Zakon o Sumama Fbih

Embed Size (px)

Citation preview

ZAKO O UMAMA1. OPE ODREDBE

lan 1. Ovim zakonom ureuje se ouvanje i zatita uma, jaanje njihovih ekolokih funkcija, planiranje u umarstvu i upravljanje umama, ekonomske funkcije, finansiranje obnove i unapreivanje uma na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), nadzor nad sprovoenjem zakona, kaznena i druga pitanja vezana za upravljanje umama. ume i umska zemljita, kao dobro od opteg interesa, uivaju posebnu brigu i zatitu Federacije i kantona i koriste se pod uslovima i na nain koji su propisani ovim zakonom. ume i umska zemljita su osnovni prirodni resurs ije vrijednosti se manifestuju kroz ekoloke, socijalne i proizvodne funkcije uma. lan 2. Pod umom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se zemljite prekriveno umskim drveem ili umskim grmljem ija povrina prelazi 500 m2 i ija je irina najmanje deset metara. ume se smatraju ekosistemima. Njihov upis u zemljinim knjigama nije od vanosti u smislu ovog zakona. umom se smatraju i umski rasadnici, plantae umskog drvea, istine za trase dalekovoda i drugu javnu infrastrukturu u umi koja se koristi po osnovu prava za prelazak preko tueg zemljita, umski putevi i druga umska transportna i protivpoarna infrastruktura, dijelovi zemljita koji su predmet poumljavanja, povrine namijenjene rekreaciji, kao i jezera, tekue povrinske vode i druge povrinske vode i movare unutar uma kojima se upravlja posebnim zakonom. umsko zemljite, pored zemljita obraslog umom, obuhvata i neobraeno, neiskoriteno ili neplodno zemljite izvan ume u onom omjeru u kojem obezbjeuje ili potpomae funkcije susjedne ume. umsko zemljite takoer sainjavaju podruja sa smanjenim umskim pokrivaem, kr, istine i livade unutar uma. umom se ne smatraju sastojine umskog drvea i bunja koje su izrasle na poljoprivrednom zemljitu procesom sukcesije ako su mlae od 20 godina i ako njihove kronje ne pokrivaju barem 50% zemljita, groblja pokrivena drveem, rasadnici umskog drvea izvan uma, izolovane grupe umskog drvea na povrini do 500 m2 kao i umsko drvee i grmlje u urbanim parkovima i drugim naseljenim podrujima.

lan 3. Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju slijedea znaenja: 1. ista sjea znai sjeu svog ili praktino svog drvea u sastojini izlaui taj dio zemljita ekolokim uslovima goleti ime stvara ozbiljne potekoe za stanite ili susjedne sastojine. istom sjeom ne smatra se uklanjanje starih sastojina ukoliko je njihova reprodukcija obezbjeena na odgovarajui nain. 2. Funkcije uma su: a) ekoloke: biodiverzitet - zatita stanita, zatita zemljita, zatita voda, klimatska - ukljuujui ulogu uma kod vezivanja ugljika iz zraka; b) ekonomske: prihod od proizvodnje drveta i sekundarnih umskih proizvoda;

c) socijalne: rekreacija, turizam, obrazovanje, istraivanje, odbrana, zatita objekata i infrastrukture. 3. Gospodarska jedinica znai podruje ume u kome e se obezbijediti trajnost gospodarenja. 4. Korienje ume obuhvata sjeu i transport drveta, korienje sekundarnih umskih proizvoda kao i prodaju umskih drvnih sortimenata i sekundarnih umskih proizvoda. 5. Krenje ume znai svaku golu sjeu kako bi se umsko zemljite koristilo u druge svrhe. Krenje se moe smatrati privremenim ako ne postoji znaajan uticaj na umsko tlo. Upotreba ume za umarske objekte ili instalacije se ne smatra krenjem. 6. Otvorena vatra je svaka zapaljena vatra izvan zatvorenog objekta koji je pod krovom i zatvorenim ognjitem. 7. Povrinske vode su stalni i povremeni povrinski vodeni tokovi i stajae vode. 8. Prava treih lica na ume su materijalna prava na trajno koritenje umskih proizvoda koja postoje u skladu sa obligacionim pravom i registrovana su u zemljinoj knjizi, katastru nekretnina i popisnom katastru. 9. Kantonalno umsko privredno drutvo je svako pravno lice registrovano za umarstvo, koje je u skladu s ovim zakonom, osnovano za gospodarenje odreenim podrujem dravnih uma. 10. Pustoenje uma podrazumijeva podbjeljivanje stabala, oteivanje stabala i njihovih dijelova, unitavanje i oteivanje podmlatka, kao i svaka druga radnja kojom se slabi prinosna snaga ume i umskog zemljita, ugroava opstanak uma i njihove ekoloke funkcije. 11. Sanitarna sjea znai sjeu zaraenih, insektima napadnutih, veoma oteenih ili izvaljenih stabala. 12. umska infrastruktura su umski putevi, stalne vlake, stalne iare i druge umske komunikacije i kapaciteti u umama koji su namijenjeni za gospodarenje umama. 13. umski proizvodi su svi proizvodi uma i umskog zemljita, ukljuujui, ali neograniavajui se, na: a) umsko drvee i bunje i svi njihovi dijelovi; b) sjeme, kotunjiavo voe, bobiasti plodovi, kora drveta, korijen, iarke i plodovi druge vegetacije unutar ume; c) mahovina, paprat, trava, trska, cvijee, ljekovito, aromatsko i jestivo bilje i druge biljke; d) gljive; e) biljni sok ili smola; f) med; g) listinac; h) divlja i ostale ivotinje koje ive u umi; i) travnati ili panjaki prekriva; j) treset, zemlja, pijesak, ljunak, kamen. Proizvodi iz al. b) - j) ove take predstavljaju sekundarne umske proizvode. 14. umski putevi su putevi, sa prateom infrastrukturom, koji su namjenjeni za prijevoz umskih proizvoda i sav saobraaj vezan za gospodarenje umama i za spajanje sa sistemom javnih puteva. Vlake nisu umski putevi osim ako ne zadovoljavaju minimalne standarde odreene za umske puteve. 15. umski reprodukcioni materijal je: a) Sjeme: iarke, plodovi i sjeme namijenjeno za proizvodnju biljaka; b) Dijelovi biljaka: granice i snopovi rezanih grana namijenjeni za proizvodnju biljaka; c) Mlade biljke: biljke uzgojene iz sjemena ili dijelova biljke, ukljuujui i mlade biljke iz prirodnog podmlatka. 16. umsko uzgojnim mjerama se smatraju sve mjere koje doprinose osnivanju novih sastojina u umi i poboljanju njihove stabilnosti, raznolikosti ili kvaliteta. umsko uzgojne mjere ukljuuju: a) Mjere za obnovu uma, odnosno za stvaranje novih sastojina; b) Njegu mladih razvojnih faza uma, ukljuujui prorjedu mlaih sastojina; c) Specijalnu njegu mladih faza u prebornim umama i drugim raznolikim umama, izdanakim umama, kao i rubova uma; d) Konverziju izdanakih uma i ikara. 17. Trajnost gospodarenja umama znai odravanje i unaprjeenje dugoronog zdravlja i diverziteta umskih ekosistema uz obezbjeenje ekonomskih, ekolokih, socijalnih i kulturnih funkcija uma za

dobrobit sadanjih i buduih generacija. 18. Upravljanje umama i umskim zemljitima obuhvata podrku i kontrolu ekonomskih funkcija i koritenje uma i umskog zemljita. 19. Gospodarenje umama obuhvata planiranje, zatitu, njegu i koritenje uma i umskog zemljita. 20. Vlasnici ume su sva pravna i fizika lica koja imaju legalno registrovano pravo vlasnitva nad umom i umskim zemljitem. Legalno uspostavljena prava na uivanje cijele ili dijelova ume ili umskog zemljita, ne smatra se vlasnitvom u smislu ovog zakona.

2. OUVA JE I ZATITA UMA I JIHOVIH FU KCIJA 2.1. Krenje uma i gradnja u blizini uma

lan 4. Krenje uma je zabranjeno. Krenje ume se moe dozvoliti samo u sluajevima kada se time postiu vee trajne koristi i ako nee biti tetnih posljedica za okoli. Dozvolu za krenje uma izdaje Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo), uz saglasnost kantonalnog ministarstva nadlenog za poslove umarstva (u daljem tekstu: kantonalno ministarstvo). Prije odluivanja koji organ je nadlean za izdavanje dozvole iz stava 3. ovog lana, sve povrine koje e se kriti po istom projektu moraju biti obuhvaene zajedno. Dozvola e vaiti najvie godinu dana od dana izdavanja iste. Uz zahtjev za dozvolu, mora se podnijeti: a) izvadak iz zemljinih knjiga ili katastra nekretnina kojima se dokazuje vlasnitvo zemljita i kopiju katastarskog plana; b) miljenje Federalne uprave za umarstvo (u daljem tekstu: Federalna uprava); c) procjenu okolinog uticaja u skladu sa odredbama ovog zakona i drugih propisa koji tretiraju zatitu okolia; d) izvadak iz vaeeg prostornog plana ako predloeno krenje nije privremeno; e) saglasnost organa nadlenih za zatitu historijskog i prirodnog naslijea i vodoprivredu; f) investiciono-tehniku dokumentaciju o opravdanosti krenja u odnosu na funkcije uma. Odredbe ovog zakona i podzakonskih propisa donesenih na osnovu njega, a koji se tiu zatite uma, se primjenjuju i za ume za koje je izdata dozvola za krenje ali jo nisu bile iskrene. Ako se u roku od dvije godine iskreno zemljite ne privede namjeni radi koje je krenje izvreno, vlasnik iskrenog zemljita duan je izvriti njegovo poumljavanje. Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo, e od podnosioca zahtjeva naplatiti naknadu ija vrijednost se odreuje u trinoj vrijednosti drveta koje se dobije krenjem ili sjeom dodajui trokove podizanja i odravanja novih uma na povrini koja ne moe biti manja od iskrene. Naplaena

sredstva su prihod namjenskog fonda za unapreenje umarstva Federacije (u daljem tekstu: namjenski fond Federacije), u iznosu od 40% odnosno namjenskog fonda za unapreenje umarstva kantona (u daljem tekstu: namjenski fond kantona), u iznosu od 60% i ista se mogu koristiti samo u svrhu kupovine uma, odnosno umskog zemljita, ili za poumljavanje u skladu sa odredbama ovog zakona. lan 5. U umi ili na umskom zemljitu mogu se graditi samo objekti potrebni za gospodarenje umama. Za zgrade, i druge objekte koji se planiraju izgraditi na udaljenosti do 100 m od ruba ume potrebna je saglasnost kantonalnog ministarstva. Odredbe lana 4. st. 2. do 7. ovog zakona se primjenjuju za zgrade, trase puteva, dalekovoda, povrinske kopove i druge objekte koji se planiraju izgraditi u umi i na udaljenost 50 m od ruba ume. Imalac dozvole iz lana 4. ovog zakona i st. 1. i 2. ovog lana obavezan je pribaviti odobrenja za izgradnju u skladu sa odgovarajuim zakonskim propisima iz te oblasti. 2.2. Zatita uma i umskog zemljita od teta 2.2.1. Zatita uma od poara

