ZAKONO ZDRAVSTVENOJ ZATITI

Dr.sc. ulija Malatestini, dr.med.Nastavni ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE

OPE ODREDBE

Ovim se Zakonom ureuju:

naela, mjere, nain provoenja, organizacija zdravstvene zatite, nositelji drutvene skrbi za zdravlje stanovnitva, prava i obveze osoba u koritenju zdravstvene zatite, sadraj, nain obavljanja, nadzor nad obavljanjem zdravstvene djelatnosti.

Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu i propisima koji se donose na temelju njega, bez obzira jesu li koriteni u mukom ili enskom rodu, obuhvaaju na jednak nain muki i enski rod.

NAELA ZDRAVSTVENE ZATITE

1. Sveobuhvatnost2. Kontinuiranost3. Dostupnost ZZ na podruju Republike Hrvatske i na podruju jedinica podrune (regionalne) samouprave4. Cjelovit pristup primarne zdravstvene zatite5. Specijaliziran pristup specijalistiko-konzilijarne i bolnike zdravstvene zatite

MJERE ZDRAVSTVENE ZATITE

1. zatita od ekolokih imbenika tetnih za zdravlje ukljuivi sve mjere za ouvanje, unapreenje, praenje i poboljanje zdravstvenih i higijenskih uvjeta za ivot i rad ovjeka, 2. provoenje zdravstvenog odgoja, prosvjeivanje i promicanje zdravlja s ciljem unapreenja duevne i tjelesne sposobnosti osoba, 3. otkrivanje i otklanjanje uzroka bolesti, odnosno sprjeavanje i suzbijanje bolesti te ozljeda i njihovih posljedica, 4. mjere i aktivnosti za sprjeavanje, pravovremeno otkrivanje i suzbijanje zaraznih i kroninih masovnih bolesti, 5. mjere zdravstvene zatite u vezi s radom i radnim okoliem (specifina zdravstvena zatita radnika), 6. lijeenje i rehabilitacija oboljelih, tjelesno i duevno oteenih i ozlijeenih osoba, 7. posebne mjere zdravstvene zatite stanovnitva starijeg od 65 godina ivota, 8. palijativna skrb za neizljeivo bolesne, odnosno umirue, 9. osiguravanje cjelovite (preventivne, kurativne i rehabilitacijske) zdravstvene zatite djece i mladei te zatite ena u vezi s planiranjem obitelji, trudnoom, poroajem i majinstvom, 10. opskrba lijekovima i medicinskim proizvodima za zdravstvenu zatitu, 11. pregledi umrlih.

PRAVA GRAANA U OSTVARIVANJU ZDRAVSTVENE ZATITEjednakost u cjelokupnom postupku ostvarivanja zdravstvene zatite,slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije,zdravstvenu uslugu standardizirane kvalitete i jednakog sadraja,prvu pomo i hitnu medicinsku pomo kada joj je ona potrebna,odbijanje lijeenja od strane studenata i odbijanje svih drugih intervencija koje bi samostalno obavljali zdravstveni radnici prije poloenoga strunog ispita i ishoenog odobrenja za samostalan rad,odbijanje pregleda i lijeenja, osim u sluaju kada bi odbijanjem ugrozila zdravlje drugih, ukljuivi tu i pravo da tijekom lijeenja pisanim putem zatrai promjenu doktora medicine, odnosno doktora stomatologije iz razloga koji ne mora ire obrazlagati,prehranu u skladu sa svojim svjetonazorom za vrijeme boravka u zdravstvenoj ustanovi,obavljanje vjerskih obreda za vrijeme boravka u zdravstvenoj ustanovi u za to predvienome prostoru,opremanje u mrtvanici u sluaju smrti, uz primjenu vjerskih, odnosno drugih obiaja vezanih uz iskaz pijeteta prema umrloj osobi. Prilikom koritenja zdravstvene zatite osoba ostvaruje i prava sukladno Zakonu o zatiti prava pacijenata.

RAZINE ZDRAVSTVENE ZATITE

Primarna zdravstvena zatitaSekundarna zdravstvena zatitaTercijarna zdravstvena zatita

1. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZATITA

Obuhvaa:

praenje zdravstvenog stanja stanovnika i predlaganje mjera za zatitu i unapreenje zdravlja stanovnika, sprjeavanje, otkrivanje bolesti kao i lijeenje i rehabilitaciju bolesnika, specifinu preventivnu ZZ djece i mladei, osobito u osnovnim i srednjim kolama te visokim uilitima na svom podruju, ZZ ena, - ZZ osoba s invaliditetom, preventivnu ZZ rizinih skupina i ostalih stanovnika u skladu s programima preventivne zdravstvene zatite, savjetovanje, zdravstveno prosvjeivanje i promicanje zdravlja radi njegovog ouvanja i unapreenja, higijensko-epidemioloku zatitu, sprjeavanje, otkrivanje i lijeenje bolesti zubi i usta s rehabilitacijom, zdravstvenu rehabilitaciju djece i mladei s poremeajima u tjelesnom i duevnom razvoju, patronane posjete, zdravstvenu njegu i lijeenje u kui, medicinu rada, hitnu medicinsku pomo, palijativnu skrb zatitu mentalnoga zdravlja.

Primarna zdravstvena zatita obuhvaa djelatnosti:

ope/obiteljske medicine,zdravstvene zatite predkolske djece, preventivno-odgojnih mjera za zdravstvenu zatitu kolske djece i studenata,javnog zdravstva,zdravstvene zatite ena,stomatoloke zdravstvene zatite,higijensko-epidemioloke zdravstvene zatite,medicine rada,zdravstvene zatite mentalnoga zdravlja, prevencije i izvanbolnikog lijeenje ovisnosti,patronane zdravstvene zatite,njege u kui bolesnika,hitne medicinske pomoi,palijativne skrbi,ljekarnitva,laboratorijske dijagnostike.

2. SEKUNDARNA ZDRAVSTVENA ZATITA

Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini obuhvaa specijalistiko-konzilijarnu i bolniku djelatnost. Specijalistiko-konzilijarna djelatnost u odnosu na zdravstvenu djelatnost na primarnoj razini obuhvaa sloenije mjere i postupke u pogledu prevencije, dijagnosticiranja te lijeenja bolesti i ozljeda, provoenja ambulantne rehabilitacije te medicinske rehabilitacije u kui korisnika, odnosno tienika u ustanovama za socijalnu skrb.Bolnika djelatnost obuhvaa dijagnosticiranje, lijeenje i medicinsku rehabilitaciju, zdravstvenu njegu te boravak i prehranu bolesnika u bolnicama.

3. TERCIJARNA ZDRAVSTVENA ZATITA

Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini obuhvaa pruanje najsloenijih oblika zdravstvene zatite iz specijalistiko-konzilijarnih i bolnikih djelatnosti, znanstveni te izvoenje nastave na temelju ugovora za potrebe nastavnih ustanova zdravstvenog usmjerenja.

ZDRAVSTVENI ZAVODIDjelatnost zdravstvenih zavoda obavlja se na razini primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zatite. Obuhvaa javno-zdravstvenu djelatnost, djelatnost transfuzijske medicine, djelatnost medicine rada, djelatnost zatite mentalnog zdravlja, djelatnost toksikologije i djelatnost hitne medicine.

Dravni zdravstveni zavod obuhvaa svih est djelatnosti, a regionalni samo javnozdravstvenu djelatnost i djelatnost hitne medicine.

LJEKARNIKA DJELATNOST

Ljekarnika djelatnost se obavlja na na razini primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zatite, a obuhvaa opskrbu stanovnitva lijekovima i medicinskim proizvodima.Ljekarnika djelatnost obavlja se samo u sklopu mree javne zdravstvene slube.

