BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE Federalno ministarstvo poljoprivrede,

vodoprivrede i umarstva

ZAKON O SJEMENU I SADNOM MATERIJALU

UMSKIH I HORTIKULTURNIH VRSTA DRVEA I GRMLJA

ZAKON

O SJEMENU I SADNOM MATERIJALU UMSKIH I HORTIKULTURNIH VRSTA DRVEA I GRMLJA

I OSNOVNE ODREDBE

lan 1.

Ovim zakonom ureuje se registracija i nain voenja registara, umsko i hortikulturno sjeme, umski i hortikulturni sadni materijal, kontrola uvoza reproduktivnog materijala, naknada trokova, upravni nadzor nad provoenjem ovog Zakona, kaznene odredbe i druga pitanja od znaaja za provoenje jedinstvenog sistema umskog i hortikulturnog sjemenarstva i rasadniarstva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).

Cilj ovog zakona je obezbjeivanje kvalitetnog reproduktivnog materijala umskih i hortikulturnih vrsta drvea i grmlja radi pospjeivanja ekonomine proizvodnje u umarstvu i hortikulturi, uvanje okruenja, bioloke bezbjednosti i zatite potroaa.

lan 2.

Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju slijedee znaenje: 1. umsko i hortikulturno sjeme (u daljem tekstu: sjeme) jesu generativni dijelovi umskog i

hortikulturnog drvea i grmlja koji slue za sjetvu i proizvodnju umskih i hortikulturnih sadnica;

2. umske i hortikulturne sadnice (u daljem tekstu: sadnice) su biljke dobijene iz generativnih ili vegetativnih dijelova umskog i hortikulturnog drvea i grmlja, a slue za poumljavanje, obnovu uma i ureenje okolia;

3. sjemensko stablo je stablo sa kojeg se dobija reproduktivni materijal; 4. sjemenska sastojina ili sjemenska zona je dio umskog kompleksa izdvojen na osnovu

fenotipskih karakteristika stabala; 5. priznata sjemenska sastojina ili sjemenska zona je dio umskog kompleksa izdvojen na osnovu

fenotipskih karakteristika stabala, u kojem su provedene mjere njege, a ija je osnovna namjena proizvodnja reproduktivnog materijala;

6. sjemenska plantaa je izolovani zasad odabranih klonova ili potomstva punih ili polu srodnika namijenjen za proizvodnju ploda i sjemena, koji esto i obilno plodonosi, a sjeme se lako sakuplja;

7. roditeljska stabla su stabla od kojih je proizvedeno potomstvo kontrolisanim ili slobodnim opraivanjem;

8. klon je grupa individua (rameta) proizvedenih vegetativno od jedne matine biljke (ortete); 9. klonska smjea je smjea identifikovanih klonova u utvrenom odnosu; 10. klonski arhiv je viegodinji nasad i matinjak klonova namijenjen ouvanju genetikog fonda i

varijabilnosti vrste; 11. matinjak i centralni matinjak je zasad koji slui za vegetativno razmnoavanje, odnosno

proizvodnju hortikulturnog materijala; 12. potomstvo koje ine puni srodnici (full sib) je potomstvo poznatih roditeljskih stabala, a

polusrodnika (half sib) je potomstvo poznatog materinskog stabla dobijeno iz slobodnog opraivanja;

13. provenijencija - porijeklo je jedno ili vie podruja slinih ekolokih karakteristika u kojem sastojine pojedinih vrsta, podvrsta ili varijeteta pokazuju sline fenotipske ili genetske karakteristike;

14. rasadnik je posebno ureena povrina zemljita na kojoj se kroz sistem tehnoloko-tehnikih postupaka proizvodi reproduktivni materijal;

15. promet reproduktivnog materijala je kupovina, prodaja, uvoz, usluno posredovanje, davanje bez naknada (poklon, ustupanje i sl.) i razmjena reproduktivnog materijala;

16. partija sjemena je sjeme iste vrste drvea, koje potie od istog polaznog materijala i koje je na isti nain i iste sezone sakupljano, doraeno i uskladiteno.

lan 3.

Odredbe ovog zakona odnose se na reproduktivni materijal sljedeih vrsta umskog drvea: - Abies alba Mill. obina jela - Abies cephalonica Loud. grka jela - Abies pinsapo Boiss. panska, andaluzijska jela - Acer platanoides L. mlije, mljeak - Acer pseudoplatanus L. gorski (bijeli) javor - Alnus spp. i hibridi izmeu ovih vrsta johe - Betula pendula Roth breza bradaviava - Betula pubescens Ehrh. maljava breza - Carpinus betulus L. grab obini - Castanea sativa Mill. kesten pitomi - Cedrus atlantica Manetti ex Carr. atlaski cedar - Cedrus libani Loud. libanonski cedar - Fagus sylvatica L. bukva obina, evropska - Fraxinus angustifolia Vahl. poljski jasen - Fraxinus excelsior L. bijeli jasen - Juglans regia L. orah obini - Juglans nigra L. crni orah - Larix decidua Mill. evropski ari - Picea abies (L.) Karsten obina smra - Picea omorika (Pani) Purk. Panieva omorika - Picea sitchensis (Bong.) Carr. sitkanska smra - Pinus brutia Ten. brucijski bor - Pinus halepensis Mill. alepski, bili bor - Pinus leucodermis Antoine munika - Pinus nigra Arnold crni bor - Pinus pinaster Ait. primorski bor - Pinus pinea L. pinija, pinj - Pinus silvestris L. bijeli bor - Populs spp. i hibridi izmeu ovih vrsta - Prunus avium L. trenja divlja - Pseudotsuga menziessi Franco obina amerika duglazija - Pyrus pyraster Burgsd. divlja kruka - Quercus cerris L. - cer - Quercus frainetto Tenore sladun - Quercus ilex L. esvina, crnika - Quercus petraea Liebl. - kitnjak - Quercus pubescens Willd. medunac - Quercus robur L. lunjak - Quercus rubra L. crveni ameriki hrast - Robinia pseudoacacia L. -bagrem - Salix spp. i njihovi hibridi - Sorbus spp.

- Tilia cordata Mill.lipa malolisna - Tilia platyphyllos Scop. lipa velelisna

Odredbe ovog zakona odnose se i na reproduktivni materijal drugih vrsta umskog drvea kada se isti proizvodi za potrebe podizanja i vjetakog obnavljanja uma i ureenje okolia.

lan 4.

Poslove u djelatnosti sjemenarstva i rasadniarstva utvrene ovim zakonom obavljaju

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo), Federalna uprava za umarstvo (u daljem tekstu: Federalna uprava), kantonalna ministarstva nadlena za poslove umarstva (u daljem tekstu: kantonalno ministarstvo), kantonalne uprave za umarstvo (u daljem tekstu: kantonalna uprava) kao i naune ili nauno-istraivake ustanove i druge ustanove koje ispunjavaju uslove utvrene ovim zakonom a koje ovlasti Federalno ministarstvo (u daljem tekstu: ovlatene ustanove).

Radi praenja stanja u sjemenarstvu i rasadniarstvu kantonalna ministarstva, kantonalne uprave i ovlatene ustanove iz stava 1. ovog lana duni su o obavljanju poslova iz ove djelatnosti najmanje jednom godinje izvjetavati Federalno ministarstvo i Federalnu upravu i to najkasnije do 31. decembra tekue godine.

lan 5.

Na prijedlog kantonalnog umsko-privrednog drutva, uz prethodno pribavljeno miljenje kantonalne uprave, Federalno ministarstvo e utvrditi granice umskih sjemenskih sastojina i sjemenskih zona odreene vrste umskog drvea i utvrditi povrine sjemenskih sastojina za sakupljanje sjemena.

Program za gospodarenje sjemenskim sastojinama i sjemenskim zonama i njegovu reviziju izrauje ovlatena ustanova.

Odredbe st. 1. i 2. ovog lana ne odnose se na endemine i subendemine vrste, te spontane prirodne hibride koje nalazimo u naim umama.

Uslove koje moraju zadovoljavati ovlatene ustanove iz stava 2. ovog lana propisat e federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva (u daljem tekstu: federalni ministar). II REGISTRACIJA I NAIN VOENJA REGISTARA

lan 6.

