2360

Na osnovu ta~ke 2. Amandmana XL na Ustav Republi-ke Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj28/94), d o n o s i m

U K A Z

O PROGLA[EWU ZAKONA O STVARNIM PRAVIMA

Progla{avam Zakon o stvarnim pravima, koji je Na-rodna skup{tina Republike Srpske usvojila na Dvadesetpetoj sjednici, odr`anoj 25. novembra 2008. godine - aVije}e naroda 8. decembra 2008. godine potvrdilo dausvojenim Zakonom o stvarnim pravima nije ugro`en vi-talni nacionalni interes konstitutivnih naroda u Re-publici Srpskoj.

Broj: 01-020-1589/08 Predsjednik10. decembra 2008. godine Republike,Bawa Luka Dr Rajko Kuzmanovi}, s.r.

Z A K O N

O STVARNIM PRAVIMA

PRVI DIO

I - OSNOVNE ODREDBE

Svojina i druga stvarna prava

^lan 1.

(1) Ovim zakonom ure|uju se sticawe, kori{}ewe,raspolagawe, za{tita i prestanak prava svojine, drugihstvarnih prava i dr`avine.

(2) Stvarna prava su: pravo svojine, pravo gra|ewa,zalo`no pravo, pravo stvarne i li~ne slu`benosti ipravo realnog tereta.

(3) Odredbe ovog zakona koje se odnose na pravo svoji-ne shodno se primjewuju na sva druga stvarna prava, osimako posebnim zakonom nije druga~ije propisano ili toproizlazi iz wihove pravne prirode.

Ograni~ewa stvarnih prava

^lan 2.

(1) Pravo svojine i druga stvarna prava mogu se pro-tiv vlasnikove voqe oduzeti ili ograni~iti samo u jav-nom interesu i pod uslovima predvi|enim zakonom, uskladu s principima me|unarodnog prava.

(2) Zakonom se, u javnom interesu, a naro~ito radi za-{tite prirodnih bogatstava, `ivotne sredine, zdravqaqudi, kulturno-istorijske ba{tine i drugog, mo`e ogra-ni~iti ili posebno urediti na~in kori{}ewa i raspo-lagawa odre|enim stvarima.

Nosioci svojine i drugih stvarnih prava

^lan 3.

(1) Svako fizi~ko i pravno lice mo`e biti nosilacprava svojine i drugih stvarnih prava.

(2) Samo je jedna vrsta prava svojine, bez obzira o ko-jem se nosiocu prava svojine radi.

Zabrana zloupotrebe prava

^lan 4.

Zabraweno je vr{ewe prava iz ovog zakona suprotnociqu zbog kojeg su ta prava ustanovqena ili priznata.

II - PREDMET I SADR@AJ STVARNIH PRAVA

Stvari

^lan 5.

(1) Stvari u smislu ovog zakona su materijalni dije-lovi prirode, koji mogu biti u vlasti fizi~kog ilipravnog lica, osim ako zbog svojih prirodnih svojstavaili ograni~ewa na osnovu posebnog zakona nisu podobneda budu objekat prava svojine i drugih stvarnih prava.

(2) Stvari u smislu ovog zakona su i skup stvari iprava koja su zakonom izjedna~ena sa stvarima.

Predmet svojine i drugih stvarnih prava

^lan 6.

(1) Predmet prava svojine je individualno odre|enanepokretna (nepokretnost) ili pokretna (pokretnost)stvar, osim onih koje nisu za to podobne ili je zakonomdruga~ije odre|eno.

(2) Nepokretnosti su ~estice zemqi{ne povr{ine,zajedno sa svim onim {to je sa zemqi{tem trajno spojenona povr{ini ili ispod we, ako zakonom nije druga~ijeodre|eno.

(3) Pokretnosti su stvari koje se mogu premjestiti sajednog mjesta na drugo bez promjene wihove su{tine.

(4) Stvari koje su po svojoj prirodi pokretne smatra-ju se u pravnom smislu nepokretnim stvarima ako pripa-daju nepokretnosti ili ih zakon izjedna~ava sa nepokret-nostima.

(5) Zakonom odre|ene vrste prava ili netjelesne stva-ri mogu biti izjedna~ene sa stvarima i tada se ubrajaju upokretne stvari, a u nepokretne samo ako su spojene sasvojinama nepokretnih stvari, ili su wihov teret, ili suzakonom progla{ene kao nepokretne.

(6) Ako postoji sumwa u to da li je ne{to pokretnaili nepokretna stvar, smatra se da je pokretna stvar.

(7) @ivotiwe nisu stvari, ali za wih vrijedi sve {toi za stvari, ako zakonom nije druga~ije odre|eno.

JU Slu`beni glasnik Republike Srpske,Bawa Luka, Veqka Mla|enovi}a bbTelefon/faks: (051) 456-331, 456-341Internet: http://www.slglasnik.orgE-mail: slglasnikrs@blic.net

slgl.finanse@blic.netslgl.oglasi@blic.net

Subota, 27. decembar 2008. godine

BAWA LUKA

Broj 124 God. XVII

@iro-ra~uni: NLB Razvojna banka a.d.Bawa Luka 562-099-00004292-34

Volksbank a.d. Bawa Luka567-162-10000010-81

Nova bawalu~ka banka AD Bawa Luka 551-001-00029639-61

Komercijalna banka a.d. Bawa Luka571-010-00001043-39

SLU@BENI GLASNIKREPUBLIKE SRPSKE Jezik

srpskog naroda

Op{ta i javna dobra

^lan 7.

(1) Nisu objekat prava svojine i drugih stvarnih pra-va oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mo-gu biti u vlasti fizi~kog ili pravnog lica pojedina~no,nego su na upotrebi svima pod jednakim uslovima, kao{to su: vazduh, voda u rijekama, izvorima, jezerima i mo-ru (u daqem tekstu: op{ta dobra).

(2) Javna dobra su stvari koje su po zakonu namijewe-ne da slu`e svima pod jednakim uslovima, kao {to su: jav-ni putevi, ulice, trgovi i drugo.

(3) Rudna bogatstva, vode, divqa~, ribe i drugi slo-bodni dijelovi prirode postaju predmet svojine i drugihstvarnih prava kada se zahvate ili odvoje od svoga le`i-{ta ili stani{ta na osnovu dozvole ili koncesije nad-le`nog organa.

(4) Samostalne nepokretnosti su one zgrade, gra|evi-ne ili naprave na op{tem ili javnom dobru koje su odwega pravno odvojene koncesijom, te su svojina nosiocakoncesije.

(5) Posebnim zakonom se ure|uje kori{}ewe iupravqawe op{tim i javnim dobrima.

Dobra od op{teg interesa

^lan 8.

(1) Dobra od op{teg interesa koja nisu op{ta dobra,kao {to su gra|evinska zemqi{ta, poqoprivrednazemqi{ta, {ume i {umska zemqi{ta, za{ti}eni dijelo-vi prirode, biqni i `ivotiwski svijet, stvari od kul-turnog, istorijskog i ekolo{kog zna~aja, mogu biti obje-kat prava svojine i drugih stvarnih prava.

(2) Nosioci prava svojine i drugih stvarnih prava nadobrima od op{teg interesa du`ni su da ostvaruju svojaprava u skladu sa na~inom upotrebe i kori{}ewa, propi-sanim posebnim zakonima.

(3) Dobra od op{teg interesa u`ivaju posebnu za{ti-tu.

Stvar i wene pripadnosti

^lan 9.

Nosilac prava svojine ili drugog stvarnog prava nanekoj stvari, ima to pravo i na svim dijelovima stvarina svemu {to je s wom srazmjerno trajno spojeno (pri-rast), na neodvojenim plodovima, kao i na pripacima,ako zakonom nije druga~ije odre|eno.

Dijelovi stvari

^lan 10.

(1) Dio stvari koji se ne mo`e od we fizi~ki odvoji-ti bez uni{tewa ili bez o{te}ewa stvari (bitni dio), nemo`e biti samostalni objekat prava svojine ili drugihstvarnih prava, osim ako je zakonom druga~ije odre|eno.

(2) Dio stvari koji se mo`e fizi~ki odvojiti bezuni{tewa ili o{te}ewa stvari (nebitni dio) mo`e bitii predmet prava drugog lica.

(3) Posebno pravo na nebitnom dijelu stvari presta-je, ukoliko tre}e savjesno lice pribavi pravo svojine nacijeloj stvari.

(4) Savjesno lice je lice koje u trenutku sticawa pra-va svojine nije znalo niti je moglo znati da na dijelustvari postoji pravo svojine ili drugo stvarno pravotre}eg lica. Smatra se da je sticalac znao da odre|enopravo postoji, ukoliko je to pravo bilo upisano u odgo-varaju}i javni registar.

(5) Stvar se mo`e, bez obzira na fizi~ku djeqivost,pravno dijeliti na dijelove kojima je veli~ina ra~unskiodre|ena wihovom srazmjerom prema cijeloj stvari(idealni dijelovi), ako nije druga~ije odre|eno.

(6) Odvajawem dijela stvari ne prestaju prava koja suna woj postojala, osim ako posebnim zakonom nije druga-~ije odre|eno.

Pripadak stvari^lan 11.

(1) Pripadak je pokretna stvar koju je vlasnik namije-nio da kao sporedna stvar trajno slu`i namjeni glavnestvari, a koja stoji u takvom prostornom odnosu premaglavnoj stvari da omogu}ava ispuwewe te namjene.

(2) Pripadak dijeli pravnu sudbinu glavne stvari,ako nije druga~ije odre|eno.

(3) Privremeni prestanak slu`ewa pripatka namjeniglavne stvari ne oduzima pripatku to svojstvo.

(4) Ma{ine ili sli~ni ure|aji namijeweni proizvod-noj, poqoprivrednoj ili drugoj djelatnosti kojoj je traj-no namijewena sama nepokretnost kao glavna stvar, a ni-su u wu ugra|ene, smatraju se pripatkom ako trajno slu`enamjeni glavne stvari, pod uslovom da na tim stvarimane postoje prava tre}ih lica koja su upisana u odgovara-ju}i javni registar.

Plodovi^lan 12.

(1) Plodovi su stvari koje jedna stvar daje prirodnoili posredstvom ne~ijeg rada, kao i sve drugo {to ona da-je prema svojoj namjeni.

(2) Plodovi su i prinosi koje jedna stvar ili pravodaje periodi~no i bez uni{tewa wene su{tine (prirod-ni plodovi), kao i prinosi koje stvar ili pravo daje naosnovu nekog pravnog odnosa (civilni plodovi).

(3) Plodovi pripadaju onome kome pripada stvar ilipravo koje ih donosi, ako zakonom ili pravnim poslomnije druga~ije odre|eno.

(4) Ko je du`an predati plodove stvari ili prava mo-`e zahtijevati naknadu tro{kova, koje je imao radi dobi-jawa plodova, ako bi takve tro{kove imao i dobar doma-}in, s tim da visina naknade ne mo`e da bude ve}a odvrijednosti plodova koje je du`an da preda.

Plodovi doma}ih `ivotiwa^lan 13.

(1) Plodovi `ivotiwe i sve koristi od we pripadajuwenom vlasniku.

(2) Onaj ~ija je `ivotiwa oplodila tu|u `ivotiwunema pravo na plod, ni na nagradu, osim ako je ne{to dru-go odre|eno zakonom ili je uobi~ajeno.

Posebno o nepokretnostima^lan 14.

(1) Nepokretnost je sve {to je na povr{inizemqi{ta, iznad ili ispod wega izgra|eno, a namijewenoje da tamo trajno ostane, ili je u nepokretnost ugra|eno,woj dogra|eno, na woj nadogra|eno ili bilo kako druga-~ije s wom trajno spojeno i dio je te nepokretnosti svedok se od wega ne odvoji.

(2) Trava, drve}e i plodovi sastavni su dijelovizemqi{ta, dok se od wega ne odvoje.

(3) Nisu dijelovi zemqi{ta one zgrade i druge gra|e-vine koje su trajno povezane s tim zemqi{tem ako ih odwega pravno odvaja stvarno pravo koje svom nosiocu dajeovla{}ewe da na tom tu|em zemqi{tu ima takvu zgraduili drugu gra|evinu u svojoj svojini (pravo gra|ewa).

(4) Ma{ine i sli~ni ure|aji koji su fizi~ki poveza-ni sa nepokretno{}u ili koji se smatraju wenim nebit-nim dijelom, smatraju se samostalnim stvarima ako je uodgovaraju}em javnom registru upisano da su objekti pra-va tre}eg lica.

(5) Prava koja postoje u korist neke nepokretnostipripadaju toj nepokretnosti.

III - PRAVO STRANIH LICA

Sticawe svojine stranih lica^lan 15.

(1) Odredbe ovog zakona primjewuju se i na strana fi-zi~ka i pravna lica (u daqem tekstu: strana lica), osimako je zakonom ili me|unarodnim ugovorom druga~ije od-re|eno.

Strana 2 - Broj 124 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota, 27. decembar 2008.

(2) Strana lica sti~u pravo svojine na nepokretno-sti u Republici Srpskoj (u daqem tekstu: Republika) poduslovom reciprociteta, ako zakonom ili me|unarodnimugovorom nije druga~ije odre|eno.

Ograni~ewa svojine^lan 16.

(1) Strano lice ne mo`e biti vlasnik nepokretnostina podru~ju koje je radi za{tite interesa i bezbjednostiRepublike, odnosno Bosne i Hercegovine, zakonom pro-gla{eno podru~jem na kojem strana lica ne mogu imatipravo svojine.

(2) Ako je strano lice steklo pravo svojine na nepo-kretnosti prije nego {to je podru~je na kojem nepokret-nost le`i progla{eno podru~jem iz stava (1) ovog ~lana,prestaje pravo svojine na toj nepokretnosti, a strano li-ce ima pravo na naknadu prema propisima o ekspropri-jaciji.

(3) Pravo na naknadu iz stava (2) ovog ~lana pripadai stranom licu koje bi nasqe|ivawem steklo nepokret-nost na tom podru~ju.

(4) Posebnim zakonom odre|uje se na kojim nepokret-nostima strana lica ne mogu sticati prava svojine.

DRUGI DIO

I - SVOJINA

Sadr`aj prava svojine

^lan 17.

(1) Svojina je stvarno pravo, koje vlasniku dajeovla{}ewe da slobodno i po svojoj voqi stvar dr`i, ko-risti i da s wome raspola`e, a svakoga od toga pravaiskqu~i u granicama odre|enim zakonom.

(2) Svako je du`an da se uzdr`ava od povrede pravasvojine drugog lica.

Op{te ograni~ewe^lan 18.

Vlasnik je du`an da u vr{ewu svog prava svojine po-stupa pa`qivo prema op{tim i tu|im interesima.

Posebna ograni~ewa^lan 19.

Vlasnik stvari ne smije izvr{avati svoje pravo svo-jine preko granica koje su svim vlasnicima takvih stva-ri postavqene na osnovu ovog ili posebnog zakona radiza{tite interesa i sigurnosti Republike, prirode, `i-votne sredine i zdravqa qudi.

Ograni~ewa prava svojine na osnovu zakona^lan 20.

Pravo svojine mo`e u javnom interesu biti oduzetoili ograni~eno uz naknadu, u skladu sa zakonom.

Ograni~ewa prava svojine na osnovu pravnog posla^lan 21.

(1) Vlasnik mo`e u svaku svrhu koja nije zabrawenasvoje pravo svojine ograni~iti ili opteretiti.

(2) Ako vlasnik pravnim poslom odredi zabranuotu|ewa ili optere}ewa nepokretnosti, ta zabrana dje-luje prema tre}im licima samo ako je upisana uzemqi{nu kwigu.

(3) Ograni~ewe prava svojine na pokretnostima radiosigurawa potra`ivawa djelova}e prema tre}em licuako je to ograni~ewe upisano u odgovaraju}i javni regi-star ili ako je tre}e lice za wega znalo.

Posebno o svojini lica javnog prava^lan 22.

(1) Republika, jedinica lokalne samouprave, javnopreduze}e, javna ustanova i druge javne slu`be koja su no-sioci prava svojine javnog prava imaju kao vlasnici upravnim odnosima isti polo`aj kao i drugi vlasnici,ako posebnim zakonom nije druga~ije odre|eno.

(2) Nepokretnostima iz stava 1. ovog ~lana raspola-`e, upravqa i koristi ih organ koji je za to nadle`an naosnovu zakona.

Sticawe svojine^lan 23.

(1) Pravo svojine sti~e se na osnovu pravnog posla,zakona, odluke suda ili drugog organa i nasqe|ivawem,uz ispuwewe pretpostavki propisanih zakonom.

(2) Pravnim poslom sticalac prava svojine ne mo`este}i to pravo u ve}em obimu od onog koje je imalo liceod koga je to pravo ste~eno, osim kad sticawe svojine udobroj vjeri u`iva za{titu.

(3) Pravo svojine na osnovu zakona sti~e seispuwavawem zakonom predvi|enih pretpostavki. Akonije zakonom druga~ije odre|eno, sticawem svojine naosnovu zakona prestaju sva stvarna prava koja su do tadapostojala na odnosnoj stvari, osim onih za koje je stica-lac znao da postoje ili je to morao znati.

(4) Odlukom suda ili drugoga organa sti~e se svojinau slu~ajevima odre|enim zakonom, a na na~in i pod pret-postavkama odre|enim zakonom. Sticawem prava svojine,odlukom suda ili drugog organa ne prestaju stvarna pra-va koja su drugim licima pripadala na odnosnoj stvari,koja su odre|ena odlukom ili zakonom, te onih koja poprirodi stvari ne mogu daqe postojati.

(5) Nasqednik sti~e svojinu naslije|enih stvari u~asu otvarawa nasqedstva, ako zakonom nije druga~ijeodre|eno. Sticawem prava svojine nasqe|ivawem ne pre-staju stvarna prava koja su drugim licima pripadala naodnosnoj stvari, osim onih za koja je to odre|eno poseb-nim zakonom ili koja po prirodi stvari ne mogu daqe dapostoje.

Sticawe na osnovu zakona

^lan 24.

Na osnovu zakona pravo svojine sti~e se stvarawemnove stvari, spajawem, mije{awem, odvajawem plodova,sticawem od nevlasnika, okupacijom, odr`ajem i u dru-gim slu~ajevima odre|enim zakonom.

II - SUSVOJINA I DRUGA ZAJEDNI^KA SVOJINA

1. Susvojina

Pojam^lan 25.

(1) Susvojina postoji kada dva ili vi{e lica (suvla-snici) imaju pravo svojine na istoj stvari, svaki premasvom udjelu srazmjerno cjelini (idealni dio).

(2) Ako suvlasni~ki dijelovi nisu odre|eni, pret-postavqa se da su jednaki.

Idealni dio stvari

^lan 26.

(1) Suvlasnik je vlasnik onog idealnog dijela stvarikoji odgovara wegovom suvlasni~kom dijelu, i u odnosuna taj dio ima sva ovla{}ewa koja pripadaju vlasniku,ako ih s obzirom na prirodu idealnog dijela mo`e izvr-{avati.

(2) Idealni dio stvari se u pravnom prometu smatrasamostalnom stvari.

Kori{}ewe i raspolagawe stvari^lan 27.

(1) Suvlasnik ima pravo da stvar dr`i i da se womekoristi srazmjerno svom idealnom dijelu, ne povre|uju}iprava ostalih suvlasnika. Suvlasnik mo`e raspolagatisvojim dijelom bez saglasnosti ostalih suvlasnika.

(2) Kad suvlasnik prodaje svoj dio, ostali suvlasnicinemaju pravo pre~e kupovine, osim ako ovim zakonom ni-je druga~ije odre|eno.

Sudr`avina stvari^lan 28.

(1) Svaki suvlasnik ima pravo na sudr`avinu stvari.

Subota, 27. decembar 2008. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 124 - Strana 3

(2) Suvlasnici mogu odlu~iti da }e me|usobno po-dijeliti dr`avinu stvari i izvr{avawe svih ili nekihsuvlasni~kih ovla{}ewa. Ova odluka, kao i wen opozivili izmjena, spada u poslove redovnog upravqawa.

Izvr{avawe prava svojine na cijeloj stvari^lan 29.

(1) Plodovi i druge koristi od cijele stvari, kao itro{kovi i tereti, dijele se me|u suvlasnicima srazmjer-no veli~ini wihovih suvlasni~kih dijelova, ako se dru-ga~ije ne sporazumiju.

(2) Suvlasnik ima pravo u svako doba da zahtijeva dase polo`e ra~uni i da se podijele sve koristi od cijelestvari.

(3) Suvlasnik nepokretnosti ima pravo da u svako do-ba zahtijeva da se u korist wegovog suvlasni~kog dijelanepokretnosti osnuje svojina odre|enog posebnog dijela(eta`na svojina / svojina na posebnom dijelu nepokretno-sti), ako su ispuwene pretpostavke pod kojima se ona mo-`e osnovati.

Pravo na upravqawe^lan 30.

(1) Suvlasnik ima pravo da u~estvuje u odlu~ivawu osvim pitawima koja se ti~u stvari koja je u susvojini za-jedno sa ostalim suvlasnicima.

(2) Ako neki suvlasnik preduzme posao na stvari kojaje u suvlasni{tvu bez saglasnosti ostalih suvlasnika,primjewiva}e se pravila o poslovodstvu bez naloga.

Poslovi redovnog upravqawa

^lan 31.

(1) Za preduzimawe poslova redovnog upravqawa po-trebna je saglasnost suvlasnika ~iji dijelovi ~ine vi{eod jedne polovine.

(2) Ako se ne postigne potrebna saglasnost, a predu-zimawe posla je neophodno za redovno odr`avawe stvari,svaki suvlasnik ima pravo da zahtijeva da o tome odlu~isud u vanparni~nom postupku.

Poslovi vanrednog upravqawa

^lan 32.

(1) Za preduzimawe poslova koji prelaze okvir redov-nog upravqawa (promjena namjene stvari, izdavawe stva-ri u zakup, zasnivawe hipoteke na cijeloj stvari, zasni-vawe slu`benosti, ve}e popravke ili prepravke stvarikoje nisu nu`ne za odr`avawe i drugo) potrebna je sagla-snost svih suvlasnika.

(2) Ako postoji sumwa, smatra se da posao prelaziokvire redovnog upravqawa.

(3) Ako se ne postigne saglasnost svih suvlasnika, aza preduzimawe posla postoje naro~ito opravdani razlo-zi, svaki suvlasnik ima pravo da zahtijeva da o tome od-lu~i sud.

Prava suvlasnika na osigurawe^lan 33.

Suvlasnik protiv ~ije je voqe ve}ina suvlasnika od-lu~ila da se neki posao preduzme ili je to odlu~io sud,ima pravo da zahtijeva osigurawe za budu}u {tetu. Su-vlasnik koji je obavezan dati osigurawe, svoju obavezuispuwava davawem zaloga ili jemstvom.

Prenos prava upravqawa

^lan 34.

(1) Suvlasnici mogu saglasno povjeriti upravqawesa stvari odre|enom licu kao upravniku, koji }e djelova-ti kao wihov punomo}nik. Za upravnika mo`e bitipostavqen jedan ili nekoliko suvlasnika, a upravqawemo`e biti povjereno i drugom poslovno sposobnom fi-zi~kom ili pravnom licu.

(2) Za suvlasnika koji dr`i stvar u susvojini ili ne-ki wen samostalni dio na osnovu odluke suvlasnika ko-jom su me|usobno podijelili dr`avinu stvari i

izvr{avawe suvlasni~kih ovla{}ewa, smatra se da mu jepovjereno redovno upravqawe stvari, odnosno samostal-nog dijela stvari, ako sporazumom izme|u suvlasnika ni-je druga~ije odre|eno.

(3) Ako se suvlasnici ne mogu dogovoriti opostavqawu i ovla{}ewima upravnika, svaki suvlasnikima pravo da zahtijeva da o tome odlu~i sud u vanparni~-nom postupku.

Pravni polo`aj upravnika^lan 35.

(1) Upravnik je nalogoprimac suvlasnika.

(2) Ukoliko suvlasnici ne odrede druga~ije, u odnosuna wegova prava, du`nosti i prestanak wegovihovla{}ewa primjewuju odgovaraju}a pravila o nalogu, stim {to:

a) suvlasnici koji zajedno imaju ve}inu suvlasni~kihdijelova mogu dati otkaz upravniku, uz otkazni rok odtri mjeseca,

b) suvlasnici koji zajedno imaju ve}inu suvlasni~kihdijelova, mogu upravnika smijeniti u svako doba ako zato postoji va`an razlog. Ako upravnik grubo zanemarujesvoje du`nosti, sud }e ga smijeniti na zahtjev bilo kojegsuvlasnika i odrediti drugog upravnika, s tim {toupravnik mo`e dati otkaz uz otkazni rok od tri mjeseca.

(3) Kad upravniku prestane ovla{}ewe odlukom su-vlasnika koji za takvu odluku nisu imali saglasnostsvih suvlasnika, ti suvlasnici su du`ni da preduzmuneophodne mjere da se do dono{ewa odluke o daqemupravqawu sa stvari upravqa s pa`wom dobrog doma}i-na, za {ta odgovaraju ostalim suvlasnicima.

Za{tita^lan 36.

(1) Svaki suvlasnik ima pravo da postavqa drugimsuvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz wegovog su-vlasni{tva.

(2) Suvlasnik ima pravo postavqati protiv svakogaone zahtjeve koje mo`e staviti vlasnik stvari, ali preda-ju cijele stvari u dr`avinu mo`e zahtijevati od tre}eglica prema pravilima o nedjeqivim obavezama.

Razvrgnu}e^lan 37.

(1) Suvlasnik ima pravo zahtijevati potpuno ili dje-limi~no razvrgnu}e suvlasni{tva, ako je mogu}e i dopu-{teno, i to pravo ne zastarijeva.

(2) Pravni posao kojim se suvlasnik unaprijed trajnoodri~e prava na razvrgnu}e suvlasni{tva je ni{tav. Su-vlasnici mogu jednoglasno odlu~iti da se u roku koji nemo`e biti du`i od tri godine ne mo`e tra`iti razvrg-nu}e suvlasni{tva.

(3) Suvlasnici sporazumno odre|uju na~in diobe umogu}im i dopu{tenim granicama (dobrovoqno razvrg-nu}e).

Sudsko razvrgnu}e^lan 38.

(1) U slu~aju kada suvlasnici ne mogu posti}i spora-zum o na~inu razvrgnu}a suvlasni{tva, o tome }e odlu~i-ti sud u vanparni~nom postupku, na zahtjev bilo kojeg su-vlasnika (sudsko razvrgnu}e).

(2) Ako je dioba stvari nemogu}a ili je mogu}a samouz znatno smawewe vrijednosti stvari, sud }e odlu~itida se dioba izvr{i prodajom stvari na javnoj licitaci-ji ili na drugi odgovaraju}i na~in, a dobijeni iznos po-dijeli srazmjerno suvlasni~kim dijelovima (civilna di-oba).

(3) Ako ne uspije ni dioba prodajom stvari, sud mo`estvar dosuditi u svojinu jednom ili vi{e suvlasnika,uzimaju}i u obzir veli~inu wihovih suvlasni~kih dije-lova, wihove potrebe i druge okolnosti, uz obavezu is-plate naknade tr`i{ne vrijednosti ostalim suvlasnici-ma srazmjerno wihovim dijelovima.

Strana 4 - Broj 124 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota, 27. decembar 2008.

(4) Suvlasniku kome je diobom pripala cijela stvarili dio stvari ostali suvlasnici garantuju za pravne ifizi~ke nedostatke stvari do visine vrijednosti svojihsuvlasni~kih dijelova prema pravilima obligacionogprava.

Razvrgnu}e suvlasni{tva na nekoliko stvari^lan 39.

(1) U postupku razvrgnu}a suvlasni{tva sud mo`e nazahtjev bilo kog suvlasnika odlu~iti da umjesto dijela usvakoj pojedinoj stvari, svakom od wih pripadne odre|e-na stvar ili skupina stvari, srazmjerno suvlasni~kimdijelovima, uzimaju}i u obzir wihove potrebe.

(2) Ako stvari koje diobom pripadnu pojedinom suvla-sniku prelaze vrijednost wegovog suvlasni~kog dijela, tajsuvlasnik je du`an da plati razliku vrijednosti ostalimsuvlasnicima, prema pravilima o civilnoj diobi.

Razvrgnu}e uspostavqawem eta`ne svojine^lan 40.

Suvlasnici mogu saglasno odlu~iti da }e umjesto di-obe nepokretnosti svoja suvlasni~ka prava ograni~ititako {to }e sa odre|enim idealnim dijelom povezatisvojinu posebnog dijela suvlasni~ke nepokretnosti(uspostaviti eta`nu svojinu), ako je takva dioba mogu}a.

Tro{kovi razvrgnu}a^lan 41.

Tro{kove razvrgnu}a snose suvlasnici srazmjernosvojim suvlasni~kim dijelovima, osim ako zakon iliwihov sporazum odre|uju druga~ije.

Tu|a prava^lan 42.

(1) Razvrgnu}e ne mo`e biti na {tetu prava tre}ihlica.

(2) Sva zalo`na prava, slu`benosti i druga stvarnaprava koja su i prije razvrgnu}a teretila nepodijeqenustvar mogu se izvr{avati kao i do diobe (kod slu`beno-sti).

2. Zajedni~ka svojina

Neodre|enost udjela u svojini^lan 43.

(1) Zajedni~ka svojina je svojina dva ili vi{e lica(zajedni~ari) na istoj stvari ~iji udjeli nisu odre|eni,ali su odredivi.

(2) Kad je stvar u zajedni~koj svojini, nema uticaja~iwenica da je u zemqi{nim kwigama ili u drugim jav-nim registrima ta stvar upisana kao svojina samo nekogod zajedni~ara, osim prema tre}im licima ~ije se povje-rewe u prometu {titi.

(3) Ukoliko postoji sumwa da li je stvar u susvojiniili zajedni~koj svojini, smatra se da postoji susvojina.

Udio zajedni~ara^lan 44.

(1) Zajedni~ar mo`e svoj udio u zajedni~koj svojinipravnim poslom prenijeti u cjelini ili djelimi~no sa-mo na drugog zajedni~ara.

(2) Udio koji zajedni~ar ima u zajedni~koj svojiniprelazi na wegove nasqednike.

(3) Zajedni~ar odgovara za dugove do visine svog udje-la u zajedni~koj svojini.

Izvr{avawe zajedni~ke svojine^lan 45.

(1) Zajedni~ar je ovla{}en da izvr{ava sva vlasni~kaprava na zajedni~koj stvari samo zajedno sa svim ostalimzajedni~arima, ako nije druga~ije odre|eno ovim ilidrugim zakonom, odnosno sporazumom zajedni~ara.

(2) Plodovi i druge koristi od zajedni~ke stvari jed-nako pripadaju svim zajedni~arima.

(3) Tro{kove i terete koji se odnose na zajedni~kustvar snose zajedni~ari solidarno.

(4) Svaki je zajedni~ar ovla{}en da tra`i da se zajed-ni~ko pravo svojine na nepokretnosti upi{e u zemqi{nekwige.

Upravqawe zajedni~kom stvari^lan 46.

(1) Zajedni~ar ima pravo da u~estvuje u odlu~ivawu osvemu {to se ti~e stvari koja je u zajedni~koj svojini(upravqawe sa stvari) zajedno sa ostalim zajedni~arima.

(2) Zajedni~ari zajedni~kom stvari upravqaju zajed-ni~ki, donose}i sve odluke sporazumno, ako odlu~ivawenije povjereno upravniku.

Raspolagawe zajedni~kom stvari^lan 47.

(1) Zajedni~kom stvari zajedni~ari raspola`u zajed-ni~ki. Pojedini zajedni~ar mo`e raspolagati sa stvarisamo na osnovu ovla{}ewa koje su mu za to dali svi osta-li zajedni~ari.

(2) Izuzetno, radi za{tite povjerewa u pravnom pro-metu, tre}e lice mo`e na osnovu pravnoga posla koji ni-je zakqu~en sa svim zajedni~arima ste}i pravo svojine:

a) na pokretnoj stvari, ako je stvar pribavilo naosnovu naplativog pravnog posla i ako je postupalo u do-broj vjeri,

b) na nepokretnostima, ako svojina nije bila upisanau zemqi{nim kwigama kao zajedni~ka i ako je postupalou dobroj vjeri.

(3) Odredbe stava 2. ovog ~lana primjewuju se i nasticawe drugih stvarnih prava na zajedni~koj stvari.

Za{tita^lan 48.

(1) Zajedni~ar ima pravo da postavqa ostalim zajed-ni~arima one zahtjeve koji proizlaze i iz wegove zajed-ni~ke svojine.

(2) Zajedni~ar ima pravo da postavqa protiv svakogaone zahtjeve u vezi sa zajedni~kom stvari koje mo`e posta-viti vlasnik stvari, s tim da predaju cijele stvari u dr-`avinu mo`e zahtijevati od tre}eg lica samo prema oba-veznopravnim pravilima o nedjeqivim obavezama.

Pravo na diobu^lan 49.

(1) Zajedni~ar je ovla{}en da zahtijeva da se zajedni~-ka svojina podijeli na na~in da se odredi suvlasni~kidio koji mu pripada na ime wegovog udjela u zajedni~kojsvojini, ako to nije protivno zakonu. Ovo pravo ne zasta-rijeva.

(2) Odre|ivawem suvlasni~kog dijela zajedni~ari po-staju suvlasnici. Ukoliko je vi{e zajedni~ara, a samo je-dan zajedni~ar zatra`i odre|ivawe suvlasni~kog dijelaon postaje suvlasnik sa ostalim zajedni~arima, koji upreostalom dijelu ostaju zajedni~ki vlasnici.

(3) Veli~ina suvlasni~kog dijela koji }e diobom pri-pasti dotada{wem zajedni~aru odre|uje se sporazumomsvih zajedni~ara. U nedostatku sporazuma smatra}e se dasu udjeli zajedni~ara jednaki. Zajedni~ar koji smatra daje wegov udio ve}i mo`e zahtijevati da sud utvrdi veli-~inu wegovog udjela.

(4) Sud odlu~uje o veli~ini suvlasni~kog dijela pre-ma mjerilima koja za odre|ivawe veli~ine udjela zakonpostavqa za odre|eni slu~aj zajedni~ke svojine.

(5) Kada zakon zabrawuje diobu zajedni~ke stvari, tase zabrana odnosi iskqu~ivo na fizi~ku diobu stvari,ako izri~ito nije postavqena zabrana i za diobuodre|ivawem suvlasni~kih dijelova, ili za druge na~inediobe.

Pravo tre}ih lica na diobu^lan 50.

Lica koja imaju pravo da zahtijevaju da se zajedni~kasvojina podijeli odre|ivawem suvlasni~kog dijela zajed-ni~ara na ime wegovog dijela u zajedni~koj svojini su:

Subota, 27. decembar 2008. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 124 - Strana 5

a) povjerioci u odnosu na dijelove wihovih du`nika,

b) nasqednici u odnosu na ostavio~ev dio,

v) svako u odnosu na bilo kojeg zajedni~ara ko za toima pravni interes.

Shodna primjena pravila o susvojini

^lan 51.

Na zajedni~ku svojinu primjewuju se odredbe o susvo-jini ako ovim ili drugim zakonom nije druga~ije odre|e-no, niti drugo proizlazi iz prirode zajedni~ke svojine.

III - PRAVO SVOJINE NAD NEPOKRETNOSTIMA

1. Sticawe prava svojine na nepokretnostima

Pravni osnovi sticawa

^lan 52.

(1) Sticalac prava svojine na nepokretnosti na osno-vu pravnog posla, zakona, nasqe|ivawa, pravosna`ne od-luke suda ili kona~ne odluke drugog nadle`nog organa,ovla{}en je da zahtijeva upis ste~enog prava svojine uzemqi{ne kwige.

(2) Pravo svojine ste~eno na osnovu nasqe|ivawa, za-kona, odlukom suda ili drugog organa ne mo`e se suprot-staviti pravu tre}eg savjesnog lica koje je postupaju}i sapovjerewem u zemqi{ne kwige podnijelo zahtjev za upissvog prava prije nego {to je lice koje je steklo pravo svo-jine na osnovu nasqe|ivawa, zakona, odluke suda ili dru-gog nadle`nog organa zatra`ilo upis svog prava.

1.1. Sticawe na osnovu pravnog posla

Sticawe ukwi`bom

^lan 53.

(1) Pravo svojine na nepokretnostima na osnovupravnog posla sti~e se ukwi`bom u zemqi{nu kwigu, akozakonom nije druga~ije odre|eno.

(2) Pravni posao iz stava 1. ovog ~lana zakqu~uje se uobliku propisanim posebnim zakonom.

(3) Svojina se prenosi na osnovu vaqano izjavqenevoqe zemqi{nokwi`nog vlasnika usmjerene na to dawegova svojina pre|e na sticaoca (clausula intabulandi).Ova izjava voqe mo`e biti data u pravnom poslu koji jeupravqen na prenos svojine ili u posebnoj ispravi, kojamora biti sa~iwena u zakonom propisanom obliku zaprenos svojine na nepokretnostima.

(4) Sprovedena ukwi`ba djeluje od trenutka kada jesudu podnesen zahtjev za ukwi`bu.

Sticawe predbiqe`bom^lan 54.

(1) Ako nisu ispuwene sve pretpostavke koje pravilazemqi{nokwi`nog prava zahtijevaju za ukwi`bu pravasvojine, mo`e se tra`iti predbiqe`ba sticawa pravasvojine.

(2) Predbiqe`bom }e svojina biti ste~ena pod uslo-vom naknadnog opravdawa predbiqe`be. Opravdawem sepredbiqe`ba pretvara u ukwi`bu, a po~iwe da djeluje od~asa kad je prijedlog za predbiqe`bu bio podnesen.

(3) Predbiqe`ba izvr{ena zbog toga {to isprave nesadr`e sve elemente za upis prava ili kada je prenos svo-jine uslovqen ispuwewem odre|enih pretpostavki,opravdana je naknadnim podno{ewem potpunog zahtjevaza upis prenosa svojine na sticaoca ili ispuwavawemdrugih propisanih pretpostavki u odre|enom roku.

(4) Ako je zahtijevana zbog nedostatka clausule intabu-

landi, predbiqe`ba se smatra opravdanom, podno{ewemclausule intabulandi.

