Zakon o Osnovnom i Srednjem Obrazovanju KS

  • Upload
    nakitp

  • View
    281

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

ZAKON O OSNOVNOM ODGOJU I OBRAZOVANJU SADRAJ(Zakon je objavljen u Slubenim novinama Kantona Sarajevo broj 10 od 22.04.2004. godine, a stupio je na snagu 30.04.2004. godine)

POGLAVLJE

LANOVI

STRANA

I. OSNOVNE ODREDBE ......................................................... l. 1.

l. 9.

1. 3. 3. 6. 6.

II. OSNIVANJE I RAD OSNOVNE KOLE . l. 10. l. 23. III. OPA AKTA OSNOVNE KOLE ................................. l. 24. IV. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD OSNOVNE KOLE .......................................................... l. 25. l. 43. V. UENICI .............................................................................. l. 44. l. 70. VI. NASTAVNICI/NASTAVNICE, STRUNI SARADNICI/SARADNICE I DRUGI ZAPOSLENI ...................................................... l. 71. l. 82. VII. NADZOR NAD ZAKONITOU RADA I STRUNI NADZOR ..................................................... l. 83. l. 87. VIII. ORGAN UPRAVLJANJA, RUKOVOENJA I KONTROLE POSLOVANJA .................................... l. 88. l. 95. IX. STRUNI ORGANI ..................................... .................... l. 96. l. 99. X. ORGANIZIRANJE RODITELJA I UENIKA/UENICA ..................................................... l.100 l.101. XI. SINDIKAT KOLE .......................................................... l.102 . XII. POTREBE I INTERESI KANTONA U OSNOVNOM ODGOJU I OBRAZOVANJU ................ l.103. l.105. XIII. SAMOUPRAVNI DJELOKRUG OPINA NA PODRUJU KANTONA U OBLASTI OSNOVNOG ODGOJA I OBRAZOVANJA ............... l.106. l.108. XIV. SAMOUPRAVNI DJELOKRUG GRADA NA PODRUJU KANT ONA U OBLASTI OSNOVNOG ODGOJA I OBRAZOVANJA ................ l.109. l.110. XV. KAZNENE ODREDBE ................................................... l.111. l.114. XVI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE ...................... l.115 l.121.

6. 11. 11. 16.

16. 20.

20. 21.

21. 23. 23. 24.

25. 25.

25. 26.

26. 27.

27. 27. 28. 29. 30.

Na osnovu lana 12. stav 1. taka b) i lana 18. stav 1. taka b) Ustava Kantona Sarajevo (Slubene novine Kantona Sarajevo, br. 1/96, 2/96 - ispravka, 3/96 - ispravka, 16/97, 14/00, 4/01), lana 59. stav 3. Okvirnog Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik BiH, br. 18/03), Skuptina Kantona Sarajevo, na sjednici odranoj 22.04.2004. godine, donosi ZAKON O OSNOVNOM ODGOJU I OBRAZOVANJU I. OSNOVNE ODREDBE lan 1. Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju utvruju se principi osnovnog odgoja i obrazovanja uenika/uenica normalnog psihikog razvoja, uenika/uenica s posebnim potrebama (sluno oteenih, slijepih, slabovidnih, ometenih u psihikom razvoju i dr.), osnovnog muzikog obrazovanja, osnovnog baletskog obrazovanja, dodatnog obrazovanja nadarenih uenika/uenica i osnovnog obrazovanja odraslih, koje se ostvaruje u ustanovama osnovnog odgoja i obr azovanja. Ovim zakonom naroito se regulira: a) osnivanje, organizacija i finansiranje osnovnih kola, b) upravna struktura kola i procedura izbora nastavnika/nastavnica i drugih zaposlenih, c) status nastavnika/nastavnica i drugih zaposlenih u koli, struni raz voj i nadzor nad radom nastavnika/nastavnica, d) status uenika/uenica, e) druga pitanja vezana za aktivnosti osnovnih kola. Osnovni odgoj i obrazovanje je djelatnost od posebnog drutvenog interesa. lan 2. Ustanova osnovnog obrazovanja i odgoja je osnovna kola (u daljem tekstu: kola), koja moe biti redovna, paralelna (osnovna muzika kola, osnovna baletska kola i sl.) i specijalna osnovna kola. Odgoj i obrazovanje djece i mladih sa posebnim potrebama je od prioritetnog javnog interesa i sastavni je dio jedinstvenog obrazovnog sistema. Specijalno obrazovanje organizira se i provodi u skladu sa ovim zakonom. lan 3. Obavezno je pohaanje redovne osnovne kole u trajanju od devet godina, i to za djecu od est do petnaest godina starosti. kolskim obveznikom redovne osnovne kole smatra se dijete koje e do 1. marta tekue godine navriti 5 i po godina ivota. kola koja ima odgovarajue prostorne i kadrovske uvjete moe, uz prethodno odobrenje Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo), omoguiti djetetu mlaem od utvrene starosne dobi za poetak obaveznog odgoja i obrazovanja upis u kolu, ako to trae roditelji ili staratelji djeteta i ako kola, nakon to razmotri preporuke relevantnih strunjaka, bude sigurna da je to u najboljem interesu djeteta. Osnovna muzika kola svih odsjeka traje 6 godina. Osnovna baletska kola traje 6 godine. Osnovna muzika i baletska kola mogu organizirati odjeljenja pripremnog razreda. U osnovnu muziku i baletsku kolu moe se upisati dijete: -u pripremno odjeljenje nakon zavrenog II razreda osnovne kole, -u I razred nakon zavrenog III razreda osnovne kole; izuzetno talentirani uenici/uenice mogu se upisati u osnovnu muziku i baletsku kolu i ranije.

1

lan 4. Osoba starija od 15 godina koja ne pohaa redovnu osnovnu kolu (u daljem tekstu: odrasli) moe stjecati osnovno obrazovanje u skladu s ovim zakonom i u skladu sa nastavnim planom i programom za odrasle koje odredi Agencija za nastavne planove i programe. Nastavni plan i program za odrasle sadri ciljeve, zadatke i sadraj obrazovanja, sedmini i godinji broj asova i druge oblike obrazovnog rada, kao i nain i oblik izvoenja. lan 5. Dijete koje je mlae od petnaest godina, a za svojom generacijom za ostaje tri i vie godina, moe biti izuzeto od obaveze redovnog pohaanja osnovne kole i uz obavezno pohaanje instruktivne nastave besplatnim vanrednim obrazovanjem zavriti odgovarajue razrede lan 6. Za stjecanje osnovnog obrazovanja kandidata iz l. 4. i 5. ministar/ministrica obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: ministar/ministrica) odreuje uvjete i kole u kojima e se ovo obrazovanje izvoditi kao i nain osiguravanja finansijskih sredstava za njegovu realizaciju . Blie propise o organizaciji, finansiranju i nainu polaganja ispita za stjecanje osnovnog obrazovanja donosi ministar/ministrica. lan 7. Nastava u koli izvodi se na jezicima konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine, koji se imenuju jednim od tri naziva: bosansk i, hrvatski ili srpski jezik. Koriste se oba pisma Bosne i Hercegovine (latinica i irilica) a, u zavisnosti od potreba uenika/uenica, u upotrebi je i znakovno pismo. Do kraja tree godine osnovnog odgoja i obrazovanja uenici/uenice e nauiti oba pis ma Bosne i Hercegovine. Nastavu iz maternjeg jezika e na maternjem jeziku uenika/uenica izvoditi nastavnik/nastavnica kvalificiran/a da predaje taj jezik. Ne moe se vriti diskriminacija uenika/uenica pri prijemu, ueu u aktivnostima kole ili u bilo kojoj drugoj odluci vezanoj za tog uenika/uenicu na osnovu toga to u koli, u usmenom ili pismenom izraavanju, koristi bilo koji od zvaninih jezika Bosne i Hercegovine. Ne moe se vriti diskriminacija nastavnika/nastavnica ili nekog drugog zaposle nog pri izboru, uvjetima zaposlenja, napredovanju ili u bilo kojoj drugoj odluci vezano za tu osobu na osnovu toga to u koli, u usmenom ili pismenom izraavanju, koristi bilo koji od zvaninih jezika Bosne i Hercegovine. kola se mora pridravati odredab a Zakona o ravnopravnosti spolova Bosne i Hercegovine lan 8. kola je duna osigurati uvjete da uenici/uenice pohaaju vjeronauku, ali samo uz saglasnost roditelja ili staratelja. kola ne smije poduzimati bilo kakve aktivnosti koje bi se mogle shvatit i kao nepotovanje ili davanje prednosti bilo kojoj vjeroispovijesti. kola osigurava da uenik/uenica ne trpi bilo kakvu diskriminaciju ili tetu na osnovu vjeroispovijesti, na osnovu toga da nema vjeroispovijesti, na osnovu injenice da ne pohaa vjeronauku neke odreene vjeroispovijesti ili je ne pohaa uope. Uenicima/uenicama se obezbjeuje da izuavaju o drugim vjerama i vjerovanjima, kao i o drugim tradicijama i kulturama. lan 9. Dravljani/dravljanke Bosne i Hercegovine imaju pravo da stjeu osnovni odgoj i obrazovanje u osnovnim kolama na podruju Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton) u skladu s odredbama ovog zakona. 2

Dravljaninu/dravljanki Bosne i Hercegovine koji je dio osnovnog obrazovanja stekao u inostranstvu, te stranom dravl janinu/dravljanki i osobi bez dravljanstva, omoguit e se nastavak osnovnog obrazovanja na osnovu uvjerenja o obrazovanju steenom u inostranstvu, a odobrenje daje nadleni ministar/ministrica na osnovu dokumentacije o obrazovanju steenom u inostranstv u. Ministar/ministrica, po potrebi, moe traiti ocjenu ekvivalenta obrazovanja zapoetog u inostranstvu. Strani dravljani i osobe bez dravljanstva imaju pravo na osnovno obrazovanje u skladu s ovim zakonom i vaeim propisima, u skladu s konvencijama i sporazumima koje je Bosna i Hercegovina zakljuila s drugim zemljama ili meunarodnim organizacijama, kada se moe osnovano zakljuiti da e takve osobe u Bosni i Hercegovini boraviti vie od tri mjeseca. II. OSNIVANJE I RAD OSNOVNE KOLE lan 10. Osnovnu kolu kao ustanovu moe osnovati domae i strano pravno i fiziko lice u svim oblicima svojine (u daljem tekstu: osniva) uz odobrenje ministra/ministrice i uz prethodnu saglasnost Vlade Kantona. Osnovnu kolu kao javnu ustanovu moe osnovati Kanto n samostalno ili s drugim pravnim odnosno fizikim licem kada Kanton ocijeni da za njeno osnivanje postoji javni interes. Kanton moe, u skladu s meunarodnim ugovorima, otvoriti odjeljenja osnovne kole iz stava 2. ovog lana za nae graane u inostrans tvu. Rad odjeljenja iz prethodnog stava finansira podnosilac zahtjeva. Osnivanje osnovne kole planira se u skladu s koncepcijom osnovnog odgoja i obrazovanja i u skladu s dugoronim programom razvoja koji donosi Kanton, na prijedlog opine ili drugog pravnog lica. lan 11. Osniva kole na podruju Kantona osigurava sredstva potrebna za osnivanje i rad osnovne kole, u skladu s Pedagokim standardima za osnovno obrazovanje i odgoj (u daljem tekstu: Standardi) i Normativima kolskog prostora, opreme, n astavnih sredstava i uila (u daljem tekstu: Normativi). Ako osnovnu kolu osniva vie pravnih odnosno fizikih lica, svoje meusobne odnose ureuju ugovorom. Standarde i Normative donosi Vlada Kantona. lan 12. Osnovna kola kao javna ustanova i ust anova moe biti osnovana: ako postoji dovoljan broj uenika/uenica za formiranje najmanje 18 odjeljenja za redovnu osnovnu kolu, devet odjeljenja za specijalnu osnovnu kolu, dvanaest odjeljenja za osnovnu muziku kolu i za osnovnu baletsku kolu dvanae st odjeljenja, ako je osiguran odgovarajui struni nastavni kadar, u skladu s nastavnim planom i programom za osnovnu kolu i ovim zakonom, ako su ispunjeni uvjeti propisani Standardima i Normativima. Redovna osnovna kola, odnosno specijalna osnovna kol a moe biti osnovana i kada nije osiguran dovoljan broj uenika za formiranje 18 odjeljenja, odnosno 9 odjeljenja uz prethodnu saglasnost nadlenog ministarstva, a u skladu s odgovarajuim kriterijima. Blie propise o utvrivanju kriterija iz stava 2. ov og lana donosi ministar/ministrica. lan 13. Odluka o osnivanju sadri: - naziv osnivaa, - naziv i sjedite kole, 3

