dostupna, ali uz prethodnu narudžbu i dogovor s restoranom unaprijed (što je u praksi teško očekivati od većine turista). Problem je u tome što nisu sva jela praktična za pripremu u a la carte restoranima. Neka jela su preskupa u pripremi, a samim tim i u ponudi. Za nekim jelima jednostavno nema potražnje.


1. Dostupan Veliki broj jela identificiranih kao potencijala gastronomske baštine nije dostupan za konzumaciju gostima. Većina restorana nudi konvencionalnu kuhinju, talijansku kuhunju i jednostavna jela s roštilja. Tradicionalne jela su teže dostupna, nema ih u ponudi ili ih se mora unaprijed naručiti i dogovoriti s restoranom. Kako bi jela bila dostupna turistima, moraju biti uključena u redovite jelovnike restorana i vidljivo

22


istaknuta.

2. Kvalitetno promoviran i prezentiran

Turisti su često nepovjerljivi prema nepoznatoj, lokalnoj kuhinji, nepoznatim nazivima, mirisima i sastojcima koje ne poznaju. Posebno ako se radi o jelima iz relativno nepoznatih kuhinja, kao što su jela mediteranskog zaleđa. Ukoliko nisu sigurni u sastav i kvalitetu onog što naručuju, radije se drže sigurnih jela ili svejtskih standarda. Uz rijetke goste avanturističkog duha, turisti se teško odlučuju na isprobavanje sasvim novih jela. Zato je važno da su upućeni u sastojke i način pripreme, te sigurni u ispravnost namirnica i higijensko postupanje. Prezentacija jela na tanjuru u smislu izgleda, količine i načina posluživanja bi trebala u što većoj mjeri poštivati općeprihvaćene konvencije i standarde, a da jelo pritom ne gubi na izvornosti. Najpopularnija jela gastro ponude moraju biti

3. Tržišno valoriziran Tržišna valorizacija gastro ponude podrazumijeva prilagodbu jela konzumaciji na tržištu. To znači da jelo mora biti pripremljeno i posluženo u prihvatljivom roku, po prihvatljivoj cijeni, normirano i pripremljeno prema zakonskim propisima i higijenskim standardima u rukovanju namirnicama. Tradicionalna gastro ponuda na tržištu može postići i veću cijenu od prosječne. Poželjno je da jela iz tradicionalne gastro ponude budu posebno istaknuta u jelovniku i izvan njega, uz opis sastojaka i načina pripreme.

5. Održiv Održivost gastro ponude očituje se u dugoročnoj mogućnosti nabave kvalitetnih i izvornih namirnica, odnosno povezivanju s lokalnim proizvođačima. Održivost podrazumijeva i ravnotežu troškova pripreme i skladištenja s ostvarenim prihodima od prodaje koji će omogućiti trajnu ponudu jela u restoranu.

23

4.2.6. Kakav proizvod želimo – zaključak

Turistička atrakcija sama po sebi nije proizvod. Sama atrakcija igra veliku ulogu u promociji područja i stvaranju prepoznatljivosti, ali nije proizvod koji se može promovirati. Proizvod se odlikuje po tome što je:

a) Diferenciran / prepoznatljiv b) Dostupan c) Tržišno valoriziran d) Održiv

Analiza stanja identificirala je inzmno velik broj prirodnih i kulturnih atrakcija. Istovremeno, pokazala je i nedostatak definiranih proizvoda. To je potvrđeno i kroz radionice. Kako je proizvod osnovni dio svakog marketinškog miksa, jasno je da bez njega nema promocije.

Zbog toga, strategijom promocije potrebno je djleovati istovremeno u tri pravca:

1. Komunikacijske aktivnosti prema lokalnim zajednicama – podizanje razine svijesti o postojećim kulturnim i prirodnim vrijednostima i njihovom potencijalu za razvoj turizma.

2. Komunikacijske aktivnosti prema dionicima ponude s ciljem kreiranja atraktivnih i održivih turističkih proizvoda

3. Komunikacijske aktivnosti prema tržištu potražnje – promocija turističke ponude na otvorenom tržištu

24

4.3. Ciljane skupine u komunikaciji Strategijom promocije obuhvaćeno je komuniciranje u tri pravca:

Lokalna zajednica Dionici turističke ponude Tržište potražnje

Ciljana skupina Dionici Područje interesa skupine Ciljane poruke 1. Lokalna

zajednica

• Stanovništvo • Jedinice lokalne

samouprave • Nadležne institucije • Ustanove za očuvanje

klulturnih i prirodnih vrijednosti

• Udruge civilnog društva kao čuvari kulturnih i prirodnih vrijednosti

• Turistički uredi i zajednice

• Podizanje kvalitete života • Očuvanje prirodne i

kulturne baštine • Podizanje zaposlenosti • Ostvarenje profita • Održivi razvoj

• Prirodne i kulturne vrijednosti

kraja temelj su kvalitete života i potencijali gospodarskog razvoja

• Pretvaranjem prirodnih i kulturnih vrijednosti u turističke proizvode, uz strogo pošrivanje načela održivog korištenja, čuva se njihova vrijednost uz istovremenu gospodarsku korist za zajednicu

• Zajednički projekti promocije turizma na prekograničnom području obuhvaćenom projektom SGS donijet će optimalne rezultate.

2. Dionici ponude

• Poduzetnici – pružatelji usluga smještaja

• Poduzetnici – pružatelji usluga prehrane

• Poduzetnici – organizatori izleta i aktivnosti

• Proizvođači • Trgovci • Organizatori putovanja

– domicilne receptvine agencije

• Dionici koji upravljaju kutlrunim i prirodnim vrijednostima kao turističkim proizvodima

• Poslovne prilike • Tržište • Poticaji • Institucijonalna potpora

u formiranju proizvoda • Institucionalna potpora u

promociji • Trendovi • Strateški planovi i

projekti

• Održivi razvoj je temeljno načelo koje omogućava dugoročno korištenje prirodnih vrijednosti u komercijalne svrhe

• Vrijednosti i atrakcije potrebno je osmisliti kao turističke proizvode.

• Vertikalnim povezivanjem s proizvođačima, posrednicima, trgovcima i poljoprivrednicima, turizam jača gospodarstvo cijelog područja, što povratno jača turizam.

• Horizontalno povezivanje s dionicima ponude na na cijelom prekograničnom području obuhvaćenom projektom SGS donijet će bolje rezultate, uz pojedinačno manja ulaganja.

• Prekogranična suradnja ima dobre potencijale u privlačenju novca iz rezičitih fondova.

2.1. Tržište potražnje – posrednici (izvan područja projekta SGS)

• Posrednici na turističkim tržištima (regionalne i nacionalne receptivne agencije, touropreatori)

• Organizatori specijaliziranih vrsta turističkih putovanja (agencije za vjerski turizam, team buildin, umirovljeničke izlete, školska putovanja...)

• Mogućnost ostvarenja ekstraprofita otrkivanjem nove destinacije

• Mogućnost proširenja ponude novim proizvodima i uslugama uz već poznate proizvode na dalmatinskoj obali

• Područje obuhvaćeno projektim SGS je novo, još neotkriveno područje u kojem su cijene povoljne, a vrijednosti i atrakcije vrlo očuvane

• Područje bilježi ubrzani rast turističkog prometa

• Područje uživa institucionalnu potporu nacionalnih politika, te politika Europske zajednice

3. Tržište potražnje – turisti

• Heterogena skupina, pobliže opiasana u poglavlju 4.4.

-

-

25

4.4. Marketinški segmenti 4.4.1. Segmentacija tržišta prema životnoj dobi

Analiza stanja, u poglavlju 8.1. Razvoj turističkog proizvoda (str 133.) donosi segmentaciju tržišta na temelju dobi i obiteljskog statusa. Na radionicama su predstavljene svi segmenti i njihove karakteristike. Dionici radionica su iznosili svoje stavove o poželjnosti svake pojedine grupe, ali objektivnim mogućnostima destinacije za zadovoljenje njihovih potreba. Na temelju ocjena dionika, sastavljena je rang lista tržišnih segmenata koja će prdedstavljati i ljestvicu prioriteta pri izradi akcijekog plana promocije.

Skupine prema rangu poželjnosti

Pozitivne karakteristike Negativne karakteristike

1. Empty nesters 50-65 godina, parovi

kojima su djeca napustila dom, a još uvijek rade i imaju primanja

Poželjni su zbog navike da putuju cijelu godinu, te su skloni holističkom pristupu životu i udovoljavanju svojim željama, što podrazumijeva natprosječnu potrošnju. Informiraju se osobnim preporukama i kontekstima.

Natprosječno zahtjevni gosti.

2. DINKS 25-40g, parovi bez

djece, oboje zaposleni

Ljubitelji su kulturnog, ciklo i pustolovnog turizma, te skloni isprobavanju gastronomskih specijeliteta lokalne zajednice. Sami se informiraju o ponudama te zaobilaze posredničke agencije koje tuirste vode u „maistream“ odredišta. Cjenovno su neosjetljivi i skloni istraživanju lokalne kulture, prirode. Te karakteristike čine ih najpogodnijim i najpoželjinijim tržišnim segmentom prema procjeni dionika.