Za{tita povjerewa u zemqi{ne kwige

^lan 55.

(1) Smatra se da zemqi{na kwiga istinito i potpu-no odra`ava ~iweni~no i pravno stawe nepokretnosti,pa ko je u dobroj vjeri postupao s povjerewem u zemqi{nekwige, ne znaju}i da ono {to je u wih upisano nije potpu-

no ili da je razli~ito od vankwi`nog stawa, u`iva u po-gledu tog sticawa za{titu prema odredbama ovog zakona.

(2) Sticalac je bio u dobroj vjeri ako u trenutkuzakqu~ewa pravnog posla i u trenutku kad je zahtijevaoupis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imaodovoqno razloga da sumwa u to da stvar pripada otu|io-cu.

(3) Nedostatak dobre vjere ne mo`e se prebaciti ni-kome iz razloga {to nije istra`ivao vankwi`no stawe.

Djelovawe povjerewa u istinitost i potpunost^lan 56.

(1) Sticalac upisom sti~e nepokretnost kao da je sti-~e od wenog vlasnika, ako nepokretnost, postupaju}i spovjerewem u zemqi{nu kwigu, stekne u dobroj vjeri odlica koje je bilo upisano kao vlasnik te nepokretnosti,iako to nije bio.

(2) Sticalac koji je postupaju}i s povjerewem uzemqi{ne kwige u dobroj vjeri stekao pravo svojine ne-pokretnosti, stekao je tu nepokretnost kao da na woj nepostoje tu|a prava, tereti ni ograni~ewa koja u tom tre-nutku nisu bila upisana, niti je iz zemqi{nih kwiga bi-lo vidqivo da je zatra`en wihov upis, osim ako zakonomnije druga~ije odre|eno.

(3) Brisawe upisa iz stava 1. ovog ~lana mo`e se zah-tijevati brisovnom tu`bom zbog neistinitosti ilinevaqanosti prednikova upisa u roku od tri godine odkad je bio zatra`en prednikov upis. Onaj ko je o neistini-tom prednikovu upisu bio uredno obavije{ten mo`e zbogneistinitosti prednikova upisa zahtijevati brisawe upi-sa samo ako je u roku za ̀ albu zatra`io zabiqe`bu da je tajupis sporan i odmah, a najkasnije u roku od 60 dana od is-teka roka za `albu podnio tu`bu protiv onih koji suosporenim upisom stekli pravo ili su na osnovu wega po-stigli da se upi{e u zemqi{nu kwigu.

(4) Brisovna tu`ba mo`e se podi}i u rokovima u ko-jima se mo`e ostvarivati osporavawe pravnog osnovaupisa, a ne mo`e se podi}i ukoliko je savjesno tre}e li-ce u zemqi{nu kwigu upisalo svoje pravo.

Vi{estruko ugovarawe otu|ewa^lan 57.

(1) U slu~aju da je vi{e lica zakqu~ilo sa vlasnikompravne poslove radi sticawa svojine iste nepokretno-sti, svojinu }e ste}i ono lice koje je kao savjesno prvopodnijelo zahtjev za upis u zemqi{nu kwigu, ako suispuwene i ostale pretpostavke za sticawe svojine. Sa-vjesnost mora postojati u trenutku podno{ewa zahtjevaza upis.

(2) Ako je jedno od vi{e lica koja su sa vlasnikomzakqu~ila pravni posao radi sticawa svojine iste nepo-kretnosti, podnijelo zahtjev za upis u zemqi{nu kwigu,odnosno izvr{ilo upis u svoju korist, i pri tome bilonesavjesno, savjesna lica, navedena iz stava 1. ovog ~lanaimaju pravo da u roku od tri godine od izvr{enog upisapodnesu tu`bu za brisawe i ukwi`bu prava svojine u svo-ju korist, kao i da izvr{e zabiqe`bu spora.

(3) U pravu je ja~e ono lice koje je prije zakqu~ilopravni posao, a najja~e je ono koje je uvedeno u samostal-nu dr`avinu nepokretnosti.

1.2. Sticawe na osnovu zakona

Sticawe odr`ajem^lan 58.

(1) Samostalni dr`alac sti~e odr`ajem pravo svoji-ne na nepokretnosti, ako mu je dr`avina zakonita i savje-sna, a nije pribavqena silom, prijetwom ili zloupotre-bom povjerewa, istekom deset godina neprekidnogdr`awa.

(2) Samostalni dr`alac nepokretnosti, ~ija je dr`a-vina savjesna, sti~e odr`ajem svojinu na nepokretnostiistekom dvadeset godina neprekidnog dr`awa.

(3) Vrijeme potrebno za odr`aj po~iwe da te~e onogadana kad je dr`alac stupio u samostalnu dr`avinu stva-

Strana 6 - Broj 124 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota, 27. decembar 2008.

ri, a zavr{ava se istekom posqedweg dana potrebnog zaodr`aj.

(4) U vrijeme odr`aja ura~unava se i vrijeme za koje suprethodnici sada{weg dr`aoca neprekidno dr`alistvar kao zakoniti i savjesni samostalni dr`aoci, odno-sno kao savjesni samostalni dr`aoci.

(5) Ura~unavawe vremena mogu}e je i ukoliko su dr`a-oci razli~itog kvaliteta, pri ~emu se vrijeme za koje sudr`ali prethodnici sada{weg dr`aoca prera~unava uvrijeme potrebno za odr`aj.

(6) Smatra se da je nasqednik savjesni dr`alac odtrenutka otvarawa nasqedstva i u slu~aju kad je ostavi-lac bio nesavjestan dr`alac, ako se ne doka`e da je znaoili morao znati da mu ne pripada pravo na dr`avinu.

(7) Na prekid, odnosno zastoj proteka vremena odr`a-ja shodno se primjewuju odredbe o prekidu, odnosno za-stoju proteka rokova za zastaru potra`ivawa.

Gra|ewe na tu|em zemqi{tu^lan 59.

(1) Zgrada koju neko sagradi na tu|em zemqi{tu pri-pada vlasniku zemqi{ta.

(2) Vlasnik zemqi{ta ima pravo da zahtijeva da mu sepreda u dr`avinu wegovo zemqi{te sa zgradom, a gra-diteq }e mo}i od vlasnika tra`iti naknadu, po pravili-ma obligacionog prava.

(3) Vlasnik zemqi{ta mo`e zahtijevati da nesavje-stan graditeq uspostavi prija{we stawe ili da otkupizauzeto zemqi{te po tr`i{noj cijeni; i u jednom i dru-gom slu~aju vlasnik zemqi{ta ima pravo na naknadu{tete po op{tim pravilima obligacionog prava.

(4) Ako je vlasnik zemqi{ta znao za gra|ewe, a nije sebez odga|awa usprotivio daqoj gradwi, savjesnom gra-ditequ pripada zgrada sa zemqi{tem koje je potrebno zawenu redovnu upotrebu, a prija{wi vlasnik zemqi{taima pravo da zahtijeva samo naknadu u visini tr`i{nevrijednosti zemqi{ta, koja se odre|uje prema stawuzemqi{ta prije gra|ewa, prema cijenama u vrijemedono{ewa odluke suda.

(5) Ako graditeq nije bio savjestan, zgrada pripadavlasniku zemqi{ta i kada se nije bez odga|awa usproti-vio gradwi iako je znao za gra|ewe, ali tada vlasnikzemqi{ta nema pravo da zahtijeva uspostavqaweprija{weg stawa.

Gradwa tu|im materijalom^lan 60.

(1) Ako vlasnik zemqi{ta izgradi na zemqi{tu zgra-du tu|im materijalom, odnosno ako on ili neko drugiugradi u nepokretnost tu|u stvar, koja se ne mo`e odvoji-ti bez nesrazmjerno velikih tro{kova, svojina nepokret-nosti se prote`e i na ugra|enu stvar.

(2) Prava na naknadu vlasnika materijala iz stava 1.ovog ~lana ure|uju se po pravilima obligacionog prava.

Dogradwa, nadzi|ivawe, preure|ewe i ulagawe^lan 61.

(1) Dogradwom, nadogradwom ili preure|ewem (adap-tacijom) zgrada, odnosno prostorija u suvlasni~kim, za-jedni~kim ili tu|im zgradama, kao i wihovom pregrad-wom, ugradwom ili ulagawem u wih, ne mo`e se ste}isvojina, ako vlasnik (suvlasnici, zajedni~ari) dogra|e-ne, nadogra|ene, odnosno pregra|ene nepokretnosti nijedruga~ije odredio.

(2) Lice koje je dogradilo, nadogradilo ili preure-dilo zgradu, odnosno prostoriju iz stava 1. ovog ~lana,ili je ulagalo ili ne{to ugradilo u takvu zgradu iliprostoriju ima pravo na naknadu po pravilima obliga-cionog prava.

Prekora~ewe me|e gra|ewem^lan 62.

(1) Ako je gra|ewem zgrade prekora~ena me|a, savjesnigraditeq sti~e pravo svojine na zahva}enom zemqi{tu,uz obavezu isplate tr`i{ne vrijednosti zemqi{ta.

(2) Ako je graditeq bio nesavjestan ili ako se vla-snik zahva}enog zemqi{ta bez odga|awa usprotiviogradwi, vlasnik zemqi{ta mo`e zahtijevatiuspostavqawe prija{weg stawa i naknadu {tete iliustupiti zemqi{te graditequ uz isplatu tr`i{nevrijednosti.

Gra|ewe na tu|em pravu gra|ewa^lan 63.

Kad je gra|eno na tu|em zemqi{tu optere}enom pra-vom gra|ewa, nosiocu tog prava pripadaju prava i obave-ze vlasnika zemqi{ta.

Sijawe i sa|ewe^lan 64.

Biqke koje puste korijewe u zemqi{tu svojina su vla-snika tog zemqi{ta, nezavisno od toga ko je bio vlasniksjemena ili sadnice.

Prira{taj zemqi{ta^lan 65.

(1) Nastane li ostrvo u sredini vodotoka koji nijeop{te dobro, tada ostrvo pravno prirasta zemqi{timakoja le`e du` tog ostrva na obje obale po du`inizemqi{ta, u {irinu do polovine vodotoka, ako poseb-nim zakonom nije druga~ije odre|eno.

(2) Ako je ostrvo koje nije op{te dobro nastalo na jed-noj polovini vodotoka, u cjelini prirasta zemqi{tu nabli`oj obali.

(3) Odredbe ovog ~lana ne primjewuju se ako ostrvonastane presu{ivawem vode, diobom vode na vi{e ruka-vaca ili ako zemqi{ta budu poplavqena.

(4) Otrgne li vodotok komad zemqi{ta i pripoji gadrugom zemqi{tu, vlasnik otrgnutog komada zemqi{taima pravo da u roku od godinu dana vrati taj komadzemqi{ta. Ako nakon isteka roka od godinu dana otrgnu-ti komad zemqi{ta nije vra}en, postaje sastavni diozemqi{ta kojem je pripojen.

(5) Zemqa koju vodotok talo`i na neko zemqi{teprira{taj je toga zemqi{ta.

2. Ograni~ewe prava svojine na nepokretnostima

Susjedska prava^lan 66.

(1) Vlasnik nepokretnosti pri izvr{avawu svojihovla{}ewa iz prava svojine ima obavezu postupitipa`qivo prema licu koje je vlasnik neke druge nepokret-nosti, a koje pri tome u wegovom interesu trpi, propu-{ta ili ~ini u pogledu svoje nepokretnosti ono {to jeodre|eno zakonom (susjedska prava).

(2) Vlasnici drugih nepokretnosti svoje pravo moguostvarivati u postupku pred sudom, ako nije predvi|endrugi put za{tite. Neko trpqewe, propu{tawe ili~iwewe, koje je predvi|eno zakonom, ovla{}en je da zah-tijeva isto kao i vlasnik i onaj koji nepokretnost dr`ina osnovu prava izvedenog iz prava vlasnika.

(3) Susjedska prava dopu{teno je izvr{avati samo umjeri i na na~in da se time {to mawe ograni~ava, opte-re}uje ili na drugi na~in uznemirava onaj koji treba dane{to trpi, propusti ili ~ini.

(4) Trpqewe, propu{tawe i ~iwewe koje se mo`e zah-tijevati od vlasnika neke nepokretnosti, mo`e se umjestood wega, zahtijevati od onoga koji nepokretnost dr`i naosnovu prava izvedenog iz prava vlasnika.

(5) Ono {to je odre|eno za susjedska prava vlasnikanepokretnosti vrijedi i za vlasnike ostalih nepokret-nosti, ukqu~uju}i i vlasnike na ~ijim je suvlasni~kimdijelovima uspostavqena svojina posebnog dijela nepo-kretnosti, ako nije suprotno zakonu ili prirodi nepo-kretnosti.

Zajedni~ka ograda^lan 67.

(1) Ograde izme|u susjednih nepokretnosti (zidovi,plotovi, ograde, `ivice i druge prepreke), kao i stvari

Subota, 27. decembar 2008. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 124 - Strana 7

koje slu`e kao me|a{ki znakovi, susvojina su susjeda,osim ako se doka`e da su svojina jednoga susjeda.

(2) Susvojina stvari koje slu`e kao zajedni~ke ogradeili me|a{ki znakovi nije djeqiva dok god te stvari neizgube tu namjenu.

(3) Svaki od susjeda mo`e upotrebqavati zajedni~kuogradu sa svoje strane do polovine wene {irine, do te{irine mo`e izgraditi slijepa vrata ili smjestiti uzi-dane ormare i drugo, ali ne smije ~initi ni{ta {to biogradu dovelo u opasnost ili {to bi wegovog kom{ijuspre~avalo da je on upotrebqava sa svoje strane do polo-vine.

(4) Tro{kove odr`avawa zajedni~ke ograde snoseweni suvlasnici na jednake dijelove i solidarno odgova-raju za {tetu koja bi tre}im licima nastala zbog toga{to ograda nije odr`avana u stawu kakvo je uobi~ajeno sobzirom na namjenu ograde i ogra|ene nepokretnosti, tena mjesne prilike.

Vlastita ograda^lan 68.

(1) Ograda koja se nalazi iskqu~ivo na nepokretno-sti jednoga vlasnika wegova je svojina.

(2) Svaki vlasnik du`an je da sa desne strane svogglavnog ulaza, gledano s puta, ogradi svoj prostor, akonije druga~ije propisano, niti je drugi mjesni obi~aj.

(3) Vlasnik ograde du`an je da odr`ava u dobromstawu svoju ogradu i sprije~i opasnost od nano{ewa{tete susjedu.

Me|a^lan 69.

(1) Ako su me|a{ki znakovi izme|u dvije nepokretno-sti zbog bilo kakvih okolnosti toliko o{te}eni da bi semoglo dogoditi da se me|e ne}e mo}i raspoznati, ili akose me|e vi{e ne raspoznaju, ili su sporni, onda svaki odsusjeda ima pravo da zahtijeva da sud u vanparni~nom po-stupku (postupku ure|ewa me|a) obnovi ili ispravi me-|u.

(2) Sud }e na licu mjesta ozna~iti me|u me|a{kimznakovima i obnoviti ili ispraviti me|u prema spora-zumu susjed ~ija je me|a u pitawu, a ako ne bude postignutsporazum, prema posqedwoj mirnoj dr`avini, a u slu~ajuda ga ne uspije utvrditi, po pravi~nosti.

(3) Me|a na gra|evinskom zemqi{tu ure|uje se u skla-du sa prostornoplanskom dokumentacijom u sudskom van-parni~nom postupku.

(4) Od trenutka kad je sud me|u ozna~io me|a{kimznakovima smatra se da postoji svojina do te me|e, a kotvrdi suprotno, treba to da doka`e.

(5) Nakon {to je sud u postupku ure|ewa me|a obnovioili ispravio me|u, svako mo`e u parnici dokazivatisvojinu i zahtijevati da se u skladu s tim ozna~i me|a.

(6) Susjed koji je u~estvovao u postupku ure|ewa me|ane mo`e zahtijevati za{titu nakon {to pro|e rok od{est mjeseci od dana pravnosna`nosti odluke donesene upostupku ure|ewa me|a.

Stablo na me|i^lan 70.

(1) Stablo pripada onome iz ~ijega je zemqi{ta izra-slo, bez obzira na to na koju se stranu nadvilo, kuda seprote`e korijewe i gdje vise grane.

(2) Stablo koje je izraslo na samoj me|i u susvojini jesusjeda s obje strane me|e.

(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana koje se odnose na sta-blo primjewuju se i na drugo rastiwe.

Grawe i korijewe^lan 71.

(1) Vlasnik smije da iz svog zemqi{ta istrgne `ile ikorijewe tu|eg drve}a i ostalog rastiwa, kao i da odsije-~e grane tu|eg drveta i dio stabla koji se nalaze u vazdu-

{nom prostoru iznad wegove nepokretnosti i da ih zadr-`i za sebe, ili da se slu`i dijelovima tu|eg drveta, akoposebnim zakonom druga~ije nije odre|eno.

(2) Za {tetu koju su wegovoj nepokretnosti prouzro-kovale `ile, korijewe ili grane tu|eg drve}a, a {to se nebi dogodilo da je wihov vlasnik postupao dovoqnopa`qivo, vlasnik susjednog zemqi{ta ima pravo da tra-`i naknadu.

(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana ne primjewuju se uslu~aju me|usobnog grani~ewa {uma i {umskogzemqi{ta.

Pristup na tu|e nepokretnosti^lan 72.

(1) Ako na tu|u nepokretnost dospiju ne~ija `ivoti-wa, roj p~ela ili stvar koja se s wom nije povezala takoda je time prestala samostalno da postoji, onaj ~ije su tostvari, mo`e u primjerenom roku pristupiti na tu|ezemqi{te da bi ih uzeo nazad.

(2) Vlasnik nepokretnosti mo`e u slu~aju iz stava 1.ovog ~lana zabraniti pristup na svoju nepokretnost je-dino ako te stvari bez odga|awa sam preda wihovom dr-`aocu.

(3) Ako je od `ivotiwe, roja p~ela i drugih stvari,koje su dospjele na tu|u nepokretnost ili je od wihovoguzimawa ili vra}awa nazad nastala {teta za vlasnikanepokretnosti na koju su te stvari dospjele, ili ako su stim u vezi za vlasnika nepokretnosti nastali tro{kovikoji su bili nu`ni, on ima pravo da zadr`i stvar sve dokmu {teta i tro{kovi ne budu u potpunosti nadokna|eni.

Upotreba tu|e nepokretnosti radi izvo|ewa radova^lan 73.

(1) Vlasnik nepokretnosti na kojoj je nu`no obavitiradove potrebne za wenu upotrebu ili kori{}ewe mo`eprivremeno upotrijebiti tu|e zemqi{te radi izvo|ewaradova (postavqawa skele i drugo), ako se to na drugi na-~in ne mo`e izvesti. Za upotrebu tu|eg zemqi{ta pla}ase, na zahtjev vlasnika, primjerena naknada.

(2) Lice koje je upotrijebilo tu|e zemqi{te za potre-be iz stava 1. ovog ~lana du`no je da zemqi{te, ~im pre-stane potreba za takvom upotrebom, dovede u stawe u ko-jem se nalazilo prije upotrebe i da nadoknadi po~iwenu{tetu po op{tim propisima o odgovornosti za {tetu.

Postavqawe vodova i drugih ure|aja^lan 74.

Postavqawe vodova i drugih ure|aja (elektri~nih,kanalizacionih, gasovodnih, vodovodnih, toplovodnih,telekomunikacionih i drugih) i na tu|oj nepokretnostibez pristanka wenog vlasnika mogu}e je u op{tem intere-su na osnovu posebnog zakona, a u privatnom interesuprema odredbama o osnivawu slu`benosti vodova i dru-gih ure|aja odlukom suda, ako zakonom nije druga~ije od-re|eno.

Pokopavawe tu|e nepokretnosti^lan 75.

(1) Vlasniku nije dozvoqeno da kopa svoje zemqi{teili da ~ini na svojoj nepokretnosti druge radwe za kojeje razumno o~ekivati da bi mogle dovesti u opasnost sta-bilnost tu|e nepokretnosti.

(2) Vlasnik nepokretnosti ~ija je stabilnost u opa-snosti mo`e tra`iti prestanak radova iz stava 1. ovog~lana ako nisu preduzete sve mjere za koje se opravdanomo`e o~ekivati da }e otkloniti opasnost za stabilnostwegove nepokretnosti.

(3) Ako mjere iz stava 2. ovog ~lana nije mogu}e uspje-{no sprovesti, wen vlasnik mo`e zahtijevati zabranuradwi koje ugro`avaju stabilnost nepokretnosti.

Imisije^lan 76.

(1) Nepokretno{}u se ne smije slu`iti i koristitina na~in da zbog toga na tu|u nepokretnost dospiju dim,

Strana 8 - Broj 124 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota, 27. decembar 2008.

neugodni mirisi, ~a|, otpadne vode, potresi, buka i dru-go, ako su prekomjerni s obzirom na namjenu koja odgova-ra toj nepokretnosti u skladu sa mjestom i vremenom, iliizazivaju znatniju {tetu, ili su nedopu{teni na osnovuodredaba posebnog zakona (prekomjerne posredne imisi-je).

(2) Vlasnici nepokretnosti koje su izlo`ene preko-mjernim posrednim imisijama ovla{}eni su da od vla-snika nepokretnosti s koje one poti~u zahtijevaju da ot-kloni uzroke tih imisija i nadoknadi {tetu koju su na-nijele, kao i da ubudu}e ne ~ini na svojoj nepokretnostiono {to je uzrok prekomjernih imisija, dok ne preduzmesve mjere koje su potrebne da onemogu}e prekomjerne imi-sije.

(3) Izuzetno od stava 2. ovog ~lana, kad prekomjerneposredne imisije poti~u od djelatnosti za koju postojidozvola nadle`nog organa, vlasnici nepokretnosti kojaim je izlo`ena nemaju pravo dok ta dozvola traje da zah-tijevaju propu{tawe obavqawa te djelatnosti, ali suovla{}eni da zahtijevaju naknadu {tete koju su imisijenanijele, kao i preduzimawe odgovaraju}ih mjera da seubudu}e sprije~e ili smawe prekomjerne imisije, odno-sno nastupawe {tete.

(4) Vlasnik nepokretnosti nije du`an da trpi da gabilo ko bez posebnog pravnog osnova uznemirava time{to posebnim ure|ajima ili na drugi na~in neposrednooda{iqe na wegovu nepokretnost dim, neugodne mirise,~a|, otpadne vode, potrese, buku i drugo (neposredne imi-sije), pa je ovla{}en da zahtijeva da to uznemiravawe pre-stane i da mu se nadoknadi pretrpqena {teta.

(5) Vlasnik ~ijoj nepokretnosti prijeti predvidivaopasnost s tu|e nepokretnosti od neposrednih ili po-srednih imisija koje nije du`an trpjeti, ovla{}en je dazahtijeva da se odrede i sprovedu odgovaraju}e mjere radiwihovog spre~avawa.

Opasnost od ru{ewa zgrade

^lan 77.

Kad postoji ozbiqna opasnost da bi se ne~ija zgradaili neki drugi dio ne~ije nepokretnosti mogao potpunoili djelimi~no sru{iti, od ~ega prijeti opasnost susjed-noj nepokretnosti, susjed ~ija je nepokretnost u opasno-sti mo`e od onoga ~iji je to objekat da zahtijeva preduzi-mawe svih potrebnih mjera za spre~avawe nastanka {te-te, kao i da zahtijeva dovoqno osigurawe naknade budu}e{tete.

Zabrana mijewawa prirodnog toka vode^lan 78.

(1) Vlasnik zemqi{ta ne smije na {tetu drugogzemqi{ta mijewati smjer ili ja~inu prirodnog toka vo-de preko svog zemqi{ta ili kroz wega (podzemne vode).

(2) Vlasnik je du`an da zemqi{te du` obala, vodoto-ka i jezera koristi tako da ne ometa prirodni tok vode,ne ugro`ava stawe ili kori{}ewe korita, obala i vodo-privrednih objekata na obali i pored obale i da ne spre-~ava wihovo odr`avawe.

(3) Vlasnik nizvodnog zemqi{ta ne smije stvarati ipostavqati prepreke da na wegovo zemqi{te doti~e vo-da koja prirodno oti~e sa uzvodnog zemqi{ta, niti vla-snik uzvodnog zemqi{ta smije svojevoqno u~initi ne-{to {to bi u ve}oj mjeri opteretilo nizvodno zemqi{te.

Odvo|ewe ki{nice s krova^lan 79.

Vlasnik nepokretnosti du`an je da preduzme sve po-trebne mjere da ki{nica koja se slijeva sa wegove zgradene pada na tu|u nepokretnost.

3. Svojina na posebnom dijelu nepokretnosti

Pojam

^lan 80.

(1) Svojina na posebnom dijelu nepokretnosti (eta-`na svojina) proizlazi i ostaje neodvojivo povezana s od-

govaraju}im suvlasni~kim dijelom (idealnim dijelom)nepokretnosti na kojem je uspostavqena, te se mo`e samozajedno sa wim prenijeti ili opteretiti.

(2) Svojina odre|enog posebnog dijela nepokretnostiovla{}uje eta`nog vlasnika da taj poseban dio nepokret-nosti iskqu~ivo koristi i raspola`e wim, a na zajed-ni~kim dijelovima nepokretnosti ima pravo susvojine.

(3) Eta`na svojina mo`e se uspostaviti na odgovara-ju}em suvlasni~kom dijelu nepokretnosti koja se sastojiod zemqi{ta sa zgradom ili od prava gra|ewa sa zgra-dom.

(4) Na pravne odnose eta`ne svojine koji nisu reguli-sani ovim zakonom shodno se primjewuju op{ta pravilao susvojini.

Uspostavqawe svojine na posebnom dijelu

nepokretnosti

^lan 81.

(1) Eta`na svojina mo`e biti uspostavqena u pogle-du dijela suvlasni~ke nepokretnosti koja ~ini samostal-nu upotrebnu cjelinu, koja omogu}ava samostalnoizvr{avawe suvlasnikovih ovla{}ewa, kao {to je stanili druga samostalna prostorija.

(2) Samostalne prostorije u smislu ovog zakona su sa-mostalne poslovne prostorije, samostalne gara`e ili ja-sno ome|ena mjesta u zgradi namijewena za ostavqawe mo-tornih vozila.

(3) Eta`na svojina mo`e se protezati i na sporednedijelove kao {to su otvoreni balkoni, terase, podrumskeili tavanske prostorije, ku}ne ba{te, mjesta zaostavqawe najvi{e do dva motorna vozila po pojedinomstanu ili drugoj samostalnoj prostoriji.

(4) Da bi se svojina posebnog dijela nepokretnostimogla protegnuti i na neki dio kao tome sporedan, tajdio treba da bude jasno razgrani~en od ostalih dijelovanepokretnosti, te dostupan s me|e nepokretnosti ili izwenih zajedni~kih dijelova ili iz onoga stana, odnosnosamostalne prostorije ~iji bi bio sporedni dio.

(5) Eta`na svojina ne mo`e postojati na dijelovimanepokretnosti koji slu`e kao zajedni~ki ili im se namje-na protivi iskqu~ivoj upotrebi samo u korist odre|e-nog posebnog dijela nepokretnosti. U sumwi se uzima dadio slu`i kao zajedni~ki i da mu se namjena protiviiskqu~ivoj upotrebi u korist odre|enog posebnog dijela.

(6) Eta`ni vlasnici imaju pravo da koriste zajedni~-ke dijelove nepokretnosti. U smislu ovog zakona, zajed-ni~ki dijelovi nepokretnosti su temeqi, glavni zidovi,tavan, stepenice, hodnici, liftovi, elektri~na, kanali-zaciona, vodovodna i telefonska mre`a i drugo.

(7) Za sporedne dijelove nepokretnosti primjewuju sepravila koja vrijede za pripatke stvari.

Suvlasni~ki dio nepokretnosti

^lan 82.

(1) Suvlasnici nepokretnosti mogu odlu~iti da seuspostavi pravo eta`ne svojine. Svojina na posebnomdijelu mo`e biti uspostavqena samo na suvlasni~kom di-jelu nepokretnosti koji odgovara odnosu korisne povr-{ine tog samostalnog dijela prema korisnoj povr{inisvih stanova i ostalih prostorija cijele nepokretnosti(odgovaraju}i suvlasni~ki dio).

(2) Ako svi suvlasnici nepokretnosti saglasno odlu-~e da }e svoja suvlasni~ka prava ograni~iti tako {to }es odre|enim suvlasni~kim dijelom povezati svojinu po-sebnog dijela, te o tome sastave ispravu, smatra}e se da jeto odgovaraju}i dio iz kojeg mo`e proiza}i i na wemubiti uspostavqena svojina posebnog dijela, bez obzirana to koliki bi bio taj suvlasni~ki dio.

(3) U slu~aju spora da li je suvlasni~ki dio odgovara-ju}i dio da bi na wemu mogla biti uspostavqena svojinaodre|enog posebnog dijela nepokretnosti, utvr|uje sud,ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno.

Subota, 27. decembar 2008. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 124 - Strana 9

(4) U slu~aju iz stava 3. ovog ~lana, svojina posebnogdijela ne mo`e se uspostaviti dok ne postane pravosna-`na odluka suda o utvr|ivawu korisnih povr{ina togstana, odnosno druge prostorije, te korisnih povr{inasvih stanova i ostalih prostorija cijele nepokretnosti,ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno.

Sticawe svojine dva ili vi{e lica na posebnom dijelu nepokretnosti

^lan 83.

Ukoliko su dva ili vi{e lica stekla, kao suvlasniciili zajedni~ki vlasnici, svojinu na posebnom dijelu,oni sva prava i du`nosti vlasnika izvr{avaju solidar-no, te se u odnosu prema tre}im licima i ostalim suvla-snicima iste nepokretnosti smatraju kao jedno lice.

Pristanak uspostavqawa svojine na posebnom dijelu nepokretnosti

^lan 84.

(1) Svaki suvlasnik nepokretnosti ima pravo da zah-tijeva da se u korist wegovog suvlasni~kog dijela nepo-kretnosti osnuje eta`na svojina, ako su ispuwene sve za-konske pretpostavke po kojima se ona mo`e osnovati.

(2) Eta`na svojina uspostavqa se na osnovu pisane sa-glasnosti svih suvlasnika te nepokretnosti u obliku ko-ji je propisan posebnim zakonom.

(3) Suvlasnik nepokretnosti ne mo`e uskratiti svojpristanak drugom suvlasniku da uspostavi svojine poseb-nog dijela koji ima odgovaraju}i suvlasni~ki dio, osimako bi se uspostavqawem nove svojine posebnog dijela ukorist toga suvlasnika ukinula ili ograni~ila pravakoja wemu ve} pripadaju na osnovu wegove pre|a{weuspostavqene svojine posebnog dijela.

(4) Eta`na svojina sti~e se upisom u zemqi{nu kwigukao pravo povezano sa odre|enim suvlasni~kim dijelomte nepokretnosti.

Ukwi`ba prava svojine na posebnom dijelu nepokretnosti

^lan 85.

(1) Za ukwi`bu prava eta`ne svojine potrebno je sududostaviti izjavu o diobi, ugovor o diobi i plan podjeleposebnog dijela zgrade koji se `eli ukwi`iti.

(2) Plan podjele posebnog dijela zgrade mora sadr`a-vati zemqi{nokwi`nu oznaku zemqi{ta na kome je zgra-da podignuta, oznaku zgrade po ulici i ku}nom broju,skicu (crte`) iz kojeg se vidi polo`aj, veli~inu i ozna-ku posebnog dijela zgrade na kome se tra`i ukwi`ba, kaoi polo`aj i oznake dijelova zgrade koji slu`e zgradi kaocjelini ili samo nekim posebnim dijelovima zgrade.

(3) Plan podjele posebnog dijela zgrade mora biti iz-ra|en i ovjeren od ovla{}enog stru~nog lica odre|enogzakonom.

(4) Eta`na svojina ne mo`e se uspostaviti dok nadle-`ni organ uprave ne potvrdi da je odre|eni stan ili dru-ga prostorija u odre|enoj zgradi i na odre|enojzemqi{noj ~estici samostalna upotrebna cjelina.

Veli~ina suvlasni~kog dijela i korisna povr{ina^lan 86.

(1) Da li je suvlasni~ki dio nepokretnosti onog licakoje zahtijeva uspostavqawe svojine na nekom odre|enomposebnom dijelu nepokretnosti za to odgovaraju}i, pro-su|uje se prema tome da li je taj suvlasni~ki dio u odno-su prema svojini cijele nepokretnosti jednak ili ve}i ododnosa korisne povr{ine stana, odnosno druge samostal-ne prostorije u pogledu koje se tra`i uspostavqawe svo-jine posebnog dijela prema korisnoj povr{ini svih sta-nova i ostalih prostorija cijele nepokretnosti.

(2) Korisna povr{ina je ukupna podna povr{ina sta-na ili druge samostalne prostorije, umawena za {irinuzidova koji je prekidaju.

(3) Korisne povr{ine utvr|uje sud svojom odlukomdonesenom u vanparni~nom postupku, po pravilima da se:

a) prilikom izra~unavawa korisne povr{ine zane-maruju razlike koje pove}avaju ili smawuju povr{inu,ako bi sve zajedno opravdale dodatak ili odbitak odmawe 2% korisne povr{ine stana ili druge prostorije,

b) prilikom izra~unavawa korisne povr{ine ne}e seuzeti u obzir podrumske i tavanske prostorije koje posvojoj opremi nisu odgovaraju}e za stambene ili poslov-ne svrhe, kao ni stubi{ta, otvoreni balkoni i terase;isto vrijedi i za druge dijelove nepokretnosti koji supripadak nekog stana ili druge samostalne prostorije uskladu s odredbama ovog zakona,

v) korisna povr{ina se po pravilu izra~unava premagra|evinskom planu, odobrenom od vlasti; ali ako nekodoka`e da postoje znatnija odstupawa od toga plana, ko-risna povr{ina }e se izra~unati prema stvarnom stawu.

(4) Izuzetno od odredbe stava 3. ovog ~lana, ako su sesuvlasnici nepokretnosti saglasili da }e svoja suvla-sni~ka prava ograni~iti tako {to }e s odre|enim suvla-sni~kim dijelom povezati svojinu odre|enog posebnogdijela nepokretnosti, uzima se da je taj suvlasni~ki dioodgovaraju}i dio, pa tada isprava svih suvlasnika o tojwihovoj odluci zamjewuje pravosna`nu odluku suda outvr|ivawu korisnih povr{ina.

Dioba na suvlasni~ke dijelove

^lan 87.

(1) Vlasnik zemqi{ta sa zgradom, odnosno nosilacprava gra|ewa sa zgradom mo`e svojom izjavom voqe, da-tom u zemqi{nokwi`nom sudu, podijeliti svoje pravosvojine na suvlasni~ke dijelove i pri tom, na svakom odtih dijelova, uspostaviti pravo svojine na posebnom di-jelu nepokretnosti.

(2) Dioba prava svojine na suvlasni~ke dijelove imapravno dejstvo upisom u zemqi{nu kwigu. Da bi se uspo-stavilo pravo svojine na posebnim dijelovima nepokret-nosti u korist suvlasni~kih dijelova nastalih tom dio-bom, treba da se ispune pretpostavke pod kojima je mogu-}e uspostavqawe prava svojine na posebnim dijelovimanepokretnosti, s tim da pravnosna`nu odluku suda outvr|ivawu korisnih povr{ina zamjewuje odgovaraju}aodredba vlasnika zemqi{ta, odnosno nosioca pravagra|ewa.

(3) Ako vlasnik zemqi{ta, odnosno nosilac pravagra|ewa podijeli svoju nepokretnost, na kojoj tek trebada bude izgra|ena zgrada na suvlasni~ke dijelove, on mo-`e svojom voqom da sa svakim od tih dijelova bude pove-zano pravo svojine na odre|enom posebnom dijelu, u kojem}e slu~aju svojina posebnog dijela biti uspostavqena tekako zgrada bude izgra|ena, uz pretpostavke iz stava 2.ovog ~lana.

(4) Ako je prodavac odredio kako }e se upravqati ne-pokretno{}u, to }e djelovati i prema tre}im licima,ako je zabiqe`eno u zemqi{noj kwizi.

Sudsko utvr|ivawe korisnih povr{ina^lan 88.

(1) Sud }e na zahtjev svakog suvlasnika nepokretnostiponovo utvr|ivati korisnu povr{inu ako su se promije-nile prilike, u slu~aju:

a) da se utvr|ena korisna povr{ina stana, odnosnodruge samostalne prostorije utvr|ene prije zavr{etkagradwe, promijenila radwama za koje je potrebna gra|e-vinska dozvola do zavr{etka gradwe za najmawe 3%, s timda u tom slu~aju zahtjev za ponovno utvr|ivawe mo`e bi-ti postavqen samo u roku od godinu dana od pravosna-`nosti upotrebne dozvole,

b) da se nakon zavr{ene gradwe bitno promijenilautvr|ena korisna povr{ina stana, odnosno druge samo-stalne prostorije takvim gra|evinskim zahvatimaobavqenim na nepokretnosti za koje je potrebna gra|e-vinska dozvola, s tim da u tom slu~aju zahtjev za ponovnoutvr|ivawe mo`e biti postavqen samo u roku od godinedana od pravosna`nosti upotrebne dozvole.

Strana 10 - Broj 124 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota, 27. decembar 2008.

(2) Ako se utvrdi ponovo korisna povr{ina zbog pro-mjene iz stava 1. ovog ~lana, suvlasnici su du`ni da me-|usobno preuzmu ili prenesu one suvlasni~ke dijelovekoji su potrebni da bi svakom suvlasniku pripao onoli-ki dio koji je nakon utvr|ewa korisnih povr{ina nu`anza uspostavqawe wegovog prava svojine na posebnom di-jelu (odgovaraju}i suvlasni~ki dio).

(3) Sud koji ponovo odredi neku korisnu povr{inuujedno }e utvrditi mijewa li se i koliko zbir svih kori-snih povr{ina stanova i ostalih posebnih dijelova istenepokretnosti.

Naknadno utvr|ivawe korisne povr{ine^lan 89.