- vrstu kole koja se osniva, - izvore i nain obezbjeivanja sredstava za rad, - nastavni plan i program po kom e se raditi, - broj nastavnika/nastavnica i drugog osoblja, - zgrade i objekte koji e biti obezbijeeni i koji e se koristiti, - lice koje e do imenovanja organa rukovoenja predstavljati i zastupati kolu i njegova ovlatenja i odgovornosti, - rok za donoenje pravila kole, imenovanje kolskog odbora i direktora/direktorice, - druga pitanja znaajna za rad kole. Ministar/ministrica donosi propise za privatne kole radi osiguranja ispunjenja osnovnih uvjeta, ukljuujui i odredbu kojom se od tih kola trai da pripreme resu rse za najmanje jednu godinu unaprijed. lan 14. Osnovna kola kao javna ustanova i ustanova upisuje se u Registar osnovnih kola (u daljem tekstu: Registar) koji vodi Ministarstvo. Blii propis o postupku utvrivanja uvjeta o sadraju i nainu voenja Registra donosi Ministarstvo. U Registar se mogu upisati samo osnovne kole koje ispunjavaju uvjete iz lanova 10, 11, 12. i 13. ovog zakona. Provjeru uvjeta za upis u Registar osnovnih kola vri komisija koju formira ministar/ministrica, a na zahtjev osnivaa. Osnovna kola upisuje se i u Sudski registar i danom upisa stjee status pravnog lica. lan 15. Novoosnovana kola poinje s radom poetkom kolske godine ako vanredne okolnosti ne nametnu drugaije rjeenje. Odluku o poetku rada prije ili nakon poetka kolske godine donosi osniva uz saglasnost Ministarstva. lan 16. Osnovna kola upisana u Registre moe izdavati svjedodbe i druge javne isprave o zavrenom obrazovanju. kola ima peat koji se koristi kao dokaz autentinosti svakog dokumenta koji kola izdaje. lan 17. Osnovna kola se brie iz Registra kada prestane da ispunjava uvjete propisane ovim zakonom i bliim propisima koje donosi Ministarstvo. lan 18. Statusne promjene osnovne kole kao javne ustanove vri Skuptina Kantona na prijedlog Vlade Kantona. Statusne promjene osnovne kole kao ustanove vri osniva, uz prethodnu saglasnost Ministarstva. Statusne promjene osnovne kole mogu se vriti samo na kraju kolske godine. lan 19. Opinsko vijee na ijoj teritoriji se nalazi kola utvruje kolsko podruje za svaku javnu ustanovu osnovnu kolu, sa kojeg je ona obavezna upisati djecu kao uenike/uenice uz saglasnost ministra/ministrice. Pri utvrivanju kolskog podruja potovat e se osnovni princip, a to je da se djeci omogui pohaanje kole koja je najblia njihovom mjestu stanovanja.

4

U izuzetnim okolnostima dijete moe, bilo po prvom upisu ili pri prelasku iz jedne kole u drugu, pohaati osnovnu kolu koja je izvan kolskog podruja u kojem ivi, ali samo na zahtjev roditelja ili staratelja. kola moe na svom kolskom podruju organizirati nastavu i u podrunim kolama, a u skladu sa Standardima. kola kojoj osniva nije Kanton, upisuje kolske obveznike na osnovu ugovora s roditeljima odnosno starateljima kolskih obveznika neovisno o kolskom podruju, o emu je obavezna izvijestiti osnovnu kolu sa ijeg su kolskog podruja upisani uenici/uenice. lan 20. Dravljaninu/dravljanki Bosne i Hercegovine koji/koja se smatra pripadnikom nacionalne manjine, prema definiciji u Zakonu o zatiti pripadnika nacionalnih manjina, bit e osigurana nastava maternjeg jezika na tom jeziku u osnovnoj koli u koju je upisan/a. Ako osoba na koju se primjenjuje prethodni stav eli pohaati nastavu svog maternjeg jezika na tom jeziku, onda e pri upisu obavijestiti kolu da je pripadnik manjine i kola e to prihvatiti kao injenicu, bez daljnjih provjera ili dokaza. Nastava maternjeg jezika moe se odvijati u razredu, u zasebnom razredu, grupi, ili pojedinano. Nastavnik/nastavnica zaduen za takvu nastavu ima odgovarajue znanje datog jezika, kojim se osigurava da ga moe predavati uz odgovarajui standard. Ministar/ministrica je odgovoran za ustanovljavanje nastavnog plana i programa za nastavu maternjeg jezika i za osiguravanje nastavnih sredstava za takvo obrazovanje. Nastavna sredstva odgovaraju potrebama date manjine i ukljuuju knjievnost, historiju, geografiju i kulturu te manjine. I o nastavnom planu i programu i o nastavnim sredstvima e se prije prihvatanja razgovarati sa predstavnicima date manjine. lan 21. Radi meusobne saradnje u ostvarivanju zajednikih interesa i pruanja pomoi u odgojno-obrazovnom radu, osnovne kole se mogu udruivati u jednu ili vie asocijacija osnovnih kola, s tim da svaka osnovna kola z adrava status pravnog lica. Prava, obaveze i meusobni odnosi osnovnih kola udruenih u asocijaciju osnovnih kola utvruju se ugovorom. Asocijacija osnovnih kola upisuje se u Registar asocijacija osnovnih kola, koji vodi Ministarstvo. Osnovne kole mogu saraivati i meusobno udruivati neke zajednike poslove, mogu saraivati i udruivati neke zajednike poslove i s predkolskim ustanovama, kao i sa srednjim kolama, s tim da svaka osnovna kola zadrava status pravnog lica. lan 22. Kada ministar/ministrica utvrdi da kola ne ispunjava uvjete koji su propisani ovim zakonom, odredit e rok u kojem osniva mora otkloniti utvrene nedostatke. Ako u datom roku nedostaci ne budu otklonjeni, ministar/ministrica e predloiti osnivau prestanak rada kole. Ukoliko osniva ne donese akt o prestanku rada kole u roku od tri mjeseca od dana podnoenja prijedloga o prestanku rada kole, ministar/ministrica e donijeti rjeenje o prestanku rada kole i pokrenut e pos tupak brisanja kole iz Registra osnovnih kola. Aktom o prestanku rada kole odredit e se rok za prestanak rada, koji ne moe biti prije zavretka kolske godine. U sluaju prestanka rada kole, osniva je duan da zateenim u enicima omogui nastavak zapoetog odgoja i obrazovanja.

5

Privatne kole prestaju sa radom na prijedlog osnivaa. Ministar/ministrica donosi odluku o imenovanju lica koja e provesti postupak ukidanja privatne kole ukoliko ona ne ispunjava uvjete predviene zakonom. Uenike/uenice ukinute privatne kole obavezne su primiti javne ustanove osnovne kole u skladu sa kolskim podrujem. lan 23. Na osnivanje, rad, statusne promjene i prestanak rada kole primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama ukoliko ovim zakonom nije drugaije odreeno. III. OPA AKTA OSNOVNE KOLE lan 24. Osnovna opa akta kole su pravila kole koja donosi kolski odbor kole uz saglasnost ministra/ministrice. Pravilima osnovne kole, pored pi tanja utvrenih zakonom, ureuje se: - naziv, sjedite i peat kole, - osniva kole, - djelatnost kole, - unutranja organizacija kole, - odgojno-obrazovni rad u koli, - prava i dunosti uenika/uenica, nastavnika/nastavnica i strunih saradnika/saradnica, - voenje pedagoke dokumentacije i evidencije, - struni organi kole, - organi upravljanja, rukovoenja i kontrole poslovanja, - saradnja i nain ostvarivanja saradnje kole sa roditeljima uenika, - nain izbora predstavnika roditelja uenika/uenica u kolski odbor kole, - formiranje i rad vijea roditelja, - formiranje i rad vijea uenika/uenica, - ostvarivanje javnosti rada kole, - ostvarivanje prava uenika/uenica koji su stekli zvanje vrhunski sportista, - organizacija rada u produenom ili cjelodnevnom boravku u k oli, - sadraj i oblici drutvene, kulturne i sportske aktivnosti kole, - opi akti koji se donose u koli kao i nain njihovog donoenja, - nain napredovanja uenika/uenica i zavravanje dva razreda za jednu kolsku godinu, - odgojno-disciplinske mjere koje se mogu izrei uenicima/uenicama, procedura i postupak za utvrivanje disciplinske odgovornosti uenika/uenica, postupnost izricanja, - disciplinske mjere koje se mogu izrei zaposlenicima i postupak prema nastavniku/nastavnici koji/koja je udaljen/a iz nas tavnog procesa kao i njegov ili njen daljnji radnopravni status, - druga pitanja utvrena zakonom. IV. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD OSNOVNE KOLE lan 25. Odgojno-obrazovni rad ostvaruje se na osnovu nastavnog plana i programa za osnovni odgoj i obrazovanje (u daljem tekstu: nastavni plan i program). Nastavni plan je kolski dokument kojim se propisuju odgojno -obrazovna podruja odnosno nastavni predmeti koji e se izuavati u osnovnoj koli, redoslijed izuavanja tih predmeta po razredima, sedmini i godinji fond asova za svaki predmet, a u vezi s tim i struktura kolske godine. Nastavni program je kolski dokument kojim se propisuje obim, dubina i redoslijed nastavnih sadraja u pojedinom nastavnom predmetu. 6

Nastavne planove i programe za sve vrste kola donosi Ministarstvo, u skladu sa zajednikim jezgrom nastavnih planova i programa, kako to propie Agencija za nastavne planove i programe, i objavljuje ih u Slubenim novinama Kantona Sarajevo. Ministar/ministrica e osigurati da sadraji koji promovi raju jednakost polova budu sastavni dio nastavnog plana i programa. Predmete u okviru fakultativne nastave biraju uenici/uenice i roditelji ili staratelji uenika/uenica na poetku kolske godine sa liste koju utvruje Ministarstvo i kad se da izjanjenje o odabranim asovima, fakultativna nastava za datog uenika/uenicu postaje obavezna. Broj, vrsta i trajanje fakultativne nastave odreuje se godinjim programom rada kole u skladu sa nastavnim planom i programom i resursima kojima kola raspolae. Ministarstvo je obavezno da na kraju svake kolske godine izvri analizu potreba za izmjenama i dopunama nastavnog plana i programa. lan 26. U redovnoj osnovnoj koli realizira se nastavni plan i program za uenike/uenice normalnog psihikog razvoja i dodatni programi za nadarene uenike/uenice, individualni prilagoeni programi za djecu s posebnim potrebama i nastavni plan i program za odrasle. U odjeljenje redovne osnovne kole moe se ukljuiti i dijete s posebnim potrebama, s kojim se realizira individualni prilagoeni plan i program. Odgojno-obrazovni rad sa djecom sa posebnim potrebama odvija se i u redovnim osnovnim kolama na osnovu principa integriranog odgoja i obrazovanja, to znai da svi uenici/uenice, ukljuujui i uenike/uenice sa posebnim potrebama, imaju pravo da budu u redovnim odjeljenjima, s tim to je rad sa djecom sa posebnim potrebama integralni dio odgojno -obrazovnih aktivnosti unutar odjeljenja. Rad sa djecom sa posebnim potrebama moe da bude u manjim grupama u koli ili kao pojedinani rad sa nastavnikom/nastavnicom - defektologom. Odgoj i obrazovanje djece sa posebnim potrebama odvija se u specijalnoj koli ili ustanovi. Mogunost prelaska uenika iz specijalne u redovnu kolu zavisi od pedagokog, psiholoko g, defektolokog, logopedskog i socijalnog statusa uenika/uenice. Procjenu vri specijalna osnovna kola ili ustanova. Uz obuavanje uenika/uenica i unapreivanje njihovih sposobnosti, da bi se to prije vratili u kolu najbliu njihovom mjestu stan ovanja, specijalne kole odgovorne su i za obuavanje nastavnika/nastavnica za rad sa djecom sa posebnim potrebama kao i za obuavanje roditelja uenika/uenica sa posebnim potrebama, s ciljem povratka i zadravanja uenika/uenica u redovnoj osnovnoj koli najblioj njihovom mjestu stanovanja. U specijalnoj osnovnoj koli realiziraju se nastavni plan i program za specijalni odgoj i nastavni plan i program za umjereno i tee mentalno retardiranu djecu i omladinu. Specijalna osnovna kola moe biti organizirana i u sastavu odgojno -obrazovnog centra koji ima status pravnog lica u ijoj se djelatnosti, osim osnovnog obrazovanja i odgoja, realiziraju i programi drugih nivoa obrazovanja, dijagnostiki postupci, razvrstavanje i rana rehabi litacija djece sa smetnjama u razvoju. Za te uenike/uenice moe biti organiziran i cjelodnevni boravak. Odgojno-obrazovni rad i struni nadzor nad radom odgojno -obrazovnog centra iz prethodnog stava obavlja se u skladu s odgovarajuim nastav nim planom i programom za svaku kolu - nivo obrazovanja, koji su u sastavu odgojno -obrazovnog centra. Prilikom imenovanja organa upravljanja, rukovoenja i kontrole poslovanja kolskog centra, primjenjuju se odgovarajue odredbe zakona koji regulira ra d pravnog subjekta najvieg nivoa obrazovanja u tom odgojno -obrazovnom centru. U osnovnoj muzikoj koli realizira se nastavni plan i program za osnovnu muziku kolu, a u osnovnoj baletskoj koli nastavni plan i program za baletsku kolu, kao i posebni d odatni programi za nadarene uenike/uenice tih kola.