SADRAJ I ORGANIZACIJSKI OBLICI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove, trgovaka drutva i privatni zdravstveni radnici pod uvjetima i na nain propisan ovim Zakonom, Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakonom o zdravstvenom osiguranju zatite zdravlja na radu, Zakonom o ustanovama i Zakonom o trgovakim drutvima i Zakonom o koncesijama.

Zdravstvenu djelatnost obavljaju i ustrojbene jedinice Ministarstva obrane i Oruanih snaga Republike Hrvatske u skladu s posebnim propisima.

Zdravstvena djelatnost obavlja se u sklopu i izvan osnovne mree zdravstvene djelatnosti.

Zdravstvena djelatnost mora biti organizirana tako da je stanovnitvu Republike Hrvatske uvijek osigurana i dostupna hitna medicinska pomo, ukljuivi hitan prijevoz

Mjerila za odreivanje osnovne mree zdravstvene djelatnosti utvruju se planom zdravstvene zatite uvaavajui: zdravstveno stanje, broj, dobnu i socijalnu strukturu stanovnitva, jednake uvjete, odnosno mogunosti za koritenje zdravstvenih usluga, potreban opseg pojedine djelatnosti, stupanj urbanizacije podruja, prometne povezanosti, specifinosti naseljenosti te dostupnosti na demografski ugroenim podrujima, osobito na otocima, utjecaj okolia na zdravlje stanovnitva, gospodarske mogunosti

OSNIVANJE I ORGANIZIRANJE ZDRAVSTVENIH USTANOVA Dravni zdravstveni zavod, kliniku kao samostalnu ustanovu, kliniku bolnicu i kliniki bolniki centar moe osnovati Republika Hrvatska. Opu bolnicu moe osnovati upanija. Specijalnu bolnicu moe osnovati upanija, grad i druga pravna osoba. Dom zdravlja, zavod za hitnu medicinsku pomo i zavod za javno zdravstvo moe osnovati upanija. Polikliniku, ljeilite, ustanovu za zdravstvenu njegu, ustanovu za palijativnu skrb i ljekarniku ustanovu mogu osnovati jedinica podrune samouprave i druga pravna i fizika osoba. Ustanovu za zdravstvenu skrb mogu osnivati fizike osobe sa zavrenim sveuilinim diplomskim studijem zdravstvenog usmjerenja.

TIJELA ZDRAVSTVENE USTANOVE1. UPRAVNO VIJEE

Upravno vijee upravlja zdravstvenom ustanovom.Upravno vijee zdravstvene ustanove iji je osniva Republika Hrvatska ili upanija ima pet lanova i ine ga predstavnici: osnivaa (predsjednik i 2 lana), radnika ustanove (2 lana). Mandat lanova upravnog vijea traje etiri godine.

Upravno vijee zdravstvene ustanove: donosi statut uz suglasnost osnivaa, donosi druge ope akte, donosi program rada i razvoja, nadzire izvrenje programa rada i razvoja zdravstvene ustanove, donosi financijski plan i zavrni raun, analizira financijsko poslovanje zdravstvene ustanove najmanje jedanput mjeseno, u sluaju gubitka u poslovanju zdravstvene ustanove bez odgaanja obavjetava osnivaa, predlae osnivau promjenu ili proirenje djelatnosti, donosi odluke u drugom stupnju u predmetima u kojima se odluuje o pojedinim pravima radnika, raspravlja i odluuje o izvjeima ravnatelja najmanje svaka tri mjeseca, obavlja i druge statutom propisane poslove.

2. RAVNATELJ

Ravnatelj zdravstvene ustanove: - imenuje se na temelju natjeaja, - imenuje ga i razrjeuje upravno vijee, - ima zamjenika, u u bolnikim zdravstvenim ustanovama i DZ i pomonika za sestrinstvo-glavnu sestru zdravstvene ustanove, a u klinikim zdravstvenim ustanovama i pomonika za financijsko poslovanje, - mora imati visoku strunu spremu te najmanje pet godina radnog iskustva u struci, - ako ravnatelj zdravstvene ustanove nema visoku strunu spremu zdravstvenog usmjerenja, njegov zamjenik ili pomonik mora imati visoku strunu spremu zdravstvenog usmjerenja i najmanje pet godina radnog iskustva, - mandat ravnatelja traje etiri godine, po isteku mandata ista osoba moe, na temelju natjeaja ponovno biti imenovana za ravnatelja, - u klinikim ustanovama ravnatelj mora imati pomonika za nastavu. Zamjenika ravnatelja imenuje i razrjeuje upravno vijee zdravstvene ustanove na prijedlog ravnatelja.

Ravnatelj:

organizira i vodi poslovanje, predstavlja i zastupa zdravstvenu ustanovu i odgovoran je za zakonitost rada,podnosi upravnom vijeu pisano izvjee o cjelokupnom poslovanju zdravstvene ustanove jednom tromjeseno, sudjeluje u radu upravnog vijea bez prava odluivanja, moe biti razrijeen i prije isteka vremena na koje je imenovanduan je jedanput godinje ministru nadlenom za zdravstvo podnijeti pisano izvjee o broju osoba umrlih u zdravstvenoj ustanovi tijekom godine te o uzrocima njihove smrti. U izvanrednim okolnostima, ako je ugroen proces pruanja zdravstvene zatite ili postoji neposredna opasnost po ivot i zdravlje osoba ravnatelj je duan o tim okolnostima bez odgaanja obavijestiti ministarstvo nadleno za zdravstvo i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

3. STRUNO VIJEE

Struno vijee zdravstvene ustanove jest savjetodavno tijelo ravnatelju.lanove strunog vijea imenuje ravnatelj i ine ga najmanje voditelji ustrojstvenih jedinica ustanoveU radu strunog vijea mogu sudjelovati i zdravstveni suradnici.Ravnatelj doma zdravlja u struno vijee imenuje zdravstvene radnike- koncesionare sa sklopljenim ugovorom o provoenju zdravstvene zatite s domom zdravlja, a najmanje jednog zdravstvenog radnika koncesionara sa sklopljenim ugovorom o provoenju zdravstvene zatite s domom zdravlja izabranog veinom glasova koncesionara tog doma zdravlja.Ravnatelj zdravstvene ustanove ne moe biti predsjednik niti lan strunog vijea. Struno vijee sastaje se najmanje jedanput u 30 dana.

Struno vijee zdravstvene ustanove: raspravlja i odluuje o pitanjima iz podruja strunog rada ustanove, predlae struna rjeenja u sklopu djelatnosti zdravstvene ustanove, predlae strune temelje za program rada i razvoja zdravstvene ustanove, predlae mjere za unapreenje kvalitete rada u zdravstvenoj ustanovi, daje upravnom vijeu i ravnatelju miljenja i prijedloge glede organizacije rada i uvjeta za razvoj zdravstvene djelatnosti, predlae ravnatelju i upravnom vijeu usklaenje strunog rada zdravstvene ustanove s financijskim mogunostima, predlae specijalistiko usavravanje zdravstvenih radnika te struno usavravanje iz podruja ue specijalnosti zdravstvenih radnika za potrebe zdravstvene ustanove, predlae upravnom vijeu obavljanje poslova zdravstvenih radnika izvan punog radnog vremena u sluajevima od posebnog interesa za graane i rad zdravstvene ustanove, skrbi o provedbi unutarnjeg nadzora nad strunim radom zdravstvenih radnika ustanove, obavlja i druge poslove propisane statutom.