(1) Korisna povr{ina }e se ponovno utvr|ivati i akose prije utvr|ena vrijednost promijenila zbog promjenastawa stanova, odnosno drugih samostalnih prostorija,koji neposredno prostorno grani~e, ili zbog prenosasporednih dijelova jednog posebnog dijela zgrade na dru-gi, ako zahtjev za ponovno utvr|ivawe korisne povr{inestave vlasnici posebnih dijelova koji izvode promjeneili prenos.

(2) U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana, utvrdi}e se kori-sna povr{ina stanova ili drugih prostorija na koje seodnosi promjena ili prenos, tako da bude jednak zbirwihovih korisnih povr{ina prije i nakon promjene iliprenosa.

(3) Ako se ponovo utvrdi korisna povr{ina u slu~ajuiz stava 1. ovog ~lana, suvlasnici ~ija je korisna povr-{ina pove}ana du`ni su da plate punu naknadu suvlasni-cima kojima se korisna povr{ina dijelova smawila.

Pravo pre~e kupovine^lan 90.

(1) Suvlasnici eta`ne svojine imaju pravo pre~e ku-povine.

(2) Suvlasnik koji prodaje svoju eta`nu svojinu du-`an je u~initi ponudu drugim suvlasnicima toga dijela,a suvlasnik zgrade koja se ne mo`e podijeliti na posebnedijelove drugim suvlasnicima.

(3) Ponuda mora biti u~iwena u pisanoj formi i sa-dr`avati zemqi{nokwi`ne ili katastarske oznake ne-pokretnosti i posebnog dijela nepokretnosti koji seprodaje.

(4) Ako ponu|eni suvlasnici ne obavijeste ponu|a~a upisanoj formi o prihvatawu ponude u roku od 60 dana oddana prijema ponude, eta`ni suvlasnik mo`e prodatisvoj dio drugom licu, ali ne po ni`oj cijeni ili povoq-nijim uslovima.

(5) Ako eta`ni vlasnik koji prodaje svoj dio ne u~i-ni ponudu u skladu s odredbama stava 3. ovog ~lana iliako svoj dio proda po povoqnijim uslovima tre}em licu,drugi suvlasnik, odnosno suvlasnici imaju pravo da tra-`e od suda da ugovor proglasi ni{tavnim i da oni kupetaj dio po istim uslovima.

(6) Ukoliko se druga~ije ne sporazumiju, suvlasniciostvaruju pravo pre~e kupovine srazmjerno u~e{}u svojihsuvlasni~kih dijelova na cijeloj nepokretnosti.

(7) Pravo pre~e kupovine prema odredbama st. 1. do 6.ovog ~lana imaju i suvlasnici porodi~ne zgrade.

Uzajamni odnosi eta`nih vlasnika^lan 91.

(1) Ugovorom eta`nih vlasnika ure|uju se obim i na-~in kori{}ewa i odr`avawa posebnih dijelova nepo-kretnosti i dijelova nepokretnosti koji slu`e zgradikao cjelini ili nekim wenim posebnim dijelovima.

(2) Prava i obaveze utvr|ene ugovorom o uzajamnimodnosima vlasnika posebnih dijelova odnose se i na ka-snijeg sticaoca svojine posebnog dijela.

(3) Ako eta`ni vlasnici ne zakqu~e ugovor o uzajam-nim odnosima, sud }e u vanparni~nom postupku, na prije-dlog bilo kojeg vlasnika, svojim rje{ewem urediti te od-nose.

Ugovor o uzajamnim odnosima vlasnika posebnih dijelova nepokretnosti

^lan 92.

(1) Ugovor o uzajamnim odnosima eta`nih vlasnikaiz ~lana 91. ovog zakona zakqu~uje se u pisanom obliku.

(2) Ugovor koji je sa~iwen suprotno stavu 1. ovog ~la-na ni{tavan je.

Izmjena ugovora o uzajamnim odnosima eta`nih vlasnika

^lan 93.

(1) Ugovor o uzajamnim odnosima eta`nih vlasnikamo`e se mijewati uz pisani pristanak onih vlasnika ~i-ja se prava mijewaju.

(2) Sud }e, u vanparni~nom postupku, na prijedlogjednog ili vi{e eta`nih vlasnika odrediti da li }e seizvr{iti promjena u ugovoru i protiv voqe drugih vla-snika, ako na|e da su promjene opravdane.

Obaveza odr`avawa^lan 94.

(1) Suvlasnik na ~ijem je suvlasni~kom dijeluuspostavqena eta`na svojina du`an je za taj stan, odno-sno drugu samostalnu prostoriju, te wima namijeweneinstalacije, naro~ito elektrovodne, gasovodne, vodovod-ne, toplovodne i sanitarne naprave, kao i sve druge pri-patke tog posebnog dijela, brinuti se i tako ih odr`ava-ti da drugim suvlasnicima ne nastane bilo kakva {teta.

(2) Za svu {tetu koju drugi suvlasnici pretrpe u vezisa izvr{avawem du`nosti iz stava 1. ovog ~lana, ilizbog neizvr{avawa, odgovara im onaj suvlasnik, ~ija jeto bila du`nost, a ako je to bila du`nost vi{e suvlasni-ka, oni odgovaraju za tu {tetu solidarno.

(3) Suvlasnik na ~ijem je suvlasni~kom dijeluuspostavqena eta`na svojina du`an je da dozvoli pri-stup u stan, odnosno samostalnu prostoriju i wihovuupotrebu, ako je to potrebno za odr`avawe zajedni~kihdijelova nepokretnosti; imovinsku {tetu koju u vezi stim pretrpi du`ni su da mu nadoknade suvlasnici soli-darno.

Promjene stawa^lan 95.

(1) Suvlasnik na ~ijem je suvlasni~kom dijeluuspostavqena eta`na svojina, ovla{}en je ne tra`e}i zato odobrewe od ostalih suvlasnika, u skladu s gra|evin-skim propisima o svome tro{ku izvr{iti prepravke ustanu ili drugoj samostalnoj prostoriji, ukqu~uju}i ipromjenu namjene, ako se pridr`ava sqede}ih pravila:

a) promjena ne smije prouzrokovati o{te}ewe zgradei drugih dijelova nepokretnosti, niti povredu onih in-teresa ostalih suvlasnika koji zaslu`uju za{titu; naro-~ito ne smije prouzrokovati povredu vawskog izgledazgrade, niti opasnost za sigurnost lica, zgrade ili dru-gih stvari,

b) ako bi za promjenu bilo potrebno zadirawe u zajed-ni~ke dijelove nepokretnosti, to je dopu{teno samo akoje takva promjena uobi~ajena ili slu`i va`nom interesuvlasnika posebnog dijela, ina~e je svaki suvlasnik mo`ezabraniti; osim postavqawe vodova za svjetlo, gas, ener-giju, vodu i telefon i sli~nih ure|aja, kao i postavqaweradijskih ili televizijskih antena, potrebnih premastawu tehnike, ako nije mogu} ili nije odobrenprikqu~ak na postoje}u antenu,

v) radi promjena na svome dijelu nije dopu{tenozadirawe u one dijelove nepokretnosti koji su kao poseb-ni dio u svojini drugog suvlasnika bez wegovog odobre-wa; ali taj }e ipak morati trpjeti ono u vezi s tu|om pre-pravkom, ~ime se bitno i trajno ne povre|uje wegovo pra-vo na posebnom dijelu, niti ono {to je umjesno kad sepravedno razmotre svi interesi,

g) vlasnik posebnog dijela koji sprovodi promjene nasvom dijelu du`an je dati primjerenu naknadu drugom ~i-ja je prava time povrijedio i kad je taj bio du`an da trpitu povredu.

Subota, 27. decembar 2008. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 124 - Strana 11

(2) Ako je za promjenu namjene iz stava 1. ovog ~lanapotrebna dozvola nadle`nog organa, drugi suvlasnicikoji tu promjenu moraju da trpe nisu ovla{}eni da uskra-te svoj pristanak kad je on potreban, te odgovaraju za{tetu koju bi prouzrokovali svojim uskra}ivawem.

(3) Odredba stava 1. ovog ~lana koja se odnosi na sta-nove i druge samostalne prostorije primjewuje se i na svesporedne dijelove koji su wihovi pripaci, a ove odredbeprimjewuju se i u slu~aju prenosa sporednih dijelova, ko-ji slu`e jednom stanu, odnosno prostoriji na drugi stan,odnosno prostoriju.

(4) Za svu {tetu koju drugi suvlasnici pretrpe u vezis promjenama koje je izvr{io suvlasnik na ~ijem je suvla-sni~kom dijelu uspostavqena svojina odre|enog posebnogdijela nepokretnosti, ako je nisu bili du`ni trpjeti, od-govara im taj suvlasnik; vi{e suvlasnika odgovaraju zatu {tetu solidarno.

Tro{kovi eta`ne svojine^lan 96.

(1) Suvlasnik na ~ijem je suvlasni~kom dijeluuspostavqena eta`na svojina odr`ava taj dio o svom tro-{ku, te snosi sve javne obaveze i terete u vezi sa svojinomtog dijela, ako zakonom nije druga~ije odre|eno.

(2) Kada du`nik obaveze na povremene naknade za ko-munalne usluge u vezi s upotrebom svojine posebnog dije-la (naknade zbog tro{ewa elektri~ne energije, gasa, ga-sne energije, odvoza otpada i sl.) nije neko drugo lice, su-vlasnik na ~ijem je suvlasni~kom dijelu uspostavqenasvojina posebnog dijela duguje te naknade dobavqa~ima,odnosno davaocima usluga.

(3) Ako je du`nik obaveze iz stava 2. ovog ~lana licekoje upotrebqava svojinu ili iskori{}ava na osnovunajma, zakupa ili drugog ugovora sa suvlasnikom na ~ijemje suvlasni~kom dijelu uspostavqena svojina tog poseb-nog dijela, taj suvlasnik garantuje dobavqa~u zaispuwewe te obaveze.

Upravqawe nepokretno{}u na kojoj je uspostavqena eta`na svojina

^lan 97.

(1) Cijelom nepokretno{}u na kojoj je na jednom ilivi{e suvlasni~kih dijelova osnovana eta`na svojinaupravqaju suvlasnici po op{tim pravilima oupravqawu suvlasni~kom stvari, ako ovim zakonom nijedruga~ije odre|eno.

(2) Suvlasnici su du`ni da u~estvuju u upravqawu ne-pokretno{}u, te da odrede lice koje }e obavqati poslo-ve zajedni~kog upravnika i da osnuju zajedni~ku rezervu.

(3) Suvlasnici donose odluke o preduzimawu poslovaredovnog upravqawa i vanrednih poslova u pisanom ob-liku.

Poslovi redovnog upravqawa^lan 98.

Redovno upravqawe nepokretno{}u podrazumijeva:

a) redovno odr`avawe zajedni~kih dijelova i ure|ajanepokretnosti, ukqu~uju}i i gra|evinske promjene neop-hodne za odr`avawe,

b) stvarawe odgovaraju}e zajedni~ke rezerve za pred-vidive budu}e tro{kove,

v) uzimawe zajmova radi pokri}a tro{kova odr`a-vawa koji nisu pokriveni rezervom, a potrebni su zaobavqawe poslova urednog odr`avawa koji se ponavqajuu razmacima du`im od jedne godine,

g) osigurawe nepokretnosti,

d) imenovawe i opoziv zajedni~kog upravnika,

e) odre|ivawe i promjene ku}nog reda,

|) iznajmqivawe i davawe u zakup, kao i otkazivawezakupa stanova i drugih samostalnih prostorija nepo-kretnosti na kojima nije uspostavqena svojina posebnogdijela.

Poboq{awe zajedni~kih dijelova i ure|aja zgrade^lan 99.

(1) Za dono{ewe odluke o preduzimawu poboq{awazajedni~kih dijelova i ure|aja zgrade potreban je prista-nak svih suvlasnika nepokretnosti, osim za one poslovekoji se smatraju poslovima redovnog upravqawa.

(2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, prista-nak svih suvlasnika nije potreban ako suvlasnici kojizajedno imaju ve}inu suvlasni~kih dijelova odlu~e da seizvr{i poboq{awe i da }e oni sami snositi tro{koveili se ti tro{kovi mogu pokriti iz rezerve, ne ugro`a-vaju}i time mogu}nost da se iz rezerve podmire potreberedovnog odr`avawa, pod uslovom da ta poboq{awa ne-}e i}i na {tetu nadglasanih suvlasnika.

Pravo suvlasnika na sudsku za{titu

^lan 100.

(1) Suvlasnik nepokretnosti ima pravo da zahtijevaod suda da svojom odlukom odredi:

a) rok u kojem treba da se obavi neki od poslova iz~lana 95. ovog zakona o kome je ve}inom glasova donesenaodluka,

b) stvarawe odgovaraju}e zajedni~ke rezerve iliopravdano pove}awe, odnosno smawewe rezerve koju je od-redila ve}ina, prema pravilu da pri odre|ivawu rezervei veli~ine doprinosa pojedinih suvlasnika treba, osimo predvidivim tro{kovima, da vodi ra~una i o imovin-skom stawu svih suvlasnika,

v) da se suvlasniku koji ne mo`e odmah da plati diotro{kova nekog posla odr`avawa cijele nepokretnostikoji se javqa u vremenskim razmacima du`im od jedne go-dine, a nije pokriven rezervom, dopu{ta da plati tro-{kove u mjese~nim ratama u vremenskom periodu ne du-`em od deset godina, uz osigurawe osnivawem hipotekena wegovom suvlasni~kom dijelu u korist drugih suvla-snika, sa uobi~ajenim kamatama na dug osiguran hipote-kom,

g) zakqu~ewe odgovaraju}eg osigurawa od po`ara iliod odgovornosti tre}im licima,

d) postavqawe zajedni~kog upravnika ili smjewi-vawe upravnika koji grubo zanemaruje svoje du`nosti,

e) ukidawe ili izmjenu odredaba ku}nog reda koje jedonijela ve}ina suvlasnika, kojima se vrije|a interestog suvlasnika koji zaslu`uju za{titu, ili bi wihovoizvr{avawe bilo nepravedno zahtijevati od wega,

|) otkazivawe ugovora o zakupu jednog mjesta u zajed-ni~koj gara`i ili parkirali{tu zbog potreba tog suvla-snika, pod uslovom da je on istovremeno i vlasnik poseb-nog dijela nepokretnosti.

Tro{kovi odr`avawa i poboq{awa^lan 101.

(1) Tro{kove za odr`avawe i za poboq{awe nepo-kretnosti snose svi suvlasnici nepokretnosti srazmjer-no svojim suvlasni~kim dijelovima, ako nije druga~ijeodre|eno.

(2) Doprinose za zajedni~ku rezervu radi pokri}atro{kova odr`avawa i poboq{awa nepokretnosti, te zaotpla}ivawe zajma za pokri}e tih tro{kova snose svi su-vlasnici srazmjerno svojim suvlasni~kim dijelovima,ako nije druga~ije odre|eno.

(3) Suvlasnici mogu odrediti druga~iji na~in raspo-djele tro{kova i doprinosa zajedni~ke rezerve nego {toje to odre|eno st. 1. i 2. ovog ~lana, i to:

a) odlukom ve}ine suvlasni~kih dijelova, kad je rije~o tro{kovima za odr`avawe onih ure|aja nepokretnostikoji nisu u podjednakom obimu korisni svim suvlasnici-ma, kao {to su tro{kovi za lift, centralno grijawe idr., ako takvu odluku opravdavaju razli~ite mogu}nostipojedinih suvlasnika da te ure|aje upotrebqavaju i nemo-gu}nost utvr|ivawa stvarnog utro{ka svakog pojedinogsuvlasnika,

Strana 12 - Broj 124 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota, 27. decembar 2008.

b) saglasnom odlukom svih suvlasnika, u pisanom ob-liku, u pogledu svih ostalih tro{kova za odr`avawe ipoboq{awe nepokretnosti ili doprinosa zajedni~kojrezervi.

(4) Suvlasnik mo`e zahtijevati od suda da utvrdi od-govara li na~in raspodjele tro{kova pravilu iz stava 1.,odnosno stava 2. ovog ~lana i da li je vaqana odluka izstava 3. ovog ~lana. Ako odluka o raspodjeli tro{kova zaodr`avawe onih ure|aja nepokretnosti koji nisu u pod-jednakom obimu korisni svim suvlasnicima nije vaqana,suvlasnik mo`e zahtijevati od suda da nakon sprovedeneocjene utvrdi na~in za raspodjelu tro{kova, s obziromna razli~itu mogu}nost upotrebe tih ure|aja.

(5) Na zahtjev suvlasnika, u zemqi{noj kwizi }e sezabiqe`iti odredbe o na~inu raspodjele tro{kova izstava 3. ovog ~lana, ako su pisano sa~iwene, a potpisi su-vlasnika ovjereni od nadle`nog organa, kao i pravosna-`na odluka suda koji je utvrdio na~in raspodjele tro-{kova po pravednoj ocjeni.

(6) Ako tro{kovi za nepokretnost budu podmireni izzajedni~ke rezerve u skladu s wenom namjenom, oni se ne-}e dijeliti na suvlasnike koji su uplatili svoje dopri-nose u rezervu.

Zajedni~ka rezerva^lan 102.

(1) Zajedni~ku rezervu ~ine nov~ani doprinosi kojesu suvlasnici uplatili na osnovu odluke donesene ve}i-nom suvlasni~kih dijelova, odnosno odluke koju je na za-htjev nekog suvlasnika donio sud s obzirom na predvidi-ve tro{kove i uzimaju}i u obzir imovinsko stawe svihsuvlasnika.

(2) Zajedni~ka rezerva kao imovina svih suvlasnikanepokretnosti namijewena je za pokri}e tro{kovaodr`avawa i poboq{awa nepokretnosti i zaotpla}ivawe zajma za pokri}e tih tro{kova.

(3) Zajedni~kom rezervom upravqaju suvlasnici, od-nosno upravnik nepokretnosti, kao imovinom odvojenomod imovine bilo kojeg suvlasnika, ulo`enom tako da do-nosi plodove.

(4) Dopu{tena su samo ona pla}awa iz rezerve koja suu~iwena radi pla}awa tro{kova odr`avawa ipoboq{awa nepokretnosti ili otplatu zajma uzetog zapokri}e tih tro{kova. Postupak izvr{ewa dopu{teno jesprovoditi na zajedni~koj rezervi samo radi podmirewatih potra`ivawa.

(5) Prestankom ovla{}ewa za upravqawe, upravnik jedu`an bez odlagawa da polo`i ra~un o rezervi i ostatakpreda novom upravniku. Ako sud razrije{i upravnika,nalo`i}e mu da u roku od petnaest dana preda utvr|eniostatak iznosa zajedni~ke rezerve novom upravniku.

(6) Suvlasnik koji je otu|io svoj suvlasni~ki dio ne-pokretnosti nema pravo da zahtijeva vra}awe svog do-prinosa u zajedni~ku rezervu. Taj dio doprinosa ostaje uzajedni~koj rezervi kao doprinos suvlasni~kog dijelakoji je otu|en.

Opasnost od {tete na nepokretnosti

^lan 103.

(1) Suvlasnik ima pravo i du`an je da bez odga|awaprijavi zajedni~kom upravniku {tete za koje je saznao dasu nastale na dijelovima ili ure|ajima nepokretnosti, i{tete na posebnim dijelovima te nepokretnosti, na koji-ma je uspostavqena eta`na svojina, ako od wih prijetiopasnost ostalim dijelovima nepokretnosti.

(2) Kad prijeti opasnost od {tete, svaki suvlasnikima pravo da preduzme hitne mjere bez pristanka ostalihsuvlasnika.

Du`nosti upravnika i zakupaca

^lan 104.

(1) Upravnik upravqa nepokretno{}u i zajedni~komrezervom kao zastupnik svih suvlasnika, pri ~emu u od-

nosu prema tre}ima ne djeluju ograni~ewa koja bi mu bi-la postavqena pravnim poslom.

(2) U upravqawu nepokretno{}u, upravnik je ovla-{}en da vodi postupke pred sudom ili drugim organimau ime svih suvlasnika nepokretnosti, {to ukqu~uje iovla{}ewe da opunomo}i stru~ne zastupnike za vo|ewetih postupaka.

(3) Na upravnikov odnos sa suvlasnicima primjewujuse op{ta pravila o zastupawu i posebna pravila o uprav-niku kojeg postavqaju suvlasnici, ako druga~ije ne pro-izlazi iz polo`aja koji upravniku nepokretnosti dajuodredbe ovog zakona.

(4) Upravnik je obavezan da ~uva interese svih suvla-snika nepokretnosti i u obavqawu poslova redovne upra-ve slijedi uputstva ve}ine, a vanredne poslove preduzimasamo na osnovu saglasnosti svih suvlasnika ili odluke su-da koja je zamjewuje. Upravnik je posebno du`an da:

a) polo`i svakom suvlasniku uredan ra~un o poslo-vawu u prethodnoj kalendarskoj godini i stavi mu na od-govaraju}i na~in na uvid isprave na kojima se to osniva,i to najkasnije do 30. marta svake godine,

b) izradi pregled predvi|enih poslova za odr`avawei poboq{awa, kao i predvidivih tro{kova i optere-}ewa u narednoj kalendarskoj godini, i to na odgovaraju-}i na~in objaviti najkasnije do isteka teku}e kalendar-ske godine,

v) prikupiti vi{e ponuda za poslove odr`avawa ko-ji se ponavqaju u razmacima du`im od jedne godine, kao iza ve}e radove radi poboq{awa.

(5) Suvlasnici u ~ije ime upravnik upravqa nepo-kretno{}u du`ni su da o promjeni upravnika ili o pro-mjenama wegovih ovla{}ewa obavijeste zakupce na odgo-varaju}i na~in. Obaveze koje zakupci ispune licu kojevi{e nije upravnik, ili vi{e nije ovla{}eno primitiispuwewe, smatraju se vaqano ispuwenim i osloba|ajudu`ni~ke obaveze, ako nisu obavije{teni ili nisu nadrugi na~in saznali o promjenama.

Propast predmeta

^lan 105.

Eta`na svojina prestaje ako stan ili druga samostal-na prostorija koja je bila predmet svojine trajno presta-ne da bude odgovaraju}a za samostalno izvr{avawe suvla-snikovih prava.

Brisawe^lan 106.

(1) Osim u slu~aju iz ~lana 105. ovog zakona, eta`nasvojina prestaje brisawem u zemqi{noj kwizi upisa ko-jim je svojina odre|enog posebnog dijela nepokretnostibila uspostavqena kao pravo povezano s odre|enim su-vlasni~kim dijelom te nepokretnosti.

(2) Za brisawe iz stava 1. ovog ~lana na osnovu odri-cawa potreban je pristanak svih suvlasnika i kwi`nihovla{}enika ~ija prava optere}uju odgovaraju}i suvla-sni~ki dio.

Prestanak susvojine

^lan 107.

(1) Kad dotada{wi suvlasnik nepokretnosti presta-ne da bude suvlasnik odgovaraju}eg suvlasni~kog dijela,prestala je za wega i svojina onog posebnog dijela koji jebio uspostavqen na tom odgovaraju}em dijelu.

(2) Prestanak eta`ne svojine ne povla~i za sobomprestanak susvojine na nepokretnosti.

IV - PRAVO SVOJINE NA POKRETNOSTIMA

1. Sticawe prava svojine

Primjena odredaba o sticawu

^lan 108.

Odredbe ovog zakona o sticawu svojine na nepokret-nostima primjewuju se i na sticawe svojine na pokret-

Subota, 27. decembar 2008. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 124 - Strana 13

nim stvarima, ukoliko ovim zakonom nije druga~ije od-re|eno ili to ne proizlazi iz prirode pokretne stvari.

Sticawe pokretnosti pravnim poslom^lan 109.

(1) Na osnovu pravnog posla, pravo svojine na pokret-nu stvar sti~e se predajom te stvari u dr`avinu sticao-ca.

(2) Predaja pokretne stvari smatra se izvr{enom ipredajom isprave na osnovu koje sticalac mo`e da raspo-la`e tom stvari, kao i uru~ewem nekog dijela stvari ilizdvajawem ili drugim ozna~avawem stvari koje zna~ipredaju stvari.

(3) Kad se pokretna stvar nalazi u dr`avini sticao-ca po nekom pravnom osnovu, on sti~e pravo svojine nawu u trenutku zakqu~ewa pravnog posla sa vlasnikomstvari na osnovu koga se sti~e pravo svojine.

(4) Ako sticalac prava svojine na pokretnu stvarostavi tu stvar i daqe u dr`avini prenosioca po nekomdrugom osnovu, on sti~e pravo svojine na wu u trenutkuzakqu~ewa pravnog posla sa vlasnikom stvari na osnovukoga se sti~e pravo svojine.

(5) Pravo svojine na pokretnoj stvari koju dr`i tre-}e lice prelazi na sticaoca u trenutku zakqu~ewa prav-nog posla kojim mu je prenosilac prenio pravo da zah-tijeva vra}awe te stvari. Tre}e lice ima pravo da premanovom vlasniku istakne sve prigovore koje je imao premaranijem vlasniku.

(6) Predaja pokretne stvari smatra se izvr{enom ikada iz konkretnih okolnosti proizlazi da je izvr{enapredaja stvari.

Sticawe prava svojine u slu~aju vi{estrukog otu|ewa^lan 110.

(1) Kad je vi{e lica zakqu~ilo pravne poslove radisticawa svojine iste pokretnosti koja je individualnoodre|ena, svojinu sti~e ono lice kome je stvar prvom pre-dana u dr`avinu, ako je savjesno i ako su ispuwene i svedruge pretpostavke za sticawe svojine.

(2) Ako postoji vi{e savjesnih sticalaca, pravo dazahtijeva predaju stvari u dr`avinu ima sticalac koji jeprvi stekao pravni osnov za prenos prava svojine.

(3) Savjesni sticalac mo`e podnijeti tu`bu za preda-ju stvari u dr`avinu protiv dotada{weg vlasnika i ne-savjesnog dr`aoca.

Sticawe od nevlasnika^lan 111.

(1) Ko je u dobroj vjeri stekao samostalnu dr`avinupokretne stvari na osnovu teretnog pravnog poslazakqu~enog radi sticawa prava svojine, od lica koje ni-je vlasnik, stekao je svojinu te stvari.

(2) Sticalac iz stava 1. ovog ~lana stekao je svojinustvari u trenutku sticawa samostalne dr`avine, ako muje stvar predana u neposrednu dr`avinu ili se ve} od ra-nije nalazi kod wega. Ako mu je stvar predana u samostal-nu dr`avinu samom izjavom voqe, on }e pravo svojine ste-}i tek kad mu stvar bude predana u neposrednu dr`avinu.

(3) Sticalac je bio u dobroj vjeri ako u trenutkuzakqu~ewa pravnog posla, a i u trenutku primawa nepo-sredne dr`avine nije znao, niti je s obzirom na okolno-sti mogao znati da stvar ne pripada otu|iocu.

(4) Odredba stava 1. ovog ~lana ne primjewuje se ako jestvar wenom vlasniku ili licu putem koje je on dr`aobila ukradena, ili ju je izgubio, odnosno zagubio; osim upogledu sticawa gotovog novca, hartija od vrijednostina donosioca ili na javnoj licitaciji.

(5) Prava tre}ih koja terete pokretnu stvar prestajusticawem svojine od lica kome stvar ne pripada. Ne pre-staju ona prava tre}ih za koja je sticalac znao da posto-je ili je to mogao znati u ~asu kad je sticao svojinu. Sma-tra se da je sticalac znao da postoji zalo`no pravo akoje upisano u registar zaloga.

(6) Ne prestaju ona prava tre}ih lica za koja je stica-lac znao ili mogao znati da postoje u trenutku sklapawaugovora o prenosu prava svojine. Smatra se da je stica-lac znao da postoji zalo`no ili neko drugo pravo ako jeo postojawu tog prava mogao saznati uvidom u odgovara-ju}i javni registar. Navedena presumpcija ne va`i ako jeprodavac u okviru svog redovnog poslovawa stavio stvaru promet.

Sticawe odvajawem^lan 112.

(1) Plodovi i sve {to se odvoji od neke stvari pripa-da i nakon odvajawa wenom vlasniku, ako nije druga~ijeodre|eno.

(2) Ako neko lice kao samostalni dr`alac dr`i tu|ustvar od koje su se odvojili plodovi ili drugi dijelovistvari samim odvajawem, ono je postalo vlasnik odvoje-noga, ako je u tom trenutku bilo savjesni dr`alac te stva-ri.

Sticawe na osnovu ograni~enog stvarnog prava^lan 113.

(1) Kome na osnovu wegovog ograni~enog stvarnogprava pripada pravo na svojinu plodova ili drugih dije-lova neke tu|e stvari, taj postaje wihov vlasnik kad seodvoje od vlasnikove stvari; ali ako ga wegovo pravo sa-mo ovla{}uje da uzme plodove ili dijelove neke stvari usvojinu, oni }e postati wegovi tek kad ih za sebe ubere.

(2) Dr`i li stvar od koje su se odvojili plodovi, iline{to drugo, neko drugo lice kao da je nosilac ograni~e-nog stvarnog prava na osnovu kojeg bi mu pripadala svo-jina plodova ili drugih dijelova te stvari, ono je samimodvajawem postalo vlasnik odvojenog, ali ne ako u tomtrenutku nije bilo po{ten dr`alac tu|e stvari.

(3) Nosilac ograni~enog stvarnog prava na stvari,odnosno savjesni dr`alac ne sti~e svojinu na plodovimai drugim dijelovima stvari koje su se odvojile, ako je svo-jinu steklo drugo lice na osnovu zakona.

Sticawe prava svojine spajawem ili mije{awem stvari^lan 114.

(1) Kada su stvari koje pripadaju raznim vlasnicimatako spojene ili pomije{ane da se ne mogu razdvojiti bezznatne {tete ili bez nesrazmjernih tro{kova, na novojstvari nastaje susvojina dotada{wih vlasnika, i to sra-zmjerno vrijednosti koju su pojedine stvari imale u tre-nutku spajawa ili mije{awa.

(2) Ako je neko od vlasnika bio nesavjestan, savjestanvlasnik mo`e zahtijevati, u roku od godine dana od danaspajawa ili mije{awa stvari, da mu cijela stvar postanesvojina ili da cijela stvar postane svojina nesavjesnogvlasnika. Sticalac je du`an drugome nadoknaditi tr`i-{nu vrijednost wegove stvari.

(3) Ako od dvije spojene ili pomije{ane stvari jednaima neznatnu vrijednost u odnosu na drugu, vlasnik vred-nije stvari sti~e pravo svojine na novoj stvari. Lice ko-je je izgubilo pravo svojine mo`e, u roku od godine danaod dana spajawa ili mije{awa stvari, da zahtijeva na-doknadu tr`i{ne vrijednosti svoje stvari.

Sticawe svojine na|ene stvari^lan 115.

Na|enu stvar nalaza~ mo`e ste}i u svojinu pod pret-postavkama za sticawe stvari putem odr`aja, s tim da jedr`alac.

Odr`aj^lan 116.

(1) Dr`alac sti~e odr`ajem pravo svojine na pokret-noj stvari koja je u svojini drugog lica, istekom tri go-dine savjesne, zakonite dr`avine, ako nije pribavqen si-lom, prijetwom ili zloupotrebom povjerewa.

(2) Dr`alac sti~e odr`ajem pravo svojine na pokret-noj stvari koja je u svojini drugog lica protekom {estgodina savjesne dr`avine.

Strana 14 - Broj 124 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota, 27. decembar 2008.

Prirastawe glavnoj stvari^lan 117.

Ako su u stvar ulo`eni tu|i trud ili sredstva i timenije nastala nova stvar, nego je ista prirasla postoje}ojstvari kao glavnoj, a uspostavqawe prija{weg stawa, od-nosno rastavqawe nije mogu}e bez nesrazmjerno velikihtro{kova, tada se svojina glavne stvari prote`e na sveono {to je toj glavnoj stvari priraslo ili je u wu ulo`e-no i smatra se wenim pripatkom.

Prisvojewe^lan 118.

(1) Na pokretnoj stvari koju niko nema u svojini ste-}i }e svojinu lice koje uzme tu stvar u samostalnu dr`a-vinu s namjerom da je prisvoji, ako zakonom nije druga~i-je odre|eno.

(2) Na pokretnim stvarima koje niko nema u svojini,a koje se mogu nabavqati ili upotrebqavati samo uz po-sebnu dozvolu koju daje nadle`ni organ, svojinu mo`este}i prisvojewem lice koje ima takvu dozvolu.

(3) Ne mo`e se ste}i prisvojewem svojina na stvarimakoje prema posebnom zakonu mogu biti samo u svojini Re-publike, ako posebnim zakonom nije druga~ije odre|eno.

Izra|ena stvar^lan 119.

(1) Lice koje od svog materijala svojim radom izradinovu stvar sti~e pravo svojine te stvari.

(2) Pravo svojine na novoj stvari pripada vlasnikuod ~ijeg je materijala, na osnovu pravnog posla, tu stvarizradilo drugo lice.

(3) Ako je neko od tu|eg materijala izradio novustvar za sebe, on na toj stvari sti~e svojinu ako je savje-stan i ako je vrijednost rada ve}a od vrijednosti materi-jala.

(4) U slu~aju iz stava 3. ovog ~lana, ako su vrijednostrada i vrijednost materijala jednake, nastaje susvojina.

2. Izgubqena stvar

Izgubqena stvar i nalaza~^lan 120.

(1) Stvar koju je vlasnik izgubio, zagubio ili mu jeukradena, nije samim tim prestala biti wegova svojina,pa ju je nalaza~ du`an bez odga|awa predati onom ko ju jeizgubio, odnosno vlasniku stvari, ako po znakovima nastvari ili iz drugih okolnosti mo`e za wega saznati.

(2) Nalaza~ koji nije na|enu stvar predao onom ko juje izgubio, odnosno wenom vlasniku du`an ju je bezodga|awa predati najbli`oj policijskoj stanici ilidrugom nadle`nom organu li~no ili putem lica u ~ijimju je prostorijama, prevoznom ili sli~nom sredstvu na-{ao. Nalaza~ jedino nije du`an predati nadle`nom or-ganu stvar ~ija je vrijednost prema op{tem shvatawu za-nemariva.

^uvawe izgubqene stvari

^lan 121.

(1) Nadle`ni organ du`an je da na|enu stvar primi upolog, te je ~uva za onoga koji ju je izgubio, odnosno zawenog vlasnika, kao i da preduzme sve mjere radio~uvawa stvari i pronalaska vlasnika ili onoga koji juje izgubio.

(2) Nadle`ni organ }e povjeriti na ~uvawe pouzda-nom ~uvaru stvari koje ne mo`e sam da ~uva.

(3) Ako je na|ena stvar sklona kvarewu ili su za weno~uvawe ili odr`avawe potrebni tro{kovi nesrazmjerniwenoj vrijednosti, stvar }e se prodati na javnoj licita-ciji i za wu dobijeni novac polo`iti u sud.

Vra}awe stvari

^lan 122.

(1) Ako se onaj koji je stvar izgubio ili je wen vla-snik javi u roku od godinu dana od objavqivawa oglasa i

doka`e da je stvar izgubio iz dr`avine, odnosno da jewen vlasnik, preda}e mu se stvar ili iznos dobijenwenom prodajom, ~im se od wega naplate svi nu`ni tro-{kovi u vezi s na|enom stvari, kao i naknada nalaza~u zana|enu stvar (u daqem tekstu: naknada).

(2) Ukoliko se sumwa kome od vi{e lica treba da pre-da na|enu stvar, ako okolnosti ne upu}uju na neko drugolice, prednost ima ono lice koje ju je izgubilo iz nepo-sredne dr`avine.

(3) O predaji stvari licu koje je dokazalo da ju je iz-gubilo iz dr`avine, odnosno da je wen vlasnik, nadle`niorgan du`an je da odmah pisano obavijesti nalaza~a.

Naknada^lan 123.

(1) Nalaza~u izgubqene stvari pripada pravo na na-knadu u visini od 10% od vrijednosti stvari, a i na na-knadu za nu`ne tro{kove koje je imao u vezi s na|enomstvari.

(2) Nalaza~ izgubqene stvari je onaj koji je stvar pr-vi uzeo. Vi{e lica koje su zajedno na{li stvar imaju pra-vo na naknadu u jednakim dijelovima.

(3) Lice koje je du`no platiti naknadu mo`e zahtije-vati da se iznos naknade pravi~no smawi kad bi naknadapredstavqala nesrazmjerno veliku korist s obzirom naprilike nalaza~a i lica koje je du`no platiti naknadu,kao i okolnosti pod kojima je stvar izgubqena i na|ena.

(4) Ako se vrijednost na|ene stvari ne mo`e procije-niti ili ona postoji samo za wenog vlasnika, odnosnolice koje ju je izgubilo, tada nalaza~ mo`e zahtijevati dase odredi pravi~an iznos naknade.

Predaja stvari nalaza~u^lan 124.

(1) Ako se lice koje je izgubilo stvar ili vlasnikstvari ne jave u roku od godinu dana od objavqivawaoglasa o nalazu stvari, ili ne doka`u svoje pravo nastvar ili odbiju da prime stvar, tada se na|ena stvar, od-nosno novac dobijen wenom prodajom predaje u neposred-nu dr`avinu nalaza~u.

(2) Ukoliko se naknadno javi lice koje je stvar izgu-bilo ili wen sopstvenik, nalaza~ mu mora vratiti stvarzajedno s dobijenim koristima, odnosno vratiti za wudobiveni novac zajedno s kamatama po odbitku nu`nihtro{kova, a onaj kome je stvar vra}ena du`an je platitinaknadu nalaza~u.

Nalaz blaga^lan 125.

(1) Blagom se u smislu ovog zakona smatraju novac,dragocjenosti i druge stvari od vrijednosti koje su bileskrivene tako dugo da se vi{e ne mo`e utvrditi ko im jevlasnik.

(2) Nalaza~ je du`an da uzme na|eno blago na primje-ren na~in u dr`avinu, a ako se ustanovi da nema vlasni-ka, postaje svojina jedinice lokalne samouprave na ~ijojteritoriji je prona|eno.

(3) Nalaza~ je du`an da bez odga|awa obavijesti o na-|enom blagu nadle`ni organ, a da do predaje preduzme nu-`ne mjere za{tite blaga.