7

lan 27. Djeca sa posebnim potrebama imaju pravo na trajanje kolovanja kako je propisano lanovima 3. i 4. ovog zakona. Djeca sa posebnim potrebama imaju pravo na individualn i nastavni plan i program ijom realizacijom se ostvaruju ciljevi i zadaci nastave, a prilagoen je mogunostima uenika/uenica. Ustanove koje obrazuju uenike/uenice sa posebnim potrebama imaju pravo na posebna budetska sredstva da bi se p okrili trokovi posebnog programa ili da bi kolsko okruenje bilo prilagoeno fizikim potrebama uenika/uenica. lan 28. kola je odgovorna za evidentiranje i opis posebnih potreba uenika/uenica i za opi plan zadovoljenja tih potreba uz p omo specijalizirane slube ili odgovarajuih strunjaka. Individualni prilagoeni plan i program izrauje razredni nastavnik/nastavnica u saradnji sa strunim timom (pedagog, defektolog, logoped). Struni tim prati realizaciju individualnog prilagoenog plana i programa. Roditelj treba da bude upoznat sa izradom individualnog prilagoenog programa. Struni tim u redovnoj osnovnoj koli ine: pedagog psiholog, ili pedagog, defektolog, logoped. Zadaci strunog tima su: analiz a dokumentacije uenika/uenica upisanih u prvi razred, odreivanje defektolokog, logopedskog, pedagoko -edukativnog statusa, izdrada individualnog prilagoenog plana i programa, praenje metodiko -didaktike realizacije, provoenje defektolokog i logopedskog tretmana, saradnja sa nastavnicima/nastavnicama i roditeljima i evaluiranje individualnog prilagoenog plana i programa. lan 29. U koli iji osniva nije Kanton nastavni plan i program moe da ima najvie do 20% specifinih sadraja u odnosu na nastavni plan i program iz lanova 25. i 26. ovog zakona. Na nastavni plan i program iz stava 1. ovog lana saglasnost daje ministar/ministrica. lan 30. Druga drava ili drugi kanton moe organizirati rad odjeljenja osnovnog odgoja i obrazovanja na teritoriji Kantona Sarajevo u skladu sa ovim zakonom. Rad odjeljenja osnovne kole druge drave vri se po nastavnim planovima i programima koje su donijeli organi druge drave, izuzev iz nacionalne grupe predmeta. Prethodnu saglasnost za nastavne planove i programe iz stava 2. ovog lana daje ministar/ministrica. Odjeljenja koje organiziraju osnovne kole iz stava 1. ovog lana mogu poeti sa radom tek kada ministar/ministrica utvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom. lan 31. Broj uenika/uenica u odjeljenjima svih tipova osnovnih kola odreuje se Standardima. U osnovnim kolama iji osniva nije Kanton broj uenika moe biti i manji, to utvruje kolski odbor te kole, uz saglasnost osnivaa. Ukoliko u koli nema dovoljan broj uenika/uenica, nastava se moe organizirati u kombinovanim odjeljenjima koja se formiraju sastavljanjem uenika/uenica iz dva ili vie razreda u jedno odjeljenje. Osnovna kola moe organizirati produeni ili cjelodnevni boravak uenika/uenica i odreene vrste teajeva za odrasle, uz saglasnost ministra/ministrice. lan 32. kolska godina traje od 1. septembra tekue do 31. augusta naredne godine.

8

Ministar/ministrica propisuje kolski kalendar za svaku kolsku godinu i objavljuje ga najkasnije 10 dana prije poetka nastave. Nastava u osnovnoj koli izvodi se po polugoditima i traje 37 radnih sedmica, s tim da se nastavni plan i program planira i realizira u okviru 35 nastavnih sedmica. Nastava u zavrnom razredu osno vne kole, iz prethodnog stava ovog lana, traje 36 radnih sedmica, s tim da se nastavni plan i program planira i realizira u okviru 34 nastavne sedmice. Razlika u broju radnih i nastavnih sedmica koristi se za realizaciju posebnih programskih sadraja: obiljeavanje dravnih i vjerskih praznika, kulturnih, sportskih i drugih aktivnosti kole utvrenih godinjim programom rada. lan 33. U prvom polugoditu nastava poinje prvog ponedjeljka u septembru, osim ako ministar/ministrica odlui da, iz jasno n avedenih izuzetnih razloga, poinje neki drugi dan i zavrava se nakon navrenih 17 nastavnih sedmica. Zimski odmor za uenike/uenice traje etiri sedmice i poinje nakon zavrenog prvog polugodita. Osnovna kola godinjim programom rada moe predvidje ti da se dio zimskog odmora za uenike/uenice koristi u toku prvog ili drugog polugodita. Nastava u drugom polugoditu poinje poslije zimskog odmora i zavrava se nakon navrenih 18 nastavnih sedmica, a za uenike/uenice zavrenog razreda nakon 17 nas tavnih sedmica. lan 34. Osnovna kola organizira nastavni proces u petodnevnoj radnoj sedmici. kole koje rade u tri smjene nastavu mogu organizirati i est dana u sedmici, ali samo uz saglasnost ministra/ministrice. Nastavni as u osnovnoj koli tra je 45 minuta a u specijalnoj osnovnoj koli 40 minuta. Broj asova u toku radne sedmice utvruje se nastavnim planom i programom, s tim da u toku dana uenici/uenice od I do IV razreda ne mogu imati vie od pet, a od V do IX razreda vie od est asova redovne, izborne, kursne i ostalih oblika nastave. Uenici/uenice od I IV razreda imaju sedmino optereenje najvie 25 asova nastave, a uenici od V IX razreda imaju sedmino optereenje najvie 30 asova nastave. Direktor/direktorica kole moe, u izuzetnim sluajevima, odluiti da produi ili skrati trajanje asova, ali to moe uiniti samo uz saglasnost ministra/ministrice. Ministar/ministrica moe, u izuzetnim okolnostima, odluiti da produi ili skrati trajanje asova u pojedinim ili svim osnovnim kolama na podruju Kantona. lan 35. Odgojno-obrazovni rad se ne smije prekidati u toku polugodita, odnosno kolske godine, izuzev u sluaju elementarnih nepogoda, epidemije i drugih posebno opravdanih razloga, bez odluke ministra/ministrice. Zavretak prvog polugodita i trajanje zimskog odmora za uenike/uenice osnovnih kola na podruju Kantona je, u pravilu, istovremen. Ministar/ministrica moe odobriti, zavisno od klimatskih ili drugih uvjeta, pomjeranje poetka nastave u prvom i drugom pol ugoditu i produetak zimskog odmora, s tim da u toku kolske godine bude ostvaren godinji fond nastavnih asova predvien nastavnim planom i programom i da su realizirani svi programski sadraji. lan 36. kola je obavezna da u toku kolske godine real izira nastavni plan i program. Ako se utvrdi da kola nije realizirala godinji fond nastavnih asova, mora produiti nastavu dok ne ostvari planirani godinji fond nastavnih asova. 9

lan 37. Odgojno-obrazovni rad realizira se na osnovu godinjeg program a rada kole (u daljem tekstu: godinji program), koji mora biti zasnovan na nastavnom planu i programu. Godinji program rada kole utvruje nastavniko vijee na prijedlog direktora/direktorice, usvaja ga kolski odbor, a njime se utvruju obaveze kole i rad u cjelini u tekuoj kolskoj godini. Sastavni dio godinjeg programa rada kole je i izvjetaj o realizaciji godinjeg programa rada kole u protekloj kolskoj godini. kola donosi godinji program rada najkasnije do 30. septembra za tekuu kolsku godinu i dostavlja po jedan primjerak osnivau, Ministarstvu, Prosvjetno -pedagokom zavodu i nadlenom organu opine. lan 38. Vannastavne aktivnosti uenika/uenica obuhvataju razliite aktivnosti uenika/uenica u koli i organizaciji kole izvan prog rama redovne nastave. Slobodnijom organizacijom, planskim izvoenjem i raznovrsnijim sadrajem vannastavne aktivnosti zadovoljavaju se posebne sklonosti i interesovanja uenika/uenica i integralni su dio odgojno -obrazovnog rada kole. Zadaci i programski sadraji vannastavnih aktivnosti utvruju se godinjim programom rada kole, u skladu sa Standardima, a ostvaruju se putem drutava, sekcija, klubova, druina, grupa, uenikih zadruga i drugih oblika. Uee uenika/uenica u ovim aktivnostima je na dobr ovoljnoj osnovi. Uenika zadruga se moe osnovati ako ima najmanje 25 uenika/uenica. lan 39. Izleti, posjete, ekskurzije, logorovanja, drutveno koristan rad, rad u prirodi i drugi oblici odgojno-obrazovanog rada predvieni godinjim programom org aniziraju se i izvode u okviru radnih dana. lan 40. Radi uvoenja novih oblika i sadraja rada, na prijedlog ministra/ministrice, moe se jedna ili vie osnovnih kola proglasiti eksperimentalnom ili osnovati eksperimentalna osnovna kola. Eksperimentalnoj osnovnoj koli moe se odobriti odstupanje od odredaba ovog zakona u primjeni nastavne norme, dnevnog i sedminog optereenja uenika/uenica asovima, naina ocjenjivanja, formiranja odjeljenja i realizacije nastavnog plana i programa. Osnivanje i rad eksperimentalnih osnovnih kola i proglaavanje postojeih kola eksperimentalnim ureuje se propisom koji donosi ministar/ministrica. lan 41. Na prijedlog nastavnikih kola i fakulteta, ministar/ministrica odreuje osnovne kole za izvoenje pedagoke i metodike prakse studenata/studentica i uenika/uenica srednjih kola sa pedagokim usmjerenjem. Nastavnike kole i fakulteti zakljuuju s osnovnom kolom u kojoj se realizira pedagoka i metodika praksa ugovor kojim se reguliraju meusobna prav a i obaveze. Trokove pedagoke i metodike prakse snosi Ministarstvo. lan 42. kolski udbenik je obavezno nastavno sredstvo za uenike/uenice i nastavnike/nastavnice, a u udbeniku su sadraji nastavnog programa odreenog predmeta. Osim kolskog udbenika, uenici/uenice mogu koristiti zbirke zadataka, prirunike, radne sveske, strunu literaturu i sl. kola omoguava besplatno koritenje udbenika, prirunika, zbirki zadataka, knjiga za lektiru i drugu literaturu koju posjeduje. Nastavni plan i program se ne moe primjenjivati ako nema odgovarajuih udbenika. 10