4. STRUNI KOLEGIJ

Struni kolegij je tijelo koje u svakoj zdravstvenoj djelatnosti zdravstvene ustanove razmatra pitanja iz podruja strunog rada te djelatnosti, a njegov sastav i nain rada ureuje se statutom zdravstvene ustanove.

5. ETIKO POVJERENSTVO

Etiko povjerenstvo zdravstvene ustanove jest tijelo koje osigurava obavljanje djelatnosti ustanove na naelima medicinske etike i deontologije. Imenuje ga upravno vijee i sainjava ga najmanje pet lanova, od toga najmanje 40% lanova suprotnog spola, s time da najmanje jedan lan etikog povjerenstva treba biti predstavnik nemedicinskih struka i najmanje jedan lan koji nije radnik zdravstvene ustanove.

Etiko povjerenstvo zdravstvene ustanove: prati primjenu etikih i deontolokih naela zdravstvene struke u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove, odobrava znanstvena istraivanja u zdravstvenoj ustanovi, nadzire uzimanje dijelova ljudskog tijela nakon obdukcije u medicinske i znanstveno-nastavne svrhe, rjeava i druga etika pitanja u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove.

5. POVJERENSTVO ZA LIJEKOVE

Povjerenstvo za lijekove:je tijelo koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih za primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi imenuje ga upravno vijee i ini ga najmanje pet lanova koji se imenuju iz redova specijalista medicine, stomatologije ili farmacije.

Povjerenstvo za lijekove zdravstvene ustanove: nadzire ispitivanje lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi, - dostavlja upravnom vijeu i ravnatelju zdravstvene ustanove tromjeseno financijsko izvjee o klinikim ispitivanjima lijekova koja se provode u zdravstvenoj ustanovi, - koordinira aktivnosti vezano uz prijave nuspojava lijekova i medicinskih proizvoda nadlenom tijelu, - prati potronju lijekova i medicinskih proizvoda te predlae mjere za racionalnu uporabu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi.

6. POVJERENSTVO ZA KVALITETUPovjerenstvo za kvalitetu zdravstvene ustanove je tijelo koje osigurava provoenje propisa s podruja kvalitete zdravstvene zatite,imenuje ga upravno vijee i ima najmanje 5 lanova,u njemu moraju biti zastupljeni predstavnici svih djelatnosti,ono donosi poslovnik o svom radu.

Povjerenstvo za kvalitetu:vodi registar zdravstvene ustanove o umrlim pacijentima,Vodi registar zdravstvene ustanove o neeljenim ishodima lijeenja sukladno opim aktima Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu,Provodi kontrolu kvalitete medicinske dokumentacije zdravstvene ustanove.

AKTI ZDRAVSTVENIH USTANOVAAkti zdravstvenih ustanova su statut i drugi opi akti.

Statut je osnovni opi akt zdravstvene ustanove kojim se osobito ureuje: - organizacija zdravstvene ustanove, nain odluivanja ravnatelja i upravnog vijea, po kojem ravnatelj donosi sve odluke u svezi s poslovanjem u zdravstvenoj ustanovi, druga prava i obveze ravnatelja i upravnog vijea, nain izbora, sastav i rad strunog kolegija, druga pitanja vana za obavljanje zdravstvene djelatnosti, kao i za rad i poslovanje zdravstvene ustanove.

ZDRAVSTVENE USTANOVE NA PRIMARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI 1. DOM ZDRAVLJA

Dom zdravlja je zdravstvena ustanova za pruanje zdravstvene zatite stanovnitvu odreenog podruja u sklopu zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini.

ne moe se osnivati na udaljenosti manjoj od 50 km od sjedita upanije ili od drugog doma zdravlja,upanija moe zbog svojih specifinosti pruanja zdravstvene zatite osnovati dom zdravlja na otoku,temeljni je nositelj ZZ na primarnoj razini, mora osigurati ostvarenje naela sveobuhvatnosti cjelovitog pristupa pzz te naela dostupnosti i kontinuiranosti pruanja zz na svom podruju,organizira i skrbi o sustavu unapreenja zdravlja i prevencije bolesti na svome podruju.

Dom zdravlja u svom sastavu ima obiteljsku (opu) medicinu, stomatoloku zdravstvenu zatitu, zdravstvenu zatitu ena, dojenadi i predkolske djece, medicinu rada, laboratorijsku, radioloku i drugu dijagnostiku, sanitetski prijevoz, ljekarniku djelatnost, patronanu zdravstvenu zatitu, zdravstvenu njegu i palijativnu skrb bolesnika.

U svom sastavu moe imati i dispanzerske djelatnosti prema potrebama stanovnika na podruju doma zdravlja (prevencija, lijeenje, socijalno-medicinska skrb, skrb za specifine potrebe pruanja zdravstvene zatite stanovnika na odreenom podruju).

Dom zdravlja

U skladu sa mreom javne zdravstvene slube, moe organizirati radne jedinice za obavljanje pojedinih specijalistikih djelatnosti, ako to zahtijevaju posebne potrebe s obzirom zdravstveno stanje stanovnitva i kada bi pruanje zdravstvene zatite u poliklinici ili bolnici oteavalo provoenje te zatite.

Mora organizirati provoenje kunih posjeta.

Na temelju odluke upravnog vijea uz suglasnost osnivaa moe dati poslovni prostor u zakup pravnim i fizikim osobama za obavljanje zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini izvan mree javne zdravstvene slube.

Privatna praksa obavlja se u djelatnostima: - obiteljske (ope) medicine, - stomatoloke zdravstvene zatite, - zdravstvene zatite ena, dojenadi i predkolske djece, - zatite mentalnog zdravlja, - ljekarnike djelatnosti , - laboratorijske dijagnostike

Privatna praksa ne moe se obavljati u sljedeim djelatnostima doma zdravlja: - patronana zdravstvena zatita, - hitna medicinska pomo, - zdravstvena njega i palijativna skrb bolesnika, - u stacionaru za privremeni smjetaj bolesnika.

2. USTANOVA ZA ZDRAVSTVENU SKRB

Ustanova za zdravstvenu skrb je zdravstvena ustanova u kojoj se prua zdravstvena zatita u sklopu zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini.

3. USTANOVA ZA ZDRAVSTVENU NJEGU

Ustanova za zdravstvenu njegu jest zdravstvena ustanova koja provodi zdravstvenu njegu i rehabilitaciju bolesnika po uputama doktora medicine.

4. USTANOVA ZA PALIJATIVNU SKRB

Ustanova za palijativnu skrb je zdravstvena ustanova koja ima palijativni interdisciplinarni tim kunih posjeta (lijenik, medicinska sestra, fizioterapeut, socijalni radnik s posebnom naobrazbom za pristup umiruem) ambulantom za bol i palijativnu skrb te dnevni boravak.

ZDRAVSTVENE USTANOVE NA SEKUNDARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI 1.POLIKLINIKA

Poliklinika je zdravstvena ustanova u kojoj se obavlja specijalistiko-konzilijarna zdravstvena zatita, dijagnostika i medicinska rehabilitacija, osim bolnikog lijeenja.Osniva se kao zdravstvena ustanova ili kao dio zdravstvene ustanove.Ovisno o djelatnostima za koje se osniva moe osigurati uvjete za dnevnu bolnicu.

2. BOLNICA

Bolnica je zdravstvena ustanova koja obavlja djelatnost dijagnostike, lijeenja, medicinske rehabilitacije i zdravstvene njege bolesnika te osigurava boravak i prehranu bolesnika.