(4) Nalaza~ i vlasnik nepokretnosti u kojoj je na|enoblago imaju pravo na primjerenu nagradu, koja ne mo`ebiti mawa od nagrade kakva bi bila za na|enu tu|u stvarniti ve}a od vrijednosti na|enog blaga, a imaju pravo ina naknadu nu`nih tro{kova.

(5) Jedna polovina nagrade iz stava 3. ovog ~lana pri-pada nalaza~u, a druga vlasniku nepokretnosti, ali onajkoji je poku{ao zatajiti da je blago prona{ao, nema pra-vo na nagradu.

(6) Jedinica lokalne samouprave mo`e se osloboditisvoje obaveze da da naknadu, odnosno nagradu i naknadutro{kova za blago tako da se odrekne stvari, te da nala-za~u i vlasniku nepokretnosti preda blago u samostalnu

Subota, 27. decembar 2008. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 124 - Strana 15

sudr`avinu, u kom slu~aju }e se primjewivati odredbeovog zakona o predaji stvari nalaza~u i o sticawu svoji-ne na na|enoj stvari.

(7) Odredbe o pravu vlasnika nepokretnosti na na-gradu primjewuju se i na nosioca prava gra|ewa, ako jeblago na|eno u zgradi koja je izgra|ena na pravu gra|ewaili wime odvojena od zemqi{ta.

V - ZA[TITA I PRESTANAK PRAVA SVOJINE

1. Za{tita prava svojine

Vlasni~ke tu`be^lan 126.

(1) Vlasnik ima pravo da zahtijeva vra}awe stvari odlica u ~ijoj se dr`avini stvar nalazi, a od lica koje gaprotivpravno uznemirava da prestane sa uznemiravawem.

(2) Prava na vra}awe stvari i na prestanak uznemi-ravawa ne zastarijevaju.

Vlasni~ka tu`ba na vra}awe stvari^lan 127.

(1) Da bi ostvario pravo na vra}awe stvari, vlasnikmora dokazati da je stvar koju zahtijeva wegova svojina ida se stvar nalazi u dr`avini tu`enog.

(2) Vlasnik mora stvar ~ije vra}awe tra`i opisatipo wenim osobinama ili znacima koji je razlikuju odistovrsnih stvari.

(3) Lice koje je stvar dr`alo pa je dr`avinu napusti-lo nakon {to mu je dostavqena tu`ba o svom tro{ku pre-daje vlasniku nadoknadu pune vrijednosti stvari.

Prigovori dr`aoca^lan 128.

(1) Dr`alac ima pravo da odbije predaju stvariwenom vlasniku ako ima pravo na dr`avinu.

(2) Ako vra}awe stvari tra`i lice koje je svojinu iposrednu dr`avinu steklo prenosom zahtjeva za vra}awestvari, tu`eni mo`e prema tom licu ista}i sve prigovo-re prava na dr`avinu koje je imao prema ranijem vlasni-ku.

(3) Ako je tu`eni nesamostalni dr`alac, on se od za-htjeva da preda dr`avinu stvari mo`e braniti imeno-vawem posrednog samostalnog dr`aoca ~iju vi{u vlastpriznaje i iz ~ije dr`avine izvodi svoju dr`avinu.

Savjestan dr`alac^lan 129.

(1) Lice ~ija je dr`avina savjesna (savjestan dr`alac)du`no je da vrati stvar vlasniku zajedno sa plodovimakoji nisu obrani.

(2) Savjestan dr`alac ne odgovara za pogor{awe ipropast stvari koje su nastale za vrijeme wegove savjesnedr`avine, niti je du`an dati naknadu za upotrebu i ko-rist koju je imao od stvari.

(3) Savjestan dr`alac ima pravo na naknadu nu`nihtro{kova za odr`avawe stvari, kao i na naknadu kori-snih tro{kova u mjeri u kojoj je vrijednost stvari pove-}ana.

(4) Savjestan dr`alac ima pravo na naknadu tro{ko-va koje je u~inio radi svog zadovoqstva ili uqep{awastvari samo ukoliko je wena vrijednost pove}ana (kori-sni tro{kovi). Ako se ono {to je u~iweno radi zadovo-qstva ili uqep{avawa stvari mo`e odvojiti od stvaribez wenog o{te}ewa, savjestan dr`alac ima pravo da toodvoji i zadr`i za sebe.

(5) Savjestan dr`alac ima pravo zadr`avawa stvaridok mu se ne nadoknadi iznos nu`nih i korisnih tro{ko-va koje je imao u vezi sa wenim odr`avawem.

(6) Vrijednost plodova i drugih koristi koje je dr`a-lac imao od stvari odbi}e se od tro{kova koje dr`alacosnovano tra`i.

(7) Tro{kovi i vrijednost plodova obra~unavaju seprema cijenama u vrijeme dono{ewa presude.

(8) Potra`ivawa naknade nu`nih i korisnih tro-{kova zastarijevaju u roku od tri godine od dana predajestvari vlasniku.

Nesavjestan dr`alac

^lan 130.

(1) Nesavjestan dr`alac du`an je da vrati stvar vla-sniku sa svim plodovima koje je stvar dala za vrijemewegove dr`avine.

(2) Nesavjestan dr`alac du`an je da nadoknadi vla-sniku vrijednost ubranih plodova koje je potro{io, otu-|io, kao i vrijednost plodova koje je propustio da ubere.

(3) Nesavjestan dr`alac du`an je da nadoknadi {tetunastalu pogor{awem ili propa{}u stvari, osim ako bita {teta nastala i da se stvar nalazila kod vlasnika.

(4) Nesavjestan dr`alac ima pravo da zahtijeva na-knadu nu`nih tro{kova koje bi imao i vlasnik da sestvar nalazila kod wega.

(5) Nesavjestan dr`alac ima pravo da zahtijeva na-knadu korisnih tro{kova samo ako su korisni za vlasni-ka.

(6) Nesavjestan dr`alac nema pravo na naknadu tro-{kova koje je u~inio radi svog zadovoqstva iliuqep{avawa stvari, osim ako je wena vrijednost pove}a-na za vlasnika. Ako se ono {to je u~iweno radi zadovo-qstva ili uqep{awa stvari mo`e odvojiti od stvari bezwenog o{te}ewa, nesavjestan dr`alac ima pravo da toodvoji i zadr`i za sebe.

(7) Savjestan dr`alac postaje nesavjestan od trenutkakada mu je tu`ba dostavqena, ali vlasnik mo`e dokaziva-ti da je savjestan dr`alac postao nesavjestan i prijedostavqawa tu`be.

(8) Potra`ivawa vlasnika, odnosno nesavjesnog dr-`aoca zastarijevaju u roku od tri godine od dana predajestvari vlasniku.

Tu`ba iz pretpostavqene svojine^lan 131.

(1) Savjesni dr`alac individualno odre|ene stvari,koji je tu stvar stekao na osnovu pogodnom za sticaweprava svojine i na zakonit na~in (pretpostavqeni vla-snik) ima pravo da zahtijeva vra}awe stvari i od savje-snog dr`aoca kod kojeg se ta stvar nalazi bez pravnogosnova ili po slabijem pravnom osnovu.

(2) Kada se dva lica smatraju pretpostavqenim vla-snicima iste stvari, ja~i pravni osnov ima lice koje mo-`e dokazati nesumwivog prethodnika, a ako oba lica tomogu, ili ne mo`e ni jedan, ja~i pravni osnov ima licekoje je stvar steklo teretno u odnosu na lice koje je stvarsteklo besteretno. Ako su pravni osnovi ovih lica isteja~ine, prvenstvo prava ima lice kod koga se stvar nala-zi, odnosno lice kome je stvar prvom predata.

(3) Pretpostavqeni vlasnik treba da doka`e~iwenice na osnovu kojih se pretpostavqa wegova svoji-na, kao i da je stvar koju zahtijeva u dr`avini tu`enog.

(4) Pretpostavka svojine ne djeluje u korist lica ko-je nije bilo savjesni dr`alac.

(5) Na odnose pretpostavqenog vlasnika i savjesnog inesavjesnog dr`aoca na odgovaraju}i na~in shodno seprimjewuju odredbe ~l. 127-129. ovog zakona.

Tu`ba zbog smetawa, odnosno uznemiravawa

^lan 132.

(1) Ako tre}e lice protivpravno uznemirava vlasni-ka ili pretpostavqenog vlasnika na drugi na~in, a neoduzimawem stvari, vlasnik, odnosno pretpostavqenivlasnik ima pravo da tu`bom zahtijeva da to uznemi-ravawe prestane.

(2) Kada je uznemiravawem iz stava 1. ovog ~lana pro-uzrokovana {teta, vlasnik ili pretpostavqeni vlasnikima pravo da zahtijeva naknadu {tete po op{tim pravi-lima o naknadi {tete.

Strana 16 - Broj 124 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota, 27. decembar 2008.

(3) Vlasnik mora dokazati da je stvar wegova svojina,a pretpostavqeni vlasnik, ~iwenice na osnovu kojih sepretpostavqa wegova svojina, kao i da ga drugo lice uz-nemirava u izvr{avawu wegovih ovla{}ewa u pogledustvari. Ukoliko tu`eni tvrdi da ima pravo preduzimatiradwe kojima se uznemirava vlasnik, du`an je to dokaza-ti.

Za{tita suvlasnika, odnosno zajedni~ara

^lan 133.

Suvlasnik, odnosno zajedni~ar ima pravo na tu`bu zaza{titu prava svojine na cijelu stvar, a suvlasnik imapravo i na tu`bu za za{titu svog prava svojine na dijelustvari.

2. Prestanak prava svojine

Propast stvari^lan 134.

(1) Pravo svojine prestaje propa{}u stvari.

(2) Na dijelu propale stvari vlasnik zadr`ava pravosvojine.

Prira{taj tu|e stvari^lan 135.

Pravo svojine prestaje i kad stvar priraste drugojstvari tako da postane wenim dijelom koji nije od wepravno odvojen niti se mo`e fizi~ki odvojiti bez neraz-mjernih tro{kova.

Tu|e sticawe

^lan 136.

Pravo svojine na stvari prestaje kad drugo lice stek-ne pravo svojine na tu stvar.

Odricawe od prava svojine

^lan 137.

(1) Pravo svojine nad pokretno{}u prestajenapu{tawem dr`avine te stvari. Stvar se smatra napu-{tenom kad wen vlasnik na nesumwiv na~in i slobodnoizrazi voqu da ne `eli vi{e da je ima u svojini.

(2) Vlasnik nepokretnosti mo`e se odre}i svog pravasvojine izjavom o odricawu datom u formi propisanoj zazemqi{nokwi`ni upis.

(3) Odricawe prava svojine nad nepokretno{}u pre-staje brisawem u zemqi{noj kwizi, ako zakonom nijedruga~ije odre|eno.

(4) Odricawe nije punova`no ukoliko je nepokret-nost optere}ena, osim ako je u pitawu optere}ewe stvar-nom slu`beno{}u.

(5) Brisawem prava svojine dosada{weg vlasnika uzemqi{noj kwizi nepokretnost postaje svojina lokalnesamouprave na ~ijoj teritoriji se nalazi, ako zakonomnije druga~ije ure|eno.

Prestanak na osnovu zakona

^lan 138.

(1) Pravo svojine prestaje na na~in odre|en zakonom.

(2) Kad pravo svojine nepokretnosti na osnovu poseb-nog zakona prestane bez brisawa u zemqi{noj kwizi, ta-kav prestanak prava svojine ne mo`e i}i na {tetu onihkoji za wega nisu znali niti su to morali da znaju, pri~emu se nikome ne mo`e prigovoriti {to nije istra`i-vao vankwi`no stawe.

TRE]I DIO

I - ZALO@NO PRAVO

1. Pojam i vrste zalo`nog prava

Namirewe potra`ivawa

^lan 139.

(1) Zalo`no pravo je ograni~eno stvarno pravo na od-re|enoj stvari ili pravu (zalogu) koje daje ovla{}ewesvom nosiocu (zalo`nom povjeriocu) da odre|eno

potra`ivawe, ukoliko mu ne bude ispuweno nakon dospi-je}a, namiri iz vrijednosti te stvari, a vlasnik stvari(zalo`ni du`nik) du`an je to da trpi.

(2) Zalo`nim pravom mo`e biti optere}ena pojedi-na~no odre|ena pokretna ili nepokretna stvar koja semo`e unov~iti, kao i idealni dio takve stvari.

(3) Zalo`nim pravom mo`e biti optere}eno pojedi-na~no odre|eno imovinsko pravo koje je odgovaraju}e dapovjerilac iz wega namiri svoje potra`ivawe, ako zako-nom nije druga~ije odre|eno.

(4) Zalo`nim pravom mo`e biti optere}eno vi{e ne-pokretnosti upisanih u razli~ite zemqi{nokwi`neulo{ke kao da su sve zajedno jedna stvar (zajedni~ka, si-multana hipoteka).

(5) Pravo na plodove koje stvar daje posredovawem ne-kog pravnog odnosa (najamnine, zakupnine i sl.) mo`e bi-ti samostalnim zalogom.

(6) Sa zalogom su ujedno optere}ene i sve wegove pri-padnosti, ako nije zakonom druga~ije odre|eno.

Neodvojivost, neprenosivost, podzalog^lan 140.

(1) Zalo`no pravo ne mo`e se odvojiti od zaloga kojioptere}uje, pa ko na bilo kojem pravnom osnovu stekne za-log, stekao ga je optere}enog zalo`nim pravom, ako zako-nom nije druga~ije odre|eno.

(2) Otu|ewe i nasqe|ivawe zalo`nog prava mogu}e jesamo zajedno s potra`ivawem koje osigurava.

(3) Zalo`no pravo ne mo`e se prenijeti s jednog zalo-ga na drugi, ako nije zakonom druga~ije odre|eno.

(4) Zalo`no pravo mo`e se opteretiti podzalogom, stim da za podzalog vrijedi ono {to i za zalog, ako ne{todrugo zakonom nije odre|eno, ili ne proizlazi iz pravneprirode podzaloga.

Potra`ivawe i zalo`no pravo^lan 141.

(1) Potra`ivawe osigurano zalo`nim pravom morabiti nov~ano ili odredivo u novcu.

(2) Potra`ivawe mora biti odre|eno. Potra`ivaweje dovoqno odre|eno ukoliko su odre|eni povjerilac idu`nik, pravni osnov i visina ili najvi{i iznos do ko-ga se osigurava zalogom.

(3) Zalo`nim pravom mo`e se osigurati postoje}epotra`ivawe i potra`ivawe koje bi protekom nekog vre-mena ili nakon ispuwewa nekog uslova nastalo, ako topotra`ivawe ispuwava pretpostavke iz stava 1. ovog~lana.

(4) Zalo`no pravo pored glavnog potra`ivawa osigu-rava i namirewe sporednih potra`ivawa, kamata, tro-{kova za o~uvawe stvari i tro{kova naplate potra`i-vawa.

(5) Zalo`no pravo osigurava namirewe iz vrijedno-sti zaloga odre|enog potra`ivawa kao cjeline,ukqu~iv{i sve wene pripadnosti, pa se optere}ewe zalo-ga ne smawuje sa smawewem potra`ivawa, ako nije druga-~ije odre|eno zakonom ili sporazumom stranaka.

(6) Ako se zalog podijeli, zalo`no pravo nastavqa te-retiti ono na {to se zalog podijelio ili se od wegaodvojilo. Ako se otu|i dio nepokretnosti koji je mawiod jedne petine potra`ivawa, povjerilac se ne mo`e pro-tiviti otu|ewu i osloba|awu tog dijela nepokretnostiod zalo`nog prava, ukoliko zalo`ni du`nik daje odgova-raju}e osigurawe za taj dio ili ostatak nepokretnostipru`a dovoqno osigurawe.

(7) Ako zalog propadne pa umjesto wega nastane pravokoje ga nadomje{ta (pravo na naknadu, na iznos osigu-rawa i dr.), zalo`no pravo traje i daqe na tom pravu.

(8) Ako je zalo`no pravo osnovano tako da osiguravanamirewe odre|enog potra`ivawa iz vrijednosti vi{enepokretnosti kao jednog zaloga (zajedni~ka, simultanahipoteka), zalo`ni povjerilac mo`e slobodno birati

Subota, 27. decembar 2008. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 124 - Strana 17

odakle }e namirivati svoje potra`ivawe, ako nije ne{todrugo odre|eno.

(9) Ako se smawi potra`ivawe, sud }e na prijedlog za-lo`nog du`nika dopustiti da se zalo`no pravo ograni-~i na jedan ili vi{e predmeta zaloga koji su dovoqni zaosigurawe preostalog potra`ivawa.

Prednost pri namirewu^lan 142.

(1) Potra`ivawe osigurano zalo`nim pravom imapri namirivawu iz vrijednosti zaloga prednost predsvim potra`ivawima koje nisu osigurane zalo`nim pra-vima na tom zalogu, ako nije ne{to drugo zakonom odre-|eno.

(2) Ako je zalog optere}en s vi{e zalo`nih prava,prednost pri namirivawu ima ono potra`ivawe koje jeispred ostalih u prvenstvenom redu.

(3) Mjesto u prvenstvenom redu odre|uje se prema tre-nutku nastanka zalo`nog prava, ako zakonom nije druga-~ije odre|eno.

(4) Prvenstveni red hipoteka i pretpostavke pod ko-jima je mogu}e vaqano ustupiti mjesto u prvenstvenom re-du odre|uju se pravilima zemqi{nokwi`nog prava.

Zalo`no pravo kao hipoteka^lan 143.

Hipoteku kao zalo`no pravo mogu}e je osnovati jedi-no na nepokretnostima, ukoliko zakonom nije druga~ijeodre|eno.

Registarsko zalo`no pravo^lan 144.

(1) Na pokretnim stvarima i pravima mo`e se osno-vati zalo`no pravo upisom u registar zaloga pod pret-postavkama i na na~in odre|en posebnim zakonom (regi-starsko zalo`no pravo).

(2) Na zalo`no pravo osnovano na pokretnim stvari-ma i pravima primjewuju se odredbe ovog zakona koje ure-|uju zalo`no pravo na nepokretnostima, ako posebnimzakonima nije na druga~iji na~in odre|eno i ako nije su-protno prirodi tog prava.

2. Osnivawe zalo`nog prava

Oblici osnivawa zalo`nog prava^lan 145.

(1) Zalo`no pravo osniva se na odre|enoj stvari ilipravu kao zalogu na osnovu pravnog posla (dobrovoqnozalo`no pravo), sudske odluke (sudsko zalo`no pravo)ili zakona (zakonsko zalo`no pravo).

(2) Zalo`no pravo je osnovano kad su ispuweni zako-nom propisani uslovi.

Dobrovoqno zalo`no pravo^lan 146.

(1) Dobrovoqno zalo`no pravo osniva se na osnovupravnog posla kome je ciq uspostavqawe zalo`nog pravana odre|enoj stvari ili pravu radi osigurawa namirewaodre|enog potra`ivawa.

(2) Suvlasnik svoj idealni dio stvari ili prava mo-`e dati u zalog bez saglasnosti ostalih suvlasnika.

(3) Kad je stvar ili pravo koje se zala`e u zajedni~kojsvojini, svi zajedni~ari moraju dati saglasnost zadavawe stvari ili prava u zalog.

Ugovor o davawu u zalog^lan 147.

(1) Ugovorom o davawu u zalog, odnosno ugovorom ohipoteci, du`nik ili tre}e lice (zalogodavac) obavezujese da }e, radi osnivawa zalo`nog prava, predati povjeri-ocu odre|enu pokretnu stvar u zalog, ili }e mu dopusti-ti da svoje zalo`no pravo upi{e u javni registar kao te-ret odre|ene stvari, ili }e mu prenijeti neko pravo radiosigurawa. Druga strana se pri tome obavezuje da }e ~u-vati pokretni zalog i ~im wegovo potra`ivawe presta-

ne, vratiti ga zalogodavcu, ili }e u~initi {to je potreb-no da bi se izbrisalo zalo`no pravo iz javnog registra,ili }e mu ponovo prenijeti pravo.

(2) Ni{tavne su sve odredbe ugovora suprotne priro-di zaloga i ona potra`ivawa koja bi trebalo da buduosigurana zalo`nim pravom.

(3) Ni{tavne su odredbe ugovora o prelasku zaloga upovjerio~evu svojinu ako dug ne bi bio pla}en u odre|e-no vrijeme, kojim se du`nik i onemogu}ava da zalog isku-pi ili drugom dopusti da osnuje zalo`no pravo na istomzalogu, kao ni da povjerilac nakon dospije}a potra`i-vawa ne mo`e zahtijevati prodaju zaloga.

(4) Ni{tavne su i odredbe ugovora da povjerilac mo-`e po svojoj voqi ili po unaprijed odre|enoj cijeni otu-|iti zalog ili ga zadr`ati za sebe, osim ako zalog imapropisanu cijenu ili ako je odre|ena na osnovu procjenevje{taka.

(5) Ugovor o davawu u zalog nepokretnosti (ugovor ohipoteci) mora biti u obliku koji je propisan za pravneposlove, ~iji je predmet prenos ili sticawe svojine nanepokretnostima.

Na~in sticawa zalo`nog prava na pokretnim stvarima^lan 148.

Zalo`no pravo sti~e se predajom pokretne stvari za-lo`nom povjeriocu na na~in propisan u ~lanu 109. ovogzakona, i to vidqivim obiqe`avawem ako je zalo`ni du-`nik zadr`ao neposrednu dr`avinu.

Na~in sticawa zalo`nog prava na nepokretnostima^lan 149.

(1) Dobrovoqno zalo`no pravo na nepokretnosti(dobrovoqna ugovorna hipoteka) i na pravu koje je izjed-na~eno s nepokretno{}u povjerilac sti~e ukwi`bom togprava u zemqi{nu kwigu, ako posebnim zakonom nijedruga~ije odre|eno.

(2) Ako nisu ispuwene sve pretpostavke kojezemqi{nokwi`no pravo zahtijeva za ukwi`bu, a zatra-`ena je ukwi`ba zalo`nog prava na nepokretnosti, ono}e se osnovati predbiqe`bom ako su ispuweni uslovipod kojim ta pravila dopu{taju predbiqe`bu.

(3) Odredbe ovog zakona o osnivawu dobrovoqnogugovornog zalo`nog prava na nepokretnostima upisom uzemqi{nu kwigu primjewuju se i na promjene i prestanakzalo`nog prava na nepokretnostima do kojih dolazi naosnovu pravnih poslova.

Na~in sticawa zalo`nog prava na pravima^lan 150.

(1) Dobrovoqno zalo`no pravo na hartijama od vri-jednosti koje glase na donosioca povjerilac sti~e jedna-ko kao i na pokretnim stvarima, na hartijama po nared-bi zalo`nim indosamentom, na hartijama koje glase naime, kao i na potra`ivawima putem ustupawa radi osi-gurawa i obavje{tavawem du`nika o tom ustupawu.

(2) Dobrovoqno zalo`no pravo na ostalim pravimasti~e se na na~in koji je predvi|en za prenos tih prava,ako posebnim zakonom nije druga~ije odre|eno.

Osnivawe prinudnog sudskog zalo`nog prava^lan 151.

(1) Prinudno sudsko zalo`no pravo osniva se naosnovu odluke suda donesene u postupku prinudnog osigu-rawa potra`ivawa.

(2) Ko na nepokretnosti stekne zalo`no pravo naosnovu odluke suda, sti~e pravo upisa u zemqi{nukwigu.

Osnivawe zakonskog zalo`nog prava^lan 152.

(1) Zakonsko zalo`no pravo osniva se prema odredba-ma predvi|enim posebnim zakonom.

(2) Zakonsko zalo`no pravo na nepokretnosti upisa-}e se u zemqi{nu kwigu na zahtjev zalo`nog povjerioca.

Strana 18 - Broj 124 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota, 27. decembar 2008.

Dobrovoqno podzalo`no pravo i nathipoteka

^lan 153.

(1) Zalo`ni povjerilac mo`e zalo`enu pokretnustvar koju dr`i daqe zalo`iti u granicama svog prava,na pravnom osnovu i na na~in odre|en za osnivawedobrovoqnog zalo`nog prava (podzalo`no pravo).

(2) Povjerilac potra`ivawa osigurane zalo`nimpravom na nepokretnosti mo`e, u granicama svog pravana namirewe iz te nepokretnosti, osnovati na postoje}emzalo`nom pravu (hipoteci) novo zalo`no pravo u koristtre}eg lica (nathipoteka), uz pisano obavje{tavawe za-lo`nog du`nika.

(3) U slu~aju da je zalo`ni du`nik obavije{ten da jezalog daqe zalo`en podzalo`nom povjeriocu, odnosnosticaocu nathipoteke, mo`e podmiriti dug svom povje-riocu samo ako na to pristane imalac podzalo`nog pra-va, odnosno nathipoteke, ili uz polagawe duga u sud. Uprotivnom, zalog ostaje zalo`en za podzalo`nog, odno-sno nathipotekarnog povjerioca.

(4) U slu~aju postojawa protivqewa, zalo`nog du-`nika ili zalogodavca za davawe zaloga u podzalog, za-lo`ni }e povjerilac odgovarati i za slu~ajnu propast io{te}ewa zaloga do kojih ina~e ne bi do{lo.

Sudsko i zakonsko podzalo`no pravo

^lan 154.

(1) Na osnovu sudske odluke, a na na~in kako se osni-va sudsko zalo`no pravo, osniva se prinudno sudsko pod-zalo`no pravo koje osigurava potra`ivawe zalo`nog po-vjerioca.

(2) Zakonsko podzalo`no pravo osniva seispuwavawem uslova propisanim za osnivawe zakonskogzalo`nog prava u skladu sa posebnim zakonom. Zakonskopodzalo`no pravo na nepokretnosti upisa}e se uzemqi{nu kwigu na zahtjev zalo`nog povjerioca.

Za{tita povjerewa

^lan 155.

(1) Povjerilac koji ima pravnu osnovu za sticawedobrovoqnog zalo`nog prava i koji je dobio u zalog tu|upokretnu stvar bez pristanka vlasnika, stekao je zalo-`no pravo ako su ispuweni uslovi za sticawe prava svo-jine na toj stvari.

(2) Pravilo iz stava 1. ovog ~lana primjewuje se i uslu~aju dobijawa u zalog hartije od vrijednosti na dono-sioca.

3. Prava i obaveze povjerioca

Prenos potra`ivawa

^lan 156.

Ukoliko se potra`ivawe, osigurano zalo`nim pra-vom, prenese po bilo kojem pravnom osnovu na drugo li-ce, s tim se ujedno prenosi i to zalo`no pravo, osim akozakonom nije druga~ije odre|eno.

Za{tita prava na zalogu

^lan 157.

Zalo`ni povjerilac je ovla{}en svakom da postavqasve zahtjeve potrebne radi za{tite svog prava na zalogu.

Pravo na dr`avinu

^lan 158.

(1) Zalo`ni povjerilac ima na osnovu svog dobrovo-qnog zalo`nog prava na pokretnoj stvari pravo da dr`itu stvar.

(2) Zalo`ni povjerilac ima pravo na neposrednudr`avinu zaloga ukoliko nije druga~ije odre|eno.

(3) Ako je stvar u trenutku sticawa zalo`nog pravabila zalo`ena nekom drugom, zalo`nom povjeriocu pri-pada posredna dr`avina te stvari, sve dok stvar nepo-sredno dr`i onaj koji je prije stekao zalo`no pravo nawoj.

(4) Zalo`ni povjerilac ~ije je potra`ivawe osigura-no sudskim, zakonskim ili registarskim zalo`nim pra-vom na pokretnoj stvari nema pravo na dr`avinu stvari.

^uvawe i vra}awe zaloga^lan 159.

(1) Zalo`ni povjerilac obavezan je da zalog koji dr`i~uva s pa`wom dobrog doma}ina, odnosno dobrog pri-vrednika, a u suprotnom odgovara za {tetu.

(2) Zalo`ni povjerilac ovla{}en je da zalog kojidr`i upotrebqava i da ga da drugom na upotrebu samoako mu je to dopustio zalo`ni du`nik ili je to nu`no dabi ispuwavao svoju du`nost ~uvawa zaloga.

(3) Kad prestane potra`ivawe koje je osigurano zalo-gom, zalo`ni povjerilac du`an je da zalog bez odga|awavrati onome od koga ga je primio u dr`avinu.

(4) Ako je zalo`nom du`niku nu`no da zalog ima usvojoj neposrednoj dr`avini, mo`e i prije nego {to pre-stane potra`ivawe zahtijevati vra}awe zaloga, kada uzamjenu da neki drugi zalog koji po vrijednosti odgovaraprvobitnoj zalo`enoj stvari.

Uzimawe iz povjerio~eve dr`avine^lan 160.

Zalo`ni du`nik mo`e zahtijevati posredstvom sudada se zalog oduzme iz neposredne dr`avine zalo`nog po-vjerioca te se preda nekom tre}em licu da ga ~uva za ra-~un povjerioca kao posrednog dr`aoca, ako zalo`ni po-vjerilac ne ~uva zalog s pa`wom dobrog doma}ina, odno-sno dobrog privrednika, ako ga neovla{}eno upotrebqa-va ili ga je neovla{}eno dao drugom na upotrebu, ili jeza sebe uzeo plodove i druge koristi od zaloga iako seobavezao da to ne}e ~initi.

Plodovi zaloga^lan 161.

(1) Plodovi i druge koristi od zalo`ene stvari pri-padaju zalo`nom du`niku.

(2) Zalo`ni povjerilac koji neposredno dr`i zalo-`enu stvar ovla{}en je da plodove i druge koristi od testvari ubere za sebe.

(3) Plodovi koje je za sebe ubrao zalo`ni povjerilacpostaju wegova svojina, a wihova se vrijednost prebija swegovim potra`ivawem, i to u prvom redu s tro{kovimana ~iju naknadu povjerilac ima pravo s kamatama koje muduguje du`nik i s glavnicom.

Nu`na prodaja zaloga^lan 162.

Ako se zalo`na pokretna stvar koju je zalo`ni povje-rilac dobio u zalog kvari ili gubi na vrijednosti, papostoji opasnost da zalog postane nedovoqan za osigu-rawe potra`ivawa zalo`nog povjerioca, zalo`ni du-`nik ima pravo da zahtijeva od suda da se zalog odmahproda na javnoj prodaji, odnosno po tr`i{noj cijeni teodgovaraju}i dio cijene polo`i kod suda radi osigurawapovjerio~evog potra`ivawa.

Skriveni nedostaci^lan 163.

Ukoliko bi zalog imao neki stvarni ili pravni ne-dostatak za koji povjerilac u trenutku sticawa zalo`nogprava nije znao niti trebalo da zna, a zbog kojeg zalog ni-je dovoqno osigurawe za namirewe potra`ivawa, zalo-`ni povjerilac ovla{}en je da zahtijeva otklawawe ne-dostatka od zalogodavca ili davawe drugog odgovaraju-}eg zaloga.

Zalo`no pravo bez dr`avine^lan 164.

(1) Povjerilac potra`ivawa osiguranog zalo`nimpravom na nepokretnosti (hipotekarni povjerilac) nemapravo na dr`avinu zalo`ene nepokretnosti, niti imapravo da ubire i prisvaja wene plodove i druge koristiod we, ili bilo kako upotrebqava tu nepokretnost.

Subota, 27. decembar 2008. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 124 - Strana 19

(2) Odredba ugovora ili drugog pravnog posla su-protna stavu 1. ovog ~lana je ni{tavna.

(3) Pravni polo`aj povjerioca ~ije je potra`ivaweosigurano zalo`nim pravom na nepokretnosti na odgova-raju}i se na~in primjewuje i na povjerioca ~ije jepotra`ivawe osigurano sudskim ili zakonskim zalo-`nim pravom na pokretnoj stvari, ili koji ima registar-sko zalo`no pravo.

Odr`avawe vrijednosti zaloga

^lan 165.

Ako hipotekarni du`nik ~ini ne{to {to bi ugrozi-lo vrijednost nepokretnosti optere}ene hipotekom, hi-potekarni povjerilac ima pravo da zahtijeva da hipote-karni du`nik propusti to da ~ini. U slu~aju da hipote-karni du`nik ne odustaje od takvog ~iwewa, hipotekar-ni povjerilac mo`e i prije dospije}a zahtijevati pri-nudnu naplatu hipotekom osigurana potra`ivawa.

Civilni plodovi nepokretnosti kao zalog

^lan 166.

(1) Kad je zalo`nom povjeriocu zalo`eno samo pravona plodove koje nepokretnost daje na osnovu nekog prav-nog posla, ima pravo da ih ubere.

(2) Vrijednost ubranih plodova prebija se s potra-`ivawem zalo`nog povjerioca. Pri tome se u prvom reduprebijaju svi tro{kovi na ~iju naknadu ima pravo, zatimkamate koje mu duguje du`nik, te kona~no glavnica.

Ovla{}ewe u pogledu zaloga prava

^lan 167.

(1) Zalo`ni povjerilac koji ima u zalogu ne~ije pra-vo izjedna~eno s pokretnom stvari, ima u pogledu togaprava ona ovla{}ewa i du`nosti koje bi imao da mu je za-lo`ena pokretna stvar, ako zakonom nije druga~ije odre-|eno, ili ne proizlazi iz pravne prirode zaloga prava.

(2) Zalo`ni povjerilac koji ima u zalogu ne~ije pra-vo izjedna~eno s nepokretno{}u, ima u pogledu tog onaprava ovla{}ewa i du`nosti koje bi imao da mu je zalo-`ena nepokretnost, ako nije ne{to druga~ije zakonomodre|eno, ili ne proizlazi iz pravne prirode zalogaprava.

(3) Kad zalo`eno potra`ivawe dospije za ispuwewe,zalo`ni povjerilac du`an je da omogu}i du`niku da gaispuni i primiti ispuwewe.

4. Namirewe zalo`nog povjerioca

Pravo na namirewe zalo`nog povjerioca

^lan 168.

(1) Zalo`ni povjerilac ovla{}en je da ostvaruje svo-je pravo na namirewe potra`ivawa iz vrijednosti zalo-ga, ukoliko se zalogom osigurano potra`ivawe ne ispunipo dospije}u.

(2) Pravo na namirewe zalogom osiguranogpotra`ivawa iz vrijednosti zaloga ostvaruje zalo`nipovjerilac putem suda, na zakonom propisan na~in.

(3) Zalo`ni du`nik ima pravo da od vlasnika zalo`e-ne stvari, a i od tre}ih lica zahtijeva da trpe namirewezalogom osiguranog potra`ivawa iz vrijednosti zalo`e-ne stvari, ako zakonom nije druga~ije odre|eno.

(4) Zalo`ni povjerilac mo`e, bio wegov du`nik vla-snik zaloga ili ne, po svojoj voqi izabrati ho}e li zah-tijevati namirewe svojih potra`ivawa prvenstveno izvrijednosti zaloga ili iz imovine svog du`nika, iliistovremeno i zaloga i du`nikove imovine.

(5) Ako zalo`ni povjerilac zahtijeva namirewe izvrijednosti zaloga, ali ne uspije u cijelosti prodajomzaloga namiriti svoje potra`ivawe, du`nik mu ostajedu`an razliku koju }e namiriti iz ostale imovine du-`nika. Ako se zalog proda za ve}i iznos od povjerio~evapotra`ivawa, ostvareni vi{ak pripada du`niku.

(6) Ako se na zalo`enoj stvari sprovodi postupakprinudnog namirewa drugog potra`ivawa, zalo`ni po-vjerilac ima ovla{}ewe otkupa potra`ivawa zbog kogase sprovodi taj postupak do po~etka javne prodaje, u skla-du sa zakonom o izvr{nom postupku.

(7) Ako zalo`ena stvar ili pravo daje plodove ilidruge koristi iz ~ije bi se vrijednosti moglo namiritipotra`ivawe, zalo`ni povjerilac ovla{}en je da zah-tijeva od suda da uspostavi privremenu upravu zalogom ipostavi upravnika koji }e biti ovla{}en da ubire teplodove, odnosno koristi i unov~ava ih, te da dobiveneiznose pola`e u sud radi namirewa.

Namirewe vansudskim putem^lan 169.

(1) Zalo`ni povjerilac ovla{}en je da svoje pravo nanamirewe osiguranog potra`ivawa ostvaruje vansud-skim putem, ako je predmet zalo`nog prava pokretnastvar ili pravo, a zalo`ni du`nik je u pisanom oblikudao izri~ito dopu{tewe za takvo namirewe.

(2) Ako je pokretna stvar ili pravo dato u zalog zaosigurawe potra`ivawa iz trgova~kog posla, zalo`nipovjerilac je ovla{}en vansudskim putem, nakon odr`a-ja potra`ivawa, ostvarivati svoje pravo na namirewe izvrijednosti zaloga, ako zalo`ni du`nik nije takvonamirivawe izri~ito iskqu~io u trenutku osnivawa za-loga. To ovla{}ewe }e ostvarivati putem javne prodaje uroku od osam dana od upozorewa u~iwenog du`niku, od-nosno zalogodavcu, ako u datim okolnostima nije pri-kladniji drugi na~in.

5. Za{tita zalo`nog prava

Tu`ba zalo`nog povjerioca^lan 170.

(1) Zalo`ni povjerilac ima pravo da zahtijeva odvlasnika zaloga da prizna i trpi wegovo zalo`no pravo,te da trpi izvr{avawe ovla{}enikovog prava na zalo`e-noj stvari, da propu{ta ~initi na zalogu ono {to je zbogovla{}enikovog prava du`an da propu{ta i da od wega itre}ih lica zahtijeva predaju stvari, odnosno prestanakuznemiravawa.

(2) Pravo iz stava 1. ovog ~lana ne zastarjeva.

Tu`ba pretpostavqenog zalo`nog povjerioca^lan 171.

Pravo na za{titu pretpostavqenog zalo`nog pravaima i lice koje u postupku pred sudom ili drugim nadle-`nim organom doka`e pravni osnov i istinit na~in svo-ga sticawa dr`avine zaloga (pretpostavqeni zalo`nipovjerilac).

Za{tita od povrede upisom u zemqi{nu kwigu^lan 172.

Zalo`ni povjerilac ima pravo da se {titi po pravi-lima zemqi{nokwi`nog prava, ukoliko bi neko povrije-dio zalo`no pravo na nepokretnosti nevaqanim upisomu zemqi{nu kwigu.

