Zakon o Rudarstvu Sl.novine FBiH 26/10

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Zakon o rudarstvu Federacije BiH

Text of Zakon o Rudarstvu Sl.novine FBiH 26/10

ZAKON O RADU

ZAKONO RUDARSTVU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

I. OPE ODREDBE

lan 1.

Predmet Zakona

Ovim zakonom ureuje se: pravni status rudnog blaga, odnosno mineralnih sirovina, nain i uvjeti upravljanja mineralnim sirovinama, zatita, izvoenje rudarskih radova, mjere zatite na radu, obustava izvoenja i trajni prekid rudarskih radova, tehnika dokumentacija i projektovanje, rudarska mjerenja i rudarski planovi, inspekcijski nadzor, zatita i ureenje prostora, kaznene odredbe i druga pitanja vezana uz upravljanje mineralnim sirovinama na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).Rudno blago je dobro od opeg interesa i pod posebnom je zatitom.

lan 2.

Znaenje izraza

Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedea znaenja:mineralne sirovine su neobnovljiva i obnovljiva prirodna bogatstva koja je mogue neposredno ili posredno privredno koristiti;upravljanje mineralnim sirovinama obuhvata sve postupke i radnje potrebne za (optimalnu) eksploataciju i koritenje mineralnih sirovina;rudnik je ogranieni zemljini prostor gdje se vri eksploatacija mineralnih sirovina ukljuujui opremu, maine, zgrade, graevinsku infrastrukturu, deponije, odlagalita, skladita i druge objekte potrebne za izvoenje rudarskih radova;rudnik u pravnom smislu je privredno drutvo ija je osnovna djelatnost eksploatacija mineralnih sirovina;rudarski objekt je objekt u eksploatacionom polju na povrini i/ili ispod zemlje namijenjen eksploataciji mineralnih sirovina i izvoenju drugih rudarskih radova koji nisu direktno vezani uz eksploataciju mineralnih sirovina;rudarska infrastruktura su objekti rudnika potrebni od poetka do zavretka radova na eksploataciji mineralnih sirovina (pristupni putevi, elektroureaji i objekti, objekti vodosnabdijevanja, zgrade za ljude i opremu i dr.);prostor za otkopavanje je prostor na povrini i/ili ispod zemlje, sastoji se od zemljita za pristup i zemljita odreenog za eksploataciju mineralnih sirovina, oznaen graninim linijama izmeu odreenih geografskih koordinata povezanih na geodetsku mreu;plan - karta rudnikog prostora je katastarska karta u propisanom mjerilu sa oznaenim granicama i brojevima parcela, koja na poetku eksploatacije ne smije biti starija od est mjeseci i mora se najmanje jednom godinje dopunjavati;eksploatacija je vaenje mineralne sirovine iz leita i njena prerada ili oplemenjivanje;vaenje obuhvata sve potrebne radnje da se doe do mineralne sirovine u leitu - otvaranje, priprema za otkopavanje, otkopavanje i doprema na obogaivanje i /ili skladitenje;buotinska eksploatacija ukljuuje sve potrebne radnje da se leite pripremi za crpljenje, da se crpljenje izvede i mineralna sirovina ukljui u preradu;prerada ili oplemenjivanje mineralnih sirovina, prema ovom zakonu, jeste odabiranje, sortiranje, odrobljenje, mljevenje i suenje mineralne sirovine,odvajanje korisnog minerala od pratee jalovine, te odvajanje pojedinih mineralnih komponenata, kao i odstranjivanje neistoa i vode iz nafte i prirodnog gasa kada su navedene radnje u tehnolokoj vezi sa eksploatacijom;skladitenje ukljuuje sve potrebne radnje za uskladitenje mineralnih sirovina u vrstom, rasutom, tekuem i gasovitom stanju;rekultivacija naputenih i eksploatacionih prostora, ukljuuje sve radnje koje je potrebno izvriti na rudnikom prostoru u cilju zavrne sanacije i revitalizacije povrina degradiranih rudarskim radovima u skladu sa rudarskim projektom;eksploataciono polje je dio zemljine povrine ogranieno pravim linijama, prirodnim ili vjetakim granicama koje se prostiru do odreene dubine zemlje izmeu vertikalnih ravni poloenih kroz te granice, sa oznaenim takama i definiranim koordinatama;geoloka sredina za skladitenje ugljovodonika je poseban oblik skladita koji se izrauje u kompaktnom i neraspucalom stijenskom masivu;geotermalni energetski izvor je izvor toplote uvjetovan zemljinom toplotom koja se odraava kroz termalne fluide i toplotni efekt stijena;sigurnosni stub je zatitno podruje gdje nije dozvoljeno otkopavanje mineralnih sirovina, kojim se zatiuju podzemni i povrinski objekti i dobra od opeg interesa;metoda otkopavanja je niz tehnikih postupaka, mjera, procesa i redoslijeda radnji kod otkopavanja mineralnih sirovina sa rudarskim radovima u okviru konstrukcijski odreenih elemenata otkopnog polja ili otkopnog radilita;jama je rudarski objekt sa podzemnim nainom eksploatacije;postrojenje je skup ureaja i instalacija povezanih u funkcionalnu cjelinu kod kojih zajednika funkcija slui istom zajednikom cilju;otkopno polje ili revir je ogranieno podruje za otkopavanje sa zasebnim ulaznim i izlaznim komunikacijskim putevima i putevima za zranu struju sa specifinim konstrukciono odreenim elementima, koje se moe podijeliti na blokove, etae, horizonte i pojedinana radilita;otkopno radilite je dio otkopnog polja gdje se izvode radovi. Radilita imaju svoj naziv;klasifikacija i kategorizacija mineralnih sirovina je postupak kojim se mineralne sirovine razvrstavaju u klase i kategorije prema osobinama, mogunostima primjene, izdanostima, stepenu istraenosti i ekonomske opravdanosti;rezerve mineralnih sirovina su koliine mineralnih sirovina utvrene u leitu;pojave mineralnih sirovina su mineralne sirovine koje nisu dovoljno istraene ili izdane za ekonominu eksploataciju;rudno blago su sve mineralne sirovine iz lana 7. ovog zakona koje se eksploatiu pod uvjetima i na nain propisan ovim zakonom;pristupno zemljite je zemljite preko kojeg je mogu pristup do prostora za eksploataciju;pojava opasnosti je svaka pojava u procesu eksploatacije mineralnih sirovina i drugih radova koja ugroava zdravlje i ivot ljudi, imovinu i okoli;rudarska metoda iskopa i ugradnja osnovne podgrade pri izradi podzemnih rudarskih prostorija je metoda koja omoguava stabilnost i samonosivost prostora osiguranog osnovnom podgradom;rudarski radovi su radovi koji se izvode u svrhu istraivanja i eksploatacij mineralnih sirovina;rudarska metoda rada je metoda kod koje se primjenjuje tehnologija odreena tehnikim propisima i propisima iz oblasti zatite na radu u rudarstvu;jedinica mjere mineralne sirovine u vrstom stanju je kubni metar mineralne sirovine u leitu;vrsto stanje mineralne sirovine podrazumijeva primarno stanje mineralne sirovine u leitu;povrinski kop je rudarski objekt sa povrinskim nainom eksploatacije mineralnih sirovina;podzemno spremite je ureen prostor za podzemno spremanje gasova, tenosti (osim vode) i vrstih materija;izvoa je privredno drutvo koje ima odobrenje nadlenog organa za izvoenje rudarskih radova ili pojedinih tehnolokih cjelina;izvoa rudarskih i drugih radova je privredno drutvo koje je upisano u sudski registar i koje je organu nadlenom za inspekcijski nadzor dostavilo obavjetenje o poetku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uvjeta tehnike opremljenosti, zatite na radu, zatite i unapreenja ivotne sredine i drugih uvjeta propisanih za obavljanje te ili tih djelatnosti;rudnike vode su vode koje se nalaze na prostoru gdje se vri ili je zavrena eksploatacija mineralnih sirovina, odlagalitima iskopanog zemljanog materijala, jalovitima i koje se dreniraju u susjedna vodna tijela ukljuujui povrinske vodne tokove, podzemne vode, jezera, movare i more.