lan 6. Zabranjeno je loenje otvorene vatre u umama i na umskom zemljitu kao i na drugom zemljitu na udaljenosti do 150 m od ume. Izgradnja i rad fabrika i drugih objekata koji rade sa otvorenim plamenom je zabranjena na udaljenosti manjoj od 300 metara od granice uma. Izuzev od stava 1. ovog lana, vatra u umama i na umskom zemljitu moe se loiti samo na mjestima odreenim i obiljeenim od strane kantonalnog umsko privrednog drutva uz predhodno pribavljenu saglasnost kantonalnog ministarstva nadlenog za poslove protiv-poarne zatite i uz pridravanje propisanih uslova i mjera bezbjednosti. U umama i na umskim zemljitima namijenjenim za izletita, u dane praznika i druge neradne dane, kantonalne uprave su dune obezbijediti deurnu uvarsku slubu. Federalno ministarstvo e, uz prijedlog Federalne uprave, obezbijediti da su ume i umsko zemljite klasifikovane po stepenu opasnosti od umskih poara. Podruja u kojima opasnost od umskog poara predstavlja ozbiljnu prijetnju ekolokoj ravnotei ili bezbjednosti ljudi i stvari, bie klasificirana kao podruja velike opasnosti. Podruja gdje opasnost od poara nije stalna ili ciklina ali predstavlja znaajnu prijetnju umskim ekosistemima e se klasificirati kao podruja srednje opasnosti. Kantonalna umsko privredna drutva e, u saradnji sa nadlenim kantonalnim ministarstvima i kantonalnim upravama za umarstvo (u daljem tekstu: kantonalne uprave), izraditi planove za zatitu uma od poara za podruja klasifikovana da su pod velikom ili srednjom opasnou. Kantonalna umsko privredna drutva, kantonalna ministarstva i kantonalne uprave e biti obavezni da sprovode ove planove i redovno izvjetavaju Federalno ministarstvo i Federalnu upravu o izvravanju mjera za zatitu od poara. Kantonalna umsko privredna drutva i kantonalne uprave e redovno obavjetavati Federalno ministarstvo, Federalnu upravu i kantonalni i federalni tab civilne zatite o svim poarima u umama i na umskom zemljitu.

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva (u daljem tekstu: federalni ministar) e propisati sadraj planova za zatitu od poara, obrazac na kojem e se izvjetavati o umskim poarima i objaviti karte teritorija prema stepenu opasnosti od umskih poara. 2.2.2. Hemijska sredstva i odlaganje otpada

lan 7. Upotreba hemijskih sredstava u umi je zabranjena. Izuzev od stava 1. ovog lana, testirana hemijska sredstva mogu biti koritena u umama za zatitu sadnica od divljai i od korovskih vrsta kao i za smanjenje prekomjerne populacije insekata iji broj ne moe biti smanjen ni na koji drugi nain i za gaenje umskih poara, ako ne ugroavaju bioloku ravnoteu. Nadleno kantonalno ministarstvo e nakon ispitivanja potreba snabdijevanja vodom sa nalazita u umi izdati dozvolu za iznimnu upotrebu hemijskih sredstva iz stava 2. ovog lana, gdje e takoer biti propisan nain upotrebe. Vremenski rok za izdavanje dozvole za smanjenje prekomjerne populacije insekata je pet dana. Zabranjeno je odlagati otpad, smee ili zagaujue tvari u umi ili na umskom zemljitu. Kantonalna umsko privredna drutva i vlasnici uma obavezni su iz ume ukloniti otpad i smee i imaju pravo na naknadu za nastale trokove od pojedinca ili pravnog lica koji su otpad ili smee deponovali u umu.

2.2.3. Paa u umama lan 8. Zabranjena je u umama paa, irenje, brst, kresanje grana i lisnika, sakupljanje unja i mahovine (u daljnjem tekstu: paarenje). Izuzev od stava 1. ovog lana kantonalna umsko privredna drutva mogu prema dogovorenoj naknadi dozvoliti paarenje na povrinama koje su odreene u umskogospodarskoj osnovi. Kantonalno ministarstvo pod jednakim uslovima moe dozvoliti paarenje privatnim vlasnicima uma. Paa, irenje i brst se moe dozvoliti samo pod uslovom da je stoka pod nadzorom obana. Pristup stoke na pau odnosno irenje i pojila kroz ume dozvoljen je samo putem kojeg odredi i obiljei kantonalno umsko privredno drutvo. Federalni ministar e propisati uslove pod kojim se vri paa, irenje, brst, kresanje grana i lisnika, skupljanje unja i mahovine. 2.2.4. Koritenje sekundarnih umskih proizvoda lan 9. Kantonalna umsko privredna drutva mogu uzgajati i iskoritavati sekundarne umske proizvode (ljekovito, aromatsko bilje, gljive, umske plodove, pueve, rakove, maline, kupine, borovnice kao i smolu) ili odobriti drugim pravnim i fizikim licima njihovo iskoritavanje u obimu i na mjestima koja su odreena u umskogospodarskoj osnovi i na osnovu dokumentacije koju propisuje kantonalno umsko privredno drutvo. U umi i na umskom zemljitu zabranjeno je iskoritavanje humusa, gline, treseta, pijeska, ljunka, krenjaka, kamena i mineralnih sirovina, kao i skidanje kore sa drvea i buenje stabala, uklanjanje iz

ume grana i drugih ostataka drveta od sjee kao i ostalih organskih materija koje su neophodne za poboljanje plodnosti tla. Izuzev od stava 2. ovog lana kantonalna umsko privredna drutva i vlasnici privatnih uma mogu za svoje potrebe kao i uz naknadu, za potrebe graana i drugih pravnih lica iskoritavati sekundarne proizvode navedene u stavu 2. ovog lana ukoliko umskogospodarskom osnovom nije drugaije odreeno. Federalni ministar e propisati uslove za uzgoj, iskoritavanje, sakupljanje i promet sekundarnih umskih proizvoda (vrijeme, nain sakupljanja, iskoritavanja, sadraj i nain izdavanja odobrenja za promet i dr.). 2.2.5. Zatita ugroenih vrsta lan 10. Paa u umama i koritenje sekundarnih umskih proizvoda se nee dozvoliti ako bi se s tim ugrozio biodiverzitet, odnosno vrste flore i faune zatiene prema propisima o zatiti prirode. Zabranjena je sjea, iskorjenjivanje ili bilo kakvo oteivanje stabala panieve omorike (Picea omorika (Pani) Purk.), tise (Taxus baccata L.), lijeske meje (Corylus colurna L.), planinskog javora (Acer heldreichii Orph.), planinskog bora (Pinus mugo Turra), zelene johe (Alnus viridis (Chaix) Lam. & DC.), munike (Pinus heldreichii Christ.) i zanovijeti (Petteria ramentacea (Sieber) Presl), osim ako su potrebne uzgojne i sanitarne sjee. 2.2.6. Divlja u umi lan 11. Brojno stanje i vrste divljai u umskom ekosistemu moraju obezbjediti bioloku ravnoteu i ne smiju ugroziti razvoj uma ili sprijeiti ostvarivanje ciljeva gospodarenja. Unoenje pojedinih vrsta divljai u ume i na umska zemljita mora obezbjediti njihov opstanak i ne smije ugroziti umske ekosisteme. Priinjene tete i oteenja koja su prouzrokovala divlja u umi e biti nadoknaene vlasniku ume, odnosno kantonalnom umsko privrednom drutvu od strane pravnog lica koje gospodari lovitem. 2.2.7. Praenje zdravstvenog stanja ume lan 12. Federalna uprava i kantonalne uprave e pratiti obim i razinu degradacije i tete u umama i izvjetavat e o ovome Federalno odnosno kantonalno ministarstvo, kantonalna umsko privredna drutva i javnost. Uputstvo i pravilnik za praenje zdravstvenog stanja uma e donijeti Federalno ministarstvo i bie usklaeni sa evropskim metodama za periodinu inventuru tete u umama. Svako ko priini obezvrjeivanje ili oteenje ume mora nadoknaditi vlasniku oteene ume, odnosno kantonalnom umsko privrednom drutvu nastalu tetu po sporazumu ili sudskim postupkom. 2.2.8. Izgradnja i odravanje transportne infrastrukture lan 13. Transportna umska infrastruktura mora biti planirana, izgraena i odravana tako da, pored potivanja tehnikih i ekonomskih okolnosti, kao i ekolokih uslova umskog tla, minimalno utie na floru i faunu, umski biodiverzitet i ekosistem u cjelini. U planiranju umskih puteva obavezno se uzima u obzir, ne samo znaaj puta za gospodarenje umama

nego takoer prilagoavanje okolini, opstanak i razvoj planinskih sela kao i turistike i rekreacione potrebe. Transportna umska infrastruktura mora biti izgraena, odravana i koritena na takav nain da iskljuuje sljedee: a) ugroavanje izvora vode; b) uzrokovanje erozionih procesa; c) sprjeavanje prelivanja vode iz bujica; d) naruavanje ravnotee nestabilnog tla i poveanje rizika od klizita; e) uticaj na podruja koja su vana za opstanak divljih ivotinja i bioloku raznolikost; f) uticaj na prirodno i kulturno naslijee; g) ugroavanje ostalih funkcija ili vienamjensku upotrebu ume; umski put se moe graditi nakon to se izradi projekt za njegovu izgradnju i izda dozvola nadlenog kantonalnog ministarstva Federalni ministar e donijeti propise o projektovanju, izgradnji i odravanju transportne umske infrastrukture. Kantonalne uprave e voditi katastar umskih puteva i jedan primjerak dostavljati Federalnoj upravi. 2.2.9. Saobraaj u umama

