Zakon o Lovstvu fbih

Embed Size (px)

DESCRIPTION

2006

Text of Zakon o Lovstvu fbih

  • 1

    ZAKON O LOVSTVU

  • 2

    Na osnovu lana IV.B:7 a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAENJU ZAKONA O LOVSTVU

    Proglaava se Zakon o lovstvu koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Doma naroda od 29.jula 2005.godine. Broj: 01-02-29/06 Presjednik 24.januara 2006.godine Niko Lozani, s.r. Sarajevo Zakon o lovstvu je objavljen 01.02.2006. godine u (Slubenim novinama Federacije BiH, broj: 4/06), i stupio je na snagu 09.02.2006. godine.

    ZAKON O LOVSTVU I OSNOVNE ODREDBE

    lan 1.

    Ovim zakonom ureuje se organizacija lovstva i lovita, uzgoj, zatita, lov i koritenje

    divljai i njezinih dijelova, katastar lovita, lovno-privredna osnova i planiranje, lovouvarska sluba, upravni i inspekcijski nadzor nad provoenjem ovog Zakona, kaznene odredbe i druga pitanja od znaaja za oblast lovstva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).

    Lovstvo u smislu ovog Zakona, predstavlja javnu djelatnost i obuhvata mjere zatite i uzgoja divljai, ureenje lovita, lovljenje divljai i racionalnu upotrebu divljai i lovita, koji doprinosi ouvanju bioloke raznolikosti ekolokih sistema i ekoloke ravnotee prirodnih stanita divljai.

  • 3

    lan 2.

    U ovom Zakonu u upotrebi su pojmovi sa sljedeim znaenjem:

    Divlja, u smislu ovog zakona, su odreene vrste ivotinja (lovna divlja) koje slobodno ive u prirodi.

    Pravo lova je ovlast da se na odreenoj povrini zemljita i voda provedu radnje i

    poduzimaju mjere uzgoja, zatite, lova i koritenje divljai. Korisnik zemljita je vlasnik i korisnik zemljita na kojem je ustanovljeno lovite. Lovite je odreena povrina zemljita koja predstavlja zaokruenu prirodnu cjelinu u

    kojoj postoje ekoloki i drugi uslovi za uzgoj, zatitu, lov i koritenje divljai. Otvoreno lovite je ono u kojem je mogua nesmetana dnevna i sezonska migracija

    divljai. Ograeno lovite je ono u kojem je smanjena mogunost (prirodno ili ograeno

    preprekama) migracija divljai. Koristi se za intezivni uzgoj, povrina nemoe biti manja od 600 ha.

    Uzgajalite divljai nalazi se na povrinama zemljita veim od 100 ha, a manjim od

    2000 ha, ograeno je ogradom, gdje se proizvodi divlja za reprodukciju i lov. Zverinjak je povrina zemljita do 100 ha ograena ogradom, koju divlja ne moe

    napustiti Lovno-gospodarska osnova je planski akt kojom se ureuje gospodarenje divljai i

    lovitem za desetogodinji period. Bez lovnogo-spodarske osnove lov divljai nije doputen. Program uzgoja divljai je planski i gospodarski akt kojim se detaljno ureuje uzgoj,

    zatita, lov i koritenje divljai u uzgajalitima divljai. Trofej divljai je divlja ili njezini dijelovi ureeni za due uvanje i ocjenjivanje. Vrhunski trofej divljai je trofej ocjenjen veim brojem bodova taaka od evidentiranog

    najjaeg trofeja pojedine vrste divljai u Federaciji. Vrhunski trofeji krupne divljai ne smiju se iznositi iz Federacije. Lov je skup osmiljenih aktivnosti ovjeka u svrhu odstrjela ili hvatanja ivotinja

    zakonom oznaenih kao divlja.

    lan 3.

  • 4

    Divlja je dravno vlasnitvo i dobro od opeg interesa koje uiva posebnu brigu i zatitu. Ulovljena, ranjena i uginula divlja i njenmi dijelovi pripadaju korisniku lovita, a na

    zemljitima i vodama izvan lovita pripada kantonalnom ministarstvu nadlenom za poslove umarstva (u daljem tekstu: kantonalno ministarstvo), ili pravnom ili fizikom licu kojem je povjerena zatita divljai izvan lovita.

    II. LOVSTVO KORISNICI LOVITA I LOVAKA UDRUENJA

    lan 4. Prema namjeni lovstvo moe biti gospodarsko, sportsko, gospodarsko sportsko i sa

    posebnom namjenom. Pod sgospodarskim lovstvom podrazumjeva se bavljenje lovstvom u cilju sticanja dobiti. Pod sportskim lovstvom podrazumjeva se bavljenje lovstvom radi line razonode i

    rekreacije. Pod gospodarsko sporskim lovstvom podrazumjeva se kombinacija gospodarskog i

    sportskog lovstva. Pod lovstvom sa posebnom namjenom podrazumjeva se bavljenje lovstvom u cilju

    naunih istraivanja, nastave, zatite naroito rijetkih ivotinja, kao i za druge potrebe utvrene posebnim propisima.

    lan 5.

    Lovljenje divljai obuhvata: traenje, doekivanje, posmatranje, slijeenje, odstrjel i

    hvatanje ive divljai, lovljenje pticama grabljivicama, skupljanje uginule divljai i njezinih dijelova.

    lan 6.

    Za vrenje lovstva, osnivaju se lovita.

