Zakon o Parnicnom Postupku FBiH Integralni

Z A K O N O PARNINOM POSTUPKU

-INTEGRALNI TEKST-1

Dio prvi

OSNOVNE ODREDBE I - OSNOVNA NAELA

lan 1.

Ovim zakonom se odreuju pravila postupka na osnovu kojih opinski sudovi, kantonalni sudovi i Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vrhovni sud Federacije) raspravljaju i odluuju u graanskopravnim sporovima ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno.

lan 2.

(1) U parninom postupku sud odluuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. (2) Sud u postupku primjenjuje materijalno pravo po vlastitoj ocjeni i nije vezan za navode stranaka u pogledu materijalnog prava.

lan 3.

(1) Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile tokom postupka. (2) Sud nee uvaiti raspolaganja stranaka koja su protivna prinudnim propisima.

lan 4.

Sud odluuje o tubenom zahtjevu, u pravilu, na osnovu usmene, neposredne i javne rasprave.

lan 5. Svaka stranka ima pravo da se izjasni o prijedlozima i zahtjevima protivne stranke. Samo kad je to ovim zakonom odreeno, sud je ovlaten odluiti o zahtjevu o kojem protivnoj stranci nije bila data mogunost izjanjavanja.

1 Integralni tekst sadri tekst Zakona o parninom postupku (Slubene novine Federacije BiH, broj 53/03), koji je stupio na snagu 5.11.2003. godine i zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku (Slubene novine Federacije BiH, br. 73/05, 19/06). Integralni tekst se koristi samo za internu upotrebu i na isti se prilikom slubene upotrebe ne moe pozivati.

http://www.advokat-prnjavorac.com

lan 6. U parninom postupku u ravnopravnoj su upotrebi bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik, a slubena pisma su latinica i irilica.

lan 7.

(1) Stranke su dune iznijeti sve injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i izvoditi dokaze kojima se utvruju te injenice. (2) Sud je ovlaten utvrditi i injenice koje stranke nisu iznijele, ako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizilazi da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (lan 3. stav 2.).

lan 8. Koje e injenice uzeti kao dokazane odluuje sud na osnovu slobodne ocjene dokaza. Sud e savjesno i briljivo cijeniti svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno.

lan 9.

Stranke su dune pred sudom govoriti istinu i savjesno se koristiti pravima koja su im priznata ovim zakonom.

lan 10.

Sud je duan provesti postupak bez odugovlaenja i sa to manje trokova, te onemoguiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

lan 11.

Prvostepeni postupak e se, u pravilu, sastojati od dva roita jednog pripremnog roita i jednog roita za glavnu raspravu.

lan 12.

(1) Kad odluka suda zavisi o rjeavanju nekog prethodnog pitanja koje se odnosi na to da li postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju jo nije donio odluku sud ili drugi nadleni organ (prethodno pitanje), sud moe sam rijeiti to pitanje, ako posebnim propisima nije drugaije odreeno. (2) Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravni uinak samo u parnici u kojoj je to pitanje rijeeno. (3) U parninom postupku sud je u pogledu postojanja krivinog djela i krivine odgovornosti uinitelja vezan za pravomonu presudu krivinog suda kojom se optueni oglaava krivim.


lan 13. (1) U prvostepenom postupku i postupku po prijedlogu za ponavljanje postupka, sudi sudija pojedinac. (2) U prvostepenom postupku, u sporovima male vrijednosti, moe postupati i odluivati struni saradnik. (3) Struni saradnik, u postupcima iz stava (2) ovog lana, moe preduzimati sve radnje za koje je ovim Zakonom predvieno da ih preduzima sudija pojedinac. (4) U drugostepenom postupku i postupku odluivanja po reviziji, sudi vijee od trojice sudija.

lan 14.

Ako za pojedine radnje nije zakonom odreden oblik u kome se mogu poduzeti, stranke poduzimaju parnine radnje pismeno izvan roita ili usmeno na roitu.

II - NADLENOST SUDA

1. Zajednike odredbe

lan 15.

(1) Poslije prijema tube sud ocjenjuje da li je nadlean. (2) Prilikom ocjenjivanja nadlenosti, sud e uzeti u obzir navode u tubi i injenice koje su sudu poznate. (3) Ako se u toku postupka promijene okolnosti na kojima je zasnovana nadlenost suda, sud koji je bio nadlean u vrijeme podnoenja tube ostaje i dalje nadlean i ako bi zbog tih promjena bio nadlean drugi sud.

lan 16.

(1) Sud u toku cijelog postupka, po slubenoj dunosti pazi da li rjeavanje spora spada u sudsku nadlenost. (2) Kad sud u toku postupka utvrdi da za rjeavanje spora nije nadlean sud nego neki drugi organ vlasti, oglasit ce se nenadlenim, ukinuti provedene radnje u postupku i odbaciti tubu. (3) Kad sud u toku postupka utvrdi da za rjeavanje spora nije nadlean sud u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), po slubenoj dunosti ce se proglasiti nenadlenim, ukinut ce provedene radnje u postupku i odbaciti tubu.


lan 17. (1) Svaki sud tokom cijelog postupka, po slubenoj dunosti pazi na svoju stvarnu nadlenost. (2) Ako je tueni ve dao odgovor na tubu, vii sud prvog stepena se ne moe ni u povodu prigovora, ni po slubenoj dunosti oglasiti stvarno nenadlenim za predmete iz nadlenosti nieg suda prvog stepena.

lan 18.

(1) Do donoenja odluke o glavnoj stvari sud e rjeenjem obustaviti parnini postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima vanparninog postupka. Nakon pravomonosti rjeenja postupak e se nastaviti po pravilima vanparninog postupka prednadlenim sudom. (2) Radnje koje je proveo parnini sud, kao to su uvidaj, vjetaenje, sasluanje svjedoka i drugo, i odluke koje je donio taj sud, nisu bez vanosti zato to su poduzete u parninom postupku.

lan 19.

(1) Sud se moe u povodu prigovora tuenog proglasiti mjesno nenadlenim ako je prigovor podnesen najkasnije u odgovoru na tubu. (2) Sud se moe proglasiti po slubenoj dunosti mjesno nenadlenim samo kad postoji iskljuiva mjesna nadlenost nekog drugog suda, ali najkasnije do podnoenja odgovora na tubu.

lan 20.

(1) Nakon pravomonosti rjeenja kojim se oglasio nenadlenim, sud e bez odlaganja, a najkasnije u roku od tri dana, ustupiti predmet nadlenom sudu. (2) Sud kome je predmet ustupljen kao nadlenom nastavit e postupak kao da je kod njega bio pokrenut. (3) Parnine radnje nenadlenog suda, kao to su uviaj, vjetaenje, sasluavanje svjedoka i drugo nisu bez vanosti zato to ih je poduzeo nenadlean sud.

lan 21.

(1) Ako sud kome je predmet ustupljen kao nadlenom smatra da je nadlean sud koji mu je predmet ustupio ili neki drugi sud, dostavit e, u roku od tri dana, predmet sudu koji treba rijeiti taj sukob nadlenosti, osim ako nade da mu je predmet ustupljen zbog oite


pogreke, a trebalo je da bude ustupljen kojem drugom sudu, u kom e slucaju predmet ustupiti drugom sudu i o tome obavijestiti sud koji mu je predmet ustupio. (2) Kad je u povodu albe protiv odluke prvostepenog suda kojom se taj sud oglasio mjesno nenadlenim odluku donio drugostepeni sud, za tu je odluku vezan u vezi s nadlenou i sud kome je predmet ustupljen, ako je drugostepeni sud koji je odluku donio nadlean za rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu tih sudova. (3) Odluka drugostepenog suda o stvarnoj nenadlenosti prvostepenog suda vezuje svaki sud kome se kasnije isti predmet ustupi, ako je drugostepeni sud nadlean za rjeavanje sukoba nadlenosti izmedu tih sudova.

lan 22.

(1) Sukob nadlenosti izmedu opinskih sudova istog kantona rjeava kantonalni sud. (2) Sukob nadlenosti izmedu opinskog suda i kantonalnog suda s podruja istog kantona rjeava Vrhovni sud Federacije. (3) Sukob nadlenosti izmedu opinskih sudova s podruja dva ili vie kantona rjeava Vrhovni sud Federacije. (4) Sukob nadlenosti izmedu opinskog suda jednog kantona s kantonalnim sudom drugog kantona, kao i sukob nadlenosti kantonalnih sudova rjeava Vrhovni sud Federacije. (5) Sukob nadlenosti Vrhovnog suda Federacije i opinskog, odnosno kantonalnog suda, rjeava Vrhovni sud Federacije, u opoj sjednici.

lan 23.

(1) Dok se ne rijei sukob nadlenosti, sud kome je predmet ustupljen duan je poduzimati one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode. (2) Protiv rjeenja kojim se odluuje o sukobu nadlenosti nije doputena alba.

lan 24.

Svaki sud obavlja radnje u postupku na svom podruju, ali ako postoji opasnost od odgode, sud e poduzeti izvrenje pojedinanih radnji i na podruju drugog suda. O tome e se obavijestiti sud na ijem ce se podruju poduzeti radnja.

2. Nadlenost sudova u sporovima s meunarodnim elementom

lan 25.

U pogledu nadlenosti sudova u Federaciji u postupcima u kojima je stranka stranac koji


uiva pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini, strana drava ili meunarodna organizacija, vae pravila meunarodnog prava.

lan 26.

(1) Sud u Federaciji nadlean je za suenje kad je njegova nadlenost u sporu s meunarodnim elementom izriito odredena zakonom Bosne i Hercegovine ili Federacije ili meunarodnim ugovorom. (2) Ako u zakonu ili meunarodnom ugovoru nema izriite odredbe o nadlenosti suda u Federaciji za odredenu vrstu sporova, sud u Federaciji nadlean je za suenje u toj vrsti sporova i kad njegova nadlenost proizilazi iz odredaba ovog zakona o mjesnoj nadlenosti.

3. Stvarna nadlenost

lan 27.

U parninom postupku sudovi sude u granicama svoje stvarne nadlenosti odreene ovim ili drugim zakonom Federacije, odnosno zakonom kantona.

4. Mjesna nadlenost

a) Opa mjesna nadlenost

lan 28. (1) Ako zakonom nije odreena iskljuiva mjesna nadlenost nekog drugog suda, za suenje je nadlean sud koji je ope mjesno nadlean za tuenog. (2) U sluajevima predvienim u ovom zakonu za suenje je osim suda ope mjesne nadlenosti nadlean i drugi odreeni sud.

lan 29.

(1) Za suenje je ope mjesno nadlean sud na ijem podruju tueni ima prebivalite, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno. (2) Ako tueni nema prebivalite, ope mjesno je nadlean sud na cijem podruju tueni ima boravite. (3) Ako tueni pored prebivalita ima i boravite u nekom drugom mjestu, a prema okolnostima moe se pretpostaviti da e tu boraviti najmanje godinu dana od dana podnoenja tube, ope mjesno je nadlean i sud boravita tuenog.


lan 30.

(1) Za suenje u sporovima protiv Federacije, kantona, grada i opine, ope mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi sjedite njihovog zakonodavnog tijela, odnosno vijea. (2) Za suenje u sporovima protiv ostalih pravnih osoba, ope mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi njihovo sjedite.

lan 31.

Za suenje u sporovima protiv dravljanina Federacije i Bosne i Hercegovine koji stalno ivi u inostranstvu, ope mjesno je nadlean sud njegovog posljednjeg prebivalita u Federaciji.

b) Izberiva mjesna nadlenost

Nadlenost u sporovima za naknadu tete

lan 32.

(1) Za suenje u sporovima o vanugovornoj odgovornosti za tetu, osim suda ope mjesne nadlenosti, nadlean je i sud na ijem je podruju tetna radnja poinjena ili sud na ijem je podruju tetna posljedica nastupila. (2) Ako je teta nastala zbog smrti ili teke tjelesne ozljede, nadlean je, pored suda iz stava 1. ovog lana, i sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite, odnosno boravite. (3) Odredbe st. 1. i 2. ovog clana primijenjivat e se i u sporovima protiv drutva za osiguranje radi naknade tete treim osobama na osnovu propisa o neposrednoj odgovornosti drutava za osiguranje, a odredba stava 1. ovog lana i u sporovima o regresnim zahtjevima po osnovi naknade tete protiv regresnih dunika.