Udbenike, prirunike i nastavna sredstva koji se koriste u osnovnoj koli odobrava ministar/ministrica. lan 43. U osnovnoj koli zabranjeno je politiko organizir anje i djelovanje. kola uiva odreeni stepen autonomije u skladu sa vaeim propisima, a naroito u pogledu zapoljavanja nastavnog, strunog i drugog kadra, te slobode rada nastavnika/nastavnica. kola potuje slobodu nastavnika/nas tavnica da izvode nastavu na nain koji smatraju odgovarajuim, pri emu kola mora voditi rauna o standardima i odrivosti postojeih i primjeni novih oblika i metoda u nastavnom procesu. kola prua nastavnicima/nastavnicama optimalnu podrku pri ostvarivanju profesionalnih standarda u izvoenju nastave. V. UENICI lan 44. Svako dijete ima pravo i obavezu da pohaa kolu u toku perioda predvienog za obavezno obrazovanje i Ministarstvo je obavezno da osigura da se to pravo i obave za provede u praksi. Roditelji ili staratelji djeteta koje je uzrasta za obavezno kolovanje duni su da osiguraju da dijete bude upisano u kolu, da redovno pohaa kolu kao i da sarauju sa kolom. Direktor/direktorica kole pokree postupak protiv jednog roditelja ili staratelja djeteta ako roditelji ili staratelji ne izvravaju svoje obaveze. Djeca koja navre petnaest godina starosti nemaju obavezu da pohaaju redovnu osnovnu kolu. Djetetu koje je pacijent u bolnici i iz tog razloga ne moe pohaati kolu gdje je registrirano, obrazovanje e biti prueno u bolnici. Dijete koje stanuje u ustanovi za socijalnu zatitu pohaa kolu koja je najblia toj ustanovi. Djetetu koje ne moe po haati kolu zbog tekog oboljenja ili due bolesti, usluge obrazovanja pruat e kola koja je najblia njegovom mjestu stanovanja. lan 45. Upis u redovnu osnovnu kolu obavlja se u aprilu i augustu mjesecu na osnovu spiskova kolskih obveznika koje kolama dostavlja nadleni organ opine na ijoj teritoriji se nalazi kola. Upis u prvi razred osnovne kole iji osniva nije Kanton vri se na osnovu javnog konkursa, koji se objavljuje u sredstvima javnog informiranja. kolski odbor kole iz stava 2. ovog lana utvruje kriterije za upis uenika/uenica u prvi razred i na prijedlog direktora/direktorice kole imenuje komisiju za upis uenika/uenica u prvi razred. S roditeljima odnosno starateljima uenika/u enica koji budu upisani u kolu iz stava 2. ovog lana osnovna kola je obavezna zakljuiti ugovor. Upis u specijalnu osnovnu kolu vri se tokom cijele godine, na osnovu nalaza i miljenja komisije za ocjenjivanje sposobnosti djece sa smetnja ma u razvoju i rjeenja o kategorizaciji djeteta koje donosi Kantonalni centar za socijalni rad. Upis odraslih polaznika/polaznica u osnovnu kolu vri se na osnovu konkursa, koji kola objavljuje najkasnije 10 dana prije poetka nastave. Upis u osnovnu muziku kolu i osnovnu baletsku kolu vri se u mjesecu maju. lan 46. Ocjenu sposobnosti djece pri upisu u osnovnu kolu obavlja komisija sastavljena od pedagoga (pedagoga-psihologa ili psihologa) i nastavnika/nastavnice razredne nastave, uz prethodno pribavljeno ljekarsko uvjerenje nadlene zdravstvene ustanove. Ocjenu sposobnosti djece

11

s oteenjima sluha i govora vri Centar za slunu i govornu rehabilitaciju, a djece oteenog vida Centar za slijepu i slabovidnu djecu . Na osnovu miljenja komisije iz stava 1. ovog lana, kolski obveznik se moe privremeno osloboditi upisa u redovnu osnovnu kolu, najdalje do navrenih sedam godina ivota. lan 47. U specijalnu osnovnu kolu moe se, izuzetno, u pisati i kolski obveznik s navrenih 9 godina ivota, na osnovu miljenja komisije iz lana 45. i lana 46. ovog zakona. lan 48. Osnovna kola obavezna je da po obavljenom upisu kolskih obveznika dostavi izvjetaj o upisu osnivau, Ministarstvu i opini na ijem podruju se nalazi, najkasnije do 15. juna za aprilski upisni rok, a najkasnije do 31. augusta za augustovski upisni rok. Osnovna kola odreena za obrazovanje odraslih podnosi izvjetaj o upisu osnivau, Ministarstvu i opini na ijem podruju se nalazi, najkasnije 10 dana nakon poetka nastave. lan 49. Ako u toku kolovanja kod uenika/uenice nastupe promjene koje zahtijevaju prelaz iz specijalne osnovne kole u redovnu osnovnu kolu ili iz redovne osnovn e kole u specijalnu osnovnu kolu, kola e u toj kolskoj godini uputiti uenika/uenicu komisiji za ocjenjivanje sposobnosti djece sa smetnjama u razvoju. Na osnovu nalaza i miljenja komisije iz prethodnog stava ovog lana, uenik/uenica e se upisati u odgovarajuu kolu. lan 50. Upisanim uenicima/uenicama, na poetku kolovanja, kola izdaje ueniku knjiicu koja vai do kraja odgoja i obrazovanja u osnovnoj koli. Uenika knjiica je javna isprava kojom se u t oku osnovnog odgoja i obrazovanja dokazuje status uenika/uenica osnovne kole. lan 51. Prelazak uenika/uenica iz jedne osnovne kole u drugu vri se na osnovu pisanog akta - prevodnice, koja se dostavlja slubenim putem. Uenici/uenice koji su se kolovali u drugom kantonu, Republici Srpskoj ili Distriktu Brko upisuju se u osnovnu kolu u odgovarajui razred i nastavljaju obrazovanje pod istim uvjetima kao i uenici/uenice u Kantonu Sarajevo. Uenici/uenice koji zavre pojedine razrede osnovne kole u inostranstvu nastavljaju obrazovanje u slijedeem razredu, uz postupak ekvivalencije svjedodbe koju vri Ministarstvo. lan 52. Uenik/uenica koji iz opravdanih razloga (bolest u duem trajanju i u drugim opravdanim sluajevima) nije mogao redovno pohaati nastavu i biti ocijenjen iz jednog i vie predmeta, moe polaganjem ispita ili drugim oblikom nastavnog rada nadoknaditi izgubljeno vrijeme i stei osnovno obrazovanje u redovnom roku. Uenik/uenica koji iz opravdanih razloga nije mogao redovno pohaati nastavu, pa je izostao sa nastave u odreenom razredu jednu treinu od ukupnog fonda sati predvienih nastavnim planom i programom, moe polagati predmetni ili razredni ispit u toku kolske godine, kako bi u redovnom roku zavrio odgovarajui razred osnovne kole. Nastavniko vijee, u svakom konkretnom sluaju, cijeni opravdanost razloga nepohaanja nastave i donosi odluku o polaganju ispita.

12

lan 53. kola e, u skladu sa svojim pravilima, ue nicima/uenicama koji su proglaeni perspektivnim i vrhunskim sportistima/sportistkinjama i nadarenim uenicima/uenicama s vrhunskim rezultatima na kantonalnom, federalnom, dravnom ili meunarodnom takmienju odobriti dugorono ili kratkorono odsustvova nje s nastave radi pripremanja i uea na takmienjima. kola e uenicima/uenicama kojima je dodijeljena titula perspektivni ili vrhunski sportista/sportistkinja osigurati specijalni status radi omoguavanja redovnog treniranja i razvijanja potencijala do prirodnog maksimuma. Ovim uenicima/uenicama kola e omoguiti da putem instruktivno-konsultativne nastave i polaganjem ispita u toku kolske godine zavre odgovarajui razred. Uenici/uenice iz prethodnog stava se izuzimaju od odredaba lana 52. ovog zakona. Titulu perspektivni i vrhunski sportista dodjeljuje Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, koje je obavezno ueniku/uenici koji zadovoljava uvjete za stjecanje ove titule potvrditi titulu na poetku svake kolske godine, poslije uv ida u izvjetaje s takmienja i testiranja, koje su klubovi obavezni pravovremeno dostaviti naznaenom ministarstvu. lan 54. Ocjenjivanje u osnovnoj koli je brojano i opisno. Brojane ocjene su: odlian (5), vrlodobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i ne dovoljan (1). Ocjenjivanje u osnovnoj koli je javno i kontinuirano. Prilikom ocjenjivanja, uz brojanu ocjenu upisuje se i datum. Zakljuna ocjena iz svakog predmeta pojedinano izvodi se na polugoditu i na kraju kolske godine, izuzev za uenike/ueni ce prvog razreda. Pored ocjena, daju se i karakteristike uenika/uenica vezano za njihovo napredovanje, sklonosti, posebne osobine i slino, u pisanoj formi na kraju kolovanja, odnosno uz prepis ocjena. Karakteristike iz prethodnog stava se daju na osnovu pedagokog kartona uenika/uenica. Odredbe ovog lana ne primjenuju se na specijalno obrazovanje. Umjesto ocjena uenici/uenice sa posebnim potrebama dobijaju pismeni godinji izvjetaj koji opisuje rezultate koje je postigao uenik/uenica u re alizaciji nastavnog plana i programa. Ukoliko su problemi uenika/uenica ogranieni i ako im specijalno obrazovanje omoguava da budu ocijenjeni na redovan nain, onda im se daju i ocjene. Blie propise o praenju, vrednovanju i ocjenjivanju uenika/ue nica donosi ministar/ministrica. lan 55. Opi uspjeh uenika/uenica i rezultati postignua uenika/uenica iz nastavnih predmeta utvruju se na kraju svakog polugodita. Opi uspjeh uenika/uenica utvruje se na osnovu zakljuenih ocjena iz nastavnih predmeta. Zakljunu ocjenu u razrednoj nastavi utvruje nastavnik/nastavnica razredne nastave. Zakljune ocjene u predmetnoj nastavi utvruje odjeljenjsko vijee, na prijedlog predmetnog nastavnika/nastavnice. Zakljune ocjene glavnog predmeta na kraju drugog polugodita u muzikoj koli utvruje komisija koju formira nastavniko vijee. Ocjena iz fakultativne nastave ne ulazi u opi uspjeh uenika/uenica. Nastavniko vijee sredin om oba polugodita analizira realizaciju nastavnog plana i programa, s osvrtom na postignua uenika/uenica i kontinuitet u ocjenjivanju. lan 56. Uenik/uenica je ostvario/ostvarila pozitivan opi uspjeh na kraju polugodita, odnosno na kraju kolske godine, ukoliko iz pojedinanih predmeta nema ocjenu nedovoljan (1). 13

Uenik/uenica je zavrio/zavrila razred: - s odlinim uspjehom ako je postigao/postigla srednju ocjenu najmanje 4,50 - s vrlodobrim uspjehom ako je postigao/postigla srednju ocj enu najmanje 3,50 - s dobrim uspjehom ako je postigao/postigla srednju ocjenu najmanje 2,50 - s dovoljnim uspjehom ako je postigao/postigla srednju ocjenu najmanje 2,00. U svjedodbe i druge dokumente u koje se upisuje opi uspjeh uenika/uenice, pored ocjene odlian, vrlodobar, dobar i dovoljan, upisuje se i prosjena ocjena opeg uspjeha zaokruena na dvije decimale. lan 57. Uenik/uenica nije s uspjehom zavrio/zavrila razred ako ima jednu ili vie ocjena nedovoljan (1). Uenici/uenice II i III ra zreda koji na kraju nastavne godine imaju jednu ili dvije ocjene nedovoljan (1) prevode se u vii razred, a ako imaju vie od dvije ocjene nedovoljan (1), ponavljaju razred. Uenici/uenice od IV do IX razreda koji na kraju nastavne godine imaju vie od dv ije ocjene nedovoljan (1) ponavljaju razred. Uenici/uenice od IV do IX razreda koji na kraju nastavne godine imaju jednu ili dvije nedovoljne ocjene (1) upuuju se na popravni ispit u augustovskom ispitnom roku. Uenik/uenica koji/koja ne zadovolji na popravnom ispitu ponavlja razred. Uenik/uenica IX razreda koji/koja na kraju nastavne godine ima jednu ocjenu nedovoljan (1) moe biti izuzet/izuzeta od odredbe iz stava 1. ovog lana i po vlastitom izboru popravni ispit polagati u junskom ili augustov skom ispitnom roku. Ueniku/uenici iz prethodnog stava koji/koja se prijavi da popravni ispit polae u junskom ispitnom roku, kola je duna organizirati polaganje popravnog ispita. U sluaju da na ovom popravnom ispitu uenik/uenica dobije ocjenu nedovo ljan (1), upuuje se da ponovi razred. Uenik/uenica koji/koja je upuen/a da ponovi odreene razrede moe zadrati status redovnog uenika/uenice do navrene 17. godine ivota, a u sluaju nemarnog odnosa prema uenju i neprimjerenog ponaanja moe, po odluci nastavnikog vijea, izgubiti status redovnog uenika/uenice kole s navrenih 16 godina ivota. lan 58. Roditelj uenika/uenice ima pravo prigovora na utvrenu ocjenu ili opi uspjeh na kraju drugog polugodita, odnosno na kraju k olske godine. Prigovor se podnosi nastavnikom vijeu kole u roku od 48 sati od dana saopavanja uspjeha uenika/uenice. Nastavniko vijee u roku od tri dana odluuje o prigovoru roditelja. Kada nastavniko vijee usvoji prigovor, obrazovat e komisiju koja e provjeriti znanje uenika/uenice u roku od dva dana. Ocjena komisije je konana. Prigovorom se moe traiti izuzee predmetnog nastavnika/nastavnice u radu komisije. lan 59. Uenik/uenica koji/koja pokazuje izuzetne sposobnosti i ima odlian uspjeh, moe u toku jedne kolske godine zavriti dva razreda, pod uvjetom i na nain utvren pravilima kole, a u skladu s propisima o praenju, vrednovanju i ocjenjivanju uenika/uenica. lan 60. U osnovnoj koli ocjenjuje se i vladanje uenika/uenice. Ocjene iz vladanja su: primjerno, vrlodobro, dobro, zadovoljava i loe. Ocjenu iz vladanja u razrednoj nastavi utvruje nastavnik/nastavnica razredne nastave , a u predmetnoj nastavi odjeljenjsko vijee, na prijedlog razrednika/razrednice. 14