lan 14. Dozvoljeno je kretanje motornih vozila u umama i na umskim putevima samo u cilju izvoenja radova u pogledu gospodarenja umama, njihovog nadziranja kao i za potrebe lokalnog stanovnitva. Motorna vozila se takoer mogu kretati na umskim putevima zbog spaavanja, policijskih istraga, vojnih manevara, mjera za zatitu od prirodnih katastrofa i odravanja javne infrastrukture. Na umskim komunikacijama irim od dva metra mogu se upotrebljavati i bicikli. Razna takmienja koja ukljuuju motorna vozila su zabranjena u umama i na umskim putevima. Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog lana, vlasnik ume ili kantonalno umsko privredno drutvo moe odobriti korienje umskih puteva treim licima prema dogovorenoj naknadi. Za takmienja iz stava 2. ovog lana nuno je pribaviti dozvolu nadlenog kantonalnog ministarstva koja se izdaje na osnovu miljenja kantonalne uprave. teta na umskim putevima uinjena od strane drugih korisnika mora biti nadoknaena vlasnicima uma i kantonalnim umsko privrednim drutvima. Kantonalna umsko privredna drutva e u saradnji sa kantonalnim organom nadlenim za saobraaj i policijom postaviti i odravati znakove na umskim putevima i nadzirati saobraaj u skladu s odredbama ovog lana. U sluajevima gdje znakovi na putu i nadzor nisu dovoljni, mogu se koristiti rampe. 2.2.10. Pristup umama lan 15. Sva lica imaju pravo kretati se kroz umu ili umsko zemljite u cilju rekreacije, ako nije drugaije odreeno ovim ili nekim drugim federalnim zakonom. Smatra se da lica koja tako koriste umu ili umsko zemljite preuzimaju sve rizike ovakvim postupkom. Kantonalno umsko privredno drutvo odnosno vlasnik ume nisu obavezni preduzeti specijalne mjere predostronosti prema posjetiocima uma niti e se smatrati odgovornim za bilo kakve tete ili povrede koje pretrpe takve osobe, osim ako su bile namjerno nanoene ili izazvane nehatom. Bez odobrenja kantonalnog umsko privrednog drutva ili vlasnika ume zabranjeno je: a) razapinjati ator ili postavljati logor u umi; b) smijetati pelinjake;

c) loviti, ribariti i postavljati zamke; d) sakupljati sekundarne umske proizvode tee od jednog kg; e) pomjerati mee uma odnosno granine biljege; f) ulaziti u ograena umska podruja i zatvorene umske ceste; g) ulaziti u podruja, umske ceste ili izletita gdje se vri sjea; h) ulaziti u podruja prirodne regeneracije, poumljena podruja i umske rasadnike i i) ulaziti u predjele i infrastrukturu koja je namijenjena za lov. Postavljanje ograda unutar ume je dozvoljeno samo u mjeri koja je neophodna za odgovarajue radove gospodarenja umama, zatite i uzgoja divljai, spreavanja tete od divljai i ni u kom sluaju nee ozbiljno remetiti pristup umama i umskom zemljitu. 2.2.11. Procjena okolinog uticaja lan 16. Procjena okolinog uticaja je obavezna za krenje ume, a za poumljavanje na povrini veoj od pet hektara obavezno je obavljati samo autohtonim vrstama. Izuzev od stava 1. ovog lana, organ koji je u skladu sa odredbama ovog zakona nadlean za izdavanje dozvole za krenja ume, poumljavanja umskog ili drugog zemljita i izgradnju umskih puteva, a na osnovu miljenja Federalne uprave moe odluiti da procjena okolinog uticaja nije obavezna ili da je obavezna i za povrine manje od pet hektara. Federalna uprava treba da temelji svoje miljenje na procjeni funkcija ume odnosno na umskogospodarskim osnovama. Metodologiju za procjenu okolinog uticaja i trokove za procjenu okolinog uticaja u skladu sa odredbama ovog zakona e propisati federalni ministar uz miljenje federalnog ministra za prostorno ureenje i okoli. 3. UMARSKI PROGRAM, PLA OVI ZA GOSPODARE JE UMAMA I UMSKOGOSPODARSKA PODRUJA 3.1. umarski program Federacije lan 17. umarski program Federacije e potujui meunarodne dogovore i obaveze definirati optu politiku umarstva i politiku gospodarenja sa divljai na podruju Federacije orijentiranu u pravcu ouvanja i trajnosti gospodarenja umama ukljuujui odravanje i unapreivanje biodiverziteta u umama i na umskom zemljitu. umarski program Federacije e se sastojati iz dva dijela: a) opti dio gdje e biti odreeni glavni ciljevi, principi i generalne smjernice za trajno gospodarenje umama u Federaciji na osnovu aktuelnog statusa uma uvaavajui meunarodno dogovorene smjernice za trajno gospodarenje umama; b) izvedbeni dio u kome e biti postavljeni i razraeni ciljevi i odreeni naini realizacije, ukljuujui finansiranje, za njihovo ostvarivanje u odreenom roku. Opi dio umarskog programa Federacije donosi Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Parlament Federacije). Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) e usvojiti Izvedbeni dio umarskog programa Federacije koji e predstavljati osnovu za koritenje namjenskog fonda Federacije i namjenskih fondova kantona u skladu sa odredbama ovog zakona. Opti dio umarskog programa Federacije e se donijeti za dugoroni period, a izvedbeni dio za pet

godina. Opti dio entitetskih programa e se uskladiti na nivou Bosne i Hercegovine i obuhvatit e standarde za trajno gospodarenje umama, koji e posluiti za certifikovanje umskih resursa u Bosni i Hercegovini. Federalno ministarstvo e biti odgovorno za pripremu i izradu umarskog programa Federacije. Sve zainteresovane strane e biti pozvane da uestvuju u izradi programa. 3.2. Planovi za gospodarenje umama 3.2.1. Kantonalni umskorazvojni planovi lan 18. Kantonalni umsko-razvojni planovi izradit e se svakih deset godina za sve ume i umsko zemljite, bez obzira na vlasnitvo s ciljem da se obezbijedi trajnost gospodarenja umama u svakom kantonu. Pored smjernica iz umarskog programa Federacije kantonalni umsko-razvojni planovi e takoer potovati smjernice za gospodarenje prirodnim i kulturnim naslijeem u umama i na umskom zemljitu, uslove za gospodarenje vodama i smjernice za osiguranje ostalih funkcija uma koje su pripremljene od strane Federalne uprave i kantonalne uprave. Kantonalni umsko-razvojni planovi e sadravati najmanje sljedee: a) kartu sa ucrtanim granicama izmeu uma i umskog zemljita i drugih zemljinih kultura, kao i ucrtanim granicama umskogospodarskih podruja i gospodarskih jedinica, uzimajui u obzir granice opina i kategoriju nosioca prava na umama; b) procjenu funkcija ume i njihov uticaj na okoli; c) klasifikaciju uma po povrinama, prema njihovim funkcijama i prirodnim karakteristikama, koje se posebno odnose na stanite; d) procjenu drvne zalihe i njenog kvaliteta, prirasta, podmlaivanja, biodiverziteta i zdravstvenog stanja; e) smjernice za gospodarenje umama razliitih gazdinskih klasa i kategorija uma; f) otvorenost uma sa planom izgradnje novih umskih puteva; g) smjernice za poumljavanje umskog zemljita; h) procjenu ugroenosti uma od poara, odreenu po stepenu opasnosti i smjernice za zatitu uma od poara; i) smjernice za koritenje sekundarnih umskih proizvoda; j) smjernice za gospodarenje divljai i lovstvo; k) program biolokih i tehnikih investicija i rentabilnost radova. Kantonalni umsko-razvojni planovi e se zasnivati na istim standardima za cijelu Bosnu i Hercegovinu, to e se postii meuentitetskom saradnjom, uzimajui u obzir zajedniki koncept i definicije meunarodnih organizacija. Kod izrade kantonalnih umsko-razvojnih planova koristit e se podaci iz umskogospodarskih osnova, odnosno godinjih planova gospodarenja. Kantonalne uprave su zaduene za pripremu i izradu kantonalnih umsko-razvojnih planova, a donijet e ih kantonalna ministarstva. Za sve zainteresirane organizacije i pojedince potrebno je na vrijeme obezbijediti praenje izrade planova, na koji nain se obezbjeuje potpuna javnost i pristup planovima. Prije donoenja kantonalnih umsko-razvojnih planova federalni ministar e dati saglasnost o njihovoj usklaenosti sa umarskim programom Federacije. Planovi e biti permanentno uvani nakon isteka njihove vanosti. 3.2.2. umskogospodarska podruja lan 19. U cilju obezbjeenja racionalnog i trajnog gospodarenja umama i umskim zemljitima formiraju se umskogospodarska podruja u koja ulaze i povrine kra kao posebna gospodarska jedinica.

umskogospodarska podruja predstavljaju u staninom, biolokom, geografskom, prometnom, ekolokom i ekonomskom pogledu jednu zaokruenu cjelinu u okviru koje se obezbjeuje trajnost gospodarenja umama i umskim zemljitima. U administrativnim granicama kantona formira se jedno ili vie umskogospodarskih podruja. umskogospodarska podruja iz stava 1. ovog lana dijele se na gospodarske jedinice. Formiranje umskogospodarskih podruja zasniva se na elaboratu koji, uz bioloke, tehnike i ekonomske pokazatelje sadri naroito: a) preglednu kartu podruja sa ucrtanim izohipsama, gospodarskom podjelom uma, ucrtanom mreom trajnih umskih puteva, smjer najekonominijeg transporta umskih proizvoda, izvoritima i vodotocima, objektima koji su od znaaja za gospodarenje umama i opis granica umskogospodarskog podruja; b) popis katastarskih parcela sa kulturama, klasama i povrinama svih parcela koje ulaze u umskogospodarsko podruje; c) podatke o ukupnoj drvnoj masi po gospodarskim jedinicama, kategorijama uma i vrstama drvea; d) ukupan godinji prirast po vrstama drvea po hektaru; e) prosjean godinji etat po kategorijama uma i vrstama drvea; f) podatke o prihodima i rashodima gospodarenja umama u okviru umskogospodarskog podruja; g) podatke o mogunostima koritenja sekundarnih umskih proizvoda, lovstva, turizma, sporta i rekreacije. Ope kriterije za formiranje umskogospodarskih podruja donosi Federalno ministarstvo na prijedlog kantonalnog umsko privrednog drutva. Odluku o formiranju umskogospodarskih podruja i reviziju njihovih granica donosi Vlada Federacije na prijedlog Federalnog ministarstva, a na zahtjev kantonalnog umsko privrednog drutva. Vlada Federacije moe pojedine dijelove uma i umskog zemljita izdvojiti iz umskogospodarskog podruja radi njihovog koritenja u druge svrhe ako za to postoji opti interes. Odluku o optem interesu u skladu sa propisima o eksproprijaciji donosi vlada kantona u slijedeim sluajevima: a) ako su ume i umsko zemljite potrebni radi provoenja prostornog plana Federacije, kantona i optine ili radi privoenja drugoj kulturi koja daje vee koristi drutvenoj zajednici; b) ako se izdvajanje vri za potrebe Vojske Federacije. Radi smanjenja umskog fonda i ogranienja koritenja zbog izdvajanja uma iz podruja podnosilac zahtjeva za izdvajanje dijela uma iz podruja uplatit e naknadu u namjenski fond kantona, osim ako je izvrena uplata naknade iz lana 4. stav 9. ovog zakona. Visina naknade iz stava 8. ovog lana utvruje se sporazumno ili po Zakonu o eksproprijaciji i sredstva se mogu koristiti samo za kupovinu i podizanje novih uma u granicama istog umskogospodarskog podruja. 3.2.3. umskogospodarske osnove lan 20. umama se gospodari na osnovu umskogospodarske osnove i projekata za izvoenje. Odredbe umskogospodarske osnove su obavezne. umskogospodarske osnove e biti usklaene sa smjernicama odreenim u kantonalnim umsko-razvojnim planovima i umarskim programom Federacije. umskogospodarske osnove, prostorni planovi, vodoprivredne osnove, lovno-privredne osnove, evidencije koje se vode u Zavodu za zatitu kulturno - historijskog i prirodnog naslijea i federalni