Nadlenost u sporovima radi zatite prava na osnovu jemstva proizvodaca

lan 33. Za suenje u sporovima za zatitu prava na osnovu pismenog jemstva protiv proizvoaa koji je jemstvo dao, nadlean je, osim suda ope mjesne nadlenosti za tuenog, i sud ope mjesne nadlenosti za prodavca koji je pri prodaji stvari uruio kupcu pismeno jemstvo proizvoaa.


Nadlenost u sporovima za zakonsko izdravanje

lan 34. Za suenje u sporovima za zakonsko izdravanje, ako je tuilac osoba koja trai izdravanje, nadlean je pored suda ope mjesne nadlenosti i sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite, odnosno boravite.

Nadlenost u branim sporovima

lan 35. Za suenje u sporovima radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja braka, ponitaja braka ili razvoda braka (brani sporovi), nadlean je, pored suda ope mjesne nadlenosti i sud na ijem su podrucju bracni drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite.

Nadlenost u sporovima o utvrdivanju ili osporavanju oinstva ili materinstva

lan 36. U sporovima radi utvrdivanja ili osporavanja ocinstva ili materinstva, ako je tuilac dijete, nadlean je pored suda ope mjesne nadlenosti i sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite, odnosno boravite.

Nadlenost po mjestu u kome se nalazi poslovna jedinica pravne osobe

lan 37. Za suenje u sporovima protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu izvan sjedita, ako spor proizilazi iz pravnog odnosa te jedinice, pored suda ope mjesne nadlenosti nadlean je i sud na cijem se podruju ta poslovna jedinica nalazi.

Nadlenost u sporovima iz nasljednopravnih odnosa

lan 38. Dok ostavinski postupak nije pravomono zavren, za suenje u sporovima iz nasljednopravnih odnosa, te sporovima o potraivanjima vjerovnika prema ostaviocu, pored suda ope mjesne nadlenosti mjesno je nadlean i sud na ijem se podruju nalazi sud koji provodi ostavinski postupak.


Nadlenost po mjestu plaanja

lan 39. Za suenje u sporovima imatelja mjenice ili eka protiv potpisnika nadlean je, pored suda ope mjesne nadlenosti, i sud mjesta plaanja.

Nadlenost u sporovima iz radnih odnosa

lan 40. Ako je u sporu iz radnog odnosa tuilac zaposlenik, za suenje je nadlean, pored suda koji je ope mjesno nadlean za tuenog, i sud na ijem se podruju rad obavlja ili se obavljao, odnosno sud na ijem bi se podruju rad morao obavljati, te sud na ijem je podruju zasnovan radni odnos.

Nadlenost u sporovima zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima

lan 41. Za sporove zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima nadlean je, pored suda ope mjesne nadlenosti, i sud na ijem se podruju dogodilo smetanje.

c) Iskljuiva mjesna nadlenost

Nadlenost u sporovima o nekretninama

lan 42.

(1) Za suenje u sporovima o pravu vlasnitva i o drugim stvarnim pravima na nekretninama, u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini, te u sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini, ili iz ugovora o koritenju stana ili poslovnih prostorija, iskljuivo je nadlean sud na cijem se podrucju nalazi nekretnina. (2) Ako nekretnina lei na podrucju vie sudova, nadlean je svaki od tih sudova.

Nadlenost u sporovima o zrakoplovu i brodu

lan 43.

Kad je za suenje u sporovima o pravu vlasnitva i o drugim stvarnim pravima na zrakoplovima, odnosno brodovima, kao i sporovima iz zakupnih odnosa na zrakoplovu i brodu, nadleni sud u Federaciji, iskljuivo je mjesno nadlean sud na ijem se podruju vodi registar u koji je zrakoplov, odnosno brod upisan.


lan 44.

Kad je za suenje u sporovima zbog smetanja posjeda na brodovima, odnosno zrakoplovima iz lana 43. ovog zakona nadlean sud u Federaciji, mjesno je nadlean, pored suda na ijem se podruju vodi registar u koji je brod, odnosno zrakoplov upisan, i sud na ijem se podruju dogodilo smetanje.

Nadlenost za sporove u izvrnom i steajnom postupku

lan 45.

Za suenje u sporovima koji nastaju u toku i u povodu sudskog ili administrativnog izvrnog postupka, odnosno u toku i u povodu steajnog postupka, mjesno je iskljuivo nadlean sud na ijem se podruju nalazi sud koji provodi izvrni ili steajni postupak, odnosno sud na ijem se podruju provodi administrativno izvrenje.

d) Supsidijarna nadlenost

Nadlenost za suparniare

lan 46.

Ako je jednom tubom tueno vie osoba u svojstvu materijalnih suparniara (lan 362. stav 1. taka 1.), a za njih ne postoji mjesna nadlenost istog suda, nadlean je sud koji je mjesno nadlean za jednog od tuenih.

Nadlenost za osobe za koje ne postoji opa mjesna nadlenost u Federaciji

lan 47. (1) Tuba o imovinskopravnim zahtjevima protiv osobe za koju ne postoji opa mjesna nadlenost u Federaciji, moe se podnijeti svakom sudu u Federaciji na ijem se podruju nalazi kakva imovina te osobe ili predmet koji se tubom trai. (2) Ako nadlenost suda u Federaciji postoji zato to je obaveza nastala za vrijeme boravka tuenog u Federaciji, mjesno je nadlean sud na ijem je podruju obaveza nastala. (3) U sporovima protiv osoba za koje u Federaciji ne postoji opa mjesna nadlenost, za obaveze koje treba ispuniti u Federaciji, tuba se moe podnijeti sudu na ijem podruju tu obavezu treba ispuniti.


Nadlenost po mjestu gdje se nalazi zastupnitvo strane osobe u Federaciji

lan 48. U sporovima protiv pravne osobe koja ima sjedite u inostranstvu, u pogledu obaveza koje su zasnovane u Federaciji ili im se u njoj ima udovoljiti, tuba se moe podnijeti sudu u Federaciji na ijem se podruju nalazi njeno stalno zastupnitvo za Bosnu i Hercegovinu, odnosno Federaciju ili sjedite organa kome je povjereno da obavlja njene poslove.

e) Odreivanje mjesne nadlenosti od vieg suda

lan 49. Ako nadleni sud zbog izuzea sudija ne moe postupati, obavijestit e o tome neposredno vii sud, koji ce odrediti da u tom predmetu postupa drugi stvarno nadlean sud sa njegovog podruja.

lan 50.

(1) Kantonalni sud moe, na prijedlog stranke ili nadlenog opinskog suda, odrediti da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadlean opinski sud s njegovog podruja, ako je oito da e se tako lake provesti postupak ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi. (2) Vrhovni sud Federacije moe, na prijedlog stranke ili nadlenog suda, odrediti da u pojedinom predmetu postupa stvarno nadlean sud u drugom kantonu ako je oito da e se tako lake provesti postupak ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi.

lan 51.

Ako je za suenje nadlean sud u Federaciji, ali se prema odredbama ovog zakona ne moe utvrditi koji je sud mjesno nadlean, Vrhovni sud Federacije e, na prijedlog stranke, odrediti koji e stvarno nadlean sud biti mjesno nadlean.

f) Sporazum o mjesnoj nadlenosti

lan 52.

(1) Ako zakonom nije odredena iskljuiva nadlenost nekog suda, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stepenu sudi sud koji nije mjesno nadlean, uz uslov da je taj sud stvarno nadlean. (2) Ako je zakonom odreeno da su za suenje u odreenom sporu mjesno nadlena dva ili vie sudova u Federaciji, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stepenu sudi jedan od tih sudova ili neki drugi stvarno nadleni sud.


(3) Sporazum iz stava 2. ovog lana vai samo ako je pismeno sastavljen, ako su ga potpisale sve stranke i ako se tice odredenog spora ili vie sporova koji svi proistjeu iz odreenog pravnog odnosa. (4) Ispravu o sporazumu tuilac mora priloiti uz tubu. (5) Ako tuba nije podnesena sudu na koji upuuje sporazum o mjesnoj nadlenosti tueni moe zahtijevati da se predmet ustupi tom sudu. (6) Zahtjev iz stava 5. ovog lana tueni moe podnijeti najkasnije u odgovoru na tubu, uz prilaganje isprave o sporazumu.

Dio drugi

TOK POSTUPKA A. POSTUPAK PRED PRVOSTEPENIM SUDOM

III T U B A

1. Tuba i njen sadraj

lan 53. (1) Parnini postupak se pokree tubom. (2) Tuba mora sadravati: 1) osnovu za nadlenost suda, 2) odreden zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih potraivanja (tubeni zahtjev), 3) injenice na kojima tuilac zasniva tubeni zahtjev, 4) dokaze kojima se utvruju te injenice, 5) naznaku vrijednosti spora, 6) pravni osnov tubenog zahtjeva i 7) druge podatke koje u skladu s odredbama lana 334. ovog zakona mora imati svaki podnesak. (3) Sud nije vezan za pravni osnov tubenog zahtjeva. (4) Sud e postupiti po tubi i kad tuilac nije naveo pravni osnov tubenog zahtjeva.

2. Tuba za utvrenje

lan 54.

(1) Tuilac moe u tubi traiti da sud samo utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa, ili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave.


(2) Takva se tuba moe podici kad je to posebnim propisima predvieno ili, kad tuilac ima pravni interes da sud utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosaili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave prije dospjelosti zahtjeva za inidbu iz istog odnosa. (3) Ako odluka o sporu zavisi o tome postoji li ili ne postoji neki pravni odnos koji je tokom parnice postao sporan, tuilac moe pored postojeceg zahtjeva istaknuti i tubeni zahtjev da sud utvrdi da takav odnos postoji, odnosno da ne postoji, ako je sud pred kojim parnica tee nadlean za takav zahtjev. (4) Isticanje zahtjeva prema odredbi stava 3. ovog lana nee se smatrati preinakom tube.

3. Isticanje vie tubenih zahtjeva u jednoj tubi

lan 55.

(1) U jednoj tubi tuilac moe istaknuti vie zahtjeva protiv istog tuenog kad su svi zahtjevi povezani istom injenicnom i pravnom osnovom. (2) Ako zahtjevi nisu povezani istom injeninom i pravnom osnovom, oni se mogu istaknuti u jednoj tubi protiv istog tuenog samo kad je isti sud stvarno nadlean za svaki od tih zahtjeva i kad je za sve zahtjeve odredena ista vrsta postupka, a sud ocijeni da isticanje takvih tubenih zahtjeva u jednoj tubi doprinosi ekonominosti postupka. (3) Ako sud, u sluaju iz stava 2. ovog lana, ocijeni da isticanje vie tubenih zahtjeva u jednoj tubi ne doprinosi ekonominosti postupka, najkasnije na pripremnom roitu donijet e rjeenje o razdvajanju postupaka. (4) Tuilac moe u jednoj tubi istaknuti dva ili vie tubenih zahtjeva koji su u meusobnoj vezi i traiti da sud usvoji slijedeci od tih zahtjeva ako nade da onaj koji je u tubi istaknut ispred njega nije osnovan. (5) Zahtjevi se mogu, prema stavu 4. ovog lana, istaknuti u jednoj tubi samo ako je sud stvarno nadlean za svaki od istaknutih zahtjeva i ako je za sve zahtjeve odreena ista vrsta postupka.

4. Preinaka tube

lan 56.

(1) Preinaka tube jeste promjena istovjetnosti zahtjeva, poveanje postojeeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojei. (2) Tuba nije preinacena ako je tuilac promijenio pravnu osnovu tubenog zahtjeva, ako je smanjio tubeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode.


lan 57.

