Upload
jelena-muscet
View
507
Download
4
Embed Size (px)
Citation preview
Ivica Milčić, urednik-savjetnik HZRIF, [email protected]
Prikaz novog Zakona o platnom prometu,
devizno poslovanje, tečajne razlike...
Novi Zakon o platnom prometu
cilj: usklaĎenje s pravnom stečevinom EU
usvajanje: 23. 10. 2009. (NN 133/09)
stupanje na snagu: 01. 01. 2011.
Novi Zakon o platnom prometu
Platne usluge ureĎuju se istovjetno kao i u EU
Nestaje razlika izmeĎu domaćih i prekograničnih plaćanja
Može se uplaćivati i plaćati u eurima u cijeloj Europi preko
jednog jedinstvenog računa korištenjem jednog seta platnih
instrumenata kao u domaćem platnom prometu
Multivalutni račun
Promjena brojeva deviznih računa (na sličan način kao kunski –
počinje s 1),
Postojeći kunski računi postat će multivalutni,
Ako su zadovoljeni uvjeti (potpisnici)
Evidentiraju se i kunske i devizne transakcije na istom računu,
Način obračuna, naplate i obavlještavanje neće se mijenjati
IBAN klijenta se neće mijenjati
Odluka o nalozima za plaćanje
Plaćanja u domaćem i prekograničnom prometu –
multivalutni račun
Pokriva domaća i prekogranična plaćanja
Nekad nalog 14,
Način zadavanja naloga – papirnato ili elektronički
Zakon o elektroničkom potpisu
Unificiran sadržaj naloga
Obračunska plaćanja
Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima zabranjuje
ovršeniku – poslovnom subjektu plaćanja preko institucije za
platni promet ako u Jedinstvenom registru računa ima
oznaku blokade računa, odnosno zabranu raspolaganja
oročenim novčanim sredstvima.
Dosad Zakon o platnom prometu u zemlji
Novi Zakon o platnom prometu
Platne usluge se po novom Zakonu o platnom prometu grupiraju
u sedam vrsta:
Usluge polaganja gotovog novca na račun za plaćanje,
Usluge podizanja gotovog novca sa računa za plaćanje,
Usluge izvršenja platnih transakcija
Izravna terećenja,
Terećenja putem platnih kartica,
Izvršenje kreditnih transfera uključujući trajne naloge ,
Izvršenje platnih transakcija gdje su sredstva pokrivena kreditnom
linijom kroz:
Izravna terećenja,
Terećenja putem platnih kartica,
Izvršenje kreditnih transfera uključujući trajne naloge ,
Usluge izvršenja platnih usluga izdavanja ili prihvačanja platnih
instrumenata : kartice
Usluge novčane pošiljke
Usluge izvršenja platne transakcije kada se suglasnost za obavljanje
daje telekomunikacijskim ureĎajem, digitalnim ili informatičko-
tehnološkim sredstvom
Novi Zakon o platnom prometu
Platnim uslugama ne smatraju se:
Izravne platne transakcije – gotov novac bez posredovanja
posrednika izmeĎu platitelja i primatelja
Platne transakcije preko trgovačkog zastupnika ovlaštenog za
pregovaranja i sklapanje poslova o prodaji ili kupnji robe u ime
platitelja ili primatelja plaćanja
Fizički prijevoz novčanica i kovanog novca
“cash back”
Mijenjački poslovi – koji se sastoje od mijenjanja gotovog novca za
gotov novac, a novčana sredstva se ne drže na računu za plaćanje,
Platne transakcije na temelju papirnatih dokumenata ispostavljenih
pružatelju usluga radi stavljanja novca na raspolaganje primatelju
plaćanja: čekova, mjenica, vaučera, …
Platne transakcije u okviru kupoprodaja financijskih instrumenata,
Usluge tehničkih pružatelja koji podržavaju platne usluge ali ni u
jednom trenutku nisu u posjedu novčanih sredstava koja se prenose,
Usluge temeljene na izdavanju instrumenata za plaćanja u okviru
ograničene mreže pružatelja usluga,
Platne transakcije izvršene putem telekomunikacijskih, digitalnih ili
informacijsko tehnoloških ureĎaja,
Platne transakcije izmeĎu pružatelja platnih usluga,
Platne transakcije nadreĎenog i podreĎenog ili meĎu podreĎenima
istog nadreĎenog društva, bez posredovanja pružatelja platnih
usluga koji nije društvo iz iste grupe,
Podizanje gotovine na bankomatima trećih osoba, koje djeluju u
ime izdavatelja kartice, a nisu ugovorne strane u okvirnom ugovoru
s klijentom koji podiže novac s računa pod uvjetom da te osobe ne
obavljaju druge platne usluge,
Novi Zakon o platnom prometu
Više se neće u platnom prometu u RH pored prijenosa platne
poruke izmeĎu platitelja i primatelja voditi i računovodstvena
obrada (poziv na broj) i financijska disciplina.