U obavljanju poslova sjemenarstva i rasadniarstva umskih i hortikulturnih vrsta drvea i

grmlja Federalna uprava vodi slijedee registre: 1. Registar proizvoaa umskog i hortikulturnog sjemena (u daljnjem tekstu: Registar proizvoaa

sjemena); 2. Registar doraivaa umskog i hortikulturnog sjemena (u daljnjem tekstu: Registar doraivaa

sjemena); 3. Registar proizvoaa umskog i hortikulturnog sadnog materijala (u daljnjem tekstu: Registar

proizvoaa sadnog materijala); 4. Registar uvoznika umskog i hortikulturnog sjemena i umskog i hortikulturnog sadnog

materijala (u daljnjem tekstu: Registar uvoznika); 5. Registar laboratorija za kontrolu kvaliteta umskog i hortikulturnog sjemena.

Sadraj, oblik i nain voenja registara iz stava 1. ovog lana propisuje federalni ministar.

lan 7.

Federalno ministarstvo donosi rjeenje o upisu u registar iz lana 6. ovog zakona na zahtjev preduzea, ustanova i drugih pravnih lica (u daljem tekstu: pravna lica), ako ta pravna lica zadovoljavaju uslove propisane ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona.

Federalno ministarstvo e donijeti rjeenje o brisanju pravnog lica upisanog u registar iz lana 6. ovog zakona, na njen zahtjev, odnosno kada utvrdi da je prestalo zadovoljavati uslove propisane ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona.

Proizvoa, odnosno doraiva sjemena e se brisati iz registra proizvoaa, odnosno doraivaa sjemena ako se prestane baviti proizvodnjom ili doradom sjemena najmanje est godina.

Proizvoa sadnog materijala e se brisati iz registra proizvoaa sadnog materijala ako se prestane baviti proizvodnjom najmanje dvije godina.

Ponovnu prijavu za upis u registar proizvoaa, odnosno doraivaa sjemena pravno lice moe podnijeti po proteku roka oznaenog u rjeenju iz stava 2. ovog lana. Ovaj rok ne moe biti krai od jedne niti dui od pet godina.

Ponovnu prijavu za upis u registar proizvoaa sadnog materijal pravno lice moe podnijeti po isteku roka oznaenog u rjeenju iz stava 2. ovog lana. Ovaj rok ne moe biti krai od est mjeseci niti dui od pet godina.

Pravna lica su duna da o svakoj promjeni koja je od uticaja na upis u registre iz lana 6. ovog zakona, odnosno na brisanje iz registra pismeno obavijeste Federalno ministarstvo u roku od 30 dana od dana nastanka promjene.

Popisi na osnovu pravosnanih rjeenja iz st. 1. i 2. ovog lana objavljuju se u Slubenim novinama Federacije BiH. III - UMSKO I HORTIKULTURNO SJEME 1. Kategorije umskog i hortikulturnog sjemena

lan 8.

Prema porijeklu sjeme se dijeli na: 1. normalno sjeme sa poznatim porijeklom (sakupljeno iz sjeine sa odreenih stabala uz odobrenje

i nadzor nadlene ovlatene institucije); 2. normalno sjeme porijeklom iz sastojina izdvojenih kao striktne genetike rezerve ili praumskih

rezervata, a ija je osnovna namjena proizvodnja reproduktivnog materijala uz nadzor nadlene ovlatene institucije;

3. selekcionisano sjeme, proizvedeno u izabranim sastojinama ili sjemenskim zonama za sakupljanje sjemena u kojima su provedene uzgojno-meliorativne mjere na ureenju objekta;

4. selekcionisano sjeme, proizvedeno u priznatim sjemenskim sastojinama ili sjemenskim zonama; 5. selekcionisano sjeme, proizvedeno od plus stabala iz priznatih umskih sjemenskih sastojina ili

zona odreenog umskog rejona dobijenog na osnovu provedene ekoloko-vegetacijske rejonizacije;

6. selekcionisano sjeme na osnovu genetske provjere roditeljskih stabala u testovima potomstva (ispitano sjeme), porijeklom sa elitnih stabala ili proizvedeno u klonskim i generativnim sjemenskim plantaama;

7. selekcionisano sjeme dobijeno na osnovu fenotipske procjene roditeljskih stabala, proizvedeno u klonskim i generativnim sjemenskim plantaama:

- podignutim od klonova ili potomstva iz jedne provenijencije; - podignuto od klonova ili potomstva iz vie provenijencija i - biklonskim sjemenskim plantaama (samo za upotrebu u naune svrhe) i 8. sjeme porijeklom od transgenih roditelja iz plantaa.

2. Proizvodnja lan 9.

Sjeme moe proizvoditi, odnosno sakupljati pravno lice (u daljem tekstu: proizvoa

sjemena) upisano u Registar proizvoaa umskog , odnosno hortikulturnog sjemena. Proizvoa sjemena duan je o koliini proizvedenog sjemena obavijestiti Federalno

ministarstvo i Federalnu upravu do 31.03 naredne godine, zavisno o vrsti i vremenu proizvodnje sjemena.

Izuzetno od stava 1. ovog lana proizvodnjom i doradom selekcionisanog sjemena iz lana 8. stav1. taka 7. alineja 3. i taka 8. moe se baviti samo nauna ili nauno-istraivaka ustanova kojoj je osnovna djelatnost nauno-istraivaka djelatnost i selekcija u oblasti umarstva.

lan 10.

Federalno ministarstvo donosi rjeenje za upis u Registar proizvoaa umskog, odnosno

hortikulturnog sjemena na osnovu prijave pravnog lica, ako to pravno lice ispunjava slijedee uslove: 1. da je vlasnik ili da ima dugorono sklopljen ugovor sa vlasnikom, odnosno korisnik priznate

sjemenske sastojine, izabrane sjemenske sastojine za skupljanje sjemena, priznate klonske ili generativne sjemenske plantae;

2. da raspolae opremom za proizvodnju, zatitu, odnosno skupljanje sjemena ili da ima dugoroni ugovor sa angaovanim kooperantima koji raspolau potrebnom opremom;

3. da raspolae skladinim prostorom za smjetaj, uvanje i pakiranje nedoraenog i doraenog sjemena koji udovoljava minimalnim tehnikim uslovima i uslovima propisanim Pravilnikom o uslovima koje moraju zadovoljavati skladita i druge prostorije za smjetaj bilja te preduzea koja se bave poslovima dezinfekcije i dezinsekcije bilja i deratizacije prostorija (Slubeni list SFRJ, broj: 33/91) (u daljem tekstu: Pravilnik), ili da ima dugoroni ugovor sa preduzeem koje raspolae sa istim;

4. da poslove i radne zadatke upravljanja proizvodnjom umskog, odnosno hortikulturnog sjemena obavlja zaposlenik sa strunom spremom sedmog stepena obrazovanja (VII/I) dipl. in. umarstva, odnosno dipl. ing. hortikulture s radnim staom od najmanje tri godine na poslovima kojima se stie proizvodno iskustvo iz oblasti sjemenarstva;

5. da je registrovan kod nadlenog suda za poslove proizvodnje umskog, odnosno hortikulturnog sjemena.

Podnosioc prijave za upis u Registar proizvoaa sjemena uz prijavu za upis duan je priloiti i slijedee priloge: 1. rjeenje o upisu u sudski registar; 2. dokaz o vlasnitvu zemljita, odnosno dokaz da je proizvoa korisnik zemljita; 3. dokaz da raspolae potrebnom opremom za proizvodnju, zatitu, odnosno skupljanje sjemena; 4. dokaz da raspolae skladinim prostorom koji je u vlasnitvu ili u zakupu proizvoaa ili ugovor

sa doraivaem; 5. dokaza o ispunjavanju uslova stepena i vrste strune spreme te radnom iskustvu zaposlenika koji

vodi proizvodnju i 6. saglasnost kantonalnog ministarstva za upis u Registar proizvoaa.

Prilozi se podnose u originalu, prijepisu ili fotokopija ovjerena od nadlenog organa za ovjeru (u daljem tekstu: ovjerena fotokopija).

Proizvoa sjemena je obavezan obezbjediti struni pregled nad proizvodnjom sjemena od strane ovlatene ustanove.

lan 11.

Proizvoa sjemena je duan voditi knjigu evidencije proizvodnje sjemena u koju se upisuje: broj rjeenja o utvrivanju uslova za proizvodnju sjemena, ime lica koje obavlja poslove strunog

rukovoenja nad proizvodnjom sjemena te koliinu ukupno proizvedenog, prodatog i unitenog sjemena.

O proizvedenom, prodatom i unitenom sjemenu proizvoa je duan izvjetavati Federalno ministarstvo i Federalnu upravu u skladu sa lanom 9. stav 2. ovog zakona.

3. Struni pregled nad proizvodnjom sjemena

lan 12.

Sjemenski objekti za proizvodnju sjemena podlijeu obaveznom strunom pregledu, neposredno po kretanju vegetacije i neposredno po njenom zavretku.