Natprosječno zahtjevni gosti koji većinu informacija pronalaze na internetu. Internetska prezentacija područja ne odgovara njihovim zahtjevima.

Iako su vrlo poželjna skupina,

3. Zlatna dob Umirovljenici dobrog

zdravstvenog stanja, redovita primanja i dosta slobodnog vremena

Skupina čini značajan udio među vjerskim turistima. Posebno su atraktivni umirovljenici okupljeni u udrugama koji putuju u zajedničkim aranžmanima, jer su pogodni za distribiciju promotivnih poruka.

Cjenovno su osjetljivi i relativno nepovjerljivi prema nepoznatim destinacijama.

4. Mladi 18-24 godine,

Preferiraju jeftin smještaj, skloni su avanturi, lokalnoj kulturi i čistoj prirodi.

Manje putuju izvan sezone. Cjenovno su osjetljivi i ograničenog proračuna, te se informiraju preko interneta.

5. Obitelji Ova skupina je vrlo poželjna u destinacijii relativno su česti gosti u segmentu tzv. „turista - gastarbajtera“, no u tom slučaju ponašaju se drugačije od uobičajenih obiteljskih turista.

Rijetki su proizvodi i atrakcije u destinacijama prilagođeni djeci.

26

Mladi (18-24)

DINKS (25-34)

Obitelji (35-49)

Empty nesters

Zlatna dob

Kulturni turizam

Cikloturizam

Pustolovni i sportski

Eno i gastro

Ruralni turizam

Eko turizam

Sunce i more

Tablica 1 - Tablica sustav proizvoda prema potrošačkim segmentima

Primarni segment Sekundarni segment Tercijalni segment Segment nije relevantan

Redoslijed skupina prema rangu poželjnosti nastao je na temelju predstavljanja rezultata Analize stanja i razgovora s dionicima na radionicama. Poštujući preferencije radne grupe i analzirajući karakteristike svake skupine, te uspoređujući ga s trenutnim stanjem ponude na terenu, u strategiji promocije predlažemo slijedeću listu prioriteta:

Razina priroiteta

Ciljani tržišni segment 1 2 3

1. Empty nesters x 2. DINKs x 3. Zlatna dob x 4. Mladi x 5. Obiteljski x

Razlike u razini prioriteta su vrlo male i sve skupine će biti zastupljene u promociji. Skupina zlatna dob dobila je veću razinu priroriteta u odnosu na zaključke koji se mogu izvući na temelju poželjnosti i preferencija. Razlog tome je što unutar te skupine postoji velik interes za vjerskim truizmom, koji je dominantan segment u okviru grupe kulturnih proizvoda na prekograničnom području obuhvaćenom projektom SGS.

27

4.4.2. Segmentacija tržišta prema geografskoj distribuciji

Prioriteti Strategije promocije prema geografskoj segmentaciji bit će usklađeni sa statističkim pokazateljima dolazaka i posjeta, te potencijalima pojedinih emitivnih tržišta.

Razina priroiteta


1. Hrvatska – regija Dalmacija (područje do 100 kilometara udaljenosti od SGS)

x

2. Hrvatska - Zagreb x 3. BiH tržište - područje do 100 kilometara

udaljeno od SGS x

4. Slovenija x 5. Njemačka x 6. Italija x 7. Austrija x 8. Slovačka x 9. Češka x 10. Poljska x 11. Francuska x

Posebnu skupinu unutar geografske segmentacije čine iseljenici i njihovi potomci, raštrikani po cijelom svijetu. Iako se radi o širokoj geografskoj distribuciji, te skupine potencijalnih turista nećemo promatrati kao turiste iz tih zemalja, već kao posebnu skupinu.

4.4.3. Točkasta segmentacija – identificirane posebne skupine

Poseban potencijal u promociji možemo pronaći u homogenim skupinama ljudi koje povezuju isti ili slični interesi, a koji su usko povezani s ponudom i sadržajima područja obuhvaćenog projektim SGS. Geografski, te se skupine nalaze ponajprije na prioritetnim područjima geografske segmentacije (Hrvatska, BiH), s izuzetkom skupine „iseljeničke zajednice“ koje se nalaze na različitim, udaljenim lokacijama.

• Vjerske zajednice – Aktivne katoličke vjerske zajednice na području Hrvatske i BiH idealne su grupe za promociju ponude SGS. Njihovo područje interesa je jasno definirano i u skladu s ponudom. Grupa je vrlo homogena i relativno jednostavno je locirati ju. Kanali komunikacije su također jasni. Dodatnu pogodnost čini činjenica da na području obuhvaćenom projektom SGS postoji velik broj smještajnih kapaciteta pod upravljanjem Katoličke crkve, što komunikaciju čini jasnijom i lakšom.

• Iseljeničke zajednice - Područje SGS u proteklom je stoljeću bilo područje pojačanog

iseljavanja i brojni današnji iseljenicii njihovi potpmci nalaze se u različitim državama – Njemačka, Austrija, Švedska, Kanada, SAD, Novi zeland, Australija i dr. Skupine su relativno homogene i okupljaju se u zajednicama i putem društvenih mreža. Često putuju organizirano, uz posredstvo specijaliziranih agencija za koje za njih organiziraju putovanja i turneje koje traju i po nekoliko tjedana.

• Umirovljeničke zajednice i udruge – Organizacija izleta, druženja i zajedničkih putovanja spadaju među prioritete u djelovanju umirovljeničkih udruga. Među umirovljenicima je veliki broj praktičnih vjernika i izleti vjerskog karaktera, poput posjeta Međugorju su dosta česti. Organizirani obilazak SGS za mnoge od njih bi bio u skladu sa životnim stilom i uvjerenjima, cjenovno prihvatljiv i ne opretjerano naporan.

28

Umirovljeničke klubove i udruge je relativno lako identificirati i uspostaviti kvalitetne kanale komunikacije.

• Biciklistički rekreativni klubovi - Biciklizam je rekreativna grana s velikom stopom rasta, posebno u hrvatskim gradovima. Broj klubova stalno raste. Biciklistički klubovi se povezuju i organiziraju međusobno posjećivanje i vožnje. SGS i popratni sadržaji idealni su za vikend izlete biciklom. Klubo je relativno lako pronaći i kontaktirati. Proizvod mora biti kvalitetno osmišljen i vođen od strane lokalnih poznavatelja biciklističkih staza.

• Planinarska i speleološka društva – iako se za njih smatra da nisu dobri potrošači jer

spavaju i hrane se u prirodi, te ne posjećuju komercijalna turistička mjesta, planinari putuju na izlete često i vole se družiti što je izvrstan preduvjet za pružanje turističkih usluga. Nositelji komunikacije s planinarskim društvima su lokalna planinarska društva.

Razina priroiteta


1. Verske zajednice x 2. Umirovljeničke udruge x 3. Biciklistički klubovi x 4. Planinarska društva x 5. Iseljeničke zajednice x

4.5. Kakva turistička destinacija će biti ovo područje

Prekogranično područje obuhvaćeno projektom SGS možemo definirati kao:

1. Destinaciju kulturnog turizma, s naglaskom na vjerski turizam 2. Destinaciju očuvane prirode pogodnu za avanturistički i cikloturizam 3. Destinaciju snažne i očuvane kulturne i tradicijske baštine i gastronomije

Tipični turisti / posjetitelji područja su ljudi različite životne dobi, no među nima su dominanti tzv. Empty nestersi, DINKs-i i umirovljenici, te u nešto manjoj mjeri mladi i obiteljski turisti. Dolaze ponajprije iz Hrvatske i obližnjih područja BiH. Među posjetiteljima koji dolaze u grupama ističu se turisti s primarno vjerskim motivima, te ljuvitelji prirode - cikloturisti. Posebnu skupinu turista čine iseljenici i njihovi potomci.

Naglasak u razvoju destinacije treba staviti na promociju održivog korištenja prirodnih i kulturnih vrijednosti. Destinacija će u narednom razdoblju biti prepoznatljiva kao relativno mirna i cjenovno povoljna destinacija koja pruža doživljaj jedinstvene kulture, očuvane tradicijske baštine, nedirnute prirode i izvorne gastronomske ponude.

29

5. Određivanje strateških ciljeva 5.1. Određivanje ključnih strateških ciljeva koji su od ključne važnosti za

ostvarenje vizije promocije ovog prekograničnog područja

Opći cilj projekta je unaprijediti zajedničku turističku ponudu na temelju zajedničkog kulturnog identiteta pograničnog područja Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kako bi se poboljšala konkurentnost lokalnog turističkog gospodarstva.