Odluka o nalozima za plaćanje (donosi se)
Banke se time oslobaĎaju od poslova koji ne spadaju u domenu
bankarskog poslovanja te rizika provoĎenja ovrhe
Detaljnije je regulirano u Zakonu o provoĎenju ovrhe na
novčanim računima,
Proširenje vrsta institucija ovlaštenih za platni promet
Po još važećem Zakonu to su:
Banke,
Štedionice,
Hrvatska pošta,
HNB
FINA,
Kod deviznog platnog prometa to su:
Banke i
HNB
Proširenje vrsta institucija ovlaštenih za platni promet
Prema novom Zakonu vrste ovlaštenih institucija šire se i na:
Ostale kreditne institucije,
Institucije za platni promet (do ulaska u EU sjedište obvezno u RH)
Kartične kuće koje posluju izvan bankarskog sustava,
Pružatelji usluga za plaćanje računa,
Operateri mobilnih komunikacija
Institucije za elektronički novac
Europska središnja banka,
Institucije za platni promet
Na njih se primjenjuju odredbe ZTD-a
Mora dobiti odobrenje HNB-a
Djelatnost institucija za platni promet je pružanje platnih usluga
te operativnih i s njima usko povezanih pomoćnih usluga, kao što
su:
Osiguranje izvršenja platnih transakcija,
Usluge konverzije valuta za potrebe izvršenja platnih transakcija,
Usluge čuvanja,
Pohranjivanje i obrada podataka.
Institucije za platni promet
Dužne su zaštiti novčana sredstva
Imati temeljni kapital uplaćen u novcu od najmanje 1.000.000,00 kuna za sve platne
naloge osim:
Za platne usluge transakcija kad se suglasnost platitelja za izvršene transakcije daje
nekom telekomunikacijskom opremom – 400.000,00 kuna
Za usluge novčanih pošiljaka – 150.000,00 kuna.
Održavati visinu jamstvenog kapitala – ni u jednom trenutku ne smije biti manji od
temeljnog
Pružatelj i upravitelj platnog sustava mogu biti:
Institucija za platni prometu sa sjedištem u RH,
Banka (kreditna institucija) sa sjedištem u RH,
Institucija za elektronički novac
Druga pravna osoba sa sjedištem u RH osnovana kao d.d. ili
d.o.o.,
Druga pravna osoba prema posebnom zakonu,
HNB,
Podružnica pravne osobe iz inozemstva sa sj. u RH,
RH i JLPRS kad ne djeluju u svojstvu javne vlasti
Institucija za elektronički novac Zakon o elektroničkom novcu (Nar. nov,. 139/10).
»elektronički novac« jest elektronički, uključujući i magnetski, pohranjena novčana vrijednost koja je izdana nakon primitka novčanih sredstava u svrhu izvršavanja platnih transakcija u smislu zakona kojim se uređuje platni promet i koju prihvaća fizička ili pravna osoba koja nije izdavatelj tog elektroničkog novca, a koja čini novčano potraživanje prema izdavatelju,
»institucija za elektronički novac« jest pravna osoba koja je dobila odobrenje za izdavanje elektroničkog novca,
Izravne uplate novca instituciji za elektronički novac
Prilikom plaćanja – nema provjere pina ni potpisa
Rizik gubitka
Novi Zakon o platnom prometu
Što se prestaje primjenjivati?