6. Prestanak zalo`nog prava

Prestanak osiguranog potra`ivawa^lan 173.

Zalo`no pravo prestaje prestankom osiguranogpotra`ivawa i sporednih potra`ivawa kamata i tro-{kova, ako nije druga~ije zakonom odre|eno.

Propast zaloga^lan 174.

Zalo`no pravo prestaje ukoliko je zalog propao, anije nadomje{ten s drugom stvari ili pravom pri ~emuosigurano potra`ivawe ostaje.

Gubitak dr`avine zalo`ene stvari^lan 175.

(1) Trajnim gubitkom dr`avine zalo`ene pokretnestvari prestaje zalo`no pravo.

Strana 20 - Broj 124 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota, 27. decembar 2008.

(2) Privremenim gubitkom dr`avine zalo`ene po-kretne stvari ne prestaje zalo`no pravo ukoliko se zalo-`ni povjerilac nije odrekao svog zalo`nog prava i bezu-slovno vratio dr`avinu zaloga du`niku.

Odricawe

^lan 176.

(1) Zalo`no pravo prestaje vaqanim odricawem zalo-`nog povjerioca.

(2) Neki povjerioci nedjeqivog potra`ivawa osigu-ranog zalo`nim pravom mogu se odre}i zalo`nog pravabez pristanka ostalih povjerilaca.

(3) Zalo`no pravo upisano u zemqi{noj kwizi ilidrugom javnom registru prestaje na osnovu izjave o odri-cawu u formi propisanoj za osnivawe brisawem uzemqi{noj kwizi ili drugom javnom registru.

Istek roka i ispuwewa raskidnog uslova

^lan 177.

(1) Ako je zalo`no pravo ograni~eno rokom iliraskidnim uslovom prestalo zbog isteka roka iliispuwavawa uslova, zalo`no pravo upisano u zemqi{nojkwizi presta}e brisawem tog prava.

(2) Izuzetno zalo`no pravo na nepokretnosti ne}eprestati istekom roka ili ispuwavawem raskidnog uslo-va, ako zalo`ni povjerilac nije znao niti je iz zemqi{nekwige morao znati za to ograni~ewe kad je sticaopotra`ivawe osigurano zalo`nim pravom.

Prestanak pravnog svojstva zalo`nog povjerioca

^lan 178.

Zalo`no pravo prestaje ukoliko pravno lice izgubisvojstvo zalo`nog povjerioca, a nema pravnog slijedni-ka.

Konsolidacija i sjediwewe^lan 179.

(1) Kada je isto lice postalo nosilac prava svojine inosilac zalo`nog prava na istoj stvari prestaje zalo`nopravo.

(2) Kada do|e do sjediwewa potra`ivawa i duga u jed-nom licu, prestaje zalo`no pravo.

Prestanak hipoteke

^lan 180.

Ako je zalo`no pravo upisano u zemqi{noj kwizi,presta}e tek brisawem, ako zakonom nije druga~ije odre-|eno.

Raspolagawe neizbrisanom hipotekom^lan 181.

(1) Vlasnik hipotekom optere}ene nepokretnosti mo-`e na osnovu priznanice ili druge isprave koja dokazujeprestanak potra`ivawa osiguranog hipotekom, prenije-ti hipoteku na novo potra`ivawe koje nije ve}e od upi-sane hipoteke koja nije brisana.

(2) Vlasnik se ne mo`e odre}i prava raspolagawa hi-potekom iz stava 1. ovog ~lana pri osnivawu hipoteke.Iako se vlasnik nekome obavezao ishoditi brisawe odre-|ene hipoteke, i to je u zemqi{noj kwizi zabiqe`eno kodte hipoteke, on ipak ne mo`e wome raspolagati.

(3) Ako se nakon prestanka hipoteke osiguranopotra`ivawe koje nije brisano u zemqi{noj kwizi pro-da nepokretnost u izvr{nom postupku radi namirewanov~anih potra`ivawa drugih povjerilaca ili se nadwom uspostavi prisilna uprava, ne}e se uzimati u obziriako nije izbrisana.

(4) Ako hipotekom osigurano potra`ivawe jo{ po-stoji prema tre}em licu, ili ako vlasniku pripada na-knada za ispuwewe tog potra`ivawa, vlasniku }e samo utom slu~aju pripasti pravo na dio prodajne cijene.

Zabiqe`ba zadr`avawa prvenstvenog reda

^lan 182.

(1) Vlasnik mo`e u slu~aju brisawa hipoteke istovre-meno izvr{iti u zemqi{noj kwizi zabiqe`bu s kojom jeza upis nove hipoteke do visine izbrisane zadr`anprvenstveni red za vrijeme od tri godine od odobrewa tezabiqe`be. Ukoliko se svojina promijeni, to zadr`a-vawe djeluje i u korist novog vlasnika. U slu~aju prisil-ne javne licitacije nepokretnosti, to zadr`avawe se neuzima u obzir, ako nije iskori{}eno prije zabiqe`berje{ewa kojim je dopu{tena pqenidba na toj nepokretno-sti radi naplate ne~ijih nov~anih potra`ivawa.

(2) Vlasnik nepokretnosti mo`e zahtijevati upis hi-poteke za novo potra`ivawe u prvenstvenom redu i do vi-sine hipoteke kojom je nepokretnost optere}ena, ali sograni~ewem da }e nova hipoteka imati pravno dejstvosamo ako se brisawe stare hipoteke ukwi`i u roku od go-dinu dana od dejstva upisa nove hipoteke.

(3) Ako ne bude zatra`eno brisawe stare hipotekeili ono ne bude dopu{teno u roku iz stava 2. ovog ~lana,presta}e nova hipoteka ~im protekne rok i hipoteka }ese, zajedno sa svim upisima koji se na wu odnose, brisatipo slu`benoj du`nosti. Hipotekarni du`nik i povjeri-lac u ~iju korist je upisana nova hipoteka ovla{}eni suda tra`e brisawe stare hipoteke.

(4) Hipoteka koja je upisana na mjestu starije optere-}ene hipoteke u prvenstvenom redu ima}e pravno dejstvosamo uz uslov da se teret izbri{e ili s pristankom u~e-snika prenese na novu hipoteku koja je upisana umjestowe. Ako starija hipoteka tereti vi{e nepokretnosti za-jedni~ki (simultano), nova ima pravno dejstvo samo uzuslov da se starija hipoteka izbri{e na svim nepokret-nostima koje tereti.

(5) Odredbe ovog ~lana primjewiva}e se na odgovara-ju}i na~in i u slu~aju kad bi nova potra`ivawa trebaloda stupe na mjesto dva ili vi{e hipotekarnapotra`ivawa koja u prvenstvenom redu dolaze neposred-no jedna iza druge.

Amortizacija

^lan 183.

Zalo`no pravo na nepokretnostima prestaje uki-dawem na osnovu odluke zemqi{nokwi`nog suda i bri-sawem iz zemqi{ne kwige.

Postupak amortizacije i brisawe hipoteke

^lan 184.

(1) Vlasnik hipotekom optere}ene nepokretnosti isvaki zajedni~ki vlasnik ili suvlasnik mogu zahtijevatida zemqi{nokwi`ni sud pokrene postupak radi amorti-zacije i brisawa hipotekarnog potra`ivawa:

a) ako je proteklo najmawe 30 godina od ukwi`ewa hi-potekarnog potra`ivawa, a u slu~aju kad ima daqih upi-sa koji se odnose na wu - od posqedweg od tih upisa,

b) ako nije mogu}e prona}i one koji su prema upisimaovla{}eni, ni wihove pravne slijednike,

v) ako kroz ovo vrijeme nisu zahtijevani nitiprimqeni glavnica ni kamate, niti se pravo na koji dru-gi na~in ostvarivalo.

(2) Ako zemqi{nokwi`ni sud na|e da postoji vjero-vatno}a da prijedlogu treba da se udovoqi i da podnosi-lac ima pravni interes za to, pozva}e oglasom da se pri-jave svi koji smatraju da imaju prava na hipotekarnompotra`ivawu ili u vezi s wim.

(3) U oglasu }e se ta~no nazna~iti ukwi`ewe hipote-ke sa svim upisima koji se na wu odnose i odrediti rokod godinu dana za prijavu, uz navo|ewe posqedweg kalen-darskog dana za podno{ewe prijave.

(4) Oglas se objavquje u “Slu`benom glasniku Repu-blike Srpske” i na oglasnoj tabli suda, a po potrebi i nadrugi odgovaraju}i na~in.

Subota, 27. decembar 2008. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 124 - Strana 21

(5) Ako oglasni rok protekne bez uspjeha, zemqi{no-kwi`ni sud }e dopustiti amortizaciju hipotekarnogpotra`ivawa i odrediti brisawe hipoteke i drugih upi-sa koji se na wu odnose.

(6) Ako u oglasnom roku bude podnesena prijava u ve-zi s pravom ~ija se amortizacija zahtijeva, sud }e oba-vijestiti onog koji zahtijeva amortizaciju i uputiti gana parnicu o postojawu hipotekarnog potra`ivawa, iobustaviti postupak amortizacije.

Prestanak sudskog i zakonskog zalo`nog prava^lan 185.

(1) Prinudno zalo`no pravo prestaje pravosna`no-{}u rje{ewa koje ukida sprovedene radwe i mjere na ko-jima je to pravo bilo zasnovano, a ako je u tom postupkusprovedeno namirewe - pravosna`no{}u rje{ewa onamirewu, s tim da hipoteka prestaje brisawem izzemqi{nih kwiga.

(2) Zakonsko i dobrovoqno zalo`no pravo prestaju iprestankom okolnosti zbog kojih je zakonom zasnovano,ako nije zakonom druga~ije odre|eno.

II - SLU@BENOSTI

1. Uop{teno

Pojam^lan 186.

(1) Slu`benost je ograni~eno stvarno pravo na ne~i-joj stvari koje ovla{}uje svog nosioca da se na odre|enina~in slu`i tom stvari (poslu`na stvar), a wen vlasnikje du`an da to trpi ili ne{to propu{ta.

(2) Slu`benost ima sadr`aj s kojim je osnovana.

Osnivawe slu`benosti

^lan 187.

(1) Slu`benost se osniva pravnim poslom, odlukomsuda ili drugog organa, odnosno zakonom.

(2) Ako se slu`benost osniva pravnim poslom, na~inna koji je nosilac prava slu`benosti ovla{}en da se slu-`i poslu`nom stvari odre|uje vlasnik svojom voqom ilisporazumom sa sticaocem.

(3) Ako se slu`benost osniva na osnovu odluke sudaili drugog nadle`nog organa, na~in na koji je nosilacprava slu`benosti ovla{}en da se slu`i poslu`nomstvari odre|uje se tom odlukom.

(4) Na osnovu pravnog posla slu`benost se sti~e upi-som u zemqi{ne kwige.

(5) Slu`benost koja se osniva odlukom suda ili dru-gog organa, odnosno zakonom upisa}e se u zemqi{nekwige.

Pravni osnov^lan 188.

(1) Na osnovu vaqanog pravnog posla kojem je ciqsticawe slu`benosti, osnivaju se prava slu`benostiizvo|ewem iz svojine poslu`ne stvari, odnosno iz pri-padawa prava koje je poslu`na stvar, a na na~in odre|enzakonom.

(2) Sadr`aj slu`benosti odre|uje vlasnik poslu`nestvari, odnosno nosilac prava koje je poslu`na stvarsvojom voqom, ili u sporazumu sa sticaocem pravnim po-slom iz stava 1. ovog ~lana.

(3) Pravnim poslom iz stava 1. ovog ~lana mo`e sepravo slu`benosti ograni~iti i opteretiti na svaki na-~in koji je mogu}, a nije nedopu{ten niti suprotan prav-noj prirodi toga prava.

(4) Pravni posao kojem je ciq osnivawe slu`benosti,osim {to mora zadovoqavati op{te pretpostavke zavaqanost, treba da bude i u pisanom obliku ako je poslu-`na stvar nepokretnost.

(5) Kad je nepokretnost u svojini nekoliko suvlasni-ka ili zajedni~kih vlasnika, samo oni saglasno mogu od-rediti da se optereti slu`beno{}u.

Na~in osnivawa slu`benosti na nepokretnostima^lan 189.

(1) Pravo slu`benosti na nepokretnosti osniva seukwi`bom tog prava u zemqi{noj kwizi kao tereta naposlu`noj nepokretnosti, osim ako zakon omogu}ava dase slu`benost osnuje druga~ije.

(2) Ako nisu ispuwene sve pretpostavke koje zemqi-{nokwi`no pravo zahtijeva za ukwi`bu, a zatra`ena jeukwi`ba prava slu`benosti, predbiqe`bom }e se osno-vati to pravo pod uslovom naknadnog opravdawa tog upi-sa, ako su ispuwene pretpostavke po kojima pravilazemqi{nokwi`nog prava dopu{taju predbiqe`bu.

(3) Odredbe ovog zakona o osnivawu prava slu`beno-sti na nepokretnostima upisom u zemqi{nu kwigu na od-govaraju}i se na~in primjewuju i na promjene i presta-nak slu`benosti na osnovu pravnih poslova.

Za{tita povjerewa^lan 190.

Na za{titu povjerewa u zemqi{ne kwige u pogleduprava slu`benosti primjewuju se odredbe ~l. 55. do 57. ovogzakona, ako nisu suprotne pravnoj prirodi tih prava.

Na~in osnivawa slu`benosti na pokretnostima

^lan 191.

(1) Pravo li~ne slu`benosti na pokretnoj stvariosniva se predajom te stvari sticaocu u nesamostalnu dr-`avinu na osnovu vaqano izjavqene voqe vlasnika usmje-rene na to da se sticaocu izvede pravo slu`benosti, akozakonom nije druga~ije odre|eno.

(2) Kad je vlasnik sklopio vi{e pravnih poslova ra-di osnivawa prava li~ne slu`benosti na istoj stvarikao poslu`noj, a te slu`benosti ne bi mogle istovremenopostojati na istoj stvari, osnovana je ona slu`benost zakoju je stvar prije predata, ako su ispuwene i sve drugepretpostavke za sticawe slu`benosti.

(3) U slu~aju iz stava 2. ovog ~lana odnose otu|ivao-ca s licima s kojima je sklopio pravne poslove, ali onanisu stekla li~nu slu`benost, primjewuju se propisi oobligacionim odnosima.

Osnivawe odlukom

^lan 192.

(1) Slu`benost mo`e svojom odlukom, pod pretpo-stavkama odre|enim zakonom, osnovati sud u postupkuosnivawa nu`nog prolaza, odnosno nu`nog osnivawaslu`benosti vodova ili drugih ure|aja u postupku diobei u ostavinskom postupku, a i u drugim slu~ajevima odre-|enim zakonom.

(2) Stvarnu slu`benost mo`e, pod pretpostavkamaodre|enim zakonom, osnovati nadle`ni organ upravnevlasti u postupku izvla{}ewa, komasacije, kao i u osta-lim slu~ajevima odre|enim zakonom.

(3) Pravo slu`benosti osniva se u trenutku pravosna-`nosti sudske odluke iz stava 1., odnosno kona~nostiodluke drugog organa iz stava 2. ovog ~lana, ako nije dru-ga~ije odre|eno zakonom, niti proizlazi iz ciqa radikojeg se odluka donosi.

(4) Onaj u ~iju je korist na nepokretnosti osnovanopravo slu`benosti odlukom suda ili drugog organa ovla-{}en je da izvr{i upis ste~enog prava u zemqi{nojkwizi.

Odluka o nu`nom prolazu^lan 193.

(1) Nu`ni prolaz preko neke nepokretnosti kao po-slu`ne osnova}e svojom odlukom sud na zahtjev vlasnikadruge nepokretnosti, ako do we nema nikakve ili nemaodgovaraju}e putne veze s javnim putem i ako je korist odotvarawa nu`nog prolaza za upravqawe tom nepokretno-{}u ve}a od {tete na poslu`noj nepokretnosti, a uz oba-vezu vlasnika nepokretnosti u ~iju se korist nu`ni pro-laz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslu`ne ne-pokretnosti.

Strana 22 - Broj 124 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota, 27. decembar 2008.

(2) Nu`ni prolaz ne mo`e sud osnovati preko nepo-kretnosti u pogledu kojih se tome protive javni intere-si, kroz zgrade, kroz ogra|ena ku}na dvori{ta, krozogra|ena uzgajali{ta divqa~i; a kroz ogra|ene ba{te ivinograde mo`e osnovati nu`ni prolaz samo ako za topostoji naro~ito opravdan razlog.

(3) Sud }e odlukom kojom osniva nu`ni prolaz odre-diti da se on osniva u korist odre|ene nepokretnostikao slu`benost prava staze, progona stoke ili svega za-jedno, vode}i ra~una o potrebama povlasne nepokretno-sti i o tome da poslu`no zemqi{te bude {to mawe opte-re}eno; ali nikad ne mo`e osnovati nu`ni prolaz u ko-rist odre|enog lica, niti op{teg dobra.

(4) Sud }e odlukom kojom osniva nu`ni prolaz odre-diti obavezu vlasnika nepokretnosti u ~iju se koristosniva taj prolaz da vlasniku poslu`ne nepokretnostiplati punu nov~anu naknadu za sve {to }e on trpiti i bi-ti o{te}en, koja ne mo`e biti mawa od one na koju bi onimao pravo da se u op{tem interesu sprovodiizvla{}ewe, te }e osnivawe nu`nog prolaza uslovitipotpunom isplatom te naknade, ako se stranke u pogledunaknade nisu druga~ije sporazumjele.

Odluka o nu`nim vodovima i ure|ajima

^lan 194.

(1) Slu`benost vodova ili drugih ure|aja (elektri~-nih, kanalizacionih, gasovodnih, vodovodnih, toplovod-nih, telekomunikacionih i drugih) na tu|oj nepokretno-sti kao poslu`noj osnova}e odlukom sud na zahtjev vla-snika druge nepokretnosti. Zahtjev }e se smatrati oprav-danim ako do poslu`ne nepokretnosti nema nikakve ilinema odgovaraju}e veze s dobavqa~em tvari, energija iliusluga koje se dostavqaju tim vodovima i drugim ure|aji-ma i ako je korist od postavqawa tih vodova, odnosnoure|aja za upravqawe tom nepokretno{}u ve}a od {tetena poslu`noj nepokretnosti, a uz obavezu vlasnika nepo-kretnosti u ~iju se korist osniva slu`benost vodova ilidrugih ure|aja da plati punu naknadu vlasniku poslu`nenepokretnosti.

(2) Na nu`no osnivawe slu`benosti vodova ili dru-gih ure|aja iz stava 1. ovog ~lana primjewuju se pravilao nu`nim prolazima.

Odluka u diobnom i ostavinskom postupku

^lan 195.

(1) Sud koji sprovodi diobu susvojine ili zajedni~kesvojine mo`e odlu~iti da se osnuje pravo stvarne slu`be-nosti, ako su stranke s tim saglasne, a prilikom geome-trijske diobe nepokretnosti i bez wihove saglasnosti.

(2) Sud koji sprovodi ostavinski postupak svojom }eodlukom odlu~iti da se osnuje pravo slu`benosti ako jeostavilac svojim vaqanim zapisom ili nalogom odredioda se osnuje to pravo.

(3) Pravo slu`benosti ~ije je osnivawe sud odrediona osnovu odredaba ovog zakona osniva se na na~in kojije ovim zakonom predvi|en za sticawe prava slu`benostina osnovu pravnog posla.

Za{tita povjerewa

^lan 196.

Pravo slu`benosti koje je na teret neke nepokretno-sti osnovano odlukom suda ili drugog organa, ali nijeupisano u zemqi{nu kwigu, ne mo`e se suprotstavitipravu onoga koji je postupaju}i s povjerewem u zemqi{nekwige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nepokretno-sti dok jo{ nije bilo upisano pravo slu`benosti koje jeosnovano odlukom suda ili drugog organa.

Uop{teno^lan 197.

(1) Neposredno na osnovu zakona pravo slu`benostiosnova}e se kad se ispune sve zakonom predvi|ene pretpo-stavke za odr`aj slu`benosti; ina~e samo kad tako odre-di posebni zakon.

(2) Ko stekne pravo slu`benosti nepokretnosti naosnovu zakona, ovla{}en je da izvr{i upis ste~enog pra-va svojine u zemqi{noj kwizi.

Odr`aj slu`benosti^lan 198.

(1) Stvarna slu`benost osniva se na osnovu zakonaodr`ajem, ako ju je dr`alac povlasne nepokretnosti po-{teno dr`ao izvr{avaju}i wen sadr`aj tokom dvadesetgodina, a vlasnik poslu`ne nepokretnosti nije se tomeprotivio.

(2) Ne mo`e se odr`ajem osnovati stvarna slu`benostako se wen sadr`aj izvr{avao zloupotrebom povjerewavlasnika ili dr`aoca poslu`ne nepokretnosti, silom,potajno ili na zamolbu do opoziva.

(3) Ako se slu`benost po svojoj prirodi mo`e samorijetko izvr{avati, onaj ko tvrdi da je ona u koristwegove nepokretnosti kao povlasne osnovana odr`ajemmora dokazati da je u periodu od najmawe 20 godina ma-kar tri puta nastupio slu~aj izvr{avawa takve slu`be-nosti i da je on ili wegov prethodnik svaki taj putizvr{io wen sadr`aj.

Za{tita povjerewa^lan 199.

Pravo stvarnih slu`benosti koje je na teret neke ne-pokretnosti osnovano na osnovu zakona, ali nije upisa-no u zemqi{nu kwigu, ne mo`e se, niti kad je utvr|enoodlukom suda, suprotstaviti pravu onog koji je, postupa-ju}i s povjerewem u zemqi{ne kwige, u dobroj vjeri upi-sao svoje pravo na nepokretnosti dok jo{ nije bilo upi-sano to pravo slu`benosti koje je osnovano na osnovu za-kona.

Sticawe s povlasnom stvari^lan 200.

Ko stekne svojinu povlasne stvari na bilo kojempravnom osnovu, stekao je ujedno i svako pravo stvarneslu`benosti koja je wena pripadnost, osim ako zakonomnije druga~ije odre|eno.

Sticawe s poslu`nom stvari^lan 201.

Ko stekne svojinu poslu`ne stvari na bilo kojempravnom osnovu, stekao ju je optere}enu svakim pravomslu`benosti koje je wen teret, osim ako zakonom nije dru-ga~ije odre|eno.

Svrha^lan 202.

(1) Svaka slu`benost mora imati razumnu svrhu.

(2) Ako je svrha slu`benosti boqe i korisnijeupravqawe nepokretno{}u, slu`benost je stvarna; ina~eje li~na.

Neodvojivost^lan 203.

(1) Slu`benost se ne mo`e razdvojiti od poslu`nestvari, niti prenijeti na drugoga ovla{}enika.

(2) Slu`benost se prenosi samo zajedno s poslu`nomstvari, a stvarna slu`benost i s povlasnom stvari.

Uticaj diobe^lan 204.

(1) Slu`benost je nedjeqiva i ne mo`e se podijelitipove}awem, smawewem ili komadawem poslu`ne stvari,ukqu~uju}i i promjene oblika, povr{ine ili izgra|eno-sti katastarske ~estice koja je poslu`na stvar, osim akonije druga~ije odre|eno zakonom.

(2) Ako se slu`benost izvr{avala samo na pojedinomdijelu poslu`ne stvari, a ona bude podijeqena, mo`e sezahtijevati ukidawe slu`benosti na ostalim dijelovima.

(3) Ako se podijeli nepokretnost koja je povlasnastvar u ~iju korist postoji stvarna slu`benost, ta slu-`benost ostaje i daqe u korist svih dijelova, ali se mo-

Subota, 27. decembar 2008. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 124 - Strana 23

`e izvr{avati samo tako da se time ne pove}a ukupnooptere}ewe vlasnika poslu`ne nepokretnosti, ali ako jesvrha slu`benosti bila da slu`i samo potrebama pojedi-nog dijela koji se odvojio, mo`e se zahtijevati da ona bu-de ukinuta u pogledu ostalih.

Ovla{}enik slu`benosti^lan 205.

Nepokretnost mo`e biti optere}ena pravom slu`be-nosti, u korist vlasnika povlasne nepokretnosti ili no-sioca prava gra|ewa na woj, ili u korist odre|enog lica.

Izvr{avawe ovla{}ewa^lan 206.

(1) Ovla{}enik prava slu`benosti mora priizvr{avawu svojih ovla{}ewa postupati u skladu saprirodom i svrhom slu`benosti i pa`qivo da {to maweoptere}uje poslu`nu stvar.

(2) Vlasnik poslu`ne stvari ne smije ~initi ni{ta{to bi onemogu}ilo ili bitno ote`alo izvr{avawe slu-`benosti; ali nije du`an ni{ta sam ~initi, ako nijedruga~ije odre|eno.

Preina~ewe na~ina izvr{avawa^lan 207.

(1) Nosilac prava slu`benosti mo`e po svojoj voqipreina~iti na~in izvr{avawa svojih ovla{}ewa i mje-sta na kojem ih izvr{ava na poslu`noj stvari, ako bitnone mijewa na~in na koji ih je izvr{avao.

(2) Ako bi se bitno promijenio dotada{wi na~inizvr{avawa ovla{}ewa, preina~ewe je dopu{teno samo usporazumu s vlasnikom poslu`ne stvari; ako bi se timeometao dotada{wi na~in izvr{avawa ostalih stvarnihprava na istoj stvari, promjena je dopu{tena samo u spo-razumu s ovla{}enicima tih prava.

(3) Na preina~ewe iz stava 2. ovog ~lana primjewujuse pravila o osnivawu slu`benosti na osnovu pravnogposla.

Naknada^lan 208.

Na zahtjev vlasnika poslu`ne nepokretnosti, nadle-`ni organ utvr|uje naknadu koju vlasnik povlasne nepo-kretnosti duguje vlasniku poslu`ne nepokretnosti.

Premje{tawe^lan 209.

(1) Ako se slu`benost stalno izvr{ava samo na jed-nom dijelu poslu`ne stvari, a izvr{avawe slu`benostina tom dijelu je vlasniku naro~ito te{ko, vlasnik poslu-`ne stvari mo`e zahtijevati da se slu`benost premjestina neko drugo, ovla{}eniku podjednako odgovaraju}e mje-sto. To vlasnikovo pravo ne mo`e se pravnim poslomiskqu~iti ni ograni~iti.

(2) Tro{kove premje{tawa slu`benosti snosi vla-snik poslu`ne stvari.

Izvr{avawe vi{e slu`benosti na istoj poslu`noj stvari

^lan 210.

(1) Jedna nepokretnost mo`e biti optere}ena s vi{eslu`benosti, ali novija slu`benost ne mo`e ograni~itiizvr{avawe onih koje su prije we u prvenstvenom redu.

(2) Ako slu`benosti, odnosno drugi stvarni teretikoji daju pravo na koristi imaju isti prvenstveni red, aizvr{avawe jednog ometa izvr{avawe drugog, svaki ovla-{}enik mo`e zahtijevati da sud pravedno urediizvr{avawe slu`benosti.

(3) Niko ne mo`e imati slu`benost na ne~ijem pravuslu`benosti.

Tro{kovi odr`avawa^lan 211.

(1) Tro{kove odr`avawa i popravke poslu`ne stvarisnosi ovla{}enik, ako nije druga~ije odre|eno.

(2) Ako se poslu`nom stvari slu`i i wen vlasnik, du-`an je srazmjerno snositi tro{kove odr`avawa i po-pravke, ali se te du`nosti mo`e osloboditi ustupawemposlu`ne stvari ovla{}eniku, ~ak i protiv wegovevoqe.

(3) Ovla{}enik koji ima na poslu`noj stvari nekunapravu kojom izvr{ava slu`benost, du`an je da napravuodr`ava o svom tro{ku, ako nije druga~ije odre|eno.

Prividne slu`benosti

^lan 212.

(1) Prividne slu`benosti su prava i du`nosti kojedaje neka slu`benost do opoziva.

(2) Prividne slu`benosti tuma~e se uz odgovaraju}uprimjenu pravila o slu`benostima.

Zakonske slu`benosti^lan 213.

Ako je posebnim zakonom propisano da pod odre|e-nim pretpostavkama neke slu`benosti terete stvari (za-konske slu`benosti), na wih se ne primjewuju pravila oslu`benostima, ako zakonom nije druga~ije odre|eno.

2. Stvarne slu`benosti

Op{te odredbe^lan 214.

(1) Stvarna slu`benost je ograni~eno stvarno pravovlasnika odre|ene nepokretnosti (povlasna nepokret-nost) da se za potrebe te nepokretnosti na odre|eni na-~in slu`i ne~ijom nepokretno{}u (poslu`na nepokret-nost), ~iji vlasnik to mora trpjeti ili mora propu{ta-ti odre|ene radwe u pogledu svoje nepokretnosti koje biina~e imao pravo ~initi.

(2) Stvarna slu`benost vr{i se na na~in kojim se naj-mawe optere}uje poslu`na nepokretnost.

(3) Jedna nepokretnost mo`e biti optere}ena sa vi{eslu`benosti. Ukoliko je nepokretnost optere}ena sa vi-{e slu`benosti, wihov prvenstveni red utvr|uje se povremenu podno{ewa zahtjeva za upis u zemqi{ne kwige.

Povlasna i poslu`na nepokretnost

^lan 215.

(1) Stvarna slu`benost mo`e postojati i u korist ne-pokretnosti koje su javna dobra u op{toj ili u javnojupotrebi, ako se tome ne protivi wihova namjena.

(2) Stvarna slu`benost osnovana u korist neke nepo-kretnosti kao povlasne ne mo`e se razdvojiti od te nepo-kretnosti, te je wen pripadak, prenosiv samo zajedno stom nepokretno{}u.

(3) Kad je povlasna nepokretnost u svojini vi{e su-vlasnika ili zajedni~kih vlasnika, svaki od wih ima jed-nako pravo izvr{avawa stvarnih slu`benosti u koristpovlasne nepokretnosti.

(4) Kad je poslu`na nepokretnost u svojini vi{e su-vlasnika ili zajedni~kih vlasnika, svaki od wih moratrpjeti da se ovla{}enik slu`benosti koja teretiwihovu nepokretnost wome slu`i na na~in na koji gaovla{}uje ta slu`benost, odnosno svaki mora propu{ta-ti radwe u pogledu poslu`ne nepokretnosti koje bi bilesuprotne tu|em pravu stvarne slu`benosti.

(5) Odredbe ovog zakona koje se odnose na vlasnikapovlasne nepokretnosti primjewuju se i na nosioca pra-va gra|ewa, ako zakonom nije druga~ije odre|eno, nitiproizlazi iz prirode tog prava.

Sadr`aj ovla{}ewa

^lan 216.

Vlasnik povlasne i vlasnik poslu`ne nepokretnostimogu osnivati stvarne slu`benosti bilo kojeg sadr`ajakoji je mogu} a nije zabrawen, bilo da time nastane stawekoje traje i nije potrebno ovla{}enikovo ~iwewe zaizvr{ewe ovla{}ewa koje ta slu`benost daje, bilo da seslu`benost izvr{ava ponavqawem qudskih radwi, uza-

Strana 24 - Broj 124 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota, 27. decembar 2008.

stopno ili na odre|eno vrijeme ili u odre|eno doba go-dine, osim ako je zakonom druga~ije odre|eno.

Nepravilna slu`benost^lan 217.

(1) Slu`benost koja je po svojoj prirodi stvarna mo-`e se osnovati na poslu`noj nepokretnosti i u koristodre|enog lica (nepravilna slu`benost).

(2) Na nepravilnu slu`benost primjewuju se pravilao li~nim slu`benostima.

(3) Ko tvrdi da je stvarna slu`benost osnovana u ko-rist odre|enog lica, treba to i da doka`e.

Osnivawe stvarne slu`benosti^lan 218.

(1) Stvarna slu`benost zasniva se pravnim poslom,odlukom suda ili drugog nadle`nog organa i odr`ajem.

(2) Stvarna slu`benost osnovana pravnim poslomsti~e se upisom u zemqi{ne kwige.

(3) Lice koje stvarnu slu`benost na nepokretnostistekne na osnovu pravosna`ne odluke suda ili drugognadle`nog organa ovla{}eno je da tra`i upis svog pravaslu`benosti u zemqi{ne kwige.

(4) Pravo slu`benosti ste~eno u skladu sa stavom (3)ovog ~lana ne mo`e se suprotstaviti pravu savjesnog li-ca koje je, postupaju}i sa povjerewem u zemqi{ne kwige,upisalo svoje pravo prije nego {to je bio zatra`en upisprava slu`benosti ste~enog na osnovu sudske odluke iliodluke drugog nadle`nog organa.

Zemqi{na i ku}na slu`benost^lan 219.

(1) Slu`benost mo`e biti osnovana da slu`i poqo-privrednom zemqi{tu, {umi i {umskom zemqi{tu ilidrugom zemqi{tu (zemqi{na slu`benost).

(2) Na poqoprivrednom zemqi{tu, {umama i {um-skom zemqi{tu ili drugom zemqi{tu mogu se osnovatizemqi{ne slu`benosti, kao {to su:

a) slu`benosti puta, ili kao pravo staze, pravo pre-goniti stoku, ili kao pravo puta na poslu`noj nepokret-nosti,

b) slu`benosti vode, ili kao pravo crpjeti vodu, ilipojiti stoku, odvra}ati vodu na tu|u nepokretnost ilinavoditi s tu|e nepokretnosti,

v) slu`benosti pa{e,

g) {umske slu`benosti, ili sje~i drva, ili kupiti su-ho grawe, `ir ili sli~ne slu`benosti.

(3) Na nepokretnostima sa zgradom mogu se osnovatiku}ne slu`benosti koje vlasniku te nepokretnosti dajuovla{}ewe da ne{to preduzima na susjedovoj nepokret-nosti kao poslu`noj, {to je taj du`an trpjeti, kao {tosu:

a) imati dijelove svoje zgrade bilo u susjedovom va-zdu{nom prostoru, ili na susjedovom zemqi{tu iliispod wegove povr{ine ili imati svoje naprave na tu|ojnepokretnosti,

b) pravo nasloniti teret svoje zgrade na tu|u,

v) gredu ili dimwak umetnuti u tu|i zid,

g) imati prozor u tu|em zidu radi svjetla, ili i radividika,

d) sprovoditi dim kroz susjedov dimwak,

|) navoditi kapnicu sa svog krova na tu|u nepokret-nost,

e) odvoditi ili prolijevati teku}ine na susjedovozemqi{te; ili sli~ne slu`benosti.

(4) Na nepokretnostima sa zgradom, mogu se osnovatislu`benosti koje vlasniku nepokretnosti dajuovla{}ewe da vlasnik poslu`ne nepokretnosti ne{topropu{ta, {to bi ina~e slobodno ~inio, kao {to su:

a) svoju ku}u ne povisivati ili je ne sni`avati,

b) ne oduzimati povla{}enoj zgradi svjetlo i vazduh,ili vidik,

v) ne odvra}ati ki{nicu s krova svoje ku}e od susje-dovog zemqi{ta kojem bi mogla koristiti za polijevawevrta ili puwewe cisterne ili na neki drugi na~in; iline{to druga~ije.

Slu`benosti puta^lan 220.

(1) Vlasnik povlasne nepokretnosti koji ima pravostaze preko tu|e nepokretnosti ovla{}en je hodati tomstazom; ako ima pravo progoniti stoku, ovla{}en je islu`iti se kolicima i biciklom; ako ima pravo puta,ovla{}en je voziti se po poslu`noj nepokretnosti jed-nom ili vi{e zaprega, motornim vozilom. Na isti na~inimalac slu`benosti je ovla{}en pu{tati druga lica.

(2) Pravo hodati stazom ne obuhvata:

a) ovla{}ewe jahati niti voziti se biciklom;

b) gurati bicikl po poslu`noj nepokretnosti;

(3) Pravo progoniti stoku ne obuhvata ovla{}ewevu}i te{ke terete preko poslu`nog zemqi{ta; pravo vo-ziti se po poslu`noj nepokretnosti ne obuhvata pravotuda goniti nevezanu stoku.

(4) Prostor za izvr{avawe na poslu`noj nepokretno-sti prava i}i stazom, progoniti stoku i prava puta tre-ba da bude toliki koliko je nu`no da bi se izvr{avala,prema mjesnim prilikama. Ako bi putevi i staze postalineupotrebqivi zbog poplave, odrona, klizi{ta ili ne-kog drugog slu~aja, do uspostavqawa prija{weg stawaodredi}e se novi prostor, ukoliko nadle`ni organ nepreduzme potrebne mjere.

Nu`ni prolaz^lan 221.

(1) Nu`ni prolaz je slu`benost puta koju je osnovaosud na zahtjev vlasnika nepokretnosti do koje nema nika-kve ili nema odgovaraju}e putne veze s javnim putem uzuslov da je korist od otvarawa nu`nog prolaza za vlasni-ka povlasne nepokretnosti ve}a od {tete koju otvarawemnu`nog prolaza trpi vlasnik poslu`ne nepokretnosti.

(2) Na nu`ni prolaz primjewuju se pravila koja vri-jede za slu`benosti puta, ako u pogledu nu`nog prolazanije posebnim zakonom druga~ije propisano.

Slu`benost pumpawa, dovo|ewa i odvo|ewa vode^lan 222.

(1) Vlasnik povlasne nepokretnosti koji je ovla{}enda crpi vodu na poslu`noj nepokretnosti, ima i pravo naslobodan pristup woj.

(2) Vlasnik povlasne nepokretnosti koji je ovla{}enda navra}a vodu s tu|e nepokretnosti na svoje zemqi{teili je sa svog odvra}a na tu|e zemqi{te, ovla{}en je ta-ko|e da postavi za to potrebne cijevi, oluke, brane, re-zervoare za vodu i druge naprave o svom tro{ku, a u mje-ri koja se utvr|uje prema potrebama povlasnogzemqi{ta.

Slu`benost pa{e^lan 223.

(1) Ako u ~asu sticawa prava slu`benosti pa{e nisuodre|eni vrsta i broj stoke niti vrijeme i mjeraizvr{avawa prava pa{e, mjerodavno je kako se mirnoizvr{avala dr`avina tog prava slu`benosti kroz dvade-set godina.