Strunim pregledom nad proizvodnjom sjemena utvruje se: porijeklo sjemena, primjena odreene metode za proizvodnju selekcionisanog i normalnog sjemena, istoa vrste i zdravstveno stanje.

lan 13.

Struni pregled nad proizvodnjom sjemena obavlja ovlatena ustanova. Nakon provedenog strunog pregleda nad proizvodnjom sjemena ovlatena ustanova iz stava

1. ovog lana duna je u roku od 15 dana dostaviti Federalnom ministarstvu, Federalnoj upravi i nadlenom umarskom inspektoru izvjetaj o obavljenom pregledu.

Federalni ministar e za obavljanje strunog pregleda nad proizvodnjom sjemena ovlastiti podnosioca zahtjeva koji ispunjava slijedee uslove: 1. da za obavljanje poslova obaveznog strunog pregleda nad proizvodnjom sjemena ima

zaposlenika s najniim akademskim stepenom magistra umarskih nauka iz oblasti sjemenarstva; 2. da zaposlenik koji obavlja poslove obaveznog strunog pregleda nad proizvodnjom sjemena ima

najmanje pet godina radnog staa na poslovima kojima se stie iskustvo u obavljanju strunog pregleda;

3. da raspolae potrebnom opremom za obavljanje obaveznog strunog pregleda nad proizvodnjom sjemena. Ovlatena ustanova iz stava 1. ovog lana ne moe vriti struni pregled nad vlastitom

proizvodnjom sjemena. Nain i metodologiju po kojoj e se provoditi struni pregled nad proizvodnjom sjemena propisat

e federalni ministar. lan 14.

Nakon izvrenog strunog pregleda nad proizvodnjom sjemena i na osnovu nalaza strunog

pregleda, ovlatena ustanova izdaje zapisnik o kontroli, koji ima snagu javne isprave, najkasnije 15 dana od zadnjeg izvrenog pregleda, a uvjerenje o porijeklu sjemena (u daljem tekstu: uvjerenje) nakon obavljene analize sabranog sjemena najkasnije 15 dana od zavrene analize.

Ovlatena ustanova duna je voditi evidenciju o izdatim uvjerenjima iz stava 1. ovog lana. Obrazac uvjerenja iz stava 1. ovog lana, te sadraj, oblik i nain voenja evidencije iz stava

2. ovog lana propisuje federalni ministar. lan 15.

Proizvoa sjemena duan je pod nadzorom nadlenog umarskog inspektora unititi sjeme

za koje nije izdato uvjerenje iz lana 14. stav 1. ovog Zakona, te to zapisniki konstatovati.

lan 16.

Ako proizvoa sjemena uini propust u bilo kojem dijelu proizvodnje sjemena, nadleni umarski inspektor e, na osnovu izvjetaja o obavljenom strunom pregledu, narediti mjere i rok u kojem je proizvoa sjemena duan ukloniti propust.

4. Dorada umskog i hortikulturnog sjemena

lan 17.

Prije stavljanja u promet sjeme mora biti doraeno. Dorada sjemena jeste njegovo suenje, truenje, ienje, umjeravanje (kalibriranje),

odreivanje kvaliteta, prema potrebi zatita zatitnim sredstvima, pakovanje, plombiranje te deklarisanje sjemena.

lan 18.

Proizvedeno sjeme moe doraivati pravno lice (u daljem tekstu: doraiva sjemena) upisano u Registar doraivaa umskog sjemena.

Federalno ministarstvo e donijeti rjeenje za upis u Registar doraivaa sjemena za podnosioca prijave, a koji ispunjava slijedee uslove: 1. da raspolae radnim prostorom i opremom za doradu sjemena, te prostorom za odvojeno

skladitenje pojedinih vrsta i kategorija sjemena koji zadovoljava minimalnim tehnikim uslovima i uslovima propisanim Pravilnikom o tehnikoj opremljenosti objekta, sanitarno-higijenskim uslovima, u pogledu kapaciteta i opreme za dezinsekciju, dezinfekciju i deratizaciju objekta i bilja;

2. da ima obezbjeenu zdravstveno-tehniku zatitu radnog prostora i zaposlenih koji u njemu rade (sprjeavanje tetnog uticaja hemijskih sredstava kojima se umsko sjeme tretira i sl.);

3. da poslovima i radnim zadacima u doradi sjemena upravlja zaposlenik sa strunom spremom sedmog stepena obrazovanja (VII/I) dipl. ing. umarstva odnosno dipl. ing. hortikulture s radnim staom od najmanje tri godine na poslovima kojima se stie iskustvo u doradi sjemena. Uz prijavu za upis u Registar doraivaa sjemena prilau se slijedei prilozi:

1. rjeenje o upisu u sudski registar; 2. dokaz o vlasnitvu, odnosno dokaz o koritenju skladita za smjetaj sjemena; 3. dokaz o posjedovanju propisane opreme, zavisno o vrstama za koje se upisuje; 4. dokaz o ispunjavanju uslova o strunoj spremi zaposlenika koji vodi doradu sjemena; 5. dokaz da ima ovlateni laboratorij u svom sastavu, odnosno ugovor sa ovlatenom laboratorijem

za ispitivanje kvaliteta sjemena i 6. saglasnost kantonalnog ministarstva za upis u registar doraivaa.

Prilozi se podnose u originalu, prijepisu ili ovjerena fotokopija.

lan 19.

Doraiva sjemena duan je voditi knjigu evidencije o doradi sjemena. Knjiga evidencije iz stava 1. ovog lana sadri podatke o datumu prijema, vrsti, kategoriji,

porijeklu, mjestu skupljanja i koliini nedoraenog sjemena, proizvoau nedoraenog sjemena, datumu, vrsti i koliini doraenog sjemena, datumu, vrsti i koliini isporuenog doraenog sjemena i licu kojem je isporueno doraeno sjeme. 5. Kvalitet umskog i hortikulturnog sjemena

lan 20.

Kvalitet sjemena u smislu ovog zakona odreen je njegovom istoom, vlagom, klijavou, vitalitetom i zdravstvenim stanjem.

lan 21.

Prije stavljanja u promet za svaku se poiljku sjemena mora odrediti njegov kvalitet. Kvalitet sjemena utvruje se na osnovu propisanih kriterija i standarda.

lan 22.

Utvrivanje kvaliteta sjemena moe vriti laboratorija koja je upisana u Registar iz lana 6. stav 1. taka 5. ovog zakona koja ispunjava slijedee uslove: 1. da ima obezbjeen radni prostor za ispitivanje kvaliteta sjemena; 2. da ima obezbjeen prostor za uvanje uzoraka sjemena; 3. da raspolae odgovarajuim ureajima, aparatima i priborom za ispitivanje kvaliteta sjemena,

prema vrsti i kategoriji sjemena koje se ispituje; 4. da strunim poslovima utvrivanja kvaliteta sjemena upravlja zaposlenik sa strunom spremom

sedmog stepena obrazovanja (VII/I) dipl. ing. umarstva, odnosno dipl. ing. hortikulture s radnim staom od najmanje dvije godine na poslovima kojima se stie potrebno iskustvo.

Uz prijavu za upis u Registar laboratorija za kontrolu kvaliteta sjemena podnosioc prijave prilae sljedee priloge: 1. rjeenje o upisu u sudski registar; 2. dokaz o ispunjavanju uslova strune spreme zaposlenika koji rukovode laboratorijem; 3. dokaz o raspolaganju potrebnim prostorom; 4. dokaz o posjedovanju propisane opreme; 5. uvjerenje o ispravnosti mjernih instrumenata; 6. saglasnost kantonalnog ministarstva za upis u Registar laboratorija.

Prilozi se prilau u originalu, prijepisu ili ovjerena fotokopija. Za kvalitet sjemena odgovara doraiva sjemena. Osnovne zahtjeve o kvalitetu sjemena propisuje federalni ministar.

6. Pakovanje i deklarisanje sjemena lan 23.

Sjeme u prometu mora odgovarati propisanim osnovnim zahtjevima o kvalitetu, mora biti

pakovano i imati deklaraciju uz otpremnicu i deklaraciju na ambalai. Za podatke navedene u deklaraciji odgovorno je pravno lice koje ih je izdalo. Nain pakovanja i deklarisanje sjemena iz stava 1. ovog lana propisuje federalni ministar.

lan 24.

Sjeme iz domae proizvodnje deklarie doraiva sjemena u skladu sa propisom iz lana 25.

stav 3. ovog zakona. Uvezeno sjeme u originalnom pakovanju deklarie uvoznik sjemena u skladu sa propisom iz

lana 25. stav 3. ovog zakona, a prepakovano uvezeno sjeme deklarie doraiva koji je obavio prepakiranje.