lan 61. O zavrenom osnovnom obrazovanju ueniku/uenici se izdaje svjedodba, koja je javna isprava. Uz svjedodbu, osnovna kola je duna da ueniku/uenici i zda i list profesionalne orijentacije. lan 62. Na kraju osnovnog obrazovanja, kola proglaava uenika/uenicu generacije. Blii propis o izboru uenika/uenice generacije donosi ministar/ministrica. Ueniku/uenici koji/koja u toku devetogodinjeg osn ovnog obrazovanja i odgoja postigne odlian uspjeh iz svih nastavnih predmeta i ima primjerno vladanje, izdaje se u znak priznanja i posebna diploma o postignutim rezultatima. Uenicima koji su naroito uspjeni u odgojno -obrazovnom procesu i drugim akt ivnostima u koli moe se dodijeliti pohvala i nagrada prema kriterijima utvrenim pravilima kole. lan 63. kola vodi dokumentaciju i evidenciju o radu u skladu sa propisom koji donosi ministar/ministrica. kola je obavezna uredno i blagovremeno vod iti dokumentaciju i evidenciju. Podaci u matinoj knjizi su trajne vrijednosti. Za redovno voenje dokumentacije i evidencije i tanost podataka odgovorni su direktor/direktorica i nastavnik/nastavnica kole. lan 64. kola izrie odgojno-disciplinsku mjeru ueniku/uenici koji/koja: -neopravdano izostaje sa nastave, -neprimjereno se ponaa prema drugim uenicima/uenicama, nastavnicima/nastavnicama ili osoblju kole, -nanosi tetu na imovini kole. Odgojno-disciplinske mjere su: -ukor razrednika/razrednice, -ukor odjeljenjskog vijea, -ukor direktora/direktorice, -ukor nastavnikog vijea i premjetaj u drugo odjeljenje iste kole, -premjetaj u drugu najbliu osnovnu kolu na podruju opine, a ta kola je obavezna da primi uenika/uenicu. Ova mje ra se moe izrei samo za uenike/uenice od petog do devetog razreda. Odgojno-disciplinske mjere se, po pravilu, donose postupno i povlae sniavanje ocjene iz vladanja. Odgojno-disciplinska mjera vai za kolsku godinu u kojoj je izreena, a moe se u to ku kolske godine ublaiti ili ukinuti ukoliko uenik/uenica svojim ponaanjem pokae da je dolo do prestanka razloga za izricanje mjere. Blie odredbe o prirodi i opsegu disciplinskih mjera koje se poduzimaju u koli, o postupku za utvrivanje disciplinske odgovornosti uenika/uenice, o proceduri za primjenu takvih mjera (ukljuujui i osobe ili organe ovlatene da ih izriu i primjenjuju), o duini izreene odgojno disciplinske mjere i njenom ublaavanju, ukidanju, posljedinom odnosu na ocjenu iz vla danja uenika/uenice i naknadi poinjene materijalne tete, o praktinoj proceduri kojima ih roditelji ili staratelji uenika/uenice mogu osporiti, utvruju se pravilima kole. lan 65. U sluaju disciplinske mjere koja bi mogla imati znaajan utjecaj n a kolovanje djeteta, roditelji ili staratelji uenika/uenice mogu podnijeti albu kolskom odboru u roku od 7 dana od dana izricanja mjere. 15

Ako roditelj ili staratelj podnese albu u skladu s ovim lanom, izvrenje disciplinske mjere odgaa se do odluke o albi. U odluivanju o albi kolski odbor, u roku od 8 dana, moe: a) potvrditi odluku, b) preinaiti odluku i eventualno primijeniti drugu disciplinsku mjeru . kola provodi odluku kolskog odbora donesenu u skladu sa prethodnim stavom. Ukoliko roditelji ili staratelji uenika/uenice nisu zadovoljni odlukom kolskog odbora, mogu uputiti albu ministru/ministrici i odluka ministra/ministrice je konana. lan 66. kola, nastavnici/nastavnice i drugi zaposleni u koli brinu o fizikom i mentalnom zdr avlju uenika/uenica, zatiti i unapreenju zdravlja uenika/uenica i o istom pravovremeno obavjetavaju roditelje ili staratelje uenika/uenica i zdravstvene ustanove. kola obavlja aktivnosti na zdravstvenoj zatiti u skladu sa vaeim zakonima o zdra vstvu i propisima ustanova socijalne zatite i organizacija za zatitu prava djece i porodice. kola uenicima/uenicama moe pruiti smjetaj i obroke, prema resursima kojima raspolae i u saradnji sa nadlenim ustanovama. lan 67. Ako uenik/uenica iz zdravstvenih razloga ne moe uestovati u nekoj fizikoj aktivnosti ili vjebi ili ako bi takva vjeba mogla ugroziti njegovo/njeno zdravlje, uenik/uenica e biti privremeno ili trajno izuzet/izuzeta iz takvih aktivnosti. Ako se stav 1. ovog lana primje njuje na nastavni predmet, uenik/uenica e iz tog predmeta dobiti ocjenu na osnovu drugih sadraja predmeta iz kojih uenik/uenica nije izuzet. Odluku o izuzimanju uenika/uenice iz odreenih aktivnosti na period dui od dvije sedmice donijet e odjelj ensko vijee kole, na preporuku nadlene zdravstvene ustanove. lan 68. kola, zajedno sa ustanovama za socijalnu zatitu, prati socijalne probleme uenika/uenica i poduzima mjere da svaki uenik/uenica dobije pomo i savjet potreban za prevazilaenje takvih problema. lan 69. Opine osiguravaju da uenici/uenice koji stanuju na udaljenosti veoj od dva kilometara od kole koju pohaaju ili trebaju pohaati imaju besplatan prijevoz do te kole. U sluaju da uenik/uenica ima veih problema u kretanju , opine e osigurati prijevoz neovisno o udaljenosti izmeu mjesta stanovanja uenika/uenice i kole. Prijevoz uenika/uenica moe se organizirati u sistemu redovnog gradskog prijevoza ili posebno osiguranim prijevoznim sredstvima. lan 70. kola je obavezna na poetku kolske godine upoznati uenike/uenice i roditelje ili staratelje uenika/uenica s njihovim pravima, dunostima i odgovornostima utvrenim ovim zakonom i pravilima kole, kao i o nadlenostima odreenih institucija za rjeavanje probl ema. VI. NASTAVNICI/NASTAVNICE, STRUNI SARADNICI/SARADNICE I DRUGI ZAPOSLENI lan 71. Nastavnik/nastavnica je lice kvalificirano za izvoenje odgojno -obrazovnog rada sa djecom i odraslima, koje treba da ima iroko i temeljno op e obrazovanje, da dobro poznaje disciplinu koju

16

predaje, da poznaje psiholoko -pedagoke i metodike osnove nastave i odgoja, kao i da ima ljudske kvalitete neophodne za nastavniku profesiju. Primarni zadatak nastavnika/nastavnica u osnovnoj koli je odg oj i obrazovanje uenika/uenica prema savremenim pedagokim kriterijima, u okviru utvrenog nastavnog plana i programa, uvaavajui slobodu pedagokog rada, principe demokratinosti i ljudskih prava. lan 72. Nastavnim planom i programom, u z avisnosti od vrste osnovne kole, utvruje se odgovarajui profil i struna sprema nastavnika/nastavnica razredne nastave i nastavnika/nastavnica predmetne nastave. Nastavnik/nastavnica razredne nastave koji/koja izvodi nastavu od I IV razreda ima visoku ili viu strunu spremu. Nastavnik/nastavnica predmetne nastave koji/koja izvodi nastavu od V IX razreda ima visoku ili viu strunu spremu. Nastavu u osnovnoj muzikoj i baletskoj koli izvode profesori/profesorice i nastavnici/nastavnice sa zavrenim II ili I stepenom muzike akademije, odgovarajueg odsjeka. Nastavnik/nastavnica predmetne nastave koji/koja izvodi nastavu u osnovnoj muzikoj i baletskoj koli od I do VI razreda ima visoku ili viu strunu sp remu odgovarajueg odsjeka. Nastavnici/nastavnice u specijalnim odjeljenjima pri osnovnoj koli i u specijalnoj osnovnoj koli su defektolozi. Struni saradnici/saradnice u osnovnoj koli su: pedagog, psiholog, pedagog -psiholog, bibliotekar, socijalni radnik, defektolog odreenog profila, logoped i zdravstveni radnik. Broj strunih saradnika/saradnica, profil i struna sprema, kao i uvjeti obavljanja njihovih poslova u osnovnoj koli utvruju se Standardima i Normativima. Broj ostalih zaposlenih u koli, profil i struna sprema, kao i uvjeti obavljanja njihovih poslova u osnovnoj koli utvruju se Standardima i Normativima. lan 73. Nastavnici/nastavnice, struni saradnici/saradnice i drugi zaposleni u osnovno j koli ostvaruju svoja prava i dunosti iz rada i po osnovu rada u skladu sa Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom, ovim zakonom i provedbenim propisima. Svi zaposlenici kole moraju obaviti odgovarajui ljekarski pregled do poetka kolske godine. lan 74. Osoba koja je pravosnano osuena za krivino djelo koje je, s obzirom na prirodu krivinog djela, ini nepodobnom za rad sa djecom, nee biti izabrana za nastavnika/nastavnicu ili zaposlenika kole. U koli ne moe raditi lice ko je je alkoholiar/alkoholiarka ili ovisnik o narkoticima, te lice koje boluje od zarazne ili duevne bolesti. Ako se u toku kolske godine ustanovi da je nastavnik/nastavnica ili drugi zaposlenik kole obolio od zarazne ili duevne bolesti, da je alkoholiar/alkoholiarka ili ovisnik o narkoticima, bit e udaljen iz procesa rada i upuen na lijeenje. Pravilima kole blie se odreuje postupak prema licu i njegov dalji radni status. lan 75. Nastavnici/nastavnice, strun i saradnici/saradnice i drugi zaposlenici biraju se na osnovu javnog konkursa koji raspisuje kolski odbor. Prilikom ponude zapoljavanja i izbora zaposlenika primjenjivat e se i odredbe lana 7. Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini. Nastavnici/nastavnice i struni saradnici/saradnice mogu biti angairani na odreeni vremenski period i bez javnog konkursa, u skladu sa Zakonom o radu. 17