Specifični ciljevi projekta "Staza Gospi Sinjskoj" su:

• Razviti malu infrastrukturu uz rutu Staze Gospi Sinjskoj, kako bi se poboljšala atraktivnost prekograničnog područja Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine kao turističke destinacije,

• Unaprijediti znanje/vještine pružatelja turističkih usluga i predstavnika civilnog sektora u prekograničnom području Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine u svrhu promicanja turističke ponude i osiguranja kvalitetne usluge za turiste,

• Podići razinu svijesti u prekograničnom području Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine među građanima i turistima u svezi postojeće turističke ponude, usluga i znamenitosti uz rutu Staze Gospi Sinjskoj, kao i u svezi dodane vrijednosti ovog Projekta prema turističkom razvoju prekograničnog područja.

Analiza stanja i razgovori s dionicima pokazali su potrebu za brojnim promotivnim i komunikacijskim aktivnostima unutar prekograničnog područja. Kako bi promotvni učinci na turističkim tržištima imali učinka, moraju se ostvariti preduvjeti:

• Lokalno stanovništvo mora biti upoznato i mora podržavati projekt SGS

• Lokalno stanovništvo mora biti svjesno kulturnih i prirodnih vrijednosti i potencijala za razvoj turizma

• Dionici ponude moraju formirati prepoznatljive i održive turističke proizvode

• Institucije i poduzetnici iz različitih djelova prekograničnog područja moraju surađivati na projektima uspostave i promocije turističke ponude na cijelom području.

Strategijom promocije potrebno je definirati niz mjera, prioriteta i aktivnosti kojima ćemo djelovati prema ciljanim skupina unutar prekograničnog područja i na taj način ostvariti preduvjete za izlazak na otvoreno tržište

U skladu s tim definirani su strateški ciljevi promocije za razdoblje 2015 - 2021

30

Ključni strateški ciljevi za ostvarenje vizije promocije prekograničnog područja

1. Predstaviti dodane vrijednosti projekta SGS u turističkom razvoju prekograničnog područja.

2. Podići razinu svijesti stanovništva u prekograničnom području RH i BiH o postojećoj turističkoj ponudi, uslugama, te kulturnim i prirodnim vrijednostima uz rutu SGS.

3. Informirati, educirati i potaknuti dionike ponude, da formiraju prepoznatljive, atraktivne i održive truističke proizvode.

4. Potaknuti JLS i turističke urede s cijelog područja obuhvaćenog projektom SGS na suradnju u formiranju, promociji i prodaji turističkih proizvoda.

5. Promovirati turističku ponudu prekograničnog područja obuhvaćenog projektom SGS na domaćim u međunarodnim tržištima

5.2. Usklađivanje strateških ciljeva sa strateškim ciljevima krovnih dokumenata iz područja turizma

Usklađivanjem s krovnim dokumentima i nacionalnim kampanjama značajno se pojačavaju učinci promocije i lakše ostvaruje kontakt na novim tržištima. Također, usklađivanje s planovima i strategijama višeg reda važno je radi ostvarenja institucionalnih potporama u svim budućim aktivnostima.

Ciljevi Projekta SGS, a samim i tim i ciljevi strategije promocije u cjelosti su usklađeni sa svim relevantnim politikama i planovima višeg reda, uključujući i planove s područja turističkog razvoja, i to:

• “Strategija razvoja turizma Federacije Bosne i Hercegovine za period 2008.-2018. godine”

• Strategija razvoja turizma u RH do 2020. • Strategija razvoja Splitsko-dalmatinske županije 2011.-2013. • Glavni plan turizma Splitsko-dalmatinske županije (2007.) • Strategija razvoja Grada Sinja (2007.) • Strategija razvoja općine Klis 2014 - 2020 • Program razvoja turizma općine Dugopolje • Strategija razvoja Općine Prozor – Rama u periodu 2011 – 2020

Navedeni dokumenti sadrže odrednice razvoja turizma u pojedinim regijama. Svi bitni detalji koji se mogu povezati s projektom SGS i Strategijom promocije izneseni su u Analizi stanja, poglavlje 2, str 9 – 18.

31

5.3. Određivanje mjerljivih strateških ciljeva i načini njihova postizanja

Strateški cilj Načini postizanja

1. Predstaviti rezultate i dodane vrijednosti projekta SGS u turističkom razvoju prekograničnog područja.

• Službena izvješća i predstavljanja rezultatata projekta

• Organizacija događanja na lokalitetima SGS • Promocija putem interneta i društvenih mreža • Komunikacija putem medija • Izrada i distribucija informativnih materijala

2. Podići razinu svijesti stanovništva o postojećoj turističkoj ponudi te kulturnim i prirodnim vrijednostima uz rutu SGS.

• Komunikacija s dionicima na području turizma i očuvanja kulturne i prirodne baštine

• Komunikacija s turističkim uredima • Edukacijske aktivnosti u okviru školskog sustava • Komunikacija putem lokalnih medijima

3. Informirati, educirati i potaknuti dionike ponude da formiraju prepoznatljive, atraktivne i održive truističke proizvode.

• Radionice, fokus grupe, predavanja • Promocija primjera dobre prakse • Usmjerene mjere i poticaji • Institucionalna podrška projektima formiranja

prepoznatljivim, atraktivnim i održivim projektima.

4. Potaknuti JLS, turističke urede i dionike ponude s cijelog područja obuhvaćenog projektom SGS na suradnju u formiranju, promociji i prodaji turističkih proizvoda.

• Organizacija redovitih događanja koja povezuju različite lokalitete uz SGS

• Pružanje institucionalne podrške organizaciji zajedničkih promotivnih projekata

• Zajedničko oglašavanje - sufinanciranje izrade zajedničkih promotivnih materijala

5. Promovirati turističku ponudu prekograničnog područja obuhvaćenog projektom SGS na domaćim i međunarodnim tržištima

• Promocija SGS u okviru uspostavljenih kanala komunukacije i promotivnih aktivnosti svih JLS i turističkih ureda na prekograničnom području.

• Poticanje promocije SGS u pojedinačnim materijalima dionika turističke ponude na prekograničnom području

• Promocija SGS na najoposjećenijim mjestima i događanjima u pojedinim lokacijama na prekograničnom području

• Sudjelovanje na sajmovima i događanjima • Promocija putem interneta • Izrada i distribucija zajedničkih promotivnih

materijala

32

5.4. Vremenska definicija strateških ciljeva unutar trajanja programskog ciklusa zajedničke strategije promocije turizma prekograničnog područja

Strateški cilj 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021






Intenzitet aktivnosti:

Nema aktivnosti Niski intenzitet Srednji intenzitet Visoki intenzitet

33

5.5. Određivanje mjerljivih specifičnih ciljeva ciljeva na način da budu mjerljivi, specifični, ostvarivi, realni u odnosu na resurse, vremenski ograničeni, fokusirani, detaljni, konkretni te da direktno doprinose rješenju strateškog pitanja.

Strateški cilj 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021


Specifični ciljevi: Način provedbe Mjerila uspjeha Rok

1a • Svi dionici na projektu upoznati s rezultatima

• Dostava izvješća • Organizacija prezentacija • Disrtibucija promotivnih

matrijala

• Broj dostavljenih izvješća • Broj i posjećenost organiziranih

prezentacija • Opis i količina dostavljenih

promotvmih materijala

2015

1b • Svi ključni dionici u formiranju turističke ponude upoznati s rezultatima projekta

• Organizacija radionica • Terenski obilasci • Distribucija promotivnih

materijala • Komunikacija putem grupne

elekrtonske pošte

• Broj organiziranih radionica i potpisne liste

• Broj terenskih obilazaka i potpisne liste

• Opis i količina dostavljenih promotivnih materijala

• Izvješća o dostavljenim i pročitanim porukama

2015

1c • Minimalno 60% dionika turističke ponude s upoznato s rezultatima projekta

• Organizacija radionica • Terenski obilasci • Distribucija promotivnih

materijala • Komunikacija putem grupne

elekrtonske pošte

• Broj organiziranih radionica i potpisne liste

• Broj terenskih obilazaka i potpisne liste

• Opis i količina dostavljenih promotivnih materijala

• Izvješća o dostavljenim i pročitanim porukama

2015-2016

1d • Minimalno 60% stanovništva upoznato s rezultatima projekta

• Komunikacija putem lokalnih medija

• Komunikacija putem interneta i društvenih mreža

• Organizacija javnih događanja

• Provođenje istraživanja

• Broj i sadržaj dostavljenih priopćenja za medije

• Press clipping, popis i analiza objavljenih članaka

• Broj objava na internetskim stranicama i društvenim mrežama

• Analitička izvješća s internet stranice i korisničkih računa

• Medijska izvješća • Popis sudionika • Procjene broja posjetitelja • Rezultati anketa

2015 - 2017

34

Strateški cilj 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021

2. Podići razinu svijesti stanovništva o turističkoj ponudi te kulturnim i prirodnim vrijednostima na prekograničnom području.


2a • Lokalna zajednica upoznata s postojećom turističkom ponudom i učincima turizma na gospodarstvo prekograničnog područja.