program upravljanja mineralnim sirovinama i planovi upravljanja s pojedinim mineralnim sirovinama moraju biti meusobno usklaeni. Izuzev od odredaba stava 1. ovog lana, ako ne postoje objektivne mogunosti pravovremene izrade nove umskogospodarske osnove, dravnim umama u granicama umskogospodarskih podruja i gospodarskih jedinica moe se gospodariti najdue tri godine, a privatnim umama najdue dvije godine na osnovu godinjih planova gospodarenja za koje je postupak donoenja isti kao i za umskogospodarske osnove. Godine izvrenja godinjih planova gospodarenja smatraju se godinama izvrenja nove umskogospodarske osnove. Odredbe godinjih planova gospodarenja su obavezne. Ukupan obim sjea predvien umskogospodarskom osnovom za ureajni period u visokim umama ne moe se prekoraiti. Za gospodarske jedinice ukupan obim sjea u visokim umama ne moe se prekoraiti po vrstama drvea i po gazdinskim klasama. umskogospodarska osnova za dravne ume donosi se za ume u granicama jednog umskogospodarskog podruja ili gospodarske jedinice, a za privatne ume donosi se jedinstvena osnova za sve ume jedne optine. umskogospodarske osnove za dravne i privatne ume e se izraivati za period od deset godina. Izrada nove umskogospodarske osnove mora biti zavrena prije isteka roka vaenja postojee. Kantonalna umsko privredna drutva duna su najmanje 60 dana prije isteka roka vanosti umskogospodarske osnove dostaviti po primjerak novoizraene osnove Federalnom ministarstvu, uz prethodno pribavljeno miljenje kantonalne uprave, u cilju izdavanja saglasnosti. Na umskogospodarsku osnovu u roku od 45 dana od dana prijema Federalno ministarstvo daje saglasnost. umskogospodarske osnove moe izraivati pravno lice koje je registrovano za te poslove uz prethodno pribavljenu saglasnost Federalnog ministarstva. Za poslove izrade umskogospodarske osnove za dravne ume moe se registrovati pravno lice koje u stalnom radnom odnosu ima najmanje etiri diplomirana ininjera umarstva i to po jednog za uzgoj i zatitu uma, ureivanje i otvaranje uma, iskoritavanje i ekonomiku uma, sa praksom od najmanje pet godina na odgovarajuim poslovima. umskogospodarske osnove za privatne ume mogu izraivati pravna lica koja imaju u radnom odnosu dva inenjera umarstva sa radnim iskustvom od najmanje pet godina. umskogospodarske osnove za dravne ume donosi katonalno umsko privredno dutvo, uz pribavljenu saglasnost Federalnog ministarstva, a koja se donosi na osnovu prijedloga strune komisije i pribavljenog miljenja kantonalne uprave. Kantonalna uprava e obavezno dati u roku od 30 dana od dana prijema osnove, miljenje Federalnom ministarstvu. umskogospodarska osnova za dravne ume ne moe se primjenjivati prije nego na nju Federalno ministarstvo da saglasnost. umskogospodarske osnove za privatne ume donosi kantonalna uprava uz prethodno pribavljenu saglasnost kantonalnog ministarstva koja se donosi na osnovu prijedloga strune komisije. Greke i nedostatke umskogospodarske osnove utvrene od strune komisije duno je otkloniti o svom troku pravno lice kojem je povjerena izrada umskogospodarske osnove. Sastav, rad i trokove strune komisije za dravne ume propisat e federalni ministar, a za privatne ume kantonalni ministar. umskogospodarska osnova za dravne ume na odgovarajuim razinama sadri naroito: a) stanje uma; b) analizu dosadanjeg gospodarenja umama; c) planove gospodarenja i razvoja uma u skladu sa klasifikacijom uma i umskog zemljita za naredni ureajni period; d) koliinu i dinamiku sjee po vrstama drvea u krupnom drvetu i strukturu sortimenata; e) obim i vrstu umsko-uzgojnih radova i radova na zatiti uma; f) povrine za proirenu bioloku reprodukciju uma; g) mjere za odravanje i poboljanje biodiverziteta i ostalih ekolokih i socijalnih funkcija uma; h) investicije u izgradnju umskih puteva i druga investiciona ulaganja; i) koritenje sekundarnih umskih proizvoda i

j) ekonomsko-finansijsku analizu gospodarenja umama u narednom ureajnom periodu. Ako postoje objektivni razlozi za odstupanje od osnova, naroito zbog prirodnih nepogoda ili bitno promijenjenih gospodarskih uslova, potrebno je izvriti njihovu reviziju. Reviziju e potvrditi Federalno ministarstvo i ona e se dostaviti nadlenom umarskom inspektoru. lan 21. Federalni ministar e propisati elemente za izradu kantonalnih umsko-razvojnih planova i elemente za izradu umskogospodarskih osnova, njihovu reviziju i postupak njihovog donoenja, uvaavajui razliite prirodne uslove i uslove vlasnitva nad umama i umskim zemljitem u Federaciji s tim da e se za izradu umskogospodarskih osnova na podruju kra iz lana 19. stav 1. ovog Zakona i za privatne ume propisati elementi po pojednostavljenoj metodologiji. 3.2.4. Projekat za izvoenje

lan 22.

Za realizaciju odredaba umskogospodarske osnove za dravne ume rade se prethodno projekti za izvoenje. Projekat za izvoenje se izrauje za ureajnu jedinicu - odjel. Odredbe projekta za izvoenje su obavezne. Projekat za izvoenje sadri radove uzgoja, zatite i iskoritavanja uma po obimu, mjestu i vremenu izvoenja, podatke o bruto drvnoj zalihi, prirastu, doznaenoj drvnoj masi po vrstama drvea i drvnoj zalihi poslije sjee sve u krupnom drvetu, sortimentnom napadu, kartu sa ucrtanim duinama puteva, postojeim i projektovanim vlakama, izvorima i vodotocima, ostalim objektima, procjenu uticaja radova na okoli i ekonomsku analizu. Radovi predvieni projektom treba da se izvre u roku od dvije godine. Projekat za izvoenje mogu izraivati diplomirani ininjeri umarstva sa dvije godine radnog iskustva i poloenim strunim ispitom. Kantonalno umsko privredno drutvo, odnosno kantonalna uprava, rjeenjem odreuju lice za izradu projekta. Projekat za izvoenje donosi kantonalno umsko privredno drutvo, a za privatne ume kantonalna uprava, odnosno pravno lice, kojem su preneseni poslovi gospodarenja privatnim umama. Izuzev od stava 1. ovog lana projekat za izvoenje se moe izraivati za vie odjela u jednom slivu ako sjea i izrada sanitarnih uitaka ne prelazi vie od 100 m3 po jednom odjelu. Za privatne ume rade se projekti za umsko - uzgojne radove kao i za sjeu, za podruje katastarske opine ako je godinji obim sjea vei od 200 m3 . Kantonalno umsko privredno drutvo odreuje diplomiranog ininjera sa dvije godine staa u struci ili umarskog tehniara sa pet godina staa u struci koji je odgovoran za struno izvoenje radova po projektu za izvoenje. Projekti za izvoenje imaju trajan karakter i uvaju se u arhivi kantonalnog umsko privrednog drutva, odnosno kantonalne uprave za ume u privatnom vlasnitvu.

Kantonalna umsko privredna drutva duna su da vode registar izraenih i donesenih projekata za izvoenje i da sve izvrene radove po projektu evidentiraju u odgovarajue evidencije.

4 GOSPODARE JE UMAMA I UMSKIM ZEMLJITEM 4.1. Sjea uma lan 23. Stabla u umi mogu se sjei tek poslije njihovog odabiranja i obiljeavanja u skladu sa smjernicama umskogospodarske osnove. Prije sjee u dravnim umama, redovne ili sanitarne, kantonalno umsko privredno drutvo prijaviti e sjeu nadlenom umarskom inspektoru. Prijava e biti poslana najmanje 14 dana i najvie 60 dana prije poetka sjee doznaenih stabala i sadravat e: a) broj odjela iz umskogospodarske osnove, odluku o donoenju projekta i razlog za sjeu u sluaju sanitarne ili druge sluajne sjee; b) planirani rok za sjeu; c) vrstu sjee, koliinu i strukturu drvne mase za sjeu po vrstama drvea; d) nain obnove ume; e) umsko-uzgojne i zatitne mjere koje e se sprovesti nakon sjee; f) nain izvlaenja umskih drvnih sortimenta sa skicom postojeih i novih vlaka; g) identifikaciju osobe koja je izvrila doznaku i izradila projekat za izvoenje teta koja se nanese zemljitu mora biti popravljena odmah nakon zavretka izvlaenja. Federalni ministar e propisati nain, oblik i sadraj obrasca o prijavi sjee. Ukoliko postoji opravdan razlog za sumnju da je planirana ili zapoeta sjea, ili druge radnje u suprotnosti sa umskogospodarskom osnovom, ovim zakonom ili propisima koji su doneseni na osnovu ovog zakona, nadleni umarski inspektor moe zabraniti planiranu sjeu dok se ne otklone utvrene nepravilnosti. U ovakvom sluaju nadleni umarski inspektor moe traiti miljenje Federalne uprave. Kantonalno umsko privredno drutvo pokrit e trokove miljenja Federalne uprave ukoliko se ustanovi da su doznaka i planirana sjea u suprotnosti sa zakonskim propisima. Doznaka stabala za sjeu i obim umsko-uzgojnih radova u privatnim umama vri se u skladu sa odredbama umskogospodarske osnove na osnovu rjeenja kantonalne uprave, odnosno ovlatenog pravnog lica. Doznaka i sjea stabala, odnosno povrina za sjeu, moe se odobriti samo vlasniku koji pribavi i podnese dokaze o pravu vlasnitva. Protiv rjeenja iz stava 5. ovog lana moe se izjaviti alba Federalnom ministarstvu.