Podjela bolnica:

Opespecijalne

OPA BOLNICA Opa bolnica je zdravstvena ustanova koja obavlja najmanje djelatnosti kirurgije, interne medicine, pedijatrije te ginekologije i porodiljstva i ima posteljne, dijagnostike i druge mogunosti prilagoene svojoj namjeni.Ako u gradu ope bolnice bolniku djelatnost obavlja i specijalna bolnica za djeje bolesti, odnosno za ginekologiju i porodiljstvo, opa bolnica ne mora imati radnu jedinicu za pedijatriju, odnosno za ginekologiju i porodiljstvo.

SPECIJALNA BOLNICA

Specijalna bolnica je zdravstvena ustanova za specijalistiko-konzilijarno i bolniko lijeenje odreenih bolesti ili odreenih dobnih skupina stanovnitva, koja ima posteljne, dijagnostike i druge mogunosti prilagoene svojoj namjeni.

Bolnica mora u svom sastavu imati jedinice za: specijalistiko-konzilijarno lijeenje, radioloku, laboratorijsku i drugu medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku, opskrbu lijekovima i medicinskim proizvodima, hitnu medicinsku pomo, ako to zahtijeva priroda njezina rada. Bolnica mora imati osiguranu: medicinsku rehabilitaciju, patologiju, citoloku i mikrobioloku dijagnostiku, opskrbu krvlju i krvnim pripravcima te anesteziologiju ako to zahtijeva priroda njezina rada.

3. LJEILITELjeilite je zdravstvena ustanova u kojoj se prirodnim ljekovitim izvorima provodi preventivna zdravstvena zatita, specijalistika i bolnika rehabilitacija. Ljeilite moe pruati zdravstvene usluge u turizmu u skladu s posebnim propisima.

ZDRAVSTVENE USTANOVE NA TERCIJARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI 1.KLINIKE USTANOVE

Klinike ustanove su klinika, klinika bolnica i kliniki bolniki centar.

U klinikim ustanovama organizira se nastava za studente visokih uilita te dodiplomska i poslijediplomska nastava.

Klinike ustanove ovlatene su i obvezne organizirati i provoditi specijalistiko usavravanje i usavravanje iz podruja uih specijalnosti zdravstvenih radnika.

Klinika je zdravstvena ustanova ili dio zdravstvene ustanove koja obavlja najsloenije oblike zdravstvene zatite iz neke specijalistiko-konzilijarne djelatnosti te se u njoj izvodi nastava visokih uilita i provodi znanstvenoistraivaki rad za djelatnost za koju je osnovana.Kliniki zavod je dio zdravstvene ustanove koji obavlja djelatnost dijagnostike, a ispunjava sve uvjete koje mora imati klinika.Klinika bolnica je opa bolnica u kojoj najmanje dvije od navedenih djelatnosti (interna medicina, kirurgija, pedijatrija, ginekologija i porodiljstvo) nose naziv klinika kao i najmanje jo dvije druge djelatnosti drugih specijalnosti, odnosno dijagnostike.Kliniki bolniki centar je opa bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima vie od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi vie od polovice nastavnog programa medicinskog, stomatolokog, odnosno farmaceutsko-biokemijskog fakulteta.

ZDRAVSTVENI ZAVODI Zdravstveni zavodi su dravni zavodi, zavodi za javno zdravstvo jedinica podrune (regionalne) samouprave i zavodi za hitnu medicinu jedinica podrune (regionalne) samoupraveDravni zdravstveni zavodi su zdravstvene ustanove za obavljanje strunih i znanstvenih djelatnosti iz okvira i prava i dunosti RH na podruju javnozdravstvene djelatnosti, transfuzijske medicine, medicine rada, mentalnog zdravlja, toksikologije i hitne medicine.Dravni zdravstveni zavodi su: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu, Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu, Hrvatski zavod za mentalno zdravlje, Hrvatski zavod za toksikologiju, Hrvatski zavod za hitnu medicinu.

Zavodi za javno zdravstvo jedinica podrune (regionalne) samouprave su zdravstvene ustanove za obavljanje strunih i znanstvenoistraivakih zdravstvenih djelatnosti iz okvira prava i dunosti jedinica podrune (regionalne) samouprave na podruju javnozdravstvene djelatnosti.Zavod za javno zdravstvo mora imati organiziranu epidemiologiju, mikrobiologiju, javno zdravstvo, zdravstvenu ekologiju, kolsku medicinu, zatitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolniko lijeenje ovisnosti na podruju jedinica podrune samouprave. Zavodi za javno zdravstvo u kojima se obavlja nastava iz podruja javno-zdravstvenih djelatnosti, odnosno koji su nastavna baza medicinskih fakulteta imaju pravo na dodatak svom nazivu nastavni zavodi za javno zdravstvo.Zavodi za hitnu medicinu jedinica podrune (regionalne) samouprave su zdravstvene ustanove za obavljanje poslova iz okvira prava i dunosti jedinica podrune 8regionalne) samouprave na podruju hitne medicine. Oni zavodi koji provode nastavu iz podruja hitne medicine, odnosno koji su nastavna baza medicinskih fakulteta imaju pravo na dodatak svom nazivu-nastavni zavodi za hitnu medicinu.

1.HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO

Hrvatski zavod za javno zdravstvo jest zdravstvena ustanova za obavljanje javnozdravstvene djelatnosti.Hrvatski zavod za javno zdravstvo koordinira, struno usmjerava i nadzire rad zavoda za javno zdravstvo upanija.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavlja sljedee poslove: predlae i provodi istraivanja iz podruja zdravstva u svrhu praenja, analize i ocjene zdravstvenog stanja stanovnitva te iz podruja organizacije i rada zdravstvenih slubi, planira, predlae i provodi mjere za ouvanje i unapreenje zdravlja stanovnitva, zdravstveno-odgojnim i drugim aktivnostima te promicanjem zdravlja uva i unapreuje zdravlje stanovnitva, planira, predlae, koordinira i prati specifinu zdravstvenu zatitu djece i mladei, osobito u osnovnim i srednjim kolama te na visokim uilitima, prati i analizira epidemioloko stanje, predlae, organizira i provodi preventivne i protuepidemijske mjere, planira, nadzire i evaluira provoenje obveznih imunizacija, planira i nadzire mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije te provodi preventivne i protuepidemijske postupke dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, obavlja mikrobioloku djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku ukljuujui sudjelovanje u provedbi i organizaciji meu-laboratorijskih usporednih testova na nacionalnoj i meunarodnoj razini te obavlja potvrdne analize, prati, analizira, prouava i ocjenjuje zdravstvenu ispravnost vode za pie, vode za dijalizu, vode za rekreaciju i fizikalnu terapiju, povrinske i otpadne vode, stanje vodoopskrbe na terenu, zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta ope uporabe kao i onih namijenjenih meunarodnom prometu,

Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavlja sljedee poslove: prati i evaluira prehrambeno stanje stanovnitva te predlae javnozdravstvene mjere za unapreenje prehrane, ispituje, prati, analizira i ocjenjuje utjecaj imbenika okolia na zdravlje ljudi te predlae i sudjeluje u provoenju mjera za sprjeavanje njihovih tetnih djelovanja, predlae program mjera zdravstvene zatite i sudjeluje u izradi nomenklature usluga i poslova, nadzire i evaluira provoenje preventivnih programa te drugih mjera zdravstvene zatite, obavlja dio poslova preventivne zdravstvene zatite za Hrvatsku vojsku,- prati, prouava i izvjeuje o zdravstvenom stanju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, planira, predlae i provodi aktivnosti na uspostavi, razvoju i upravljanju zdravstvenim informacijskim sustavom, sudjeluje u kolovanju zdravstvenih radnika, provodi struna i znanstvena istraivanja iz podruja javnog zdravstva, vodi dravne javnozdravstvene registre te nadzire prikupljanje podataka i koordinira rad ostalih registara u zdravstvu, provodi zdravstveni odgoj i prosvjeivanje stanovnitva o bolestima ovisnosti, prikuplja podatke i evidencije iz podruja bolesti ovisnosti (ukljuujui duhan, alkohol i psihoaktivne droge), oblikuje doktrinu u lijeenju bolesti ovisnosti i nadzire njenu primjenu, daje prethodno miljenje ministru nadlenom za zdravstvo na posebne programe mjera za suzbijanje i sprjeavanje bolesti ovisnosti, sudjeluje u organizaciji i provedbi trajne izobrazbe zdravstvenih i drugih radnika na podruju suzbijanja i lijeenja bolesti ovisnosti.