• Razmjena informacija među turističkim uredima i JLS

• Objava zajedničkih

podataka o turističkim kretanjima na području obuhvaćenom projektom SGS na vlastitim internetskim stranicama i društvenim mrežama

• Objava zajedničkih

podataka o turističkim kretanjima na području obuhvaćenom projektom SGS na lokalnim medijima

• Korespondencija među uredima. Broj i sadržaj zajedničkih objava.

• Broj i doseg objavljenih informacija na vlastitim internetskim stranicama i društvenim mrežama

j

• Broj objava na lokalnim medijima (press clipping)

2015 -

2019

2b • Lokalna zajednica upoznata s kulturnim vrijednostima na cijelom prekograničnom području

• Lokalna zajednica upoznata s turističkim potencijalima kulturnih vrijednosti

• Lokalna zajednica upoznata s načelima održivog korištenja kulturnih vrijednosti u turizmu

• Razmjena iskustava i informacija institucija i udruga koje se bave očuvanjem i upravljanjem kulturnim vrijednostima na području SGS

• Kulturna razmjena – organizacija kulturnih događanja s ciljem upoznavanja kulturnih vrijednosti na prekograničnom području

• Susreti institucija i udruga s nositeljima turističke ponude

• Broj održanih sastanaka, radionica, predavanja i prezentacija.

• Pokazatelji posjećenosti i sastav sudionika radionica, predavanja i prezentacija (potpisne liste)

• Broj održanih kulturnih

događnja. • Broj izvođača i posjetitelja na

događanjima Broj i doseg medijskih objava o

dogođanjima • Broj održanih sastanaka,

radionica, predavanja i prezentacija.


• Broj i doseg medijskih objava o dogođanjima

35

2c • Lokalna zajednica upoznata s prirodnim vrijednostima na cijelom prekograničnom području

• Lokalna zajednica upoznata s turističkim potencijalima prirodnih vrijednosti Lokalna zajednica upoznata s načelima održivog korištenja prirodnih vrijednosti u turizmu

• Razmjena iskustava i informacija institucija i udruga koje se bave očuvanjem i upravljanjem prirodnim vrijednostima na području SGS

• Organizacija sportskih i ekoloških događanja s ciljem upoznavanja prirodnih vrijednosti na prekograničnom području Susreti institucija i udruga s nositeljima turističke ponude

• Broj održanih sastanaka, radionica, predavanja i prezentacija.


• Broj održanih događnja. • Broj sudionika i posjetitelja na

događanjima • Broj i doseg medijskih objava o

dogođanjima • Broj održanih sastanaka,

radionica, predavanja i prezentacija.

• Pokazatelji posjećenosti i sastav sudionika radionica, predavanja i prezentacija (potpisne liste) Broj i doseg medijskih objava o dogođanjima

36

Strateški cilj 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021

3. Informirati, educirati i potaknuti dionike ponude da formiraju prepoznatljive, atraktivne i održive turističke proizvode.


3a • Formirati minimalno 5 prepoznatljivih, atraktivnih i održivih turističkih proizvoda baziranih na kulturnoj baštini

• Radinioce / suradnja dionika kulturne baštine i turističke ponude

• Natječaji, mjere i poticaji za formiranje turističkih proizvoda

• Promocija primjera dobre prakse

• Broj formiranih proizvoda • Broj sudionika susreta • Broj prijava na natječaje • Pokazatelji turističkog prometa

i potrošnje • Broj objava i doseg promocije

primjera dobre prakse

2016 -

2021

3b • Formirati minimalno 5 prepoznatljivih, atraktivnih i održivih turističkih proizvoda baziranih na prirodnim vrijednostima

• Radionice / suradnja dionika očuvanja prirode s turističkom ponudom






•

3c • Formirati minimalno 5 prepoznatljivih, atraktivnih i održivih turističkih proizvoda baziranih na gastronomiji

• Susreti organizatora i promotora putovanja s dionicima gastro ponude.






3d • Formirati minimalno 5 prepoznatljivih, atraktivnih i održivih turističkih proizvoda baziranih na događanjima

• Susreti organizatora i promotora događanja s dionicima turističke ponude.






37

Strateški cilj 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021

4. Potaknuti suradnju među JLS, turističkim uredima i dionicima ponude prekograničnog područja na suradnji u formiranju, promociji i prodaji turističkih proizvoda.


4a • JLS i turistički uredi uspostavili su zajedničke komunikacijske standarde i konstante

• Osmišljavanje i izrada vizualnog identiteta, slogana i promotivnih konstanti prekograničnog područja

• Izrada serije fotografija za zajedničku promociju

• Izrada promotvnog turističkog filma prekograničnog područja

• Izrada i održavanje zajedničkih internetskih stranica i kanala na društvenim mrežama

• Izrada zajedničkih promotivnih materijala

• Izrada zajedničkog prijenosnog izložbenog postava za prezentacije i sajmove

• Osmišljen i kreiran zajednički vizualni identitet, slogan i promotivne konstante

• Izrađena galerija fotografija i distribuirana dionicima turističke ponude na prekograničnom području

• Izrađen i distribuiran promotivni film

• Izrađena zajednička internet stranica i korisnički računi na društvenim mrežama.

• Broj i doseg objava na internetu i društvenim mrežama

• Izrađena zajednička turistička brošura

• Izvršena nabava i izrađen jednostavni priojenosni izložbeni postav za sajmove i prezentacije

2015 -

2021

4b • JLS i turistički uredi zajednički predstavljaju turističku ponudu prekograničnog područja na različitim događanjima, prezentacijama i sajmovima

• Realizacija zajedničkih nastupa i prezentacija na sajmovima i događanjima

• Broj zajedničkih nastupa na sajmovima i prezentacijama.

• Broj sudionika iz različitih dijeklova prekograničnog područja

• Broj posjetitelja • Broj i doseg medijskih objava

4c • JLS i turistički uredi surađuju na osmišljavanju i realizaciji zajedničkih projekata s ciljem privlačenja sredstava iz međunarodnih fondova

• Osmišljavanje zajedničkih projekata i aplikacija na međunarodne fondove

• Broj izrađenih aplikacija • Broj prihvaćenih aplikacija

4d • Dionici ponude samostalno promoviraju prekogranično područje u vlastitim promotivnim materijalima i kanalima

• Distribucija promotivnih materijala i standarda dionicima

• Poticanje korištenja zajedničkih materijala i konstanti

• Broj objava pojedinih materijala u promotivnim materijalima dionika ponude

• Količina i doseg upotrijebljenih zajedničkih materijala

38

Strateški cilj 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021



5a • Prekogranično područje prepoznato na ciljanimm tržištima u Hrvatskoj, BiH i emitivnim tržištima Europe

• Promocija putem interneta i društvenih mreža

• Promocija putem lokalnih i nacionalnih medija

• Predstavljanje na sajmovima i događanjima

• Predstavljanje cjelokupnog područja SGS na najfrekventnijim pozicijama i događanjima

• Promocija prekograničnog područja kroz projekte zajedničkog oglašavanja s dionicima ponude

• Broj i doseg objava na internetskim stranicama i društvenim mrežama

• Broj i doseg objava u lokalnim i nacionalnim medijima

• Broj prezentacija i sajmova na kojima su održane prezentacije, broj i struktura posjetitelja

• Broj održanih prezentacija, brojnost i struktura posjetitelja

• Broj sudionika na projektima zajedničkog oglašavanja, broj objava, naklade i doseg objavljenog promotivnog materijala

• Pokazatelji turističkog prometa

5b • Prekogranično područje prepoznato u hrvatskim iseljeničkim zajednicama diljem svijeta

• Izravna komunikacija s hrvatskim iseljeničkim zajednicama

• Izravna komunikacija s organizatorima putovanja hrvatskih iseljeničkih zajednica

• Organizacija studijskih putovanja za predstavnike specijaliziranih agencija i organizatora putovanja

• Broj ostvarenih kontakata i susreta

• Broj organiziranih radionica, broj i sastav sudionika

• Broj organiziranih grupnih posjeta iseljeničkih zajednica prekograničnom području


5c • Prekogranično područje predstavljeno posrednicima i organizatorima kružnih turističkih putovanja

• Izravna komunikacija • Organizacija studijskih

putovanja i radionica • Sudjelovanje na

međunarodnim sajmovima.

• Promocija prekograničnog područja kroz projekte zajedničkog oglašavanja s dionicima ponude.

• Broj i sadržaj komunikacije • Broj održanih radionica, broj i

sastav sudionika • Broj održanih prezentacija na

sajmovima, posjećenost i sastav.