Odluka o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem
Odluka o Jedinstvenom registru računa poslovnih subjekata (poseban Zakon)
Odluka o izvršenju naloga za plaćanje iz sredstava na računima platitelja kojise vode u
različitim bankama (poseban Zakon)
Odluka o opskrbi banaka gotovim novcem (nova osnova: Zakon o HNB)
Zakon o deviznom poslovanju: čl. 32, čl. 33., čl. 63. st 1. točka 13. i čl. 64. st.1. točka 6.
Odluka o uvjetima i načinu obavljanja pl. prometa s inozemstvom + Uputa o upotrebi šifara
osnova naplate i plaćanja u platnom prometu s inozemstvom ("Narodne novine", br.
36/2005. i 24/2006.)
Odluka o prikupljanju podataka o ostvarenom pl. prometu s inozemstvom
Očekuje se
Objava:
Odluka o nalozima za plaćanje
Odluka o načinu otvaranja transakcijskih računa
Prilog 1 - Abecedni popis država i zemalja i njihovih oznaka
Prilog 2 - Popis novčanih jedinica i drugih platnih sredstava i njihovih
oznaka
Odluka o registru institucija za platni promet
Odluka o jamstvenom kapitalu institucija za platni promet
Odluka o zaštiti novčanih sredstava korisnika platnih usluga
Poslovanje s gotovinom – do 31.12.2010.
Zakon o platnom prometu u zemlji (Nar. Nov., br. 117/01.),
Odluka o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem (Nar. Nov.,
br. 36/02.).
Zakon o porezu na dohodak (Nar. Nov., 177/04., 73/08. i
80/10)
Čl. 61. Zakona i čl. 90 Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. Nov.,
95/05-123/10.) – obveza isplate primitaka koji se smatraju
dohotkom na žiroračun.
Ograničenja u plaćanju – izravna predaja gotovog novca – do
31.12.2010.
Pravna osoba
Pravna osoba
Fizička osoba s registriranom djelatnošću
Fizička osoba - graĎanin
NE
Da do 5.000,00 kn po
računu
DA (osim Zak.o por. doh.
propisanim zabranama)
Ograničenja u plaćanju – izravna predaja gotovog novca – do
31.12.2010.
Fizička osoba s registriranom djelatnošću
Pravna osoba
Fizička osoba s registriranom djelatnošću
Fizička osoba - graĎanin
NE
Da do 5.000,00 kn po
računu
DA (osim Zak.o por. doh.
propisanim zabranama)
Ograničenja u plaćanju – izravna predaja gotovog novca – do
31.12.2010.
Fizička osoba - graĎanin
Pravna osoba
Fizička osoba s registriranom djelatnošću
Fizička osoba - graĎanin
105.000,00
105.000,00 kn
Bez ograničenja
Poslovanje stranom gotovinom
17. prosinca 2009. g. donesena je Uredba o izmjeni o dopuni Zakona o deviznom poslovanju s primjenom od 1.1.2010. (Nar. Nov., 153/09).
Od 19. travnja 2010. primjenjuje se nova devizna Odluka u svezi s gotovinskim prometom (Nar. Nov., 48/10)
Ukinuta obveza traženja odobrenja od HNB-a za gotovinske naplate i plaćanja veće od ranije propisanog iznosa
Za naplatu 25.000 € i plaćanja 3.000 €
OPREZ: Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma – 15.000 € limit.