Doraiva i uvoznik sjemena duni su primjerak deklaracije dostaviti nadlenoj kantonalnoj upravi, Federalnoj upravi i Federalnom ministarstvu.

lan 25.

Zahtjev za izdavanje obrazaca deklaracije podnosi se nadlenoj kantonalnoj upravi. Izdavanje obrazaca deklaracije i njihovu distribuciju nadlenim kantonalnim upravama i

voenje evidencije o izdatim deklaracijama vri Federalna uprava. Sadraj i obrazac deklaracije te sadraj i nain voenja evidencije iz stava 2. ovog lana

propisuje federalni ministar. lan 26.

Sjeme kojem je istekao rok vaenja, oznaen na deklaraciji, ne smije se stavljati u promet.

Izuzetno od prethodnog stava, vlasnik sjemena kojem je istekao rok vaenja deklaracije, duan je prije stavljanja sjemena u promet pokrenuti postupak utvrivanja kvaliteta sjemena.

Ako se u postupku utvrdi da sjeme odgovara deklarisanom, odnosno propisanom kvalitetu, izdaju se nove deklaracije. 7. Promet sjemena

lan 27.

Promet sjemena je kupovina i prodaja sjemena te usluno posredovanje na domaem i inostranom tritu.

Prometom sjemena mogu se baviti samo pravna lica upisana u Registar proizvoaa, odnosno doraivaa sjemena i uvoznika sjemena.

Pravna lica iz stava 2. ovog lana pored ostalih uslova za obavljanje te djelatnosti moraju imati i jednog zaposlenika sa strunom spremom sedmog stepena obrazovanja (VII/I) dipl. ing. umarstva, odnosno dipl. ing. hortikulture.

Ostala pravna lica mogu sjeme proizvedeno u zemlji stavljati u promet samo u originalnom pakovanju proizvoaa, odnosno doraivaa.

Pravna lica iz st. 2. i 4. ovog lana duna su sjeme drati u uslovima koji obezbjeuju zadravanje njegovog kvaliteta.

Graani ne smiju stavljati sjeme u promet. Pod prometom sjemena ne smatra se slanje sjemena na doradu. Uslove koji obezbjeuju zadravanje kvaliteta sjemena propisuje federalni ministar.

lan 28.

U promet se smije staviti samo normalno i selekcionisano sjeme priznato u Federaciji. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, u sluaju nedovoljnih koliina umskog i

hortikulturnog sjemena koje su potrebne za ouvanje genofonda umskog i hortikulturnog drvea i grmlja, federalni ministar moe za tekuu godinu dozvoliti stavljanje u promet pojedinih vrsta sjemena koje nije selekcionisano ili normalno, ako nema te vrste selekcionisanog ili normalnog sjemena na tritu Federacije BiH, na prijedlog ovlatene institucije. 8. Uvoz sjemena

lan 29.

Uvozom sjemena mogu se baviti pravna lica koja su registrovana za obavljanje djelatnosti trgovine i koje su upisane u Registar iz lana 6. stav 1. taka 4. ovog zakona.

Federalno ministarstvo e donijeti rjeenje za upis u Registar uvoznika za podnosioca prijave, a koji ispunjava slijedee uslove: 1. da je registrovan za obavljanje djelatnosti trgovine na veliko umskim, odnosno hortikulturnim

sjemenom; 2. da ima najmanje jednog zaposlenika sa zavrenim VII/I stepenom obrazovanja dipl. ing.

umarstva, odnosno dipl. ing. hortikulture; 3. da raspolae skladitem koje zadovoljava minimalnim tehnikim uslovima za smjetaj i

skladitenje robe primjereno vrstama koje uvozi. Uz prijavu za upis u Registar uvoznika prilau se slijedei prilozi:

1. rjeenje o upisu u sudski registar; 2. dokaz o ispunjavanju uslova strune spreme zaposlenika iz stava 2. taka 2. ovog lana;; 3. dokaz o vlasnitvu, odnosno o koritenju skladita za smjetaj i uskladitenje robe koje

zadovoljava minimalnim tehnikim uslovima i uslovima propisanim citiranim Pravilnikom o tehnikoj opremljenosti objekta, sanitarno-higijenskim uslovima, u pogledu kapaciteta i opreme za dezinsekciju, dezinfekciju i deratizaciju objekta i bilja;

4. saglasnost kantonalnog ministarstva za upis u Registar. Prilozi se prilau u originalu, prijepisu ili ovjerena fotokopija.

lan 30. Uvoziti se moe samo sjeme ije je uvoenje u proizvodnju odobreno u Federaciji, ako

ispunjava uslove u pogledu normi kvaliteta i zdravstvenog stanja za stavljanje u unutranji promet, te u budunosti nee predstavljati prijetnju autohtonom geno fondu.

Rjeenje o odobravanju uvoza sjemena iz stava 1. ovog lana donosi federalni ministar. Sjeme se moe uvoziti samo u originalnom pakovanju. U sluaju prepakiranja u manja pakovanja, prepakiranje moe obaviti doraiva sjemena. Izuzetno od stava 1. ovog lana, federalni ministar moe dozvoliti uvoz strane selekcije

sjemena ije uvoenje u proizvodnju nije odobreno pod uslovom da se istovremeno podnese i zahtjev za odobrenje uvoenja u proizvodnju te selekcije sjemena.

lan 31.

Uvezeno sjeme mora uz otpremnicu, zavisno o vrsti bilja imati certifikat o kvalitetu sjemena i certifikat o zdravstvenom stanju (fitocertifikat).

Uvezeno sjeme u originalnom pakovanju mora imati deklaraciju na ambalai izdatu od ovlatene ustanove zemlje izvoznice, a kod stavljanja u promet na teritoriji Federacije BiH i deklaraciju u skladu sa propisom iz lana 25. ovog zakona.

Za kvalitet uvezenog sjemena iz stava 2. ovog lana odgovoran je uvoznik.

lan 32.

Odredbe ovog zakona o pakovanju, deklarisanju i uvozu sjemena ne odnose se na sjeme koje naune i nauno-istraivake ustanove uvoze ili izvoze za oglede ili istraivanja.

Rjeenje o odobravanju uvoza sjemena za oglede ili za istraivanje donosi federalni ministar. IV - UMSKI I HORTIKULTURNI SADNI MATERIJAL 1. Kategorije umskog i hortikulturnog sadnog materijala

lan 33.

Prema kategorijama sadnice mogu biti normalne i selekcionisane. Normalne sadnice jesu sadnice proizvedene od normalnog sjemena i to:

1. poznatog porijekla; 2. iz sjemenskih sastojina ili sjemenskih zona (u kojima nisu provedene uzgojno-meliorativne

mjere); 3. iz striktnih genetikih rezervi ili praumskih rezervata; 4. iz izabranih sastojina za sakupljanje umskog sjemena; 5. vegetativno proizvedene od domaih (autohtonih) fenotipski istaknutih (superiornih) matinih

stabala iz lokalnih populacija koje nisu prole postupak selekcije; 6. biljke iz prirodnog podmlatka priznatih sjemenskih sastojina.

Selekcionisane sadnice jesu sadnice: 1. proizvedene iz priznatog, odobrenog, odnosno utvrenog selekcionisanog sjemena iz sjemenskih

sastojina i sjemenskih plantaa; 2. plus stabala i elitnih stabala i 3. vegetativno proizvedene od selekcionisanih stabala ili iz registriranog matinjaka.

2. Proizvodnja umskog i hortikulturnog sadnog materijala

lan 34.

Sadni materijal mogu proizvoditi pravna lica (u daljem tekstu: proizvoa sadnica) koja su

upisana u Registar proizvoaa umskog odnosno hortikulturnog sadnog materijala. Federalno ministarstvo e donijeti rjeenje za upis u Registar proizvoaa umskih odnosno

hortikulturnih sadnica za podnosioca prijave za upis, a koji ispunjava slijedee uslove: 1. da je vlasnik ili da ima dugorono sklopljeni ugovor sa vlasnikom, odnosno korisnik povrine

pogodne za proizvodnju sadnica; 2. da raspolae opremom za pripremu i obradu tla, za njegu i zatitu bilja u rasadniku te za vaenje

i pakovanje sadnica ili da ima ugovor sa kooperantima; 3. da raspolae skladinim prostorom za smjetaj, uvanje i pakovanje umskih sadnica, zavisno o

vrsti i koliini proizvodnje; 4. da poslove i radne zadatke upravljanja u proizvodnji umskih sadnica obavlja zaposlenik sa

strunom spremom sedmog stepena obrazovanja (VII/I) dipl. ing. umarstva, odnosno dipl. ing. hortikulture sa najmanje tri godine radnog staa.