Zavod za javno zdravstvo jedinice podrune (regionalne) samouprave obavlja sljedee poslove: provodi specifinu preventivnu zdravstvenu zatitu djece i mladei, osobito u osnovnim i srednjim kolama te fakultetima na svom podruju, prati, prouava, evaluira i izvjeuje o zdravstvenim potrebama i funkcionalnoj onesposobljenosti starijih ljudi te predlae zdravstvene mjere za svoje podruje, prikuplja, kontrolira i analizira statistika izvjea iz podruja zdravstva ukljuujui bolesti ovisnosti, na razini jedinica podrune (regionalne) samouprave za potrebe Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, na zahtjev poglavarstva jedinice podrune (regionalne) samouprave prati i ocjenjuje zdravstveno stanje stanovnitva na tom podruju, kontinuirano provodi mjere higijensko-epidemioloke zatite s epidemiolokom analizom stanja na podruju jedinice podrune (regionalne) samouprave i po potrebi provodi protuepidemijske mjere te nadzire provoenje obveznih imunizacija, _ provodi mjere gerontoloke zdravstvene zatite, analizira epidemioloko stanje, planira, predlae i sudjeluje u provoenju mjera i aktivnosti za sprjeavanje, rano otkrivanje i suzbijanje bolesti ovisnosti, surauje sa zdravstvenim i drugim ustanovama i zdravstvenim radnicima u provedbi dijagnostike i lijeenja bolesti ovisnosti te rehabilitacije i drutvene integracije ovisnika,

Zavod za javno zdravstvo jedinice podrune (regionalne) samouprave obavlja sljedee poslove: nadzire provedbu mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije te provodi preventivne i protuepidemijske postupke dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije za podruje jedinice podrune (regionalne) samouprave, obavlja mikrobioloku djelatnost od interesa za jedinicu podrune (regionalne) samouprave, prati, prouava, analizira i ocjenjuje zdravstvenu ispravnost vode za pie, vode za rekreaciju i fizikalnu terapiju, povrinske i otpadne vode, stanje vodoopskrbe te zdravstvenu ispravnost namirnica i predmeta ope uporabe za podruje jedinice podrune (regionalne) samouprave, sudjeluje u izradi i provedbi pojedinih programa zdravstvene zatite u izvanrednim prilikama, prati, analizira i ocjenjuje utjecaj okolia i hrane na zdravstveno stanje stanovnitva jedinice podrune (regionalne) samouprave, sudjeluje u planiranju, predlaganju i provoenju mjera za sprjeavanje, rano otkrivanje i suzbijanje kroninih masovnih bolesti ukljuujui bolesti ovisnosti, obavlja raspodjelu obveznih cjepiva ordinacijama na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti na podruju jedinice podrune (regionalne) samouprave obavlja raspodjelu obveznih cjepiva ordinacijama na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti na podruju jedinice podrune (regionalne) samouprave

2.HRVATSKI ZAVOD ZA TRANSFUZIJSKU MEDICINU

Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu je zdravstvena ustanova koja obavlja transfuzijsku djelatnost. Uz Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu transfuzijsku djelatnost obavljaju i jedinice transfuzijske medicine u bolnicama. Promidbu davalatva, planiranje potreba za lijekove proizvedene iz krvi i organizaciju akcija darivanja krvi obavljaju Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu i Hrvatski Crveni kri na temelju posebnih ugovora.

Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu: predlae program mjera zdravstvene zatite iz podruja djelokruga svoga rada, usklauje primjenu standarda u prikupljanju krvi, laboratorijskim ispitivanjima, pripravi, uvanju, izdavanju, transportiranju krvnih pripravaka i lijekova proizvedenih iz krvi i njihovoj klinikoj primjeni, koordinira promidbu i organizaciju davalatva s Hrvatskim crvenim kriem, prikuplja podatke za godinju analizu rada transfuzijske djelatnosti, analizira ih i dostavlja ministarstvu nadlenom za zdravstvo, proizvodi infuzijske otopine i medicinske proizvode za jednokratnu uporabu.

3. HRVATSKI ZAVOD ZA ZATITU ZDRAVLJA I SIGURNOST NA RADU

Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu je zdravstvena ustanova za obavljanje djelatnosti medicine rada, praenje stanja i unapreenje sigurnosti na radu.Djelatnost medicine rada obuhvaa zatitu i ouvanje zdravlja radnika u sigurnoj i zdravoj radnoj okolini.

Na podruju specifine zdravstvene zatite radnika Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu:Provodi statistika istraivanja iz podruja medicine rada,Planira, predlae i provodi mjere za ouvanje i unapreenje zdravlja radnika te organizirano provodi specifinu ZZ u cilju preventive,Oblikuje doktrinu, standarde i metode rada pri ocjenjivanju zdravstvene sposobnosti i praenju zdravstvenog stanja radnika,Daje miljenje na predloene mjere za ouvanje i unapreenje zdravlja sportaa i sportske populacije,Vodi registar profesionalnih bolesti te prati i prouava uzroke ozljeda na radu,

sudjeluje u predlaganju mjera ZZ i nomenklature dijagnostikih i terapijskih postupaka, vezano uz specifinu ZZ radnika,Sudjeluje u dopunskom strunom osposobljavanju osposobljavanju radnika iz podruja medicine rada,Obavlja vjetaenja u sluaju profesionalne bolesti i ocjene radne sposobnosti,Provodi drugostupanjski postupak po posebnim propisima.

Na podruju praenja stanja i unapreenja sigurnosti na radu Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnosti na radu:Prati stanje sigurnosti na radu, istrauje rizike glede ozljeda na radu i profesionalnih bolesti i prati statistika istraivanja,Utvruje mjerila i postupke u vezi organizacije rada prilagoene radnicima,Vodi registre radnika izloenih pojedinim tetnostima, opasnostima i naporima u sluajevima kada to nalau propisi iz podruja sigurnosti na radu,Planira, predlae i provode mjere za ouvanje i unapreenje sigurnosti radnika,Oblikuje doktrinu, standarde i metode rada pri ocjenjivanju uvjeta rada,Izrauje metode ispitivanja te modela za rjeavanje problema u vezi sa zatitom na radu na temelju podataka dobivenih praenjem zdravlja i sigurnosti na radu,

Na podruju praenja stanja i unapreenja sigurnosti na radu Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnosti na radu:Izrauje struna miljenja iz podruja sigurnosti na radu,Prua strunu pomo udruenjima poslodavaca, sindikatima, ustanovama, trgovakim drutvima i fizikim osobama ovlatenim za obavljanje poslova zatite zdravlja i sigurnosti na radu kao i tijelima uprave glede podataka iz svoga djelokruga te provodi vjetaenje iz svog djelokruga,Provodi preventivne akcije i savjetovanja iz podruje sigurnosti na radu,Sudjeluje u dopunskom strunom osposobljavanju strunjaka zatite na radu,Obavlja i ostale poslove u djelatnosti sigurnosti na radu sukladno posebnim propisima.