Poslovanje stranom gotovinom
Novom odlukom propisano je da je prilikom polaganja ili dizanja
gotovine sa žiroračuna potrebno dostaviti:
Račun, ugovor, predračun
JCD – kod podizanja gotovine za plaćanje
Dokazati u roku od 60 dana da je podignuta gotovina iskorištena za
plaćanje obveza
Zadržana je obveza rezidenata da stranu gotovinu i čekove
naplaćene od rezidenata polože u roku od 3 radna dana na
žiroračun
Nisu dopuštena plaćanja i naplate u stranim sredstvima plaćanja :
za kapitalne poslove :
kupoprodaja nekretnina i zemljišta u Republici Hrvatskoj, te udjela u
trgovačkim društvima sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,
kupoprodaja udjela u investicijskim fondovima osnovanima prema
propisima Republike Hrvatske,
kupoprodaja vrijednosnih papira koji kotiraju ili su izdani u Republici Hrvatskoj
bez obzira na to glase li na stranu valutu ili kune, osim vrijednosnih papira koji su
izdani u Republici Hrvatskoj, a kotiraju u inozemstvu (zabrana iz ovog stavka ne
odnosi se na kupoprodaju na primarnom tržištu vrijednosnih papira izdanih od
Republike Hrvatske koji glase na stranu valutu
Devizna blagajna
Rezidenti mogu imati deviznu blagajnu za:
Naplate i plaćanja u stranoj gotovini nerezidentima
Po osnovi izvoza i uvoza robe i usluga,
za pružanje ugostiteljsko-turističkih (usluge noćenja, pansiona, polupansiona
i usluga prijevoza)
Pružanje usluga zračnih luka, morskih luka, marina, pristaništa i autocesta te
za opskrbu zrakoplova i brodova gorivom i mazivom i drugom potrošnom
robom
Prodaju robe s carinskog skladišta tipa “D”
Prodaju putničkih i robnih voznih isprava, neposredno ili preko putničkih
turističkih agencija, za račun nerezidenta
Za službena putovanja u inozemstvo
Naplata i plaćanje stranom gotovinom
U poslovima: Po osnovi izvoza i uvoza robe i usluga,
za pružanje ugostiteljsko-turističkih (usluge noćenja, pansiona, polupansiona
i usluga prijevoza)
Pružanje usluga zračnih luka, morskih luka, marina, pristaništa i autocesta te
za opskrbu zrakoplova i brodova gorivom i mazivom i drugom potrošnom
robom
Prodaju robe s carinskog skladišta tipa “D”
Prodaju putničkih i robnih voznih isprava, neposredno ili preko putničkih
turističkih agencija, za račun nerezidenta
Prosječno stanje devizne blagajne
Prosječno dnevno stanje devizne blagajne u jednom tromjesečju
može biti u vrijednosti do 3.000,00 €.
Prosječno stanje izračunava se tako da se zbroje dnevna stanja
svakoga dana u tromjesečju i dobiveni zbroj podijeli s brojem
kalendarskih dana u tom mjesecu.
Prosječno stanje devizne blagajne
Za potrebe službenih putovanja u inozemstvo
Prosječno dnevno stanje blagajne u tromjesečju za ove namjene
može iznositi 1.500,00 €.
Izračun prosječnog stanja isti kao i u prethodnom slučaju.
HNB može u pojedinačnim slučajevima, temeljem zahtjeva
rezidenta odobriti držanje većeg iznosa u deviznoj blagajni od
propisanih limita.
Takvo odobrenje se izdaje za pojedinačne slučajeve ili na rok do
godine dana.
Devizna blagajnjna
Transakcije plaćanja i naplate mogu se realizirati:
Gotovinski,
U stranoj valuti
Čekovima i
Bezgotovinski (prijenos s računa pravne osobe ili poduzetnika
pojedinca na račun rezidenta fizičke osobe koja ima pravo na
nadoknadu troškova službenog puta, uključujući i pravo na
dnevnicu.
Primjer.: Uplata u deviznu blagajnu za
potrebe službenog puta
Za potrebe službenog puta u inozemstvo rezident daje banci Nalog 14 – šifra osnove 285.
U nalogu 14 navodi ime i prezime osobe koja službeno putuje u inozemstvo ili
Ako rezident podiže stranu gotovinu u svrhu pologa u vlastitu deviznu blagajne unijet će umjesto imena i prezimena tekst “za polog u deviznu blagajnu u svrhu službenog putovanja u inozemstvo”
Ako osoba koja putuje u inozemstvo iznosi stranu gotovinu podignutu iz devizne blagajne rezidenta, tada rezident sam izdaje potvrdu koja pravda iznošenje strane gotovine u službene svrhe.
U potvrdu se unosi serijski broj potvrde, ime osobe koja putuje, zemlju u koju putuje, svota koja se iznosi i valuta koja se iznosi. – preko 10.000€ obvezna prijava cariniku
Primjer.: Uplata u deviznu blagajnu za
potrebe službenog puta
Po obavljenom službenom putu rezident ispostavlja obračun.