(1) Tuilac moe preinaiti tubu najkasnije do zakljuenja pripremnog roita ili do poetka glavne rasprave, ako pripremno roite nije odrano. (2) Nakon odravanja pripremnog roita, a najkasnije do zakljuenja glavne rasprave, sud moe dopustiti preinaku tube samo ako ocijeni da preinaka nije usmjerena na odugovlaenje postupka i ako tueni pristaje na preinaku. (3) Smatrat e se da postoji pristanak tuenog na preinaku tube ako se on upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preinaenoj tubi, a nije se prije toga protivio preinaci. (4) Sud e, u sluaju iz stava 2. ovog lana, dopustiti preinaku tube i kad se tueni protivi preinai, ako su ispunjeni svi slijedei uvjeti: 1) tuilac bez svoje krivnje nije mogao tubu preinaiti ranije; 2) tueni je u mogunosti da raspravlja po preinaenoj tubi bez odlaganja glavne rasprave. (5) Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija preinaka tube nije doputena posebna alba.

lan 58.

(1) Tuilac moe, u roku iz lana 57. ovog zakona, svoju tubu preinaiti i tako da umjesto prvobitnog tuenog tui drugu osobu. (2) Za preinaku tube prema stavu 1. ovog lana potreban je pristanak osobe koja treba da stupi u parnicu umjesto prvobitnog tuenog. Ako se prvobitni tueni ve upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, potreban je i njegov pristanak. (3) Osoba koja stupa u parnicu umjesto prvobitnog tuenog mora primiti parnicu u onom stanju u kojem se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa.

5. Povlaenje tube

lan 59. (1) Tuilac moe povui tubu bez pristanka tuenog prije nego to je tuba dostavljena tuenom. Tuba se moe povui i nakon dostave tuenom, sve do zakljuenja glavne rasprave, ako tueni na to pristane. Ako se tueni u roku od osam dana od dana obavijesti o povlaenju tube ne izjasni o tome, smatrat e se da je pristao na povlaenje. (2) Povuena tuba smatra se kao da nije ni bila podnesena i moe se ponovo podnijeti.


6. Postojanje parnice

lan 60. (1) Parnica pocinje tei dostavom tube tuenom. (2) U pogledu zahtjeva koji je stranka postavila tokom postupka, parnica poinje tei od trenutka kad je o tom zahtjevu obavijetena protivna stranka. (3) Dok parnica tee, ne moe se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica medu istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, sud e tubu odbaciti. (4) Ako medu istim strankama ve tee druga parnica o istom zahtjevu pred sudom u Bosni i Hercegovini, stranke su o tome dune obavijestiti sud. (5) Sud e tokom cijelog postupka po slubenoj dunosti paziti tee li ve druga parnica o istom zahtjevu medu istim strankama pred sudom u Bosni i Hercegovini.

lan 61.

(1) Ako koja od stranaka otudi stvar ili pravo o kojem tee parnica, to ne sprjeava da se parnica medu istim strankama dovri. (2) Osoba koja je pribavila stvar ili pravo o kojem tee parnica moe stupiti u parnicu umjesto tuioca, odnosno tuenog, samo ako na to pristanu obje stranke.

IV PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE

1. Ope odredbe

lan 62. (1) Sud odmah nakon prijema tube poinje pripreme za glavnu raspravu. (2) Te pripreme obuhvataju prethodno ispitivanje tube, dostavu tube na obavezni odgovor, odravanje pripremnog roita i zakazivanje glavne rasprave.

lan 63.

U toku pripremanja glavne rasprave stranke mogu upuivati podneske u kojima e navesti injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve, te predloiti dokaze kojima se utvruju te injenice.


lan 64. (1) Sud u toku pripremanja glavne rasprave donosi odluke o upravljanju postupkom u skladu s odredbama ovog zakona. (2) Protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana nije doputena posebna alba.

lan 65.

Sud moe u toku pripremanja glavne rasprave donijeti presudu na osnovu priznanja, presudu na osnovu odricanja i presudu zbog proputanja, te primiti na zapisnik nagodbu stranaka.

2. Prethodno ispitivanje i dostava tube

lan 66. Kad utvrdi da je tuba nerazumljiva ili da ne sadri elemente propisane odredbom lana 53. ovog zakona (nepotpuna tuba), ili da postoje nedostaci koji se tiu sposobnosti tuioca ili tuenog da budu stranke u parnici, ili nedostaci u pogledu zakonskog zastupanja stranke, ili nedostaci koji se odnose na ovlatenje zastupnika da pokrene parnicu kad je takvo ovlatenje potrebno, sud e radi otklanjanja tih nedostataka poduzeti potrebne radnje predviene odredbama l. 295. i 336. ovog zakona.

lan 67.

(1) Nakon prethodnog ispitivanja tube sud donosi rjeenje kojim se tuba odbacuje ako utvrdi: 1) da rjeavanje o tubenom zahtjevu ne spada u sudsku nadlenost; 2) da je tuba podnesena neblagovremeno, ako je posebnim propisima odreen rok za podnoenje tube; 3) da o istom zahtjevu ve tee parnica; 4) da je stvar pravomono presuena; 5) da je o predmetu spora sklopljena sudska nagodba; 6) da se tuilac pred sudom odrekao tubenog zahtjeva; 7) da ne postoji pravni interes tuioca za podnoenje tube za utvrenje; ili 8) da tuilac u roku koji je sud odredio nije otklonio nedostatke iz lana 66. ovog zakona. (2) Sud donosi rjeenje kojim se sud oglaava nenadlenim i predmet ustupa drugom sudu, ako utvrdi: 1) da nije mjesno nadlean da rjeava o tubenom zahtjevu; ili 2) da nije stvarno nadlean da rjeava o tubenom zahtjevu.


lan 68. Ako smatra da nema dovoljno injenica za donoenje odluke o pitanju koje se postavilo u toku prethodnog ispitivanja tube, sud e o tom pitanju odluku donijeti naknadno, im bude raspolagao sa dovoljno injenica.

lan 69.

Tuba sa prilozima se dostavlja tuenom na odgovor u roku od 30 dana od dana prijema ispravne i potpune tube u sudu.

3. Odgovor na tubu

a) Odgovor na tubu i njegov sadraj

lan 70. (1) Nakon prijema tube sa prilozima, tueni je duan najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tubu. (2) Prilikom dostavljanja tube tuenom, sud e pouiti tuenog o obavezi iz stava 1. ovog lana, o tome ta treba da sadri odgovor na tubu i obavijestiti ga o posljedicama nedostavljanja odgovora na tubu u odreenom roku.

lan 71.

(1) U odgovoru na tubu, tueni e istai mogue procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tubeni zahtjev, te navesti i druge podatke koje u skladu s odredbama lana 334. ovog zakona mora imati svaki podnesak. (2) Ako tueni osporava tubeni zahtjev, odgovor na tubu mora sadrati i razloge iz kojih se tubeni zahtjev osporava, cinjenice na kojima tueni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvrduju te injenice, te pravni osnov za navode tuenog.

lan 72.

Kad je u ovom zakonu predvieno da stranka moe staviti odreen prigovor ili prijedlog ili poduzeti kakvu drugu parninu radnju dok se tueni ne upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, takav prigovor odnosno prijedlog moe se staviti dok sud ne primi odgovor na tubu.

lan 73.

Kad utvrdi da je odgovor na tubu nerazumljiv ili nepotpun, sud e radi otklanjanja tih nedostataka postupiti u skladu s odredbom lana 336. ovog zakona.


b) Protivtuba i odgovor na protivtubu

lan 74. (1) Tueni moe u odgovoru na tubu, a najkasnije na pripremnom roitu, podnijeti protivtubu, ako je zahtjev protivtube u vezi s tubenim zahtjevom, ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti, ili ako se protivtubom trai utvrenje nekog prava ili pravnog odnosa o ijem postojanju ili nepostojanju zavisi u cijelosti ili djelimino odluka o tubenom zahtjevu. (2) Nakon odravanja pripremnog roita, protivtuba se moe podnijeti samo ako tueni na to pristane i ako sud ocijeni da podnoenje protivtube nije usmjereno na odugovlaenje postupka. (3) Protivtuba se ne moe podnijeti ako je za zahtjev iz protivtube stvarno nadlean vii sud. (4) Odredbe ovog zakona o tubi i odgovoru na tubu na odgovarajui nain se primjenjuju i na protivtubu i odgovor na protivtubu, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.

4. Pripremno roite

a) Ope odredbe

lan 75.

(1) Nakon prijema odgovora na tubu, odnosno odgovora na protivtubu, sud e zakazati pripremno roite. (2) Ako tueni nije dostavio odgovor na tubu, a tuilac u tubi nije traio donoenje presude zbog proputanja, sud e zakazati pripremno roite nakon proteka roka za podnoenje odgovora na tubu. (3) Datum odravanja pripremnog roita sud e, u pravilu, odredit i uz prethodnu konsultaciju sa strankama. (4) Pripremno roite odrat e se, u pravilu, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema u sudu pismenog odgovora na tubu, odnosno od dana proteka roka za podnoenje odgovora na tubu, ili, ako je tueni podnio protivtubu, u roku od 30 dana od dana prijema odgovora na protivtubu.

lan 76.

Odravanje pripremnog roita je obavezno, osim u sluajevima u kojima sud, nakon ispitivanja tube i odgovora na tubu, utvrdi da meu strankama nema spornih injenica ili da zbog jednostavnosti spora odravanje pripremnog roita nije potrebno.


lan 77.

U pozivu za pripremno roite sud e obavijestiti stranke o posljedicama izostanka s pripremnog rocita, kao i o tome da su dune najkasnije na pripremnom roitu iznijeti sve injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predloiti sve dokaze koje ele izvesti u toku postupka, te na pripremno rocite donijeti sve isprave i predmete koje ele upotrijebiti kao dokaz.

lan 78.

(1) Pripremno roite pocinje tako to tuilac ukratko izlae tubu, a zatim tueni ukratko izlae odgovor na tubu. (2) Kad je potrebno, sud e zatraiti od stranaka razjanjenje u vezi s njihovim navodima ili prijedlozima.

lan 79.

(1) Nakon izlaganja tube i odgovora na tubu, raspravljat e se o pitanjima koja se odnose na smetnje za daljni tok postupka. O tim se pitanjima mogu na pripremnom roitu izvoditi dokazi kad je to potrebno. (2) Sud e, po prigovoru stranke ili po slubenoj dunosti, postupiti u skladu sa odredbama lana 67. ovog zakona, ako odredbama ovog zakona nije drugaije odreeno. (3) Ako sud ne usvoji prigovor da postoji koja od smetnji za voenje postupka, odluku prigovoru donijet e zajedno s odlukom o glavnoj stvari. (4) Protiv odluke iz stava 3. ovog lana nije doputena posebna alba.

lan 80.

U daljem toku pripremnog roita, raspravljat e se o prijedlozima stranaka i injeninim navodima kojima stranke obrazlau svoje prijedloge.

lan 81.

(1) Sud e prema rezultatima raspravljanja na pripremnom roitu odluiti o emu e se raspravljati i koji e se dokazi izvesti na glavnoj raspravi. (2) Prijedloge koje ne smatra bitnim za donoenje odluke sud e odbiti i u rjeenju naznaiti razlog odbijanja. (3) Protiv rjeenja iz stava 2. ovog lana nije doputena posebna alba.


(4) Sud nije u daljnjem toku parnice vezan za svoja prijanja rjeenja iz ovog lana.

lan 82. (1) Ako sud, na prijedlog stranke, odredi izvoenje dokaza vjetaenjem, uvijek e odrediti rok u kojem vjetak treba pripremiti i dostaviti svoj nalaz i miljenje. (2) Pri odredivanju ovog roka sud ce voditi racuna o tome da pismeni nalaz i miljenje mora dostaviti strankama najkasnije osam dana prije odravanja roita za glavnu raspravu.

lan 83.

