29
''Službene novine Tuzlanskog kantona”, broj: 06/04, 07/05, 17/11 1/29 Na osnovu člana 24. stav 1. tačka c) Ustava Tuzlanskog kantona (“Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, br. 7/97 i 3/99 i “Službene novine Tuzlanskog kantona”, br. 13/99, 10/00 i 14/02), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici od 22. 4. 2004. godine, donosi ZAKON O OSNOVNOM ODGOJU I OBRAZOVANJU I - OSNOVNE ODREDBE Član 1. Ovim zakonom uređuje se obavljanje djelatnosti osnovnog odgoja i obrazovanja, osnivanje, organizacija i finansiranje osnovne škole, prava i obaveze učenika i njihovih roditeljastaratelja, upravne strukture osnovnih škola i procedure izbora nastavnika i drugih zaposlenika u školi, status nastavnika i drugih zaposlenika škole, stručni razvoj i nadzor nad radom nastavnika i druga pitanja od značaja za obavljanje djelatnosti osnovnog odgoja i obrazovanja. Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za lica u muškom rodu su neutralni i odnose se na muška i ženska lica. Svrha obrazovanja Član 2. Svrha osnovnog odgoja i obrazovanja je da, kroz optimalni intelektualni, fizički, moralni i društveni razvoj pojedinca, u skladu sa njegovim mogućnostima i sposobnostima, doprinese stvaranju društva zasnovanog na vladavini zakona i poštivanju ljudskih prava i unapređenju životnog standarda građana. Osnovni odgoj i obrazovanje je djelatnost od posebnog društvenog interesa. Opšti ciljevi obrazovanja Član 3. Opšti ciljevi osnovnog odgoja i obrazovanja proizilaze iz opšteprihvaćenih, univerzalnih vrijednosti demokratskog društva, te vlastitih vrijednosti sistema zasnovanog na specifičnostima nacionalne, historijske, kulturne i vjerske tradicije naroda i nacionalnih manjina koje žive na području Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton). Opšti ciljevi obrazovanja su: - omogućavanje pristupa izvorima znanja kao osnovi za razumijevanje sebe, drugoga i svijeta u kojem se živi; - osiguravanje optimalnog razvoja za svako lice uključujući i one s posebnim potrebama, u skladu s njihovim uzrastom, mogućnostima i mentalnim i fizičkim sposobnostima; -promocija poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda, ipriprema svakog lica za život u društvu koje poštuje principe demokratije i vladavine zakona; -razvijanje svijesti o pripadnosti državi Bosni i Hercegovini,vlastitom kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji, na način primjeren civilizacijskim tekovinama, upoznajući ih i uvažavajući druge i drugačije; - osiguranje jednakih mogućnosti za obrazovanje i mogućnosti izbora na svim nivoima obrazovanja, bez obzira na spol, rasu, nacionalnu pripadnost, socijalno i kulturno porijeklo i status, porodični status, vjeroispovijest, psihofizičke i druge lične osobine; -postizanje kvalitetnog obrazovanja za građane; -postizanje standarda znanja koji se mogu komparirati nameđunarodnom, odnosno evropskom nivou, koji osiguravaju uključivanje i nastavak školovanja u evropskom obrazovnom sistemu; - sticanje i razvijanje svijesti o potrebi čuvanja zdravlja i zaštite prirode i čovjekove sredine; - sticanje osnovnih saznanja i navika lijepog ponašanja i razvijanje sposobnosti i kulture komunikacije; -podsticanje cjeloživotnog učenja; -promocija ekonomskog razvoja; -uključivanje u proces evropskih integracija.

Zakon o Osnovnom Odgoju i Obrazovanju u TK

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju u TK

Citation preview

  • ''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05, 17/11

    1/29

    Na osnovu lana 24. stav 1. taka c) Ustava Tuzlanskog kantona (Slubene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona, br. 7/97 i 3/99 i Slubene novine Tuzlanskog kantona, br. 13/99, 10/00 i 14/02), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skuptina Tuzlanskog kantona, na sjednici od 22. 4. 2004. godine, donosi

    ZAKON O OSNOVNOM ODGOJU I OBRAZOVANJU

    I - OSNOVNE ODREDBE

    lan 1.

    Ovim zakonom ureuje se obavljanje djelatnosti osnovnog odgoja i obrazovanja, osnivanje, organizacija i finansiranje osnovne kole, prava i obaveze uenika i njihovih roditeljastaratelja, upravne strukture osnovnih kola i procedure izbora nastavnika i drugih zaposlenika u koli, status nastavnika i drugih zaposlenika kole, struni razvoj i nadzor nad radom nastavnika i druga pitanja od znaaja za obavljanje djelatnosti osnovnog odgoja i obrazovanja. Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za lica u mukom rodu su neutralni i odnose se na muka i enska lica.

    Svrha obrazovanja

    lan 2.

    Svrha osnovnog odgoja i obrazovanja je da, kroz optimalni intelektualni, fiziki, moralni i drutveni razvoj pojedinca, u skladu sa njegovim mogunostima i sposobnostima, doprinese stvaranju drutva zasnovanog na vladavini zakona i potivanju ljudskih prava i unapreenju ivotnog standarda graana. Osnovni odgoj i obrazovanje je djelatnost od posebnog drutvenog interesa.

    Opti ciljevi obrazovanja

    lan 3.

    Opti ciljevi osnovnog odgoja i obrazovanja proizilaze iz opteprihvaenih, univerzalnih vrijednosti demokratskog drutva, te vlastitih vrijednosti sistema zasnovanog na specifinostima nacionalne, historijske, kulturne i vjerske tradicije naroda i nacionalnih manjina koje ive na podruju Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton). Opti ciljevi obrazovanja su: - omoguavanje pristupa izvorima znanja kao osnovi za razumijevanje sebe, drugoga i svijeta u kojem se ivi; - osiguravanje optimalnog razvoja za svako lice ukljuujui i one s posebnim potrebama, u skladu s njihovim uzrastom, mogunostima i mentalnim i fizikim sposobnostima; -promocija potivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda, ipriprema svakog lica za ivot u drutvu koje potuje principe demokratije i vladavine zakona; -razvijanje svijesti o pripadnosti dravi Bosni i Hercegovini,vlastitom kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji, na nain primjeren civilizacijskim tekovinama, upoznajui ih i uvaavajui druge i drugaije; - osiguranje jednakih mogunosti za obrazovanje i mogunosti izbora na svim nivoima obrazovanja, bez obzira na spol, rasu, nacionalnu pripadnost, socijalno i kulturno porijeklo i status, porodini status, vjeroispovijest, psihofizike i druge line osobine; -postizanje kvalitetnog obrazovanja za graane; -postizanje standarda znanja koji se mogu komparirati nameunarodnom, odnosno evropskom nivou, koji osiguravaju ukljuivanje i nastavak kolovanja u evropskom obrazovnom sistemu; - sticanje i razvijanje svijesti o potrebi uvanja zdravlja i zatite prirode i ovjekove sredine; - sticanje osnovnih saznanja i navika lijepog ponaanja i razvijanje sposobnosti i kulture komunikacije; -podsticanje cjeloivotnog uenja; -promocija ekonomskog razvoja; -ukljuivanje u proces evropskih integracija.

  • ''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05, 17/11

    2/29

    Pravo djeteta na obrazovanje

    lan 4.

    Svako dijete ima jednako pravo pristupa i jednake mogu-nosti uea u odgovarajuem obrazovanju, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi. Jednak pristup i jednake mogunosti podrazumijevaju osiguranje jednakih uslova i prilika za sve, za poetak i nastavak daljeg obrazovanja. Odgovarajue obrazovanje podrazumijeva obrazovanje koje, u skladu s utvrenim standardima, osigurava djetetu da na najbolji nain razvije svoje uroene i potencijalne umne, fizike i moralne sposobnosti na svim nivoima obrazovanja. Obrazovna institucija ne smije vriti diskriminaciju zasnovanu na spolu u vezi sa: -uslovima prijema;- odbijanjem prijema; - nainom pruanja usluga i beneficija; -iskljuenjem iz procesa obrazovanja; -vrednovanjem dostignutih rezultata u toku obrazovanja.

    Definisanje pojmova:

    lan 5.

    kolski obveznik je dijete koje u kalendarskoj godini do 1. septembra navri est godina ivota pa do navrene petnaestegodine ivota. Osnovna kola je ustanova osnovnog odgoja i obrazovanja koja moe biti redovna, paralelna (osnovna muzika kola, osnovna baletska kola i sl.) i specijalna osnovna kola. Osnovna muzika kola je paralelna osnovna kola u kojoj se realizuje nastavni plan i program za osnovno muziko obrazovanje za uenike koji imaju muzike ili baletske sklonosti i sposobnosti, ime se vri osposobljavanje za nastavak kolovanja i profesionalno bavljenje muzikom uopte ili baletom. ''Inkluzija podrazumijeva sveobuhvatno ukljuivanje nadarenih i talentovanih uenika i uenika s tekoama u razvoju, tekoama u uenju i uopte tekoama socijalne integracije u odgojno-obrazovni sistem, svakodnevni ivot i drutvenu stvarnost. Specijalno obrazovanje znai obrazovanje za uenike koji imaju posebne obrazovne potrebe u sluajevima kada nije mogue pruiti odgovarajue obrazovanje u redovnim kolama. Polaznik je lice starije od 15 godina koje pohaanjem nastave po programu za odrasle ili polaganjem ispita stie osnovno obrazovanje. ''Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH je samostalna upravna organizacija nadlena za uspostavljanje standarda znanja, ocjenjivanje postignutih rezultata i razvoj zajednikog jezgra nastavnih planova i programa u predkolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju, i za druge strune poslove u oblasti standarda znanja i ocjenjivanja kvaliteta koji su odreeni posebnim zakonima i drugim propisima. ''Izborni predmeti su predmeti koje uenici biraju da izuavaju unutar propisane grupe predmeta nastavnog plana i programa iz tri nastavna podruja: jeziko-drutveno-humanistikog, prirodno-matematiko-tehnikog i umjetnikog podruja.

    Obavezno obrazovanje

    lan 6.

    Osnovno obrazovanje je obavezno i besplatno, i osigurava se svoj djeci. Dijete, u smislu ovog zakona, je svako lice do navrene osamnaeste godine ivota. Obavezno obrazovanje poinje u kalendarskoj godini u kojoj dijete do 1. septembra navrava est godina ivota i traje do navrene petnaeste godine ivota. Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo) moe na inicijativu ili uz saglasnost roditelja, staratelja i usvojioca (u daljem tekstu: roditelji) i uz konsultacije sa drugim strunim i nadlenim institucijama, dozvoliti jednu godinu ranijeg ili odgoenog poetka obaveznog obrazovanja, ukoliko je to u najboljem interesu djeteta.

    lan 7.

    U osnovnoj koli nastava se izvodi na slubenim jezicima Bosne i Hercegovine: bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, ijekavskog izgovora, uz upotrebu oba slubena pisma (latinica i irilica), a, u zavisnosti od potreba uenika, u upotrebi je i znakovno pismo.

  • ''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05, 17/11

    3/29

    Ne moe se vriti diskriminacija nastavnika ili drugog zaposlenika pri izboru, zaposlenju, obavljanju poslova radnog mjesta ili napredovanju na osnovu toga to u koli, u usmenom ili pismenom izraavanju, koristi bilo koji od slubenih jezika Bosne i Hercegovine. Ne moe se vriti diskriminacija uenika pri prijemu, ueu u aktivnostima kole ili u bilo kojoj drugoj aktivnosti vezanoj za tog uenika na osnovu toga to u koli, u usmenom ili pismenom izraavanju, koristi bilo koji od slubenih jezika Bosne i Hercegovine. Do kraja tree godine osnovnog odgoja i obrazovanja, uenici e savladati oba slubena pisma Bosne i Hercegovine, a uenici sa posebnim obrazovnim potrebama e savladati oba slubena pisma, u skladu sa njihovim mogunostima, do kraja osnovnog odgoja i obrazovanja. Nastavnici su osposobljeni da prepoznaju i tumae razlike izmeu tri slubena jezika Bosne i Hercegovine u mjeri u kojoj je to bitno za predmete koje predaju. Udbenici koji su u upotrebi u kolama moraju u potpunosti potovati razlike izmeu tri slubena jezika Bosne i Hercegovine. Nastavu bosanskog jezika, hrvatskog jezika i srpskog jezika realizuju nastavnici koji imaju odgovarajui profil i strunu spremu utvrenu nastavnim planom i programom. Jezik i kultura svake nacionalne manjine koja ivi na podruju Kantona, potivat e se i uklapati u kolu u najveoj mjeri u kojoj je to izvodljivo, u skladu sa Okvirnom konvencijom o zatiti prava nacionalnih manjina.

    lan 8.