(2) Na~in vr{ewa pa{e, kao i vrijeme pa{e odre|ujuse uop{teno po ustaqenom mjesnom obi~aju, ali radi pa-{e ne smije nikad biti ometano ili ote`ano obra|ivawezemqi{ta ure|eno posebnim propisima.

(3) Pravo pa{e ne prote`e se ni na kakvu drugu ko-rist, pa ovla{}enik ne smije kositi travu, ugrozitiispa{e, niti iskqu~iti stoku sopstvenika poslu`ne ne-pokretnosti od pa{e na wegovoj nepokretnosti, a kadprijeti opasnost da bi stoka mogla nanijeti {tetu, onatreba da bude ~uvana na odgovaraju}i na~in.

Subota, 27. decembar 2008. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 124 - Strana 25

Ostale zemqi{ne slu`benosti

^lan 224.

Odredbe o pravu pa{e primjewuju se i na slu`benostsje~e drva i ostale zemqi{ne slu`benosti.

Pravo prozora

^lan 225.

(1) Pravo prozora u zidu poslu`ne nepokretnosti da-je vlasniku povlasne nepokretnosti samo pravo na svje-tlo i vazduh; a na vidik samo ako mu je to ovla{}ewe po-sebno dato.

(2) Lice koje nema pravo na vidik du`no je da na zah-tjev vlasnika zida stavi re{etku na svoj prozor.

(3) Lice koje ima pravo prozora du`no je da ~uvaotvor, a ukoliko to zanemari, odgovara za {tetu koja na-stane.

Pravo imati dio zgrade i naprave na poslu`noj

nepokretnosti

^lan 226.

(1) Vlasnik povlasne nepokretnosti kome wegovopravo slu`benosti daje ovla{}ewe da na susjednoj nepo-kretnosti, na wenoj povr{ini, ispod we ili u wenom va-zdu{nom prostoru ima dio svoje zgrade, neku drugu na-pravu ili ure|aj koji slu`i wegovoj zgradi, du`an je touzdr`avati o svome tro{ku, a vlasniku poslu`ne nepo-kretnosti pla}ati naknadu za iskori{}avawe wegove ne-pokretnosti u visini zakupnine, ako nije druga~ije odre-|eno ugovorom ili zakonom.

(2) Odredba stava 1. ovog ~lan primjewuje se kad vla-sniku povlasne nepokretnosti wegovo pravo slu`beno-sti daje ovla{}ewe da na susjednoj nepokretnosti, nawenoj povr{ini, ispod we ili u wenom vazdu{nom pro-storu ima vodove i druge ure|aje (elektri~ne, gasovodne,toplovodne, telekomunikacione, kanalizacione, vodo-vodne i dr.).

(3) Vlasnik poslu`ne nepokretnosti koji je du`an datrpi teret susjedne zgrade, umetak tu|e grede u svoj zid,prolaz tu|eg dima kroz dimwak, tu|u antenu na svom kro-vu, tu|u reklamu ili natpis na pro~equ svoje zgrade iline{to sli~no, du`an je srazmjerno pridonositi zaodr`avawe svog, za to odre|enog zida, stuba, stijene,dimwaka, krova, pro~eqa i sl., ali nije du`an podupira-ti niti popravqati tu|u stvar.

Pravo provo|ewa teku}ina

^lan 227.

Vlasnik povlasne nepokretnosti za provo|ewe teku-}ina kroz poslu`nu nepokretnost du`an je da izgradi po-trebne jarke i kanale i da ih dr`i dobro pokrivene i ~i-ste i time olak{a optere}ewe poslu`nog zemqi{ta.

Pravo kapnice

^lan 228.

(1) Vlasnik povlasne nepokretnosti koji ima pravoodvo|ewa ki{nice sa svog krova na poslu`nu nepokret-nost (pravo kapnice) mo`e pustiti da ki{nica otje~e natu|u nepokretnost slobodno ili kroz oluk.

(2) Ovla{}enik prava kapnice smije uzdi}i svoj krov,ali mora preduzeti mjere da time slu`benost ne postanete`a za vlasnika poslu`ne nepokretnosti.

(3) Ovla{}enik prava ki{nice du`an je da odr`avaoluke namijewene oticawu vode kao i svoj krov u takvomstawu da mlaz ki{nice ne {teti optere}enoj nepokret-nosti, a snijeg i led na vrijeme da ukloni.

3. Li~ne slu`benosti

Slu`benosti li~ne prirode

^lan 229.

(1) Li~na slu`benost je ograni~eno stvarno pravokoje daje ovla{}ewe odre|enom licu da se na odre|eni na-~in slu`i tu|om stvari (poslu`na stvar), a svaki vla-snik te stvari to mora trpjeti.

(2) Li~ne slu`benosti su: pravo plodou`ivawa, pra-vo upotrebe i pravo stanovawa.

Poslu`na stvar

^lan 230.

(1) Li~ne slu`benosti mogu postojati na cijeloj po-slu`noj stvari, ili na idealnom dijelu ako je to mogu}es obzirom na sadr`aj slu`benosti i prirodu predmeta.

(2) Li~na slu`benost na suvlasni~kom dijelu nepo-kretnosti prote`e se na posebni dio (stan, poslovnuprostoriju), kao {to se slu`benost na posebnom dijelunepokretnosti prote`e na s wom povezan suvlasni~kidio.

Ograni~eno trajawe

^lan 231.

Li~ne slu`benosti osnivaju se na odre|eno vrijeme iprestaju istekom vremena za koje su osnovane, a najkasni-je smr}u ovla{}enog lica, ako zakonom nije druga~ijeodre|eno.

Neotu|ivost i nenasqedivost

^lan 232.

(1) Li~ne slu`benosti ne mogu se prenositi na drugolice.

(2) Li~ne slu`benosti ne mogu se naslijediti, osimslu`benosti izri~ito osnovanih i za nasqednike ovla-{}enog lica.

(3) Li~na slu`benost izri~ito osnovana i za nasqed-nike ovla{}enog lica gasi se smr}u posqedweg nasqed-nika.

Pojam

^lan 233.

(1) Pravo plodou`ivawa je li~na slu`benost kojaplodou`ivaocu daje ovla{}ewe da se slu`i poslu`nomstvari u skladu sa wenom namjenom, ne mijewaju}i wen sa-dr`aj.

(2) Pravo plodou`ivawa mo`e postojati na poslu-`noj pokretnoj nepotro{noj ili nepokretnoj stvari, ilina vi{e pokretnih stvari zajedno. Na potro{nim stva-rima mogu}e je samo nepravo plodou`ivawe.

(3) Na pravo plodou`ivawa osnovano na pravu kojedaje plodove ili druge koristi shodno se primjewuje od-redba prethodnog stava.

(4) Predmet prava plodou`ivawa su i pripaci opte-re}ene stvari ili prava.

(5) Ako vi{e lica ima pravo plodou`ivawa iste po-slu`ne nepokretnosti, svako lice je samostalni nosilacsvog dijela prava plodou`ivawa, osim kad su u takvomodnosu da im pravo plodou`ivawa ili neki dio tog pra-va pripada zajedni~ki. U sumwi se smatra da svakom li-cu pripada jednak dio prava plodou`ivawa.

(6) Kad je poslu`na nepokretnost u svojini vi{e su-vlasnika ili zajedni~kih vlasnika, svaki od wih mora datrpi da se nosilac prava plodou`ivawa slu`i nepokret-no{}u na na~in proiza{ao iz wegovog prava.

Ovla{}ewe

^lan 234.

(1) Plodou`ivalac je ovla{}en da se slu`i poslu-`nom stvari u skladu s wenom namjenom, da je dr`i kaonesamostalni dr`alac i da je upotrebqava. Plodou`iva-ocu pripada ~isti prihod od ~iste vrijednosti te stva-ri, u granicama o~uvawa sadr`aja, {to ukqu~uje i~uvawe osnovne namjene poslu`ne stvari.

(2) Plodou`ivalac mo`e pravnim poslom prenijetidrugom licu izvr{avawe svojih ovla{}ewa.

(3) Vlasnik poslu`ne stvari smije izvr{avati svojepravo svojine ako time ne vrije|a ovla{}ewa plodou`i-vaoca.

Strana 26 - Broj 124 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota, 27. decembar 2008.

^isti prihod od ~iste vrijednosti

^lan 235.

(1) Plodou`ivaocu pripada sav prihod koji daje po-slu`na stvar.

(2) Prihod poslu`ne stvari ~ine plodovi i druge ko-risti koje stvar daje bez umawewa sadr`aja. Blago na|enou poslu`noj stvari nije prihod plodou`ivaoca.

(3) Plodou`ivalac sti~e plodove poslu`ne stvariwihovim odvajawem. Plodou`ivalac sti~e i sve ostalo{to se odvojilo od stvari ne umawuju}i wen sadr`aj utrenutku odvajawa, osim ako zakonom nije druga~ije od-re|eno.

(4) Odredba iz stava 3. ovog ~lana odnosi se i na na-jamnine, zakupnine, kamate, dividende i druge prihodekoje stvar daje na osnovu nekog pravnog odnosa (civilneplodove), ostvarene u vremenu dok je plodou`ivawe po-stojalo, bez obzira na to kad je prihod dospio.

(5) Plodou`ivalac snosi sve tro{kove upotrebe iiskori{}avawa poslu`ne stvari, bez obzira na iznosostvarenog prihoda.

(6) Plodou`ivalac je du`an da kao dobar doma}inodr`ava poslu`nu stvar u stawu u kojem je stvar primio,snosi tro{kove redovnog odr`avawa i obnavqawa stva-ri, javne obaveze (porez i dr.), realne terete koji optere-}uju stvar, i kamate na potra`ivawa osigurana hipote-kom na poslu`noj stvari, u granicama vrijednosti kojaostaje kad se od prihoda poslu`ne stvari odbiju tro{ko-vi upotrebe i iskori{}avawa.

Vanredne popravke i obnova stvari

^lan 236.

(1) Ako je zbog dotrajalosti ili vi{e sile neophodnoobaviti vanredne popravke ili vanredna obnavqawa po-slu`ne stvari, plodou`ivalac je du`an da bez odlagawaobavijesti vlasnika, odnosno lice koje za vlasnikaupravqa tom stvari, osim ako je te popravke iliobnavqawa du`an da u~ini o svom tro{ku.

(2) Ako je stvar uni{tena usqed vi{e sile, rizik pro-pasti stvari snosi vlasnik, a plodova plodou`ivalac.

(3) Ako vlasnik poslu`ne stvari obavi vanredne po-pravke ili vanredna obnavqawa poslu`ne stvari, plodo-u`ivalac je du`an da nadoknadi kamate na vrijednostonog {to je vlasnik utro{io, u obimu u kojem se timepoboq{alo wegovo plodou`ivawe.

(4) Ako vlasnik ne mo`e ili ne}e da obavi nu`ne po-pravke ili obnavqawa, plodou`ivalac je ovla{}en da ihsam izvr{i, a po prestanku plodou`ivawa mo`e tra`itida mu vlasnik isplati naknadu kao po{tenom dr`aocu,ili primjerenu naknadu za plodou`ivawe koje je izgubiozbog propu{tenih radova.

(5) Plodou`ivalac je du`an da o svom tro{ku izvr{ione vanredne popravke i vanredne obnove stvari koje jesam skrivio ili ih je prouzrokovalo lice za koje on od-govara.

Poboq{awa

^lan 237.

(1) Plodou`ivalac nije du`an da dozvoli vlasnikuda obavqa poboq{awa na poslu`noj stvari koja nisu nu-`na, osim ako se vlasnik obave`e na davawe pune od{te-te zbog smawene upotrebe ili prihoda koje plodou`iva-lac gubi zbog obavqawa radova.

(2) Vlasnik stvari koji je izvr{io poboq{awa na po-slu`noj stvari ima pravo da tra`i od plodou`ivaocakoji je tra`io od{tetu po odredbi iz prethodnog stavada se od te od{tete odbije korist koju plodou`ivalacima od poboq{awa.

(3) Ako je plodou`ivalac bez sporazuma sa vlasnikomu~inio poboq{awa na poslu`noj stvari, ovla{}en je daodvoji i prisvoji ono {to je dodao, ako je to mogu}e bezo{te}ewa stvari. Naknadu za poboq{awa mo`e zahtije-

vati samo ako bi na to bio ovla{}en kao poslovo|a beznaloga.

Popis i procjena

^lan 238.

(1) Vlasnik i plodou`ivalac mogu sa~initi popissvih poslu`nih stvari s naznakom wihove vrijednosti uvrijeme sastavqawa popisa i procjene.

(2) Ukoliko vlasnik i plodou`ivalac ne sastave po-pis iz stava 1. ovog ~lana, pretpostavqa se da je plodou-`ivalac primio u upotrebqivom stawu poslu`nu stvarsredweg kvaliteta, sa svim pripadnostima potrebnim zauredno plodou`ivawe.

Du`nost davawa osigurawa

^lan 239.

(1) Ukoliko je pri izvr{avawu ovla{}ewa plodou-`ivaoca ugro`ena supstanca poslu`ne stvari, vlasnikima pravo da od plodou`ivaoca zahtijeva davawe primje-renog osigurawa.

(2) Ako plodou`ivalac odbije dati dogovoreno osi-gurawe ili osigurawe koje je odredio sud, vlasnik mo`ezahtijevati da sud ukine plodou`ivawe.

(3) Sud ne}e ukinuti plodou`ivawe, nego }e postavi-ti upravnika poslu`ne stvari kad je to boqe, a obziromna okolnosti slu~aja, ako to zahtijeva plodou`ivalackoji se obavezao da }e sve tro{kove te uprave snositi kaotro{kove za upotrebu i iskori{}avawe poslu`ne stva-ri.

(4) Nakon postavqawa upravnika, sud }e bez odga|awasa~initi popis i procjenu poslu`ne stvari.

Vra}awe stvari

^lan 240.

(1) Nakon prestanka prava plodou`ivawa, plodou`i-valac je du`an da preda u dr`avinu poslu`ne stvariwenom vlasniku, u stawu u kojem je stvar primio.

(2) Plodou`ivalac odgovara vlasniku stvari zasmawewe wene vrijednosti, bez obzira ~ime je ono prou-zrokovano, osim za smawewe vrijednosti zbog starewaili redovne upotrebe stvari koje se nije moglo izbje}i niotkloniti potpunim ispuwewem du`nosti iz ~lana 235.stava 6. ovog zakona.

(3) Plodou`ivalac ne odgovara za smawewe vrijedno-sti poslu`ne stvari koje se moglo izbje}i ili otklonitijedino vanrednim popravkama ili vanrednimobnavqawem te stvari, osim ako je bio du`an o svom tro-{ku izvr{iti te vanredne popravke ili vanrednoobnavqawe stvari.

(4) Nakon prestanka plodou`ivawa neodvojeni plo-dovi pripadaju vlasniku. Vlasnik je du`an da nadoknadiplodou`ivaocu ili wegovom nasqedniku tro{kove kojeje plodou`ivalac imao da bi dobio te plodove, premapravilima koja odre|uju pravni polo`aj po{tenog dr`a-oca prilikom vra}awa stvari vlasniku.

(5) Pravilo iz stava 4. ovog ~lana shodno se primje-wuje i za civilne plodove (najamnine, zakupnine, kamate,dividende i sl.) dospjele nakon prestanka plodou`i-vawa.

(6) Du`nosti i odgovornosti plodou`ivaoca teretewegovog nasqednika, odnosno drugog sqedbenika.

Nepravo plodou`ivawe

^lan 241.

(1) Nepravo plodou`ivawe osniva se na stvari koja jepotro{na ili na pravu koje ne daje plodove.

(2) U slu~aju iz prethodnog stava poslu`na stvar jenov~ana vrijednost stvari koja }e se vlasniku vratitinakon isteka plodou`ivawa.

(3) Za vrijeme trajawa nepravog plodou`ivawa osno-vanog na gotovom novcu plodou`ivalac mo`e raspolaga-ti gotovim novcem po svojoj voqi. Ako je to

Subota, 27. decembar 2008. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 124 - Strana 27

plodou`ivawe osnovano na ve} ulo`enoj glavnici, plo-dou`ivalac mo`e zahtijevati samo kamate.

(4) Na nepravo plodou`ivawe shodno se primjewujupravila o pravu plodou`ivawa, ako zakonom nije druga-~ije odre|eno niti to zahtijeva priroda takvogplodou`ivawa.

Pravo upotrebe

^lan 242.

(1) Pravo upotrebe je li~na slu`benost koja ovla{}u-je odre|eno lice da se u granicama svojih li~nih potre-ba i potreba ~lanova svog porodi~nog doma}instva slu-`i ne~ijom stvari (poslu`na stvar) prema wenoj namjeni,~uvaju}i wen sadr`aj.

(2) Pravo upotrebe mo`e postojati na poslu`noj ne-potro{noj pokretnoj ili nepokretnoj stvari, ili na vi-{e pokretnih stvari. Na potro{nim stvarima nije mogu-}a ni neprava upotreba.

(3) Na pravo upotrebe osnovano na pravu koje dajeplodove ili druge koristi, shodno se primjewuje odredbaiz stava 2. ovog ~lana.

(4) Predmet prava upotrebe su i pripaci stvari iliprava koja su wime optere}ena.

(5) Pravo upotrebe ne mo`e imati vi{e lica, osimako su u takvom odnosu da im ono pripada zajedni~ki.

(6) Na pravo upotrebe primjewuju se pravila o pravuplodou`ivawa, ako druga~ije nije odre|eno zakonom ni-ti to zahtijeva priroda prava upotrebe.

Ovla{}ewa

^lan 243.

(1) Nosilac prava upotrebe ima pravo da stvar dr`ikao nesamostalni dr`alac, da je upotrebqava i uzimawen prihod, ne mijewaju}i wenu supstancu.

(2) Nosilac prava upotrebe ne mo`e pravnim poslomprepustiti drugom licu izvr{avawe svojih ovla{}ewaiz stava 1. ovog ~lana.

Upotrebe

^lan 244.

(1) Nosilac prava upotrebe je ovla{}en da se slu`iposlu`nom stvari u okviru svojih potreba koje odgovara-ju wegovom uzrastu, zvawu, zanimawu i veli~ini poro-di~nog doma}instva.

(2) Potrebe nosioca prava upotrebe odre|uju se premastawu kad je osnovana slu`benost upotrebe.

(3) Pod potrebom nosioca prava upotrebe podrazumi-jevaju se i potrebe wegovog porodi~nog doma}instva, kaoi promjene u wegovom porodi~nom doma}instvu koje subile prirodno o~ekivane i predvidive (bra~ni drug imaloqetna djeca, kao i lica koja je po zakonu du`an daizdr`ava) i promjene koje su nu`no potrebne za vo|eweporodi~nog doma}instva.

(4) Vlasnik poslu`ne stvari mo`e izvr{avati svojepravo svojine ukqu~uju}i prisvajawe koristi ako timene vrije|a tu|e pravo upotrebe.

Sticawe plodova i drugih koristi

^lan 245.

Nosilac prava upotrebe sti~e plodove poslu`nestvari i sve ostale koristi od stvari kad ih na osnovuovla{}ewa koje mu daje wegovo pravo upotrebe ubere zasvoje potrebe.

Tro{kovi i tereti

^lan 246.

(1) Vlasnik je du`an da snosi sve redovne i vanrednetro{kove i terete poslu`ne stvari i du`an je da odr`a-va stvar u dobrom stawu o svom tro{ku.

(2) Ako tro{kovi i tereti prelaze korist koja preo-staje vlasniku, nosilac prava upotrebe du`an je da vla-sniku nadoknadi razliku.

Pravo stanovawa

^lan 247.

(1) Pravo stanovawa je li~na slu`benost koja svognosioca ovla{}uje da se slu`i ne~ijom stambenom zgra-dom ili wenim dijelom namijewenim za stanovawe (po-slu`na stvar) u skladu s tom namjenom, ~uvaju}i sadr`ajposlu`ne stvari.

(2) Pravo stanovawa prosu|uje se po pravilima o pra-vu upotrebe, ako nije druga~ije odre|eno.

(3) Ako pravo stanovawa svoga nosioca ovla{}uje dase slu`i svim dijelovima zgrade koji su za stanovawe ta-ko da ih, ~uvaju}i wihov sadr`aj, u cijelosti u`iva, ta-da je to plodou`ivawe stambene zgrade, pa se prosu|uje popravilima o pravu plodou`ivawa.

(4) Vlasnik zadr`ava pravo raspolagawa onim dije-lovima nepokretnosti koji nisu namijeweni za stano-vawe, a i stambenim dijelovima koji nisu predmet pravastanovawa, ali ne na na~in da time spre~ava ostvari-vawe prava stanovawa.

(5) Ostvarivawem prava stanovawa ne smije se vla-sniku onemogu}iti ili ote`ati potrebno nadgledawecijele wegove nepokretnosti.

4. Za{tita i prestanak prava slu`benosti

Zahtjev za po{tovawe prava slu`benosti

^lan 248.

(1) Ovla{}enik prava slu`benosti ima pravo da zah-tijeva od vlasnika poslu`ne stvari da prizna i trpiwegovo pravo slu`benosti kao teret na poslu`noj stva-ri, da trpi izvr{avawe ovla{}enikovog prava na woj,odnosno da propu{ta ~initi na woj ono {to je zbog ovla-{}enikovog prava du`an propu{tati, ovla{}enik imapravo zahtijevati i od svakog drugog lica koja svojimradwama pori~u wegovo pravo slu`benosti ili ga samo-vlasno onemogu}uje ili uznemirava u izvr{avawu togprava.

(2) Pravo iz stava 1. ovog ~lana prestaje istekom ro-ka od 10 godina od kad je ovla{}enik prestao vr{iti topravo.

Tu`ba ovla{}enika slu`benosti

^lan 249.

Da bi ovla{}enik prava slu`benosti mogao u postup-ku pred sudom, odnosno drugim nadle`nim organom,ostvariti svoje pravo na za{titu, mora dokazati svojepravo slu`benosti i ~in tu`enog kod onemogu}avawaili uznemiravawa izvr{avawa tog prava.

Tu`ba pretpostavqenog ovla{}enika slu`benosti

^lan 250.

(1) Pravo na za{titu svog pretpostavqenog pravaslu`benosti ima i onaj koji je dokazao svoje pravo slu-`benosti, i onaj koji u postupku pred sudom ili drugimnadle`nim organom doka`e pravni osnov i istiniti na-~in svog sticawa dr`avine te slu`benosti (pret-postavqeni ovla{}enik slu`benosti).

(2) Na pravo pretpostavqenog ovla{}enika na za-{titu na odgovaraju}i na~in primjewuju se pravila o tu-`bi pretpostavqenog vlasnika.

Za{tita od povrede upisom u zemqi{noj kwizi

^lan 251.

Ako je neko lice pravo korisnika stvarne slu`beno-sti steklo nevaqanim upisom u zemqi{nu kwigu, ovla-{}enik ima pravo da se {titi od toga sredstvima koja zaza{titu kwi`nih prava daju pravila zemqi{nokwi`nogprava.

Preina~ewe sadr`aja

^lan 252.

Na preina~ewe sadr`aja slu`benosti primjewuju seodredbe ovog zakona koje ure|uju osnivawe slu`benostina osnovu pravnog posla.

Strana 28 - Broj 124 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota, 27. decembar 2008.

Propast stvari

^lan 253.

(1) Propa{}u povlasne ili poslu`ne stvari prestajei pravo slu`benosti, ali ~im se stvar vrati u prija{westawe, slu`benost se uspostavqa.

(2) Odredbe ovog zakona koje se primjewuju na propaststvari odnose se i u slu~aju da stvar bude stavqena izvanprometa.

(3) Ako je umjesto propale poslu`ne stvari nastalopravo koje je nadomje{ta (pravo na naknadu, na osigura-ninu i sli~no), tada propa{}u stvari nije prestalo pra-vo plodou`ivawa, nego ono i daqe postoji na tom nado-mjestku kao poslu`noj stvari.

Sjediwewe

^lan 254.

(1) Ako se svojina povlasne i poslu`ne nepokretno-sti na|u u imovini istog lica, tada tim sjediwewem sa-mim po sebi prestaje stvarna slu`benost.

(2) Ako se svojina povlasne i poslu`ne nepokretno-sti razdvoji prije brisawa slu`benosti u zemqi{nojkwizi, slu`benost se uspostavqa.

Odricawe ovla{}enika

^lan 255.

(1) Pravo slu`benosti prestaje vaqanim odricawemovla{}enika, bez obzira na to na kojem je pravnom osno-vu zasnovana.

(2) Pojedini suvlasnik ili zajedni~ki vlasnik po-vlasne nepokretnosti ne mo`e se odre}i prava stvarneslu`benosti bez pristanka ostalih.

(3) Vlasnik povlasne nepokretnosti koja je optere}e-na pravom plodou`ivawa ili zalo`nim pravom ne mo`ese odre}i bez pristanka ovla{}enika tih prava.

(4) Na osnovu odricawa prestaje slu`benost bez pri-stanka vlasnika poslu`ne stvari, pa i onda kad je i onimao korist od te slu`benosti.

(5) Ako je slu`benost upisana u zemqi{noj kwizi,presta}e kad bude izbrisana.

Istek roka i ispuwavawe raskidnog uslova

^lan 256.

(1) Slu`benost prestaje istekom vremena na koje je bi-la osnovana ili na koje je bilo osnovano pravo svojine izkojeg je izvedena, kao i kad se ispuni raskidni uslov podkojim je bila osnovana ona ili pravo svojine iz kojeg jeizvedena.

(2) Ako je slu`benost osnovana pod uslovom dok tre-}e lice navr{i odre|ene godine, presta}e u to vrijeme,premda je tre}i umro prije tih godina, ako iz svrheoro~avawa ne proizlazi ne{to drugo.

(3) Ako je slu`benost upisana u zemqi{noj kwizipresta}e brisawem.

Neizvr{avawe

^lan 257.

(1) Pravo slu`benosti prestaje zastarom ako se nijeizvr{avalo kroz 20 godina.

(2) Pravo slu`benosti koje se po svojoj prirodi mo`esamo rijetko izvr{avati ne prestaje zastarom dok tri pu-ta ne nastupi prilika u kojoj treba da izvr{i wen sa-dr`aj, a ovla{}enik to ne u~ini.

(3) Pravo slu`benosti prestaje ako se vlasnik poslu-`ne stvari protivio wegovom izvr{avawu, a ovla{}e-nik ga zbog toga nije izvr{avao neprekidno tri godine.

(4) Zastara ne nastupa, niti pravo slu`benosti pre-staje neizvr{avawem, dok na poslu`noj stvari postojinaprava namijewena upravo izvr{avawu toga prava.

(5) Slu`benost upisana u zemqi{noj kwizi presta}ebrisawem iz zemqi{ne kwige.

Ukidawe

^lan 258.

(1) Ako pravo slu`benosti izgubi razumnu svrhu, vla-snik poslu`ne stvari mo`e zahtijevati da se ono ukine.Ako nije posebnim zakonom druga~ije odre|eno, odluku oukidawu donije}e sud na zahtjev vlasnika poslu`ne stva-ri, bez obzira na pravni osnov na kojem je ta slu`benostbila osnovana.

(2) Sud }e na zahtjev vlasnika poslu`ne nepokretno-sti odlukom ukinuti nu`ni prolaz, a i drugu slu`benostputa, bez obzira na to na kojem je osnovu zasnovana, akoutvrdi da postoji drugi prikladniji, ili jednako odgo-varaju}i prolaz, koji vlasniku poslu`nog zemqi{ta ~i-ni mawe {tete, ili pak jednako odgovaraju}i javni pro-laz.

(3) Sud }e na zahtjev vlasnika poslu`ne stvari, kojemplodou`ivalac nije dao osigurawe koje se obavezao datiili koje je sud odredio, odlukom ukinuti plodou`ivawei obavezati vlasnika na pla}awe pravedne naknade.

(4) Sud koji vodi postupak radi ukidawa plodo-u`ivawa jer plodou`ivalac nije dao nu`no osigurawe,mo`e, umjesto da ukine plodou`ivawe, odlukom postavi-ti upravnika poslu`noj stvari, ako utvrdi da je to boqes obzirom na okolnosti slu~aja, te ako to zahtijeva plo-dou`ivalac koji se obavezao da }e sve tro{kove te upra-ve snositi kao tro{kove za upotrebu i iskori{}avaweposlu`ne stvari.

(5) Slu`benost upisana u zemqi{noj kwizi prestajebrisawem.

Za{tita tu|eg povjerewa

^lan 259.

Slu`benost koja nije upisana u zemqi{noj kwiziprestaje kad poslu`nu stvar stekne lice koje nije znaloniti je moralo da zna za tu slu`benost.

Prestanak li~ne slu`benosti

^lan 260.

(1) Pravo li~ne slu`benosti prestaje smr}u ovla{}e-nika ili prestankom pravnog lica koje je bilo ovla{}e-nik toga prava, ako nije druga~ije odre|eno.

(2) Ako je pravo li~ne slu`benosti izri~ito osnova-no i za ovla{}enikove nasqednike, nasqe|ivawem }e onopre}i na one koji nasqe|uju zbog smrti prvog ovla{}eni-ka; smr}u nasqednika koji je naslijedio pravo li~ne slu-`benosti ona se gasi, ako nije druga~ije odre|eno.

(3) Ako je li~na slu`benost zasnovana u korist jedneporodice, prestaje kad ta porodica izumre. U slu~ajusumwe, smatra se da je osnovana za nasqednika, a ko tvrdida je osnovana za porodicu, treba to i da doka`e.

Rastere}ewe zakonom ili odlukom upravne vlasti

^lan 261.

(1) Slu`benosti prestaju ispuwavawem pretpostavkikoje je za to odredio posebni zakon.

(2) Nadle`ni organ }e ukinuti slu`benost u slu~aje-vima i pod pretpostavkama odre|enim posebnim zako-nom.

(3) Ako ukidawe ili prestanak slu`benosti imazna~ewe izvla{}ewa, lice ~ija je slu`benost prestalaima pravo na punu naknadu.

(4) Slu`benost upisana u zemqi{noj kwizi presta}ebrisawem, ako zakonom nije druga~ije odre|eno.

Prestanak stvarne slu`benosti

^lan 262.

(1) Stvarna slu`benost prestaje:

a) ako se vlasnik poslu`ne nepokretnosti protiviwenom vr{ewu, a vlasnik povlasne nepokretnosti triuzastopne godine nije vr{io svoje pravo,

b) ako isto lice postane vlasnik poslu`ne i povla-sne nepokretnosti,

Subota, 27. decembar 2008. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 124 - Strana 29

g) ako propadne povlasna ili poslu`na nepokret-nost,

d) nevr{ewem u periodu od 10 godina.

(2) Vlasnik poslu`ne nepokretnosti ima pravo zah-tijevati da prestane pravo stvarne slu`benosti kadaprestane potreba za kori{}ewem povlasne nepokretno-sti, kao i kada prestane razlog zbog kojeg je bila zasno-vana.

Podijeqene povlasne nepokretnosti^lan 263.

(1) Ako se podijeli povlasna nepokretnost, stvarnaslu`benost ostaje u korist svih wenih dijelova. Vlasnikposlu`ne nepokretnosti ima pravo zahtijevati da stvar-na slu`benost vlasnika dijela podijeqene povlasne ne-pokretnosti prestane, ako ne slu`i za potrebe tog dije-la.

(2) Ako je podijeqena poslu`na nepokretnost, stvar-na slu`benost ostaje samo na dijelovima na kojima je vr-{ena.

III - REALNI TERETI

1. Uop{teno

Pojam^lan 264.

Realni teret daje svom korisniku ograni~eno stvarnopravo na nepokretnosti koju optere}uje ovla{}uju}i gada mu se na teret wene vrijednosti periodi~no daju stva-ri ili ~ine radwe koje su sadr`aj tog realnog tereta.

Osnivawe realnog tereta^lan 265.

(1) Realni teret osniva se na odre|enoj nepokretnostina osnovu pravnog posla i odlukom suda ili nadle`nogorgana.

(2) Realni teret je osnovan kada su ispuweni svi zako-nom propisani uslovi.

Osnivawe pravnim poslom^lan 266.

(1) Na osnovu pravnog posla, realni teret osniva sewegovim izvo|ewem iz svojine nepokretnosti koja sewime optere}uje, a na na~in odre|en zakonom.

(2) Pravni posao o osnivawu stvarnog tereta morabiti u obliku notarski obra|ene isprave i mora sadr`a-vati odredbe o osnivawu tereta na odre|enoj nepokretno-sti, wegovom sadr`aju i korisniku tereta.

(3) Suvlasnici ili zajedni~ki vlasnici na nepokret-nosti mogu samo saglasno odrediti da se optereti real-nim teretom.

Upis tereta u zemqi{ne kwige^lan 267.

(1) Realni teret osnovan pravnim poslom sti~e seupisom u zemqi{nu kwigu kao teret na wime optere}enojnepokretnosti.

(2) Ako nisu ispuwene sve pretpostavke odre|ene za-konom za upis u zemqi{nu kwigu, realni teret sti~e sepredbiqe`bom, pod uslovom da se predbiqe`ba naknad-no opravda.

(3) Lice koje realni teret stekne na osnovu pravosna-`ne odluke suda ovla{}eno je da tra`i upis tog prava uzemqi{ne kwige.

(4) Realni teret ne mo`e se suprotstaviti pravu sa-vjesnog lica, koje je, postupaju}i sa povjerewem uzemqi{ne kwige, upisalo svoje pravo prije nego {to jezatra`en upis realnog tereta.

Osnivawe odlukom suda^lan 268.

(1) Realni teret mo`e se osnivati odlukom suda u po-stupku diobe, ostavinskom postupku, i u drugim slu~aje-vima odre|enim zakonom.

(2) Na osnivawe realnog tereta shodno se primjewujuodredbe ovog zakona o osnivawu slu`benosti.

Optere}ena nepokretnost^lan 269.

(1) Realnim teretom mo`e biti optere}ena jedna ilivi{e nepokretnost koje mogu biti predmet zalo`nog pra-va.

(2) S optere}enom nepokretno{}u optere}eni su i sviweni pripaci.

(3) Odredbe ovog zakona koje se odnose na nepokret-nost, primjewuju se i na suvlasni~ki dio nepokretnosti.

Sadr`aj realnog tereta^lan 270.

(1) Sadr`aj realnog tereta mo`e biti mogu}a, dopu-{tena i odre|ena, ili odrediva radwa periodi~nogdavawa stvari ili novca, ili drugih radwi koje imajunov~anu vrijednost. Radwa koja ~ini sadr`aj realnog te-reta ne mora biti u vezi sa ekonomskom namjenom optere-}ene nepokretnosti, niti slu`iti ostvarivawu ekonom-ske namjene korisnikove nepokretnosti.

(2) Radwa jednokratnog davawa ili ~iwewa koje imanov~anu vrijednost mo`e biti sporedni sadr`aj realnogtereta. U tom slu~aju shodno se primjewuje odredba stava(1) ovog ~lana, ako zakonom nije druga~ije odre|eno.

Promjena sadr`aja^lan 271.

(1) Promjena sadr`aja realnog tereta dopu{tena jesamo u sporazumu sa vlasnikom optere}ene nepokretno-sti, a ako bi se time ometao dotada{wi na~inizvr{avawa ostalih stvarnih prava na optere}enoj ne-pokretnosti, tada i u sporazumu sa nosiocima tih prava.

(2) Na promjenu sadr`aja realnog tereta primjewujuse odredbe ovog zakona o osnivawu realnih tereta naosnovu pravnog posla.

Osnovna obaveza^lan 272.

(1) Realni teret obavezuje vlasnika optere}ene nepo-kretnosti da korisniku tereta ispuwava sadr`aj tereta,za {to odgovara vrijedno{}u te nepokretnosti.

(2) Obaveza iz realnog tereta prenosiva je samo zajed-no sa optere}enom nepokretno{}u.

(3) S prelaskom svojine optere}ene nepokretnosti nadrugo lice ujedno prelazi i obaveza iz realnog tereta.

(4) Osnovna obaveza iz realnog tereta ne zastarijeva.

Pojedina~ne obaveze davawa ili ~iwewa^lan 273.

(1) Kada na osnovu vlasnikove obaveze iz ~lana 272.ovog zakona dospije za ispuwewe neko davawe ili~iwewe, tada nastaje pojedina~na obaveza vlasnika opte-re}ene nepokretnosti da to davawe, odnosno ~iwewe is-puni korisniku tereta kao povjeriocu.

(2) Korisnik realnog tereta ovla{}en je da tra`iispuwewe pojedina~ne obaveze iz prethodnog stava, iliwenu nov~anu protivrijednost.

(3) Pojedina~ne obaveze davawa i ~iwewa zastarije-vaju za tri godine od dospije}a svake pojedine obaveze.

Li~na odgovornost za pojedina~ne obaveze^lan 274.

(1) Za ispuwewe pojedina~ne obaveze davawa ili~iwewa odgovara svom svojom imovinom lice koje je vla-snik optere}ene nepokretnosti u vrijeme dospije}a oba-veze. Odgovornost tog lica za dospjele obaveze ne presta-je sa prestankom wegovog prava svojine na optere}enojnepokretnosti.

(2) Ako je optere}ena nepokretnost u dr`avini tre}eglica, ono odgovara cjelokupnom svojom imovinom za po-jedina~na davawa ili ~iwewa dospjela do prestanka dr-`avine nepokretnosti.

Strana 30 - Broj 124 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota, 27. decembar 2008.

(3) Plodou`ivalac nepokretnosti optere}ene stvar-nim teretom odgovara vlastitom imovinom umjesto vla-snika te nepokretnosti za pojedina~na davawa i ~iwewana koja obavezuje realni teret.

Stvarnopravna odgovornost za pojedina~ne obaveze

^lan 275.

(1) Za sve dospjele pojedina~ne obaveze, davawa i~iwewa koja proizlaze iz realnog tereta odgovara vla-snik vrijedno{}u optere}ene nepokretnosti, a nakon di-obe te nepokretnosti vrijedno{}u svojih dijelova soli-darno odgovaraju svi vlasnici dijelova na koje jerazdijeqena.

(2) Stvarnopravna odgovornost za pojedina~nu obave-zu davawa i ~iwewa solidarna je s li~nom odgovorno{}uza istu obavezu.