(1) Ako pred istim sudom tee vie parnica izmedu istih osoba ili u kojim je ista osoba protivnik raznih tuilaca ili raznih tuenih, sud moe, uz saglasnost stranaka, rjeenjem spojiti sve te parnice radi zajednikog raspravljanja, ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili trokovi. Za sve spojene parnice sud e donijeti zajedniku presudu. (2) Sud moe, uz saglasnost stranaka, odrediti da se odvojeno raspravlja o pojedinim zahtjevima iz iste tube, te e nakon zavretka odvojenog raspravljanja donijeti posebne odluke o tim zahtjevima. (3) Rjeenja iz st. 1. i 2. ovog lana mogu se, u pravilu, donijeti najkasnije na pripremnom roitu ili do pocetka glavne rasprave, ako pripremno roite nije odrano. (4) Protiv rjeenja iz st. 1 i 2. ovog lana nije doputena posebna alba.

lan 84.

(1) Ako na pripremno roite ne doe tuilac, a bio je uredno obavijeten, smatrat e se da je tuba povuena, osim ako tueni ne zahtijeva da se roite odri. (2) Ako na pripremno roite ne dode uredno obavijeten tueni, roite ce se odrati bez njegovog prisustva.

lan 85.

Na pripremnom roitu sud ima u pogledu upravljanja postupkom sva ovlatenja koja ima i na glavnoj raspravi.

b) Medijacija i sudska nagodba

lan 86. (1) Najkasnije na pripremnom roitu, sud moe, ukoliko ocijeni da je to svrsishodno s obzirom na prirodu spora i druge okolnosti, predloiti strankama da spor rijee u postupku medijacije, kako je predvieno posebnim zakonom.


(2) Takav prijedlog mogu staviti i stranke sporazumno do zakljuenja glavne rasprave.

lan 87.

Stranke mogu zakljuiti nagodbu o predmetu spora u toku cijelog postupka (sudska nagodba).

lan 88.

(1) Sud e, na nain koji ne ugroava njegovu nepristrasnost, na pripremnom roitu, kao i u toku cijelog postupka, nastojati da stranke zakljue sudsku nagodbu. (2) U cilju doprinoenja nagodbi sud moe, kada ocijeni da je to osnovano, strankama predloiti kako da se nagode, vodei rauna o eljama stranaka, prirodi spora, odnosima medu strankama i drugim okolnostima.

lan 89.

(1) Sudska nagodba se moe odnositi na cijeli tubeni zahtjev ili na jedan njegov dio. (2) Pred sudom se ne moe zakljuiti nagodba u pogledu zahtjeva kojima stranke ne mogu raspolagati (lan 3. stav 2.). (3) Kada sud donese rjeenje kojim ne doputa nagodbu stranaka, zastat e s postupkom dok to rjeenje ne postane pravomono.

lan 90.

(1) Sporazum stranaka o nagodbi unosi se u zapisnik. (2) Nagodba je zakljuena kad stranke potpiu zapisnik. (3) Nagodba sadri i sporazum o trokovima. Ako stranke ne postignu sporazum o trokovima, mogu se dogovoriti da odluku o trokovima donese sud. (4) Sud e strankama izdati ovjeren prepis zapisnika u koji je unesena nagodba.

lan 91.

Sudska nagodba ima snagu izvrnog naslova.

lan 92.

(1) Sudska nagodba moe se pobijati samo tubom.


(2) Sudska nagodba se moe pobijati ako je zakljuena u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare. (3) Tuba iz stava 1. ovog lana se moe podnijeti u roku od tri mjeseca od dana saznanja za razloge pobijanja, a najkasnije u roku od pet godina od dana zakljucenja sudske nagodbe.

lan 93. Sud e u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti paziti da li se vodi parnica o predmetu o kojem je ranije bila zakljuena sudska nagodba i ako utvrdi da se parnica vodi o predmetu o kojem je zakljuena sudska nagodba, odbacit e tubu.

c) Zakazivanje roita za glavnu raspravu

lan 94. (1) Na pripremnom roitu sud e rjeenjem odrediti: 1) dan i sat odravanja glavne rasprave; 2) pitanja o kojima ce se raspravljati na glavnoj raspravi; 3) dokaze koji e se izvesti na glavnoj raspravi; 4) osobe koje e biti pozvane na glavnu raspravu. (2) Glavna rasprava e se, u pravilu, odrati najkasnije u roku od 30 dana od dana odravanja pripremnog roita. (3) Sud moe odrediti da se glavna rasprava odri odmah nakon pripremnog roita. (4) Ako se procjenjuje da e glavna rasprava trajati due od jednog dana, roite e biti zakazano za onoliko dana uzastopno koliko je neophodno da se rasprava odri u kontinuitetu.

lan 95.

Sa sadrajem rjeenja iz stava 1. lana 94. ovog zakona upoznat e se prisutna stranka, te joj se nee dostavljati rjeenje, niti poziv za glavnu raspravu. Sud e obavijestiti prisutnu stranku i o posljedicama izostanka sa rocita za glavnu raspravu.

lan 96.

(1) Sud e na roite za glavnu raspravu pozvati stranke koje nisu bile prisutne na pripremnom roitu, kao i svjedoke i vjetake koje je na pripremnom roitu odluio pozvati. (2) U pozivu za glavnu raspravu, sud e obavijestiti pozvane o posljedicama izostanka sa roita.


(3) Stranci koja nije bila prisutna na pripremnom roitu uz poziv za glavnu raspravu dostavlja se ovjeren prepis rjeenja iz stava 1.lana 94. ovog zakona.

V GLAVNA RASPRAVA

1. Tok glavne rasprave

lan 97. (1) Sudija otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet raspravljanja (2) Nakon toga, sudija utvruje jesu li dole sve pozvane osobe, pa ako nisu, provjerava jesu li odsutne osobe uredno pozvane i imaju li opravdan razlog za izostanak. (3) Ako tuilac bez opravdanog razloga ne dode na roite za glavnu raspravu, a bio je uredno pozvan, smatrat e se da je povukao tubu, osim ako se tueni na tom roitu upusti u raspravljanje. (4) Ako na rocite za glavnu raspravu bez opravdanog razloga ne dode tueni, a bio je uredno pozvan, rasprava ce se odrati bez njegovog prisustva.

lan 98.

(1) Sud e prvo, po prigovoru stranke ili po slubenoj dunosti, utvrditi postoje li procesne smetnje za dalje postupanje i postupiti u skladu s odredbama lana 67. ovog zakona, ako odredbama ovog zakona nije drugaije predvieno. (2) Ako sud ne usvoji prigovor iz stava 1. ovog lana, bez obzira da li je o njemu raspravljano odvojeno od glavne stvari ili zajedno s njom, odluku o prigovoru donijet e zajedno s odlukom o glavnoj stvari. (3) Protiv rjeenja kojim se odbijaju prigovori stranaka iz stava 1. ovog lana nije doputena posebna alba.

lan 99.

(1) Glavna rasprava se odvija slijedeim redom: 1) Tuilac ukratko izlae sva bitna pitanja iz tube, ukljuujui izvoenje dokaza itanjem isprava; 2) Tueni ukratko izlae odgovor na tubu i daje odgovor na bitne navode tuioca iz take 1. ovog stava; 3) Ako je stavljen prijedlog za izvoenje dokaza sasluanjem stranaka, sasluavaju se stranke, i to prvo tuilac, a zatim tueni; 4) Sasluavaju se svjedoci, i to prvo svjedoci tuioca, a zatim svjedoci tuenog; 5) Izvode se ostali dokazi, ukljuujui i vjetaenje;


6) Nakon izvoenja svih dokaza, obje stranke, poevi od tuioca, imaju pravo da se obrate sudu zavrnim izlaganjem, kojim se rezimiraju pravni i injenini aspekti predmeta; 7) Sud moe dopustiti tuiocu da se ukratko izjasni na zavrno izlaganje tuenog; 8) Ako je tuiocu doputeno da se izjasni na zavrno izlaganje tuenog, i tueni e imati pravo da se ukratko izjasni na konane navode tuioca. (2) Izuzetno, sud moe odrediti redoslijed odvijanja glavne rasprave drugaiji od redoslijeda predvidenog u stavu 1. ovog lana.

lan 100.

(1) Sud e voditi rauna da se glavna rasprava odvija na pravilan nain, bez nepotrebnih odlaganja, te da se raspravlja samo o pitanjima bitnim za donoenje odluke. (2) Sudija se u toku glavne rasprave brine o odravanju reda u sudnici i o dostojanstvu suda. (3) Sud e kazniti osobe koje naruavaju red u sudnici ili vrijeaju dostojanstvo suda i drugih sudionika u postupku u skladu sa odredbama ovog zakona o nepotivanju suda.

lan 101.

Postupak na glavnoj raspravi odvija se usmeno, a dokazi se izvode neposredno pred sudom, ukoliko nije drugacije predvieno ovim zakonom.

lan 102.

(1) Svaka stranka treba u svojim izlaganjima iznijeti sve injenice potrebne za obrazloenje svojih prijedloga, ponuditi dokaze potrebne za utvrivanje svojih navoda, te se izjasniti o navodima i ponuenim dokazima protivne stranke. (2) Stranke mogu tokom glavne rasprave iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze samo ako uine vjerovatnim da ih bez svoje krivice nisu bili u mogunosti iznijeti odnosno predloiti na pripremnom roitu.

lan 103.

Stranke iznose i svoja pravna shvacanja koja se odnose na predmet spora.

lan 104.

(1) Prilikom izvoenja dokaza sasluanjem stranaka, stranku prvo ispituje njen punomonik, a nakon toga suprotna stranka. (2) Ako stranka koja se sasluava nema punomonika, najprije je ispituje sud.


lan 105.

Stranke ispituju svjedoke i vjetake. Sudija prvo daje rije stranci koja je predloila svjedoka ili vjetaka, zatim suprotnoj strani, a zatim, ukoliko je potrebno, ponovo stranci koja ih je predloila.

lan 106. Sudija moe postavljati pitanja strankama, svjedocima ili vjetacima u svakoj fazi sasluanja.

lan 107.

(1) Sud e odbiti provoenje procesnih radnji koje nisu bitne za postupak. (2) Sud nee dopustiti postavljanje pitanja u kojima je sadrano kako na njih treba odgovoriti. (3) Sud nee dopustiti pitanja koja su nebitna za predmet i pitanja na koja je ve dovoljno odgovoreno. (4) Na zahtjev stranke, u zapisnik e se unijeti pitanja koja sud nije dopustio. (5) Sud nee dopustiti vrijedanje i uznemiravanje stranaka, svjedoka i vjetaka za vrijeme ispitivanja.

lan 108.

(1) Sasluani svjedoci i vjetaci ostaju u sudnici, ako im sud to naloi. (2) Ako stranka to zahtijeva, a svjedok je jo uvijek prisutan, sud moe odluiti da svjedoka koji je ve sasluan na istom roitu za glavnu raspravu jo jednom pozove na ponovno sasluanje.

lan 109.

(1) Sud nije vezan za svoje rjeenje koje se odnosi na rukovoenje raspravom. (2) Protiv rjeenja koja se odnose na rukovoenje raspravom nije doputena posebna alba.

lan 110.

Nakon to budu okonane sve faze glavne rasprave i predmet bude spreman za presuenje, sud e proglasiti da je glavna rasprava zakljuena.


2. Odgoda, odlaganje i nastavak roita

lan 111. (1) Sud moe odgoditi zakazano rocite za glavnu raspravu prije njegovog odravanja, ako utvrdi da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo odravanje ili da dokazi ije je izvoenje odredeno nee biti pribavljeni do roita. (odgoda roita). (2) Sud je duan, najkasnije osam dana prije odravanja roita, provjeriti da li su ispunjeni uslovi iz stava 1. ovog lana. (3) Kad odgodi roite, sud e o vremenu odravanja novog roita odmah obavijestiti sve pozvane.

lan 112. (1) Sud moe, na prijedlog stranke, odloiti zapoeto roite (odlaganje roita) samo iz slijedeih razloga: 1) ako bez krivnje stranke koja predlae odlaganje roita na roitu nije mogue izvesti neki od dokaza ije je izvodenje odreeno, a koji je vaan za pravilno donoenje odluke; 2) ako obje stranke predlau odlaganje radi pokuaja mirnog rjeenja spora ili zakljuenja sudske nagodbe. (2) Stranka moe samo jednom traiti odlaganje roita iz istog razloga. (3) Kad se roite odloi, sud e prisutnima odmah saopiti mjesto i vrijeme novog roita. Sud nije duan o mjestu i vremenu novog roita obavijestiti stranku koja nije bila prisutna na odloenom rocitu, a bila je uredno obavijetena.

lan 113.