lan 3.

Svrha Zakona

Svrha ovog Zakona je upravljanje mineralnim sirovinama s ciljem:postizanja racionalne i odrive eksploatacije mineralnih sirovina;postizanja drutvenog i privrednog razvoja;zatite rudnog blaga;osiguranja uestvovanja javnosti u donoenju odluka koje se odnose na rudna bogatstva; iupravljanje mineralnim sirovinama obuhvata sve postupke i radnje potrebne za optimalnu eksploataciju i koritenje mineralnih sirovina koje e vriti federalna, odnosno kantonalna vlast.

lan 4.

Upravljanje mineralnim sirovinama

Upravljanje mineralnim sirovinama je u nadlenosti Federacije i kantona koji u skladu sa ovim Zakonom programiraju, planiraju i nadziru eksploataciju mineralnih sirovina uz osiguranje njihovog racionalnog iskoritenja u skladu sa propisima o sigurnosti rudarskih objekata i zaposlenih i o zatiti okolia i prirodnih vrijednosti.

lan 5.

Primjena Zakona

Ovaj Zakon se ne primjenjuje na djelatnosti vezane uz vrenje prijevoza mineralnih sirovina (tereta) u: eljeznikom prijevozu na prugama javnog saobraaja, drumskom saobraaju na javnim cestama, u pomorskom i rijenom prijevozu, zranom prijevozu, cjevovodnom transportu od predajne stanice, odnosno od uvoenja u sabirni cjevovod ili od posljednje mjerne stanice za izlaz, ukoliko taj cjevovod slui za neposrednu i iskljuivu predaju treim licima i drugim pogonima ija djelatnost nije eksploatacija i priprema mineralnih sirovina.Upravljanje vodama vri se prema posebnom zakonu.

lan 6.

Rudarska djelatnost

Rudarska djelatnost, u smislu ovog zakona, obuhvata: rudarske istrane radove, eksploataciju mineralnih sirovina ukljuujui otvaranje, pripremanje, otkopavanje, transport, odlaganje, dopremu, preradu i uskladitenje mineralnih sirovina, izradu i reviziju tehnike dokumentacije za tu djelatnost (izvjetaji, studije, elaborati, planovi i projekti), sanaciju i tehniku rekultivaciju zemljita oteenog rudarskim radovima.

lan 7.

Mineralne sirovine

Mineralnim sirovinama, u smislu ovog zakona, smatraju se sve organske i neorganske mineralne sirovine koje se nalaze u vrstom, tenom i gasovitom stanju, u primarnom obliku (leitu) ili u nanosima, jalovitima, topionikim troskama i prirodnim rastvorima i to:energetske mineralne sirovine - sve vrste fosilnih ugljeva, ugljovodonici u vrstom, tenom i gasovitom stanju, sve vrste bituminoznih i uljnih stijena, ostali gasovi koji se nalaze u zemlji i radioaktivne mineralne sirovine;mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali i njihova jedinjenja;sve vrste soli i solnih voda i gasovi koji se sa njima javljaju;nemetalne mineralne sirovine: abrazivi, azbesti, barit, bentonit, bijeli boksit, cementni laporci, dijatomit, dolomit, feldspat, fluori