    Ueniku, dravljaninu Bosne i Hercegovine koji se izjanjava pripadnikom nacionalne manjine, bit e osigurana nastava maternjeg jezika u osnovnoj koli u koju je upisan u najveoj mjeri u kojoj je to izvodljivo. Uenik iz stava 1. ovog lana, koji eli pohaati nastavu maternjeg jezika pri upisu e obavijestiti kolu da je pripadnik nacionalne manjine i kola e to prihvatiti kao injenicu bez daljnjih provjera ili dokaza. Nastava maternjeg jezika moe se odvijati u odjeljenju, grupi ili pojedinano. Nastavnik koji realizuje nastavu maternjeg jezika uenika pripadnika nacionalne manjine, mora imati odgovarajuu strunu spremu kojom se osigurava da predmet moe predavati uz odgovarajui standard. Nastavni plan i program za nastavu maternjeg jezika manjina donosi, na prijedlog Pedagokog zavoda, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: ministar), a Ministarstvo osigurava nastavna sredstva za obrazovanje manjina, uz ocjenu i miljenje predstavnika nacionalnih manjina na podruju Kantona. Nastavna sredstva treba da odgovaraju potrebama date nacionalne manjine i obuhvataju knjievnost, historiju, geografiju i kulturu te manjine. U osnovnoj koli u kojoj pripadnici jedne nacionalne manjine ine najmanje jednu treinu ukupnog broja uenika u koli, samo za pripadnike te manjine se nastava izvodi na jeziku te manjine, uz obavezno savladavanje jezika iz lana 7. ovog zakona. U osnovnoj koli u kojoj pripadnici jedne nacionalne manjine ine najmanje jednu petinu ukupnog broja uenika u koli se osigurava dodatna nastava o jeziku, knjievnosti, historiji, geografiji i kulturi manjine kojoj pripadaju, ako to zahtijeva veina roditelja uenika pripadnika te nacionalne manjine. Blii propis o vaspitanju i obrazovanju djece pripadnika nacionalnih manjina donosi ministar uz prethodnu saglasnost VladeKantona

    lan 9.

    Dravljani Bosne i Hercegovine imaju pravo da stiu odgoj i obrazovanje u kolama na podruju Kantona po odredbama ovog zakona. Strani dravljani i lica bez dravljanstva, kada se moe osnovano zakljuiti da e takva lica u Bosni i Hercegovini boraviti due od tri mjeseca, imaju pravo da stiu osnovno obrazovanje u kolama na podruju Kantona po odredbama ovog zakona, u skladu sa konvencijama i sporazumima koje je drava Bosna i Hercegovina zakljuila sa drugim dravama ili meunarodnim organizacijama.

    lan 10.

    kola e unapreivati i tititi vjerske slobode, toleranciju i kulturu dijaloga. Imajui u vidu razliitost i slobodu vjerskih ubjeenja u Bosni i Hercegovini, uenici e, u skladu s njihovim uvjerenjem i uvjerenjem njihovih roditelja, pohaati asove vjeronauke. kola ne moe preduzimati mjere i aktivnosti kojima bi se ograniavala sloboda izraavanja sopstvenih i upoznavanja drugih i drugaijih vjerskih uvjerenja. Uenici koji ne ele pohaati vjeronauku nee ni na koji nain biti dovedeni u nepovoljan poloaj u odnosu na druge uenike. U nastavnim i drugim aktivnostima u osnovnoj koli se ne mogu upotrebljavati ili izlagati didaktiki i drugi materijali, niti davati izjave od strane nastavnika i drugog kolskog osoblja, iji sadraj bi se opravdano mogao smatrati uvredljivim za jezik, kulturu i religiju uenika koji pripadaju bilo kojoj nacionalnoj, odnosno etnikoj grupi ili religiji.

  • ''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05, 17/11

    4/29

    II - OSNIVANJE I RAD OSNOVNE KOLE

    lan 11. Osnovnu kolu moe osnovati domae i strano pravno i fiziko lice u svim oblicima svojine (u daljem tekstu: osniva) u skladu sa ovim zakonom. Osnovnu kolu kao javnu ustanovu osniva Skuptina Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Skuptina Kantona), opinsko vijee kada obezbijedi sredstva potrebna za osnivanje i rad kole ili Skuptina Kantona i opinsko vijee u svojstvu suosnivaa. Izuzetno, osnovnu kolu kao javnu ustanovu moe osnovati i vjerska zajednica samostalno ili sa drugim pravnim, odnosno fizikim licem, kada Skuptina Kantona ocijeni da za njeno osnivanje postoji javni interes. Meusobna prava i obaveze osnivaa i osnovne kole ureuju se ugovorom. Osnovna kola se osniva u skladu sa dugoronim programom razvoja i koncepcijom osnovnog odgoja i obrazovanja, koji donosi Skuptina Kantona. Osnovnu kolu mogu osnovati dva ili vie osnivaa. Ako osnovnu kolu osnivaju dva ili vie osnivaa, njihova meusobna prava, obaveze i odgovornosti ureuju se ugovorom. Privatna osnovna kola moe poeti sa radom kada Ministarstvo da saglasnost za primjenu odgovarajueg nastavnog plana i programa i kada, u skladu s vaeim propisima, osigura i druge standarde i uslove koji garantuju da e uenici dobiti odgovarajue obrazovanje, njegu i sigurnost, u skladu sa specifinostima kole koja se osniva. Izuzetno, meunarodne privatne osnovne kole mogu imati nastavne planove i programe koji u potpunosti ne pokrivaju zajedniko jezgro nastavnih planova i programa. Osnovna kola ne moe se osnivati u svrhu promovisanja rasnih, nacionalnih, vjerskih, spolnih i drugih predrasuda, niti svoje funkcije smije vriti na nain protivan zakonu, odnosno na nain kojim se navedene predrasude promoviu.

    lan 12. Osniva osnovne kole obezbjeuje sredstva potrebna za osnivanje i rad u skladu sa Pedagokim standardima za osnovni odgoj i obrazovanje (u daljem tekstu: Pedagoki standardi) na podruju Kantona i Normativima kolskog prostora, opreme, nastavnih sredstava i uila (u daljem tekstu: Normativi). Pedagoke standarde i Normative iz stava 1. ovog lana, nakon provedene javne rasprave, uz obavezno uee sindikata, donosi ministar uz prethodnu saglasnost Vlade Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Vlada Kantona). Osniva osnovne kole osigurava finansiranje plaa nastavnika, strunih saradnika, saradnika, i drugih zaposlenika, njihovo obrazovanje i obuku, osnovno obrazovanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama, opremanje radionica, rad eksperimentalne osnovne kole, odravanje kolskih takmienja, prostora kole, kupovinu kolske opreme i uila, a po mogunosti nabavku kolskih udbenika, prirunika i prijevoz uenika koji stanuju na udaljenosti veoj od etiri kilometra od najblie kole.

    lan 13.

    Osnovna kola kao javna ustanova moe se osnovati, ako: -postoji dovoljan broj uenika za formiranje 18 odjeljenjaza redovnu osnovnu kolu, 9 odjeljenja za specijalnu osnovnu kolu i 12 odjeljenja za osnovnu muziku kolu; -je obezbijeen odgovarajui struni nastavni kadar u skladusa nastavnim planovima i programima za osnovnu kolu; .-su obezbijeene odgovarajue kolske prostorije, oprema,nastavna sredstva i uila u skladu sa Normativima; .-su obezbijeeni uslovi za rad u skladu sa Pedagokimstandardima. Izuzetno, osnovna kola moe se osnovati i kada nije obezbijeen dovoljan broj uenika za formiranje broja odjeljenja utvrenih u stavu 1. ovog lana, uz prethodnu saglasnost Ministarstva i u skladu sa odgovarajuim kriterijima. Osnovna kola koja nema status javne ustanove, moe se osnovati ako ima dovoljan broj uenika za formiranje jednog odjeljenja svakog razreda. Blii propis iz stava 2. i stava 3. ovog lana donosi ministar.

  • ''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05, 17/11

    5/29

    lan 14.

    Osniva prilikom osnivanja osnovne kole formira komisiju, koja e, u skladu sa ovim zakonom, izvriti pripreme za poetak rada i izvriti izbor prvih nastavnika kole. Kod osnivanja osnovne kole kao javne ustanove, komisiju iz prethodnog stava, u ime osnivaa imenuje Ministarstvo.

    lan 15.

    Osnovna kola se upisuje u sudski registar. Pored upisa u sudski registar, osnovna kola se upisuje u Registar osnovnih kola (u daljem tekstu: Registar), koji vodi Ministarstvo. U Registar se moe upisati samo osnovna kola koja ispunjava uslove iz lana 13. ovog zakona.

    lan 16.

    Provjeru uslova za upis osnovne kole u Registar vri Ministarstvo, na zahtjev osnovne kole. Osnovna kola moe poeti sa radom nakon upisa u Registar. Novoosnovana kola poinje sa radom poetkom kolske godine. Osnovna kola, upisana u Registar, moe izdavati svjedodbe i druge javne isprave o zavrenom obrazovanju, odnosno zavretku pojedinih razreda i drugih oblika obrazovanja.

    lan 17.

    Osnovna kola brie se iz Registra kada prestane da ispunjava uslove propisane ovim zakonom. Blii propis o postupku utvrivanja uslova za upis u Registar, trokovima postupka, sadraju i nainu voenja Registra i brisanju iz Registra, donosi ministar.

    lan 18.

    Osnovna kola ima status pravnog lica. Osnovna kola moe vriti statusne promjene. Odluku o statusnim promjenama osnovne kole donosi osniva.

    lan 19.

    Ministarstvo, na prijedlog opinskog vijea, utvruje kolsko podruje sa kojeg je redovna osnovna kola obavezna da primi kolske obveznike. Svi uenici u dobi obaveznog pohaanja nastave upisuju se u kolu na kolskom podruju na kojem imaju mjesto prebivalita, odnosno kolu koja je najblia njihovom mjestu stanovanja. U izuzetnim sluajevima, Ministarstvo moe na zahtjev roditelja dijete izuzeti od obaveze pohaanja kole iz stava 2. ovog lana, ako je to potrebno da bi se zatitila prava djeteta i ako se nae da je to u najboljem interesu djeteta, ako postoje prostorne mogunosti kole. Osnovna kola moe na svom kolskom podruju organizovati podrune kole sa jednim ili vie odjeljenja, u skladu sa Pedagokim standardima. Osnovna kola koja nema status javne ustanove upisuje kolske obveznike na osnovu ugovora s roditeljima kolskih obveznika nezavisno o kolskom podruju, o emu je obavezna izvijestiti osnovnu kolu sa ijeg su kolskog podruja upisani uenici.

    lan 20.

    Kada uenik promijeni prebivalite, osnovna kola u novom mjestu prebivalita duna je upisati uenika na osnovu pisanog akta - prijevodnice, koja se dostavlja slubenim putem. Uenik koji se obrazovao u drugom kantonu odnosno entitetu upisuje se i nastavlja obrazovanje pod istim uslovima kao i uenik u Kantonu. U spornim sluajevima, o nainu upisa i nastavljanja obrazovanja, odluuje Ministarstvo. Uenik koji se obrazovao u inozemstvu uslovno se upisuje, dok se u Ministarstvu ne izvri ekvivalencija dokumenata o njegovom obrazovanju. U postupku ekvivalencije, ueniku se ne moe utvrditi obaveza polaganja dopunskih ispita.

  • ''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05, 17/11

    6/29

    lan 21.

    Rad osnovne kole je javan. Osnovna kola ima peat u skladu sa pravilima kole, koji se koristi za potvrivanje autentinosti akata koje izdaje osnovna kola. Osnovna kola, iji je osniva ili prema kojoj je pravo osnivaa preuzela Skuptina Kantona, ima peat sa grbom Tuzlanskog kantona. Oblik, veliina i sadraj peata utvruju se osnivakim aktom i pravilima kole. Osnovna kola je obavezna na vidnom mjestu pri ulazu u kolski objekat istaknuti natpisnu plou koja sadri naziv i sjedite kole, a natpisna ploa kole iji je osniva Skuptina Kantona, osim naziva i sjedita, sadri i grb Kantona ispisana na oba pisma jezicima konstitutivnih naroda. Natpisna ploa osnovne kole iji je osniva opina ili dugo pravno ili fiziko lice, osim naziva i sjedita sadri i znak osnivaa. Osnovne kole mogu saraivati i meusobno udruivati odreene poslove, s tim da svaka osnovna kola zadrava svojstvo pravnog lica.

    lan 22.

    U prostorima kole neprihvatljivi kolski simboli su: -simboli drugih drava (zastave, grbovi stranih drava i sl.), - bilo kakvi simboli, fotografije ili objekti koji se odnose na politike stranke, pokrete, lidere, vjerska i rasna obiljeja, - simboli, fotografije ili objekti koji se odnose na bilo koji rat, osim uila u kabinetima koji su nuni za izuavanje programskih sadraja, -ratne spomen ploe i spomenici koji sadre detalje,interpretacije, kvalif ikacije ili veliaju rat, kao i u drugim sluajevima predvienim kriterijima za kolske nazive i simbole.

    lan 23.