Ako je obračunom utvrĎeno da je isplaćena akontacija manja od
obračunatih troškova, razlika se isplaćuje na isti način kao što je
to učinjeno i po akontaciji.
Ako je obračunom utvrĎeno da je akontacija isplaćena u većem
iznosu od utvrĎenih troškova, razlika u stranoj gotovini se vraća
na devizni račun (nalog 10) ili ostaje u deviznoj blagajni u
namjeni službenih putovanja u inozemstvo.
Primjer.: Uplata u deviznu blagajnu za
potrebe službenog puta
Trgovačko društvo Gora d.o.o. Upućuje svog zaposlenika na
službeni put u Italiju. Zaposleniku je odobrena akontacija za
potrebe službenog putovanja u iznosu 500 €. Po povratku sa
službenog puta zaposlenik u svom putnom nalogu iskazuje
slijedeće troškove:
Dnevnica 350,00 €
Cestarine 50,00 €
Račun za hotel 450,00 €
Ukupno : 850,00 €
Upotreba priv. automobila : 2.800,00 kn
Primjer.: Uplata u deviznu blagajnu za
potrebe službenog puta
Ukupno isplaćena akontacija : 500,00 €
Dug zaposleniku: Po osnovi troškova u inozemstvu i dnevnici: 350,00 € Po osnovi automobila: 2.800,00 kn
Poslovna dokumentacija – koraci: Putni nalog Nalog 14 – banka Uplatnica u deviznu blagajnu Isplatnica iz devizne blagajne – akontacija zaposleniku
Obračun putnog naloga Isplata iz glavne blagajne – upotreba priv. automobila u sl. svrhe Nalog 14 – banka Uplatnica u deviznu blagajnu Isplatnica iz devizne blagajne (zaposleniku)
Blagajnički dnevnik u € br.1.
Primljena je gotovina sa deviznog računa: 500,00€
Isplaćen je predujam za službeni put: 500,00€
UKUPAN DNEVNI PRIMITAK: 500,00€
UKUPAN DNEVNI IZDATAK: 500,00€
Prethodno stanje devizne blagajne : 0,00€
Novo stanje devizne blagajne: 0,00€
Knjiženje r.b. Opis Iznos Konto
Duguje Potražuje
Stanje deviznog računa € (2.000,00 € x
7,4 s.t.HNB)
14.800,00 103
Stanje kunske blagajne 3.000,00 102
1. Izvod sa deviznog rn–N 14 (500,00€ x
7,4 s.t.HNB)
3.700,00 1039 103
2. Uplatnica u dev. blg. 3.700,00 105 1039
3. Isplatnica iz dev. blg. 3.700,00 1651 105
4. Obračun PN (sr.t.HNB=7,4)
-Dnevnice (350€xsr.t.HNB)
-Cestarine (50€xsr.t.HNB)
-Račun hotel(450xsr.t.HNB)
-Priv.auto u sl. svrhe
6.290,00
2.590,00
370,00
3.330,00
2.800,00
4401
4106
4425
4424
263
102
5. Izvod sa deviznog rn-N 14 (350€ x 7,4
sr.t.HNB
2.590,00 1039 103
6. Uplatnica u dev. blg. 2.590,00 105 1039
7. Zatvaranje obveze
- Isplata razlike
6.290,00 263 1651
105
Primjer.: Uplata u deviznu blagajnu za
potrebe službenog puta
Trgovačko društvo Gora d.o.o. Upućuje svog zaposlenika na
službeni put u Italiju. Zaposleniku je odobrena akontacija za
potrebe službenog putovanja u iznosu 1.000 €. Po povratku sa
službenog puta zaposlenik u svom putnom nalogu iskazuje
slijedeće troškove:
Dnevnica 350,00 €
Cestarine 50,00 €
Račun za hotel 450,00 €
Ukupno : 850,00 €
Upotreba priv. automobila : 2.800,00 kn
Primjer.: Uplata u deviznu blagajnu za
potrebe službenog puta
Ukupno isplaćena akontacija : 1.000,00 €
Potraživanje od zaposlenika za povrat: 250,00€
Dug zaposleniku: Po osnovi automobila: 2.800,00 kn
Poslovna dokumentacija – koraci: Putni nalog Nalog 14 – banka 1.000,00 € Uplatnica u deviznu blagajnu Isplatnica iz devizne blagajne – akontacija zaposleniku
