Zakon o Stvarnim Pravima FBiH

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Zakon Stvarno pravo

Text of Zakon o Stvarnim Pravima FBiH

  • Advokatska kancelarija Prnjavorac - http://www.advokat-prnjavorac.com 1

    ZAKON O STVARNIM PRAVIMA FBiH

    Slubene novine Federacije BiH, broj 66/13 (28.8.2013.) i

    Zakon o izmjenama Zakona o stvarnim pravima FBiH Slubene novine Federacije BiH, broj 100/13 (18.12.2013.)

    Dio prvi OPE ODREDBE O STVARIMA I STVARNIM PRAVIMA

    Glava I POJAM

    lan 1.

    Vlasnitvo i druga stvarna prava

    (1) Ovim zakonom ureuju se sticanje, koritenje, raspolaganje, zatita i prestanak prava vlasnitva i drugih stvarnih prava i posjeda.

    (2) Stvarna prava su: pravo vlasnitva, pravo graenja, zalono pravo, zemljini dug, pravo stvarne i line slunosti i pravo stvarnog tereta.

    (3) Odredbe ovog zakona koje se odnose na pravo vlasnitva, shodno se primjenjuju na sva druga stvarna prava, osim ako za njih nije zakonom drugaije propisano niti to drugo proizilazi iz njihove pravne prirode.

    an 2.

    Ogranienja stvarnih prava

    (1) Pravo vlasnitva i druga stvarna prava mogu se protiv vlasnikove volje oduzeti ili ograniiti samo u javnom interesu i pod uvjetima predvienim zakonom u skladu s principima meunarodnog prava.

    (2) Zakonom se, u javnom interesu, a naroito radi zatite prirodnih bogatstava, okoline, zdravlja ljudi, kulturnohistorijske batine i sl., moe ograniiti ili posebno urediti nain koritenja i raspolaganja odreenim stvarima.

    lan 3.

    Nosioci vlasnitva i drugih stvarnih prava

    (1) Svaka fizika i pravna osoba moe biti nosilac prava vlasnitva i drugih stvarnih prava. (2) Samo je jedna vrsta prava vlasnitva neovisno o nosiocu prava vlasnitva.

    lan 4. Zabrana zloupotrebe prava

    Zabranjeno je vrenje prava iz ovog zakona suprotno cilju zbog kojeg su ta prava ustanovljena ili priznata.

  • Advokatska kancelarija Prnjavorac - http://www.advokat-prnjavorac.com 2

    Glava II PREDMET I SADRAJ STVARNIH PRAVA

    lan 5. Stvari

    (1) Stvari u smislu ovog zakona su materijalni dijelovi prirode, koji mogu biti u vlasti fizike ili pravne osobe, osim ako zbog svojih prirodnih svojstava ili ogranienja na osnovu posebnog zakona nisu podobne da budu objekt prava vlasnitva i drugih stvarnih prava.

    (2) Stvari su u smislu ovog zakona i skup stvari i prava koja su zakonom izjednaena sa stvarima.

    lan 6.

    Predmet vlasnitva i drugih stvarnih prava

    (1) Predmet prava vlasnitva je individualno odreena nepokretna (nekretnina) ili pokretna (pokretnina) stvar, osim onih koje nisu za to podobne ili zakonom nije drugaije odreeno.

    (2) Nekretnine su estice zemljine povrine, zajedno sa svim onim to je sa zemljitem trajno spojeno na povrini ili ispod nje, ako zakonom nije drugaije odreeno.

    (3) Pokretnine su stvari koje se mogu premjestiti sa jednog mjesta na drugo bez promjene njihove supstance (sutine).

    (4) Stvari koje su po svojoj prirodi pokretne smatraju se u pravnom smislu nepokretnim stvarima ako pripadaju nekretnini ili ih zakon izjednaava sa nekretninama.