Neodvojivost

^lan 276.

(1) Realni teret ne mo`e se odvojiti od nepokretno-sti koju optere}uje. Sticawem svojine na optere}enoj ne-pokretnosti sti~e se nepokretnost optere}ena realnimteretom, ako zakonom nije druga~ije odre|eno.

(2) Pravo iz realnog tereta osnovanog u korist nekoglica ne mo`e se prenositi sa ovla{}enika na drugo li-ce, ako nije druga~ije odre|eno, a pravo iz realnog tere-ta osnovanog u korist vlasnika neke nepokretnosti pre-nosi se samo zajedno sa svojinom te nepokretnosti.

2. Teret u korist vlasnika nepokretnosti

Teret i povlasna nepokretnost

^lan 277.

(1) Realni teret u korist neke nepokretnosti (povla-sna nepokretnost) daje vlasniku te nepokretnosti ogra-ni~eno stvarno pravo na optere}enoj nepokretnosti kojega ovla{}uje da mu se periodi~no daju stvari ili izvr-{avaju radwe koje su sadr`aj tog stvarnog tereta.

(2) Realni teret koji je osnovan u korist neke nepo-kretnosti kao povlasne ne mo`e se razdvojiti od svojinete nepokretnosti te je prenosiv samo zajedno s tom nepo-kretno{}u.

Uticaj diobe

^lan 278.

(1) U slu~aju podjele povlasne nepokretnosti, realniteret postoji i daqe u korist pojedinih dijelova sra-zmjerno veli~ini svakog dijela ako su davawa i radwedjeqivi. Ako davawa i radwe nisu djeqivi, shodno seprimjewuju pravila o nedjeqivim obavezama.

(2) Diobom se ne smije ote`ati optere}ewe vlasnikaoptere}ene nepokretnosti.

(3) Ukoliko se diobom ote`a optere}ewe vlasnikaoptere}ene nepokretnosti, vlasnik te optere}ene nepo-kretnosti ima pravo da zahtijeva srazmjerno smawewedavawa i radwi, koje su zbog diobe postale za wega te`e.

Prenos dospjele obaveze

^lan 279.

Dospjele pojedina~ne obaveze davawa ili radwi nakoje je vlasnik nepokretnosti obavezan stvarnim teretomu korist neke nepokretnosti, mogu se prenijeti na drugolice, ako zakonom nije druga~ije odre|eno.

3. Tereti u korist lica

Tereti li~ne prirode

^lan 280.

(1) Realni teret u korist lica daje ovla{}eniku ogra-ni~eno stvarno pravo na optere}enoj nepokretnosti kojeovla{}uje da mu se periodi~no daju stvari ili izvr{ava-ju radwe koje su sadr`aj tog realnog tereta.

(2) Pravo iz realnog tereta osnovanog u korist nekoglica ne mo`e se prenositi sa ovla{}enika na drugo li-ce, ako zakonom nije druga~ije odre|eno.

Prenosivost pojedinih potra`ivawa

^lan 281.

Dospjela pojedina~na davawa ili radwe na koje jevlasnik nepokretnosti obavezan realnim teretom moguse prenijeti na drugo lice, ako zakonom nije druga~ijeodre|eno ni suprotno prirodi radwe koja se tra`i.

Vrste realnih tereta

^lan 282.

Nepokretnost mo`e biti optere}ena realnim tere-tom, u korist svakog vlasnika odre|ene nepokretnosti(povlasna nepokretnost) ili nosioca prava gra|ewa.

Za{tita korisnika tereta

^lan 283.

(1) Korisnik realnog tereta ima pravo tu`bom dazahtijeva da se prema vlasniku optere}ene nepokretnostiutvrdi postojawe realnog tereta.

(2) Ako tre}e lice ometa ili spre~ava korisnika uizvr{avawu realnog tereta, on ima pravo tu`bom da zah-tijeva da to ometawe ili spre~avawe prestane.

Prestanak realnog tereta

^lan 284.

(1) Realni teret prestaje wegovim brisawem uzemqi{noj kwizi.

(2) Brisawe realnog tereta mo`e se zahtijevati zbog:

a) propasti optere}ene ili povlasne nepokretnosti,

b) stavqawe izvan prometa optere}ene i povlasne ne-pokretnosti,

v) odricawa korisnika tereta,

g) isteka vremena na koje je bio osnovan iliispuwavawem raskidnog uslova pod kojim je bio osnovan,

d) dono{ewa odluke suda o amortizaciji tereta,

|) smrti lica u ~iju je korist bio osnovan, ako stvar-ni teret nije izri~ito osnovan i za wegove nasqednike.

Ukidawe realnog tereta

^lan 285.

Vlasnik optere}ene nepokretnosti mo`e da zahtijevada se realni teret ukine ako on izgubi svoju svrhu. Odlu-ku o ukidawu realnog tereta donosi sud na zahtjev vla-snika optere}ene nepokretnosti, bez obzira na pravniosnov o wegovom osnivawu.

IV - PRAVO GRA\EWA

Pojam

^lan 286.

(1) Pravo gra|ewa je ograni~eno stvarno pravo na ne-~ijem zemqi{tu koje daje ovla{}ewe svom nosiocu da napovr{ini zemqi{ta ili ispod we ima vlastitu zgradu, avlasnik zemqi{ta du`an je to da trpi.

(2) Pravo gra|ewa je u pravnom pogledu izjedna~eno snepokretno{}u.

(3) Zgrada koja je izgra|ena ili koja bude izgra|ena nazemqi{tu koje je optere}eno pravom gra|ewa pripadnostje tog prava, kao da je ono zemqi{te.

Sadr`aj prava gra|ewa

^lan 287.

(1) Lice koje je nosilac prava gra|ewa je i vlasnikzgrade koja je pripadnost tog wegovog prava, a u pogleduzemqi{ta koje je optere}eno pravom gra|ewa imaovla{}ewa i du`nosti plodou`ivoca. Svaka odredbaugovora i drugog akta suprotna ovoj odredbi je ni{tav-na.

(2) Nosilac prava gra|ewa du`an je da vlasnikuzemqi{ta pla}a mjese~nu naknadu za zemqi{te u iznosuprosje~ne zakupnine za takvo zemqi{te, ako zakonom ni-je druga~ije odre|eno.

Subota, 27. decembar 2008. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 124 - Strana 31

Promjena sadr`aja^lan 288.

(1) Promjena sadr`aja prava gra|ewa dopu{tena je sa-mo u sporazumu s vlasnikom optere}ene nepokretnosti, aako bi se time ometao dotada{wi na~in izvr{avawaostalih stvarnih prava na optere}enoj nepokretnosti,tada i u sporazumu s ovla{}enicima tih prava.

(2) Na preina~ewe sadr`aja primjewuju se odredbeovog zakona koje se odnose na osnivawe prava gra|ewa naosnovu pravnoga posla.

Neodvojivost

^lan 289.

Pravo gra|ewa ne mo`e se odvojiti od zemqi{ta ko-je optere}uje, pa ko na bilo kojem pravnom osnovu steknesvojinu optere}enog zemqi{ta, stekao je zemqi{te opte-re}eno pravom gra|ewa, ako zakonom nije druga~ije odre-|eno.

Nosilac prava gra|ewa^lan 290.

(1) Nosilac prava gra|ewa je lice u ~iju je korist topravo osnovano ili je na wega preneseno.

(2) Vlasnik zemqi{ta mo`e biti nosilac pravagra|ewa na svome zemqi{tu.

Prometnost^lan 291.

(1) Pravo gra|ewa je otu|ivo i nasqedivo kao i pravona nepokretnosti, ako zakonom nije druga~ije odre|eno.

(2) Pravo gra|ewa mo`e se opteretiti slu`benosti-ma, realnim teretima i zalo`nim pravom i na svaki dru-gi na~in koji je u skladu sa zakonom i koji nije suprotanpravnoj prirodi tog prava.

(3) Zgrada i pravo gra|ewa ~ine neraskidivo pravnojedinstvo, pa se zajedno prenose, nasqe|uju i optere}uju.

Ograni~ewe prava gra|ewa

^lan 292.

Pravo gra|ewa mo`e se ograni~iti pravnim poslomna svaki na~in koji nije suprotan zakonu, ili wegovojprirodi, ili pravima tre}ih lica.

2. Sticawe prava gra|ewa

Osnivawe prava gra|ewa^lan 293.

(1) Pravo gra|ewa osniva se na osnovu pravnog poslaili odluke suda.

(2) Pravni posao iz stava 1. ovog ~lana zakqu~uje se uobliku koji je propisan u posebnom zakonu.

Upis prava gra|ewa^lan 294.

(1) Pravo gra|ewa sti~e se dvostrukim upisom uzemqi{nu kwigu, i to wegovim upisom kao tereta nazemqi{tu koje optere}uje, i wegovim upisom kao poseb-nog zemqi{nokwi`nog tijela u za to novoosnovanomzemqi{nokwi`nom ulo{ku.

(2) Upis prava gra|ewa u zemqi{nu kwigu mogu} jesamo na osnovu izjave voqe vlasnika da time opteretisvoje zemqi{te.

(3) Ako bi pravo gra|ewa {tetilo ve} upisanim ogra-ni~enim stvarnim pravima na zemqi{tu koje bi se opte-retilo pravom gra|ewa, ono se mo`e upisati samo s pri-stankom ovla{}enika tih prava.

(4) Kada se na osnovu prava gra|ewa izgradi zgradaili postoje}a zgrada odvoji od zemqi{ta pravomgra|ewa, upisa}e se pravo gra|ewa.

(5) Kad zakonom nije druga~ije odre|eno u pogledu na-~ina osnivawa prava gra|ewa, wegove promjene i pre-stanka, te u pogledu za{tite povjerewa u zemqi{nekwige, na odgovaraju}i }e se na~in primjewivati odred-be ovog zakona koje se odnose na pravo svojine.

Osnivawe odlukom suda

^lan 295.

(1) Pravo gra|ewa mo`e odlukom osnovati sud u po-stupku diobe i ostavinskom postupku i u drugim slu~aje-vima odre|enim zakonom.

(2) Na osnivawe prava gra|ewa odlukom suda prim-jewuju se pravila o osnivawu slu`benosti odlukom suda.

Prenos prava gra|ewa

^lan 296.

Na prenos prava gra|ewa primjewuju se odredbe ovogzakona o sticawu prava svojine na nepokretnostima naosnovu pravnog posla, odluke nadle`nog organa inasqe|ivawa, ako zakonom nije druga~ije odre|eno nitiproizlazi iz pravne prirode prava gra|ewa.

3. Za{tita prava gra|ewa

Pravila za{tite prava gra|ewa

^lan 297.

Pravo gra|ewa kao pravo na ne~ijem zemqi{tu u`i-va za{titu odgovaraju}om primjenom pravila o stvarnimslu`benostima, a kao nepokretnost u pravnom pogledu,odgovaraju}om primjenom pravila o za{titi prava svo-jine.

4. Prestanak prava gra|ewa

Na~in prestanka prava gra|ewa

^lan 298.

(1) Pravo gra|ewa prestaje: propa{}u optere}enogzemqi{ta, sporazumom, ovla{}enikovim odricawem,istekom ugovorenog roka i ispuwavawem ugovorenograskidnoga uslova, rastere}ewem, te ukidawem.

(2) Pravo gra|ewa upisano u zemqi{noj kwizi pre-staje kad, zbog razloga iz stava (1) ovog ~lana, budeizbrisano kao teret na zemqi{tu optere}enom tim pra-vom i kao posebno zemqi{nokwi`no tijelo.

Ukidawe

^lan 299.

(1) Ako se na pravu gra|ewa ne izgradi zgrada u rokuod 10 godina od osnivawa toga prava, vlasnik optere}e-ne nepokretnosti mo`e zahtijevati da se ono ukine. Akonije zakonom druga~ije odre|eno, odluku o ukidawu doni-je}e sud na zahtjev vlasnika optere}ene nepokretnosti,bez obzira na pravni osnov na kojem je pravo gra|ewa bi-lo zasnovano.

(2) Pravo gra|ewa na kojem je bila izgra|ena zgrada,ali je sru{ena do te mjere da se ne mo`e upotrebqavatiza svrhu kojoj je bila namijewena, presta}e ukidawem kaoda zgrada i nije bila izgra|ena, ako nije u roku od {estgodina ponovno sagra|ena u mjeri koliko je najnu`nijeda slu`i svojoj prija{woj glavnoj namjeni.

(3) Rok iz stava 2. ovog ~lana po~iwe te}i prvog danau godini koja nastupa nakon godine kad je zgrada sru{e-na, ali rok ne te~e dok postoje okolnosti pod kojima za-staje rok odr`aja.

(4) Pravo gra|ewa presta}e na osnovu odluke o uki-dawu i brisawem u zemqi{noj kwizi.

Posqedice prestanka

^lan 300.

(1) S prestankom prava gra|ewa postaje pripadnostzemqi{ta ono {to je pravom gra|ewa bilo od zemqi{tapravno odvojeno.

(2) Na odnos vlasnika zemqi{ta i lica kome je pre-stalo pravo gra|ewa primjewuju se pravila po kojima seprosu|uju odnosi nakon prestanka prava plodou`ivawa,ako nije zakonom druga~ije odre|eno.

(3) Vlasnik je du`an licu kome je prestalo pravogra|ewa dati onoliku naknadu za zgradu koliko je wego-va nepokretnost u prometu vrednija s tom zgradom, a nebez we.

Strana 32 - Broj 124 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota, 27. decembar 2008.

Tu|a prava

^lan 301.

(1) Tu|a stvarna prava koja su bila teret pravagra|ewa prestaju s prestankom toga prava, ako zakonomnije druga~ije odre|eno.

(2) Zalo`no pravo koje je teretilo pravo gra|ewa na-kon prestanka toga prava tereti naknadu koju je vlasnikdu`an licu ~ije je pravo gra|ewa prestalo.

(3) Slu`benosti, stvarni tereti i zalo`na prava ukorist i na teret prava gra|ewa sa zgradom ostaju kaoslu`benosti i stvarni tereti u korist, odnosno na teretzemqi{ta sa zgradom, a s dotada{wim prvenstvenim re-dom.

Pravo nadogradwe

^lan 302.

(1) Pravo nadogradwe je pravo izgradwe jednog ilivi{e posebnih dijelova nepokretnosti na postoje}ojzgradi.

(2) Na pravo nadogradwe primjewuju se propisi opravu gra|ewa, ako ovim zakonom nije druga~ije odre|enoi ako se ne protivi wegovoj prirodi.

(3) Pravo nadogradwe se ne mo`e otu|iti ni optere-titi bez saglasnosti vlasnika zgrade i nosioca drugihstvarnih prava na nepokretnosti.

(4) Nadogradwom se sti~e pravo svojine na nadogra|e-nom dijelu i pravo susvojine na cijeloj nepokretnosti, apravo nadogradwe prestaje.

(5) Zalo`no pravo na pravu nadogradwe prelazi nanadogra|eni dio nepokretnosti i na pravo susvojine nanepokretnosti.

^ETVRTI DIO

DR@AVINA

1. Op{te odredbe

Pojam dr`avine

^lan 303.

(1) Dr`avina je fakti~ka vlast na stvari.

(2) Lice koje svoju fakti~ku vlast vr{i li~no iliputem pomo}nika u dr`awu neposredni je dr`alac.

(3) Posrednu dr`avinu stvari ima lice koje fakti~-ku vlast na stvari vr{i preko drugog lica, koje po nekompravnom osnovu ima stvar u neposrednoj dr`avini.

(4) Ako je dr`alac, prije nego je stvar prepustio ne-posrednom dr`aocu, po nekom pravnom osnovu dobio tustvar u neposrednu dr`avinu od tre}eg lica, i to se licesmatra posrednim dr`aocem.

(5) Dr`avinu stvari ima i lice koje fakti~ku vlastvr{i u pogledu dijela neke stvari, koja ina~e ne bi mo-gla biti samostalni objekat stvarnih prava kao {to jesoba ili druga prostorija u stanu i sli~no.

(6) S dr`avinom stvari izjedna~eno je fakti~koizvr{avawe sadr`aja prava stvarnih slu`benosti u po-gledu neke nepokretnosti (dr`avina prava); na dr`avinutog prava primjewuju se odredbe ovog zakona o dr`avinistvari, ako to nije suprotno prirodi prava.

(7) Vi{e lica mogu imati dr`avinu iste stvari iliprava stvarne slu`benosti (sudr`avina).

Samostalna i nesamostalna dr`avina

^lan 304.

(1) Samostalni dr`alac je lice koje dr`i stvar kaoda je wen vlasnik, odnosno pravo stvarne slu`benostikao da je wegov nosilac.

(2) Nesamostalni dr`alac je lice koje dr`i stvar ilipravo stvarne slu`benosti priznaju}i vlast neposred-nog dr`aoca.

Pretpostavqena svojina na pokretnoj stvari^lan 305.

Svako lice mo`e u pravnom prometu vaqano postupa-ti pouzdavaju}i se u to da je dr`alac pokretne stvariwen vlasnik, osim ako je znao ili je morao znati da nije.

Pomo}nik u dr`avini^lan 306.

Lice koje na osnovu radnog ili sli~nog odnosa ili une~ijem doma}instvu vr{i fakti~ku vlast ili pravostvarne slu`benosti na stvari za drugo lice i du`no jeda postupa po uputstvima tog lica nije dr`alac nego jepomo}nik u dr`avini.

2. Sticawe dr`avine

^lan 307.

Dr`avina je ste~ena kad sticalac uspostavi svojufakti~ku vlast u pogledu stvari, bilo da ju je osnovaojednostranim ~inom (izvorno sticawe dr`avine), ili damu je prenesena (izvedeno sticawe dr`avine).

Prenos dr`avine^lan 308.

(1) Dr`avina se prenosi predajom same stvari ilisredstva kojim sticalac ima vlast na stvari, a predaja jeizvr{ena ~im se sticalac s voqom prenosioca na|e u po-lo`aju izvr{avati vlast u pogledu stvari.

(2) Kad se dr`avina prenosi licu koje nije prisutno,predaja je izvr{ena kad ono primi stvar ili kad je pri-mi lice koje ga zastupa, a predajom prevozniku samo akoprevoznik radi za ra~un sticaoca.

(3) Kad su za robu predanu prevozniku ili skladi{ta-ru izdate hartije od vrijednosti koje je zamjewuju u prav-nom prometu, predaja takvog papira zna~i predaju te ro-be. Pri tome u slu~aju kad je jedno lice u dobroj vjeriprimilo takav papir, a drugo u dobroj vjeri primilo ro-bu, dr`avinu robe je steklo ovo drugo lice.

Predaja dr`avine izjavom voqe^lan 309.

(1) Samom izjavom voqe da se dr`avina predaje stica-ocu taj sti~e neposrednu dr`avinu samo ako je u polo`a-ju da izvr{ava svoju vlast u pogledu stvari.

(2) Samom izjavom voqe da se dr`avina predaje stica-ocu mo`e dr`avina pre}i na wega tako da dotada{wi dr-`alac zadr`i stvar, a sticaocu se prenese ili se za wegaosnuje pravo da mu dotada{wi dr`alac preda tu stvar;isto tako i da se stvar preda nekom tre}em licu, a stica-lac dobije pravo da mu ono preda tu stvar.

(3) Predaja dr`avine u~iwena samom izjavom voqe dase dr`avina predaje sticaocu djelova}e prema tre}imasamo ako su o tome obavije{teni, ili im je to ina~e po-znato.

Sticawe dr`avine stvarne slu`benosti^lan 310.

(1) Dr`avina prava stvarne slu`benosti sti~e seizvorno ukoliko dr`alac jedne nepokretnosti kao po-vlasne po~ne izvr{avati radwe koje predstavqaju sadr-`inu odre|ene stvarne slu`benosti na drugoj nepokret-nosti.

(2) Ukoliko dr`alac neke nepokretnosti u sporazumusa dr`aocem druge nepokretnosti po~ne izvr{avatiradwe koje predstavqaju sadr`inu odre|ene stvarne slu-`benosti smatra se da je dr`avina prava stvarne slu`be-nosti predata sticaocu.

(3) Dr`avina prava stvarnih slu`benostiuspostavqena u korist odre|ene nepokretnosti kao po-vlasne prelazi zajedno s dr`avinom te nepokretnosti nasticaoca.

(4) Onaj ko izvorno stekne dr`avinu nepokretnosti,ne sti~e samim tim i dr`avinu prava stvarne slu`beno-sti koja postoji u wenu korist.

Subota, 27. decembar 2008. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 124 - Strana 33

Nasqe|ivawe dr`avine

^lan 311.

(1) Nasqednik postaje dr`alac u trenutku smrtiostavioca bez obzira kad je stekao fakti~ku vlast nastvari.

(2) Kada je ostavio~eva dr`avina na jednoj ili vi{estvari, odnosno prava stvarnih slu`benosti wegovomsmr}u pre{la na dva ili vi{e sunasqednika, oni su ti-me postali sudr`aoci tih stvari, odnosno prava stvarneslu`benosti, pa }e tako i izvr{avati dr`avinu, osimako je na osnovu ostavio~eve voqe izra`ene u testamentuili odluke ostavinskog suda druga~ije odre|eno.

(3) Prelaskom ostavio~eve dr`avine na wegovognasqednika ne dira se u ostale dr`avine iste stvari, od-nosno prava.

3. Svojstva dr`avine

Oblici dr`avine

^lan 312.

(1) Dr`avina je zakonita ako se zasniva na vaqanompravnom osnovu (pravo na dr`avinu).

(2) Dr`avina je istinita, odnosno mirna ako nijepribavqena silom, potajno ili zloupotrebom povjerewa.

(3) Dr`avina koji je ste~ena silom, potajno ili zlou-potrebom povjerewa postaje mirna kada licu od kojeg jetako pribavqena prestane pravo na za{titu dr`avine.

(4) Dr`avina je savjesna ako dr`alac ne zna ili nemo`e znati da nema pravo na dr`avinu. Savjesnost pre-staje saznawem dr`aoca da mu ne pripada pravo na dr`a-vinu.

(5) Savjesnost dr`avine se pretpostavqa.

(6) Savjesnost i istinitost dr`avine pravnog licaprosu|uje se prema savjesnosti i postupawu onog fizi~-kog lica koje je za to pravno lice ovla{}eno da preduzi-ma radwe sticawa ili izvr{avawa dr`avine.

(7) Savjesnost i istinitost dr`avine lica koje imazakonskog zastupnika prosu|uje se prema savjesnosti ipostupawu wihovog zakonskog zastupnika.

(8) Ako je u sporu o pravu na dr`avinu pravnosna`noodlu~eno da pravo na dr`avinu ne pripada dr`aocu,wegova dr`avina je nesavjesna od ~asa kad mu je tu`badostavqena. Dr`avina je nesavjesna i kad je kona~nuodluku o tome donio drugi nadle`ni organ ili sud u ne-kom drugom postupku.

4. Za{tita dr`avine

Pravo na za{titu dr`avine

^lan 313.

(1) Dr`alac ima pravo na za{titu od samovlasnogsmetawa dr`avine.

(2) Pravo na za{titu dr`avine ostvaruje se u sudskompostupku ili putem samopomo}i.

(3) Dr`alac ima pravo da zahtijeva sudsku za{tituzbog smetawa dr`avine u roku od 30 dana od saznawa zasmetawe i po~inioca, a najkasnije od godine dana od da-na nastalog smetawa (parnica zbog smetawa dr`avine).

(4) Posjedovnom tu`bom dr`alac tra`i da se utvrdi~in smetawa dr`avine, naredi uspostavqawe stawa dr-`avine kakvo je bilo u ~asu smetawa dr`avine, te zabra-ni takvo ili sli~no smetawe ubudu}e.

(5) Sud pru`a za{titu prema posqedwem stawu dr`a-vine i nastalom smetawu, pri ~emu nemaju uticaja pravana dr`avinu, pravni osnov dr`avine i savjesnost dr`ao-ca.

(6) Dr`alac koji je dr`avinu stekao silom, potajnoili zloupotrebom povjerewa, ima tako|e pravo na za{ti-tu od smetawa dr`avine, osim prema licu od kojeg je natakav na~in do{ao do dr`avine, ako od nastalog smetawanisu protekli rokovi iz stava 3. ovog ~lana.

Trajnost dr`avine

^lan 314.

(1) Dr`avina traje dok traje dr`ao~eva fakti~kavlast u pogledu stvari. Dr`avina ne prestaje, niti seprekida, ako je smetwa ili propu{tawe izvr{avawa dr-`ao~eve vlasti bilo po svojoj prirodi samo privremenoi nezavisno od voqe dr`aoca.

(2) Smatra se da dr`avina nakon {to je ste~ena trajeneprekidno daqe, a ko tvrdi da je prestao ili da je bioprekinut, treba da doka`e da su nastupile okolnostizbog kojih je dr`avina prestala.

Samovlast

^lan 315.

(1) Samovlast je zabrawena. Bez obzira na to kakva jedr`avina, niko je nema pravo samovlasno smetati, ako ismatra da ima ja~e pravo na dr`avinu.

(2) Lice koje dr`aocu bez wegove voqe oduzme dr`a-vinu ili ga u dr`awu uznemirava, samovlasno je smetalowegovu dr`avinu.

(3) Lice od kojeg je dr`avina pribavqena silom, po-tajno ili zloupotrebom povjerewa ne smije samovlasnooduzeti tu dr`avinu nakon {to mu prestane pravo na za-{titu dr`avine.

(4) Nije samovlasno smetawe dr`avine ako je ~inoduzimawa ili smetawa dr`avine dopu{ten zakonom,odlukom suda ili drugog organa.

Samopomo}

^lan 316.

(1) Dr`alac ima pravo na samopomo} protiv onoga koga samovlasno ometa u dr`avini, pod uslovom da je opa-snost neposredna, da je samopomo} nu`na jer bi sudska za-{tita stigla prekasno i da je na~in wenog vr{ewa pri-mjeren konkretnoj opasnosti (dopu{tena samopomo}).

(2) Dopu{tena samopomo} smije se vr{iti u rokovi-ma u kojima se prema ovom zakonu mo`e podi}i tu`ba zaza{titu dr`avine.

(3) Dopu{tenom samopomo}i smije se umjesto dr`ao-ca poslu`iti pomo}nik u dr`avini.

(4) Dr`alac koji ostvari svoje pravo na za{titu dr-`avine putem samopomo}i, a nisu bile ispuwene pretpo-stavke iz stava 1. ovog ~lana, odgovara za {tetu koju jepri tome prouzrokovao.

Sudska za{tita dr`avine

^lan 317.

(1) Dr`alac kojem je dr`avina samovlasno smetanaovla{}en je svoju dr`avinu {tititi putem suda, zahtije-vaju}i da se utvrdi ~in smetawa dr`avine, naredi uspo-stava stawa dr`avine kakvo je bilo u ~asu smetawa, te za-brani takvo ili sli~no smetawe ubudu}e.

(2) Sud pru`a za{titu dr`avine u posebnom, hitnompostupku (postupku za smetawe dr`avine), prema posqed-wem stawu dr`avine i nastalom smetawu, bez obzira napravo na dr`avinu, pravni osnov dr`avine, po{tewe dr-`aoca, kao i bez obzira na to koliko bi smetawe dr`avi-ne bilo u javnom ili op{tem interesu.

(3) Pravo na preduzimawe posjedovne radwe smije seisticati i o wemu se smije raspravqati jedino u vezi sprigovorom da oduzimawe, odnosno smetawe dr`avinenije bilo samovlasno.

Za{tita posredne dr`avine

^lan 318.

(1) Posredni dr`alac je ovla{}en da tra`i za{titudr`avine prema tre}im licima i zahtijeva predaju dr`a-vine neposrednom dr`aocu.

(2) Ukoliko neposredni dr`alac ne mo`e ili ne `eliponovo preuzeti neposrednu dr`avinu koja mu je bila od-uzeta, posredni dr`alac mo`e za sebe zahtijevati preda-ju stvari.

Strana 34 - Broj 124 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota, 27. decembar 2008.

(3) Posredni dr`alac mo`e postaviti zahtjev za za-{titu posredne dr`avine od smetawa neposrednog dr`a-oca, samo ako za odlu~ivawe o tom zahtjevu nije nu`noraspravqawe o wihovom pravnom odnosu.

Za{tita sudr`avine^lan 319.

(1) Svaki sudr`alac je ovla{}en {tititi sudr`avi-nu putem suda od samovlasnog smetawa tre}eg lica, a oddrugih sudr`aoca jedino ako su ga potpuno iskqu~ili oddotada{we sudr`avine ili su mu bitno ograni~ilidotada{wi na~in izvr{avawa fakti~ke vlasti.

(2) Sudr`alac nije ovla{}en staviti zahtjev za za-{titu svoje sudr`avine od smetawa koje je po~inio wegovsudr`alac, ako bi za odlu~ivawe o tom zahtjevu bilo nu-`no raspravqati o wihovu pravnom odnosu.

Za{tita nasqedni~ke dr`avine^lan 320.

(1) Svaki zajedni~ki dr`alac ovla{}en je da {titinasqedni~ku dr`avinu koja je sa ostavioca pre{la nanasqednike od samovlasnog smetawa tre}eg lica, a odsmetawa drugih sunasqednika prema pravilima koja va-`e za za{titu sudr`avine.

(2) Kad objektom dr`avine upravqa izvr{ilac testa-menta ili staralac zaostav{tine na osnovu ovla{}ewa,ovla{}en je tra`iti za{titu dr`avine koja je sa ostavi-oca pre{la na nasqednika.

(3) Odredbom stava 2. ovog ~lana ne dira se u pravosvakog pojedinog nasqednika ili sunasqednika na za-{titu, ali s tim da mo`e zahtijevati vra}awe oduzetogjedino prema izvr{iocu oporuke, odnosno staraocu zao-stav{tine.

Za{tita prava na dr`avinu^lan 321.

Pravo na dr`avinu mo`e da se utvrdi i za{titi predsudom, nezavisno od trajawa i ishoda postupka za za{ti-tu dr`avine.

5. Prestanak dr`avine stvari i prava

Prestanak dr`avine stvari^lan 322.

(1) Dr`avina prestaje kada prestane dr`ao~eva fak-ti~ka vlast na stvari.

(2) Dr`avina stvari prestaje propa{}u stvari, kaddr`alac izgubi stvar, a nema izgleda da }e se opet na}i,kao i kad je dr`alac svojom voqom napustio stvar.

(3) Dr`avina prestaje ako je dr`avinu na stvari ste-klo lice kojem dr`alac nije predao stvar u neposrednudr`avinu, a koje nije wegov pomo}nik u dr`avini kao iu slu~aju kada mu je dr`avina oduzeta, a on u zakonskimrokovima nije ostvario za{titu svoje dr`avine.

(4) Dr`avina ne prestaje ukoliko je dr`avina bilaoduzeta, a dr`alac je ponovo uspostavio ili ishodioweno uspostavqawe slu`e}i se pravom na za{titu dr`a-vine.

(5) Dr`avina ne prestaje, niti se prekida, ako je dr-`alac privremeno sprije~en da vr{i fakti~ku vlast nastvari nezavisno od svoje voqe.

(6) Neprekidnost dr`avine se pretpostavqa.

Prestanak dr`avine prava^lan 323.

(1) Dr`avina prava prestaje u slu~aju propasti nepo-kretnosti koja sadr`i to pravo ili se dr`alac odrekaodr`avine prava.

(2) Dr`avina prava ne prestaje samim neizvr{a-vawem sadr`aja prava stvarne slu`benosti dok wegov dr-`alac mo`e izvr{avati ako to `eli.

(3) Dr`avina prava prestaje kad dr`alac poslu`nenepokretnosti prestane trpjeti da se i daqe izvr{ava sa-dr`aj prava slu`benosti na wegovoj nepokretnosti, od-

nosno prestane propu{tati {to je do tada propu{tao,ako dr`alac prava ne ostvari za{titu svoje dr`avine.

(4) Dr`avina prava stvarne slu`benosti prestajedotada{wem dr`aocu i zajedno s prestankom wegove dr-`avine nepokretnosti u ~iju ju je korist izvr{avao.

PETI DIO

I - PRELAZNE ODREDBE

1. Pretvarawe dru{tvene svojine

Pretvarawe prava kori{}ewa, upravqawa

ili raspolagawa

^lan 324.

(1) Ako posebnim zakonom nije odre|eno druga~ijepravo upravqawa, kori{}ewa ili raspolagawa kaoosnovno pravo na stvarima u dru{tvenoj, odnosno dr`av-noj svojini, koje do stupawa na snagu ovog zakona nije po-stalo svojina drugog lica, stupawem na snagu ovog zako-na pretvara se u pravo svojine wegovog dosada{weg nosi-oca, odnosno wegovog pravnog slijednika, ako stvari mo-gu biti predmet prava svojine.

(2) Za upise prava upravqawa, kori{}ewa ili raspo-lagawa na stvarima u dru{tvenoj, odnosno dr`avnoj svo-jini, koji su sprovedeni u zemqi{nim kwigama do stu-pawa na snagu ovog zakona, smatra se da su upisi pravasvojine, ako dru{tvena svojina nije pretvorena u svojinudrugog lica, koje ima pravo upisa svoga prava uzemqi{ne kwige.

(3) Pravo upravqawa, kori{}ewa ili raspolagawana stvari u dru{tvenoj, odnosno dr`avnoj svojini posta-lo je pretvarawem svojina pravnog slijednika dota-da{weg nosioca prava upravqawa, kori{}ewa iliraspolagawa na toj stvari, ako stvar mo`e biti predmetprava svojine, osim ako je po nekom pravnom osnovu po-stala svojina drugog lica, a posebnim zakonom nije odre-|eno druga~ije.

(4) Odredbe ovog zakona o pretvarawu pravaupravqawa, kori{}ewa ili raspolagawa stvarima udru{tvenoj, odnosno dr`avnoj svojini primjewuju se i napravne sqedbenike nosioca tih prava.

Pretvarawe prava kori{}ewa neizgra|enog

gra|evinskog zemqi{ta

^lan 325.

Prava kori{}ewa neizgra|enog gra|evinskogzemqi{ta u dru{tvenoj, odnosno dr`avnoj svojini, kojenije prestalo do stupawa na snagu ovog zakona, pretvarase stupawem na snagu u pravo svojine dotada{weg nosio-ca tog prava ili wegovog pravnog slijednika, a upis to-ga prava smatra se kao upis prava svojine, ako posebnimzakonom nije druga~ije ure|eno.

Presumpcije

^lan 326.

(1) Lice koje je u zemqi{nim kwigama upisano kaonosilac prava upravqawa, kori{}ewa ili raspolagawanepokretno{}u, odnosno prava kori{}ewa na neizgra|e-nom gra|evinskom zemqi{tu, smatra se vlasnikom nepo-kretnosti, ukoliko se ne doka`e suprotno i da dru{tve-na svojina nije pretvorena u svojinu drugog lica.

(2) Lice koje se ne mo`e osloniti na presumpciju izstava 1. ovog ~lana, ili koje dokazuje suprotno od we, do-kaza}e pravo svojine ako doka`e da je wegov pravni pret-hodnik stekao pravo upravqawa, kori{}ewa ili raspo-lagawa, odnosno pravo kori{}ewa gra|evinskogzemqi{ta u dru{tvenoj svojini, na vaqanom pravnomosnovu i uz ispuwewe svih ostalih uslova koji su se zasticawe toga prava zahtijevali u trenutku sticawa.

(3) U smislu ovog zakona, pod dr`avnom svojinomsmatraju se sve pokretne i nepokretne stvari iz dru{tve-ne svojine u pogledu kojih nije utvr|eno u ~ijoj su svoji-ni, odnosno ~iji je titular nepoznat, niti na wih djelu-je presumpcija svojine iz stava 1. ovog ~lana.

Subota, 27. decembar 2008. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 124 - Strana 35

Upis neukwi`enih prava na nepokretnostima^lan 327.

(1) Upis prava svojine na nepokretnostima koje je na-stalo pretvarawem dru{tvene svojine ili poti~e odprija{weg prava upravqawa, kori{}ewa ili raspola-gawa stvari u dru{tvenoj svojini sprove{}e se po pravi-lima zemqi{nokwi`nog prava, ako ovim zakonom nijedruga~ije propisano.

(2) Lica koja u zemqi{nim kwigama nisu upisana kaonosioci prava svojine ste~enog pretvarawem dru{tvenesvojine ili prava upravqawa, kori{}ewa ili raspola-gawa, a ne raspola`u vaqanom ispravom zazemqi{nokwi`ni upis prava svojine, odnosno drugihstvarnih prava na nepokretnostima, upisa}e pravo svo-jine na nepokretnost, odnosno drugih stvarnih prava uzemqi{nu kwigu na osnovu odluke suda, nakon {to doka-`u da su bili vankwi`ni nosioci takvog prava na nepo-kretnosti u dru{tvenoj svojini.

(3) Nad nepokretnostima na kojima su pravoupravqawa, kori{}ewa ili raspolagawa imala dru-{tvenopravna lica, ukwi`i}e se na osnovu odlukenadle`nog organa kao svojina Republike Srpske.

(4) Odredbe ovog zakona o sticawu prava ukwi`bomshodno se primjewuju i na sticawe prava svojine i drugihstvarnih prava upisom u kwigu polo`enih ugovora.

Upis svojine prija{wih vlasnika na gra|evinskomzemqi{tu

^lan 328.

(1) Upis prava svojine na nepokretnostima koje poti-~e od prija{wih prava kori{}ewa neizgra|enog gra|e-vinskog zemqi{ta u dru{tvenoj, odnosno dr`avnoj svoji-ni sprove{}e se po pravilima zemqi{nokwi`nog prava,ako ovim zakonom nije druga~ije propisano.

(2) Zemqi{nokwi`ni sud }e na zahtjev lica koje imapravni interes dopustiti brisawe dru{tvene, odnosnodr`avne svojine i prava kori{}ewa, i upisati pravosvojine u korist lica, koje je kao nosilac pravakori{}ewa bilo upisano u zemqi{noj kwizi.