Nastavnici/nastavnice ili struni saradnici/saradnice koji nemaju propisane kvalifika cije mogu biti angairani u koli na odreeno vrijeme u skladu sa Zakonom o radu, pod uvjetom da se na javni konkurs nije prijavio kandidat koji ispunjava uvjete propisane ovim zakonom i drugim propisima. Nastava koju uzvode nastavnici/nastavnice iz pre thodnog stava se verificira u skladu sa Pravilnikom koji donosi ministar/ministrica. lan 76. etrdesetsatna radna sedmica nastavnika/nastavnica i strunih saradnika/saradnica utvruje se godinjim programom rada a u skladu sa Stand ardima. Nastavnik/nastavnica u okviru radne sedmice moe imati najvie 25 asova svih vrsta i oblika neposrednog odgojno -obrazovnog rada koji se ostvaruje u koli. U kolama u kojima se odgojno -obrazovni proces odvija u okviru cjelod nevnog boravka, nastavnik/nastavnica u radnoj sedmici moe imati najvie 30 asova svih vrsta neposrednog odgojno-obrazovanog rada s uenicima/uenicama, u skladu s pravilima kole. Izuzetno, nastavnik/nastavnica moe samo u jednom polugoditu, pod uvjetima utvrenim pravilima kole, imati do 35 asova sedmino neposrednog odgojno -obrazovnog rada s uenicima/uenicama. lan 77. Nastavnici/nastavnice i struni saradnici/saradnice, u pravilu, godinji odmor koriste u toku ljetnog odmora za uenike/uenice. Duina koritenja godinjeg odmora nastavnika/nastavnica i strunih saradnika/saradnica utvruje se pravilima kole. Nastavnici/nastavnice i struni saradnici/saradnice koji zbog bolovanja ili drugih opravdanih razloga ne iskoriste godinji odmor u toku ljetnog odmora uenika/uenica, mogu koristiti godinji odmor u trajanju od 30 radnih dana do 30. juna naredne godine. lan 78. Rad nastavnika/nastavnica i strunih saradnika/saradnica se prati i ocjenj uje. Nastavnici/nastavnice imaju pravo i obavezu da se pripremaju za organizaciju i obavljanje neposrednog odgojno-obrazovnog rada, praenje, podsticanje i pomaganje razvoja uenika/uenica, struno usavravanje i izvravanje drugih zadataka utv renih ovim zakonom i pravilima kole. U svrhu strunog i kvalitetnog obavljanja poslova iz oblasti neposrednog odgojno-obrazovnog rada, nastavnici i struni saradnici/saradnice duni su da u toku svake kolske godine pohaaju i uspjeno zavre neki od seminara ili kurseva iz predmeta koje predaju. Koncepciju strunog usavravanja iz stava 3. ovog lana utvruje Ministarstvo. lan 79. Rad nastavnika/nastavnica i strunih saradnika/saradnica ocjenjuje se jednom u dvije godine ocjenama: naroito se istie, istie se, dobar, zadovoljava i ne zadovoljava. Rezultati ocjenjivanja rada nastavnika/nastavnica i strunih saradnika/saradnica u osnovnoj koli omoguavaju stjecanje zvanja i napredovanje nastavnika/nastavnica i strunih saradnika/saradnica pod odgovarajuim uvjetima. Nastavnici/nastavnice mogu stei zvanja mentora, savjetnika/savjetnice ili vieg savjetnika/savjetnice. Struni saradnici/saradnice mogu stei zvanja vieg strunog saradnika/saradnice, samostalnog strunog saradnik a/saradnice i strunog savjetnika/savjetnice. Ocjenjivanje nastavnika/nastavnica i strunih saradnika/saradnica vri direktor/direktorica kole na osnovu miljenja Prosvjetno -pedagokog zavoda i kontinuiranog praenja rada nastavnika/nastavnica.

18

Ukoliko se nastavnici/nastavnice i struni saradnici/saradnice ne pripremaju za rad i struno se ne usavravaju u skladu sa ovim zakonom, ocjenjuju se ocjenom ne zadovoljava. Nastavnik/nastavnica i struni saradnik/saradnica koji dva puta bude ocijenjen ocje nom ne zadovoljava ne moe vie raditi u nastavi. Osoba na koju se primjenjuje stav 7. ovoga lana moe uputiti zahtjev ministru/ministrici za povratak u nastavu. Ministar/ministrica moe dozvoliti povratak te osobe u nastavu uzevi u obzir relevantne injenice navedene u zahtjevu. Blii propis o ocjenjivanju i napredovanju nastavnika/nastavnica i strunih saradnika/saradnica i stjecanja zvanja donosi ministar/ministrica. lan 80. Nastavnici/nastavnice i struni saradnici/saradnice koji nemaju radno iskustvo imaju status pripravnika. Osobama bez radnog iskustva kola moe omoguiti volonterski rad a da ih pri tom ne zaposli. Pripravniki rad u koli traje najmanje est mjeseci, a najvie jednu godinu, i po zavretk u pripravnikog staa pripravnik/pripravnica je obavezan/obavezna poloiti struni ispit. kola je duna pripravniku/pripravnici izdati rjeenje o pripravnikom stau sa rokom polaganja strunog ispita i odrediti mentora koji e ga pripremati z a ispit. Ako pripravnik/pripravnica u koli ne poloi struni ispit u roku naznaenom u rjeenju, prestaje mu pripravniki sta u toj koli. Pripravnik/pripravnica na kojeg se odnosi prethodni stav ovog lana moe zapoeti pripravniki rad u drugoj koli. Lica koja se angairaju kao nastavnici/nastavnice i struni saradnici/saradnice koji imaju radno iskustvo u drugoj djelatnosti ali nemaju radno iskustvo u nastavi, a imaju poloenu pedagoko-psiholoku i didaktiko-metodiku grupu predmeta, obavezna su poloiti struni ispit za samostalni odgojno- obrazovni rad u roku naznaenom u stavu 3. ovog lana. Ukoliko lica iz prethodnog stava u toku studija nisu poloila pedagoko -psiholoku i didaktiko-metodiku grupu predmeta, obavezna su poloiti navedenu grupu predmeta prije polaganja ispita iz prethodnog stava, a najkasnije u roku od 12 mjeseci. Rok iz prethodnog stava poinje tei danom polaganja posljednjeg ispita iz navedene grupe predmeta. Struni ispit polae se pred strunom komisijom koju imenuje ministar/ministrica. Program strunog ispita, sastav komisije, nain polaganja, obrazac uvjerenja o poloenom strunom ispitu i voenje evidencije o strunom usavravanju nastavnika/nastavnica re gulira se bliim propisom koji donosi ministar/ministrica. Trokove prvog polaganja strunog ispita snosi kola, a u ponovljenom sluaju nastavnik/nastavnica, odnosno struni saradnik/saradnica u nastavi. Ako nastavnik/nastavnica u roku o d 12 mjeseci ne poloi struni ispit, gubi pravo na rad u nastavi. lan 81. Nastavnik/nastavnica moe izgubiti pravo na dalji rad u nastavi ako nastavniko vijee, Ministarstvo ili Prosvjetna inspekcija utvrde da nastavnik/nastavnica ne izvra va svoje obaveze u skladu s nastavnim planom i programom, ovim zakonom, pravilima kole i drugim propisima. lan 82. U sluaju prestanka prava nastavnika/nastavnice da obavlja neposredni odgojno -obrazovni rad, kola moe takvog nastavnika/nasta vnicu rasporediti na druge poslove odnosno radne zadatke koji odgovaraju njegovoj/njenoj strunoj spremi.

19

Nastavniku/nastavnici iz stava 1. ovog lana bezuvjetno prestaje radni odnos ako odbije da obavlja poslove odnosno radne zadatke koji mu se ponude, a koji odgovaraju njegovoj strunoj spremi. Ako nastavnik/nastavnica kome/kojoj je prestalo pravo da izvodi nastavu ne bude rasporeen/a na druge poslove odnosno radne zadatke, ostaje u koli dok ne zasnuje radni odnos u drugoj ustanovi ili preduzeu ili dok mu/joj ne prestane radni odnos po drugom osnovu, ali najdue est mjeseci. Po isteku roka iz prethodnog stava, nastavniku/nastavnici kome/kojoj je prestalo pravo da izvodi nastavu prestaje radni odnos u koli. Za vrijeme dok se nalazi u koli, nastavniku/nastavnici pripadaju sva prava iz radnog odnosa. VII. NADZOR NAD ZAKONITOU RADA I STRUNI NADZOR lan 83. Nadzor nad zakonitou rada i inspekcijski nadzor, kao i struni nadzor rada javnih ustan ova i ustanova iz oblasti osnovnog odgoja i obrazovanja vri Ministarstvo. lan 84. Inspekcijski nadzor nad radom ustanova u oblasti primjene zakona, podzakonskih propisa i opih akata iz oblasti osnovnog obrazovanja i odgoja, preduzimanja mjer a u skladu sa Zakonom i propisima donesenim na osnovu Zakona vre prosvjetni inspektori u skladu sa Zakonom o prosvjetnoj inspekciji. Inspekcijski nadzor iz stava 1. ovog lana posebno se odnosi na: nadzor da li kola provodi propise koje donosi ministar/ ministrica i da li se kola pridrava ovog zakona, kontrolu primjene standarda koje odreuje Agencija za standarde i ocjenjivanje, strunu zastupljenost nastave odgovarajuim profilom i strunom spremom nastavnog kadra utvrenim ovim zakonom i nastavnim p lanom i programom, upis u registar ustanova koji vodi Ministarstvo i upis u Sudski registar, upotrebu odobrenih nastavnih planova i programa, udbenika i drugih nastavnih sredstava, upis uenika/uenica u kolu, voenje propisane dokumentacije i evidencije , uvid u javne isprave, kao i u opa i pojedinana akta kole koja se odnose na rad organa koji kontrolira, primjenu odgojno-disciplinskih mjera prema uenicima/uenicama, primjenu zakonskih i drugih odredaba koje se odnose na statusna pitanja uenika/uen ica, zabranu rada kole (i njenih odjeljenja) koja nije upisana u Registar osnovnih kola koji vodi Ministarstvo.

lan 85. Struni nadzor, u smislu ovog zakona, jeste nadzor nad organizacijom i izvoenjem nastave, radom nastavnika/nastavnica i s trunih saradnika/saradnica kao i direktora/direktorica u kolama a u svrhu unapreenja odgojno -obrazovnog rada. Struni nadzor naroito obuhvata: - pruanje strune pomoi nastavnicima i direktorima u obavljanju dunosti i provedbi novih obrazovnih aktivnosti, - praenje primjene i realizacije nastavnog plana i programa, ostvarivanje zadataka, sadraja, obima, oblika i metoda odgojno -obrazovnog rada, - praenje i ocjenjivanje rada nastavnika/nastavnica, strunih saradnika/saradnica u nastavi i praenje i ocjenjivanje rada direktora/direktorice kole,

20

-

provjeru da li uenici/uenice dostiu standarde znanja i vjetina u skladu sa propisima Agencije za standarde i ocjenjivanje.

lan 86. Struni nadzor vre struni savjetnici Prosvjetno -pedagokog zavoda i izvjetaj o svojim nalazima dostavljaju direktoru/direktorici kole, ministru/ministrici, opinskim i gradskim organima u roku od 15 dana od dana izvrenog nadzora. Blie propise o strunom nadzoru donosi ministar/ministrica. lan 87. kola je duna da omogui nesmetano vrenje strunog i inspekcijskog nadzora, kao i uvid u odgovarajuu dokumentaciju i evidenciju koja se vodi u koli. VIII. ORGAN UPRAVLJANJA, RUKOVOENJA I KONTROLE POSLOVANJA lan 88. Organ upravljanja u osnovnoj koli je kolski odbor. Organ rukovoenja je direktor/direktorica kole. Organ kontrole poslovanja u osnovnoj koli je nadzorni odbor. lan 89. kolski odbor kole kao javne ustanove kojoj je osniva Kanton br oji pet lanova, a sainjavaju ga jedan predstavnik kojeg imenuje Ministarstvo, jedan predstavnik opine na ijem podruju se nalazi kola, jedan predstavnik roditelja uenika/uenica i dva predstavnika iz reda nastavnika/nastavnica i strunih saradnika/sa radnica kole. kolski odbor po svom sastavu treba da odraava etniki sastav lokalne zajednice u kojoj kola djeluje. Nain rada kolskog odbora regulirat e se poslovnikom o radu. lanovi kolskog odbora biraju se na period od 4 godine, sa mogunou jed nog reizbora. Predsjednika/predsjednicu i lanove kolskog odbora osnovne kole koja nije javna ustanova imenuje i razrjeava osniva, a predsjednika/predsjednicu i lanove kolskog odbora osnovne kole kao javne ustanove imenuje i razrjeava naelnik opi ne. Ministar/ministrica donosi propise u vezi sa izborom kolskog odbora, i ti propisi osiguravaju jednaku zastupljenost roditelja uenika/uenica, nastavnika/nastavnica kole, osnivaa i dr. lan 90. kolski odbor obavlja slijede e poslove: - donosi pravila kole, - imenuje i razrjeava direktora/direktoricu kole, - vri izbor pomonika direktora/direktorice kole, - objavljuje konkurs za izbor nastavnika/nastavnica i strunih saradnika/saradnica, - vri izbor nastavnika/nastavnica i drugi h zaposlenika kole, - odluuje o albama po konkursu, - odluuje o prestanku prava nastavnika/nastavnica i strunih saradnika/saradnica na daljnji odgojno-obrazovni rad, - usvaja godinji program rada kole, - razmatra i usvaja izvjetaj o realizaciji godinjeg p rograma rada kole, - prati uspjeh uenika/uenica i poduzima mjere za unapreivanje uvjeta rada u koli i poboljanja odgojno-obrazovnog rada, - donosi finansijski plan i usvaja godinji obraun,

21

-

donosi opi akt o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji ra dnih mjesta i druga opa akta u skladu sa zakonom i pravilima kole, odluuje o organiziranju, broju i ukidanju podrunih kola odnosno odjeljenja u tim kolama, a uz saglasnost Ministarstva, odluuje o prigovoru roditelja uenika/uenica na rad nastavnika /nastavnica i strunih saradnika/saradnica, odluuje o prigovoru nastavnika/nastavnica i strunih saradnika/saradnica na ocjenu o radu, razmatra prijedloge odluka i preporuke upuene kolskom odboru i preduzima odgovarajue mjere, usmjerava, kontrolira i ocjenjuje rad direktora/direktorice, rjeava odreena pitanja odnosa sa osnivaem, donosi svoj program rada, a izvjetaj o svom radu podnosi opinskom naelniku i osnivau, odluuje o koritenju sredstava preko iznosa odreenog pravilima kole, odluuje o albama i prigovorima zaposlenih i njihovim pravima, obavezama i odgovornostima iz radnog odnosa, obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i pravilima kole.