    (5) Zakonom odreene vrste prava ili netjelesne stvari mogu biti izjednaene sa stvarima i tad se ubrajaju u pokretne stvari, a u nepokretne samo ako su spojene sa vlasnitvom nepokretnih stvari, ili su njihov teret, ili su zakonom proglaene nepokretnim.

    (6) U sumnji da li je neto pokretna ili nepokretna stvar, smatra se da je pokretna stvar. (7) ivotinje nisu stvari ali za njih vrijedi sve to i za stvari, ako nije to drugaije zakonom

    odreeno.

    lan 7. Opa i javna dobra

    (1) Nisu sposobni biti objektom prava vlasnitva i drugih stvarnih prava oni dijelovi prirode koji

    po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti niti jedne fizike ili pravne osobe pojedinano, nego su na upotrebi svih, kao to su to atmosferski zrak, voda u rijekama, jezerima i moru, te morska obala (opa dobra).

    (2) Javna dobra su stvari koje su po zakonu namijenjene da slue svima pod jednakim uvjetima, kao to su: javni putevi, ulice, trgovi i sl. Na javna dobra se primjenjuju pravila koja vae za ope dobra, ako zakonom nije ta drugo odreeno.

    (3) O opim i javnim dobrima vodi brigu i njima upravlja i za to odgovara odreeni subjekt javnog prava (Federacija, kanton, grad ili opina) to se odreuje posebnim zakonom.

    (4) Posebnim zakonom se ureuje stjecanje svojstva opeg ili javnog dobra kao i prestanak tog svojstva, te nain upisa ovih dobara u zemljine knjige.

  • Advokatska kancelarija Prnjavorac - http://www.advokat-prnjavorac.com 3

    (5) Rudna bogatstva, vode, divlja, ribe i drugi slobodni dijelovi prirode postaju predmet vlasnitva i drugih stvarnih prava kada se zahvate ili odvoje od svoga leita ili stanita na osnovu dozvole ili koncesije nadlenog tijela.

    (6) Nisu dio opeg ili javnog dobra ve su samostalne nekretnine one zgrade, graevine ili naprave koje su izgraene na opem ili javnom dobru ili ispod njih, a koje su od njega pravno odvojene koncesijom te su vlasnitvo nosioca koncesije dok koncesija traje.

    lan 8.

    Dobra od opeg interesa

    (1) Stvari za koje je posebnim zakonom odreeno da su dobra od opeg interesa uivaju posebnu zatitu.

    (2) Stvari od opeg interesa, a koje nisu istovremeno opa dobra, kao to su npr. graevinska zemljita, poljoprivredna zemljita, ume i umska zemljita, zatieni dijelovi prirode, biljni i ivotinjski svijet, stvari od kulturnog, historijskog i ekolokog znaaja, mogu biti objektom prava vlasnitva i drugih stvarnih prava.

    (3) Vlasnici i nosioci drugih stvarnih prava na dobrima od opeg interesa duni su vriti svoja prava u skladu sa nainom upotrebe i koritenja, propisanim posebnim zakonima.

    (4) Posebnim zakonom se propisuje da li vlasnici dobara od opeg interesa imaju pravo na naknadu za ogranienja koja trpe i pod kojim uvjetima.

    (5) Ako je vlasnik u pogledu neke svoje stvari podvrgnut ogranienjima radi zatite interesa i sigurnosti Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu : Federacija) ,kantona ili jedinica lokalne samouprave, prirode, ljudskoga okolia ili zdravlja ljudi, koja od njega, ali ne i od svih ostalih vlasnika takvih stvari, zahtijevaju teu rtvu, ili ga inae dovode u poloaj nalik na onaj u kojem bi bio da je izvrena eksproprijacija onda on ima pravo na naknadu kao za oduzimanje vlasnitva, a to e se urediti posebnim zakonom.

    lan 9. Stvar i njezine pripadnosti

    Nosilac prava vlasnitva ili drugog stvarnog prava na nekoj stvari, ima to pravo i na svim dijelovima stvari, na svemu to je s njom srazmjerno trajno spojeno (prirast), na neodvojenim plodovima kao i na pripacima, ako zakonom nije drugaije odreeno.

    lan 10. Dijelovi stvari

    (1) Dio stvari koji se ne moe od nje fiziki odvojiti bez unitenja ili bez oteenja same stvari (bitni dio), ne moe biti samostalni objekt prava vlasnitva ili drugih stvarnih prava, osim ako je zakonom drugaije odreeno.