Uz prijavu za upis u Registar proizvoaa sadnog materijala prilau se sljedei prilozi: 1. rjeenje o upisu u sudski registar; 2. dokaz o vlasnitvu zemljita, odnosno dokaz da je proizvoa korisnik zemljita pogodnog za

proizvodnju sadnog materijala; 3. dokaz da raspolae potrebnom opremom za provoenje odgovarajueg tehnolokog postupka

proizvodnje; 4. dokaz o ispunjavanju uslova o stepenu i vrsti strune spreme te radnom iskustvu zaposlenika koji

vodi proizvodnju sadnog materijala 5. saglasnost kantonalnog ministarstva za upis u registar proizvoaa.

Prilozi se podnose u originalu, prijepisu ili ovjerena fotokopija.

lan 35.

Proizvoa sadnog materijala moe proizvoditi sadni materijal koji je dobijen generativnim putem iz normalnog, odnosno selekcionisanog sjemena priznatog u Federaciji BiH i vegetativnim putem od matinih stabala umskog i hortikulturnog drvea i grmlja, klonova, plus stabla plantanog uzgoja, te selekcionisanih klonova, selekcionisanih stabala plantanog uzgoja priznatih u Federaciji BiH.

lan 36.

Proizvoa sadnog materijala duan je voditi knjigu rasadnika u koju se upisuje: broj rjeenja o utvrivanju uslova za proizvodnju sadnog materijala, ime lica koje obavlja struno rukovoenje proizvodnjom sadnog materijala, pregledni plan rasadnika sa jasno oznaenim dijelom gdje se proizvodi sadni materijal, vrstu, odnosno sortu i starost sadnog materijala, podatke o nainu ili fazi proizvodnje, vrstu i datum izvoenja radova, kao i koliinu ukupno proizvedenog, prodatog i unitenog sadnog materijala.

O proizvedenom, prodatom i unitenom sadnom materijalu proizvoa je duan izvjetavati nadlenu kantonalnu upravu, Federalnu upravu i Federalno ministarstvo najmanje jednom godinje.

lan 37.

Proizvoa sadnog materijala moe za inostranog naruioca od uvezenog matinog

reprodukcionog materijala proizvoditi normalni i selekcionisani sadni materijal koji nije priznat u Federaciji BiH.

Sadni materijal iz stava 1. ovog lana moe se proizvoditi uz saglasnost Federalnog ministarstva i na osnovu ugovora sa inostranim naruiocem, prema kojem inostrani naruioc preuzima cjelokupnu koliinu proizvedenog sadnog materijala.

Proizvodnja sadnog materijala iz stava 1. ovog lana podlijee u toku vegetacije zdravstvenom pregledu.

Sadni materijal iz stava 1. ovog lana nije doputeno stavljati u promet na teritoriji Federacije BiH. 3. Struni pregled nad proizvodnjom sadnog materijala

lan 38.

Proizvodnja sadnog materijala u toku vegetacije podlijee dva puta obaveznom strunom

pregledu. Obaveznim strunim pregledom proizvodnje umskog sadnog materijala utvruje se njegovo

porijeklo, vrsta, starost, nain uzgoja, vegetativna razvijenost, kvalitet, koliina i zdravstveno stanje.

lan 39.

Struni pregled nad proizvodnjom sadnog materijala obavlja ovlatena ustanova. Federalni ministar e za obavljanje strunog pregleda nad proizvodnjom sadnog materijala

ovlastiti podnosioca zahtjeva koji ispunjava slijedee uslove: 1. da za obavljanje obaveznog strunog pregleda nad proizvodnjom sadnog materijala ima

zaposlenika s najniim akademskim stepenom magistra umarskih nauka iz oblasti rasadniarstva;

2. da zaposlenik koji obavlja poslove obaveznog strunog pregleda nad proizvodnjom umskog sadnog materijala ima najmanje pet godina radnog staa na poslovima kojima se stie iskustvo u obavljanju strunog pregleda;

3. da raspolae potrebnom opremom za obavljanje obaveznog strunog pregleda nad proizvodnjom sadnog materijala.

Nakon provedenog strunog pregleda nad proizvodnjom sadnog materijala i na osnovu nalaza strunog pregleda, ovlatena ustanova izdaje uvjerenje o porijeklu i kvalitetu sadnog materijala, odnosno rjeenje da proizvedeni sadni materijal ne odgovara propisanim uslovima.

Ovlatena ustanova za struni pregled nad proizvodnjom sadnog materijala ne moe struno nadzirati vlastitu proizvodnju sadnica.

Nain i metodologiju po kojoj e se provoditi struni pregled nad proizvodnjom sadnog materijala propisat e federalni ministar.

lan 40.

Proizvoa sadnog materijala duan je pod nadzorom nadlenog kantonalnog ili federalnog umarskog inspektora unititi sadni materijal za koji je doneseno rjeenje da ne odgovara propisanim uslovima.

lan 41.

Nakon provedenog strunog pregleda nad proizvodnjom sadnog materijala ovlatena ustanova duna je u roku od petnaest dana dostaviti Federalnom ministarstvu, Federalnoj upravi i nadlenom umarskom inspektoru izvjetaj o obavljenom pregledu.

Ovlatena ustanova duna je voditi evidenciju o pregledanoj rasadnikoj proizvodnji prema vrsti, koliini, starosti, i nainu uzgoja sadnica.

Sadraj, oblik i nain voenja evidencije iz stava 2. ovog lana propisuje federalni ministar.

ca lan 42.

Ako proizvoa sadnica uini propust u bilo kojem dijelu proizvodnje sadnica, nadleni kantonalni inspektor e na osnovu izvjetaja o obavljenom strunom pregledu, narediti mjere i rok u kojem je proizvoa sadnica duan ukloniti propust. 4. Kvalitet sadnog materijala

lan 43.

Kvalitet umskog i hortikulturnog sadnog materijala odreuje se na osnovu vrste, porijekla, starosti, vegetativne razvijenosti i zdravstvenog stanja umskih sadnica i fenotipskog izgleda hortikulturnog materijala.

lan 44.

Prije stavljanja u promet za svaku se poiljku umskih i hortikulturnih sadnica mora odrediti njen kvalitet i zdravstveno stanje.

umski i hortikulturni sadni materijal mora odgovarati propisanim osnovnim zahtjevima o kvalitetu.

Osnovne zahtjeve o kvalitetu sadnog materijala propisuje federalni ministar.

lan 45.

Kvalitet proizvedenog sadnog materijala, u skladu sa propisanim normama, utvruje ovlatena ustanova u rasadniku na osnovu propisanog uzorka.

Za kvalitet proizvedenog sadnog materijala odgovara proizvoa sadnog materijala.

5. Pakovanje i deklarisanje sadnog materijala

lan 46.

Sadni materijal u prodaji mora biti pakovan, plombiran, imati deklaraciju uz otpremnicu i

deklaraciju na ambalai. lan 47.

Pakovanje, plombiranje i deklarisanje sadnog materijala obavlja proizvoa sadnog

materijala na mjestu gdje je dovrena njegova proizvodnja u skladu sa propisom iz lana 48. stav 4. ovog zakona.

Uvezeni sadni materijal deklarie uvoznik u skladu sa propisom iz lana 48. stav 4. ovog zakona.

Nain pakovanja, plombiranja i deklarisanja sadnog materijala propisuje federalni ministar.

lan 48.

Zavisno o vrsti i kategoriji sadnog materijala deklaracija na ambalai mora biti jedinstvena prema sadraju, veliini, boji te mora imati broj.

Zahtjev za izdavanje deklaracije podnosi se kantonalnoj upravi. Izdavanje obrazaca deklaracije i njihovu distribuciju nadlenim kantonalnim upravama i

voenje evidencije vri Federalna uprava. Sadraj i obrazac deklaracije te sadraj i nain voenja evidencije iz stava 3. ovog lana

propisuje federalni ministar.

6. Promet sadnim materijalom lan 49.

Promet sadnicama jeste kupovina i prodaja sadnica, prijevoz sadnica te obavljanje usluga

posredovanja na domaem i inostranom tritu. Prometom sadnog materijala mogu se baviti samo pravna lica upisana u Registar proizvoaa

umskih, odnosno hortikulturnih sadnica i uvoznika umskih, odnosno hortikulturnih sadnica. Pravna lica iz stava 2. ovog lana pored ostalih uslova za obavljanje te djelatnosti moraju

imati i jednog zaposlenog slubenika sa strunom spremom sedmog stepena obrazovanja (VII/I) dipl. ing. umarstva, odnosno dipl. ing. hortikulture.