4.2. Odabiranje i doznaka stabala za sjeu lan 24. Sjea uma vri se poslije odabiranja i doznake stabala za sjeu ili povrina obraslih drveem i podnoenja prijave iz lana 23. ovog zakona. Obiljeavanje povrina za sjeu moe se vriti u loijim niskim umama. Doznaku - odabiranje stabala za sjeu moe izvriti diplomirani umarski inenjer sa dvije godine radnog iskustva i poloenim strunim ispitom koga odredi kantonalno umsko privredno drutvo.

Izuzev od stava 1. ovog lana, doznaku stabala za sanitarnu sjeu, potvrenu od strane nadlenog umarskog inspektora, moe izvriti umarski tehniar sa pet godina staa u struci. Doznaka i sjea stabala ne moe se vriti u umama za koje imovinsko-pravni odnosi nisu rijeeni i granice utvrene i na terenu vidno i na propisani nain obiljeene. Doznaku stabala i povrina za sjeu u privatnim umama mogu vriti diplomirani umarski inenjeri sa dvije i umarski tehniari sa pet godina staa u struci koje rjeenjem odredi kantonalna uprava ili ovlateno pravno lice. Nain odabiranja, doznake i sjee stabala ili povrina za sjeu propisat e federalni ministar. 4.3. Bioloka reprodukcija uma lan 25. Kantonalna umsko privredna drutva duna su izdvajati sredstva za jednostavnu (prostu) i proirenu bioloku reprodukciju uma. Vlasnici privatnih uma duni su izdvajati sredstva za jednostavnu i proirenu bioloku reprodukciju uma. lan 26. Sredstva za jednostavnu bioloku reprodukciju uma koriste se za radove pod kojim se, u smislu ovog zakona, podrazumijeva: izrada umskogospodarskih osnova, projekata za izvoenje, priprema zemljita za prirodnu obnovu, poumljavanje povrina nastalih nakon istih sjea, novonastalih paljevina, odabiranje i doznaka stabala za sjeu, njegu i ienje umskih kultura i uma, zatitu uma od uzronika biljnih bolesti i tetoina, poara i protivpravnog prisvajanja, proizvodnju umskog sjemena i umskog sadnog materijala, izgradnju umskih cesta, unapreenje lovstva i za druge potrebe sa ciljem obezbjeenja trajnosti gospodarenja umama. Sredstva za jednostavnu bioloku reprodukciju dravnih uma obezbjeuju kantonalna umsko privredna drutva izdvajanjem najmanje 15% od ukupno ostvarenog prihoda prodajom drvnih sortimenata i vrijednosti drveta upotrijebljenog za vlastite potrebe po prosjenoj godinjoj cijeni sortimenata, kao i prihoda ostvarenih prodajom sekundarnih umskih proizvoda. Sredstva izdvojena za jednostavnu bioloku reprodukciju uma vode se na posebnom raunu kantonalnog umsko privrednog drutva, a sredstva za podruje kra na posebnom raunu namjenskog fonda kantona. Sredstva jednostavne bioloke reprodukcije uma koriste se u okviru umskogospodarskog podruja i ne mogu se prelijevati sa jednog na drugo umskogospodarsko podruje, kao ni za finansiranje zajednikih aktivnosti Federalne uprave, odnosno kantonalnih uprava. Vlasnici privatnih uma duni su na koliinu odobrene drvne mase za sjeu po trinim cijenama drvne mase na panju uplatiti iznos od 15% na poseban raun namjenskog fonda kantona prije stavljanja drveta u promet. Neutroena sredstva za jednostavnu bioloku reprodukciju uma u tekuoj godini prenose se u narednu godinu i koriste se na nain utvren ovim zakonom. Kantonalna umsko privredna drutva i kantonalne uprave za ume u privatnom vlasnitvu duni su izraditi poseban obraun sredstava za jednostavnu bioloku reprodukciju uma sa evidencijom utroenih sredstava za namjenu iz stava 4. ovog lana.

lan 27.

Radi obezbjeenja materijalnih i drugih uslova za rekonstrukciju degradiranih i izdanakih uma, poumljavanje goleti i kra (proirena reprodukcija), kao i za unapreenje opekorisnih funkcija uma, kantonalna umsko privredna drutva izdvajaju sredstva po stopi od 3% od ukupno ostvarenog prihoda prodajom drvnih sortimenata i vrijednosti drveta upotrijebljenog za vlastite potrebe kao i prihoda ostvarenih prodajom sekundarnih umskih proizvoda. 4.4. umsko uzgojne mjere

lan 28. Kantonalna umsko privredna drutva i kantonalne uprave za ume u privatnom vlasnitvu e pripremiti godinji operativni plan za sprovoenje umsko uzgojnih mjera. Plan e sadravati lokacije podruja koja e se tretirati, obim, vrstu i vrijeme izvoenja radova koji e se sprovesti i odreene smjernice za izvrenje radova. Kantonalna umsko privredna drutva i vlasnici privatnih uma duni su, prvenstveno iz sredstava za bioloku reprodukciju uma, izvriti poumljavanje, njegu uma, njegu kultura i ostale umsko uzgojne radove iji obim se odreuje umskogospodarskom osnovom, odnosno umarskim programom Federacije i kantonalnim umsko-razvojnim planovima. Kantonalna umsko privredna drutva i vlasnici privatnih uma e imati pravo na sufinansiranje umsko uzgojnih mjera u umama iz namjenskog fonda Federacije i namjenskih fondova kantona ako se utvrdi da prihod od drveta nije dovoljan za sprovoenje umsko uzgojnih aktivnosti. 4.5. Tehniki prijem radova lan 29.

Za izvedene radove po projektu za izvoenje vri se tehniki prijem radova. Komisiju za tehniki prijem umsko uzgojnih radova u dravnim umama odreuje kantonalno umsko privredno drutvo, a za privatne ume kantonalna uprava. U komisije za tehniki prijem radova na prirodnoj obnovi i vjetakom poumljavanju u dravnim umama i umskim zemljitima obavezno se imenuje po jedan predstavnik iz drugog umsko privrednog drutva i nevladine organizacije iji je programski zadatak obnova i zatita uma. Tehniki prijem radova poumljavanja vri se poslije dvije godine od njihovog izvoenja, a za ostale umsko uzgojne radove tehniki prijem se vri po zavretku radova, a najdue u roku od est mjeseci od zavretka radova. Trokove rada komisije snosi pravno lice koje je odredilo komisiju za tehniki prijem umsko uzgojnih radova. Za sve radove izvrene po projektima za izvoenje (sjea, izvlaenje, umski red, stanje traktorskih vlaka, utjecaj na okoli) pravno lice je duno po zavretku radova izvriti prijem svakog odjela putem komisije koju odredi pravno lice. O izvrenom tehnikom prijemu umsko uzgojnih radova i radova izvrenih po projektu za izvoenje, komisije iz st. 2. i 6. ovog lana sastavljaju zapisnik u kojem se obavezno konstatuje uspjeh, obim i kvalitet izvrenih radova. Ako se prilikom tehnikog prijema utvrdi da radovi nisu uspjeno i kvalitetno izvreni prema projektu za izvoenje izvoa radova je duan utvrene nedostatke otkloniti i radove izvriti u roku koji odredi komisija. Svi izvreni radovi i nalaz komisije evidentiraju se u propisane knjige evidencije. 4.6. Obavljanje radova u umi

lan 30. Radove u umarstvu mogu izvoditi samo lica koja su obuena za izvoenje odgovarajuih poslova. Pravna lica koja obavljaju poslove u umama su duna obezbijediti mjere zatite na radu u umi i umarstvu prema tehnikim uputstvima nadlenog federalnog organa i obavezna su sprovesti adekvatnu obuku zaposlenih. Federalni ministar e propisati uslove koje moraju ispunjavati izvoai radova u umarstvu. U saradnji sa Federalnom upravom i umarskim obrazovnim ustanovama, kantonalne uprave e organizovati tehnike i specijalizovane kurseve za zaposlenike koji nisu imali umarsku obuku kao i za privatne vlasnike uma. Kursevi e se naroito usmjeriti na pitanja vezana za bezbjednost na radu i

kvalitetno izvoenje radova. Trokovi kurseva finansiraju se iz sredstava namjenskih fondova kantona i namjenskog fonda Federacije. 4.7. Zabrana istih sjea i pustoenja uma lan 31. Zabranjene su iste sjee i pustoenje uma. iste sjee mogu biti izvrene u posebnim sluajevima u pripremi umsko-uzgojnih zahvata s ciljem unapreenja umskih sastojina u toj mjeri koja je planirana u odobrenim umskogospodarskim osnovama. ista sjea uma se moe primijeniti i ako je neophodna zbog sanitarne sjee ili provoenja preventivnih zatitnih mjera. 4.8. Poumljavanje sjeina i paljika lan 32. Sve povrine nastale istom sjeom i paljike moraju biti poumljene u roku od dvije godine nakon sjee ili umskog poara, prirodnom obnovom ili putem poumljavanja. Ako se ne oekuje prirodna obnova u roku od dvije godine, koja bi bila u skladu sa umsko uzgojnim ciljem, poumljavanje mora biti uraeno sadnjom ili sjetvom, koristei zdrave sadnice ili sjeme, prilagoene stanitu. Samo materijal za reprodukciju potvrenog porijekla moe biti koriten u svrhu poumljavanja. Povrine predviene za poumljavanje i prirodnu obnovu moraju biti obiljeene na terenu i ucrtane na kartu. 4.9. umski materijal za reprodukciju lan 33. Federalna uprava i kantonalne uprave e odrediti regije provenijencije, odabrati umske sjemenske objekte i sastojine iz kojih e se obezbjeivati reprodukcioni materijal, voditi registar o umskim sjemenskim objektima i sastojinama i izdavati potvrde o porijeklu umskog reprodukcionog materijala u smislu javnog ovlatenja. Trunice i rasadnici e pratiti porijeklo umskog reprodukcionog materijala i obavijestie kupce o kategorijama umskog reprodukcionog materijala kao i o njegovom porijeklu. Nadleni umarski inspektor e nadgledati promet umskog sjemena i umskog sadnog materijala. Uvoz umskog reprodukcionog materijala je mogu samo po osnovu dozvole koju izdaje Federalno ministarstvo na osnovu miljenja Federalne uprave. Dozvola e se izdati samo ako je umski reprodukcioni materijal potvrenog porijekla. Kantonalne uprave e voditi evidenciju objekata za proizvodnju i doradu umskog sjemena i proizvoaa i doraivaa umskog sjemena i umskog i ukrasnog drvea i grmlja. 4.10. Zatita protiv biotikih i nebiotikih agenasa 4.10.1. Opte preventivne mjere lan 34. Opte dugorone preventivne mjere protiv biotikih i nebiotikih agenasa, koji bi mogli ugroziti stabilnost uma i njihove funkcije, zasnivae se na gospodarenju umama koje uvaava prirodne procese i na odravanju i odgovarajuem unapreenju biodiverziteta u umi. Principi i mjere kojima se obezbjeuje gospodarenje umama i biodiverzitet e biti odreeni u

umarskom programu Federacije i dalje e biti razraeni u planovima za gospodarenje umama. Oni e sadravati odreivanje stanita koja su od specijalnog znaaja sa gledita umskog diverziteta, i odreivanje mjera za postepeno prevoenje uma s promijenjenim sastavom umskih zajednica u vie prirodne strukture, ako je to odgovarajue. Stanita od specijalnog znaaja posmatrana sa gledita umskog diverziteta koja su odreena u umskogospodarskim osnovama e biti ouvana.