4.HRVATSKI ZAVOD ZA MENTALNO ZDRAVLJE Hrvatski zavod za mentalno zdravlje zdravstvena je ustanova za zatitu unapreenje mentalnog zdravlja. Hrvatski zavod za mentalno zdravlje obavlja sljedee poslove: planira, predlae i provodi mjere za ouvanje i unapreenje mentalnog zdravlja stanovnitva, planira i predlae strategiju razvitka i programe aktivnosti na unapreenju zatite mentalnog zdravlja i psihijatrijske zatite na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene djelatnosti, - predlae program mjera zdravstvene zatite iz podruja djelokruga svoga rada, - prati, prouava i izvjeuje o mentalnome zdravlju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, oblikuje i predlae programe te provodi istraivanja iz podruja zatite mentalnog zdravlja i psihijatrijske zatite u svrhu praenja, analize i ocjene mentalnog zdravlja stanovnitva, zdravstveno-odgojnim, edukativnim, promidbenim i drugim aktivnostima uva i unapreuje mentalno zdravlje stanovnitva, planira i predlae programe te koordinira i nadzire provoenje specifine zatite i unapreenja mentalnog zdravlja djece i mladei, osobito u osnovnim i srednjim kolama te na visokim uilitima, prikuplja i analizira epidemioloke podatke o mentalnim bolestima i poremeajima na podruju Republike Hrvatske, vodi dravni registar oboljelih od mentalnih bolesti i poremeaja, provodi stalni nadzor i evaluaciju kvalitete mjera za prevenciju, dijagnostiku i lijeenje na podruju zatite mentalnog zdravlja i psihijatrijske zatite stanovnitva, sudjeluje u edukaciji zdravstvenih radnika.

5.HRVATSKI ZAVOD ZA TOKSIKOLOGIJU

Hrvatski zavod za toksikologiju jest zdravstvena ustanova kojaobavlja: - ispitivanje kemikalija u zraku, vodi, tlu, rijekama, moru, biljnom i ivotinjskom svijetu, hrani za ljude i ivotinje, u redovitim uvjetima, u izvanrednim dogaajima ili pri sumnji na izvanredni dogaaj i predlae mjere zatite, - planiranje i nadziranje provoenja mjera zatite ivota i zdravlja ljudi od tetnog djelovanja kemikalija pri redovitom koritenju, odnosno u sluajevima izvanrednog dogaaja ili pri sumnji na izvanredni dogaaj, - praenje i voenje evidencija o kemikalijama koje se proizvode, uvoze, nabavljaju, prevoze, koriste, provoze, odlau ili uklanjaju, izvoze, o osobama koje rade s kemikalijama te poduzima i obavlja druge odgovarajue mjere iz svojega djelokruga, - dopunsko struno osposobljavanje za rad s kemikalijama kao i provjeru dopunske strune osposobljenosti.

6. HRVATSKI ZAVOD ZA HITNU MEDICINUHrvatski zavod za hitnu medicinu je zdravstvena ustanova za obavljanje djelatnosti hitne medicine.Djelatnost hitne medicine obuhvaa provoenje mjera hitnoga zdravstvenog zbrinjavanja, hitnog prijevoza oboljelih i ozlijeenih osoba u odgovarajuu zdravstvenu ustanovu te zdravstvenog zbrinjavanja za vrijeme prijevoza.Hrvatski zavod za hitnu medicinu :Predlae, planira, prati i analizira mjere hitne medicine u RHPredlae ministru mreu hitne medicine,Utvruje standarde opreme, vozila te vizualnog identiteta vozila i zdravstvenih radnika sukladno standardima suvremene hitne medicine,Utvruje obvezujue standarde operativnih postupaka, protokole rada i algoritme postupanja, za sve oblike hitne medicine te usklauje njihovu primjenu, Utvruje standarde hitne medicine za hitni medicinski prijevoz cestom, zrakom i vodom,

Hrvatski zavod za hitnu medicinu :

Prati, analizira i nadzire ujednaenu provedbu standarda kvalitete rada i opremljenosti u svim upanijskim zavodima za hitnu medicinu,Predlae i oblikuje edukacijske programe cjeloivotnog obrazovanja/trajne izobrazbe te sudjeluje u provedbi i nadzire edukaciju i struno usavravanje,Sudjeluje u obrazovanju zdravstvenih radnika,Oblikuje doktrinu u djelatnosti hitne medicine,Predlae program mjera ZZ iz podruja hitne medicine,Planira i provodi aktivnosti u cilju uspostave informatizacije sustava hitne medicine kompatibilne s informatikim sustavom Zavoda,Provodi edukaciju stanovnitva iz svog podruja rada,Surauje s drugim zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima u cilju unapreenja lijeenja i dijagnostike iz podruja hitne medicine,Planira i sudjeluje u izradi i provedbi pojedinih projekata ZZ u izvanrednim prilikamaKoordinira, struno usmjerava i nadzire rad upanijskih zavoda za hitnu medicinu.

Zavod za hitnu medicinu jedinica podrune (regionalne) samouprave obavlja slijedee poslove:Provodi mjere hitne medicine na podruju jedinica podrune (regionalne) samouprave,Osigurava suradnju u pruanju medicine sa susjednim jedinicama podrune (regionalne) samouprave,Organizira i osigurava popunjavanje mree timova na podruju jedinica podrune (regionalne) samouprave,Osigurava provedbu utvrenih standarda opreme, vozila te vizualnog identiteta vozila i zdravstvenih radnika,Provodi standarde hitne medicine za hitni medicinski prijevoz zrakom i vodom provodi u suradnji s Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu,Osigurava provedbu standarda kvalitete rada te predlae Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu potrebne za poboljanje postojeih standarda kvalitete rada i opremljenosti,

Zavod za hitnu medicinu jedinica podrune (regionalne) samouprave obavlja slijedee poslove:Sudjeluje u planiranju i provedbi obrazovanja zdravstvenih radnika, provodi struna i znanstvena istraivanja iz podruja hitne medicine u suradnji s Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu,Provodi aktivnosti u cilju uspostave informatizacije sustava hitne medicine;Surauje s drugim zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima u provedbi lijeenja i dijagnostike bolesti,Planira i sudjeluje u izradi provedbi pojedinih projekata ZZ u izvanrednim prilikama u koordinaciji s Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu,Obavlja i druge poslove iz podruja hitne medicine za potrebe jedinice podrune (regionalne) samouoprave.

REFERENTNI CENTAR MINISTARSTVA NADLENOG ZA ZDRAVSTVO Referentni centar ministarstva nadlenog za zdravstvo moe biti zdravstvena ustanova ili dio zdravstvene ustanove, odnosno druga pravna osoba ili dio pravne osobe koja obavlja zdravstvenu djelatnost sukladno posebnome zakonu koja ispunjava normative i standarde za pruanje najsloenijih oblika zdravstvene zatite. Na prijedlog Nacionalnoga zdravstvenog vijea, ministar nadlean za zdravstvo uz pribavljeno miljenje strunog drutva Hrvatskog lijenikog zbora ili drugih odgovarajuih drutava donosi rjeenje kojim se odreuje referentni centar. Rjeenje o odreivanju referentnog centra objavljuje se u "Narodnim novinama". Naziv referentni centar dodjeljuje se na vrijeme od pet godina. Mjerila za dodjelu i obnovu naziva referentnog centra propisat e pravilnikom ministar nadlean za zdravstvo.