• Broj sudionika projekata zajedničkog oglašavanja, broj i doseg objava


39

6. Određivanje prioriteta i mjera 6.1. Prioriteti, proizašli iz strateških ciljeva, koji će doprinijeti ostvarenju

ciljeva – promocije turizma prekograničnog područja U skladu s vizijom i strateškim ciljevima, definirani su prioriteti djelovanja u promatranom razdoblju

Strateški cilj / prioritet 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021






Razina prioriteta

Nema aktivnosti Niska razina prioriteta Srednja razina

prioriteta Primarne aktivnosti

Redoslijed prioriteta u razdoblju do 2021. godine u skladu sa zamišljenom dinamikom razvoja turizma prdručja:

2015. Fokus na predstavljanju rezultata projekta SGS 2016. Fokus na komunikaciji s lokalnom zajednicom – formiranje proizvoda 2017. Fokus na pripremi promotivnih aktivnosti na otvorenom tržištu 2018. – 2021. Fokus na promotivnim aktivnostima prema ciljanim tržištima

40

6.2. Definicija korisnika i nositelja prioriteta i mjera 6.2.1. Nositelji prioriteta i mjera

Kao i svi projekti prekogranične suradnje, i SGS bazira svoj uspjeh na suradnji većeg broja dionika. Nijedan dionik su projektu nema ni financijsku ni organizacijsku snagu da samostalno ostvari značajan učinak na turističkom tržištu.

Nositelji aktivnosti promocije prekograničnog područja i turističkih projekata uz SGS u narednom razdoblju, bit će partneri na projektu, u prvom redu JLS na prekograničnom području:

Grad Sinj

Grad Solin

Općina Prozor Rama

Općina Livno

Općina Tomislavgrad

Jedinice lokalne samouprave aktivnosti će provoditi koristeći vlastite kapacitete, organizacijsku infrastrukturu uspostavljenu kroz projekt SGS, povezane institucije i javna poduzeća. Nositelji mjera mogu biti ustanove s područja zaštite prirodne i kulturne baštine. Nositelji previđenih mjera na provedbi strategije promocije prekograničnog područja obuhvaćenog projektom SGS su:

• Gradovi i općine – nadležni uredi i odjeli • Turističke zajednice i uredi • Komunalne tvrtke • Ustanove za upravljanje kulturnim i prirodnim vrijednostima osnovane od strane

grada ili općine

Ovisno o pojedinoj mjeri i prioritetu, JLS mogu dogovoriti partnerstvo i kao nositelje postaviti tvrtke, udruge civilnog društva ili druge nositelje poput:

• Županijske Turističke zajednice i uredi • JU za upravljanje kulturnim i prirodnim vrijednostima na županijskoj razini • JU na državnoj razini

41

6.2.2. Korisnici i krajnji korisnici prioriteta i mjera

JLS kao nositelji aktivnosti, kod propisivanja mjera i prioriteta definart će njihove korisnike i krajnje korisnike koji će varirati, ovisno o ciljevima svake mjere. Korisnici mjera mogu biti pravne i privatne osobe koje sudjeluju u očuvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti i kreiranju turističke ponude:

• Turistički uredi i zajednice (ukoliko su nositelji mjera JLS) • Javne ustanove i institucije (ukoliko su nositelji mjera JLS) • Udruge civilnog društva (HGSS, ekološke udruge, sportski klubovi, kulturno

umjetnička društva, društva za očuvanje tradicijske baštine, udruge za organizaciju kulturnih i zabavnih događanja...)

• Poduzetnici – posrednici i organizatori putovanja (agnecije) • Poduzetnici – ugostitelji (smještaj i prehrana) • Poduzetnici – proizvođači tradicionalnih proizvoda i suvenira • Poduzetnici – proizvođači hrane i pića • Vlasnici objekata i zemljišta na kojima se nalaze kulturne i prirodne atrakcije

Krajnji korisnici su pojedinci, udruge i tvrtke koje će osjetiti dobrobiti provedenih projekata ostvarenjem mogućnosti posjećivanja pojedinih atrakcija, zapošljavanjem i podizanjem kvalitete života na području gdje se mjere provode:

• Turisti, posjetitelji atrakcija uz SGS • Stanovništvo prekograničnog područja kroz podizanje kvalitete života. • Stanovništvo prekograničnog područja kroz zapošljavanje i ostvarenje prihoda • Udruge i ustanove kao korisnici rezultata mjera i poticaja

42

6.3. Mehanizami provedbe

M1 Provođenje promotivnih aktivnosti postojećim alatima i kanalima

Korištenjem postojećih kanala i alata mogu se ostvariti veliki efekti uz minimalna uložena sredstva. Svaka JLS ima neke svoje uhodane kanale koje može ustupiti za promociju zajedničkih proizvoda i projekata. Postojeći kanali i alati promocije detaljno su opisani u Analizi stanja (poglavlje 5.6., str 74 -79). Većina JLS komunicira turističku ponudu putem internetskih stranica i društvenih mreža. Redovito komuniciraju s lokalnim medijima i javnostima. Pojedine JLS i TZ izdaju i vlastite publikacije i posjećuju sajmove, te postavljaju turističku signalizaciju. Na području uz SGS i sada se događaju brojne aktivnosti koje okupljaju veliki broj ljudi, što može biti kanal komunikacije. Za provedbu aktivnosti putem ovog mehanizma potrebno je:

• definirati zajedničM6 • ke standarde alate i komunikacijske konstante. • identificirati postojeće promotvne alate i kanale komunikacije • utvrditi alate i kanale koji će se koristiti za zajedničko oglašavanje • utvrditi načine komunikacije i razmjene podataka i promotivnih materijala • Utvrditi kriterije odabira motiva i sadržaja komunikacije

M2 Provođenje promotivnih aktivnosti – objava zajedničkih publikacija

Izdavanjem zajedničkih publikacija ostvaruju se značajne uštede i pojačani efekt komunikacije u odnosu na pojedinačna izdanja. Stavljanjem najznačajnijih atrakcija s cijelog područja SGS dobiva se reprezentativnije i atraktivnije promotivno izdanje uz značajno smanjene troškove produkcije. Tako izrađene publikacije preuzimaju nositelji, koji ih poslije distribuiraju kroz zajedničke akcije (mehanizam 3) ili postojeće kanale (mehanizam 1). Za provedbu aktivnosti putem ovog mehanizma, potrebno je definirati alate koji će se koristiti, proračun, podjelu troškova, te odabrati najznačajnije atrakcije s područja za promociju.

M3 Organizacija zajedničkih promotivnih događanja

Mehanizam organizacije zajedničkih promotivnih događanja obuhvaća: • zajedničko predstavljanje na turističkim sajmovima • zajedničko predstavljanje na proizvođačkim i obrtničkim sajmovima • zajedničko predstavljanje na kulturnim, sportskim, tradicijskim i ekološki

orijentiranim događanjima • organizacija vjerskih, zabavnih, sportskih i kulturnih manifestacija na području SGS

Za provedbu aktivnosti putem ovog mehanizma potrebno je provesti aktivnosti identifikacije subjekata koji će sudjelovati u zajedničkoj promociji, odrediti mjesta i događaje, te izraditi minimalnu zajedničku platformu prezentacije.

43

M4 Provođenje mjera edukacije za korisnike

Analizom stanja i kroz radionice utvrđena je potreba za edukacijom na području osmišljavanja, razvoja i promocije turizma. Prekogranično područje obuhvaćeno projektom SGS nije primarno turistiki orijentirano područje, te je važno educirati dionike ponude o načinima formiranja i prodaje proizvoda i promociji. Aktivnosti u okviru ove mjere obuhvaćaju izradu rasporeda i tema radionica, promociju i održavanje radionica u mjestima diljem područja uz SGS.

M5 Provođenje mjera poticanja razvoja turističkih proizvoda

Ključ uspjeha razvoja turizma na prekograničnom području je potaknuti promjenu u razmišljanju lokalne zajednice i dionika ponude u smjeru formiranja prepoznatljivih, utrživih i održivih proizvoda. Prirodne i kulturne atrakcije i događanja još uvijek se u najvećoj mjeri doživljavaju kao vrijednosti i identifikacijski simbole, a ne kao proizvodi prilagođeni tržištu. Mjera uključuje raspisivanje nagradnih natječaja za najbolje osmišljene proizvode i poticanje formiranja i stavljanja na tržište zaokruženih, osmišljenih proizvoda, vođenih izleta, aranžmana, suvenira, jela, turističkih događanja i drugih turističkih proizvoda.

M6 Provođenje mjera poticanja promocije turizma na prekograničnom području

Mjera poticanja promotivnih aktivnosti provodi se kroz mehanizme zajedničkog oglašavanja i sufinanciranja promotivnih aktivnosti poduzetnika u turizmu. Mehanizam zajedničkog oglašavanja obuhvaća aktivnosti uključivanja dionika ponude u promotivne aktivnosti nositelja promocije i sufinanciranje vlastitih promotivnih aktivnosti poduzetnika prema kriterijima koje raspisuju nositelji.

44

6.4. Definicija okvirnih financijskih sredstava potrebnih za provedbu prioriteta i mjera

Predloženi financijski okviri su isključivo savjetodavnog karaktera. Aktivnosti se mogu provoditi većim ili manjim intenzitetom i proračunom. Korištenjem ljudskih potencijala kroz udruge i volontere, može se postići jednak efekt uz manja sredstva. Dio sredstava iz proračuna koji se izdvajaju za opće namjene (kultura, sport, turizam, komunalne djelatnosti) mogu se usmjeriti prema aktivnostima obuhvaćenim projektom SGS, pa se na taj način, neće povećavati ukupni proračun.