4.10.2. Sanitarne sjee i druge preventivne mjere lan 35. Kantonalna umsko privredna drutva i vlasnici privatnih uma moraju obezbijediti da se sanitarne sjee sprovode prije nego to bi se ume mogle ugroziti prekomjernim razmnoavanjem insekata, irenjem uzronika biljnih bolesti ili drugih tetnih organizama. U privatnim umama kantonalne uprave moraju obezbijediti sanitarne sjee ukoliko vlasnici uma ne mogu sami sprovesti sanitarnu sjeu. Mrtva i zaraena neposjeena stabla, pojedinana ili u malim grupama, ne moraju biti posjeena u kontekstu sanitarne sjee ako se mogu smatrati obogaenjem umskog biodiverziteta i ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju okolnim sastojinama. Kantonalna umsko privredna drutva i vlasnici privatnih uma koji su odgovorni da obezbijede sanitarnu sjeu i nadleni umarski inspektor mogu traiti miljenje od Federalne uprave ukoliko nije jasan stepen opasnosti. Kantonalna umsko privredna drutva i kantonalne uprave za ume u privatnom vlasnitvu e obezbijediti izvoenje sljedeih mjera zatite uma: a) nabavka, rasporeivanje, osmatranje i odravanje feromonskih klopki i postavljanje lovnih stabala za potkornjake; b) ienje posjeenih podruja, uz unitavanje kore i grana, gdje postoji bilo kakva opasnost od razmnoavanja parazita, irenja uzronika biljnih bolesti i tetoina; c) guljenje kore ili tretiranje panjeva i drugog drveta koje predstavlja poseban rizik za razmnoavanje parazita, irenja uzronika biljnih bolesti i tetoina kroz upotrebu tvari za tretiranje u skladu sa ovim zakonom; d) uspostavljanje i odravanje umskog reda. Pod umskim redom iz stava 3. taka d) ovog lana smatra se preduzimanje mjera za sprjeavanje pojave poara, tetnih insekata i biljnih bolesti, tetnog djelovanja vjetra, snijega i drugih nepogoda, oteivanje stabala i podmlatka prilikom sjee i izvoza drveta.

Federalna uprava e putem Izvjetajno-prognozne slube u saradnji sa kantonalnim upravama: a) organizovati sakupljanje vanih podataka vezanih za zatitu ume koje e odgovorna lica iz stava 3. ovog lana dostaviti u roku kojeg odredi Federalna uprava; b) obezbijediti informacije o pojavi biljnih bolesti i tetoina; c) savjetovati o pitanjima koja se tiu zatite uma. Federalni ministar e narediti dodatne mjere za zatitu ume ako Federalna uprava ustanovi da je bioloka ravnotea poremeena do takvog stepena da nije mogua njezina obnova sa mjerama iz ovog lana, ili ako postoji opasnost od drugog velikog oteenja. Rad u umama mora biti izveden u odgovarajuoj sezoni, na nain koji smanjuje pojavu teta po umski ekosistem. Federalni ministar e propisati obim mjera o uspostavljanju i odravanju umskog reda i nain njihovog provoenja.

4.10.3. Obnova uma nakon nepogoda lan 36. U sluaju umske nepogode uzrokovane bilo kojim biotikim ili nebiotikim agensom, ukljuujui i umske poare, kantonalna umsko privredna drutva i kantonalne uprave za ume u privatnom vlasnitvu e u saradnji sa Federalnom upravom pripremiti plan za obnovu oteenih i unitenih uma i umskog zemljita. Plan e sadravati opis nepogode, stepen oteenja ume, mjere koje e se provesti i trokove sanacije i obnove. Ako trokovi za obnovu prelaze finansijski potencijal nosioca prava na gospodarenje u kombinaciji sa dostupnim finansijskim sredstvima za ume iz namjenskih fondova kantona i Federacije, Vlada Federacije e obezbijediti posebna sredstva kako bi se omoguila implementacija plana. 4.11. Promet drveta i sekundarnih umskih proizvoda lan 37. Zabranjeno je drvo, dijelove stabala i grane posjeene u umi i izvan ume (na poljoprivrednom zemljitu, meama, pojedinana stabla i sl.), kretati od panja i stavljati u promet dok se ne obiljei umskim ekiem (igoe), obroji, premjeri i ne izda otpremni iskaz. igosanje, obrojavanje, premjeravanje i izdavanje otpremnog iskaza za drvo koje potie iz dravne ume vri kantonalno umsko privredno drutvo a za drvo iz privatnih uma kantonalne uprave. Zabranjeno je sekundarne umske proizvode iz lana 9. ovog zakona stavljati u promet bez odobrenja kantonalnog umsko privrednog drutva. Pod prometom drveta i sekundarnih umskih proizvoda, u smislu ovog zakona, podrazumjeva se prevoz saobraajnicama, kupovina, prodaja, poklon, skladitenje kao i primanje drveta u pilane u kojima se vri rezanje drveta. Licu koje izvri ili dozvoli sjeu ume na uzurpiranom zemljitu na kome imovinsko-pravni odnosi nisu raspravljeni ili koje izvri sjeu bez prethodne doznake i prije igosanja, obrojavanja i snabdijevanja drveta sa otpremnim iskazom i koje stavi u promet sekundarne umske proizvode u suprotnosti sa odredbama ovog lana, uz osudu na kaznu izrei e se i zatitna mjera oduzimanja drveta, odnosno sekundarnih umskih proizvoda, kao i sredstava kojima je izvrena nezakonita radnja. Privremeno oduzimanje drveta i sekundarnih umskih proizvoda (zapljena) koji su stavljeni u promet u suprotnosti sa odredbama ovog lana, kao i sredstava kojima je izvrena nezakonita radnja vre uvari uma, struna lica koja su ovlatena za zatitu uma od strane kantonalnog umsko privrednog drutva, pripadnici policije i nadleni umarski inspektori. Privremeno oduzeti umski proizvodi pohranjuju se na mjestu koje odredi kantonalna uprava. U sluaju da postoji mogunost da se u toku pohranjivanja umskim proizvodima ili sredstvima umanji vrijednost, zapljenjena roba e se prodati licitacijom a finansijska sredstva deponovati na poseban raun kojeg e odrediti kantonalna uprava, odnosno kantonalno umsko privredno drutvo. Lica iz stava 6. ovog lana imaju pravo legitimisati sva lica koja se kreu na podruju ume koju uvaju, odnosno nad kojom vre nadzor, kao i pravo privremenog oduzimanja predmeta kojima je izvren prekraj, privredni prijestup ili krivino djelo. U periodu vegetacije, od 1. aprila do 1. novembra, drvo etinara i brijesta ne moe se sa korom stavljati u promet i uskladitavati.

Izuzetno od stava 8. ovog lana, drvo etinara i brijesta moe se sa korom stavljati u promet ako period od sjee do otpreme traje krae od ciklusa razvoja insekta, a najdue do 21 dan. Nain igosanja, obrojavanja, premjeravanja, sadraj i nain izdavanja otpremnog iskaza za drvo propisat e federalni ministar. 5. UME I UMSKO ZEMLJITE S POSEB IM REIMOM GOSPODARE JA 5.1.Zatitne ume i ume s posebnom namjenom 5.1.1. Opi principi lan 38. Kako bi se obezbijedila njihova zatita ili specijalni reim gospodarenja, odreene ume mogu biti proglaene zatitnim umama ili umama s posebnom namjenom. Njima e se gospodariti na takav nain kojim e se obezbijediti ostvarivanje namjene prema kojoj su ume proglaene. Procjena umskih funkcija e biti koritena za proglaenje iz stava 1. ovog lana. Ukoliko ume predstavljaju dio podruja koje je zatieno u skladu s bilo kojim drugim federalnim zakonom, koji takoer propisuje posebni reim gospodarenja za ume, takve ume e se smatrati proglaenim umama s posebnom namjenom. Propisi kojim se ume proglaavaju zatitnim umama ili umama s posebnom namjenom e odrediti reim gospodarenja takvim umama, izvrioca propisanog reima kao i pravna lica koja su odgovorna za obezbjeenje sredstava da bi se pokrili trokovi vezani za posebni reim gospodarenja. Odreene mjere koje bi mogle biti neophodne za unapreenje izuzev istaknutih socijalnih funkcija ume, koja nije proglaena umom s posebnom namjenom, e biti utvrene ugovorom izmeu kantonalnog umsko privrednog drutva ili privatnog vlasnika ume i tijela koje je zainteresovano za ovakve mjere. Kantonalno ministarstvo daje saglasnost na ugovor. Zatitne ume i ume s posebnom namjenom moraju se ucrtati na kartu i obiljeiti vidljivim znakovima koji se odrede u propisu o proglaenju ume. One e biti predmet nadzora nadlenog umarskog inspektora bez obzira na tijelo koje je proglasilo ume. Obiljeavanje uma vri kantonalno umsko privredno drutvo na nain predvien standardima, a za privatne ume kantonalna uprava. Trokove obiljeavanja snosi pravno lice u iju se korist uma proglaava zatitnom, odnosno umom sa posebnom namjenom. Aktom kojim se ume proglaavaju zatitnim ili umama sa posebnom namjenom odreuju se uslovi, nain koritenja i zatita tih uma. Kantonalno umsko privredno drutvo, odnosno vlasnik ume, ima pravo na naknadu za ogranieno koritenje ili poveane trokove zatite. Naknadu snosi pravno lice na iji je zahtjev proglaenje izvreno. Visina naknade se utvruje sporazumno, a ako se sporazum ne postigne naknada se utvruje po Zakonu o eksproprijaciji. Federalno ministarstvo vodi evidenciju zatitnih uma i uma sa posebnom namjenom. 5.1.2. Zatitne ume

lan 39. Zatitne ume su: a) ume koje prvenstveno slue za zatitu zemljita na strmim terenima i zemljita podlona erozijama, bujicama, klizitima ili otrim klimatskim uslovima koji ugroavaju postojanje samih uma; b) ume iji je glavni zadatak zatita naselja, privrednih i drugih objekata kao to su saobraajnice, energetski objekti, objekti telekomunikacione infrastrukture, zatita izvorita i korita vodotoka, obale

vodenih akumulacija kao i ume koje su podignute kao zatitni pojasevi, odnosno koje slue protiv prirodnih nepogoda ili katastrofinih ili stihijskih efekata ljudskog djelovanja. Zatitne ume iz stava 1. ovog lana proglaava Vlada Federacije na prijedlog Federalnog ministarstva, odnosno vlade kantona na prijedlog kantonalnog ministarstva. Federalno ministarstvo i kantonalno ministarstvo svoj prijedlog zasnivaju na ekspertizi strune komisije koju imenuje nadleno ministarstvo i prethodno pribavljenog miljenja Federalne uprave i kantonalne uprave. Primjerak akta o proglaenju zatitne ume obavezno se dostavlja Federalnom ministarstvu, Zavodu za zatitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijea, Federalnoj upravi i kantonalnoj upravi.