(3) Zemqi{nokwi`ni sud }e brisati pravo dru{tve-ne svojine na neizgra|enom gra|evinskom zemqi{tu iupisati pravo svojine u korist prija{weg vlasnika, ko-ji u zemqi{nim kwigama nije upisan kao nosilac pravakori{}ewa tog gra|evinskog zemqi{ta. Brisawe i upis}e se izvr{iti na osnovu rje{ewa o oduzimawuzemqi{ta iz dr`avine prija{weg vlasnika ili korisni-ka i davawu zemqi{ta na kori{}ewe radi gra|ewa iliugovora o me|usobnim pravima i obavezama, sklopqenimu skladu s uslovima utvr|enim u rje{ewu o davawu nakori{}ewe gra|evinskog zemqi{ta.

(4) Zemqi{nokwi`ni sud }e dozvoliti upis pravasvojine u korist lica, koje u zemqi{nim kwigama nijeupisano kao nosilac prava kori{}ewa neizgra|enog gra-|evinskog zemqi{ta, a ne posjeduje isprave navedene ustavu 3. ovog ~lana, ako je pravosna`nom presudom stekloto pravo.

(5) Ako je pravo kori{}ewa preneseno na vi{e licauzastopno, upis }e se sprovesti u korist posqedweg nosi-oca tog prava na neizgra|enom gra|evinskom zemqi{tu,ako doka`e neprekinuti niz vankwi`nih sticawa odkwi`nog prednika do sebe.

(6) Lice koje tvrdi da je pravo kori{}ewa na neizgra-|enom gra|evinskom zemqi{tu u me|uvremenuvankwi`no prestalo, to dokazuje pred sudom kako bi sena osnovu sudske odluke izbrisalo to pravo, odnosnopravo svojine u koje se ono pretvorilo.

Brisawe starih hipoteka

^lan 329.

Sudovi po slu`benoj du`nosti bri{u hipoteke upi-sane u zemqi{ne kwige prije prenosa optere}ene nepo-kretnosti u dr`avnu svojinu.

2. Uspostavqawe pravnog jedinstva nepokretnosti

Jedinstvenost nepokretnosti

^lan 330.

(1) Ovim zakonom uspostavqa se pravno jedinstvozemqi{ta i zgrade ako na osnovu posebnog zakona nijeuspostavqeno.

(2) Vlasnik zgrade sti~e pravo svojine na gra|evin-skom zemqi{tu u dru{tvenoj, odnosno dr`avnoj svojini,koje pripada zgradi.

Pravno sjediwewe zemqi{ta i upisane zgrade

^lan 331.

(1) Ako do stupawa na snagu ovog zakona nijeuspostavqeno pravno jedinstvo zemqi{ta i zgrade po od-redbama posebnog zakona, vlasnik zgrade sti~e pravosvojine na zemqi{tu ispod zgrade i na onu povr{inu ko-ja je, po regulacionom planu ili planu parcelacije,namijewena da slu`i za redovnu upotrebu zgrade.

(2) Ako regulacionim planom ili planom parcelaci-je nije utvr|ena povr{ina zemqi{ta koje je potrebno zaredovnu upotrebu zgrade, tu povr{inu utvr|uje nadle`niorgan uprave za imovinskopravne poslove, uz prethodnomi{qewe op{tinskog organa uprave nadle`nog za po-slove urbanizma.

(3) Na zemqi{tu iz stava 1. ovog ~lana ne}e se uspo-staviti pravno jedinstvo zemqi{ta i zgrade prijeokon~awa postupka revizije u skladu sa Zakonom o gra|e-vinskom zemqi{tu Republike Srpske.

Pravno sjediwewe zemqi{ta i neupisane zgrade^lan 332.

(1) Ako na zemqi{tu u dr`avnoj svojini postoji zgra-da koja nije upisana u zemqi{noj kwizi, iako je upisanozemqi{te na kome je izgra|ena, vlasnik zgrade sti~e pra-vo svojine na zemqi{tu po odredbama iz ~lana 331. ovogzakona.

(2) Ako je do stupawa na snagu ovog zakona, nazemqi{tu u dr`avnoj svojini upisano privremeno pravokori{}ewa, pravo kori{}ewa radi gra|ewa, prvenstve-no pravo kori{}ewa radi gra|ewa ili trajno pravokori{}ewa u korist vlasnika na wemu izgra|ene zgrade,na wegov zahtjev, nadle`ni sud }e odrediti upis pravasvojine u zemqi{noj kwizi u wegovu korist na cijelojnepokretnosti.

(3) Ako na zemqi{tu u dru{tvenoj svojini postojizgrada, ali na wemu nije upisano pravo kori{}ewa vla-snika zgrade, nadle`ni sud }e na zahtjev vlasnika zgradeodrediti upis prava svojine na nepokretnosti iz ~lana331. ovog zakona, ako ispuwava uslove propisane poseb-nim zakonom.

(4) Ako je do stupawa na snagu ovog zakona nazemqi{tu u dru{tvenom svojini izgra|ena zgrada, alizemqi{te na kome je izgra|ena nije upisano u zemqi{nukwigu, vlasnik te zgrade sti~e pravo svojine nepokretno-sti iz ~lana 331. po odredbama o sticawu prava na nepo-kretnostima koje nisu upisane u zemqi{ne kwige.

Pravno sjediwewe nepokretnosti i pretvarawe pravaupravqawa, kori{}ewa ili raspolagawa

^lan 333.

Ako stupawem na snagu ovog zakona pravo upravqawa,pravo kori{}ewa ili pravo raspolagawa zgradom u dru-{tvenoj svojini pripada licu razli~itom od onog kojemje pripadalo pravo upravqawa, pravo kori{}ewa ilipravo raspolagawa zemqi{tem, pravo svojine nepokret-nosti iz ~lana 332. ovog zakona sti~e vlasnik zgrade le-galizacijom zgrade.

Uspostavqawe jedinstva nepokretnosti i posebnih

dijelova zgrade^lan 334.

(1) Svojina na posebnom dijelu zgrade (eta`na svoji-na), kao i pravo raspolagawa na posebnom dijelu zgrade u

Strana 36 - Broj 124 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota, 27. decembar 2008.

dru{tvenoj, odnosno dr`avnoj svojini, koji do stupawana snagu ovog zakona nije pretvoreno u pravo svojine,stupawem na snagu ovog zakona postaje svojina posebnogdijela nepokretnosti po odredbama ovog zakona.

(2) Svojina posebnog dijela nepokretnosti se neodvo-jivo povezuje s odre|enim suvlasni~kim dijelom cijelenepokretnosti, koju ~ine zgrada i zemqi{te iz ~lana343. ovog zakona, odnosno zgrada i zemqi{te, na koje su,do stupawa na snagu ovog zakona, imali zajedni~ku svoji-nu vlasnici posebnih dijelova zgrade.

(3) Svojina odre|enog posebnog dijela nepokretnostiupisuje se u zemqi{noj kwizi uz odgovaraju}u primjenuodredaba ovog zakona za uspostavqawe svojine na poseb-nom dijelu nepokretnosti, s tim da se ve} sprovedeniupisi prava svojine na posebnom dijelu zgrade, odnosnoupisi prava raspolagawa na posebnom dijelu zgrade u dr-`avnoj svojini smatraju upisima prava svojine posebnogdijela nepokretnosti.

(4) Ukoliko se kwiga polo`enih ugovora ne vodi kodzemqi{nokwi`ne kancelarije, nadle`ni organ koji vo-di tu kwigu du`an je u roku od {est mjeseci nakon stu-pawa na snagu ovog zakona dostaviti izvornike polo`e-nih ugovora zemqi{nokwi`noj kancelariji nadle`nogsuda.

(5) Na polo`ene isprave za sticawe prava svojine naposebnom dijelu nepokretnosti primjewuju se odredbe iz~lana 85. ovog zakona.

(6) Tro{kove upisa prava svojine na posebnim dije-lovima zgrade snose eta`ni vlasnici srazmjerno vrijed-nosti (korisna povr{ina) stana ili druge samostalneprostorije u odnosu na cijelu zgradu.

(7) Vlada Republike Srpske }e donijeti podzakonskiakt kojim }e utvrditi uslove pod kojima Republika Srp-ska snosi tro{kove upisa eta`ne svojine u zemqi{nekwige.

Posebni dijelovi nastali prenamjenom, nadzi|ivawem,

pregradwom ili dogradwom

^lan 335.

(1) Lice koje je do stupawa na snagu ovog zakona naosnovu odobrewa nadle`nog organa o svome tro{ku spro-velo prenamjenu zajedni~kih prostorija u zgradi u dr-`avnoj svojini u stan ili drugu samostalnu prostoriju,steklo je time pravo svojine prenamijewenih prostorijakao posebnog dijela nepokretnosti, zajedno s odgovaraju-}im suvlasni~kim dijelom cijele nepokretnosti.

(2) Odredba stava 1. ovog ~lana primjewuje se nanadzi|ivawe, dogradwu i pregradwu nepokretnosti izvr-{enih o svom tro{ku do stupawa na snagu ovog zakona, naosnovu odobrewa nadle`nog organa.

(3) Ako je do stupawa na snagu ovog zakona sprovede-na prenamjena, nadzi|ivawe, pregradwa ili dogradwaprema st. 1. i 2. ovog ~lana, nadle`ni }e sud na zahtjev za-interesovanog lica odrediti upis u zemqi{noj kwiziprava svojine na posebnom dijelu nepokretnosti iz ~la-na 331. ovog zakona na osnovu sudske odluke, odnosno naosnovu sporazuma svih suvlasnika nepokretnosti, kojomse priznaje sticawe svojine posebnog dijela nepokretno-sti i sporazumno odre|uje veli~ina odgovaraju}eg suvla-sni~koga dijela.

Pripaci posebnog dijela nastali prenamjenom,

nadzi|ivawem, pregradwom ili dogradwom

^lan 336.

(1) Licu koje je do stupawa na snagu ovog zakona pri-bavilo odobrewe nadle`nog organa i o svome tro{kusprovelo u skladu s odobrewem prenamjenu zajedni~kihprostorija u dr`avnoj svojini u dio koji bi slu`io samowegovom posebnom dijelu nepokretnosti, pravo svojineposebnoga dijela obuhvata i taj dio, osim ako po odred-bama ovog zakona ne mo`e biti pripadak tog posebnogdijela.

(2) Odredba stava 1. ovog zakona se primjewuje nanadzi|ivawe, dogradwe i prigradwe nepokretnosti ura-|ene o svom tro{ku do stupawa na snagu ovog zakona, naosnovu odobrewa nadle`nog organa.

3. Izvr{avawe ovla{}ewa u pogledu cijele nepokretnosti u prelaznom periodu

Uop{teno

^lan 337.

(1) Na me|usobne odnose suvlasnika primjewuju se od-redbe ovog zakona o eta`noj svojini, ukoliko ovi odnosinisu ure|eni drugim propisima.

(2) U slu~aju da ovaj zakon sadr`i druga~ija rje{ewau odnosu na druge propise, primjewuju se odredbe ovog za-kona.

Me|usuvlasni~ki ugovor

^lan 338.

(1) Me|usobni odnosi eta`nih vlasnika kao suvla-snika u pogledu upravqawa i kori{}ewa nepokretnostiutvr|uju se ugovorom, koji mora biti zakqu~en u pisanomobliku (me|usuvlasni~ki ugovor).

(2) Ugovor iz stava 1. ovog ~lana sadr`i podatke o:

a) veli~ini suvlasni~kih dijelova nepokretnosti,

b) uslovima i na~inu upravqawa nepokretno{}u,

v) detaqnim podacima o licu koja }e upravqati ne-pokretno{}u,

g) obimu poslova koje }e obavqati to lice i odgovor-nosti za obavqawe poslova,

d) uslovima i na~inu prikupqawa i raspolagawasredstvima zajedni~ke rezerve,

|) imenu suvlasnika ovla{}enog za predstavqawe izastupawe suvlasnika prema upravniku, odnosno tre}imlicima i granice wegovih ovla{}ewa,

e) uslovima i na~inu kori{}ewa zajedni~kih prosto-rija, ukqu~uju}i i stan namijewen za ku}epaziteqa zgra-de, te ure|aja i zemqi{ta, koje pripadaju odre|enoj nepo-kretnosti.

(3) Odluke koje proizlaze iz me|usuvlasni~kog ugovo-ra obavezuju sve suvlasnike ako su ugovor sklopili suvla-snici ~iji suvlasni~ki dijelovi ~ine vi{e od polovinevrijednosti svih posebnih dijelova nepokretnosti.

(4) Odredbe me|usuvlasni~kog ugovora imaju dejstvo iprema suvlasniku koji je to pravo stekao nakon sklapawame|usuvlasni~kog ugovora.

(5) Suvlasnici su du`ni zakqu~iti me|usuvlasni~kiugovor u roku od godine dana od dana stupawa na snaguovog zakona.

Ugovor o zajedni~kim dijelovima

^lan 339.

Ako se u jednoj nepokretnosti nalaze zajedni~ki dije-lovi i ure|aji koji koriste i drugim nepokretnostima(krov, oluci, fasada, konstruktivni zidovi, kotlovnica idrugo), odnosno ku}epaziteqev stan koji pripada i drugimnepokretnostima, suvlasnici tih nepokretnosti }e sklo-piti ugovor o upravqawu i kori{}ewu tih zajedni~kihdijelova i ure|aja, odnosno ku}epaziteqevog stana u rokuod godine dana od dana stupawa na snagu ovog zakona.

Upravnik^lan 340.

(1) Suvlasnici nepokretnosti du`ni su posloveupravqawa nepokretno{}u povjeriti upravniku u skladus ugovorom koji s wim zakqu~uju u roku od godinu dana oddana stupawa na snagu ovog zakona.

(2) Prava i du`nosti upravnika u pogleduupravqawa nepokretno{}u odre|ene su odredbama ovogzakona koje se odnose na svojinu posebnog dijela nepo-kretnosti.

Subota, 27. decembar 2008. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 124 - Strana 37

Hitne i nu`ne popravke

^lan 341.

(1) Ako suvlasnici ne zakqu~e ugovor s upravnikomiz ~lana 340. ovog zakona, nadle`ni organ jedinice lo-kalne samouprave }e odrediti fizi~ko ili pravno liceza obavqawe hitnih popravki na toj nepokretnosti.

(2) Hitnim popravkama smatraju se radovi koji sejavqaju iznenada i kojim se spre~avaju {tetne posqediceza `ivot i zdravqe qudi, kao i ve}a o{te}ewa nepokret-nosti.

(3) Kad zbog o{te}ewa zajedni~kih dijelova i ure|ajanepokretnosti postoji opasnost za `ivot i zdravqequdi, nadle`ni organ naredi}e upravniku nepokretno-sti, odnosno suvlasnicima ako nemaju upravnika,izvr{ewe nu`nih popravki.

(4) Radi osiguravawa naplate tro{kova popravki izstava 3. ovog ~lana, naru~ilac izvr{ewa popravki imapravo upisa hipoteke na stan, odnosno drugi posebni dionepokretnosti onih suvlasnika, koji nisu podmirilitro{kove popravke.

Prinudna uprava

^lan 342.

(1) Ako suvlasnici nisu osigurali upravqawe nepo-kretno{}u u roku od godinu dana od dana stupawa na sna-gu ovog zakona, nadle`ni organ jedinice lokalne samou-prave }e odrediti fizi~ko ili pravno lice koje }eobavqati poslove uprave tom nepokretno{}u (prinudniupravnik).

(2) Prinudni upravnik ima sva ovla{}ewa upravni-ka nepokretno{}u propisana ovim zakonom.

4. Stvarne slu`benosti na gra|evinskom zemqi{tu

^lan 343.

(1) Stvarne slu`benosti na gra|evinskom zemqi{tui na gra|evinama koje su podignute na tom zemqi{tuustanovqavaju se odlukom suda u vanparni~nom postupkuu skladu sa regulacionim planom ili planom parcelaci-je.

(2) Do dono{ewa planova iz prethodnog stava, stvar-ne slu`benosti ustanovqava sud u vanparni~nom postup-ku po prethodno pribavqenom mi{qewu organa nadle-`nog za poslove urbanizma i prostornog ure|ewa.

II - ZAVR[NE ODREDBE

Dejstvo zakona

^lan 344.

(1) Na sticawe, promjenu, pravno dejstvo i prestanakstvarnih prava stupawem na snagu ovog zakona primjewu-ju se odredbe ovog zakona, ako posebnim zakonom nijedruk~ije odre|eno.

(2) Na sticawe, promjenu, pravno dejstvo i prestanakstvarnih prava do stupawa na snagu ovog zakona primje-wuju se propisi koji su va`ili u trenutku sticawa, pro-mjene i prestanka prava i wihovih pravnih dejstava.

(3) Na rokove za sticawe i prestanak stvarnih pravakoji su po~eli te}i prije stupawa na snagu ovog zakona,primjewuju se odredbe do tada va`e}ih propisa.

(4) U rok za sticawe odr`aja nepokretnosti, koje suna dan stupawa na snagu ovog zakona bile u dru{tvenoj,odnosno dr`avnoj svojini, kao i za sticawe stvarnihprava na tim nepokretnostima odr`ajem, ne ra~una sevrijeme dr`awa dok su na snazi bili propisi, koji suizri~ito iskqu~ivali odr`aj.

Tok rokova za brisovne tu`be^lan 345.

Rokovi za podizawe brisovne tu`be prema ovom zako-nu teku od dana stupawa na snagu ovog zakona.

Obaveza ukwi`be stvarnih prava^lan 346.

(1) Vankwi`ni nosioci stvarnih prava mogu u rokuod tri godine pokrenuti postupak za upis stvarnih pra-va u pogledu nepokretnosti i svih promjena na wima uzemqi{nu kwigu.

(2) Nadle`no pravobranila{tvo du`no je u roku odtri godine od dana stupawa na snagu ovog zakona pokre-nuti postupke za upis stvarnih prava na nepokretnosti-ma, kojih je nosilac Republika, odnosno jedinica lokal-ne samouprave, kao i upis javnih i op{tih dobara.

(3) Za{tita povjerewa u istinitost i potpunostzemqi{nih kwiga odre|ena ovim zakonom ne}e se pri-mjewivati u korist sticawa do kojih do|e unutar roka odtri godine od dana stupawa na snagu ovog zakona, ako sewime sti~e nepokretnost na kojoj je bila upisana dru-{tvena svojina, a nije brisana prije stupawa na snaguovog zakona.

Ste~ena prava^lan 347.

(1) Stupawe na snagu ovog zakona nema uticaja na po-stoje}e odnose vlasnika, odnosno suvlasnika stvari, telica koja su na vaqanom pravnom osnovu i na vaqani na-~in stekla prava u pogledu tih stvari.

(2) Prava na nepokretnostima, upisana u zemqi{nekwige, zadr`avaju svoj prvenstveni red i nakon pret-varawa dru{tvene svojine i uspostavqawa jedinstva ne-pokretnosti.

Raspolagawe nepokretnostima u svojini Republike i jedinica lokalne samouprave

^lan 348.

(1) Nepokretnostima u svojini Republike i jedinicalokalne samouprave, kao i sa pravom gra|ewa mo`e seraspolagati samo na osnovu javnog konkursa i uz naknaduutvr|enu po tr`i{noj cijeni, ako posebnim zakonom ni-je druga~ije odre|eno.

(2) Pravilnik o postupku javnog konkursa iz stava 1.ovog ~lana donije}e ministar nadle`an za poslovegra|ewa u roku od tri mjeseca od stupawa na snagu ovogzakona.

(3) Prodaja, odnosno optere}ewe pravom gra|ewa ne-pokretnosti u svojini Republike i jedinica lokalne sa-mouprave se izuzetno mo`e izvr{iti neposrednom pogod-bom za potrebe izgradwe:

a) vojnih objekata i objekata za potrebe republi~kihorgana i radi obavqawa wihovih nadle`nosti,

b) objekata za potrebe stranih diplomatskih i konzu-larnih predstavni{tava, wihovih organizacija i speci-jalizovanih agencija, kao i organizacija i specijalizo-vanih agencija Ujediwenih nacija,

v) objekata komunalne infrastrukture,

g) objekata vjerskih zajednica,

d) radi oblikovawa gra|evinske ~estice.

(4) Dopu{tena je i neposredna zamjena nepokretnostiu svojini Republike i jedinica lokalne samouprave zanepokretnosti pribli`no iste vrijednosti u svojinidrugog lica.

(5) Pravni poslovi zakqu~eni suprotno odredbamaovog ~lana ni{tavni su.

(6) Odredbe stava 1. ovog ~lana ne odnose se na prav-ne poslove koje me|usobno zakqu~uju Republika i jedini-ce lokalne samouprave, ako je to u interesu i ciqu op-{teg i socijalnog napretka wenih gra|ana.

Promet i raspolagawe nepokretnostima u svojini Republike

^lan 349.

(1) Na promet i raspolagawe nepokretnostima u svo-jini Republike do dono{ewa posebnih propisa, pri-mjewiva}e se odredbe ovog zakona, Zakona o privremenoj

Strana 38 - Broj 124 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota, 27. decembar 2008.

zabrani raspolagawa dr`avnom imovinom RepublikeSrpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, br. 32/05,32/06, 100/06, 44/07, 86/07), Zakona o zemqi{nim kwigamaRepublike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srp-ske”, broj 74/02), Sporazuma o pitawima sukcesije (“Slu-`beni glasnik BiH” /dodatak - Me|unarodni ugovori/br. 10/01 i 41/01), Odluke o sprovo|ewu Aneksa “G” Spo-razuma o pitawima sukcesije na teritoriji BiH (“Slu-`beni glasnik BiH”, broj 2/04), Odluke o obavezi za{ti-te dr`avne imovine, finansijskih potra`ivawa i dugov-awa pravnih lica iz BiH u drugim dr`avama biv{eSFRJ (“Slu`beni glasnik BiH”, broj 2/04), me|udr`av-nih ugovora o rje{avawu imovinsko-pravnih odnosaizme|u dr`ava nastalih raspadom biv{e SFRJ, te drugihpropisa.

(2) Postupak za prodaju nepokretnosti u dr`avnojsvojini putem javnog konkursa se vodi u skladu sa propi-sima iz stava 1. ovog ~lana, te posebnim propisima kojiure|uju postupawe nadle`nih organa za promet i raspo-lagawe nepokretnostima u dr`avnoj svojini.

(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana primjewuju se i nanepokretnosti koje se nalaze u imovini pravnih lica umje{ovitoj svojini.

Poqoprivredno i drugo zemqi{te, zgrade,

stanovi i poslovni prostori

^lan 350.

Poqoprivredna i druga zemqi{ta, zgrade, stanovi iposlovne prostorije kao posebni dijelovi zgrada u dru-{tvenoj, odnosno dr`avnoj svojini ne mogu biti predmetprenosa, otu|ivawa, zamjewivawa i drugog oblika raspo-lagawa ako su pribavqeni u dru{tvenu svojinu na osno-vu:

a) Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji (“Slu-`beni list DFJ”, broj 64/45, “Slu`beni list FNRJ”, br.16/46, 24/46, 99/46, 101/47, 105/48, 4/51 i 19/51 i “Slu`be-ni list SRBiH”, broj 41/67),

b) Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji u NR-BiH (“Slu`beni list NRBiH”, br. 2/46, 18/46, 20/47, 29/47i 14/51 i “Slu`beni list SRBiH”, broj 41/67),

v) Zakona o poqoprivrednom zemqi{nom fondu dru-{tvene svojine i dodjeqivawu zemqe poqoprivrednimorganizacijama (“Slu`beni list FNRJ”, broj 23/53 i“Slu`beni list SFRJ”, broj 10/65),

g) Zakona o postupawu sa imovinom koju su sopstveni-ci morali napustiti u toku okupacije i imovinom kojaim je oduzeta od strane okupatora i wegovih pomaga~a(“Slu`beni list DFJ”, br. 36/45 i 52/45 i “Slu`benilist FNRJ”, br. 64/46, 104/46, 88/47, 99/48 i 77/49),

d) Zakona o nacionalizaciji privatnih privrednihpreduze}a (“Slu`beni list FNRJ”, br. 98/46, 99/46, 35/48,68/48 i 27/53),

|) Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i gra|e-vinskog zemqi{ta (“Slu`beni list FNRJ”, br. 52/58,3/59, 24/61 i 1/63),

e) Osnovnog zakona o eksproprijaciji (“Slu`benilist FNRJ”, broj 28/47), ako raniji sopstvenici nisu naime naknade dobili druge nepokretnosti,

`) Osnovnog zakona o postupawu sa eksproprisanim ikonfiskovanim {umskim posjedima (“Slu`beni listFNRJ”, br. 61/46, 88/47, 106/49 i 4/51),

z) Zakona o prelazu u dr`avnu svojinu neprijateqskeimovine i sekvestraciji nad imovinom odsutnih lica(“Slu`beni list FNRJ”, br. 63/46 i 105/46),

i) Zakona o prometu zemqi{ta i zgrada (“Slu`benilist SFRJ”, br. 43/65, 67/65 i 17/69),

j) Zakona o pravu svojine na poslovnim zgradama i po-slovnim prostorijama (“Slu`beni list SFRJ”, br. 23/79i 26/86),

k) Zakona o konfiskaciji imovine i o izvr{ewu kon-fiskacije (“Slu`beni list FNRJ”, broj 40/45),

l) Zakona o potvrdi i izmjenama i dopunama Zakona okonfiskaciji imovine i o izvr{ewu konfiskacije(“Slu`beni list FNRJ”, broj 61/46) i

q) Zakona o iskori{}avawu poqoprivrednogzemqi{ta (“Slu`beni list FNRJ”, broj 43/59).

Zabrana tereta i dugoro~nog zakupa

^lan 351.

(1) Zabrawuje se ustanovqavawe tereta i davawe u du-goro~ni zakup na nepokretnostima na koje se odnose zako-ni iz ~lana 350. ovog zakona.

(2) Zabrana davawa u dugoro~ni zakup, kao i zakup naodre|eno vrijeme ne}e se primjewivati kada se zgrade,stanovi ili poslovne prostorije kao posebni dijelovizgrada u dru{tvenoj, odnosno dr`avnoj svojini daju u za-kup stranim dr`avama za potrebe wihovih diplomatskihi konzularnih predstavni{tava, wihovih organizacijai specijalizovanih agencija, kao i organizacija i speci-jalizovanih agencija Organizacije ujediwenih nacija,kao i organa Evropske unije.

Nepokretnosti pribavqene u dr`avnu, odnosno

dru{tvenu svojinu

^lan 352.

(1) Odredbe iz ~l. 350. i 351. ovog zakona primjewujuse i na nepokretnosti koje su na osnovu odluke dr`avnogorgana, a bez pravnog osnova i naknade pribavqene u dru-{tvenu, odnosno dr`avnu svojinu, kao i na nepokretno-sti koje su na osnovu ugovora o poklonu pribavqene udru{tvenu, odnosno dr`avnu svojinu, a taj ugovor jezakqu~en pod prinudom.

(2) Odredbe iz ~l. 350. i 351. ovog zakona primjewujuse i na nepokretnosti koje su pribavqene ili izgra|enesredstvima buxeta dru{tveno-politi~kih zajednica,sredstvima za finansirawe zajedni~kih potreba, ilisredstvima samodoprinosa.

(3) Nepokretnosti ~ije pribavqawe ili izgradwa sufinansirani sredstvima iz stava 2. ovog ~lana, a dijelomiz drugih sredstava dru{tvenopravnih lica, mogu biti uprometu tek kada se utvrde susvojinski dijelovi.

Vrijeme primjene

^lan 353.

Odredbe ~l. 350, 351. i 352. ovog zakona }e se pri-mjewivati do isteka roka za podno{ewe zahtjeva za po-vrat ili naknadu u skladu sa posebnim propisima koji }eurediti pitawa reprivatizacije, denacionalizacije irestitucije.

Izuzimawe od primjene

^lan 354.

Od zabrane iz ~l. 350, 351. i 352. ovog zakona izuzimase nepokretnost u dru{tvenoj, odnosno dr`avnoj svojinikoju su dru{tvenopravna lica stekla kupovinom ili dru-gim teretnim pravnim poslom, gra|ewem, odnosno koja jeste~ena eksproprijacijom za koju je data druga nepokret-nost ili je pla}ena pravi~na naknada prema tada va`e-}im zakonima, bez obzira {to je prethodnik ovog dru-{tvenopravnog lica stekao nepokretnost na osnovu zako-na u smislu odredaba ~l. 350, 351. i 352. ovog zakona.

Prestanak va`ewa zakona

^lan 355.

(1) Po~etkom primjene ovog zakona prestaje primjenasqede}ih zakona u Republici Srpskoj:

a) Zakon o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima(“Slu`beni list SFRJ”, br. 6/80 i 36/90 i “Slu`beniglasnik Republike Srpske”, broj 38/03),

b) Zakon o svojini na dijelovima zgrada (“Slu`benilist SRBiH”, br. 35/77, 38/78 i 22/84),

v) Zakon o nadzi|ivawu zgrada i pretvarawu zajed-ni~kih prostorija u stanove u zgradama u dru{tvenojsvojini (“Slu`beni list SRBiH”, broj 32/87),

Subota, 27. decembar 2008. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 124 - Strana 39

g) Zakon o prometu nepokretnosti, (“Slu`beni listSRBiH”, br. 38/78, 29/80, 4/89, 22/91, 21/92, 13/94),

d) Zakon o pravu svojine na poslovnim zgradama i po-slovnim prostorijama (“Slu`beni list SRBiH”, br.23/79 i 26/86),

|) Zakon o ukwi`ewu nepokretnosti u dru{tvenojsvojini (“Slu`beni list SR BiH”, broj 28/77),

e) Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji (“Slu-`beni list NRBiH”, br. 2/46, 18/46, 20/47, 37/49, 14/51 i41/67),

`) Zakon o postupku ukidawa zajedni~kog prava svo-jine na biv{im kmetskim seli{tima (“Slu`beni list SRBiH”, broj 22/73),

z) Zakon o pravima i du`nostima republi~kih orga-na u kori{}ewu sredstava u dru{tvenoj svojini (“Slu-`beni list SRBiH”, br. 33/81 i 29/90),

i) Zakon o komasaciji (“Slu`beni list SRBiH”, broj24/85),

j) Zakon o arondaciji (“Slu`beni list SRBiH”, broj6/78),

k) ~l. 172. i 173. Zakona o vanparni~nom postupku(“Slu`beni glasnik SRBiH”, broj 10/89 i “Slu`beniglasnik Republike Srpske”, broj 74/05).

(2) Stupawem na snagu ovog zakona prestaje da va`iZakon o uzurpaciji (“Slu`beni glasnik Republike Srp-ske”, broj 70/06).

(3) Propisi o gra|evinskom zemqi{tu }e se usaglasi-ti s odredbama ovog zakona u roku od tri mjeseca od danapo~etka primjene ovog zakona.

Zapo~eti postupci

^lan 356.

Postupci o sticawu, za{titi i prestanku prava svo-jine i drugih stvarnih prava zapo~eti na osnovu propi-sa koji su bili na snazi do dana stupawa na snagu ovog za-kona okon~a}e se po odredbama tih propisa.

Stupawe na snagu

^lan 357.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od danaobjavqivawa u “Slu`benom glasniku Republike Srpske”,a po~e}e se primjewivati dana 1. jula 2009. godine.

Broj: 01-1877/08 Predsjednik25. novembra 2008. godine Narodne skup{tine,Bawa Luka Mr Igor Radoji~i}, s.r.

2361

Na osnovu ~lana 70. stav 1. ta~ka 2. Ustava RepublikeSrpske, ~lana 183. i ~lana 188. st. 1. i 2. Poslovnika Na-rodne skup{tine Republike Srpske - Pre~i{}eni tekst(“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 79/07), a na-kon razmatrawa Prijedloga zakona o stvarnim pravima,Narodna skup{tina Republike Srpske, na Dvadeset i pe-toj sjednici, odr`anoj 25. novembra 2008. godine, donije-la je s q e d e } i

Z A K Q U ^ A K

1. Narodna skup{tina Republike Srpske obavezujeVladu Republike Srpske da, zbog zna~aja materije koja sereguli{e Zakonom o stvarnim pravima, nakon jedne godi-ne od po~etka primjene Zakona, podnese Narodnoj skup-{tini Republike Srpske izvje{taj o efektima primjeneZakona.

2. Ovaj zakqu~ak stupa na snagu narednog dana od da-na objavqivawa u “Slu`benom glasniku Republike Srp-ske”.

Broj: 01-1878/08 Predsjednik25. novembra 2008. godine Narodne skup{tine,Bawa Luka Mr Igor Radoji~i}, s.r.

Konkurencijski savjet Bosne i Hercegovine

Na osnovu ~lana 42. ta~ka g), a u vezi sa ~lanom 4. stav (1)ta~ka b) Zakona o konkurenciji (“Slu`beni glasnik BiH”, br.48/05 i 76/07), u postupku pokrenutom po Zahtjevu, broj: 01-01-26-48-II/07, od 26. decembra 2007. godine, podnesenom od straneUdru`ewa predstavnika me|unarodnih proizvo|a~a lijekova uBosni i Hercegovini, zastupanog po advokatu Selimovi} Almi-ru, Mar{ala Tita 29, 71 000 Sarajevo, protiv Vlade KantonaSarajevo, Reisa Xemaludina ^au{evi}a 1, 71 000 Sarajevo, Kon-kurencijski savjet, na 74. (sedamdeset i ~etvrtoj) sjednici, odr-`anoj 22. oktobra 2008. godine, d o n i o j e

R J E [ E W E

1. Utvr|uje se da Vlada Kantona Sarajevo ~lanom 20. Odlukeo listi lijekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava Za-voda zdravstvenog osigurawa Kantona Sarajevo, kao i na~inuwihovog propisivawa i izdavawa (“Slu`bene novine KantonaSarajevo”, broj 2/08) spre~ava, ograni~ava i naru{ava tr`i{nukonkurenciju na tr`i{tu izdavawa lijekova na recept koji senalaze na Listi lijekova osiguranim licima na teret nov~anihsredstava Zavoda zdravstvenog osigurawa Kantona Sarajevo napodru~ju Kantona Sarajevo, u smislu ~lana 4. stav (1) ta~ka b)Zakona o konkurenciji.

2. Nala`e se Vladi Kantona Sarajevo da u vremenskom rokuod 3 (tri) mjeseca izmijeni ~lan 20. Odluke iz ta~ke 1. ovogrje{ewa na na~in da Komisija za lijekove u predvi|enim roko-vima mo`e vr{iti zamjenu lijekova inostranih proizvo|a~a ko-ji se nalaze na Listi lijekova koji se propisuju i izdaju na teretsredstava obaveznog zdravstvenog osigurawa na podru~ju Kanto-na Sarajevo pod istim uslovima i kriterijumima utvr|enim zaizbor proizvo|a~a lijeka koji se uvr{tava na Listu lijekova.

3. Nala`e se Vladi Kantona Sarajevo da u ostavqenom vre-menskom roku dostavi dokaze o izvr{ewu obaveze iz ta~ke 2.ovog rje{ewa Konkurencijskom savjetu.

4. Ovo rje{ewe je kona~no i bi}e objavqeno u “Slu`benomglasniku BiH”, slu`benim glasnicima entiteta i Br~ko Di-strikta Bosne i Hercegovine.

O b r a z l o ` e w e

Konkurencijski savjet je 26. decembra 2007. godine, pod bro-jem: 01-01-26-48-II/07, zaprimio Zahtjev za pokretawe postupka,podnesen od strane Udru`ewa predstavnika me|unarodnih pro-izvo|a~a lijekova u Bosni i Hercegovini (u daqem tekstu:Udru`ewe ili Podnosilac zahtjeva), koje zastupa advokat Seli-movi} Almir, Mar{ala Tita 29, 71 000 Sarajevo, protiv VladeKantona Sarajevo, Reisa Xemaludina ^au{evi}a 1, 71 000 Sara-jevo, zbog utvr|ivawa usagla{enosti Odluke o Listi lijekovakoji se propisuju i izdaju na teret sredstava Zavoda zdravstve-nog osigurawa Kantona Sarajevo, kao i na~inu wihovog propi-sivawa i izdavawa, broj: 02-05-7141/17/02, od 4. aprila 2002. go-dine (“Slu`bene novine Kantona Sarajevo”, broj 13/02, u daqemtekstu: Odluka), sa Zakonom o konkurenciji (u daqem tekstu: Za-kon).

Uvidom u dostavqeni Zahtjev i prilo`enu dokumentacijuKonkurencijski savjet je utvrdio da isti nije kompletan, te jetra`io dopunu Zahtjeva dopisima broj: 01-01-26-048-1-II/07, od 4.januara 2008. godine, broj: 01-01-26-048-5-II/07, od 21. februara2008. godine i broj: 01-01-26-048-7-II/07, od 13. marta 2008. godi-ne.

Tra`ene podatke Podnosilac zahtjeva dostavio je dopisimazaprimqenim pod brojem: 01-01-26-048-4-II/07, od 5. februara2008. godine, brojem: 01-01-26-048-6-II/07, od 29. februra 2008. go-dine i brojem: 01-01-26-048-8-II/07, od 24. marta 2008. godine.

U skladu sa ~lanom 31. stav (2) Zakona, Konkurencijski sa-vjet je na zahtjev Podnosioca zahtjeva, koji je zaprimqen 16. ja-nuara 2008. godine, pod brojem: 01-01-26-048-2-II/07, dopisombroj: 01-01-26-048-3-II/07, od 16. januara 2008. godine, odobrioprodu`ewe roka za dopunu i kompletirawe Zahtjeva.

Nakon dostavqawa tra`enih podataka Konkurencijski sa-vjet je utvrdio da je Zahtjev kompletan u skladu sa ~lanom 28.stav (1) Zakona, te 7. maja 2008. godine, pod brojem: 01-01-26-048-9-II/07, Podnosiocu zahtjeva izdao Potvrdu o prijemu komplet-nog i urednog zahtjeva u skladu sa ~lanom 28. stav (3) Zakona.

Podnosilac zahtjeva u Zahtjevu je naveo:

- da se ~lanom 18. stav 3. Odluke ukida konkurencija u jav-nim nabavkama, jer su doma}i proizvo|a~i lijekova u povoqni-jem polo`aju od stranih proizvo|a~a lijekova. Kao razlog navo-di se da je pomenutom odredbom propisano da se lijek sa za{ti-}enim nazivom inostranog proizvo|a~a automatski skida sa Li-ste lijekova koje gra|ani mogu dobiti na teret Fonda zdravstve-

Strana 40 - Broj 124 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Subota, 27. decembar 2008.