Realizacija proračuna i financiranje aktivnosti odvija se iz slijedećih izvora:

1. JLS i turistički uredi – namjenska sredstva 2. JLS i turistički uredi – korištenje postojećih resursa, usmjerenih u ciljeve projekta SGS 3. Županijske TZ i druge županijske institucije 4. Državne institucije 5. EU fondovi

Planirane aktivnosti bit će osmišljene i aplicirane na različite izvore financiranja. Proračun promocije SGS ovisit će o uspješnosti tih aplikacija, kao i o realizacijama proračuna JLS i lokalnih turističkih ureda.

Strateški cilj / prioritet 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021


- 5.000 10.000 - - - -


3.000 6.000 6.000 - - - -


- 4.000 12.000 - - - -


1.500 4.000 20.000 20.000 20.000 20.000


10.000 10.000 20.000 20.000 20.000 20.000

*Iznosi u EUR-ima, bez PDV-a

Navedeni iznosi u tablici dati su okvirno. Svaka stavka može biti veća ili manja, ovisno o željama i mogućnostima partnera. Važno je napomenuti da se najveći dio navedenih iznosa može uklopiti u postojeće strukture proračuna (stavke za kulturu, turizam, sport i zaštitu okoliša), te ne bi trebale dodatno opterećivati proračun.

Projektne aktivnosti usklađene su s dokumentima viših razina, te je moguće za njih zatražiti sredstva iz županijksih, državnih i europskih fondova.

45

7. Akcijski plan 7.1. Raspodjela odgovornosti za provedbu strategije

GRAD SINJ, kao glavni partner na projektu SGS, glavni je koordinator svih projekata i aktivnosti promocije prekograničnog područja.

Nositelj Provedba Evaluacija

Grad Sinj

TZ Grada Sinja Grad Sinj, Upravni odjel za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti, gospodarstvo i upravljanje imovinom

Grad Solin

TZ Grada Solina Grad Solin, odsjek za gospodarstvo i zaštitu okoliša

Općina Prozor Rama

Služba za razvoj, poduzetništvo, obrt i financije

Općina Prozor Rama

Općina Livno

Turistička zajednica HBŽ Livno Općina Livno, služba za gospodarstvo i inspekcijske poslove


Turistički ured Tomislavgrad Općina Tomislavgrad, služba za gospodarstvo, inspekciju i zajedničke poslove

U pojedinim aktivnostima i mjerama mogu se, kao nositelji i provoditelji aktivnosti pojavljivati i ostali partneri na projektu SGS:

• Franjevački samostan Gospe Sinjske • Hrvatska gorska služba spašavanja-Stanica Split • PD Kamešnica-Livno • Franjevački samostan Rama-Šćit

46

7.2. Akcijski plan – popis aktivnosti

Strateški / Specifični cilj

Meh

aniz

am

Aktivnosti Nositelji Korisnici

Prio

ritet

Godi

na

1 Predstaviti rezultate i dodane vrijednosti projekta SGS u turističkom razvoju prekograničnog područja.

1a Svi dionici na projektu upoznati s rezultatima

M1 A101 Organizacija završnog događanja

Grad Sinj Partneri na projektu 1 2015

1b Svi ključni dionici u formiranju turističke ponude upoznati s rezultatima projekta

M1 A101 Organizacija završnog događanja

Grad Sinj Dionici turističke ponude

1 2015

1b Svi ključni dionici u formiranju turističke ponude upoznati s rezultatima projekta

A101 Distribucija promotivnih materijala putem klasične i elektronske pošte dionicima

Grad Sinj Dionici turističke ponude

2 2015

1c Minimalno 60% dionika turističke ponude s upoznato s rezultatima projekta

M1 A101 Objava rezultata projekta na internetskim stranicama SGS, gradova i općina. Distribucija rezultata lokalnim medijima. Organizacija konferencija za novinare i prezentacija u svakoj JLS

Grad Sinj, Grad Solin, Grad Trilj, Općina Tomislavgrad, Općina Livno, Općina Prozor-Rama

Dionici turističke ponude

2 2015

1d Minimalno 60% stanovništva upoznato s rezultatima projekta

M3 A102 Putujuća prezentacija SGS


Lokalna zajednica 3 2016

2 Podići razinu svijesti stanovništva o turističkoj ponudi te kulturnim i prirodnim vrijednostima na prekograničnom području

2a Lokalna zajednica upoznata s postojećom turističkom ponudom i učincima turizma na gospodarstvo prekograničnog područja.

M1 A201 Razmjena informacija među turističkim uredima i JLS. Objava zajedničkih, objedninjenih podataka i izvješća o turističkim kretanjima na vlastitim stranicama i u lokalnim medijima


Lokalna zajednica 1 2015 - 2019

2b Lokalna zajednica upoznata s kulturnim vrijednostima na cijelom prekograničnom području

M3 A202 "Staza srca" - Program kulturne razmjene


Udruge civilnog društva, lokalna zajednica (stanovništvo)

2 2015-2017

47


Meh

aniz

am


Prio

ritet

Godi

na

2b Lokalna zajednica upoznata s kulturnim vrijednostima na cijelom prekograničnom području

M3 A203 "Staza života" - Program sportskih i ekoloških susreta


Udruge civilnog društva, lokalna zajednica (stanovništvo)

2 2015-2017

2b Lokalna zajednica upoznata s kulturnim (gastro) vrijednostima na cijelom prekograničnom području

M3 A204 “Staza dobre hrane” – gastro festival


Dionici ponude – restorani, lokalna zajednica - stanovništvo

2b /2c Lokalna zajednica upoznata s kulturnim i prirodnim vrijednostima na cijelom prekograničnom području

M3 A102 Putujuća prezentacija SGS


Lokalna zajednica 3 2016

2b/2c Lokalna zajednica upoznata s turističkim potencijalima kulturnih i prirodnih vrijednosti

A102 Putujuća prezentacija SGS


Lokalna zajednica, dionici turističke ponude

3 2016

2b/2c Lokalna zajednica upoznata s načelima održivog korištenja kulturnih vrijednosti u turizmu

A102 Putujuća prezentacija SGS


Lokalna zajednica, dionici turističke ponude

3 2016

3 Informirati, educirati i potaknuti dionike ponude da formiraju prepoznatljive, atraktivne i održive turističke proizvode.

3a Formirati minimalno 5 prepoznatljivih, atraktivnih i održivih turističkih proizvoda s naglaskom na kulturnoj baštini

M4/M5

A301 TOP 5 - SGS, od atrakcije do proizvoda

Grad Solin Udruge, ustanove, poduzetnici, pojedinci - potencijalni dionici ponude

1 2016

3b Formirati minimalno 5 prepoznatljivih, atraktivnih i održivih turističkih proizvoda s naglaskom na prirodnim vrijednostima

M4/M5


HGSS Stanica Split Udruge, ustanove, poduzetnici, pojedinci - potencijalni dionici ponude

1 2016

48


Meh

aniz

am


Prio

ritet

Godi

na

3c Formirati minimalno 5 prepoznatljivih, atraktivnih i održivih turističkih proizvoda s naglaskom na gastronomiji

M4/M5


Općina Prozor - Rama

Udruge, ustanove, poduzetnici, pojedinci - potencijalni dionici ponude

1 2017

3d Formirati minimalno 5 prepoznatljivih, atraktivnih i održivih turističkih proizvoda s naglaskom na događanjima

M4/M5


Grad Sinj Udruge, ustanove, poduzetnici, pojedinci - potencijalni dionici ponude

1 2017

3e Osmisliti 5 suvenira M4/M5



Udruge, ustanove, poduzetnici, pojedinci - potencijalni dionici ponude

1 2017

4 Potaknuti suradnju među JLS, turističkim uredima i dionicima ponude prekograničnog područja na suradnji u formiranju, promociji i prodaji turističkih proizvoda

4a JLS i turistički uredi uspostavili su zajedničke komunikacijske standarde i konstante

M2 A401 Dizajn vizualnog identiteta, osmišljavanje slogana, izrada serije fotografija, izrada promotivnih video klipova, izrada zajedničkih brošura


1 2016

4b Dionici ponude samostalno promoviraju prekogranično područje u vlastitim promotivnim materijalima i kanalima

M2 A401 Distribucija materijala dionicima ponude.