5.1.3. ume s posebnom namjenom lan 40. Za ume sa posebnom namjenom proglaavaju se: a) ume ili njeni dijelovi koje imaju poseban kulturni, historijski, ekoloki i prirodni znaaj, nacionalni parkovi, park ume, prirodni i lovni rezervati; b) ume od posebnog znaaja za odbranu i potrebe Vojske Federacije; c) ume i umsko zemljite od znaaja za zatitu biodiverziteta i prirodnih stanita flore, faune i drugih organizama; d) ume ili njeni dijelovi registrovani kao sjemenske sastojine i sjemenski objekti; e) ume od posebnog naunog i obrazovnog znaaja; f) ume od specijalnog znaaja za proiavanje zraka, snabdjevanje vodom i njezin kvalitet; g) ume namjenjene za izletita, odmor, ope obrazovanje, rekreaciju, turizam, klimatska i druga ljeilita.

ume iz stava 1. ta. a) i b) ovog lana e proglasiti Vlada Federacije uz prethodno pribavljeno miljenje Federalnog ministarstva, ume iz stava 1. ta. c), d) i e) ovog lana Federalno ministarstvo a ume iz stava 1. ta. f) i g) kantonalna ministarstva. ume s posebnom namjenom mogu biti nazvane prema kljunim funkcijama koje obezbjeuju. Primjerak akta o proglaenju uma s posebnom namjenom obavezno se dostavlja Federalnom ministarstvu, Zavodu za zatitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijea, Federalnoj upravi i kantonalnoj upravi. 5.1.4. Zahtjev za proglaenje lan 41. Zahtjev sa elaboratom za proglaenje zatitnih uma ili uma s posebnom namjenom kojeg podnosi zainteresovana institucija ili pravno lice e naroito sadravati sljedee: a) cilj i razloge zbog kojih se predlae proglaenje zatitnih uma i uma sa posebnom namjenom; b) naziv umskogospodarske jedinice, broj odjela i oznaku odsjeka, i za privatne ume naziv katastarske optine i broj katastarske parcele; c) digitaliziranu kartu razmjere 1:10.000 (za manja podruja razmjera 1:5.000), sa ucrtanom parcelom za koju se trai proglaenje zatitne ume, odnosno ume sa posebnom namjenom; d) opis strukture ume i umskog zemljita, ukljuujui stanje povrina, drvnu zalihu po vrstama drvea,

godinji prirast i jednogodinji etat; e) procjenu okolinog uticaja; f) predloena ogranienja u gospodarenju; g) predloene naknade ukoliko one dou u obzir; h) odgovarajue administrativne mjere ukljuujui javne obavijesti i rasprave. Federalna uprava e podnijeti prijedloge za proglaenje uma koje su od vitalnog interesa za trajno gospodarenje umama kao to je odreeno u umarskom programu Federacije.

5.1.5. ume kra i poumljavanje lan 42. ume kra i umskog zemljita e biti klasifikovane kao podruja velike opasnosti od umskih poara. Kantonalne uprave e naroitu panju poklanjati provoenju svih mjera za prevenciju poara, kao to je uneseno u planove za zatitu od umskih poara i organizovae slubu za gaenje poara, specijalno opremljenu i obuenu za borbu protiv umskih poara. Finansiranje izrade umskogospodarske osnove za dravne ume na podruju kra vrit e se iz namjenskog fonda kantona. lan 43. Poumljavanje kra, goleti i drugog umskog zemljita e biti uraeno prema planu za poumljavanje a koji e naroito sadravati sljedee: a) povrine koje e se poumljavati, naziv umskogospodarskog podruja, gospodarska jedinica, broj odjela i oznaka odsjeka; b) sporazum vlasnika zemljita ako je on potreban; c) analiza prirodnih karakteristika stanita, naroito u smislu tla i klimatskih uslova; d) izbor vrsta drvea, posebne karakteristike sadnica i opis razloga za njihov izbor; e) gustoa i nain - tehnika sadnje ; f) trokovi sadnje i trokovi odravanja poumljenog podruja - najmanje pet godina; g) procjena funkcija koje e tek zasaene ume da obavljaju u tim predjelima; h) mjere zatite od poara. Poumljavanje poljoprivrednog zemljita moe se vriti, po zahtjevu vlasnika zemljita, zajedno sa planom za poumljavanje iz stava 1. ovog lana. Poumljavanje poljoprivrednog zemljita vrit e se u skladu sa propisima o promjeni namjene koritenja poljoprivrednog zemljita. Za plantae etinara koje zauzimaju vie od pet hektara zemljita napravie se procjena okolinog uticaja. Kantonalno ministarstvo odobrava planove poumljavanja uz pribavljeno miljenje Federalne uprave. Finansiranje poumljavanja umskog zemljita treba da se obezbijedi iz namjenskog fonda Federacije i namjenskih fondova kantona. Poumljavanje podruja kra, gdje e poumljavanje imati visoko koristan uticaj na ekoloke uslove i okoli, e imati prioritet za finansijske podsticaje.

6. VLAS ITVO, UPRAVLJA JE, KATASTAR UMA, ADMI ISTRATIV E I EKO OMSKE FU KCIJE 6.1. Vlasnitvo i katastar uma lan 44.

ume i umsko zemljite su u dravnom vlasnitvu (u daljem tekstu: dravne ume) i vlasnitvu fizikih lica (u daljem tekstu: privatne ume). Dravne ume su u vlasnitvu Federacije. U ostavarivanju prava po osnovu vlasnitva nad umom i umskim zemljitem u dravnom vlasnitvu Federaciju e zastupati Federalno ministarstvo-federalni ministar. Privatne ume, u smislu ovog zakona, su sve ume i umsko zemljite za koje fiziko ili pravno lice valjanim dokumentima iz zemljine knjige i katastra nekretnina dokae da je vlasnik ume. Kantonalna umsko privredna drutva i kantonalne uprave za privatne ume duni su dostaviti Federalnoj upravi podatke radi voenja katastra uma najdalje do 31. marta tekue godine i obavjetavati ga o svim nastalim promjenama u toku protekle godine koje su uticale na voenje katastra. Jedan primjerak izraenog katastra Federalna uprava je duna dostaviti Federalnom ministarstvu. Ako kanton ili opina kupi umu ili umsko zemljite i na tom zemljitu podignu umu, ili ako dobiju umu ili umsko zemljite kao poklon od bilo kog fizikog ili pravnog lica nakon stupanja na snagu ovog zakona, te ume kantona ili opine postaju takoer dravnim umama. Pravo vlasnitva nad umama i umskim zemljitem ne moe se stei njihovim koritenjem ili zauzimanjem bez obzira na period trajanja istog. Federalni ministar e, uz pribavljeno miljenje Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, donijeti propise koji se tiu klasifikacije vlasnitva u svrhu statistike obrade ili planiranja u umarstvu i propisati nain voenja katastra uma za dravne i privatne ume.

6.1.1. Promet uma lan 45. Zabranjen je promet dravnih uma i umskog zemljita. Svaki promet dravnih uma i umskog zemljita u suprotnosti s odredbama ovog zakona je nezakonit i takav ugovor e biti nevaei. Izuzev od odredaba stava 1. ovog lana promet uma i umskog zemljita moe se vriti samo u postupku arondacije i komasacije kao i putem zamjene uz prethodno pribavljenu saglasnost federalnog ministra koja se zasniva na miljenju federalne uprave i kantonalne uprave. Izuzev od odredaba stava 1. ovog lana, dravne ume i umsko zemljite, za koje je prethodno izdato odobrenje za krenje u skladu s odredbama ovog zakona, moe se prodati drugom pravnom ili fizikom licu u svrhu koja je u skladu sa prostornim planom odreenim odlukom Parlamenta Federacije. Sredstva dobijena prodajom dravnih uma i umskog zemljita prihod su namjenskog fonda Federacije 40% i namjenskog fonda kantona 60% i mogu se koristiti samo za kupovinu uma i umskog zemljita i podizanje novih uma. Federacija ima pravo prvenstva za kupovinu privatnih uma i umskog zemljita koje su Vlada Federacije, Federalno ministarstvo ili kantonalno ministarstvo proglasili zatitnim umama ili umama s posebnom namjenom. Osim u sluajevima iz stava 2. ovog lana, vlasnik uma i umskog i poljoprivrednog zemljita koje granii sa umom i umskim zemljitem koje se prodaje, e imati pravo prvenstva za kupovinu te ume ukoliko ta prodaja ne predstavlja smetnju u pogledu gospodarenja dravnim umama, a to se dokazuje miljenjem Federalne uprave. Ako se ovo pravo prvenstva ne iskoristi onda pravo prvenstva za kupovinu pripada vlasniku ija je uma najblia umi koja se prodaje. Federalni ministar e donijeti propise koji se tiu procedura i vremenskih ogranienja za prodaju uma, utvrditi pravo prvenstva za kupovinu i uslove za zamjenu ume. 6.1.2. Utvrivanje granica dravnih uma lan 46.