Ako na roitu nije mogue izvesti neki od dokaza ije je izvoenje odreeno, sud moe odluiti da se rasprava nastavi, s tim da se naknadno, na novom roitu, izvede samo taj dokaz, i iznesu navodi u vezi s njim.

lan 114.

Na novom roitu zakazanom nakon odlaganja rasprave, radnje koje su ve provedene ponovo se provode samo ako se roite dri pred novim sudijom ili ako sud smatra da je to neophodno za pravilno donoenje presude.

lan 115.

(1) Roite za glavnu raspravu se ne moe odgoditi niti odloiti na neodreeno vrijeme (2) Roite za glavnu raspravu ne moe se odgoditi ili odloiti due od 30 dana, osim sluaju iz lana 129. ovog zakona.


(3) Sudija je o svakoj odgodi, odnosno odlaganju roita duan obavijestiti predsjednika suda. Predsjednik suda vodi evidenciju o odgodama i odlaganjima roita za svakog sudiju pojedinano. (4) Prilikom odgode, odnosno odlaganja roita sud e datum odravanja novog roita, u pravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa strankama. (5) Kada odgodi ili odloi rocite, sud je duan poduzeti sve radnje koje mu stoje na raspolaganju kako bi se do slijedeeg roita otklonili uzroci koji su doveli do odgode odnosno odlaganja, te kako bi se na tom roitu rasprava mogla zakljuiti. (6) Protiv rjeenja suda kojim se odgada ili odlae roite ili rjeenja kojim se odbijaju prijedlozi stranaka za odgodu, odnosno odlaganje roita, nije doputena posebna alba.

lan 116. Ako se zapoleto rolite ne moe okonati u toku istog dana sud e odrediti nastavak roita za slijedeci radni dan (nastavak roita).

lan 117.

Odredbe l. 111., 112., 115. i 116. ovog zakona, na odgovarajui se nain primijenjuju na pripremno roite.

3. Javnost glavne rasprave

lan 118.

(1) Glavna rasprava je javna. (2) Raspravi mogu prisustvovati samo punoljetne osobe. (3) Osobe koje su prisutne raspravi ne smiju nositi oruje ili opasno orue. (4) Odredba stava 3. ovog lana ne odnosi se na pripadnike policije, ako je noenje oruja neophodno za vrenje njihove dunosti.

lan 119.

(1) Sud moe iskljuciti javnost za cijelu glavnu raspravu ili jedan njen dio ako to zahtijevaju interesi cuvanja slubene, poslovne ili osobne tajne, zatita interesa maloljetnika, interesi javnog reda ili razlozi morala. (2) Sud moe iskljuiti javnost i kada se mjerama za odravanje reda predvienim u ovom zakonu ne bi moglo osigurati nesmetano odravanje rasprave.


lan 120.

(1) Iskljuenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove zakonske zastupnike, punomonike i umjeae i Ombudsmene Federacije . (2) Sud moe dopustiti da glavnoj raspravi na kojoj je javnost iskljuena budu prisutne pojedine slubene osobe, kao i nauni i javni radnici, ako je to od interesa za njihovu slubu, odnosno naunu ili javnu djelatnost. (3) Sud e upozoriti osobe koje budu prisutne raspravi na kojoj je javnost iskljuena da su dune kao tajnu uvati ono to su na raspravi saznale, a to nije ve poznato javnosti, i upozoriti ih na posljedice odavanja tajne.

lan 121.

(1) O iskljuenju javnosti odluuje sud rjeenjem koje mora biti obrazloeno i javno objavljeno. (2) Protiv rjeenja o iskljuenju javnosti nije doputena posebna alba.

lan 122.

Odredbe o javnosti na glavnoj raspravi na odgovarajui e se nain primjenjivati i na pripremnom roitu, na roitu izvan glavne rasprave pred sudom, te na roitu pred zamoljenim sudom.

VI DOKAZI I IZVOENJE DOKAZA

1. Ope odredbe

lan 123.

(1) Svaka stranka duna je dokazati injenice na kojima zasniva svoj zahtjev. (2) Sud e slobodnom ocjenom dokaza utvrditi injenice na osnovu kojih e donijeti odluku.

lan 124.

Sud e naloiti strankama da izvedu i one dokaze koji su bitni za donoenje odluke, a koje stranke nisu predloile, ako utvrdi da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati u smislu lana 3. stav 2. ovog zakona.


lan 125. (1) Ne treba dokazivati injenice koje je stranka priznala pred sudom tokom parnice. (2) Ako stranka porekne injenice koje je priznala, sud e ocijeniti da li e te injenice smatrati priznatim ili osporenim. (3) injenice ije postojanje zakon pretpostavlja ne treba dokazivati, ali se moe dokazivati da te injenice ne postoje, ako zakonom nije to drugo odreeno. (4) Ne treba dokazivati injenice koje su opepoznate.

lan 126.

Ako sud na osnovu ocjene izvedenih dokaza ne moe sa sigurnou utvrditi neku injenicu, o postojanju te injenice zakljuit e primjenom pravila o teretu dokazivanja.

lan 127.

Ako se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu tete, na novani iznos ili na zamjenjive stvari, ali se tana visina iznosa odnosno koliina stvari ne moe utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo s nesrazmjernim tekocama, sud e o tome odluiti prema svojoj ocjeni.

lan 128.

(1) Dokazi se izvode na glavnoj raspravi. (2) Na prijedlog stranke, podnesen najkasnije na pripremnom roitu, sud moe odluiti da se odreeni dokazi izvedu pred drugim sudom (zamoljeni sud). U tom sluaju zapisnici o izvedenim dokazima proitat e se na glavnoj raspravi. (3) Kad sud donese odluku iz stava 2. ovog lana, u zamolnici za izvoenje dokaza ukratko e opisati predmet spora, izloiti stanje parnice i odrediti koji e se dokazi izvesti, uz naznaku o kojim okolnostima treba osobito voditi rauna. (4) O roitu za izvoenje dokaza pred zamoljenim sudom obavijestit e se stranke. (5) Sudija zamoljenog suda ima pri izvoenju dokaza sva ovlatenja koja ima sudija kad se dokazi izvode na glavnoj raspravi. (6) Protiv rjeenja suda kojim se odreduje izvoenje dokaza pred zamoljenim sudom nije doputena posebna alba.


lan 129. (1) Ako se zbog izuzetnih okolnosti neki dokaz ne moe izvesti u rokovima predvienim ovim zakonom, sud rjeenjem moe odrediti dui rok za izvoenje dokaza. (2) Kad odreeni rok protekne, rasprava e se provesti bez obzira na to to odreeni dokaz nije izveden.

2. Uviaj

lan 130.

(1) Uviaj se poduzima kad je za utvrdivanje neke injenice ili za razjanjenje neke okolnosti potrebno neposredno opaanje suda. (2) Uviaj se moe obavljati i uz sudjelovanje vjetaka.

lan 131. Ako u postupku treba razgledati stvar koja se nalazi kod jedne od stranaka, kod tree osobe, kod organa vlasti ili kod pravne osobe kojoj je povjereno vrenje javnog ovlatenja, na odgovarajui e se nain primjeniti odredbe l. 134. do 136. ovog zakona o pribavljanju isprava od ovih organa ili pravnih osoba.

3. Isprave

lan 132.

(1) Isprava koju je u propisanom obliku izdao organ vlasti u granicama svoje nadlenosti, te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna osoba u vrenju javnog ovlatenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom zasnovanim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga to se u njoj potvruje ili odreuje. (2) Istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje su posebnim propisima u pogledu dokazne snage izjednaene s javnim ispravama. (3) Doputeno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrene injenice ili da je isprava nepravilno sastavljena. (4) Ako se posumnja u autentinost isprave, stranka moe traiti da sud trai da se o tome izjasni organ, odnosno pravna osoba od kojega bi ona trebalo da potjee.


lan 133. Ako meunarodnim ugovorom nije to drugo odreeno, inostrane javne isprave koje su propisno ovjerene imaju, uz uslov uzajamnosti, istu dokaznu snagu kao i domae javne isprave.

lan 134.

(1) Stranka je duna sama podnijeti ispravu na koju se poziva za dokaz svojih navoda. (2) Uz ispravu sastavljenu na stranom jeziku podnosi se i ovjereni prijevod. (3) Ako se isprava nalazi kod organa vlasti ili pravne osobe kojoj je povjereno vrenje javnog ovlatenja, a sama stranka ne moe isposlovati da se isprava preda ili pokae, sud e po prijedlogu stranke narediti tom organu, odnosno osobi, da ispravu dostave sudu.

lan 135.

(1) Kad se jedna stranka poziva na ispravu i tvrdi da se ona nalazi kod druge stranke, sud moe tu stranku pozvati da podnese ispravu, ostavljajui joj za to odreeni rok. (2) Stranka ne moe uskratiti podnoenje isprave ako se ona sama u parnici pozvala na tu ispravu za dokaz svojih navoda, ili ako je rije o ispravi koju je po zakonu duna predati ili pokazati, ili ako se isprava s obzirom na njen sadraj smatra zajednikom za obje strane. (3) U pogledu prava stranke da uskrati podnoenje drugih isprava na odgovarajui e se nain primjenjivati odredbe l. 139. i 140. ovog zakona. (4) Kad stranka koja je pozvana da podnese ispravu porice da se isprava kod nje nalazi, mogu se radi utvrivanja te injenice izvoditi dokazi. (5) Sud e, s obzirom na sve okolnosti, cijeniti od kakvog je znaaja to stranka koja dri ispravu nee postupiti po rjeenju suda kojim joj se nalae da podnese ispravu ili porie da se isprava kod nje nalazi. (6) Protiv odluke suda iz stava 1. ovog lana nije doputena posebna alba.

lan 136.

(1) Sud moe, na prijedlog stranke, narediti treoj osobi da podnese ispravu samo kad je ona po zakonu duna pokazati je ili je podnijeti ili kad je rije o ispravi koja je po svojem sadraju zajednika za tu osobu i stranku koja se poziva na ispravu. (2) Prije nego to donese odluku kojom treoj osobi nareduje da podnese ispravu, sud e pozvati treu osobu da se o tome izjasni.


(3) Kad trea osoba porie svoju dunost da podnese ispravu koja se kod nje nalazi, sud e rijeiti je li trea osoba duna podnijeti ispravu. (4) Kad trea osoba porie da se isprava nalazi kod nje, mogu se radi utvrivanja te injenice izvoditi dokazi. (5) Pravomono rjeenje o dunosti tree osobe da podnese ispravu moe se izvriti prema pravilima izvrnog postupka. Sud e ovo rjeenje po slubenoj dunosti dostaviti nadlenom izvrnom sudu radi prinudnog izvrenja. (6) Trea osoba ima pravo na naknadu opravdanih trokova koje je imala u vezi s podnoenjem isprava. Odredbe lana 146. ovog zakona na odgovarajui e se nain primjenjivati i u tom sluaju.

4. Svjedoci

lan 137.

(1) Svaka osoba koja se poziva kao svjedok duna je odazvati se pozivu, a ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, duna je i svjedoiti. (2) Kao svjedoci mogu se sasluati samo osobe koje su sposobne dati obavijesti o injenicama koje se dokazuju. (3) Stranka koja predlae da se odredena osoba saslua kao svjedok mora prije toga naznaiti o emu ona treba svjedoiti i navesti njeno ime i prezime i boravite.

lan 138.