2 2016-2017

4c JLS i turistički uredi zajednički predstavljaju turističku ponudu prekograničnog područja na različitim događanjima, prezentacijama i sajmovima

M3/M4

A402 Studisjko putovanje - radionice za touroperatore

Grad Sinj / Općina Prozor Rama

3 2017

4d JLS i turistički uredi surađuju na osmišljavanju i realizaciji zajedničkih projekata s ciljem privlačenja sredstava iz međunarodnih fondova

M4/M5

A403 Prekogranična suradnja - zajednička prilika

Grad Sinj 2 2017

5 Promovirati turističku ponudu prekograničnog područja obuhvaćenog projektom SGS na domaćim i međunarodnim tržištima

49


Meh

aniz

am


Prio

ritet

Godi

na

5a Prekogranično područje prepoznato na ciljanimm tržištima u Hrvatskoj, BiH i emitivnim tržištima Europe

M6 A501 Udruženo oglašavanje Grad Sinj, Grad Solin, Grad Trilj, Općina Tomislavgrad, Općina Livno, Općina Prozor-Rama

1 2018-2021

5c Prekogranično područje

predstavljeno posrednicima i organizatorima kružnih turističkih putovanja

M3 A502 Mediterranean inlands - ready to be discovered

Grad Sinj 2 2017-2021

7.3. Akcijski plan – opis aktivnosti

Aktivnosti opisane u ovom poglavlju su opisane okvirno. Detaljni opis, zajedno sa specifikacijama troškova, terminskim planom, raspodjelom odgovornosti i mjerilima uspjeha, donijet će se prilikom planiranja svake pojedine aktivnosti.

A101 Organizacija završnog događanja Nositelji Grad Sinj Godina 2015 Mehanizmi M1 Korisnici Partneri na projektu Razina prioriteta 1 Okvirni trošak -

Opis aktivnosti

Organizacija završnog događanja projekta SGS ujedno je i prva aktivnost strateške promocije turizma prekograničnog područja. Cilj aktivnosti je predstavljanje rezultata projekta partnerima na projektu, dionicima turističke ponude i lokalnoj zajednici.

Na završnom događanju bit će održana prezentacija rezultata projekta. Medijsko izvješće bit će distribuirano svim lokalnim medijima u gradovima i općinama na prekograničnom području. Izvješće i rezultati bit će objavljeni na internetskim stranicama projekta i partnera na projektu. Dionicima ponude bit će dostavljeni linkovi na članke. Dionicima ponude bit će dostavljena izvješća o provedenim aktivnostima i budući planovi.

50

A102 Putujuća prezentacija SGS Nositelji Grad Sinj, Grad Solin, Grad Trilj,

Općina Tomislavgrad, Općina Livno, Općina Prozor-Rama

Godina 2015 Mehanizmi M3

Korisnici Partneri na projektu Razina prioriteta 1 Okvirni trošak

Opis aktivnosti

Aktivnosti A102 prethodi aktivnost A401. Nakon što se definiraju standardi i konstante komuniciranja, pristupa se izradi mobilnih prezentacijskih alata koji će se koristiti u nizu promotivnih aktivnosti na području SGS i na sajmovima. Putujuća prezentacija sastoji se od*

• 1 Pop up bannera (2x3m) • 4 Foldable stand sustava dimenzija 240 x 180 cm • 2 Prijenosna pulta / prezentacijska stola • 6 roll up bannera • 2 stalka za letke • 1 LCD monitor minimalne dijagonale 90 cm

Na prezentacijskim displejima bit će prestavljena kulturna i prirodna bogatstva prekograničnog područja, turistički potenicijali i i ponuda. Namijenjena je lokalnoj zajendici i svim dionicima s prekograničnog područja. Može se koristiti i u promociji na međunarodnim sajmovima. Putujuća prezentacija obići će sve gradove i općine tijekom godine kako bi predstavila cijelo područje u svakoj sredini. Prezentacija će biti postavljena u gradovima i općinama uoči dana Grada / Općine, glavnih vjerskih blagdana. Putujuća prezentacija pratit će i edukacijske radionice, sportske i kulturne susrete, sajmove, izložbe i dr. Konačni sastav, dizajn i izgled putujuće izložbe bit će određen pri raspisivanju natječaja za njegovu izradu. Popis termina i mjesta izlaganja putujuće prezentacije odredit će se u dogovoru nositelja.

*sastav je dat okvirno. On se može mijenjati ovisno o zamislima autora. Sastav prezentacije mora biti takav da svi materijali stanu u jedno dostavno vozilo.

51

A201 Razmjena informacija među turističkim uredima i JLS. Objava zajedničkih, objedninjenih podataka i izvješća o turističkim kretanjima na vlastitim stranicama i u lokalnim medijima

Nositelji Grad Sinj Godina 2015 - 2021 Mehanizmi M1 Korisnici Partneri na projektu Razina prioriteta 1 Okvirni trošak

Opis aktivnosti

Cilj aktivnosti je prikupljanje zajedničkih podataka radi lakše analize i budućeg planiranja, te zajedničko objavljivanje godišnjih podataka s ciljem senzibilizacije javnosti da se radi o jedinstvenom turističkom području. Aktivnost se provodi tri puta godišnje:

• Uoči početka glavne turističke sezone • Nakon završetka glavne turističke sezone • Nakon završetka godine

Rezultate predtavljaju čelnici turističkih ureda na zajedničkoj konferenciji za nocinare, a nakon toga se zajednički i odvojeni podaci distribuiraju lokalnim medijima i objavljuju na vlastitim internetskim stranicama.

A202 "Staza srca" - Program kulturne razmjene Nositelji Grad Sinj, Grad Solin, Grad Trilj,


Godina 2015-2017 Mehanizmi M3


Opis aktivnosti

Programom kulturne razmjene potiče se međusobna suradnja i jača zajednički identitet. Svaka JLS svake godine bira vlastite „kulturne ambasadore“ koji će tijekom godine nastupati po drugim JLS uz SGS. Nastupi kulturno umjetničkih društava s područja SGS imat će prioritet u osmišljavanju programa na središnjim proslavama (Sinjska alka, Velika Gospa, Mala Gospa, Božići dr.). Svaka jedinica JLS financirat će nastup svojih kulturno umjetničkih skupina u svakom gradu / općini partneru na projektu minimalno jednom godišnje. Društva, ustanove i pojedinci koji će predstavljati svoj kraj na prekograničnom području bit će izabrani početkom godine. Nakon izbora, napravit će se program na godišnjoj razini. Gradovi i općine ustupat će prostor za izvođače i kulturne prezentacije besplatno, te u skladu s mogućnostima, promovirati događanja kroz uhodane kanale komunikacije. Programi i događaji koristit će ustanovljene komunikacijske konstante (znak, logo, slogan, fotografije...) te jasnu oznaku da se radi o programu promocije prekograničnog područja i projekta SGS.

52

A203 "Staza života" - Program sportskih i ekoloških susreta Nositelji Grad Sinj, Grad Solin, Grad Trilj,


Godina 2015-2017

Mehanizmi M3


Opis aktivnosti

Tijekom godine u svaka JLS organizirat će jedno sportsko / ekološko događanje koji se odvija na većem broju lokacija na prekograničnom području i uključuje sudionike iz više JLS. Događanja mogu biti geografski rasporođena s obe strane prekograničnog područja, ili uključivati suidonike s obe strane granice. To mogu biti biciklističke utrke i susreti, treking utrke, turniri u raznim sprotovim i igrama, susreti planinara, akcije čišćenja prirode i sl. Svaka JLS u rujnu raspisuje natječaj za organizaciju događanja u idućoj godini, u okviru redovite djelatnosti raspisivanja natječaja za programe u kulturi, sportu i sl. U skladu s vlastitim terminima, donosi odluku o datumu i tipu događanja., a najkasnije u siječnju tekuće godine. Izrađuje se zajednički program i promovira događanje tijekom cijele godine. Programi i događaji koristit će ustanovljene komunikacijske konstante (znak, logo, slogan, fotografije...) te jasnu oznaku da se radi o programu promocije prekograničnog područja i projekta SGS.

A204 "Staza dobre hrane" – gastro manifestacije i radionice Nositelji Grad Sinj, Grad Solin, Grad Trilj,


Godina 2015-2017

Mehanizmi M3


Opis aktivnosti

Staza dobre hrane je projekt koji okuplja ugostitelje – restorane s područja SGS. Udruženi kroz ugositetljske cehove i strukova udruženja, onrganiziraju manifestaciju „Staza dobre hrane“. Staza dobre hrane sastoji se od dva dijela:

1. Radionice za restorane s ciljem edukacije o načinima prodaje tradicionalne gastronomske ponude

2. Javne manifestacije s ciljem prezentacije gastronomske ponude lokalnoj javnosti i turistima

Središnji događaj – manifestacija „Staza dobre hrane“ održava se jednom godišnje, svake godine u drugom gradu na području SGS. Na manifestaciji se predstavljaju jela

53

A301 TOP 5 - SGS, od atrakcije do proizvoda Nositelji Grad Sinj Godina 2015 Mehanizmi M1 Korisnici Partneri na projektu Razina prioriteta 1 Okvirni trošak

Opis aktivnosti

Ova aktivnost KLJUČNA JE za uspjeh razvoja turizma na prekograničnom području. Projekt TOP 5 – SGS uključuje identifikaciju i osmišljavanje 5 zaokruženih proizvoda koji inspiraciju crpe iz različitih čimbenika atraktivnosti:

• Kulturni (i vjerski) turizam • Avanturistički / sportski / ciklo turizam • Gastro (i eno) turizam • Događaj kao turitički proizvod • Suvenir kao turistički proizvod.