lan 91. Direktora/direktoricu osnovne kole koja nije javna ustanova imenuje i razrjea va kolski odbor na osnovu javnog konkursa i uz saglasnost osnivaa, a direktora/direktoricu kole kao javne ustanove imenuje i razrjeava kolski odbor na osnovu javnog konkursa, prethodne saglasnosti Ministarstva i uz saglasnost naelnika opine. Direktor/direktorica kole se imenuje na period od 4 godine i moe biti uzastopno imenovan/a jo jedanput. Za direktora/direktoricu osnovne kole moe biti imenovano lice koje, osim opih, ispunjava i u pogledu strune spreme uvjete za profesora /profesoricu, nastavnika/nastavnicu ili pedagoga i ima 5 godina radnog iskustva u nastavi ili na pedagoko -psiholokim poslovima, a naroito se istie svojim radom u organizaciji odgojno -obrazovnog rada, pedagokoj teoriji i praksi. Za direktora/direktoricu osnovne muzike i baletske kole moe biti imenovano lice koje, osim opih uvjeta, ima zavrenu muziku akademiju. kolski odbor moe razrijeiti dunosti direktora/direktoricu i prije isteka mandata iz jasno navedenih razloga za ozbiljna krenja zakona ili profesionalnu nekompetentnost. Ako direktor/direktorica kole nije imenovan/a, kolski odbor e imenovati vrioca dunosti direktora/direktorice iz reda nastavnika/nastavnica ili strunih saradnika/saradnica kole i bez konkursa, a najdue do 6 mjeseci od dana imenovanja. Vrilac dunosti direktora/direktorice ima sva prava i obaveze direktora/direktorice kole. lan 92. Direktor/direktorica kole, osim poslova i zadataka utvrenih zakonom, obavlja i slijedee poslove: - predlae godinji program rada kole i preduzima aktivnosti za njegovo provoenje, uz prethodno pribavljeno miljenje nastavnikog vijea, - na osnovu odluke kolskog odbora zakljuuje ugovor o radu, odnosno donosi rjeenje o prestanku radnog odnosa zaposlenika, - odluuje o rasporeivanju nastavnika/nastavnica i drugih zaposlenih u koli na odreene poslove u skladu s pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u koli i u skladu s rezultatima njihovog rada, - prati i ocjenjuje rad nastavnika/nastavnica i strunih saradnika/saradnica,

22

-

-

-

najmanje jednom godinje podnosi izvjetaj o uspjehu i postignutim rezultatima odgojno-obrazovnog rada kolskom odboru, osnivau, Prosvjetno -pedagokom zavodu, ministru/ministrici i nadlenom organ u opine, na kraju prvog polugodita i na kraju kolske godine kolskom odboru, nadlenom organu opine, Prosvjetno -pedagokom zavodu i Ministarstvu podnosi izvjetaj o uspjehu u uenju i vladanju uenika/uenica, podnosi finansijski izvjetaj kolskom od boru i osnivau, obavlja i druge poslove utvrene pravilima kole.

lan 93. kola koja ima podruna odjeljenja, radi u dvije smjene i ima vie od 25 odjeljenja moe imati pomonika direktora/direktorice. kolski odbor imenuje pomon ika direktora/direktorice iz reda nastavnika/nastavnica ili strunih saradnika/saradnica zaposlenih u koli, na prijedlog direktora/direktorice kole. lan 94. Nadzorni odbor kole kao javne ustanove kojoj je osniva Kanton broji tri lana, a sainjavaju ga jedan predstavnik kojeg odreuje Ministarstvo, jedan predstavnik opine na ijem podruju se nalazi kola i jedan predstavnik kole iz reda nastavnika/nastavnica i strunih saradnika/saradnica. U nadzornom odboru kole kojoj osniva nije K anton obavezan je predstavnik kojeg odreuje Ministarstvo. Predsjednika/predsjednicu i lanove nadzornog odbora kole koja nije javna ustanova imenuje i razrjeava osniva, a predsjednika/predsjednicu i lanove nadzornog odbora kole kao javne ustanove imenuje i razrjeava naelnik opine. Vlada Kantona donosi kriterije o imenovanju nadzornog odbora na prijedlog ministra/ministrice. lan 95. Nadzorni odbor kole obavlja slijedee poslove: - kontrolira donoenje i realizaciju finansijskog plana i godinjeg obrauna, - kontrolira izvravanje obaveza iz ugovora o zakupu (ukoliko kola stie prihode na osnovu zakupa), - kontrolira priliv finansijskih sredstava na osnovu donacija pravnih i fizikih lica, odravanja kurseva instruktivne nastave i prodaje proizvoda, intelektualnih i drugih usluga, - informira se o prihodima koje osnovna kola stie iz legata, poklona i zavjetanja. IX. STRUNI ORGANI lan 96. U osnovnoj koli obrazuju se struni organi: - nastavniko vijee, koje sainjavaju svi nastavnici/nastavnice i struni saradnici/saradnice kole, - odjeljensko vijee, koje ine nastavnici/nastavnice koji izvode nastavu u tom odjeljenju, - struni aktiv nastavnika/nastavnica odreenih nastavnih oblasti. lan 97. Nastavnikim vijeem rukovodi direktor/direktorica kole. Nastavniko vijee obavlja slijedee poslove: - utvruje prijedlog godinjeg programa rada kole, - donosi odluke o organizaciji odgojno -obrazovnog rada, 23

-

prati ostvarivanje nastavnog plana i programa i preduzima mjere za njegovo izvravanje i o tome podnosi izvjetaj kolskom odboru, razmatra realizaciju nastavnog plana i programa s posebnim osvrtom na postignua uenika/uenica kao i na kontinuitet o cjenjivanja uenika/uenica, utvruje prijedlog programa strunog usavravanja nastavnika/nastavnica i strunih saradnika/saradnica, program rada strunih organa i komisija i razmatra realizaciju istih, vri izbor oblika nastave i saglasno tome vri raspo red uenika/uenica i podjelu predmeta za nastavnike/nastavnice, odnosno vri raspored rada u radnoj sedmici, vri izbor razrednika/razrednica, analizira uspjeh uenika/uenica i rad odjeljenskih vijea, odreuje rukovodioce odjeljenskih vijea, analizira rad nastavnika/nastavnica i strunih saradnika/saradnica, imenuje komisije za polaganje ispita, razmatra izvjetaj o polaganju ispita, razmatra izvjetaj o izvrenom strunom nadzoru, odobrava ueniku/uenici kole zavravanje dva razreda u toku jedne ko lske godine, stara se o profesionalnom usmjeravanju uenika/uenica, razmatra odgojno-disciplinske mjere i donosi odgovarajue odluke, preporuuje nabavku strunih asopisa i druge strune literature, vri i druge poslove utvrene pravilima kole.

lan 98. Odjeljenskim vijeem rukovodi razrednik/razrednica. Odjeljensko vijee obavlja slijedee poslove: - analizira uspjeh uenika/uenica i rad nastavnika u odjeljenju, - prati razvoj uenika/uenica i na osnovu toga predlae izbor progra ma primjerenih sposobnostima uenika/uenica, - odluuje o programima za nadarene uenike/uenice, za uenike/uenice koji zaostaju u napredovanju i o oblicima nastave koji e se primjenjivati u odjeljenjima u cjelini ili za pojedine grupe uenika/uenica i li uenika/uenicu pojedinano, - usklauje rad nastavnika/nastavnica u odgojno -obrazovnom procesu, - utvruje zakljune ocjene uenika/uenica, - izrie i drugim organima predlae odgojno -disciplinske mjere prema uenicima/uenicama, - analizira rad nastavnika/nastavnica i strunih saradnika/saradnica i predlae mjere za unapreivanje odgojno-obrazovnog rada u odjeljenju, - obavlja i druge poslove utvrene pravilima kole. lan 99. U osnovnoj koli obrazuju se struni aktivi, iji su lanovi nastavnic i/nastavnice odreenih nastavnih oblasti. Strunim aktivom rukovodi predsjednik/predsjednica strunog aktiva. Struni aktiv obavlja slijedee poslove: - prati realizaciju nastavnog plana i programa i predlae mjere za njegovo unapreenj e, - predlae izmjene nastavnog plana i programa u skladu s tehnolokim razvojem i dostignuima u toj oblasti, - daje prijedlog direktoru/direktorici u vezi s podjelom predmeta na nastavnike/nastavnice, - uestvuje u izradi i izboru programa strunog usavravanj a nastavnika/nastavnica, - aktivno uestvuje u radu asocijacije strunih aktiva osnovnih kola iz iste nastavne oblasti. Nain rada strunih organa regulira se poslovnikom o radu strunih organa kole.

24

X. ORGANIZIRANJE RODITELJA I UENIKA/UENICA lan 100. kola ima vijee roditelja koje se bira za tekuu kolsku godinu, a ine ga po jedan roditelj uenika/uenica iz svakog odjeljenja. Vijee roditelja bira predsjednika/predsjednicu veinom glasova vijea roditelja, a prvu sjednicu saziva direktor/direktorica kole. Ope aktivnosti vijea roditelja su: - promoviranje interesa zajednice u kojoj se kola nalazi i interesa kole u toj zajednici, - prezentiranje stavova roditelja uenika/uenica kolskom odboru ili bilo kojoj drugoj zainteresiranoj strani, - podravanje aktivnog uea roditelja i zajednice u radu kole, - obavjetavanje kolskog odbora i bilo koje druge zainteresirane strane o stavovima vijea kad god to smatra neophodnim ili po zahtjevu kolskog odbora ili druge zainteresirane strane, - predlaganje predstavnika roditelja za lana kolskog odbora, - uee u pripremi i realizaciji odgovarajuih projekata koji podravaju i promoviraju odgojno-obrazovni rad u koli, - razvijanje komunikacije i odnosa izmeu uenika/uenica, nast avnika/nastavnica, roditelja i zajednice, - poboljanje uvjeta rada kole, - druge aktivnosti koje su od opeg interesa za kolu. lan 101. Uenici/uenice u koli formiraju udruenja uenika/uenica pojedinanih razreda, kao i vijee uenika/uenica kao udruenje svih uenika/uenica kole. Funkcija vijea uenika/uenica je: - promoviranje interesa kole u zajednici na ijem podruju se nalazi kola, - prezentiranje stavova uenika/uenica kolskom odboru, - podsticanje angairanosti uenika/ue nica u radu kole, - informiranje kolskog odbora o svojim stavovima, kada ocijeni da je to potrebno ili po zahtjevu kolskog odbora, o svakom pitanju koje se odnosi na rad i upravljanje kolom. kolski odbor uenicima/uenicama prua svu potrebnu pomo pri formiranju vijea uenika/uenica. Detaljni propisi o funkcioniranju vijea uenika/uenica kao i druga prava i obaveze uenika/uenica u radu odreuju se pravilima kole. Od predstavnika uenika/uenica, roditelja uenika/u enica, nastavnika/nastavnica i drugih zainteresiranih faktora nastavnog rada formira se tijelo koje e koordinirati odreene aktivnosti znaajne za rad kole. XI. SINDIKAT KOLE lan 102. U koli se omoguava djelovanje sindikata kole Odnosi izmeu sindikata kole i poslodavca, direktora kole, reguliraju se Kolektivnim ugovorom i pravilima kole. XII. POTREBE I INTERESI KANTONA U OSNOVNOM ODGOJU I OBRAZOVANJU lan 103. Potrebe i interesi Kantona u osnovnom odgoju i obrazovanju u smislu ovog zako na su: - osnovni odgoj i obrazovanje kolskih obveznika u redovnim osnovnim kolama, 25

-

-

osnovni odgoj i obrazovanje kolskih obveznika u specijalnim osnovnim kolama, struni tretman, osposobljavanje i radna okupacija umjereno i tee mentalno retardirane djece i omladine, dodatno obrazovanje nadarenih uenika/uenica u redovnim osnovnim kolama, osnovnim muzikim i baletskim kolama, odnosno odjeljenjima tih kola u redovnim osnovnim kolama, struno usavravanje nastavnika/nastavnica, izdavanje udbenika, prirunika i druge strune literature za potrebe osnovne kole, dopunsko obrazovanje lica starijih od esnaest godina.