Ostala pravna lica mogu sadni materijal stavljati u promet samo u originalnom pakovanju proizvoaa.

Pravna lica iz stava 2. i 4. ovog lana duna su sadni materijal drati u uslovima koji obezbjeuju odravanje njegovog kvaliteta.

Graani ne smiju stavljati sadni materijal u promet. Uslove koji obezbjeuju odravanje kvaliteta sadnog materijala propisuje federalni ministar.

lan 50.

Pravna lica mogu stavljati u promet i koristiti za vlastite potrebe sadni materijal proizveden

od selekcionisanog i normalnog sjemena koji odgovara osnovnim zahtjevima o kvalitetu i drugim propisanim uslovima i za koji je izdato uvjerenje o porijeklu sadnog materijala.

lan 51.

U promet se mogu staviti samo zdrave sadnice koje odgovaraju kvalitetu i drugim podacima

oznaenim na deklaraciji. Sadnice u prometu moraju se pohraniti u uslovima koji obezbjeuju odravanje njihove

kvalitete. Lice koje je podnijelo prigovor na kvalitet sadnica ima pravo na naknadu tete od pravnog

lica koje je sadnice stavilo u promet ako se utvrdi da je tokom uvanja u prometu izazvalo gubitak kvaliteta sadnica. 7. Uvoz umskog i hortikulturnog sadnog materijala

lan 52.

Uvoz sadnica i promet njima doputeni su samo kad je odobreno njihovo uvoenje u

proizvodnju u Federaciji, koji ima certifikat o porijeklu i autentinosti vrste i zdravstveni certifikat izdat od ovlatene ustanove zemlje izvoznice.

Rjeenje o odobrenju uvoza sadnog materijala iz stava 1. ovog lana donosi federalni ministar.

lan 53. Uvozom sadnog materijala mogu se baviti pravna lica koja su registrovana za obavljanje

djelatnosti trgovine i koje su upisane u Registar iz lana 6. stav 1. take 4. ovog zakona. Federalno ministarstvo e donijeti rjeenje za upis u Registar uvoznika za podnosioca prijave,

a koji ispunjava slijedee uslove: 1. da je registrovano za obavljanje djelatnosti trgovine na veliko umskim, odnosno hortikulturnim

sadnim materijalom; 2. da ima najmanje jednog zaposlenika sa zavrenim VII/I stepenom obrazovanja dipl. ing.

umarstva, odnosno dipl. ing. hortikulture;

3. da raspolae skladitem koje zadovoljava minimalnim tehnikim uslovima za smjetaj i skladitenje robe primjereno vrstama koje uvozi.

Uz prijavu za upis u Registar uvoznika prilau se slijedei prilozi: 1. rjeenje o upisu u sudski registar; 2. dokaz o ispunjavanju uslova strune spreme zaposlenika iz stava 2. taka 2. ovog lana; 3. dokaz o vlasnitvu, odnosno o koritenju skladita za smjetaj i uskladitenje robe koje

zadovoljava minimalnim tehnikim uslovima i uslovima propisanim citiranim Pravilnikom o tehnikoj opremljenosti objekta, sanitarno-higijenskim uslovima, u pogledu kapaciteta i opreme za dezinsekciju, dezinfekciju i deratizaciju objekta i bilja;

4. saglasnost kantonalnog ministarstva za upis u Registar. Prilozi se prilau u originalu, prijepisu ili ovjerena fotokopija.

lan 54.

Uvezeni sadni materijal uvoznik stavlja u promet u originalnom pakovanju. Originalno pakovanje u smislu stava 1. ovog lana jeste svako zatvaranje ambalae na

osnovu kojeg se moe utvrditi da je originalno pakovanje, a zatvaranje je obavio proizvoa sadnog materijala.

Uvezeni sadni materijal mora imati deklaraciju na ambalai izdatu od ovlatene ustanove zemlje izvoznice, a kod stavljanja u promet na teritoriji Federacije BiH i deklaraciju u skladu sa propisom iz lana 47. stav 2. ovog zakona.

Za kvalitet i autentinost uvezenog umskog sadnog materijala iz stava 3. ovog lana odgovara uvoznik.

lan 55.

Odredbe ovog zakona o pakovanju, deklarisanju i uvozu sadnog materijala ne odnose se na sadni materijal koje naune i nauno-istraivake ustanove alju ili primaju za oglede ili istraivanje.

Rjeenje o odobrenju uvoza sadnog materijala iz stava 1. ovog lana donosi federalni ministar. V - KONTROLA UVOZA REPRODUKCIONOG MATERIJALA PREKO GRANINIH PRIJELAZA FEDERACIJE BiH

lan 56.

Uvoziti se moe samo reprodukcioni materijal ije je uvoenje u proizvodnju odobreno u Federaciji.

Izuzetno od stava 1. ovog lana moe se na osnovu saglasnosti federalnog ministra uvoziti reprodukcioni materijal pojedinih vrsta umskog, odnosno hortikulturnog drvea koji nije selekcionisan ili normalan, ako se uvozi radi potrebe oplemenjivanja bilja, voenje postupka priznavanja i zatite selekcije umskog, odnosno hortikulturnog bilja, te radi umnoavanja za potrebe izvoza.

Reprodukcioni materijal koji se uvozi prema st. 1. i 2. ovog lana mora imati dokumente propisane lanom 31. stav 1. i lanom 52. stav 1. ovog zakona.

lan 57.

Reprodukcioni materijal iz lana 56. ovog zakona podlijee obaveznoj kontroli koju obavlja federalna granina inspekcija za zatitu bilja na graninom prijelazu (u daljem tekstu: federalna granina inspekcija).

Ako se uvozi reprodukcioni materijal koji nema odgovarajuu dokumentaciju u skladu sa propisom iz lana 56. stav 3. ovog zakona, odnosno nema saglasnosti iz lana 56. stav 2. ovog zakona federalni granini inspektor zatite bilja (u daljem tekstu: federalni granini inspektor) donosi rjeenje o zabrani uvoza tog reprodukcionog materijala.

Rjeenjem iz stava 2. ovog lana federalni granini inspektor nareuje da se reprodukcioni materijal vrati poiljaocu o troku uvoznika ili uniti.

Reprodukcioni materijal to graani uvoze u Federaciju ili koji pristie potom organi carinske slube prijavljuju federalnom graninom inspektoru radi kontrole u skladu sa st. 1, 2. i 3. ovog lana.

Organi carinske slube ne mogu cariniti reprodukcioni materijal, odnosno ne mogu upuivati te poiljke na carinjenje drugim carinarnicama na teritoriji Federacije dok od federalnog graninog inspektora na graninom prijelazu ne dobiju potvrdu o obavljenoj kontroli u skladu sa stavom 1. ovog lana.

Protiv rjeenja federalne granine inspekcije iz stava 3. ovog lana moe se podnijeti alba federalnom ministru.

alba se podnosi u roku od osam dana od dana dostave rjeenja. alba ne zadrava izvrenje rjeenja.

VI - NAKNADA TROKOVA

lan 58.

Pravna lica plaaju naknadu trokova za: 1. Izvreni struni pregled nad proizvodnjom sjemena i sadnog materijala iz lana 13. stav 1. i

lana 39. stav 1. ovog zakona; 2. Utvrivanje kvaliteta i deklarisanja sjemena i sadnog materijala iz l. 22, 25, 31, 45, 48. i

54. ovog zakona. Visinu naknada iz stava 1. ovog lana propisuje federalni ministar. Naknade iz stava 1. taka 1. ovog lana prihod su ovlatene ustanove, a naknade iz stava 1.

taka 2. ovog lana prihod su ovlatene ustanove (lan 45.), odnosno laboratorije za kontrolu kvaliteta (lan 22.), odnosno Budeta Federacije BiH (l.25, 31, 48. i 54.) .

VII - UPRAVNI NADZOR lan 59.

Upravni nadzor nad sprovoenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona,

kao i upravni nadzor nad radom ovlatenih pravnih lica u prenijetim im poslovima iz nadlenosti federalnog organa uprave vri Federalno ministarstvo.

Federalno ministarstvo obavlja instancijski nadzor i daje struna uputstva i objanjenja u primjeni zakona nad radom pravnih lica kojima su povjerene javne ovlasti.

Federalno ministarstvo vri i nadzor nad kantonalnim ministarstvima u dijelu izvrenja federalne politike u oblasti provoenja jedinstvenog sistema umskog i hortikulturnog sjemenarstva i rasadniarstva na teritoriji Federacije.