Obračun putnog naloga Isplata iz glavne blagajne – upotreba priv. automobila u sl. svrhe Uplatnica u deviznu blagajnu – povrat novca Isplatnica iz devizne blagajne Nalog 10 – banka
Knjiženje r.b. Opis Iznos Konto
Duguje Potražuje
Stanje deviznog računa € (2.000,00 € x
7,4 s.t.HNB)
14.800,00 103
Stanje kunske blagajne 3.000,00 102
1. Izvod sa deviznog rn–N 14 (1.000,00€
x 7,4 s.t.HNB)
7.400,00 1039 103
2. Uplatnica u dev. blg. 7.400,00 105 1039
3. Isplatnica iz dev. blg. 7.400,00 1651 105
4. Obračun PN (sr.t.HNB=7,4)
-Dnevnice (350€xsr.t.HNB)
-Cestarine (50€xsr.t.HNB)
-Račun hotel(450xsr.t.HNB)
-Priv.auto u sl. svrhe
6.290,00
2.590,00
370,00
3.330,00
2.800,00
4401
4106
4425
4424
263
102
5. Obračun obveze prema zaposleniku 6.290,00 263 1651
6. Uplata zaposlenika u dev. blg. 250,00€
x sr.t.HNB
1.850,00 263 105
7. Isplatnica iz dev.blg. povrat deviza 1.850,00 1039 105
8. Izvod sa dev.rn – N 14 1.850,00 103 1039
Napomena
U slučaju službenog putovanja u inozemstvo, uz putni nalog
treba priložiti pisani dokaz o tečaju nacionalne valute, ako su
troškovi nastali u nacionalnoj valuti zemlje za koju dnevnica nije
propisana u njenoj valuti već u eurima.
Tečaj nacionalne valute u odnosu na valutu u kojoj je utvrĎena
dnevnica za tu zemlju.
Tečajne razlike Transakcije u stranoj valuti potrebno je evidentirati u
funkcionalnoj valutu, tj. valuti primarnog ekonomskog okruženja
– RH – kuna,
Na iznos u stranoj valuti primjenjuje se spot tečaj – srednji tečaj
HNB,
Tečajne razlike nastaju:
naplate potraživanja ili podmirivanja obveze u stranoj valuti ako
postoji promjena tečaja izmeĎu datuma transakcije i datuma namire,
iskazivanja monetarnih stavaka u stranoj valuti na datum bilance
primjenom zaključnog tečaja (spot tečaj na datum bilance - srednji
tečaj HNB-a) ako postoji promjena tečaja izmeĎu datuma
transakcije i datuma bilance.
Tečajne razlike
Tečajne razlike priznaju se u računu dobiti i gubitka kao
prihod (pozitivne tečajne razlike) ili kao rashod (negativne
tečajne razlike).
Pozitivne tečajne razlike nastaju:
kod potraživanja u slučaju kada je tečaj strane valute na dan naplate ili na
datum bilance viši od tečaja strane valute po kojem je potraživanje
evidentirano u knjigovodstvu,
kod obveza u slučaju kada je tečaj strane valute na dan
podmirivanja ili na datum bilance niži od tečaja strane valute po kojem je
obveza evidentirana u knjigovodstvu.
Tečajne razlike Negativne tečajne razlike nastaju:
kod potraživanja u slučaju kada je tečaj strane valute na dan naplate ili na
datum bilance niži od tečaja strane valute po kojem je potraživanje
evidentirano u knjigovodstvu,
kod obveza u slučaju kada je tečaj strane valute na dan podmirivanja ili na
datum bilance viši od tečaja strane valute po kojem je obveza evidentirana
u knjigovodstvu.
Primjer – pozitivne tečajne razlike Gama d.o.o. ima u svom knjigovodstvu evidentirano:
1) Potraživanje u iznosu od 10.854,35 EUR po osnovi izvoza robe po tečaju 1 EUR =
7,22 kn na dan transakcije 24. 10. 2009. godine, isto potraživanje naplaćeno je na dan
27. 11. 2009. kada je srednji tečaj HNB-a bio 1 EUR = 7,31 kn,
2)Potraživanje u iznosu od 6.580,00 EUR po osnovi izvoza robe po tečaju 1 EUR =
7,23 kn na dan transakcije 04. 11. 2009. godine - potraživanje nije naplaćeno do 31.