Ne moe se sasluati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dunost uvanja slubene ili vojne tajne, dok je nadlean organ ne oslobodi te dunosti.

lan 139.

(1) Svjedok moe uskratiti svjedocenje: 1) o onome to mu je stranka kao svom punomoniku povjerila; 2) o onome o emu se stranka ili druga osoba svjedoku kao vjerskom ispovjedniku ispovjedala; 3) o injenicama koje je svjedok saznao kao advokat, ljekar ili u obavljanju nekog drugog poziva ili neke druge djelatnosti, ako postoji obaveza da se kao tajna uva ono to se saznalo u obavljanju tog poziva ili djelatnosti. (2) Sud e upozoriti te osobe da u sluajevima navedenim u stavu 1. ovog lana mogu uskratiti davanje iskaza.


lan 140. (1) Svjedok moe uskratiti odgovor na pojedina pitanja ako bi svojim odgovorom na ta pitanja izloio opasnosti od krivinog gonjenja sebe ili svoje srodnike po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, a u pobonoj liniji do treceg stepena zakljuno, svoga branog druga ili srodnike po tazbini do drugog stepena zakljuno i onda kad je brak prestao, osobu s kojom ivi u vanbranoj zajednici ili njene srodnike do drugog stepena zakljucno, te svog staraoca ili staranika, usvojitelja ili usvojenika. (2) Sud e upozoriti svjedoka da moe uskratiti davanje odgovora na postavljeno pitanje.

lan 141.

(1) Opravdanost razloga za uskraivanje svjedoenja ili odgovora na pojedina pitanja ocjenjuje sud pred kojim svjedok treba svjedoiti, nakon to se o tome izjasne stranke. (2) Protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana stranke nemaju pravo na posebnu albu. (3) Svjedok moe rjeenje iz stava 1. ovog lana pobijati u albi protiv rjeenja o novanoj kazni ili o zatvoru zbog toga to je uskratio svjedoenje ili odgovor na pojedino pitanje.

lan 142.

(1) Svjedoci se pozivaju dostavom pismenog poziva u kojem se navodi ime i prezime i ime jednog roditelja pozvanog, vrijeme i mjesto dolaska, predmet u vezi s kojim se poziva i naznaka da se poziva kao svjedok. U pozivu e se svjedok upozoriti na posljedice neopravdanog izostanka predviene odredbama lana 410. ovog zakona i na pravo na naknadu trokova iz lana 146. ovog zakona. (2) Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili tekih tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu mogu se sasluati i u svom stanu, odnosno u prostorijama u kojima borave.

lan 143.

(1) Svjedoci se sasluavaju pojedinano i bez prisustva svjedoka koji e se kasnije sasluavati. Svjedok je duan odgovore davati usmeno. (2) Svjedok e se najprije opomenuti da je duan govoriti istinu i da ne smije nita preutjeti, a nakon toga e se upozorit i na posljedice davanja lanog iskaza. (3) Zatim e se svjedok pitati za ime i prezime, ime jednog roditelja, boravite, mjesto i datum roenja, godine ivota i njegov odnos sa strankama.


lan 144. (1) Poslije opih pitanja, svjedoka ispituje stranka koja ga je predloila, a nakon toga suprotna stranka. (2) Sud uvijek moe postavljati pitanja svjedoku. (3) Svjedok ce se uvijek pitati od kuda mu je poznato ono o emu svjedoci.

lan 145.

(1) Svjedok koji ne zna jezik na kome se vodi postupak sasluat e se preko tumaa. (2) Ako je svjedok gluh, postavljat e mu se pitanja pismeno, a ako je nijem pozvat e se da pismeno odgovara. Ako se sasluanje ne moe obaviti na taj nain, pozvat e se kao tuma osoba koja se sa svjedokom moe sporazumjeti. (3) Sud e tumaa upozoriti na dunost vjernog prenoenja pitanja koja se svjedoku postavljaju i izjava koje svjedok bude davao.

lan 146.

(1) Svjedok ima pravo na naknadu putnih trokova i trokova za prehranu i prenoite, te na naknadu izmakle zarade, nastalih usljed njegove obaveze da svjedoi. (2) Svjedok mora zahtijevati naknadu odmah nakon sasluanja, inae gubi pravo na nju. Sud je duan na to upozoriti svjedoka. (3) U rjeenju kojim se odmjeravaju trokovi svjedoka, sud e odrediti da se odreeni iznos isplati iz poloenog predujma, a ako predujam nije poloen, naredit e stranci da odreeni iznos plati svjedoku u roku od osam dana. alba protiv tog rjeenja ne zadrava izvrenje rjeenja.

5. Vjetaci

lan 147.

Sud moe, na prijedlog stranke, odrediti izvoenje dokaza vjetaenjem kada je radi utvrenja ili razjanjenja odreene injenice potrebno struno znanje kojim sud ne raspolae.

lan 148.

(1) Stranka koja predlae vjetaenje duna je u prijedlogu naznaiti predmet i obim vjetaenja, te predloiti osobu koja e obaviti vjetaenje.


(2) Protivna stranka ce se izjasniti o predloenom vjetaku, kao i o predmetu i obimu vjetaenja. (3) Ako stranke ne postignu sporazum o osobi koja treba biti odredena za vjetaka i predmetu i obimu vjetaenja, odluku o tome e donijeti sud.

lan 149. (1) Vjetaenje obavlja jedan vjetak. (2) Sud moe na prijedlog stranke odrediti vie vjetaka za razliite vrste vjetaenja. (3) Vjetaci se odreuju prvenstveno iz reda imenovanih sudskih vjetaka za odreenu vrstu vjetaenja. (4) Sloenija vjetaenja povjerit e se prvenstveno strunim ustanovama kao to su bolnice, hemijski laboratoriji, fakulteti i slino. (5) Ako postoje ustanove za odreene vrste vjetaenja, kao to su vjetaenje lanog novca, rukopisa, daktiloskopsko vjetaenje i slino, takva vjetaenja povjerit e se u prvom redu tim ustanovama.

lan 150.

Izvoenje dokaza vjetaenjem odreuje sud rjeenjem koje sadri: 1) ime i prezime i zanimanje vjetaka, 2) predmet spora, 3) obim i predmet vjetaenja, 4) rok za podnoenje pismenog nalaza i miljenja.

lan 151.

(1) Vjetak se uvijek poziva na roite za glavnu raspravu. (2) Prepis rjeenja iz lana 150. ovog zakona dostavlja se vjetaku zajedno sa pozivom na roite za glavnu raspravu. (3) U pozivu e sud upozoriti vjetaka da svoje miljenje mora iznijeti savjesno i u skladu s pravilima nauke i vjetine i obavijestiti ga o posljedicama nedostavljanja nalaza i miljenja u ostavljenom roku, odnosno neopravdanog izostanka sa roita i pravu na nagradu i naknadu trokova.

lan 152.

(1) Vjetaci su duni odazvati se pozivu suda i iznijeti svoj nalaz i miljenje.


(2) Sud e vjetaka na njegov zahtjev osloboditi dunosti vjetaenja iz razloga iz kojih svjedok moe uskratiti svjedoenje ili odgovor na pojedino pitanje. (3) Sud moe vjetaka na njegov zahtjev osloboditi dunosti vjetaenja i iz drugih opravdanih razloga. Osloboenje od dunosti vjetaenja moe traiti i ovlateni zaposlenik organa ili pravne osobe u kojoj vjetak radi.

lan 153.

(1) Vjetak e biti izuzet iz istih razloga iz kojih moe biti izuzet sudija, ali se izuzetno za vjetaka moe uzeti i osoba koja je ranije bila sasluana kao svjedok. (2) Stranka je duna podnijeti zahtjev za izuzece vjetaka im sazna da postoji razlog za izuzee, a najkasnije prije poetka izvoenja dokaza vjetaenjem. (3) U zahtjevu za izuzee vjetaka stranka je duna navesti okolnosti na kojima temelji svoj zahtjev za izuzee. (4) O zahtjevu za izuzee odluuje sud. (5) Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuzece nije doputena posebna alba. (6) Ako je stranka saznala za razlog za izuzee poslije obavljenog vjetaenja i prigovara vjetaenju iz tog razloga, sud ce postupiti kao da je zahtjev za izuzee stavljen prije obavljenog vjetaenja.

lan 154.

(1) Vjetak svoj pismeni nalaz i miljenje uvijek dostavlja sudu prije rasprave, ukoliko sud ne odredi drugaije. (2) Vjetak mora uvijek obrazloiti svoje miljenje.

lan 155.

(1) Ako vjetak ne dostavi nalaz i miljenje u ostavljenom roku, sud e, nakon proteka roka koji strankama ostavi da se o tome pismeno izjasne, odrediti drugog vjetaka. (2) Ako vjetak dostavi nalaz ili miljenje koji su nejasni, nepotpuni ili protivrjeni sami sebi ili izvedenim okolnostima, sud e pozvati vjetaka da ih dopuni, odnosno ispravi, i odrediti rok za ponovno dostavljanje nalaza i miljenja. (3) Ukoliko vjetak ni po pozivu suda ne dostavi potpun i razumljiv nalaz i miljenje, sud ce, uz prethodno izjanjenje stranaka, odrediti drugog vjetaka.


lan 156. Sud dostavlja strankama pismeni nalaz i miljenje vjetaka najkasnije osam dana prije roita za glavnu raspravu.

lan 157.

(1) Roite za glavnu raspravu e se odrati i ako vjetak ne pristupi na glavnu raspravu. (2) Izuzetno od stava 1. ovog lana, sud moe na prijedlog stranke odloiti raspravu i zakazati novo roite na koje e ponovo pozvati vjetaka, ako utvrdi da je njegovo prisustvo na raspravi neophodno radi razjanjenja ili dopune nalaza i miljenja.

lan 158.

Sud e vjetaku dopustiti da razmatra spise, kao i da postavlja pitanja strankama i drugim vjetacima u vezi predmeta vjetaenja.

lan 159.

Protiv rjeenja suda iz cl. 148., 150., 152. i 155. ovog zakona, nije doputena alba.

lan 160.

Vjetak ima pravo na naknadu putnih trokova, trokova za prehranu i prenoite i trokova vjetaenja, te pravo na razumnu nagradu za obavljeno vjetaenje.

lan 161.

Ako odredbama ovog zakona nije drugaije odredeno, na izvoenje dokaza vjetaenjem na odgovarajui nain se primijenjuju odredbe o sasluanju svjedoka.

lan 162.

Odredbe lana 148. stav 1., lana 149. stav 3., lana 151. st. 1. i 3, i cl. 152., 153. i 159. ovog zakona na odgovarajui se nain primjenjuju i na tumae.

6. Sasluanje stranaka

lan 163. Na prijedlog stranke, sud e odrediti izvoenje dokaza sasluanjem stranaka.


lan 164.

Sud e odluiti da se saslua samo jedna stranka, ako druga stranka uskrati davanje iskaza ili se ne odazove pozivu suda.

lan 165. (1) Za stranku koja nema parnicnu sposobnost sasluat e se njen zakonski zastupnik. Sud moe odluiti da se umjesto ili pored zakonskog zastupnika, saslua sama stranka, ako je njeno sasluanje mogue. (2) Za pravnu osobu sasluat e se osoba koja je zakonom ili pravilima pravne osobe odreena da je zastupa.

lan 166.

(1) Poziv na roite dostavit e se punomoniku stranke, koji je duan o tome stranku obavijestiti, odnosno, ako stranka nema punomonika, stranci ili osobi koja e se za stranku sasluati. (2) U pozivu ce se naznaciti da e se na roitu izvoditi dokaz sasluanjem stranaka i da e stranka koja doe na roite biti sasluana u odsutnosti druge stranke.

lan 167.

Ne mogu se primijeniti nikakve prisilne mjere prema stranci koja se nije odazvala pozivu suda radi sasluanja niti se stranka moe prisiliti na davanje iskaza.

lan 168.

Odredbe o izvoenju dokaza sasluanjem svjedoka primjenjivat e se i pri izvoenju dokaza sasluanjem stranaka, ako za sasluanje stranaka nije to drugo propisano.