lan 104. Rad osnovnih kola kao javnih ustanova finansira se iz budeta Kantona, na osnovu kriterija za finansiranje koje, na prijed log ministra/ministrice, donosi Vlada Kantona. Osniva kole osigurava sredstva potrebna za ustanovljenje kole, njen rad u skladu sa Standardima, a naroito osigurava finansiranje slijedeeg: - plae nastavnika/nastavnica, strunih saradnika/saradnica i d rugih zaposlenih, - struno usavravanje i obuka nastavnika/nastavnica, strunih saradnika/saradnica i drugih zaposlenih, - obrazovanje djece sa posebnim potrebama, - kolska takmienja, - rad eksperimentalnih kola, - nabavku nastavnih sredstava i uila, - odravanje objekta kole, - aktivnosti znaajne za rad kole. lan 105. Osnovna kola moe stjecati prihod: - donacijom opina, - donacijom pravnih i fizikih lica, - iz legata, poklona i zavjetanja, - prodajom proizvoda, intelektualnih i drugih usluga, - odravanjem kurseva i instruktivne nastave, - od ugovorene kolarine u osnovnim kolama kojima Kanton nije osniva, - iz zakupnina, - iz drugih izvora koji nee dovoditi u pitanje etiku i humana naela kole kao odgojno-obrazovne ustanove. Novac ili sredstva steena na nain pomenut u prethodnom stavu ovog lana zasebno se evidentiraju i koriste u skladu sa pravilnikom koji donosi Vlada Kantona Sarajevo, na prijedlog resornog ministra/ministrice. XIII. SAMOUPRAVNI DJELOKRUG OPINA NA PODRUJU KANTONA U OBLASTI OSNOVNOG ODGOJA I OBRAZOVANJA lan 106. Opinsko vijee samostalno i sa drugim opinskim vijeima, pravnim i fizikim licima iskazuje interes za osnivanje ili za prestanak rada redovne kole, specijalne i paralelne osnovne kole. Na prijedlog opinskog vijea, osniva moe da donese odluku da jedna ili vie kola organizira osnovno obrazovanje odraslih, osnovno obrazovanje lake i umjereno mentalno retardiranih uenika/uenica.

26

lan 107. Nadleni organ opine prati rad osnovnih kola, analizira uspjeh u uenju i vladanju uenika/uenica i predlae osnivau mjere za unapreenje odgojno -obrazovnog rada u osnovnim kolama na osnovu: - praenja i podsticanja realizacije godinjih programa rada, - razmatranja izvjetaja osnovnih kola o radu i uvjetima rada, - razmatranja izvjetaja Prosvjetno -pedagokog zavoda o radu i uvjetima rada u kolama na podruju opine, - razmatranja izvjetaja Prosvjetno -pedagokog zavoda o testiranju znanja uenika/uenica, rezultatim a takmienja i smotri i nastupa uenika/uenica kola. Nadleni organ opine: - ostvaruje saradnju s direktorima/direktoricama kola na podruju opine, - ostvaruje saradnju s roditeljima uenika/uenica kola na podruju opine, - koordinira saradnju meu kolama na svom podruju, - sumira i izrauje izvjetaje o radu i uvjetima rada kola, - predlae i utvruje mjere za unapreenje odgojno -obrazovnog rada u kolama na podruju opine i stara se o njihovoj realizaciji, - radi na poboljanju prostornih i materijal nih uvjeta kola na svom podruju, - vodi evidenciju djece dorasle za upis u kolu i spiskove te djece dostavlja kolama na svom podruju, - opinsko vijee utvruje kolsko podruje uz saglasnost ministra/ministrice. - u saradnji s Ministarstvom organizira takm ienja i smotre uenika/uenica u oblasti nastave i vannastavnih aktivnosti na opinskom nivou, - organizira javne i kulturne manifestacije kola, posebno iz domena sporta, obrazovanja za demokratiju, ljudskih prava i prava djeteta. lan 108. Odluke iz samoupravnog djelokruga opina iz l. 106. i 107. ovog zakona donose opinska vijea. XIV. SAMOUPRAVNI DJELOKRUG GRADA NA PODRUJU KANTONA U OBLASTI OSNOVNOG ODGOJA I OBRAZOVANJA lan 109. Grad u saradnji s gradskim opinama: - radi na poboljanju prostornih i materijalnih uslova kola na podruju Grada, - pomae u organizaciji i realizaciji javne i kulturne funkcije kola na podruju Grada, posebno iz domena sporta, obrazovanja za demokratiju, ljudskih prava i prava djeteta. lan 110. Odluke iz samoupravnog djelokruga Grada iz lana 109. ovog zakona donosi Gradsko vijee. XV. KAZNENE ODREDBE lan 111. Novanom kaznom od 1.000 do 4.000 KM kaznit e se z a prekraj kola ako: - otpone s radom prije nego to je upisana u Registar osnovnih kola (lan 14. ovog zakona), - izda svjedodbu ili drugu javnu ispravu o zavrenom obrazovanju prije nego to je upisana u Registar osnovnih kola ( lan 16. ovog zakona), - izvodi nastavu po nastavnom planu i programu koji nije donio nadleni organ (lanovi 25., 26. i 30. ovog zakona), 27

-

-

-

bez odluke ministra/ministrice prekine nastavu (lan 35. ovog zakona), se u koli upotrebljavaju udbenici i nastavna sredstva koja nije odobr io nadleni organ (lan 42. ovog zakona) ne upie kolske obveznike sa svog kolskog podruja (lan 45. ovog zakona), izvjetaj o upisu ne dostavi nadlenim organima (osnivau, ministru/ministrici i nadlenom organu opine) u propisanom roku (lan 48. ovog zakona), najkasnije do kraja tekue kolske godine ne uputi na komisiju za ocjenjivanje sposobnosti djece sa smetnjama u razvoju uenika/uenicu kod kojeg/koje nastupe promjene koje zahtijevaju prelaz iz specijalne u redovnu ili iz redovne u specijalnu osnovnu kolu (lan 49. ovog zakona), ne upie uenika/uenicu koji/koja je doselio/la na njeno kolsko podruje ili ako ga upie bez prevodnice, koju popunjava osnovna kola iz koje je doao (lan 51. ovog zakona), obavi ispite suprotno bliim propisima iz lanova 6., 52. i 57. ovog zakona.

Za prekraje iz prethodnog stava ovog zakona kaznit e se i odgovorno lice u koli novanom kaznom od 400 do 1.500 KM. lan 112. Novanom kaznom od 500 do 2.000 KM kaznit e se za prekraj kola ako: - uenici/uenice imaju vie od 25 odnosno 30 asova nastave u toku jedne radne sedmice (lan 34. ovog zakona), - ne produi nastavu kada nisu realizirani godinji fond nastavnih asova i programski sadraji (lan 36. ovog zakona), - ne donese godinji program rada za tekuu kolsku godinu i ne dostavi ga nadlenim organima do zakonom utvrenog roka (lan 37. ovog zakona), - ne vri ocjenjivanje u skladu sa lanovima 54., 55. i 56. ovog zakona, - uputi uenika/uenicu da ponovi razred a da o prigovoru roditelja ili staratel ja uenika/uenice nije odluilo nastavniko vijee ( lan 58. ovog zakona), - ne vodi propisanu dokumentaciju i evidenciju i uredno i blagovremeno ne upisuje sve propisane podatke (lan 63. ovog zakona), - ne organizira ljekarski pregled zaposlenika/zaposleni ca (lan 73. ovog zakona), - jedanput u dvije godine ne izvri ocjenjivanje rada nastavnika/nastavnica (lanovi 78. i 79. ovog zakona), - onemogui nesmetano i potpuno obavljanje nadzora (l. 83. - 87. ovog zakona) - ne podnese izvjetaj o uspjehu u uenju i vlad anju uenika/uenica (lan 92. ovog zakona). Za prekraje iz prethodnog stava kaznit e se odgovorno lice u koli novanom kaznom od 400 do 1.000 KM. lan 113. Novanom kaznom od 500 KM kaznit e se za prekraj roditelj odnosno starat elj djeteta ako ne upie dijete u kolu, odnosno ako dijete redovno ne pohaa nastavu (lan 44. ovog zakona). Ukoliko ni poslije izvrene kazne roditelj ili staratelj ne upie dijete u kolu, odnosno ako dijete redovno ne pohaa nastavu, kazne s e ponavljaju. lan 114. Novane kazne izreene za prekraj iz l. 111., 112. i 113. ovog zakona izriu se i plaaju u valuti Bosne i Hercegovine, utvrenoj Zakonom o valuti, po srednjem kursu koji utvruje Centralna banka Bosne i Hercegovine.

28

XVI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 115. Vlada e na prijedlog ministra/ministrice, u roku od 3 mjeseca, donijeti: - Pedagoke standarde i normative za osnovnu kolu (lan 11. ovog zakona) - Kriterije za finansiranje osnovnih kola (lan 104. o vog zakona) - Pravilnik o koritenju sredstava (lan 105. ovog zakona) - Kriterije o imenovanju nadzornog odbora (lan 94. ovog zakona). lan 116. Ministarstvo odnosno ministar/ministrica e u roku od 3 mjeseca od stupanja na snagu ovog zakona donijeti blie propise o: - organiziranju, finansiranju i nainu polaganja ispita za stjecanje osnovnog obrazovanja, kao i drugih ispita (l. 6. i 75. ovog zakona), - osnivanju i radu osnovnih kola koje imaju manji broj odjeljenja od broja predvienih Zakonom (lan 12. ovog zakona), - osiguranju ispunjenja osnovnih uvjeta za privatne kole (lan 13. ovog zakona), - postupku utvrivanja uvjeta za upis u Registar i o sadraju i nainu voenja Registra osnovnih kola (lan 14. ovog zakona), - osnivanju i radu eksperiment alnih osnovnih kola i proglaavanju postojeih osnovnih kola eksperimentalnim (lan 40. ovog zakona), - praenju, vrednovanju i ocjenjivanju uenika/uenica (lan 54. ovog zakona), - izboru uenika/uenica generacije (lan 62. ovog zakona), - nainu voenja dokumentacije i evidencije (lan 63. ovog zakona), - ocjenjivanju i napredovanju nastavnika/nastavnica i strunih saradnika/saradnica i stjecanju zvanja (lan 79. ovog zakona), - polaganju strunog ispita (lan 80. ovog zakona), - strunom nadzoru (lan 86. ovog z akona), - izboru kolskog odbora (lan 89. ovog zakona), lan 117. kole su dune da usklade svoju organizaciju, djelatnost i pravila sa odredbama ovog zakona u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. lan 118. kolske 2004/2005. godine kole e upisati u osmogodinju kolu djecu koja do 01.03.2004. godine navravaju 6 godina, a u devetogodinju kolu djecu koja do 01.03.2004. godine navravaju 5 i po godina ivota. Od kolske 2005/2006. godine sva djeca doras la za upis u kolu, u skladu sa ovim zakonom, upisae se u I razred kole u devetogodinjem trajanju. lan 119. Nastavnici/nastavnice koji su zavrili uiteljsku kolu, srednju muziku kolu, srednju umjetniku kolu, srednju fiskulturnu kolu il i medresu, a na dan stupanja na snagu ovog zakona zateeni su u nastavi i imaju 20 godina staa, mogu i dalje obavljati poslove na kojima su zateeni u toj koli. Nastavnici/nastavnice koji su zavrili uiteljsku kolu, srednju muziku kolu, sredn ju umjetniku kolu, srednju fiskulturnu kolu ili medresu, a na dan stupanja na snagu ovog zakona zateeni su u nastavi u koli i imaju manje od 20 godina staa, mogu nastaviti rad u toj koli u periodu ne duem od 4 godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Period od 4 godine je predvien za stjecanje odgovarajue strune spreme.

29

Stupanjem na snagu ovog zakona, licima zateenim na radnom mjestu direktora moe se omoguiti da jo jedanput budu imenovani za direktora, bez obzira na broj prethodnih man data i odredbu lana 91. stav 2. ovog zakona. lan 120. Stupanjem na snagu ovog zakona, prestaje da vai Zakon o osnovnom obrazovanju i odgoju (Slubene novine Kantona Sarajevo, br. 7/98, 9/00 i 18/02). lan 121. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana nakon objavljivanja u Slubenim novinama Kantona Sarajevo.

Djelovodni broj: ______________ Sarajevo, _____________2004. godine Predsjedavajua Skuptine Kantona Sa rajevo _____________________________________ Ga Meliha Ali, prof.

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSNOVNOM ODGOJU I OBRAZOVANJU(Zakon je objavljen u Slubenim novinama Kantona Sarajevo broj 21 od 20.06.2006. godine, a stupio je na snagu 28.06.2006. godine)

30

31

32

33

34