12. 2009. godine,
3) Obvezu u iznosu od 5.000,00 EUR po osnovi uvoza robe po tečaju 1 EUR = 7,31 kn
na dan transakcije 26. 11. 2009. godine, ista obveza je plaćena 28. 12. 2009. godine
kada je srednji tečaj HNB-a bio 1 EUR = 7,29 kn,
4) Obvezu u iznosu od 4.800,00 EUR po osnovi uvoza robe po tečaju 1 EUR = 7,32 kn
na dan transakcije 24. 11. 2009. godine - obveza nije plaćena do 31. 12. 2009. godine.
Zaključni tečaj na dan 31. 12. 2009. godine bio je 1 EUR = 7,30 kn (pretpostavka s obzirom
da je tekst pripremljen prije navedenog datuma).
Primjer – pozitivne tečajne razlike Ad 1) Potraživanje = 10.854,35 EUR x 7,22 = 78.368,41 kn
Kunska protuvrijednost na dan naplate = 10.854,35 EUR x 7,31 = 79.345,30 kn
Pozitivna tečajna razlika = 79.345,30 kn - 78.368,41 kn = 976,89 kn
Ad 2) Potraživanje = 6.580,00 EUR x 7,23 = 47.573,40 kn
Kunska protuvrijednost na datum bilance = 6.580,00 EUR x 7,30 = 48.034,00 kn
Pozitivna tečajna razlika = 48.034,00 kn - 47.573,40 kn = 460,60 kn
Ad 3) Obveza = 5.000,00 EUR x 7,31 = 36.550,00 kn
Kunska protuvrijednost na dan plaćanja = 5.000,00 EUR x 7,29 = 36.450,00 kn
Pozitivna tečajna razlika = 36.550,00 kn - 36.450,00 kn = 100,00 kn
Ad 4) Obveza = 4.800,00 EUR x 7,32 = 35.136,00 kn
Kunska protuvrijednost na datum bilance = 4.800,00 EUR x 7,30 = 35.040,00 kn
Pozitivna tečajna razlika = 35.136,00 kn - 35.040,00 kn = 96,00 kn
Primjer – pozitivne tečajne razlike r.b. Opis Iznos (kn) Konto
Duguje Potražuje
Ad 1) Stanje potraživanja od kupca iz
inozemstva
S = 10.854,35 €
(78.368,41 kn)
122
Naplaćeno je potraživanje u
iznosu od 10.854,35 € na dan
27.11.
79.345,30
78.368,41
976,89
103
122
7740
Ad 2) Stanje potraživanja od kupca iz
inozemstva
S = 6.580,00 €
(47.573,40 kn)
122
Iskazivanje potraživanja po
zaključnom tečaju na datum
bilance
460,60 122 7740
Primjer – pozitivne tečajne razlike
r.b. Opis Iznos (kn) Konto
Duguje Potražuje
Ad 3) Stanje obveza prema inozemnom
dobavljaču
S = 5.000,00 €
(36.550,00 kn)
222
Plaćena je obveza u iznosu od
5.000,00 € na dan 28.12.