    (2) Dio stvari koji se moe fiziki odvojiti bez unitenja ili oteenja same stvari (nebitni dio) moe biti i predmet prava druge osobe.

    (3) Posebno pravo na nebitnom dijelu stvari prestaje, ukoliko trea savjesna osoba pribavi pravo vlasnitva na cijeloj stvari.

    (4) Savjesnom osobom smatra se osoba koja u trenutku sticanja prava vlasnitva nije znala niti je mogla znati da na dijelu stvari postoji pravo vlasnitva ili drugo stvarno pravo. Smatra se

  • Advokatska kancelarija Prnjavorac - http://www.advokat-prnjavorac.com 4

    da je sticalac znao da odreeno pravo postoji ukoliko je to pravo bilo upisano u odgovarajui javni registar.

    (5) Stvar se moe, bez obzira na fiziku djeljivost, pravno dijeliti na dijelove kojima je veliina raunski odreena njihovim srazmjerom prema cijeloj stvari (idealni dijelovi), ako nije neto drugo odreeno.

    (6) Odvajanjem dijela stvari ne prestaju prava koja su na njoj postojala, osim ako zakon ne odreuje drugaije.

    lan 11. Pripadak stvari

    (1) Pripadak (pertinencija) je pokretna stvar koju je vlasnik namijenio da kao sporedna stvar trajno slui namjeni glavne stvari, a koja stoji u takvom prostornom odnosu prema glavnoj stvari da omoguava ispunjenje te namjene.

    (2) Pripadak slijedi pravnu sudbinu glavne stvari, ako nije drugaije odreeno. (3) Privremeni prestanak sluenja pripatka namjeni glavne stvari ne oduzima pripatku to

    svojstvo. (4) Maine ili slini ureaji namijenjeni proizvodnoj, poljoprivrednoj ili drugoj djelatnosti kojoj

    je trajno namijenjena sama nekretnina kao glavna stvar a nisu u nju ugraene, smatraju se pripatkom ako trajno slue namjeni glavne stvari, pod uvjetom da na tim stvarima ne postoje prava treih osoba koje su upisane u odgovarajui javni registar.

    lan 12. Plodovi

    (1) Plodovi su stvari koje jedna stvar daje prirodno ili posredstvom neijega rada, kao i sve drugo to ona daje s obzirom na svoju namjenu.

    (2) Plodovi su i prinosi koje jedna stvar ili pravo daje periodino i bez unitenja njene sutine (prirodni plodovi) kao i prinosi koje stvar ili pravo daje na osnovu nekog pravnog odnosa (civilni plodovi).

    (3) Plodovi pripadaju onome kome pripada stvar ili pravo koje ih donosi, ako zakonom ili pravnim poslom nije drugaije odreeno.

    (4) Ko je duan predati plodove stvari ili prava moe zahtijevati naknadu trokova, koje je imao radi dobijanja plodova, ako bi takve trokove imao i dobar domain. Visina naknade ne moe premaiti vrijednost plodova koje je duan predati.

    lan 13.

    Plodovi ivotinje

    (1) Plodovi ivotinje i sve koristi od nje pripadaju njezinom vlasniku. (2) Onaj ija je ivotinja oplodila tuu ivotinju nema pravo na plod, ni na nagradu, osim ako je

    neto drugo odreeno zakonom ili uobiajeno.

    lan 14. Posebno o nekretninama

    (1) Trava, drvee i plodovi sastavni su dijelovi zemljita, dok se od njega ne odvoje.

  • Advokatska kancelarija Prnjavorac - http://www.advokat-prnjav