Kantonalno ministarstvo obavlja upravni nadzor nad sprovoenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona u poslovima koji su dati u nadlenost kantona i nad pravnim licima kojima je prenijeto javno ovlatenje, a iz nadlenosti kantona.

lan 60.

Inspekcijski nadzor nad provoenjem odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega provodi federalna umarska inspekcija i kantonalna umarska inspekcija, svaka u okviru svoje nadlenosti.

Poslove inspekcijskog nadzora iz nadlenosti federalne i kantonalne umarske inspekcije vre umarski inspektori.

lan 61.

Za umarskog inspektora moe se postaviti lice koje ima zavren umarski fakultet, poloen struni upravni ispit za dravne slubenike, odnosno poloen ispit opteg znanja predvien za dravne slubenike organa uprave u Federaciji ili javni ispit predvien za dravne slubenike institucija Bosne i Hercegovine i najmanje tri godine radnog iskustva u struci.

lan 62.

U provoenju inspekcijskog nadzora iz oblasti sjemenarstva i rasadniarstva federalni

umarski inspektor je ovlaten i obavezan da vri: 1. kontrolu uvoza i izvoza sjemena i sadnog materijala preko graninih prijelaza na podruju

Federacije BiH; 2. kontrolie ispunjavanje uslova pravnih lica upisanih u registre iz lana 6. stav 1. ovog zakona; 3. obavlja sve poslove i zadatke iz nadlenosti kantonalne umarske inspekcije ukoliko ova iz ma

kojeg razloga ne izvrava poslove i zadatke utvrene ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega;

4. obavlja i ostale poslove propisane Zakonom o upravi u Federaciji BiH (Slubene novine Federacije BiH, br. 28/97 i 26/02) i ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. Ukoliko federalni inspektor pri vrenju inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeen ovaj zakon

ili drugi propis donesen na osnovu njega inspektor ima pravo i obavezu: 1. rjeenjem narediti da se utvreni nedostaci, nepravilnosti otklone na nain i u roku kako je

odreeno ovim zakonom i propisima na koji se odnosi inspekcijski nadzor; 2. zabraniti ili privremeno zabraniti djelatnost kad je to odreeno ovim zakonom ili posebnim

propisima iji nadzor nad provoenjem vri inspekcija; 3. privremeno oduzeti, prodati ili unititi robu za koju se utvrdi da je protivpravno nastala ili slui

prometu ili izvrenju radnji i poslova koji su u suprotnosti sa propisima; 4. narediti preduzimanje odgovarajuih upravnih radnji koje je privredni subjekat i drugo pravno

lice, institucija koja ima javna ovlatenja, odnosno organ uprave obavezan da preduzme; 5. prisilno provesti izvrenje odreene upravne mjere kad je subjekt nadzora sam ne izvri; 6. podnijeti prijavu protiv subjekta nadzora i odgovorna lica za uinjeni prekraj ili krivino djelo; 7. odrediti i druge mjere i obaviti radnje koje su odreene ovim zakonom i posebnim propisima.

Kantonalni umarski inspektor obavlja sve poslove inspekcijskog nadzora, osim poslova za koje je ovim zakonom odreeno da ih obavlja federalni umarski inspektor, a naroito: 1. kontrolie sjemenske objekte, objekte rasadnika, objekte za doradu, skladita, opremu, prijevozna

sredstva i propisane dokumente za sjeme i sadni materijal umskog i hortikulturnog bilja; 2. nadzire vrste bilja koje nije doputeno uzgajati na podruju kantona, u skladu sa naredbom

federalnog ministra; 3. nadzire proizvodnju, sakupljanje, skladitenje i promet sjemena i sadnog materijala; 4. uzima uzorke sjemena radi davanja na analizu.

Ukoliko kantonalni inspektor pri vrenju inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeen ovaj zakon ili drugi propis donesen na osnovu njega inspektor ima pravo i obavezu da: 1. naredi izmjenu deklaracija ako utvrdi da sjeme i sadni materijal nisu deklarisanog, odnosno

propisanog kvaliteta; 2. naredi otklanjanje neispravnosti kvaliteta i drugih uslova, koje moraju zadovoljavati sjeme i

sadni materijal; 3. zabrani stavljanje u prodaju sjeme i sadni materijal ako utvrdi da ne zadovoljavaju kvalitet i

druge uslove propisane ovim zakonom; 4. privremeno zabrani, do donoenje konanog rjeenja, prodaju sjemena i sadnog materijala;

5. privremeno oduzme sjeme i sadni materijal, te druge predmete u vezi sa njihovom proizvodnjom, odnosno doradom do donoenja konanog rjeenja;

6. naredi unitavanje i nadzire postupak unitavanja sadnog materijala ija proizvodnja i promet nije dozvoljena;

7. vodi slubene podatke za podruje kantona o povredama odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega;

8. izvjetava nadlene organe o nepravilnostima i trai provoenje odreenih postupaka, ako sam nije ovlaten za poduzimanje odgovarajuih mjera;

9. podnosi prijavu za pokretanje prekrajnog postupka radi povrede odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega.

lan 63.

Pravna lica koja podlijeu nadzoru umarskog inspektora duna su mu omoguiti obavljanje inspekcijskog nadzora, pruiti potrebne podatke i obavijesti te obezbijediti uslove za nesmetan rad.

Pravna lica iz stava 1. ovog lana duna su na zahtjev umarskog inspektora u odreenom roku dostaviti ili pripremiti podatke i materijale koji su mu potrebni za poslove inspekcijskog nadzora.

Rok iz stava 2. ovog lana mora biti primjeren vrsti zahtjeva.

lan 64.

umarski inspektor donijet e rjeenje i odmah narediti izvrenje rjeenja kada utvrdi da pravno lice obavlja djelatnost za koju mu je radi uinjenog prekraja izreena zatitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti.

U provoenju rjeenja iz stava 1. ovog lana umarski inspektor e peaenjem ili na drugi nain zatvoriti prostorije (objekat) u kojem se obavlja djelatnost, a moe do konane odluke nadlenog organa privremeno oduzeti opremu, ureaje, sredstva za rad i prijevozna sredstva kojima se obavlja djelatnost.

alba izjavljena na rjeenje koje je donijeto na osnovu stava 1. ovog lana ne zadrava izvrenje rjeenja.

lan 65.

Ako umarski inspektor posumnja da sjeme ne odgovara uslovima propisanim ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega, uzet e odreeni broj uzoraka i dostaviti ih na analizu ovlatenoj laboratoriji.

Uzorci za analizu dostavljaju se pod ifrom. Nain uzimanja uzoraka, broj i masu propisuje federalni ministar.

lan 66.

Proizvoa, doraiva i uvoznik sjemena (u daljem tekstu: vlasnik uzorka) moe u roku od

osam dana od dana prijema rezultata analize zahtijevati od umarskog inspektora da drugi primjerak uzorka dostavi ovlatenoj laboratoriji na superanalizu.

Superanalizu moe zahtijevati i umarski inspektor u roku iz stava 1. ovog lana, ako posumnja u rezultat analize.

Nalaz superanalize konaan je i moe se pobijati samo pod uslovima i na nain propisan za pobijanje javnih isprava.

lan 67.

Vlasnik uzorka duan je podmiriti trokove analize, odnosno superanalize uzorka ako se utvrdi da sjeme od kojeg su uzeti uzorci ne odgovara propisanim uslovima.

Ako se analizom utvrdi da uzorci odgovaraju odredbama ovog zakona i propisima donijetim na osnovu njega, trokove analize, odnosno superanalize uzorka podmiruje organ uprave iji je inspektor umarstva dostavio uzorke.

Vlasnik proizvoda od kojeg je uzet uzorak nema pravo na nadoknadu vrijednosti uzorka.

lan 68.

Federalno ministarstvo rjeava albe protiv donesenih upravnih akata ovlatenih ustanova u vrenju povjerenih javnih ovlatenja.

Protiv rjeenja kantonalnog umarskog inspektora moe se izjaviti alba Federalnom ministarstvu u roku od 8 (osam) dana od dana dostavljanja rjeenja.

Protiv rjeenja kantonalnog ministarstva moe se izjaviti alba Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rjeenja.

Protiv rjeenja federalnog umarskog inspektora moe se izjaviti alba Federalnom ministarstvu u roku od 8 dana od dana dostavljanja.

Protiv rjeenja Federalnog ministarstva nije doputena alba ali se moe pokrenuti upravni spor.

lan 69.

Zakljuak o dozvoli izvrenja rjeenja umarski inspektor duan je donijeti bez odlaganja, a najkasnije u roku od osam dana od dana kada je rjeenje postalo izvrno. VIII - KAZNENE ODREDBE

lan 70.