Referentni centar obavlja naroito ove poslove: prati, prouava i unapreuje stanje u podruju za koje je osnovan, prua struno-metodoloku pomo edukacijom i drugim oblicima diseminacije znanja u podruju za koje je osnovan, utvruje doktrinarna mjerila za prevenciju, dijagnostiku, lijeenje i rehabilitaciju bolesti u podruju za koje je osnovan, daje ocjene i miljenja za metode, postupke i programe rada iz dijela zdravstvene zatite za koju je osnovan, sudjeluje u planiranju, praenju i procjeni istraivanja i poticaju primjene rezultata istraivanja u podruju za koje je osnovan, prati struno usavravanje zdravstvenih radnika.

NACIONALNO ZDRAVSTVENO VIJEE Nacionalno zdravstveno vijee broji devet lanova koje imenuje i razrjeuje Hrvatski sabor, na prijedlog ministra nadlenog za zdravstvo, iz redova istaknutih strunjaka u pojedinim strukama medicine, radi prouavanja zdravstvenih problema, davanja i predlaganja strunih miljenja iz podruja planiranja, programiranja, razvoja i drugih bitnih pitanja iz zdravstva koja su od vanosti za Republiku Hrvatsku. lanovi Nacionalnoga zdravstvenog vijea biraju se na vrijeme od etiri godine.

TRGOVAKO DRUTVO ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI

Trgovako drutvo se osniva za obavljanje zdravstvene djelatnosti

Trgovako se drutvo prije poetka rada upisuje u trgovaki registar.

ZDRAVSTVENI RADNICI Zdravstveni radnici:su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja pruaju zdravstvenu zatitu stanovnitvu, uz obvezno potovanje moralnih i etikih naela zdravstvene strukeobrazuju se na medicinskom, stomatolokom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom uilitu zdravstvenog usmjerenja kao i u srednjim kolama zdravstvenog usmjerenjaobveza je zdravstvenih radnika da pri pruanju zdravstvene zatite postupaju prema pravilima zdravstvene struke, na nain da svojim postupcima ne ugroze ivot i zdravlje ljudiduni su uvati kao profesionalnu tajnu sve to znaju o zdravstvenom stanju pacijenta

Zdravstveni radnici:

obvezni su nakon zavrenog obrazovanja obaviti pripravniki sta u trajanju od godine dana, nakon obavljenoga pripravnikog staa zdravstveni radnici visoke, vie i srednje strune spreme polau struni ispit pred ispitnom komisijom ministarstva nadlenog za zdravstvo,nakon dobivenog uvjerenja zdravstvenog radnika o poloenom strunom ispitu nadlena komora izdaje odobrenje za samostalan rad, imaju pravo i obvezu struno se usavravati radi odravanja i unapreivanja kvalitete zdravstvene zatite,zdravstveni radnici s visokom strunom spremom mogu se specijalizirati u odreenoj grani zdravstvene djelatnosti te odreenim granama ue specijalizacije nakon uspjeno zavrenoga specijalistikoga staa kandidat polae specijalistiki ispit pred ispitnom komisijom i stjee pravo na naziv specijalista odreene specijalnosti.

PRIVATNA PRAKSA Privatnu praksu moe samostalno obavljati zdravstveni radnik s visokom strunom spremom pod sljedeim uvjetima: 1. da ima odgovarajue obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, poloen struni ispit, a za specijalistike ordinacije i odgovarajui specijalistiki ispit te odobrenje za samostalan rad, 2. da je dravljanin Republike Hrvatske, 3. da je radno sposoban za obavljanje privatne prakse, 4. da je potpuno poslovno sposoban, 5. da mu pravomonom sudskom presudom ili odlukom drugoga nadlenog tijela nije izreena mjera sigurnosti ili zatitna mjera zabrane obavljanja zdravstvene zatite, odnosno zatitna mjera udaljenja, dok te mjere traju, 6. da nije u radnom odnosu, odnosno da ne obavlja drugu samostalnu djelatnost, 7. da raspolae odgovarajuim prostorom, 8. da raspolae odgovarajuom medicinsko-tehnikom opremom, 9. da pribavi miljenje Zavoda i nadlene komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse u osnovnoj mrei zdravstvene djelatnosti odnosno miljenje nadlene komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse izvan osnovne mree zdravstvene djelatnosti

Doktor medicine i doktor stomatologije obavljaju privatnu praksu u privatnim ordinacijama, magistri farmacije u privatnim ljekarnama, a diplomirani inenjeri medicinske biokemije u privatnim medicinsko-biokemijskim laboratorijima. Zdravstveni radnik prvostupnik zdravstveni radnik srednje strune spreme mogu obavljati privatnu praksu iz svoje strune spreme i to: - medicinske sestre- medicinski tehniari - vii zubari, zubni tehniari, - fizioterapeuti.Zdravstveni radnik ne moe zapoeti s radom u privatnoj praksi dok ministar nadlean za zdravstvo rjeenjem ne utvrdi da su ispunjeni uvjeti za poetak rada s obzirom na prostor, radnike i medicinsko-tehniku opremu

U istoj ordinaciji, ljekarni, odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju mogu obavljati privatnu praksu dva tima zdravstvenih radnika iste struke u smjenskom radu Vie zdravstvenih radnika, koji obavljaju privatnu praksu osobno, mogu se udruiti u grupnu privatnu praksu.

Privatna praksa ne moe se obavljati za sljedee djelatnosti: 1. uzimanje, uvanje, prenoenje i presaivanje stanica, tkiva i organa u svrhu lijeenja, 2. prikupljanje krvi i plazme za preradu te opskrba krvlju i krvnim pripravcima, 3.javno zdravstvo, epidemiologija, kolska medicina, zatita mentalnog zdravlja, prevencija i izvanbolniko lijeenjr ovisnosti i patronaa 4. hitna medicinska pomo.

Zdravstveni radnici privatne prakse obvezni su: 1. pruati hitnu medicinsku pomo svim osobama u sklopu svoje strune spreme, 2. sudjelovati na poziv nadlenog tijela u radu na sprjeavanju i suzbijanju zaraznih bolesti kao i na zatiti i spaavanju stanovnitva u sluaju katastrofe, 3. voditi zdravstvenu dokumentaciju i drugu evidenciju o osobama kojima pruaju zdravstvenu zatitu i podnositi izvjee o tome nadlenoj zdravstvenoj ustanovi u skladu s propisima o evidencijama u djelatnosti zdravstva, 4. davati podatke o svojem radu na zahtjev nadlenog tijela.