    Osnovna kola prestaje sa radom ako ne ispunjava uslove utvrene ovim zakonom i Pedagokim standardima, i zadatke radi kojih je osnovana ili ako ne postoji potreba za njenim daljim radom. Akt o prestanku rada osnovne kole donosi osniva. Kada Ministarstvo utvrdi da osnovna kola ne ispunjava uslove koji su propisani ovim zakonom, odredit e rok u kome e osniva otkloniti utvrene nedostatke. Ukoliko nedostaci ne budu otklonjeni u odreenom roku, Ministarstvo e predloiti osnivau donoenje akta o prestanku rada osnovne kole. Ako osniva osnovne kole koja nema status javne ustanove, ne donese akt o prestanku rada osnovne kole u roku od tri mjeseca od dana podnoenja prijedloga iz stava 3. ovog lana, Ministarstvo donosi rjeenje o prestanku rada osnovne kole. Ukoliko se Skuptina Kantona i opinsko vijee kao osnivai ili suosnivai, u roku od tri mjeseca ne izjasne o prijedlogu iz stava 3. ovog lana, Ministarstvo e donijeti rjeenje o prekidu radaosnovne kole, koje e vaiti do konane odluke Skuptine Kantona odnosno opinskog vijea. Aktom o prestanku odnosno prekidu rada osnovne kole, odredit e se rok prestanka rada, koji ne moe biti krai od roka zavretka tekue kolske godine. U sluaju prestanka odnosno prekida rada osnovne kole, osniva je duan da zateenim uenicima omogui nastavak i zavravanje zapoetog obrazovanja i odgoja. Donoenjem akta o prestanku rada kole, pokree se postupak brisanja kole iz Registra. Akt o prestanku rada osnovne kole objavljuje se u Slubenim novinama Tuzlanskog kantona. Osnovna kola prestaje sa radom i u drugim sluajevima utvrenim Zakonom o ustanovama i aktom o osnivanju.

    III - PRAVA I OBAVEZE RODITELJA

    lan 24.

    Roditelji imaju pravo i obavezu starati se o obrazovanju svoje djece. Roditelji imaju pravo odabrati da svoju djecu obrazuju u javnoj ili privatnoj osnovnoj koli. Privatne kole, u pogledu uslova i procedura, osiguravaju jednake mogunosti za upis svim uenicima. U ostvarivanju svojih prava, roditelji ne mogu ograniiti prava svoje djece da imaju pristup i uivaju korist od obrazovanja primjerenog njihovom uzrastu i sposobnostima. Svoje pravo na izbor osnovne kole, roditelji ne mogu ostvarivati na nain kojim se promoviu predrasude na rasnoj, spolnoj, nacionalnoj, jezikoj, vjerskoj i svakoj drugoj osnovi, kao i na nain protivan ovom zakonu.

  • ''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05, 17/11

    7/29

    lan 25.

    Roditelji su obavezni upisati svoje dijete u kolu i osigurati da dijete redovno pohaa osnovnu kolu tokom perioda trajanja obaveznog obrazovanja. U sluaju nemara i neodgovornog odnosa prema ovoj obavezi, roditelji podlijeu sankcijama u skladu sa zakonom. Pravo i obaveza roditelja je redovno informisanje, konsultovanje i praenje obrazovnog napretka svoje djece. Roditelji imaju pravo i obavezu, u interesu svoje djece i putem svojih predstavnika u kolskim organima i tijelima ili putem svojih asocijacija, uestvovati u odluivanju o pitanjima od znaaja za rad kole i funkcionisanje obrazovnog sistema uopte.

    IV - ULOGA I OBAVEZE KOLE

    lan 26.

    kola svoju ulogu i obaveze ostvaruje u okruenju koje razvija motivaciju za sticanje znanja koje potuje i podrava individualnost svakog uenika, kao i njegov kulturni i nacionalni identitet, jezik i vjeroispovijest, koje je sigurno i u kojem ne postoji bilo kakav oblik zastraivanja, zlostavljanja, fizikog kanjavanja, vrijeanja, poniavanja, degradiranja ili tete po zdravlje, ukljuujui i tetu izazvanu puenjem ili upotrebom drugih opojnih i zakonom zabranjenih sredstava.

    lan 27.

    kola ne smije vriti diskriminaciju u pristupu djece obrazovanju ili njihovom ueu u obrazovnom procesu na osnovu rase, boje, spola, jezika, religije, politikog ili drugog miljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, na osnovu toga to su djeca sa posebnim potrebama ili na bilo kojoj drugoj osnovi. Osniva osnovne kole, zajedno sa osnovnom kolom, osigurava funkcionalni smjetaj i prateu infrastrukturu za nesmetan pristup i uee u obrazovnom procesu djeci s posebnim obrazovnim potrebama, mladima i odraslima.

    lan 28.

    Osnovna kola promovie jednake mogunosti za sve svoje uenike, nastavnike i ostale zaposlenike, uvaavajui i promoviui istovremeno i pravo na razliitosti meu njima. U tom cilju, osnovna kola, promovie i podrava razvoj graanskih inicijativa kod uenika i uz saglasnost Ministarstva, utvruje i provodi vlastite programe koji podravaju i njeguju razliite kulture, jezike i vjeroispovijesti svojih uenika i zaposlenika.

    lan 29.

    Osnovna kola promovie i razvija stalno i dinamino partnerstvo kole, roditelja i sredine u kojoj ive, u svim pitanjima od znaaja i interesa za ostvarivanje funkcije kole i potreba uenika. Osnovna kola, roditelji, uenici i lokalna zajednica naroito, promoviu i provode programe zajednikog i organizovanog djelovanja i saradnje u borbi protiv zlostavljanja i zloupotrebe djece i mladih, borbi protiv droge, alkoholizma i drugih toksikomanija, puenja i maloljetnike delikvencije, te svih drugih pojava koje ugroavaju zdravlje i ivot uenika.

    V - AUTONOMIJA KOLE

    lan 30.

    U osnovnoj koli je zabranjeno organizovanje i djelovanje politikih stranaka i njihovih podmladaka. U prostorije osnovne kole je zabranjen pristup i boravak naoruanih lica, bez prethodnog odobrenja direktora kole. Osnovna kola ima odgovarajui stepen autonomije, u skladu sa vaeim propisima, a naroito u pogledu zapoljavanja nastavnog, strunog i drugog kadra, te slobode rada nastavnika i strunih saradnika. Osnovna kola potuje slobodu i kreativnost nastavnika da izvode nastavu na nain koji obezbjeuje efikasnost u ostvarivanju planiranih odgojno-obrazovnih ishoda i primjena novih metoda rada u nastavnom procesu. Osnovna kola kroz samoevaluaciju i eksternu evaluaciju prua dokaze o efikasnosti rada nastavnika u koli.

  • ''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05, 17/11

    8/29

    VI - ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD OSNOVNE KOLE

    lan 31.

    Odgojno-obrazovni rad ostvaruje se na osnovu nastavnog plana i programa za osnovne kole (u daljem tekstu: nastavni plan i program). Nastavnim planom i programom utvruju se ciljevi i zadaci, sadraj, oblici i postupci odgojno-obrazovnog rada, kao i izvoenje razredne, odnosno predmetne nastave u pojedinim razredima, ili drugi oblici nastave i obezbjeuje nacionalna ravnopravnost kroz posebne programe za nacionalnu grupu predmeta u osnovnim kolama svih oblika svojine. Osnovna kola organizuje odgojno-obrazovni rad po nastavnom planu i programu koji donosi Ministarstvo, u skladu sa zajednikim jezgrom nastavnih planova i programa u Bosni i Hercegovini, na prijedlog Pedagokog zavoda, i uz prethodno provedenu javnu raspravu. Zajedniko jezgro nastavnih planova i programa: a) osigurava da se u vaspitno-obrazovnom procesu razvija odnos i osjeaj pripadnosti Bosni i Hercegovini; b) garantira i osigurava kvalitetno obrazovanje i dostizanje zadovoljavajueg standarda znanja, vjetina i sposobnosti za svu djecu; c) osigurava dosljednost kvaliteta standarda obrazovanja u svim osnovnim kolama; d) osigurava primjenu nastavnih planova i programa koji odgovaraju obrazovnim potrebama djece na koju se odnose, te njihovom uzrastu i posebnim interesima sa akcentom na promociju zdravog naina ivota kao najveeg interesa uenika, roditelja, nastavnog osoblja i drutva; e) osigurava slobodu kretanja i jednak pristup obrazovanju; f) garantira ekonominost i efikasnost u finansiranju i radu kole. Izuzetno, nastavni plan i program za predmet vjeronauka donosi Ministarstvo, na prijedlog vjerske zajednice. Sastavni dio nastavnog plana i programa ine i specifini sadraji, iji obim ne moe biti vei od 30% u odnosu na zajedniko jezgro nastavnih planova i programa. Specifine sadraje utvruje nastavniko vijee na prijedlog kolskog odbora, osnivaa, vijea roditelja i udruenja graana, nakon pribavljenog miljenja Pedagokog zavoda i uz saglasnost Ministarstva. Broj, vrsta i trajanje izborne i fakultativne nastave odreuje se godinjim programom rada kole u skladu sa nastavnim planom i programom i resursima kojima kola raspolae.

    lan 32.

    U redovnoj osnovnoj koli realizuje se nastavni plan i program redovne osnovne kole, posebni dodatni program za nadarene uenike, prilagoeni programi za djecu sa posebnim potrebama, nastavni plan i program za osnovno muziko obrazovanje odnosno osnovno baletsko obrazovanje, nastavni plan i program za odrasle, programi izborne fakultativne, dopunske, dodatne nastave i vannastavnih aktivnosti te nastavni planovi i programi raznih vrsta kurseva. U treoj trijadi uenici biraju ukupno tri izborna predmeta i to najvie dva iz jednog izbornog podruja. Predmete u okviru fakultativne nastave biraju uenici i roditelji uenika na poetku kolske godine sa liste koju donosi Ministarstvo i kad se da izjanjenje o odabranim predmetima, fakultativna nastava za datog uenika postaje obavezna. U specijalnoj osnovnoj koli realizuje se nastavni plan i program za uenike sa smetnjama u psihikom i fizikom razvoju. U osnovnoj muzikoj koli realizuje se nastavni plan i program za osnovno muziko obrazovanje i posebni dodatni program za nadarene uenike.

    lan 33.

    Osnovno muziko obrazovanje traje najdue est godina, a osnovno baletsko obrazovanje traje etiri godine. Pravo na upis u prvi razred paralelne kole iz stava 1. ovog lana, uenik stie nakon zavrenog treeg razreda redovne osnovne kole.

    lan 34.

    Broj uenika u odjeljenju redovne, specijalne i paralelne osnovne kole utvruje se Pedagokim standardima. U redovnim osnovnim kolama koje nemaju status javne ustanove, broj uenika moe biti i manji, to utvruje kolski odbor te kole, uz saglasnost osnivaa. Redovna osnovna kola moe organizovati rad kombinovanih odjeljenja od I do IV razreda za istovremeno izvoenje nastave sa vie razreda. Izuzetno, za uenike od V. do IX. razreda kola moe organizovati nastavu u kombinovanim odjeljenjima, ako u osnovnoj koli nema dovoljan broj uenika za organizovanje odjeljenja jednog razreda.

  • ''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05, 17/11

    9/29

    Osnovna kola moe organizovati produeni ili cjelodnevni boravak uenika, u skladu sa Pedagokim standardima, po programu koji donosi Pedagoki zavod.

    lan 35.

    kolska godina traje od 1. septembra tekue do 31. avgusta naredne godine. Nastava u redovnoj i specijalnoj osnovnoj koli izvodi se po polugoditima i traje 185 radnih dana, s tim da se nastavni programski sadraji planiraju i realizuju u okviru 175 nastavnih dana. Nastava u zavrnom razredu kole, iz prethodnog stava ovog lana, traje 170 radnih dana, s tim da se nastavni programski sadraji planiraju i realizuju u okviru 160 nastavnih dana. Razlika u broju radnih i nastavnih dana koristi se za realizaciju posebnih programskih sadraja, obiljeavanje dravnih i vjerskih praznika, kulturnih, sportskih i drugih aktivnosti kole, utvrenih godinjim programom rada. kolski kalendar za svaku kolsku godinu donosi ministar. kolski kalendar se objavljuje u Slubenim novinama Tuzlanskog kantona.

    lan 36.