7. Osiguranje dokaza

lan 169. (1) Ako postoji opravdana bojazan da se dokaz nee moi izvesti ili da e njegovo kasnije izvoenje biti oteano, moe se tokom, a i prije pokretanja parnice predloiti da se taj dokaz izvede. (2) Osiguranje dokaza moe se traiti i tokom postupka po prijedlogu za ponavljanje postupka.


lan 170.

(1) Ako je prijedlog za osiguranje dokaza stavljen tokom parninog postupka, za postupanje je nadlean sud pred kojim je postupak u toku. (2) Kad se trai osiguranje dokaza prije pokretanja postupka, te u izuzetnim sluajevima, ako je postupak ve u toku, nadlean je nii sud prvog stepena na ijem se podruju nalaze stvari koje treba razgledati odnosno sud na ijem podruju boravi osoba koju treba sasluati.

lan 171.

U podnesku kojim se trai osiguranje dokaza predlagac je duan navesti injenice koje se imaju dokazati, dokaze koje treba izvesti i razloge iz kojih smatra da se kasnije dokaz nee moi izvesti ili da e njegovo izvodenje biti oteano. U podnesku treba navesti ime i prezime protivnika, osim ako iz okolnosti proistjee da on nije poznat.

lan 172.

(1) Podnesak u kojem je stavljen prijedlog za osiguranje dokaza sud e dostaviti protivniku, ako je poznat, ostavljajui mu odgovarajui rok za odgovor. (2) Izuzetno, ako postoji opasnost za osiguranje dokaza, sud e o prijedlogu odluiti i bez prethodnog izjanjenja protivnika. (3) U rjeenju kojim se usvaja prijedlog sud ce odrediti rocite za izvoenje dokaza, navesti e injenice o kojima e se izvoditi dokazi, te dokaze koji e se izvesti. (4) Ako protivniku nije prije bio dostavljen podnesak u kojem je stavljen prijedlog za osiguranje dokaza, on ce mu se dostaviti zajedno s rjeenjem suda kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza. (5) Protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato njegovo boravite sud moe radi sudjelovanja na rocitu za izvodenje dokaza, postaviti privremenog zastupnika (lan 296.). O tom postavljanju nije potrebno izdati oglas. (6) Sud moe u izuzetnim sluajevima odrediti da izvoenje dokaza zapone i prije nego to se rjeenje kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza dostavi protivniku. (7) Protiv rjeenja suda kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza, te protiv rjeenja kojim se odluuje da izvodenje dokaza zapone prije nego to se rjeenje dostavi protivniku, nije doputena alba.


lan 173. (1) Ako su dokazi izvedeni prije nego to je postupak pokrenut, zapisnik o izvoenju dokaza uvat e se kod suda pred kojim su dokazi izvedeni. (2) Ako je postupak u toku, a osiguranje dokaza nije izveo sud koji vodi postupak, zapisnik e se dostaviti tome sudu.

VII SUDSKE ODLUKE

1. Zajednike odredbe

lan 174. Sud donosi odluke na roitu ili van roita.

lan 175.

(1) Sud donosi odluke u obliku presude ili rjeenja. (2) O tubenom zahtjevu sud odluuje presudom, a u postupku zbog smetanja posjeda rjeenjem. (3) O svim drugim pitanjima sud odluuje rjeenjem. (4) Odluka o trokovima u presudi smatra se rjeenjem.

2. Presuda

a) Ope odredbe

lan 176. (1) Presudom sud odluuje o zahtjevu koji se tie glavne stvari i sporednih potraivanja. (2) Ako postoji vie zahtjeva, sud e o svim tim zahtjevima odluiti jednom presudom.

lan 177.

(1) Sud moe naloiti tuenom da obavi odreenu inidbu samo ako je ona dospjela do zakljuenja glavne rasprave. (2) Ako sud usvoji zahtjev za izdravanje, moe obavezati tuenog i na inidbe koje nisu dospjele.


(3) Presuda kojom se tueni obvezuje da preda ili preuzme stvari date u najam ili zakup moe se donijeti i prije prestanka tih odnosa.

lan 178.

Ako je tuilac u tubi traio da mu se dosudi odreena stvar, a istovremeno je u tubi ili do zakljuenja glavne rasprave izjavio da je voljan umjesto stvari primiti odreeni novani iznos, sud e, ako usvoji tubeni zahtjev, izrei u presudi da se tueni moe osloboditi davanja stvari, ako plati taj novani iznos.

lan 179.

(1) Kad se stranci u presudi nalae izvrenje kakve inidbe, odredit e se i rok u kojem je tu inidbu duna izvriti. (2) Ako posebnim propisima nije drugaije odreeno, rok za izvrenje inidbe je 30 dana, ali za inidbe koje se ne sastoje u novanom davanju sud moe odrediti dui rok. U mjennim i ekovnim sporovima taj je rok 15 dana. (3) Rok za izvrenje inidbe pocinje tei prvog dana nakon donoenja presude, odnosno, ako se presuda dostavlja u skladu s odredbama ovog zakona o dostavi, prvog dana nakon dostave prepisa presude stranci kojoj je naloeno izvrenje.

b) Presuda na osnovu priznanja

lan 180.

(1) Ako tueni do zakljuenja glavne rasprave prizna tubeni zahtjev, sud e bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom usvaja tubeni zahtjev (presuda na osnovu priznanja). (2) Sud nee donijeti presudu na osnovu priznanja i kad je udovoljeno potrebnim uvjetima, ako nade da je rijec o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (lan 3. stav 2.). (3) Donoenje presude na osnovu priznanja odgodit e se ako je potrebno da se o okolnostima iz stava 2. ovog lana, prije toga pribave obavijesti. (4) Priznanje tubenog zahtjeva, na roitu ili u pismenom podnesku, tueni moe i bez pristanka tuioca opozvati do donoenja presude.

c) Presuda na osnovu odricanja

lan 181.

(1) Ako se tuilac do zakljuenja glavne rasprave odrekne tubenog zahtjeva, sud e bez


daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom odbija tubeni zahtjev (presuda na osnovu odricanja). (2) Za odricanje od tubenog zahtjeva nije potreban pristanak tuenog. (3) Tuilac moe do donoenja presude, na roitu ili u pisanom podnesku, opozvati odricanje od tubenog zahtjeva bez pristanka tuenog.

d) Presuda zbog proputanja

lan 182.

(1) Kad tueni, kome je uredno dostavljena tuba u kojoj je tuilac predloio donoenje presude zbog proputanja, ne dostavi pismeni odgovor na tubu u zakonskom roku, sud e donijeti presudu kojom se usvaja tubeni zahtjev (presuda zbog proputanja), osim ako je tubeni zahtjev oigledno neosnovan. (2) Tubeni zahtjev je ocigledno neosnovan: 1) ako je tubeni zahtjev ocigledno protivan cinjenicama navedenim u tubi; 2) ako su injenice na kojima se temelji tubeni zahtjev u oiglednoj protivnosti s dokazima koje je sam tuilac predloio ili s injenicama koje su opcepoznate. (3) Ako je zahtjev oigledno neosnovan, sud e donijeti presudu kojom se odbija tubeni zahtjev. (4) Presuda zbog proputanja nee se donijeti o zahtjevu ili dijelu zahtjeva kojim stranke ne mogu raspolagati.

lan 183.

(1) Protiv presude zbog proputanja nije doputena alba, ali tueni moe podnijeti prijedlog za povrat u prijanje stanje u skladu s odredbama ovog zakona. (2) Blagovremeno podnesen prijedlog iz stava 1. ovog lana, spreava da presuda zbog proputanja postane pravomona. (3) Ako prijedlogu tuenog iz stava 1. ovog lana bude udovoljeno, tueni e podmiriti sve opravdane trokove postupka koji su nastali do donoenja presude zbog proputanja.

e) Donoenje, pismena izrada i dostava presude

lan 184.

(1) Sud e donijeti presudu i izraditi pismeni otpravak najkasnije u roku od 30 dana od dana zakljuenja glavne rasprave.


(2) Ukoliko sudija prekorai rok iz stava 1. ovog lana, duan je u pismenoj formi izvijestiti predsjednika suda o razlozima prekoraenja.

lan 185.

(1) Nakon zakljuenja glavne rasprave, sud e prisutne stranke obavijestiti o datumu donoenja presude. Ako jedna od stranaka nije prisustvovala glavnoj raspravi, sud e je pismeno obavijestiti o datumu donoenja presude. (2) Stranke, odnosno njihovi zastupnici ili punomonici, su duni sami preuzeti presudu u zgradi suda, te im sud nee dostavljati presudu u skladu s odredbama ovog zakona o dostavi. (3) Ako su stranke bile uredno obavijetene o datumu donoenja presude, rok za albu protiv presude poinje tei prvog narednog dana nakon donoenja presude.

lan 186.

(1) U izuzetnim okolnostima, sud moe na zahtjev stranke odluciti da se dostava presude izvri na nain predvien odredbama ovog zakona o dostavi. (2) Stranci koja nije bila uredno obavijetena o datumu donoenja presude, sud e u svakom sluaju dostaviti presudu u skladu s odredbama ovog zakona o dostavi.

lan 187.

Presuda zbog proputanja i presuda drugostepenog suda donesena bez rasprave, dostavlja se strankama u skladu sa odredbama ovog zakona o dostavi.

lan 188.

U sluaju iz lana 184. stav 2. ovog zakona, sud e im bude saznao da e doi do odgode datuma donoenja presude o tome obavijestiti stranke, nakon ega e strankama presudu dostaviti prema odredbama ovog zakona o dostavi.

lan 189.

U sluajevima iz l. 186., 187. i 188. ovog zakona, rok za podnoenje pravnog lijeka poinje tei prvog narednog dana nakon dostave prepisa presude.

lan 190.

Izvornik presude potpisuje sudija.


lan 191. (1) Pismeno izradena presuda mora imati uvod, izreku, obrazloenje i uputstvo o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude. (2) Uvod presude sadri: naziv suda, ime i prezime sudije, ime i prezime i prebivalite, odnosno boravite stranaka, njihovih zastupnika i punomonika, kratku oznaku predmeta spora i njegovu vrijednost, dan zakljuenja glavne rasprave, naznaku stranaka, njihovih zastupnika i punomonika koji su toj raspravi bili prisutni, te dan kad je presuda donesena. (3) Izreka presude sadri odluku o usvajanju ili odbijanju pojedinih zahtjeva koji se tiu glavne stvari i sporednih traenja, te odluku o postojanju ili nepostojanju potraivanja istaknutog radi prebijanja. (4) U obrazloenju sud ce izloiti: zahtjeve stranaka i njihove navode o injenicama na kojima se ti zahtjevi zasnivaju, dokaze i ocjenu dokaza, kao i propise na kojima je sud zasnovao presudu. (5) U obrazloenju presude zbog proputanja, presude na osnovu priznanja ili presude na osnovu odricanja, iznijet e se samo razlozi koji opravdavaju donoenje takvih presuda.

f) Dopunska presuda

lan 192.

(1) Ako je sud propustio da odlui o dijelu zahtjeva ili o svim zahtjevima o kojima se mora odluiti presudom, a koji su ve raspravljeni, stranka moe u roku od 30 dana od prijema presude predloiti parninom sudu da se presuda dopuni. (2) Neblagovremeni ili neosnovani prijedlog za dopunu presude odbacit e odnosno odbiti sud bez odravanja roita.

lan 193.

Kad sud nade da je prijedlog za dopunu presude osnovan, bez ponovnog otvaranja glavne rasprave donijet e, u roku od osam dana, presudu o zahtjevu koji nije rijeen (dopunska presuda).

lan 194.

(1) Ako je uz prijedlog za dopunu presude podnesena i alba protiv presude, prvostepeni sud e zastati s dostavom te albe drugostepenom sudu dok se ne donese odluka o prijedlogu za dopunu presude i dok ne protekne rok za albu protiv te odluke. (2) Ako protiv odluke o dopuni presude bude podnesena alba, ta alba zajedno sa albom protiv prvobitne presude dostavit e se drugostepenom sudu.