36.450,00
100,00
36.550,00
222
103
7742
Ad 4) Stanje obveze prema inozemnom
dobavljaču
S = 4.800,00
(35.136,00)
222
Iskazivanje obveze po zaključnom
tečaju na datum bilance
96,00
96,00
7742
222
Primjer – negativne tečajne razlike Gama d.o.o. ima u svom knjigovodstvu evidentirano:
1) Potraživanje u iznosu od 8.750,00 USD po osnovi izvoza robe po tečaju 1 USD = 5,17 kn na dan transakcije 03. 09. 2009. godine, isto potraživanje naplaćeno je na dan 28. 12. 2009. kada je srednji tečaj HNB-a bio
1 USD = 5,06 kn,
2) Potraživanje u iznosu od 7.250,00 EUR po osnovi izvoza robe po tečaju 1 EUR = 7,46 kn na dan transakcije 31. 03. 2009.godine - potraživanje
nije naplaćeno do 31. 12. 2009. godine,
3) Obvezu u iznosu od 12.820,00 EUR po osnovi uvoza robe po tečaju 1 EUR = 7,22 kn na dan transakcije 30. 10. 2009. godine, - ista obveza je
plaćena 28. 12. 2009. godine kada je srednjitečaj HNB-a bio 1 EUR = 7,29 kn,
4) Obvezu po inozemnom kreditu u iznosu od 50.000,00 CHF po tečaju 1 CHF = 4,79 kn na dan transakcije 31. 07. 2009.godine - obveza nije
plaćena do 31. 12. 2009. godine,Zaključni tečaj na dan 31. 12. 2009. godine bio je 1 EUR = 7,30 kn i 1 CHF = 4,90 kn (pretpostavka s obzirom da je tekst pripremljen prije navedenog datuma).
Primjer – negativne tečajne razlike Ad 1) Potraživanje = 8.750,00 USD x 5,17 = 45.237,50 kn Kunska
protuvrijednost na dan naplate = 8.750,00 USD x 5,06 = 44.275,00 kn
Negativna tečajna razlika = 45.237,50 kn - 44.275,00 kn = 962,50 kn
Ad 2) Potraživanje = 7.250,00 EUR x 7,46 = 54.085,00 kn Kunska protuvrijednost na datum bilance = 7.250,00 EUR x 7,30 = 52.925,00 kn
Negativna tečajna razlika = 54.085,00 kn - 52.925,00 kn = 1.160,00 kn
Ad 3) Obveza = 12.820,00 EUR x 7,22 = 92.560,40 kn Kunska protuvrijednost na dan plaćanja 12.820,00 EUR x 7,29 = 93.457,80 kn
Negativna tečajna razlika = 93.457,80 kn - 92.560,40 kn =897,40 kn
Ad 4) Obveza 50.000,00 CHF x 4,79 = 239.500,00 kn Kunska protuvrijednost na datum bilance = 50.000,00 CHF x 4,90 = 245.000,00 kn
Negativna tečajna razlika = 245.000,00 kn - 239.500,00 kn = 5.500,00 kn
Primjer – negativne tečajne razlike
r.b. Opis Iznos (kn) Konto
Duguje Potražuje
Ad 1) Stanje potraživanja od kupca iz
inozemstva
S = 8.750,00 $
(45.237,50)
122
Naplaćeno je potraživanje u
iznosu od 8.750,00 $ na dan
28.12.
44.275,00
45.237,50
962,50
103
7252
122
Ad 2) Stanje potraživanja od kupaca iz
inozemstva
S = 7.250,00 €
(54.085,00)
122
Iskazivanje potraživanja po
zaključnom tečaju na datum
bilance
1.160,00
1.160,00
7252
122
Primjer – negativne tečajne razlike
r.b. Opis Iznos (kn) Konto
Duguje Potražuje
Ad 3) Stanje obveze prema inozemnom
dobavljaču
S=12.820,00
(92.560,40)
222
Plaćena je obveza u iznosu od
12.820,00 € na dan 28.12.
93.457,80
897,40
92,560,40
7250
222
103
Ad 4) Stanje obveza po inozemnom
kreditu
S = 50.000,00 CHF
(239.500,00 kn)
2561
Iskazivanje obveze po
zaključnom tečaju na datum
bilance
5.500,00
7251
2561
Licence, software... MRS 38 – nematerijalna imovina
HSFI 5 – dugotrajna nematerijalna imovina
MRS 16 – razgraničenje – hardware – software (materijalna – nematerijalna imovina)
Porez na dobit po odbitku
15% - osnovna stopa Na kamate, autorska prava, prava na reprodukciju, patente, licence, zaštitni
znak, dizajn illi model, proizvodni postupak, formule, nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno iskustvo...
20% - dodatna stopa (popis država objavljen na str. Mfin) –
Sve usluge (osim izrijekom pobrojanih) koje su plaćene osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave izvan EU u kojima je opća ili prosječna stopa oporezivanja dobiti niža od 12,5%
Hvala na pozornosti !