    Nastava u prvom polugoditu poinje prvog radnog dana u septembru a zavrava posljednjeg radnog dana u decembru. Zimski odmor, u skladu sa kolskim kalendarom, za uenike redovne, paralelne i specijalne osnovne kole traje etiri sedmice, a ljetni odmor traje od zavretka nastave u drugom polugoditu do poetka nastave naredne kolske godine. Izuzetno, ministar moe iz opravdanih razloga, za sve ili za pojedinu osnovnu kolu, donijeti drugaiju odluku o organizaciji nastave i odmoru uenika (vjerski praznici, vremenske prilike, epidemije i drugo). kola organizuje nastavu u petodnevnoj radnoj sedmici. kola moe, u okviru jedne subote u toku mjeseca, organizovati dodatnu nastavu, dopunsku nastavu, rad sekcija i rad uenikih organizacija.

    lan 37.

    Osnovna kola organizuje nastavni proces u petodnevnoj radnoj sedmici. Izuzetno, osnovna kola, u kojoj se nastava izvodi u tri smjene, moe uz saglasnost ministra nastavni proces organizovati u estodnevnoj radnoj sedmici. Nastavni as u redovnoj i paralelnoj osnovnoj koli traje 45 minuta, a u specijalnoj osnovnoj koli 40 minuta. Osnovna kola, broj nastavnih asova u toku radne sedmice utvruje u sklopu zajednikih jezgri nastavnih planova i programa, s tim da u toku dana uenici od I do III razreda ne mogu imati vie od 4 nastavna asa, uenici od IV do VI razreda vie od 5, a uenici od VII do IX razreda vie od 6 nastavnih asova redovne nastave. Uenici od I do III razreda mogu imati sedmino optereenje do 20 asova, uenici od IV do VI razreda do 25 asova, a uenici od VII do IX razreda mogu imati sedmino optereenje do 30 asova. kola moe u okviru jedne subote u toku mjeseca organizovati dodatnu i dopunsku nastavu, rad sekcija i uenikih organizacija, ukoliko nije mogue te aktivnosti organizovati u okviru petodnevne radne sedmice.

    lan 38.

    Osnovna kola duna je da u toku kolske godine ostvari nastavni plan i program, odnosno godinji fond nastavnih asova. Ako se utvrdi da osnovna kola nije ostvarila u okviru predvienog broja nastavnih dana godinji fond nastavnih asova, mora produiti nastavu dok se ne ostvari godinji fond nastavnih asova.

    lan 39.

    Osnovna kola ne smije prekidati odgojno-obrazovni rad u toku polugodita, odnosno kolske godine, izuzev uslijed elementarnih nepogoda, epidemije zarazne bolesti i drugih posebno opravdanih razloga, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva. Ministarstvo moe odobriti, u zavisnosti od klimatskih ili drugih uslova, produetak zimskog odmora najdue jednu radnu sedmicu, s tim da u toku kolske godine bude ostvaren godinji fond nastavnih asova, predvien nastavnim planom i programom i realizovani programski sadraji. Zavretak prvog polugodita i trajanje zimskog odmora za uenike osnovnih kola na podruju Kantona je, u pravilu istovremeno i regulie se kolskim kalendarom.

  • ''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05, 17/11

    10/29

    lan 40.

    Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj koli realizuje se u skladu sa nastavnim planom i programom i na osnovu godinjeg programa rada osnovne kole (u daljem tekstu: godinji program). Godinjim programom utvruju se nastavne obaveze, rad na profesionalnoj orijentaciji uenika, slobodne aktivnosti uenika, oblici, sadraji, obim i raspored odgojno-obrazovnog rada i druge aktivnosti u osnovnoj koli. Godinji program se sainjava po jedinstvenoj metodologiji koju utvruje Pedagoki zavod. Prijedlog godinjeg programa utvruje nastavniko vijee osnovne kole (u daljem tekstu: nastavniko vijee), a donosi kolski odbor, i dostavlja Ministarstvu i Pedagokom zavodu najkasnije do 1. oktobra za tekuu kolsku godinu. Izvjetaj o radu i izvjetaj o realizaciji godinjeg programa, kola dostavlja Ministarstvu i Pedagokom zavodu. Izvjetaj o uspjehu u uenju i vladanju, kola je duna dostaviti Pedagokom zavodu i osnivau na kraju prvog polugodita i na kraju kolske godine. Ukolikoje osniva osnovne kole Skuptina Kantona, izvjetaj iz prethodnog stava dostavlja se Ministarstvu i Pedagokom zavodu. Slobodne aktivnosti uenika

    lan 41.

    U osnovnoj koli organizuju se slobodne aktivnosti uenika radi razvijanja i produbljivanja njihovih stvaralakih sposobnosti i sticanja pozitivnih navika i vjetina. Zadaci i programski sadraji slobodnih aktivnosti utvruju se odgojno-obrazovnim programom i godinjim programom, u skladu sa Pedagokim standardima. Slobodne aktivnosti uenika ostvaruju se preko drutava, sekcija, klubova, druina, grupa, uenikih zadruga i drugih oblika na principu dobrovoljnosti uenika. Osnovna kola moe organizovati manifestaciju koja nije utvrena godinjim programom, uz prethodnu saglasnost Ministarstva. kole su dune preduzeti sve mjere u cilju spreavanja diskriminacije po osnovu spola, a radi obezbjeenja jednakih mogunosti za pristup slobodnim aktivnostima.

    lan 42.

    Izleti, posjete, ekskurzije, logorovanja, drutveno-korisni rad, kola u prirodi i drugi oblici odgojno-obrazovnog rada predvieni godinjim programom, organizuju se i izvode u okviru radnih dana, u skladu sa naelima koje donosi ministar na prijedlog Pedagokog zavoda.

    Eksperimentalne kole

    lan 43.

    Radi uvoenja novih oblika i sadraja rada na prijedlog Pedagokog zavoda, Ministarstvo moe jednu, ili vie osnovnih kola, proglasiti eksperimentalnom ili osnovati eksperimentalnu osnovnu kolu. Za eksperimentalnu kolu moe se odobriti odstupanje od odredbi ovog zakona o primjeni nastavne norme, dnevnog i sedminog optereenja uenika asovima, nain vrednovanja i ocjenjivanja znanja uenika, obrazovanja odjeljenja i primjene nastavnog plana i programa. Osnivanje i rad eksperimentalne osnovne kole i proglaavanje postojeih kola eksperimentalnim, ureuje se bliim propisom koji donosi ministar.

    lan 44.

    Na prijedlog nastavnikih kola i fakulteta, ministar odreuje osnovne kole za izvoenje pedagoke i metodike prakse studenata. Nastavnike kole i fakulteti s osnovnom kolom u kojoj se realizuje pedagoka i metodika praksa zakljuuju ugovor, kojim se reguliu meusobna prava i obaveze. Obavljanje pedagoke i metodike prakse iz stava 1. ovog lana, ureuju se posebnim propisom koji donosi ministar.

    lan 45.

    Osnovna kola, u nastavnom procesu koristi kolske udbenike i nastavna sredstva koje odobrava Ministarstvo.

  • ''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05, 17/11

    11/29

    kolski udbenik je osnovno nastavno sredstvo koje obuhvata sadraje iz nastavnog plana i programa i koji je uraen u skladu sa koncepcijom udbenika. U osnovnoj koli pored udbenika koristi se zbirka zadataka, prirunik, radna sveska i druga literatura koja zamjenjuje udbenik, a koja je izraena u skladu sa koncepcijom kolskog udbenika. Novi nastavni plan i program ne moe se primijeniti ako nisu obezbijeeni odgovarajui udbenici: novi, adaptirani, preuzeti ili prevedeni. Osnovna kola u svom sastavu ima biblioteku ili ima pristup javnoj biblioteci.

    VII - UENICI

    lan 46. Upis uenika u redovnu osnovnu kolu obavlja se na osnovu spiska kolskih obveznika i izvoda iz matine knjige roenih. Spiskove kolskih obveznika dostavlja, po slubenoj dunosti, nadleni organ opine osnovnim kolama prema kolskom podruju do 15. aprila tekue godine. Uenici sa lakim smetnjama i potekoama u razvoja upisuju se u redovnu osnovnu kolu na osnovu nalaza i miljenja komisije za procjenu sposobnosti djece pri upisu i rjeenja o kategorizaciji djeteta. Uenici sa teim smetnjama i potekoama u razvoja upisuju se u specijalnu osnovnu kolu na osnovu nalaza i miljenja komisije za procjenu sposobnosti djece pri upisu i rjeenja o kategorizaciji djeteta. Rjeenje o kategorizaciji djeteta iz stavova 3. i 4. donosi komisija o procjeni sposobnosti i odreivanju podrke djeci i mladima sa posebnim potrebama, ako posebnim propisom nije drukije odreeno. Lake i tee smetnje i potekoe u razvoju djeteta blie se ureuju Pedagokim standardima. Upis u redovnu osnovnu kolu vri se tokom mjeseca aprila, upis uenika u specijalnu osnovnu kolu vri se u periodu od maja do septembra tekue godine, upis u osnovnu muziku kolu i osnovnu baletsku kolu vri se u mjesecu maju, a upis odraslih polaznika u redovnu osnovnu kolu vri se najkasnije deset dana prije poetka nastave za odrasle. Redovna osnovna kola duna je osnivau i Pedagokom zavodu podnijeti izvjetaj o upisu do 30. juna tekue godine.

    lan 47.

    Procjenu sposobnosti djece pri upisu u redovnu osnovnu kolu obavlja komisija sastavljena od pedagoga ili pedagoga - psihologa i nastavnika razredne nastave. Komisija vri upis uz prethodno pribavljeno ljekarsko uvjerenje izdato od ovlatene zdravstvene ustanove. Komisiju iz stava 1. imenuje nastavniko vijee. Broj uenika sa posebnim obrazovnim potrebama u odjeljenju redovne osnovne kole utvruje se Pedagokim standardima.

    Obrazovanje djece sa posebnim potrebama

    lan 48.

    Obrazovanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama je od prioritetnog javnog interesa i sastavni je dio jedinstvenog obrazovnog sistema. Obrazovanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama, organizuje se i provodi u skladu s ovim zakonom. Osnovni cilj obrazovanja djece sa posebnim obrazovnim potrebama je da se, svim uenicima, daju iste mogunosti uea i uivanja koristi od obrazovanja i uea u drutvu, na nain koji se zasniva na principu najboljeg interesa djeteta, u skladu sa lanom 46. stav 3. ovog zakona. Obrazovanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama odvija se u redovnim osnovnim kolama, na osnovu principa integriranog obrazovanja, to znai da svi uenici, ukljuujui i uenike sa posebnim potrebama, imaju pravo da budu u redovnom razredu, a da je to je mogue vie obrazovanje djece iz stava 1. ovog lana integralni dio obrazovnih aktivnosti u razredu. Obrazovanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama u redovnoj osnovnoj koli moe se realizovati u manjim grupama u koli ili kroz pojedinani rad sa nastavnikom-specijalistom (defektologom odgovarajueg usmjerenja), na prijedlog komisije iz lana 46. stav 3. ovog zakona i uz saglasnost Ministarstva. Specijalna osnovna kola moe biti organizovana i u sastavu odgojno-obrazovnog zavoda u ijoj se djelatnosti, pored osnovnog odgoja i obrazovanja, realizuju i programi drugih nivoa obrazovanja, dijagnostiki postupci, razvrstavanje i rana rehabilitacija djece sa smetnjama u razvoju. Za uenike koji osnovni odgoj i obrazovanje stiu u specijalnoj osnovnoj koli, moe biti organizovan i cjelodnevni boravak. U prvi razred specijalne osnovne kolu moe se upisati kolski obveznik do navrenih devet godina ivota, na osnovu miljenja komisije iz lana 47. ovog zakona.

  • ''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05, 17/11

    12/29

    Uz obuavanje uenika i unapreivanje njihovih sposobnosti, da bi se to prije vratili u kolu kojoj njihovo podruje stanovanja gravitira, specijalne kole odgovorne su i za obuavanje nastavnika za rad sa djecom sa posebnim potrebama, i obuavanje i informisanje roditelja uenika sa posebnim potrebama, u cilju povratka i zadravanja uenika u redovnoj koli, kojoj gravitira njihovo podruje stanovanja.

    lan 49.

    Kada u toku kolovanja u razvoju uenika nastupe promjene koje zahtijevaju prijelaz iz specijalne u redovnu ili iz redovne u specijalnu osnovnu kolu, kola e bez odlaganja uputiti uenika komisiji za ocjenjivanje sposobnosti djece sa posebnim obrazovnim potrebama. Na osnovu nalaza i miljenja komisije iz prethodnog stava ovog lana, uenik se upisuje u odgovarajuu osnovnu kolu, o emu se obavjetava Ministarstvo.

    lan 50.