Cilj aktivnosti je da dionici ponude na prekograničnom području, kroz radionice i susrete sa stručnjacima i poduzetnicima – organizatorima putovanja:

1. Identificiraju najvažnije atrakcije u svakom segmentu 2. Utvrde razliku između atrakcije i proizvoda 3. Usvoje znanja o turističkim proizvodima 4. Usvoje znanja o kanalima prodaje

Projekt se dijeli na 5 podprojekata, koje provode različiti nositelji:

• Kulturni (i vjerski) turizam – Grad Sinj • Avanturistički / sportski / ciklo turizam – HGSS Stanica Split • Gastro (i eno) turizam – Općina Prozor – Rama • Događaj kao turitički proizvod – Grad Sinj • Suvenir kao turistički proizvod – Općina Tomislavgrad

Svaki podprojekt sastoji se od dva dijela: 1. Edukacijsko radionički dio, na kojem dionici ponude uče o formiranju

proizvoda 2. Natječaj za izbor kreativnih rješenja i izbor najboljih proizvoda iz svih pet

kategorija Na radionice i natječaj mogu se prijaviti udruge, ustanove, poduzetnici i pojedinci – svi potencijalni dionici ponude. Nakon radionica raspisuju se natječaji za proizvode u turizmu. Odabire se 5 najboljih proizvoda, koji se nagrađuju simboličnim nagradama u vrijednosti do 1.000 kuna. Nagrada služi kao poticaj da se što više ljudi prijavi na radionice. Na kraju cijelog ciklusa, izrađuje se brošura pod nazivom „Staza Gospi Sinjskoj – TOP 5“, a odabrani proizvodi i suveniri uključuju se u „Putujuću prezentaciju“ te se promoviraju na događanjima.

54

A401 Dizajn vizualnog identiteta, osmišljavanje slogana, izrada serije fotografija, izrada promotivnih video klipova, izrada zajedničkih brošura

Nositelji Grad Sinj Godina 2015 Mehanizmi M1 Korisnici Partneri na projektu Razina prioriteta 1 Okvirni trošak

Opis aktivnosti

Promotivne i komunikacijske konstante nužne su za kvaklitetno komuniciranje. One uključuju:

• Vizualni idenitetet • Slogan • Grafičke standarde • Galeriju fotografija • Galeriju video zapisa • ID brošuru

Projekt započinje prikupljanjem materijala izrađenih kroz projekt SGS. Nakon toga, raspisuju se natječaji za ostale elemente komunikacije koji nedostaju. Rezultati se distribuiraju partnerima na projektu i uključuju u dizajn Putujuće prezentacije SGS.

A402 Studisjko putovanje za partnere i organizatore putovanja Nositelji Grad Sinj, Grad Solin, Grad Trilj,


Godina 2017 Mehanizmi M1

Korisnici Partneri na projektu, dionici ponude

Razina prioriteta 1 Okvirni trošak

Opis aktivnosti

Studijsko putovanje organizira se s ciljem upoznavanja ponude od samih dinika ponude i partnera na projektu. Kako se radi o relativno velikom području, realno je očekivati da ni sami dionici ponude, pa čak i partneri na projektu nisu upoznati sa svim elementima ponude. Putovanje u traje tri dana (dvije noći), što odgovara tipičnom „vikend bijegu“ suvremenih turista. U ta tri dana, grupa će, uz pratnje domaćina i vodiča, obići lokalitete i izletišta zastupljena u brošuri SGS TOP 5. Cilj studijskog putovanja je upoznavanje ponude od strane samih partnera na projektu i ključnih dionika ponude (organizatori putovanja ) kako bi upoznali ponudu i tako je mogli promovirati na tržištu.

55

A403 Prekogranična suradnja - zajednička prilika Nositelji Grad Sinj Godina 2015 Mehanizmi M1 Korisnici Partneri na projektu Razina prioriteta 1 Okvirni trošak

Opis aktivnosti

Jednom godišnje, partenri na projektu nalaze se na radnom sastanku, na kojem razmjenjuju informacije o državnim i međunarodnim poticajnim mjerama promocije i realizacije zajedničkih projekata na prekograničnom području. Uz iznesene prilike i projekte, partneri dogovaraju i kanale i načine distribucije informacija tijekom godine.

A501 Udruženo oglašavanje Nositelji Grad Sinj, Grad Solin, Grad Trilj,


Godina 2018 - 2021 Mehanizmi M1


Opis aktivnosti

U mjesecu listopadu, JLS putem turističkih ureda i zajednica, raspisuju natčječaj za sufinanciranje oglašavanja proizvoda i usluga na domaćem i međunarodnom tržištu. Ukupan proračun za sufinanciranje oglašavanja donosi svaka JLS za sebe. Natječajem se definira kakva promocija, koje usluge i proizvodi će se sufinancirati, na kojim kanalima i u kojim udjelima. Svi oglasi financirani kroz projekte sufinanciranja koristit će vizualni identitet i konstante projekta SGS. Smjernice za izradu pravilnika za sufinanciranje dogovorit će turistički uredi i JLS, a sam sadržaj definirat će svaka JLS za sebe. Svi oglasi i sionici uključeni u mjeru udruženog oglašavanja dodatno će biti promovirani na stranicama JLS i SGS.

56

A503 Mediterranean inlands - ready to be discovered Nositelji Grad Sinj, Grad Solin, Grad Trilj,


Godina 2017-2021 Mehanizmi M1


Opis aktivnosti

Predstavljanje prekograničnog područja i SGS na međunarodnim sajmovima. Aktivnost predviđa sujdelovanje na slijedećim sajmovima:

• Koeln, sajam autobusera • Berlin ITB • Međunarodni dani turizma – Sarajevo • Place2Go – Zagreb • Sajam GAST – Split

Izlaganje na sajmu, ukoliko je moguće, bit će organizirano u okviru ponude županijskih turističkih zajednica. Predstavnici prekograničnog područja na sajmu će se susretati s touropretaorima i organizatorima putovanja s ciljem stjecanja znanja i prilagođavanja ponude tržišnim zahtjevima.

57

7.4. Način evaluacije uspješnosti Strategije

Evaluaciju uspješnosti Strategije promocije provodi zajedničko tijelo formirano od predstavnika JLS, partnera na projektu.

Evaluacija se provodi redovito, na godišnjoj osnovi. Dok traje provedba Strategije, primarni razlog evaluacije je utvrđivanje stupnja provedbe pojedinih aktivnosti i mjera, te ostvarivanje specifičnih ciljeva koji iz njih proizlaze (opisano u poglavlju 5.5.) Ovisno o stupnju provedbe aktivnosti i ostvarenim rezultatima, može se nastaviti s provedbom strategije kako je plniarno, ili se pristupiti izmjenama.

Konačnu ocjenu uspješnosti strategije, zajedničko tijelo donosi po završetku provedbe svih aktivnosti. Evaluacija strategije provodi se usporedbom zadanih strateških ciljeva sa stvarnim stanjem na terenu, za potrebe evaluacije, koristit će se slijedeći podaci i statistike:

Strateški cilj Mjerilo uspjeha

1. Predstaviti dodane vrijednosti projekta SGS u turističkom razvoju prekograničnog područja.

• Anketno istražiavanje

2. Podići razinu svijesti stanovništva u prekograničnom području RH i BiH o postojećoj turističkoj ponudi, uslugama, te kulturnim i prirodnim vrijednostima uz rutu SGS.

• Anketno istraživanje • Provedeni projekti valorizacije i

zaštite • Podaci o posjećivanju

3. Informirati, educirati i potaknuti dionike ponude, da formiraju prepoznatljive, atraktivne i održive truističke proizvode.

• Broj formiranih, uspješnih proizvoda

4. Potaknuti JLS i turističke urede s cijelog područja obuhvaćenog projektom SGS na suradnju u formiranju, promociji i prodaji turističkih proizvoda.

• Broj ostvarnih projekata suradnje, borj posjetitelja i sudionika

5. Promovirati turističku ponudu prekograničnog područja obuhvaćenog projektom SGS na domaćim u međunarodnim tržištima


58

8. Zaključak | plan je ništa, planiranje je sve

Projekt SGS je projekt prekogranične suradnje. Nastao je na dragovoljnoj bazi i dogovoru sudionika. Strategija promocije nije obvezujući dokument i ne može ni na koji način prisiliti partnere niti dionike na suradnju.

Strategiju stoga treba, prije svega, shvatiti kao savjetosavni dokument koji donosi okvire i pravce djelovanja. Držeći se strategije, ali i korigirajući njezine elemente tijekom provedbe, partneri na projektu ostvarit će željene rezultate.

Documents

Zajednička strategija promocije turizma na RH-BiH prekograničnom području