Novanom kaznom od 10.000 KM do 30.000 KM kaznit e se za prekraj pravno lice: 1. ako se bavi proizvodnjom ili doradom sjemena, a nije upisan u registar proizvoaa, odnosno

registar doraivaa sjemena (lan 9. stav 1. i lan 18. stav 1.); 2. ako stavlja u promet ili koristi za vlastite potrebe sjeme koje nije doraeno (lan 17. stav 1.); 3. ako sjeme u prometu nije na propisan nain pakovano i deklarisano, odnosno ako uz otpremnicu

nema dokumentaciju (lan 23. stav 1.); 4. ako stavi u promet sjeme koje nije selekcionisano ili normalno (lan 28. stav 1.); 5. ako uvozi sjeme, a nije upisan u Registar uvoznika (lan 29. stav 1.); 6. ako uvezeno sjeme uz otpremnicu nema propisane dokumente (lan 31. stav 1.); 7. ako proizvodi sadni materijal, a nije upisan u Registar proizvoaa sadnog materijala (lan 34.

stav 1.); 8. ako proizvodi sadni materijal bez saglasnosti Federalnog ministarstva (lan 37. stav 2.); 9. ako stavi u promet sadni materijal koji nije priznat u Federaciji (lan 37. stav 4.); 10.ako u promet stavi sadni materijal u suprotnosti sa odredbama l. 50. i l. 51. st. 1. i 2. ovog

zakona; 11.ako uvozi sadni materijal u suprotnosti sa odredbama lana 51. stav 3. ovog zakona.

Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se novanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM i odgovorno lice u pravnom licu.

lan 71.

Novanom kaznom od 5.000,00 KM do 20.000,00 KM kaznit e se za prekraj pravno lice:

1. ako o promjeni koja je od uticaja na upis u registar, odnosno na brisanje iz registra ne obavijesti federalno ministarstvo u propisanom roku (lan 7. stav 7.);

2. ako ne vodi propisanu knjigu evidencije proizvodnje sjemena (lan 11. stav 1.);

3. ako u toku vegetacije nije obavilo obavezni struni pregled nad proizvodnjom sjemena (lan 12. stav 1.);

4. ako stavi u promet sjeme iji kvalitet nije utvren (lan 21. stav 1.); 5. ako stavi u promet sjeme kojem je istekao rok vaenja oznaen na deklaraciji (lan 26. stav 1.); 6. ako se bavi prometom sjemena, a nije registrovano za tu djelatnost (lan 27. stav 2.); 7. ako uvozi sjeme koje nije originalno zapakovano (lan 30. stav 3.); 8. ako prepakivanje nije izvrio doraiva sjemena (lan 30. stav 4.); 9. ako ne vodi propisanu knjigu rasadnika (lan 36. stav 1.); 10.ako u toku vegetacije nije izvren struni pregled nad proizvodnjom sadnog materijala (lan 38.

stav 1.); 11.ako uniti sadni materijal bez nadzora umarskog inspektora (lan 40.); 12.ako sadni materijal u prometu nije pakovan, plombiran i deklarisan na propisani nain (lan 46.).

Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se novanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM i odgovorno lice u pravnom licu.

lan 72.

Novanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznie se za prekraj pravno lice: 1. ako ne obavijesti Federalno ministarstvo i Federalnu upravu o koliini proizvedenog sjemena

(lan 9. stav 2.); 2. ako ne obezbijedi struni pregled nad proizvodnjom sjemena od strane ovlatene ustanove (lan

10. stav 4.); 3. ako ne dostavi izvjetaj o obavljenom strunom pregledu (lan 13. stav 2. i lan 41. stav 1.); 4. ako ne vodi propisane evidencije (l. 14. stav 2. i 41. stav 2.); 5. ako ne uniti sjeme, na nain kako je to propisano lanom 15. ovog zakona; 6. ako ne vodi evidenciju o masi preuzetog i masi doraenog sjemena (lan 19. stav 1.); 7. ako primjerak deklaracije ne dostave nadlenoj kantonalnoj upravi, Federalnoj upravi i

Federalnom ministarstvu (lan 24. stav 3.); 8. ako stavi u promet sjeme kojem je istekao rok vanosti, a nije utvrdilo kvalitet sjemena (lan 26.

stav 2.); 9. ako dri sjeme u uslovima koji ne obezbjeuju odravanje njegovog kvaliteta (lan 27. stav 5.); 10.ako nema slubenika sa strunom spremom (VII/I) obrazovanja (lan 27. stav 3. i 49. stav 3.); 11.ako stavi sjeme i sadni materijal u promet u originalnom pakovanju bez deklaracije na slubenom

jeziku Federacije BiH (lan 31. stav 2. i lan 54. stav 3.); 12.ako o proizvedenom, prodatom i unitenom sadnom materijalu ne izvijesti nadlenu kantonalnu

upravu, Federalnu upravu i Federalno ministarstvo u skladu sa lanom 36. stav 2; 13.ako ne podmiri trokove analize, odnosno superanalize uzorka iz lana 67. stav 1.

Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se novanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM odgovorno lice u pravnom licu.

lan 73.

Novanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM za uinjeni prekraj, kaznie se graanin

ako stavi u promet sjeme i sadni materijal (lan 27. stav 6. i lan 49. stav 6.) ili ako uini bilo koju od radnji iz l. 71. i 72. ovog zakona. IX - PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 74.

Federalni ministar e u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti sljedee provedbene propise:

1. o uslovima koje moraju zadovoljavati ovlatene ustanove za izradu programa gospodarenja sjemenskim sastojinama i sjemenskim zonama i za njihovu reviziju (lan 5. stav 4.);

2. o sadraju, obliku i nainu voenja registara: proizvoaa sjemena, doraivaa sjemena, proizvoaa sadnog materijala, uvoznika i laboratorija za kontrolu kvaliteta (lan 6. stav 2.);

3. o nainu i metodologiji provoenja strunog pregleda nad proizvodnjom sjemena (lan 13. stav 5.);

4. o obrascu uvjerenja o porijeklu sjemena te sadraj, oblik i nain voenja evidencije o izdatim uvjerenjima (lan 14. stav 3.);

5. o osnovnim zahtjevima o kvalitetu sjemena (lan 22. stav 5.); 6. o nainu pakovanja i deklarisanja sjemena (lan 23. stav 3.); 7. o sadraju i obrascu deklaracije te sadraju i nainu voenja evidencije o izdatim

deklaracijama (lan 25. stav 3.); 8. o uslovima obezbjeenja zadravanja kvaliteta sjemena (lan 27. stav 8.); 9. o nainu i metodologiji provoenja strunog pregleda nad proizvodnjom sadnog

materijala (lan 39. stav 5.); 10. o sadraju, obliku i nainu voenja evidencije o pregledanoj rasadnikoj proizvodnji (lan

41. stav 3.); 11. o osnovnim zahtjevima o kvaliteti sadnog materijala (lan 44. stav 3.); 12. o nainu pakovanja, plombiranja i deklarisanja sadnog materijala (lan 47. stav 3.); 13. o sadraju i obrascu deklaracije te sadraju i nainu voenja evidencije o izdatim

deklaracijama (lan 48. stav 4.); 14. o uslovima obezbjeenja odravanja kvaliteta sadnog materijala (lan 49. stav 7.); 15. o visini naknada za izvreni struni pregled i utvrivanje kvaliteta i deklarisanja sjemena i

sadnog materijala (lana 58. stav 2.); 16. o nainu uzimanja uzoraka za analizu, broju i masi sjemena (lan 65. stav 3.).

lan 75.

Postupci koji su pokrenuti do dana stupanja na snagu ovog zakona dovrit e se prema odredbama propisa koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovog zakona.

Ako je prije poetka primjene ovog Zakona doneseno prvostepeno rjeenje kojim se postupak pred prvostepenim organom okonava, dalji postupak provest e se po odredbama ovog zakona.

lan 76.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena Zakona o sjemenu (Slubeni list SRBiH, br. 21/77, 12/87 i 27/91) i Zakon o sadnom materijalu (Slubeni list SRBiH, br. 21/77, 12/87 i 27/91), u dijelu koji se odnosi na sjeme i sadni materijal umskog bilja, koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona, ako ovim zakonom nije drugaije ureeno.

Do donoenja propisa iz lana 74. ovog zakona na teritoriji Federacije BiH primjenjivat e se propisi koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog zakona, ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.

lan 77.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama Federacije BiH.

Ovaj zakon je objavljen u Slubenim novina Federacije BiH, broj: 71/05 od 21.12.2005.g.