    Uenici sa posebnim obrazovnim potrebama imaju pravo na trajanje kolovanja kako je propisano lanom 6. ovog zakona. kola je odgovorna za omoguavanje sticanja osnovnog obrazovanja uenika sa posebnim obrazovnim potrebama. Opis posebnih obrazovnih potreba, cilj i opi plan zadovoljenja obrazovnih potreba, utvruje kola u saradnji sa roditeljima uenika, a na osnovu nalaza komisije iz lana 49. ovog zakona. kola moe, uz prethodnu saglasnost Ministarstva, angaovati nastavnike i strune saradnike radi realizacije posebnih programa osnovnog obrazovanja uenika sa posebnim obrazovnim potrebama. Uenici sa posebnim obrazovnim potrebama, u skladu sa stavom 3. ovog lana, imaju pravo na individualni nastavni plan i program, kojim se utvruju aktivnosti i ciljevi obrazovnih potreba uenika. Blii propis o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama donosi ministar Roditelji svakog polugodita dobijaju pismeni izvjetaj, kojim se opisuju postignuti rezultati uenika u odnosu na ciljeve iz plana zadovoljenja obrazovnih potreba.

    lan 51.

    Ustanove koje obrazuju djecu sa posebnim obrazovnim potrebama imaju pravo na posebna budetska sredstva da bi se pokrili trokovi posebnog programa ili da bi se kolsko okruenje prilagodilo fizikim potrebama uenika.

    lan 52.

    U realizaciji posebnih programa iz lana 48. ovog zakona, redovna kola moe ostvariti saradnju sa specijalnom kolom radi edukacije nastavnika putem seminara, obuke na radnom mjestu u kraim ili duim periodima, pojedinanim instrukcijama i drugim aktivnostima koje za cilj imaju da pomognu redovnim kolama u obrazovanju uenika sa posebnim obrazovnim potrebama.

    Osnovno obrazovanje odraslih

    lan 53.

    Lica starija od 15 godina koja ne pohaaju redovno osnovnu kolu (u daljem tekstu: odrasli), mogu osnovno obrazovanje sticati po nastavnom planu i programu za odrasle. Nastavni plan i program za odrasle donosi Ministarstvo uz saglasnost Agencije za nastavne planove i programe. Nastavnim planom i programom za odrasle utvruju se ciljevi, zadaci, sadraj i trajanje obrazovanja, sedmini i godinji fond asova i drugi oblici obrazovnog rada, kao i nain i oblik izvoenja nastave. Osnovno obrazovanje odrasli mogu stei pohaanjem nastave ili polaganjem ispita. Vrijeme upisa ili prijave za ispite odreuje kolski odbor. Redovna osnovna kola podnosi osnivau izvjetaj o upisu odraslih najkasnije deset dana nakon poetka nastave. Finansijska sredstva potrebna za odravanje nastave i polaganje ispita osiguravaju kandidati stariji od 18 godina koji stiu obrazovanje ili drugo pravno ili fiziko lice za ije potrebe se vri obrazovanje, u skladu sa propisima koje donosi ministar. Finansijska sredstva potrebna za odravanje nastave i polaganje ispita za kandidate mlae od 18 godina

  • ''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05, 17/11

    13/29

    osiguravaju se iz budeta Kantona. O zavrenim pojedinim razredima i zavrenom osnovnom obrazovanju, osnovna kola izdaje svjedodbu.

    Praenje, vrednovanje i ocjenjivanje rezultata rada uenika

    lan 54.

    Osnovna kola je odgovorna da se praenje, vrednovanje i ocjenjivanje uenika vri kontinuirano, u toku cijele kolske godine. Ocjenjivanje je javno. Prilikom ocjenjivanja uz ocjenu se upisuje i datum. Ocjene su brojane i/ili opisne. Brojane ocjene iz predmeta su: odlian (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1). Ocjenjivanje rezultata rada uenika sa posebnim obrazovnim potrebama, ukoliko e to bolje izraziti rezultate u odnosu na ciljeve iz plana, pored brojanog moe biti i opisno. Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH propisuje standarde uspjeha uenika i ocjenjivanje postignutih rezultata. Blie propise o napredovanju, vrednovanju i ocjenjivanju uenika donosi ministar.

    lan 55.

    Opti uspjeh uenika i rezultati postignua uenika iz nastavnih predmeta utvruju se na kraju svakog polugodita. Opti uspjeh uenika utvruje se na osnovu zakljuenih ocjena iz nastavnih predmeta. Opti uspjeh uenika od I do III razreda osnovne devetogodinje kole utvruje se na osnovu opteg zapaanja o postignuima uenika na kraju prvog polugodita, odnosno na kraju kolske godine u skladu sa Pravilnikom o nainu praenja i ocjenjivanja u devetogodinjoj osnovnoj koli koji donosi ministar. Zakljunu ocjenu u razrednoj nastavi utvruje nastavnik razredne nastave. Ocjene iz izbornih predmeta su sastavni dio opeg uspjeha uenika. Zakljune ocjene u predmetnoj nastavi utvruje razredno vijee, na prijedlog predmetnog nastavnika. Ocjena iz fakultativne nastave ne ulazi u opti uspjeh uenika. Nastavniko vijee sredinom oba polugodita analizira realizaciju nastavnog plana i programa, s osvrtom na uspjehe uenika i kontinuitet u ocjenjivanju. Zakljune ocjene na kraju drugog polugodita u paralelnoj koli utvruje nastavniko vijee. Nastavniko vijee, po okonanju prvog polugodita i na kraju kolske godine, analizira rad i rezultate rada uenika, odjeljenja, razrednih vijea, nastavnika i kole u cjelini.

    lan 56.

    Opti uspjeh uenika utvruje se na osnovu prosjeka prolaznih ocjena iz svih predmeta, iz kojih su ocjene brojane. Uenik je sa uspjehom zavrio razred: - odlian (5) ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 4,50 -vrlo dobar (4) ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 3,50 -dobar (3) ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 2,50 -dovoljan (2) ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 2,00,a nema nedovoljnih ocjena. Ueniku koji ima jednu ili vie nedovoljnih ocjena utvruje se opti uspjeh nedovoljan. Opti uspjeh uenika utvruje se aritmetikom sredinom svih nastavnih predmeta izraunatom na dvije decimale. Na osnovu opteg uspjeha utvruje se redoslijed uspjeha uenika u odjeljenju, razredu i koli. Uenik, koji zavri osnovu kolu po najsloenijem programu i ima najbolji opti uspjeh, proglaava se uenikom generacije kole. Kriterije za proglaenje uenika generacije iz stava 6. ovog lana, donosi ministar.

    lan 57.

    Kada uenik due vrijeme ne pohaa nastavu zbog bolesti ili drugih opravdanih razloga, moe polaganjem ispita ili drugim oblikom nastavnog rada nadoknaditi izgubljeno vrijeme i stei osnovno obrazovanje u redovnom roku. Razredni ispiti za uenike se organizuju ako je uenik izostao vie od jedne polovine planiranih asova u drugom polugoditu. Nastavniko vijee, u svakom konkretnom sluaju, cijeni opravdanost razloga nepohaanja nastave i donosi odluku o polaganju ispita.

  • ''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05, 17/11

    14/29

    lan 58.

    Ukoliko uenik ne uspjeva zadovoljiti minimalne standarde, kola je duna sainiti individualni program nadoknaivanja zaostatka u uenju kako bi uenik ostvario definisani minimum. Uenik od I do III razreda osnovne kole ne ponavlja razred. Uenik od IV do V razreda koji na kraju kolske godine ima jednu nedovoljnu ocjenu, moe nastaviti obrazovanje u narednom razredu, uz saglasnost razrednog vijea i roditelja. Ukoliko uenik iz stava 3. ovog lana sa uspjehom zavri naredni razred, smatra se da je savladao i gradivo prethodnog razreda, a u protivnom, uenik ponavlja posljednji pohaani razred. Uenik V razreda koji na kraju godine ima dvije nedovoljne ocjene i uenik od VI do IX razreda koji na kraju kolske godine ima jednu ili dvije nedovoljne ocjene upuuje se na popravni ispit. Uenik koji na kraju drugog polugodita ima tri i vie nedovoljnih ocjena upuuje se da ponovi razred. Uenik moe zadrati status redovnog uenika do navrene 18 godine ivota. U sluaju neprimjernog odnosa prema uenju, nastavnicima, drugim uenicima, te kolskoj imovini, uenik moe, po odluci nastavnikog vijea, izgubiti status redovnog uenika osnovne kole kada navri 15 godina ivota.

    lan 59.

    Polaganje popravnih, dopunskih i razrednih ispita u osnovnoj koli vri se pred komisijom koju obrazuje nastavniko vijee. U sluaju nepravilno provedenih ispita nastavniko vijee moe ispit ponititi. Blie propise o organizovanju, nainu polaganja popravnih, dopunskih i razrednih ispita donosi ministar.

    lan 60.

    Roditelj uenika ima pravo prigovora na utvrenu ocjenu ili opti uspjeh na kraju drugog polugodita, odnosno na kraju kolske godine. Prigovor se podnosi nastavnikom vijeu u roku od tri dana od dana saoptavanja uspjeha uenika, ueniku ili roditelju uenika. Nastavniko vijee u roku od tri dana odluuje o prigovoru iz prethodnog stava. Kada nastavniko vijee usvoji prigovor, obrazovat e komisiju koja e provjeriti znanje uenika u roku od dva dana. Ocjena komisije je konana. Prigovorom se moe zahtijevati izuzee predmetnog nastavnika iz komisije za provjeru znanja.

    lan 61.

    Uenik koji pokazuje izuzetne sposobnosti i ima odlian uspjeh, moe u toku jedne kolske godine zavriti dva razreda, pod uslovom i na nain utvren Pravilnikom o brem napredovanju uenika i zavravanju dva razreda u istoj kolskoj godini, koji donosi ministar uz prethodnu saglasnost Vlade Kantona. kola e, u skladu sa pravilima kole, uenicima koji su proglaeni perspektivnim i vrhunskim sportistima i nadarenim uenicima s vrhunskim rezultatima na kantonalnom, federalnom, dravnom ili meunarodnom takmienju odobriti odsustvovanje s nastave radi pripremanja i uea na takmienjima. Uenicima iz prethodnog stava kola e omoguiti da putem instruktivno-konsultativne nastave i polaganjem ispita u toku kolske godine zavre odgovarajui razred.

    lan 62.

    U osnovnoj koli ocjenjuje se vladanje uenika. Ocjene iz vladanju su: primjerno, vrlo dobro, dobro, zadovoljava i loe. Ocjenu iz vladanja u razrednoj nastavi utvruje nastavnik razredne nastave, a u predmetnoj nastavi razredno vijee na prijedlog razrednika.

    lan 63.

    Ueniku, koji u toku osmogodinjeg odnosno deveto-godinjeg osnovnog obrazovanja i odgoja po nastavnom planu i programu postigne, pored odlinog uspjeha iz svih nastavnih predmeta i primjernog vladanja, vrhunske rezultate, izdaje se posebna diploma za postignute rezultate. Nastavni plan i program podrazumijeva program redovne nastave u kojem je postignut odlian uspjeh iz svih nastavnih predmeta i primjerno vladanje u svim razredima osnovne kole, program dodatne nastave, program slobodnih aktivnosti kao i postignuti znaajni rezultati na takmienjima, smotrama i drugim vannastavnim aktivnostima.

  • ''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05, 17/11

    15/29

    Obrazac posebne diplome iz stava 1. ovog lana propisuje ministar.

    lan 64.

    Nastavniko vijee kole moe osloboditi uenika od pohaanja nastave u sljedeim sluajevima: - uee u kolskim takmienjima na svim nivoima; - uee na sportskim takmienjima i kulturno-umjetnikim manifestacijama, a po zahtjevu sportskih klubova, odnosno kulturno-umjetnikih drutava; - u drugim sluajevima predvienim u godinjem programu rada kole. Ako uenik iz zdravstvenih razloga ne moe uestvovati u nekoj fizikoj aktivnosti ili vjebi, ili ako bi takva vjeba mogla ugroziti njegovo zdravlje, uenik e biti privremeno ili trajno osloboen od takvih aktivnosti. Ocjena koju postigne uenik iz sadraja od kojih nije osloboen slui kao osnov za utvrivanje ocjene iz tog predmeta. Odluku o oslobaanju uenika od odreenih aktivnosti na period dui od dvije sedmice, donijet e nastavniko vijee, na preporuku nadlene zdravstvene ustanove.

    lan 65.

    kole, zajedno sa ustanovama za socijalnu zatitu, prate socijalne probleme meu uenicima i poduzimaju mjere u cilju osiguravanja da svaki uenik dobije pomo i savjet potreban za prevazilaenje takvih problema. Dijete koje stanuje u ustanovi za socijalnu zatitu pohaa kolu koja je najblia toj ustanovi.

    Pedagoka dokumentacija i evidencija i javne isprave

    lan 66.

    Osnovna kola je obavezna voditi dokumentaciju i evidenciju o odgojno-obrazovnoj djelatnosti: matinu knjigu, registar uz matinu knjigu, ljetopis kole, zapisnike nastavnikog vijea i drugu dokumentaciju, te evidenciju utvrenu ovim zakonom. Osnovna kola podatke u dokumentaciji, evidenciji i izvjetajima o uenicima i zaposlenicima razvrstava i po spolu. Blie propise o nainu voenja dokumentacije i evidencije u osnovnoj koli, donosi ministar.

    lan 67.