(3) Ako se prvostepena presuda pobija albom samo zato to prvostepeni sud nije presudom odluio o svim zahtjevima stranaka koji su predmet parnice, alba e se smatrati prijedlogom stranke da se donese dopunska presuda.

g) Ispravljanje presude

lan 195. (1) Pogreke u imenima i brojevima, i druge oite pogreke u pisanju i raunanju, nedostatke u obliku i nesaglasnost prepisa presude s izvornikom ispravit e sud u svako doba. (2) Ispravljanje e se obaviti posebnim rjeenjem i unijeti na kraju izvornika, a strankama e se dostaviti prepis rjeenja. (3) Ako izmedu izvornika i prepisa presude postoji nesaglasnost u pogledu neke odluke sadrane u izreci presude, strankama ce se dostaviti ispravljeni prepis presude s naznakom da se tim prepisom presude zamjenjuje prijanji prepis presude. U takvom sluaju rok za izjavljivanje pravnog lijeka u pogledu ispravljenog dijela presude tee od dana dostave ispravljenog prepisa presude. (4) O ispravljanju presude sud moe odluiti bez sasluanja stranaka.

h) Pravomonost presude

lan 196. (1) Presuda koja se vie ne moe pobijati albom postaje pravomona. (2) Sud tokom cijelog postupka po slubenoj dunosti pazi je li stvar pravomono presuena, i ako utvrdi da je parnica pokrenuta o zahtjevu o kojemu je ve pravomono odluceno odbacit e tubu. (3) Ako je u presudi odlueno o potraivanju koje je tueni istakao prigovorom radi prebijanja, odluka o postojanju ili nepostojanju toga potraivanja postaje pravomona.

lan 197.

(1) Sud je vezan za svoju presudu im je donesena. (2) Presuda prema strankama ima uinak od dana donoenja, a u sluajevima u kojima strankama prema odredbama ovog zakona presudu dostavlja sud od dana kada im je dostavljena.


3. Rjeenje

lan 198. (1) Sva rjeenja koja se donose na roitu objavljuje sudija. (2) Rjeenje koje je na roitu objavljeno dostavit ce se strankama u ovjerenom prepisu samo ako je protiv toga rjeenja doputena posebna alba, ili ako se na temelju rjeenja moe odmah traiti izvrenje, ili ako to zahtijeva upravljanje parnicom. (3) Sud je vezan za svoja rjeenja ako se ona ne odnose na upravljanje parnicom ili ako ovim zakonom nije to drugo odreeno. (4) Kad se rjeenje ne dostavlja pismeno, ono prema strankama ima uinak im je objavljeno.

lan 199.

Rjeenja koja sud donosi izvan roita saopavaju se strankama dostavom ovjerenog prepisa rjeenja.

lan 200. (1) Rjeenje mora biti obrazloeno ako se njime odbija prijedlog stranke ili ako se njime rjeava o prijedlozima stranaka koji su meu sobom u opreci, a moe biti obrazloeno i u drugim sluajevima kad je to potrebno. (2) Pismeni sastav rjeenja treba sadravati uvijek uvod i izreku, a obrazloenje samo ako prema stavu 1. ovog lana rjeenje mora biti obrazloeno.

lan 201.

Rjeenja o kaznama izreenim prema odredbama ovog zakona izvravaju se po slubenoj dunosti.

lan 202.

(1) Odredbe lana 179., cl. 190. do 195. i lana 197. stav 2. ovog zakona na odgovarajui nain e se primjenjivati i na rjeenja. (2) Odredbe l. 184. do 186. i cl. 188. i 189. ovog zakona na odgovarajui nain e se primjenjivati i na rjeenja iz lana 198. stav 2. ovog zakona.


B. POSTUPAK PO PRAVNIM LIJEKOVIMA

VIII - REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI

1. alba protiv presude

a ) Pravo na albu

lan 203. (1) Protiv presude donesene u prvom stepenu stranke mogu podnijeti albu u roku od 30 dana od dana donoenja presude, odnosno, ako se presuda dostavlja u skladu s odredbama ovog zakona o dostavi, 30 dana nakon dostave prepisa presude, ako u ovom zakonu nije odreden drugi rok. U mjenicnim i ekovnim sporovima taj rok je 15 dana. (2) Blagovremeno podnesena alba sprijeava da presuda postane pravomona u dijelu koji se pobija albom. (3) O albi protiv presude odluuje drugostepeni sud.

lan 204.

(1) Stranka se moe odrei prava na albu od trenutka prijema presude. (2) Do donoenja odluke drugostepenog suda stranka moe odustati od ve podnesene albe. (3) Odricanje ili odustanak od albe ne moe se opozvati.

b) Sadraj albe

lan 205. alba mora sadrati: 1) oznaenje presude protiv koje se izjavljuje alba; 2) izjavu da se presuda pobija u cjelini ili u odreenom dijelu; 3) razlog albe; 4) potpis podnositelja albe.

lan 206.

(1) Ako alba ne sadri podatke iz lana 205. ovog zakona (nepotpuna alba), prvostepeni sud e rjeenjem protiv kojeg nije doputena alba pozvati alitelja da u roku od osam dana dopuni ili ispravi albu.


(2) Ako alitelj u roku iz stava 1. ovog lana ne postupi po traenju suda, sud e rjeenjem odbaciti albu kao nepotpunu.

lan 207.

(1) U albi se ne mogu iznositi nove injenice i predlagati novi dokazi, osim ako alitelj prui dokaze da ih bez svoje krivnje nije mogao iznijeti odnosno predloiti do zakljuenja glavne rasprave. (2) Pozivajui se na nove injenice, alitelj je duan navesti dokaze kojima bi se te injenice utvrdile, a predlauci nove dokaze, duan je navesti injenice koje tim dokazima treba utvrditi. (3) Prigovor zastare i prigovor radi prebijanja koji nisu izneseni pred prvostepenim sudom ne mogu se iznositi u albi. (4) Ako su zbog iznoenja novih injenica i predlaganja novih dokaza uzrokovani trokovi u postupku u povodu albe, te ce trokove neovisno o ishodu spora podmirivati ona stranka koja je iznijela nove injenice, odnosno predloila nove dokaze.

c) Razlozi zbog kojih se presuda moe pobijati

lan 208.

(1) Presuda se moe pobijati: 1) zbog povrede odredaba parninog postupka; 2) zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja; 3) zbog pogrene primjene materijalnog prava. (2) Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja mogu se pobijati zbog povrede odredaba parninog postupka ili zbog toga to je izjava o priznanju, odnosno o odricanju data u zabludi ili pod uticajem prisile ili prevare.

lan 209.

Povreda odredaba parninog postupka postoji ako sud u toku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo od uticaja na donoenje zakonite i pravilne presude.

lan 210.

(1) Pogreno ili nepotpuno utvreno injenicno stanje postoji kad je sud neku odlunu injenicu pogreno utvrdio, odnosno kad je nije utvrdio.


(2) Nepotpuno utvreno injenino stanje postoji i kad na to upuuju nove injenice ili novi dokazi.

lan 211.

Pogrena primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio.

d) Postupak po albi

lan 212.

alba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

lan 213.

(1) Neblagovremenu, nepotpunu ili nedoputenu albu, odbacit ce rjeenjem prvostepeni sud bez odravanja rocita. (2) alba je neblagovremena ako je podnesena nakon proteka zakonskog roka za njeno podnoenje. (3) alba je nedoputena ako je albu podnijela osoba koja nije ovlatena za podnoenje albe, ili osoba koje se odrekla ili je odustala od albe, ili ako osoba koja je podnijela albu nema pravnog interesa za podnoenje albe.

lan 214.

(1) Primjerak blagovremene, potpune i doputene albe dostavit e prvostepeni sud protivnoj stranci odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema albe. Protivna stranka moe u roku od osam dana od prijema albe podnijeti tome sudu odgovor na albu. (2) Primjerak odgovora na albu dostavit e prvostepeni sud alitelju odmah, a najkasnije u roku od osam dana od prijema odgovora na albu. (3) Neblagovremeno podnesen odgovor na albu nee se uzeti u razmatranje. (4) Podnesci primljeni nakon prijema odgovora na albu ili nakon proteka roka za odgovor na albu nee se uzimati u razmatranje, osim ukoliko sud od stranke izriito zatrai dodatno izjanjenje.


lan 215. (1) Nakon prijema odgovora na albu ili nakon proteka roka za odgovor na albu, prvostepeni sud e albu i odgovor na albu, ako je podnesen, sa svim spisima dostaviti drugostepenom sudu najkasnije u roku od osam dana. (2) Ako alitelj tvrdi da su u prvostepenom postupku povrijeene odredbe parninog postupka, sudija prvostepenog suda dat e objanjenje u povodu navoda albe koji se tiu tih povreda, a prema potrebi e provjeriti istinitost tih navoda u albi.

lan 216.

(1) Kad spisi po albi stignu drugostepenom sudu, odreduje se sudija izvjestitelj. (2) Sudija izvjestitelj moe, prema potrebi, od prvostepenog suda pribaviti izvjetaj o povredama odredaba parninog postupka i zatraiti da se radi utvrivanja tih povreda provedu provjere.

lan 217.

(1) Drugostepeni sud odluuje o albi u sjednici vijea ili na osnovu odrane rasprave. (2) Drugostepeni sud e zakazati raspravu kada ocijeni da je radi pravilnog utvrivanja injenicnog stanja potrebno pred drugostepenim sudom utvrditi nove injenice ili izvesti nove dokaze ili ponovo izvesti ve izvedene dokaze, kao i kada ocijeni da je zbog povrede odredaba parninog postupka u prvostepenom postupku potrebno odrati raspravu pred drugostepenim sudom. (3) Drugostepeni sud odrat e sjednicu vijeca, odnosno raspravu, u roku od 45 dana nakon to od prvostepenog suda primi spise po albi. (4) Drugostepeni sud ce donijeti odluku u roku od 30 dana od dana odravanja sjednice vijea na kojoj je odlueno o albi, odnosno, ako je odrana rasprava, u roku od 30 dana od dana zakljuenja rasprave.

lan 218.

(1) Na raspravu se pozivaju stranke odnosno njihovi zakonski zastupnici ili punomonici, a i oni svjedoci i vjetaci za koje sud odlui da se sasluaju. (2) Ako sa rasprave izostane alitelj, rasprava se nee odrati, a odluka e se donijeti na osnovu navoda albe i odgovora na albu. (3) Ako sa rasprave izostane stranka koja nije alitelj, sud e raspravljati o albi i donijeti odluku.


(4) U pozivu za raspravu stranka e biti upozorena na posljedice nedolaska na raspravu.

lan 219. (1) Rasprava pred drugostepenim sudom poinje kratkim izlaganjem izvjestitelja o stanju predmeta, bez iznoenja njegovog miljenja o osnovanosti albe. (2) Nakon toga procitat e se presuda ili dio presude na koji se odnosi alba, a prema potrebi i zapisnik o glavnoj raspravi pred prvostepenim sudom. Zatim e alitelj obrazloiti svoju albu, a protivna stranka odgovor na albu.

lan 220.

Ako u l. 217. do 219. ovog zakona nije to drugo odreeno, odredbe ovog zakona o glavnoj raspravi pred prvostepenim sudom na odgovarajui nain se primijenjuju i na raspravu pred drugostepenim sudom.

e) Granice ispitivanja prvostepene presude

lan 221. Drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u onom dijelu u kojem se pobija albom, u granicama razloga navedenih u albi, pazei po slubenoj dunosti na primjenu materijalnog prava i povrede odredaba parninog postupka koje se odnose na stranaku sposobnost i zastupanje.

f) Odluke drugostepenog suda o albi

lan 222.

(1) Odluke drugostepenog suda donose se nakon vijeanja glasanjem. (2) U prostoriji u kojoj se vijea i glasa mogu biti prisutni samo lanovi

Documents

Zakon o Parnicnom Postupku FBiH Integralni