    U lovite ne ulaze: 1. izgraeno i neizgraeno graevinsko zemljite; 2. javni putevi i druge javne povrine ukljuivi i zatitni pojas do 300 m od naselja; 3. odreeni dijelovi prirode koji su proglaeni posebno zatienim objektima prirode po

    propisima o zatiti prirode u kojima je aktom o proglaenju ili posebnim aktom zabranjen lov (nacionalni parkovi, parkovi prirode, strogi rezervati, specijalni zooloki i ornitoloki rezervati i drugi posebno zatieni objekti prirode);

    4. more i privredni ribnjaci s obalnim zemljitem koje slui za koritenje ribnjaka, a fedralni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva (u daljem tekstu: federalni ministar) propisat e lov u ribnjacima;

  • 5

    5. rasadnici, voni i lozni nasadi namijenjeni intenzivnoj proizvodnji u povrini do 100 ha, ako su ograeni ogradom koja sprjeava prirodnu migraciju sve dlakave divljai;

    6. druge povrine na kojima je aktom o proglaenju njihove namjene zabranjen lov; 7. ograeni prostori u kojima se umjetno uzgaja divlja. 8. privatni posjedi, ako se na njima priinjava teta.

    lan 7.

    Na povrinama zemljita i na vodama izvan lovita divlja je duan zatititi vlasnik, pravno ili fiziko lice i kantonalno ministarstvo na ijem se podruju nalazi zemljite i vode koje se koriste.

    Zabranjen je lov zatiene divljai na zemljitima i vodama izvan lovita.

    Izuzetno od stava 1. ovog lana, u sluajevima kada se radi o povrinama zemljita veim od 100 ha pravnih ili fizikih lica koja koriste ta zemljita, kantonalno ministarstvo povjerit e zatiivanje divljai na takvim povrinama drugim pravnim ili fizikim licima.

    lan 8.

    Lovitima se gazduje na osnovu lovno-privredne osnove.

    lan 9.

    Pravo lova divljai imaju graani koji ispunjavaju uslove odreene ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i optih akata pravnih lica (lovake organizacije i dr.) koja gazduju lovitem.

    Lov divljai moe se vriti samo dozvoljenim sredstvima, na propisani nain i u odrijeeno vrijeme.

    Godinji ulov zatiene divljai moe se vriti samo u granicama godinjeg plana gazdovanja.

    lan 10.

    Korisnici lovita su pravna lica koja su na osnovu odredaba ovog Zakona dobila lovite na gazdovanje.

    Korisnici lovita, u smislu ovog Zakona mogu biti: lovaka udruenja, privredna drutva umarstva, te ostala pravna lica registrovana za bavljenje lovstvom.

    Korisnici lovita mogu se dobrovoljno povezivati u lovake asocijacije radi unapreenja i ostvarivanja zajednikog ili opeg interesa ili cilja u skladu sa odredbama Zakona o o udruenjima i fondacijama (Slubene novine Federacije BiH, broj: 45702).

  • 6

    lan 11.

    Lovako udruenje formira se radi organizovanog bavljena lovstvom, ostvarivanja opteg interesa za unapreenje uzgoja i zatite lovstva i iskoriavanje divljai, zatitu prirode i okolia u ouvanju prirodnog stanita divljai, njegovanja lovake etike i obiaja ili druge ciljeve, kroz sportske - rekreacione i ekoloke aktivnosti.

    lan 12.

    Lovaki savezi u Federaciji su samostalne organizacije u koju su svojevoljno ulanjeni korisnici lovita i druge organizacije i udruenja zainteresovane za razvoj lovstva i na koje se primjenjuju sve odredbe zakona koje su inae propisane za udruenja.

    Lovaki savez, u smislu ovog Zakona, obavlja svoju osnovnu djelatnost (za koju je registriran), te obavlja poslove koje su mu, kao javna ovlatenja, povjereni ovim Zakonom, odnosno za koje je ovlaten, a naroito: - unapreenja lovstva; - pruanje strune pomoi kod donoenja i provoenja mjera gazdovanjem lovitem i

    obrazovanjem lovaca; - dosljednog provoenja zakona i drugih propisa o lovstvu i davanje prijedloga za njihovo

    unaprjeenje; - ostvarivanja jedinstvene lovne politike na cjelom prostoru Federacije i u inostranstvu; - realizacije lovnog menadmenta.

    Korisnik lovita je duan: - uraditi inventuru ivotinjskih vrsta i stanja lovita; - osiguravati financijska sredstva za provedbu lovno-privredne osnove, za tete na divljai i

    lovitu i naknadu tete koju ini divlja (osiguranjem kod osiguravajueg zavoda, pologom kod banke, hipotekom na nekretnine i sl.);

    - imati strunu slubu, odnosno strunjaka za provedbu lovnogospodarske osnove; - imati organiziranu lovouvarsku slubu; - imati lovake pse odgovarajue pasmine za lovite koje uzima u zakup koji su registrovani

    kod kinolokog saveza Federacije i da imaju poloen radni ispit; - imati lovakog psa osposobljenog za praenje krvnog traga ili krvosljednika s poloenim

    ispitom, ako u lovitu, koje uzima u zakup ima predvien odstrel krupne divljai.

    Osim uslova iz stava 2. ovog lana, korisnik lovita obavezno stavlja na uvid ispravu iz koje je vidljivo da je registrovan za obavljanje lova.

  • 7

    III DIVLJA I NJENA ZATITA

    lan 13.

    Divlja u smislu ovog zakona su slijedee vrste ivotinja:

    a) DLAKAVA DIVLJA (SISARI) - Glodari (Rodentia): zec (Lepus europeaus), divlji kuni (Oryctolagus cuniculus), bizamski

    pacov (Ondatra zibethicus), puh obini (Glis glis), vjeverica (Sciurus vulgaris); - Meso