    Osnovna kola ueniku na poetku kolovanja izdaje ueniku knjiicu. Uenika knjiica je javna isprava kojom se u toku osnovnog odgoja i obrazovanja dokazuje status uenika osnovne kole.

    lan 68.

    O zavrenom osnovnom obrazovanju po odgovarajuem nastavnom planu i programu, ueniku se izdaje svjedodba. Uz svjedodbu, kola izdaje uvjerenje o zavrenom V., VI. i VII. razredu osmogodinjeg osnovnog odgoja i obrazovanja, odnosno VI., VII. i VIII. razredu devetogodinjeg osnovnog odgoja i obrazovanja, te list profesionalne orijentacije koji je sastavni dio svjedodbe. kola, ueniku sa posebnim obrazovanim potrebama, uz uvjerenja i svjedodbe sa ocjenama, izdaje i pismeni godinji izvjetaj koji opisuje postignute rezultate uenika u odnosu na ciljeve iz plana.

    lan 69.

    Radi podsticanja na to kvalitetniji uspjeh u odgojno--obrazovnom radu, ueniku se dodjeljuju pohvale i nagrade, pod uslovima i na nain utvren pravilima kole.

    Odgojno-disciplinske mjere

    lan 70.

    Ueniku koji se neprimjerno odnosi prema uenju, nastavnicima, drugim uenicima ukljuujui i diskriminaciju na osnovu spola i spolne orijentacije, seksualno uznemiravanje drugih uenika, te neprimjeren odnos prema slobodnim aktivnostima i kolskoj imovini, mogu se izrei odgojno-disciplinske mjere. Odgojno-disciplinske mjere su:

  • ''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05, 17/11

    16/29

    -ukor razrednika, -ukor razrednog vijea, -ukor direktora, -ukor nastavnikog vijea i premjetaj u drugo odjeljenjeiste kole i -premjetaj u drugu najbliu osnovnu kolu na podrujuiste opine. Izreena odgojno-disciplinska mjera povlai sniavanje ocjene iz vladanja. Odgojno-disciplinska mjera vrijedi za kolsku godinu u kojoj je izreena, a moe se u toku kolske godine ublaiti ili ukinuti. Blii propis o povredama discipline, postupku za utvrivanje disciplinske odgovornosti uenika, naknadi priinjene materijalne tete, trajanju izreene odgojno-disciplinske mjere, ublaavanju i ukidanju, te posljedinom odnosu na ocjene iz vladanja uenika, donosi ministar.

    VIII - NASTAVNICI, STRUNI SARADNICI I SARADNICI

    lan 71.

    Poslove odgoja i obrazovanja u osnovnoj koli obavljaju nastavnici (profesori, nastavnici razredne i nastavnici predmetne nastave), struni saradnici i saradnici. Primarni zadatak nastavnika u osnovnoj koli je odgoj i obrazovanje uenika prema savremenim pedagokim kriterijima, u okviru utvrenog nastavnog plana i programa, uvaavajui slobodu pedagokog rada, principe demokratinosti i ljudskih prava. Nastavnim planom i programom, u zavisnosti od vrste osnovne kole, utvruje se odgovarajui profil i struna sprema nastavnika razredne i predmetne nastave i strunog saradnika. Nastavnik razredne i nastavnik predmetne nastave koji izvodi nastavu od I. do IX. razreda mora imati visoku ili viu strunu spremu nastavnikog smijera ili ekvivalent i poloen struni ispit. Nastavnici u specijalnim odjeljenjima pri osnovnoj koli i u specijalnoj osnovnoj koli su i defektolozi. Struni saradnici i saradnici u osnovnoj koli obavljaju pedagoke, biblioteke i druge strune poslove u cilju efikasnog rada u odreenim podrujima vaspitanja i obrazovanja. Broj strunih saradnika, profil i struna sprema kao i uslovi obavljanja njihovih poslova u osnovnoj koli utvruje se Pedagokim standardima.

    lan 72.

    kola kao javna ustanova duna je vriti prijem zaposlenika na osnovu javnog konkursa, odnosno oglasa, koji raspisuje Ministarstvo, objavljuje u dnevnom listu i dostavlja Slubi za zapoljavanje Tuzlanskog kantona radi isticanja na oglasnoj ploi. Lica iz stava 1. ovog lana, mogu se primiti u sljedeim sluajevima i bez konkursa u radni odnos:

    - na odreeno ili neodreeno vrijeme kod preuzimanja zaposlenika koji je ostao djelimino ili u cjelosti bez poslova i radnih zadataka u drugoj koli na podruju Kantona, na osnovu odluke Komisije za zbrinjavanje zaposlenika za ijim radom je djelimino ili u cjelosti prestala potreba u skladu sa Programom zbrinjavanja;

    - na neodreeno vrijeme kod preuzimanja zaposlenika, koji je zasnovao radni odnos na neodreeno vrijeme u drugoj koli na podruju Kantona, kome je na osnovu miljenja nadlene zdravstvene ustanove smanjena radna sposobnost a nije ga mogue rasporediti na drugo odgovarajue radno mjesto u toj koli;

    - na odreeno vrijeme radi obezbjeenja strune zastupljenosti nastave, a do okonanja postupka po raspisanom konkursu, kola moe primiti lice koje ispunjava uslove utvrene ovim zakonom na period ne dui od 90 dana;

    - na odreeno vrijeme radi zamjene odsutnog zaposlenika kole (bolovanje, neplaeno odsustvo i slino), moe se primiti lice odgovarajueg profila i strune spreme do 90 dana;

    - na neodreeno vrijeme na osnovu sporazuma kola u kojima su zaposlenici u radnom odnosu na neodreeno vrijeme o prelasku zaposlenika na istim radnim mjestima iz jedne u drugu kolu uz saglasnost oba zaposlenika, direktora kola i uz predhodnu saglasnost Ministarstva;

    - na neodreeno vrijeme do punog radnog vremena kada se radi o zaposleniku koji u toj koli ima zasnovan radni odnos na neodreeno nepuno radno vrijeme, uz prethodnu saglasnost Ministarstva;

    - na neodreeno vrijeme u sluaju prelaska zaposlenika iz jedne u drugu kolu na osnovu sporazuma direktora kola i prethodnu saglasnost Ministarstva. Angaovanjem zaposlenika u radni odnos na neodreeno vrijeme iz stava 2. alineje 1., 2., 5. i 7. ovog lana ne moe se ugroziti radno-pravni status zaposlenika koji su primljeni u radni odnos na neodreeno vrijeme u toj koli putem javnog konkursa. Izuzetno, ako se po okonanju konkursa ne bude mogao izabrati kandidat, direktor kole moe angaovati lice na poslove instruktivne nastave za pripremanje uenika za polaganje razrednog ispita. Angaovanje lica iz stava 4. se vri u svojstvu zaposlenika na odreeno vrijeme, odnosno na period do kraja polugodita, u skladu sa kriterijima koje donosi ministar.

  • ''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05, 17/11

    17/29

    Radno-pravni status zaposlenika kola iji je osniva Skuptina Kantona koji je ostao djelimino ili u cjelosti bez poslova i radnih zadataka u koli, rjeava se u skladu sa ovim zakonom i Programom zbrinjavanja zaposlenika za ijim je radom prestala potreba, kojeg donosi Vlada Kantona, na usaglaeni prijedlog sindikata i Ministarstva. kola iji je osniva Skuptina Kantona je duna u skladu sa Pedagokim standardima dostaviti Ministarstvu i sindikatu podatke o potrebama za popunom upranjenih radnih mjesta, kao i podatke o zaposlenicima kole za ijim je radom djelimino ili u cjelosti prestala potreba na nivou kole. Blii propis o postupku, uslovima i kriterijima prijema zaposlenika donosi ministar. kola kao javna ustanova je duna vriti prijem zaposlenika u skladu sa propisom iz stava 8. ovog lana.

    lan 72a.

    Zaposlenici kole kao javne ustanove u vrenju svojih zadataka duni su se pridravati principa utvrenih u kodeksu za zaposlenike kole kao javne ustanove koji donosi Ministarstvo na prijedlog Pedagokog zavoda.

    lan 72b.

    Zabranjuje se diskriminacija po bilo kojem osnovu u radu kole, u postupku zapoljavanja, napredovanja u poslu pod jednakim uslovima, obrazovanja, osposobljavanja i strunog usavravanja, uslova rada, te svake druge radnje koja predstavlja neki oblik direktne ili indirektne diskriminacije

    lan 73.

    Osnovna kola je obavezna osigurati da zaposlenici kole izvre ljekarski pregled najkasnije do 30. septembra tekue kolske godine. Osnovna kola je obavezna osigurati da zaposlenici kole izvre sistematski pregled najmanje jednom u etiri godine u skladu sa kolektivnim ugovorom. Trokovi ljekarskog i sistematskog pregleda padaju na teret osnivaa. Lica koja boluju od zarazne ili duevne bolesti ne mogu raditi u osnovnoj koli. Lice koje je pravosnanom presudom osueno za krivino djelo koje, obzirom na prirodu krivinog djela, to lice ini nepodobnim za rad sa djecom, nee biti izabrano za nastavnika odnosno zaposlenika kole. Zaposlenici osnovne kole koji na osnovu spola vre diskriminaciju, odnosno nasilje, uznemiravanje i seksualno zlostavljanje podlijeu kaznenim odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini. Ako se u toku kolske godine ustanovi da je nastavnik obolio od zarazne ili duevne bolesti ili ima ozbiljne psihike poremeaje, utvrene od strane nadlene zdravstvene ustanove, bie osloboen izvoenja nastave, odnosno obavljanja poslova koji podrazumijevaju rad sa djecom do izljeenja.

    lan 73a.

    U sluaju osnovane sumnje da je zaposleniku kole psihofiziko zdravlje narueno u mjeri koja bitno umanjuje njegovu radnu sposobnost, direktor kole moe donijeti odluku o upuivanju zaposlenika na ocjenu radne sposobnosti. Na odluku o upuivanju zaposlenika na ocjenu radne sposobnosti nezadovoljni zaposlenik ima pravo podnijeti albu kolskom odboru. Odluka kolskog odbora po podnesenoj albi je konana. Zaposlenik je obavezan na osnovu konane odluke kolskog odbora podvrgnuti se ocjeni radne sposobnosti. Trokovi vezani za ocjenu radne sposobnosti padaju na teret kole. Zaposlenik koji odbije izvriti odluku iz stava 4. ovog lana, ini povredu radne obaveze. Ako se ocjenom radne sposobnosti ovlatene ustanove utvrdi da zaposlenik nije u mogunosti uredno izvravati obaveze u odgojno-obrazovnom radu zbog trajno naruenog psihofizikog zdravlja, ponudit e mu se odgovarajui poslovi prema preostaloj radnoj sposobnosti, ako za to postoje uslovi.

    lan 73b.

    Za rad sa djecom nepodoban je zaposlenik kole koji je pravosnanom presudom osuen na kaznu zatvora za krivino djelo protiv ustavnog poretka, protiv ovjenosti i meunarodnog prava, protiv ivota i tijela, protiv dostojanstva lica i morala, protiv braka i porodice, protiv slubene i druge odgovorne dunosti osim ako je nastupila rehabilitacija po posebnom zakonu.

  • ''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05, 17/11

    18/29

    Licu iz stava 1. ovog lana, koje je pravosnanom presudom osueno na izdravanje kazne zatvora u trajanju duem od est mjeseci, otkazat e se ugovor o radu bez obaveze potivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka.

    lan 73c.

    Zaposlenik kole privremeno se suspenduje sa poslova i radnih zadataka koje vri ako je protiv njega pokrenut krivini postupak za djela iz lana 73b. stav 1. ovog zakona, do okonanja krivinog postupka. Zaposlenik kole moe se privremeno suspendovati ako postoje osnovi sumnje da je uinio krivino djelo iz lana 73b. stav 1. ovog zakona ili je protiv njega pokrenut disciplinski postupak za teu povredu radne dunosti, do okonanja istranog odnosno disciplinskog postupka. Direktor kole donosi odluku o privremenoj suspenziji. Tokom suspenzije zaposlenik ima pravo na iznos od 70% od svoje osnovne plae. Zaposlenik ima pravo na punu naknadu svoje plae i druga prava po osnovu rada ako se utvrdi da nije odgovoran za teu povredu radne dunosti niti za uinjenje krivinog djela.

    lan 74.

    Pravilima osnovne kole utvruje se raspored radnog vremena nastavnika, strunih saradnika i saradnika u okviru 40-asovne radne sedmice u skladu sa Pedagokim standardima. Osnovna kola je obavezna osigurati da nastavnik u okviru 40- asovne radne sedmice moe imati najvie 25 nastavnih asova svih vrsta i oblika neposrednog odgojno-obrazovnog rada koji se ostvaruju u osnovnoj koli.

    lan 74a.