ORGANIZIRANJE RADA I RADNO VRIJEME U OSNOVNOJ MREI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI

Zdravstvene ustanove i trgovaka drutva svojim opim aktom utvruju pruanje zdravstvene zatite i to: u hitnoj medicinskoj pomoi neprekidno 24 sata, u primarnoj zdravstvenoj djelatnosti organiziranjem rada u jednoj ili dvije smjene, dvokratnim radnim vremenom, pomicanjem radnog vremena te stalnom pripravnou i deurstvom prema potrebama stanovnitva, u specijalistiko-konzilijarnoj zdravstvenoj djelatnosti organiziranjem rada u jednoj ili dvije smjene, dvokratnim radnim vremenom te pomicanjem radnog vremena prema potrebama stanovnitva, u bolnikoj zdravstvenoj djelatnosti u jednoj ili vie smjena te posebnim uvjetima rada (deurstvo i stalna pripravnost) prema potrebama stanovnitva i pojedinih oblika bolnikog lijeenja te mogunostima zdravstvene ustanove, odnosno trgovakog drutva

Deurstvo jest oblik rada kada radnik mora biti nazoan u zdravstvenoj ustanovi, odnosno trgovakom drutvu nakon redovitoga radnog vremena U cilju upravljanja i koordiniranja rada zdravstvenih ustanova, trgovakih drutava koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatnih zdravstvenih radnika u veim incidentnim/kriznim situacijama osniva se Krizni stoer ministarstva nadlenog za zdravstvo

trajk u Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu, zavodima za hitnu medicinu jedinica podrune (regionalne) samouprave i ugovorenim slubama hitne medicine zdravstvenih ustanova nije doputen Za zdravstvene djelatnosti zdravstvenih ustanova, izuzev djelatnosti hitne medicinske pomoi, Ministarstvo zdravstva uz prethodno miljenje sindikata, u roku od 3 dana od najave trajka odreuje prijeko potrebne poslove koji se moraju neprekidno obavljati radi sprjeavanja ugroavanja ivota ili nastanka invalidnosti bolesnika

NADZOR Nadzor nad radom zdravstvenih ustanova, trgovakih drutava koja obavljaju zdravstvenu djelatnost, zdravstvenih radnika u zdravstvenim ustanovama te privatnih zdravstvenih radnika obuhvaa: - unutarnji nadzor, - struni nadzor komore - zdravstveno-inspekcijski nadzor.

1.UNUTARNJI NADZORUnutarnji nadzor provodi se na temelju opeg akta zdravstvene ustanove, odnosno trgovakog drutva koje obavlja zdravstvenu djelatnost i godinjeg plana i programa provedbe unutarnjeg nadzora. Zdravstvena ustanova i trgovako drutvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost obvezno provode unutarnji nadzor nad radom svojih ustrojbenih jedinica i zdravstvenih radnika.2.STRUNI NADZOR KOMOREStruni nadzor nad radom zdravstvenih ustanova, trgovakih drutava koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatnih zdravstvenih radnika u pruanju neposredne zdravstvene zatite graanima s obzirom na kvalitetu i vrstu zdravstvenih usluga provodi nadlena komora.

3.ZDRAVSTVENO-INSPEKCIJSKI NADZOR

Zdravstveno-inspekcijski nadzor nad primjenom i izvravanjem zakona, drugih propisa i opih akata u djelatnosti zdravstva kao i nadzor nad strunim radom zdravstvenih ustanova, trgovakih drutava koja obavljaju zdravstvenu djelatnost, zdravstvenih radnika te privatnih zdravstvenih radnika obavlja ministarstvo nadleno za zdravstvo zdravstvena inspekcijaU sluaju strunog propusta zdravstvenog radnika ili povrede naela medicinske etike i deontologije, vii zdravstveni inspektor, odnosno zdravstveni inspektor ustupit e predmet na postupanje nadlenoj komori.

Za vieg zdravstvenog inspektora moe se imenovati osoba koja ima visoku strunu spremu zdravstvenog ili pravnog usmjerenja, najmanje deset godina radnog staa u struci i poloen dravni struni ispit. Za zdravstvenog inspektora moe se imenovati osoba koja ima visoku strunu spremu zdravstvenog ili pravnog usmjerenja, najmanje pet godina radnog staa u struci i poloen dravni struni ispit. Inspektor u provoenju inspekcijskog nadzora pregledava poslovne prostorije, objekte, ureaje i opremu te dokumentaciju i akte zdravstvene ustanove, trgovakog drutva odnosno zdravstvenog radnika Prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora inspektor je obvezan postupati tako da ne ugrozi uvanje dravne, vojne ili slubene, odnosno profesionalne tajne

U obavljanju inspekcijskih poslova inspektor osobito nadzire: 1. nain prijama, lijeenja i otputanja bolesnika, 2. primjenu sredstava i metoda za prevenciju, dijagnostiku, terapiju i rehabilitaciju, 3. nain propisivanja lijekova i medicinskih proizvoda, 4. primjenu sredstava i metoda za obavljanje laboratorijskih analiza i drugih dijagnostikih metoda, njihove usuglaenosti s odgovarajuim standardima, 5. nain voenja i koritenja odgovarajue medicinske dokumentacije i evidencije, 6. organizaciju i obavljanje pripravnikog staa, temeljnog staa, sekundarijata i specijalistikog staa zdravstvenih radnika, 7. druga pitanja znaajna za utvrivanje i ocjenjivanje kvalitete rada i nain ostvarivanja zdravstvene zatite.

UTVRIVANJE UZROKA SMRTI I OBDUKCIJA Za svaku umrlu osobu utvruje se vrijeme i uzrok smrti. Vrijeme i uzrok smrti utvruje doktor medicine. Vrijeme i uzrok smrti osoba umrlih u zdravstvenoj ustanovi, utvruje doktor medicine te ustanove. Kad osoba koja utvruje smrt ustanovi da je smrt nastupila od zarazne bolesti ili kao posljedica nasilja obvezan je o istom odmah izvijestiti tijelo dravne uprave nadleno za poslove zdravstva, odnosno policiju.Smrt svake osobe umrle u zdravstvenoj ustanovi mora pojedinano biti analizirana na strunom kolegiju one djelatnosti zdravstvene ustanove gdje je osoba umrla.

Radi utvrivanja uzroka smrti provodi se obdukcija tijela umrle osobe. Obdukcija se provodi: 1. kada postoji sumnja ili je oito da je smrt prouzroena kaznenim djelom ili je u vezi s izvrenjem kaznenog djela, 2. kada je to potrebno radi zatite zdravlja ljudi, odnosno kada to zahtijevaju epidemioloki, sanitarni i drugi struni medicinski razlozi, 3. kada zahtjev za obdukciju postavi obitelj umrle osobe, 4. kada je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi 5. u sluaju kad je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi, a sudjelovala je u klinikom ispitivanju lijeka ili medicinskoga proizvoda, odnosno drugom znanstvenom ispitivanju u zdravstvenoj ustanovi, obdukcija se provodi na troak nositelja odobrenja za provoenje klinikog ili znanstvenog ispitivanja sukladno posebnome zakonu

Kada je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi ravnatelj na zahtjev ue obitelji umrle osobe u sporazumu s rukovoditeljem ustrojbene jedinice i patologom moe odluiti da se obdukcija ne provodi. Meutim, obdukcija se mora provesti: 1. ako se radi o neprirodnoj smrti ili smrti nepoznatog uzroka, 2. ako smrt nastupi tijekom dijagnostikog ili terapijskog zahvata, 3. ako smrt nastupi u roku od 24 sata od prijama osobe u zdravstvenu ustanovu, 4. ako je osoba sudjelovala u klinikom ispitivanju lijeka ili medicinskoga proizvoda, odnosno drugom znanstvenom ispitivanju u zdravstvenoj ustanovi. 5. u sluaju smrti osobe iji se dijelovi tijela mogu uzimati radi presaivanja u svrhu lijeenja sukladno posebnome zakonu.

KOMORE Hrvatska lijenika komora, Hrvatska stomatoloka komora, Hrvatska ljekarnika komora, Hrvatska komora medicinskih biokemiara, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska komora primalja, Hrvatska komora fizioterapeuta i ostale komore u zdravstvu (u daljnjem tekstu: komore) strukovne su organizacije zdravstvenih radnika sa statusom pravne osobe.Zdravstveni radnici sa zavrenim sveuilinim diplomskim studijem, prvostupnici te zdravstveni radnici srednje strune spreme koji obavljaju zdravstvenu djelatnost na podruju Republike Hrvatske, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno, obvezno se ulanjuju u komore.