    Norma asova redovne nastave po predmetima utvrena je Pedagokim standardima. Neposredni odgojno-obrazovni rad podrazumijeva asove redovne, izborne, fakultativne, dopunske, dodatne i instruktivne nastave, vrijeme za pregled pismenih zadaa, razrednitvo, as odjeljenske zajednice, voenje sekcije ili drugih oblika vannastavnih aktivnosti. Izuzetno, ukoliko se po okonanju konkursne procedure nastava nije mogla struno zastupiti niti se moglo angaovati lice na poslove instruktivne nastave, nastavnik moe, po nalogu direktora, u toku jednog polugodita, raditi iznad nastavne norme utvrene Pedagokim standardima do est nastavnih asova sedmino. Rad iz stava 3. ovog lana smatra se prekovremenim radom.

    lan 75.

    Nastavnici, struni saradnici i saradnici, u pravilu, koriste godinji odmor u toku ljetnog odmora uenika, u trajanju od 35 dana u skladu sa odredbama Zakona o radu, ovog zakona i kolektivnog ugovora. Nastavnici, struni saradnici i saradnici koji zbog bolovanja i drugih opravdanih razloga ne iskoriste godinji odmor u toku ljetnog odmora, mogu koristiti godinji odmor u trajanju do 30 dana najkasnije do 30. juna naredne godine. Duina trajanja godinjeg odmora zaposlenika kole blie se ureuje kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu kole.

    lan 76.

    Nastavnici imaju pravo i obavezu da se pripremaju za organizaciju i obavljanje neposrednog odgojno-obrazovnog rada, praenje, podsticanje i pomaganje razvoja uenika, struno usavravanje i izvravanje drugih zadataka, utvrenih ovim zakonom i pravilima osnovne kole. Strunu pomo nastavnicima za individualno i kolektivno struno usavravanje prua Pedagoki zavod. Katalog i program strunog usavravanja nastavnika donosi Pedagoki zavod.

    lan 77.

    Pripravnik je lice koje prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje se obrazovalo radi strunog osposobljavanja za samostalan rad. Trajanje pripravnikog staa, nain osposobljavanja pripravnika, program strunog ispita, imenovanje i sastav komisije za polaganje strunog ispita, uslovi i nain polaganja strunog ispita, izdavanje uvjerenja o poloenom strunom ispitu i voenju evidencije, ureuju se bliim propisom koji donosi Vlada Kantona. Pripravniku iz stava 1. ovog lana, za puno radno vrijeme, pripada plaa u iznosu 80% plae radnog mjesta za koje se osposobljava, kao i druge naknade koje nemaju karakter plae.

  • ''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05, 17/11

    19/29

    lan 78.

    Verifikovanje nastave nastavnika, strunog saradnika i saradnika za vrijeme obavljanja odgojno-obrazovnog rada prije poloenog strunog ispita, vri mentor. Do momenta sticanja uslova za samostalan odgojno-obrazovni rad nastavnik, struni saradnik i saradnik radi po instrukcijama i pod nadzorom mentora.

    lan 79.

    Osnovna kola je obavezna osigurati da se nastavnik, struni saradnik i saradnik ocjenjuje svake dvije godine. Ocjena rada nastavnika, strunog saradnika i saradnika, zasniva se na kvalitetu i rezultatima samostalnog izvravanja poslova i zadataka, odgovornosti u radu i radnoj disciplini, blagovremenosti i urednosti u izvravanju poslova, te angaovanju na osavremenjavanju obrazovno-odgojnog procesa u osnovnoj koli. Nastavnik, struni saradnik i saradnik koji za svoj rad dva puta uzastopno bude ocijenjen nezadovoljavajuom ocjenom gubi pravo na dalji rad u nastavi. Osnovna kola je duna da na osnovu rezultata ocjenjivanja rada nastavniku, strunom saradniku i saradniku, omogui sticanje vieg strunog zvanja pod odgovarajuim uslovima. Osnovna zvanja nastavnika, strunih saradnika i saradnika su: nastavnik, profesor, struni saradnik i saradnik. Via struna zvanja su: nastavnik mentor, nastavnik savjetnik, profesor mentor, profesor savjetnik, vii struni saradnik, struni savjetnik i vii saradnik. Struno usavravanje direktora, nastavnika, strunih saradnika i saradnika, postupak ocjenjivanja rada, sticanje viih strunih zvanja i voenje dokumentacije, blie se ureuje propisom koji donosi Vlada Kantona.

    lan 80.

    Nastavnik moe izgubiti pravo na dalji rad u nastavi ako nastavniko vijee, Pedagoki zavod ili inspekcija za obrazovanje, utvrde da nastavnik ne izvrava svoje obaveze u skladu sa nastavnim planom i programom, ovim zakonom, drugim propisima i pravilima kole. Lice iz prethodnog stava ovog lana moe uputiti zahtjev ministru za povratak u nastavu. Ministar moe dozvoliti povratak tog lica u nastavu uzevi u obzir relevantne injenice navedene u zahtjevu.

    lan 81.

    U sluaju prestanka prava nastavnika da obavlja neposredno odgojno-obrazovni rad u osnovnoj koli, iz lana 80. stav 1., nastavnik se moe rasporediti na druge poslove, odnosno radne zadatke koji odgovaraju njegovoj strunoj spremi. Kada nastavnik kome je prestalo pravo da izvodi nastavu ne bude rasporeen na druge poslove, otkazuje mu se ugovor o radu, s tim da ima pravo na otkazni rok u skladu sa Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom za djelatnost osnovnog obrazovanja. Radno-pravni status zaposlenika za ijim radom je prestala potreba, rjeava se u skladu sa odredbama Zakona o radu, ovim zakonom i programom zbrinjavanja vika zaposlenika.

    IX - STRUNI NADZOR I NADZOR NAD ZAKONITOU RADA

    lan 82.

    Struni nadzor se vri nad radom, organizacijom, izvoenjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, radom nastavnika, strunih saradnika i saradnika u svim osnovnim kolama radi kontinuiranog unapreenja odgojno-obrazovnog rada, a u cilju provjere da li uenici dostiu standarde uspjeha koje utvrdi Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH. Struni nadzor, pored ostalog, obuhvata: -praenje primjene nastavnih planova i programa, odnosnociljeva i zadataka, sadraja, obima, oblika, metoda i postupaka odgojno-obrazovnog rada, -praenje rada nastavnika, strunih saradnika i saradnika unastavi, kao i rada direktora osnovne kole, -pruanje strune pomoi u planiranju, programiranju iorganizovanju odgojno-obrazovnog rada, Osnovna kola duna je omoguiti nesmetano obavljanje strunog nadzora i uvid u dokumentaciju i evidenciju koja se vodi u koli.

  • ''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05, 17/11

    20/29

    lan 83.

    Struni nadzor nad organizovanjem i izvoenjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada i radom nastavnika, strunih saradnika i saradnika u osnovnim kolama, radi unapreenja odgojno-obrazovnog rada, a u cilju dostizanja standarda uspjeha u uenju koje utvrdi Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH, vri Pedagoki zavod. Pedagoki zavod obavlja poslove u okviru svoje nadlenosti utvrene posebnim zakonom

    lan 84.

    O obavljenom strunom nadzoru, Ministarstvu i nasta-vnikom vijeu podnosi se izvjetaj, koji utie na ocjenjivanje rada i napredovanje nastavnika, strunog saradnika i saradnika. Blii propis o vrenju strunog nadzora donosi ministar.

    lan 85.

    Nadzor nad provoenjem ovog zakona kao i nadzor nad cjelishodnou propisa donesenih na osnovu ovog zakona kao i drugih opih akata donesenih na osnovu ovog zakona koje donose odgojno-obrazovne ustanove vri Ministarstvo. Inspekcijski nadzor nad radom odgojno-obrazovnih ustanova vri nadlena inspekcija.

    X - KOLSKI ORGANI I TIJELA

    kolski odbor

    lan 86.

    Organ upravljanja u osnovnoj koli je kolski odbor, a organ rukovoenja je direktor osnovne kole.

    lan 87.

    Osnovnom kolom upravlja kolski odbor koji broji pet lanova. lanove kolskog odbora osnovne kole imenuje osniva. Tri lana kolskog odbora imenuju se kao predstavnici osnivaa, jedan lan se imenuje iz reda nastavnika i strunih saradnika zaposlenih u toj koli a jedan lan se imenuje iz reda roditelja uenika koji nemaju status zaposlenika te kole. Direktor i pomonik direktora osnovne kole ne mogu biti imenovani u kolski odbor osnovne kole. Sastav kolskog odbora mora odraavati nacionalnu strukturu uenika i roditelja, kolskog osoblja i lokalne zajednice, onako kako ona izgleda u momentu imenovanja kolskog odbora. kolski odbor u pravilu e odraavati ravnopravnu zastupljenost spolova. lanove kolskog odbora osnovne kole, iji je osniva Skuptina Kantona, imenuje i razrjeava u ime osnivaa Vlada Kantona. lanovi kolskog odbora imenuju se na period od etiri godine. Po isteku ovog perioda isto lice moe biti ponovo imenovano za lana kolskog odbora. Vrenje dunosti lana kolskog odbora je dobrovoljno i bez naknade. Osniva, odnosno Vlada Kantona, moe razrijeiti lana kolskog odbora osnovne kole i prije vremena na koje je imenovan ako utvrdi da je odgovoran za neuspjean i nezakonit rad osnovne kole, na njegov lini zahtjev i u drugim sluajevima predvienim pravilima kole. Ukoliko kolski odbor ne obavlja poslove iz svoje nadlenosti, Ministarstvo e pokrenuti postupak razrjeenja lanova postojeeg i imenovanja lanova privremenog kolskog odbora. Privremeni kolski odbor imenuje se i u sluaju kada se kolski odbor ne moe konstituisati u skladu sa ovim zakonom ili kada se postupak koji prethodi imenovanju ne okona u zakonom utvrenom roku. Mandat privremenog kolskog odbora traje najdue 90 dana. Blii propis o uslovima i kriterijima izbora i imenovanja kolskog odbora donosi ministar uz prethodnu saglasnost Vlade Kantona.

    lan 88.

    kolski odbor, pored poslova utvrenih u ovom zakonu, obavlja i slijedee poslove: - utvruje potrebu za prijemom zaposlenika u radni odnos, - odluuje o prestanku prava nastavnika, strunih saradnika i saradnika na dalji odgojno - obrazovni rad, - odluuje o prigovorima na odluke direktora o prijemu u radni odnos,

  • ''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05, 17/11

    21/29

    - odluuje o prigovorima zaposlenika na odluke direktora o pravima i obavezama iz radnog odnosa,

    - razmatra izvjetaj direktora osnovne kole o upisu uenikau prvi razred osnovne kole, - donosi finansijski plan i usvaja godinji obraun, - razmatra ostvarivanje godinjeg programa rada i realizacijunastavnog plana i programa, - usvaja izvjetaje o finansijskom poslovanju, - usmjerava, kontrolie i ocjenjuje rad direktora, - odluuje o prigovoru roditelja uenika na rad nastavnika, strunih saradnika i saradnika, - odluuje, na prijedlog nastavnikog vijea i direktora osnovne kole, o prigovorima nastavnika i

    strunih saradnika izjavljenim na ocjenu o radu, - razmatra prijedloge i preporuke nastavnikog vijea, - donosi akt o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji i drugeopte akte kole, - rjeava pitanja odnosa sa osnivaem,- odgovara osnivau za rezultate rada osnovne kole,

    podnosi osnivau najmanje jedanput godinje izvjetaj o poslovanju osnovne kole, i - vri druge poslove utvrene pravilima osnovne kole.

    kolski odbor osnovne kole iji je osniva Skuptina Kantona, izvjetaj o poslovanju kole podnosi Ministarstvu. Strunu i edukativnu podrku lanovima kolskog odbora prua Pedagoki zavod na osnovu programa obuke kolskih odbora. Program obuke kolskih odbora na prijedlog Pedagokog zavoda donosi Ministarstvo Direktor

    lan 89.

    Osnovnom kolom rukovodi direktor, koji se imenuje na vrijeme od etiri godine. Za direktora osnovne kole moe biti imenovano lice koje pored opih uslova ispunjava i uslove za nastavnika ili pedagoga osnovne kole, ima najmanje viu strunu spremu VI stepen strune spreme ili ekvivalent i najmanje pet godina radnog staa poslije sticanja odgovarajue strune spreme na poslovima nastavnika ili pedagoga kole, a naroito se istie svojim radom u pedagokoj teoriji i praksi.

    lan 89a.

    Za direktora osnovne kole ne moe biti imenovano lice: - koje je, u skladu sa lanom 73b., nepodobno za rad s djecom, - na koje se odnosi lan IX.(1.) Ustava Bosne i Hercegovine, - koje je lan izvrnih organa politikih stranaka, - koje ima direktan finansijski ili drugi lini interes u koli u kojoj se kandiduje koji bi mogao dovesti do sukoba interesa sa njegovom dunou direktora, - kojem je u posljednje tri godine prije dana objavljivanja konkursa bio otkazan ugovor o radu zbog disciplinske odgovornosti ili kojem je u istom periodu izreena disciplinska mjera

    otpusta iz dravne slube, - koje je zbog svoje krivice bilo razrjeeno dunosti direktora neke od odgojno- obrazovnih ustanova.

    lan 90.

    kola koja ima status javne ustanove duna je, na osnovu odluke kolskog odbora, objaviti konkurs za direktora kole najkasnije tri mjeseca prije isteka mandata direktora. Konkurs iz stava 1. ovog lana objavljuje se u dnevnom listu, dostavlja se Slubi za zapoljavanje Tuzlanskog kantona radi isticanja na oglasnoj ploi, te istovremeno istie na oglasnoj ploi kole. Izbor najpovoljnijeg ponuaa za objavu konkursa iz prethodnog stava provodi Ministarstvo po posebnom ovlatenju Vlade Kantona, putem zajednike javne nabavke za sve osnovne kole iji je osniva Skuptina Kantona. Istovremeno sa objavom u dnevnom listu osnovna kola koja ima status javne ustanove duna je dostaviti tekst konkursa Ministarstvu radi objave na web stranici. Konkurs za direktora osnovne kole koja ima status javne ustanove sadri uslove iz lanova 89. i 89a. Zakona, trajanje konkursa, postupak i trajanje izbora kandidata i nain obavjetavanja kandidata o rezultatima konkursa. Kandidat za direktora osnovne kole koja ima status javne ustanove, uz prijavu na konkurs, dostavlja i svoj program rada i razvoja kole za period na koji se imenuje. Nakon provedene procedure konkursa kolski odbor sainjava listu kandidata za imenovanje direktora kole koji ispunjavaju uslove konkursa.

  • ''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05, 17/11

    22/29

    kolski odbor je duan, na listu kandidata iz prethodnog stava, pribaviti struno miljenje Pedagokog zavoda i prethodnu saglasnost osnivaa. Prethodnu saglasnost na listu kandidata za imenovanje direktora kole, iji je osniva Skuptina Kantona, daje Ministarstvo. Lice koje nije dobilo saglasnost Ministarstva ne moe biti imenovano za vrioca dunosti direktora, niti na ponovnom konkursu biti imenovano za direktora kole koja ima status javne ustanove. Direktora osnovne kole koja ima status javne ustanove imenuje kolski odbor sa liste kandidata na koju je saglasnost dalo Ministarstvo. Isto lice moe biti imenovano za direktora osnovne kole koja ima status javne ustanove, najvie dva puta u istoj koli. Ukoliko je lan kolskog odbora ujedno i kandidat za direktora iste kole ne moe odluivati o imenovanju direktora kole. Odluka kolskog odbora o imenovanju direktora je konana. Zaposleniku koji je imenovan za direktora osnovne kole, kola u kojoj je bio zaposlen na neodreeno vrijeme duna je, na njegov zahtjev, osigurati mirovanje prava i obaveza iz radnog odnosa, a najdue etiri godine od dana imenovanja. Kriterije na osnovu kojih Pedagoki zavod daje struno miljenje, Ministarstvo saglasnost a kolski odbor imenuje direktora osnovne kole iji je osniva Skuptina Kantona donosi Ministarstvo, uz prethodnu saglasnost Vlade Kantona.

    lan 91.

    Ukoliko procedura imenovanja direktora nije okonana do isteka mandata, kolski odbor e, bez konkursa, imenovati vrioca dunosti direktora iz reda nastavnika ili strunih saradnika u koli. Vrilac dunosti direktora ima sva prava i dunosti direktora. Vrilac dunosti direktora moe rukovoditi osnovnom kolom do imenovanja direktora, a najdue est mjeseci od dana njegovog imenovanja. Isto lice ne moe biti ponovo imenovano za vrioca dunosti direktora, nakon isteka roka iz stava 3. ovog lana.

    lan 92.

    Direktor osnovne kole, pored poslova i zadataka utvrenih zakonom, obavlja i slijedee poslove: -predlae program odgojno-obrazovnog rada i preduzima odgovarajue mjere za njegovu realizaciju, - odluuje o prijemu zaposlenika u radni odnos, - odluuje o rasporeivanju zaposlenika na poslove u skladu sa optim aktima kole, - obustavlja od izvrenja akt kolskog odbora koji je u suprotnosti sa ustavom ili zakonom kao i pojedinani akt kojim se nanosi teta koli ili drutvenoj zajednici, -podnosi kolskom odboru, osnivau, Pedagokom zavodu iMinistarstvu, izvjetaj o uspjehu i postignutim rezultatima odgojnoobrazovnog rada, kao i materijalnom poslovanju osnovne kole, i - obavlja i druge poslove predviene pravilima kole i ovim zakonom.

    lan 93.

    Rad direktora osnovne kole ocjenjuje Ministarstvo Pedagoki zavod i kolski odbor. Ukoliko je rad direktora osnovne kole nakon isteka mandata a po rasporeivanju na poslove nastavnika ili pedagoga, ocjenjen naroito uspjenim, stie vie struno zvanje. Blii propis o osposobljavanju menadmenta kole donosi ministar.

    lan 94.

    kolski odbor moe razrijeiti direktora osnovne kole koja ima status javne ustanove i prije isteka vremena na koje je imenovan: -na zahtjev direktora, - ako utvrdi da je rad direktora neuspjean u realizaciji godinjeg programa, - ako organizacija rada kole nije usklaena sa Pedagokim standardima, - ako ne predloi finansijski plan na vrijeme u skladu sa smjernicama za izradu finansijskog plana koje donosi Vlada Kantona, - ako ne sprovodi odluke Ministarstva, Vlade Kantona i osnivaa, - ako utvrdi da je odgovoran za neuspjean ili nezakonit rad osnovne kole,

  • ''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05, 17/11

    23/29

    - ako prikuplja sredstva i raspolae istim suprotno odredbama propisa o mjerilima za koritenje prihoda budetskih korisnika iz oblasti osnovnog obrazovanja, - i u drugim sluajevima utvrenim zakonom ili pravilima kole. Ukoliko kolski odbor ne razrijei direktora, a ministar procijeni na osnovu izvjetaja inspektora da su se stekli uslovi za razrjeenje iz stava 1. ovog lana, ministar je duan predloiti Vladi Kantona rasputanje kolskog odbora i imenovanje privremenog kolskog odbora.

    lan 94a.

    Prijedlog za prijevremeno razrjeenje direktora u postupku utvrivanja odgovornosti iz razloga utvrenih u lanu 94. ovog zakona moe dati osniva, Ministarstvo, Pedagoki zavod, nadlena inspekcija ili najmanje tri lana kolskog odbora. kolski odbor moe donijeti odluku o prijevremenom razrjeenju direktora po okonanju postupka utvrivanja odgovornosti i uz saglasnost osnivaa privatne ili meunarodne kole, odnosno uz saglasnost Ministarstva za kolu u statusu javne ustanove.

    lan 95.

    Osnovna kola koja ima vie od 25 odjeljenja, moe na poslovima rukovoenja, optim aktom utvrditi poslove pomonika direktora, u skladu sa Pedagokim standardima. Za pomonika direktora osnovne kole moe biti imenovano lice koje ispunjava uslove za direktora osnovne kole iz lana 89. ovog zakona. Imenovanje pomonika direktora vri kolski odbor, na prijedlog direktora, iz reda nastavnika kole. Postupak imenovanja pomonika direktora i ovlatenja i dunosti utvruju se optim aktom kole. Ocjenjivanje rada pomonika direktora vri se u skladu sa odredbama lana 79. ovog zakona. Zajednica uenika i vijee uenika

    lan 96.

    Uenici osnovne kole obrazuju zajednicu uenika odjeljenja (u daljem tekstu: zajednica uenika) i vijee uenika kole (u daljem tekstu: vijee uenika). Zajednica uenika i vijee uenika: promoviu interese kole u zajednici na ijoj teritoriji se kola nalazi, predstavljaju stavove uenika kolskom odboru, podstiu angaman uenika u radu kole, informiu kolski odbor o svojim stavovima kad ocijene da je to potrebno. Blie odredbe o obrazovanju i radu zajednice uenika i vijea uenika iz prethodnog stava, kao i o drugim pravima, obavezama uenika u odgojno-obrazovnom radu utvruju se pravilima osnovne kole.

    Vijee roditelja

    lan 97.

    Roditelji uenika imaju pravo, a kola obavezu pomoi roditeljima, da osnuju vijee roditelja osnovne kole (u daljem tekstu: vijee roditelja).Vijee roditelja se osniva za svaku kolsku godinu. Vijee roditelja: promovie interese kole u zajednici u kojoj se kola nalazi; predstavlja stavove roditelja uenika kolskom odboru ili bilo kojoj drugoj zainteresovanoj strani; podrava aktivno uee roditelja i zajednice u radu kole; obavjetava kolski odbor i druge zainteresovane strane o stavovima vijea roditelja kad god to smatra neophodnim, ili po zahtjevu kolskog odbora, izjanjava se o svim pitanjima vezanim za rad i rukovoenje kolom; utvruje prijedlog lanova kolskog odbora iz reda roditelja; uestvuje u pripremi i realizaciji odgovarajuih projekata koji podravaju i promoviu obrazovni rad u koli; razvija komunikaciju i odnose izmeu uenika, nastavnika, roditelja i lokalne zajednice. Sastav vijea roditelja, u najveoj moguoj mjeri, odraava spolnu i nacionalnu strukturu uenika i roditelja uenika. Propis kojim se blie ureuje postupak osnivanja, sastav i nain rada vijea roditelja donosi ministar.

    lan 98.

    Roditelji, nastavnici i uenici osnovne kole formiraju vijee kole i roditelja. Vijee kole i roditelja unapreuje odgojno-obrazovni rad kroz: -poboljanje uslova rada i ambijenta u koli, -unapreenje komunikacije izmeu uenika, nastavnika iroditelja, -podravanje aktivnog uea roditelja i zajednice u radu kole,

  • ''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05, 17/11

    24/29

    -predstavljanje aktivnosti i stavove vijea kole i roditeljakolskom odboru, - realizaciju projekata i kampanja podstiui volonterski rad, -saradnju sa vladinim i nevladinim sektorom, i -radi na umreavanju vijea kole i roditelja na podrujuKantona. kola obezbjeuje uslove i omoguava rad vijea roditelja, vijea uenika i vijea kole i roditelja. Vijea kole i roditelja se mogu organizovati na opinskom i kantonalnom nivou kroz opinski i regionalni centar.

    lan 99.

    U opinama na podruju Kantona koje imaju pet i vie osnovnih kola, Ministarstvo formira aktiv direktora osnovnih kola (u daljem tekstu: aktiv direktora). Aktiv direktora moe se formirati za dvije ili vie opina. Aktiv direktora ine direktori osnovnih kola sa podruja jedne ili vie opina. Aktom o formiranju aktiva direktora utvruje se sastav i poslovi aktiva direktora. Aktiv direktora donosi poslovnik o radu, kojim se ureuje nain rada. Aktivi direktora mogu formirati aktiv direktora osnovnih kola Tuzlanskog kantona.

    XI - STRUNI ORGANI

    lan 100.

    U osnovnoj koli obrazuju se struni organi: - nastavniko vijee koje sainjavaju svi nastavnici i strunisaradnici kole, - razredno vijee koje sainjavaju nastavnici svih odjeljenjajednog razreda, - struni aktivi nastavnika odreenih nastavnih oblasti i - pedagoko vijee.

    lan 101.

    Radom nastavnikog vijea rukovodi direktor osnovne kole. Nastavniko vijee obavlja slijedee poslove:

    - donosi odluke o organizaciji odgojno-obrazovnog rada, - prati ostvarivanje nastavnog plana i programa i preduzimamjere za njegovo izvravanje i o tome

    podnosi izvjetaj kolskom odboru, - utvruje prijedlog i razmatra realizaciju godinjeg programa,program strunog usavravanja

    nastavnika i strunih saradnika, program rada strunih organa i komisija koje e odraavati ravnopravnu zastupljenost spolova,

    - priprema program mjera radi postizanja jednakosti spolovau odgojno-obrazovnom radu, - osigurava voenje statistikih podataka razvrstanih po spolu, - vri izbor oblika nastave, i saglasno tome, vri rasporeduenika i podjelu predmeta na nastavnike,

    odnosno vri raspored rada u 40 asovnoj radnoj sedmici, - analizira uspjeh uenika i rad razrednih vijea, - odreuje rukovodioce razrednih vijea, - analizira rad nastavnika, strunih saradnika i saradnika, ipredlae mjere za unapreivanje odgojno-

    obrazovnog rada, - utvruje prijedlog i predlae lanove kolskog odbora iz reda zaposlenika kole, - imenuje komisije za