Granice dravnih uma moraju na terenu biti obiljeene vidnim i trajnim biljegama. Granice dravnih uma, koje nisu utvrene, moraju se utvrditi u skladu sa Zakonom o premjeru i katastru nekretnina i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. Utvrene granice iz stava 2. ovog lana moraju se ucrtati na katastarskim planovima i provesti kroz katastarski operat organa nadlenog za geodetske poslove. Poslove obiljeavanja granica dravnih uma i odravanje graninih znakova duna su vriti kantonalna umsko privredna drutva. Federalni ministar e propisati nain obiljeavanja granica dravnih uma, kao i vrstu i postavljanje graninih znakova. 6.2. Upravljanje umama 6.2.1. Upravljanje privatnim umama

lan 47. Privatnim umama upravljaju njihovi vlasnici u skladu sa ovim zakonom, podzakonskim propisima, propisima kantona i odredbama umskogospodarske osnove. U finansiranju izrade umskogospodarske osnove uestvuju vlasnici uma proporcionalno povrini po vlasniku i kantonalna ministarstva iz namjenskih fondova kantona. Kantonalno ministarstvo putem kantonalne uprave obavlja strune poslove u pogledu gospodarenja privatnim umama, a moe odreene poslove prenijeti na kantonalno umsko privredno drutvo. Prenoenje poslova vri se uz obostranu saglasnost i regulie se meusobnim ugovorom. Pod poslovima iz stava 2. ovog lana podrazumjevaju se doznaka, primanje i premjeravanje, izdavanje otpremnog iskaza, planiranje umsko-uzgojnih radova, uvanje i zatita uma. Kantonalne uprave dune su voditi evidencije o izvrenim radovima i provedenim mjerama predvienim umsko-razvojnim planovima, umskogospodarskom osnovom i projektom za izvoenje. Podaci predvieni evidencijama moraju se evidentirati za proteklu godinu najkasnije do 28. februara tekue godine. Nain i oblik voenja registra evidencija iz stava 3. propisat e federalni ministar. Ako za privatne ume nije izraena umskogospodarska osnova umama se gospodari na osnovu godinjeg plana gospodarenja koji donosi kantonalna uprava, ali najdue dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Za privatne ume projekat za izvoenje izrauje i donosi kantonalna uprava ili pravno lice na koje su prenijeti struni poslovi. 6.2.2. Upravljanje dravnim umama lan 48. Dravnim umama i umskim zemljitima upravljaju Federalna uprava i kantonalne uprave pod uslovima utvrenim ovim zakonom. Federalna uprava i kantonalne uprave nee upravljati dravnim umama i umskim zemljitem koje Vlada Federacije proglasi zatitnim umama ili umama s posebnom namjenom pod uslovom da su te ume predate na upravljanje drugom pravnom licu. lan 49.

Federalno ministarstvo (federalni ministar) ugovorom prenosi poslove gospodarenja umama i umskim zemljitem kantonalnim ministarstvima (kantonalnim ministrima). Poslovi koje kantonalne uprave ustupaju kantonalnim umsko privrednim drutvima u pogledu gospodarenja dravnim umama sastoje se naroito iz: a) donoenja umskogospodarskih osnova; b) izrada projekata za izvoenje i njihova realizacija; c) odravanje i izgradnja umske infrastrukture; d) promet umskih drvnih sortimenata; e) izvravanje programa i planova jednostavne i proirene bioloke reprodukcije uma; f) provoenje mjera integralne zatite uma; g) proizvodnja i promet umskog sjemena i umskog i ukrasnog sadnog materijala; h) izvravanje planova iskoritavanja sekundarnih umskih proizvoda; i) realizacija planova razvoja umarstva i mjera racionalizovanja u umarstvu; j) sve ekonomske odgovornosti, koristi, zadaci i odluke; k) ostali poslovi koji se ugovorom ustupaju od strane kantonalne uprave. Skuptina kantona osnovat e jedno kantonalno umsko privredno drutvo za podruje kantona. U sklopu kantonalnih umsko privrednih drutava formiraju se nie organizacione jedinice za podruje jedne ili vie optina koje e obavljati poslove u pogledu gospodarenja dravnim umama u granicama jedne ili vie gospodarskih jedinica. Kantonalno ministarstvo (kantonalni ministar) e kantonalnom umskom privrednom drutvu ugovorom prenijeti poslove, zadatke i odgovornosti iz stava 2. ovog lana. Kantonalna umsko privredna drutva duna su voditi evidencije o izvrenim radovima i provedenim mjerama predvienim umsko-razvojnim planovima, umskogospodarskom osnovom i projektom za izvoenje. Podaci predvieni evidencijama moraju se evidentirati za proteklu godinu najkasnije do 28. februara tekue godine. Nain i oblik voenja registra evidencija iz stava 6. ovog lana propisat e federalni ministar. Kantonalno ministarstvo (kantonalni ministar) e prekinuti ugovor iz stava 5. ovog lana ako kantonalno umsko privredno drutvo: a) u roku od tri godine, od dana osnivanja, ne izradi umskogospodarsku osnovu; b) ne gospodari umama u skladu sa umskogospodarskom osnovom i ako ne izvrava obaveze koje proizlaze iz ovog zakona; c) redovno i u datim rokovima na izvjetava kantonalnu upravu o svim relevantnim podacima shodno odredbama ovog zakona i ne dostavi podatke koje zatrai kantonalna uprava, a koji su od vanosti za sagledavanje stanja u pogledu gospodarenja umama; d) izvri vie od 5% radova na sjei ume i izvlaenju sortimenata predvienih projektom za izvoenje koje ne moe izvriti svojim kapacitetima bez licitacije. Za direktora kantonalnog umsko privrednog drutva moe se postaviti lice koje ima zavren umarski fakultet i najmanje pet godina radnog iskustva u struci, a za rukovodioca nie organizacione jedinice lice koje ima zavren umarski fakultet sa najmanje tri godine radnog iskustva u struci.

6.2.3. Prava treih lica

lan 50.

Prava treih lica na umu i umsko zemljite e se potovati ako se podruje koristilo u periodu od zadnjih trideset godina. Starija utvrena prava treih lica na umu e biti ponitena i anulirana, ako nisu bila koritena u zadnjih trideset godina. Prava treih lica mogu biti otkupljena za odgovarajuu novanu naknadu, nakon zahtjeva vlasnika ume. Zabranjeno je utvrivati nova ili iriti postojea prava treih lica na umu osim ako je to u skladu sa kantonalnim umsko-razvojnim planom. 6.2.4. Zatita susjednih parcela lan 51. Prilikom gospodarenja umom, vlasnik ili korisnik ume treba da vodi dunu panju o susjednim parcelama. Ako vlasnik ume, u procesu gospodarenja umom, na neki nain vri uticaj na susjedne parcele, vlasnik ume je obavezan da trai saglasnost vlasnika susjedne parcele prije nego zapone tu aktivnost. Ako se ne moe doi do sporazuma, kantonalno ministarstvo e odluiti o tome da li se ta aktivnost moe provesti, u kom obliku, a naknada e se utvrditi sporazumno ili putem nadlenog suda. 6.2.5. Koritenje parcela treih lica lan 52. Vlasnik, odnosno nosilac prava gospodarenja na zemljitu, duan je da dozvoli privremeni prijevoz (prinudni put) ili smjetaj umskih proizvoda sa susjednih parcela na svom zemljitu ako to nije mogue izvriti na drugi nain, ili ako bi drugi nain bio nesrazmjerno skuplji. Korisnik prinudnog puta ili smjetaja proizvoda duan je da vlasniku, odnosno korisniku zemljita, plati naknadu za to koritenje. Ako je zbog izgradnje umske transportne infrastrukture neophodno koristiti parcele treih lica izvrit e se eksproprijacija takvih parcela uz trinu naknadu. Od drugih vlasnika ume i ostalih pravnih ili fizikih lica koja imaju koristi od ovakve infrastrukture, moe se zahtijevati da uestvuju u trokovima izgradnje i odravanja u skladu sa koristima koje e imati od toga. Rjeenje o ustanovljavanju prinudnog puta i o naknadi donosi, na zahtjev zainteresovanog lica, kantonalno ministarstvo. alba protiv rjeenja o ustanovljavanju slunosti ne zadrava izvrenje rjeenja. Nezadovoljna stranka moe u roku od 30 dana od dana prijema rjeenja, podnijeti prijedlog da nadleni sud utvrdi naknadu.

6.3.Struni i organizacijski zahtjevi 6.3.1. Struni zahtjevi lan 53. Kantonalna umsko privredna drutva, kantoni i vlasnici privatnih uma duni su u potpunosti obezbijediti implementaciju strunih zahtjeva koji su odreeni ovim zakonom i podzakonskim propisima. U gospodarskim jedinicama sa preko 2.000 hektara uma i umskog zemljita poslove u pogledu

gospodarenja umama obavljat e diplomirani ininjeri umarstva sa strunim ispitom iz oblasti umarstva. Struni ispit iz oblasti umarstva mogu polagati samo kandidati sa diplomom umarskog fakulteta VII/1 stepena obrazovanja i sa najmanje dvije godine iskustva na terenu u gospodarenju umom. Federalni ministar e donijeti program za polaganje strunog ispita iz oblasti umarstva. Polaganja strunog umarskog ispita osloboeni su diplomirani ininjeri sa vie od deset godina radnog iskustva, specijalisti, magistri i doktori umarskih nauka. 6.3.2. uvanje uma lan 54. Kantonalne uprave dune su obezbijediti neposrednu zatitu uma - uvanje uma od bespravnog prisvajanja i koritenja, umskih poara i drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i tetoina kao i drugih protivzakonitih radnji, putem organizovane uvarske slube (uvari uma) po odreenim uvarskim reonima. uvarsku slubu obavljaju struna lica koja za to ovlasti kantonalna uprava. uvari ume mogu biti lica koja su zavrila srednju umarsku kolu III i IV stepen, koja ispunjavaju uslove za noenje oruja i druge uslove za obavljanje javne slube uvara uma. uvari uma slubu obavljaju u uniformi, moraju biti naoruani i moraju posjedovati dokument legitimaciju uvara uma kojim potvruju status uvara uma. Legitimaciju imaju i druga struna lica koja imaju ovlatenje za poslove zatite uma.

Dunosti uvara uma su da: a) uva umu od umskih poara, na nain kako je utvreno ovim zakonom i planovima zatite uma od poara; b) uva umu od bespravnog zauzimanja i koritenja, od bespravnih sjea i krae umskih proizvoda, sprjeava bespravnu izgradnju u umi i na umskim zemljitima; c) prati pojave i kretanje biljnih bolesti i tetoina i tete nanesene umi od divljai; d) preduzima mjere odravanja umskog reda i na sprjeavanju oteivanja stabala i podmlatka prilikom izvoenja sjea i izvlaenje umskih sortimenata; e) sprjeava nezakonito pokretanje drveta iz ume, ubiranje i sakupljanje sekundarnih proizvoda i stavljanje istih u promet; f) zaustavlja prijevozna sredstva i pregleda prateu dokumentaciju za prijevoz umskih sortimenata; g) pregleda porijeklo drveta na pilanama i na svim drugim mjestima gdje se drvo dri; h) preduzima mjere da se umski putevi i vlake redovno odravaju i sprjeava izgradnju neprojektovanih vlaka; i) sprjeava istresanje i deponovanje smea i drugog otpada u umu i unitavanje graninih znakova; j) legitimie sva lica zateena u vrenju prekrajnih radnji po ovom zakonu i krivinih djela koja se odnose na ume ili za koja postoji osnovana sumnja da su izvrila takva djela, ako se ne moe utvrditi identitet tih lica na drugi nain; k) obavjetava nadlene slube u kantonu, Policijsku upravu i umarsku inspekciju o svim zapaenim nepravilnostima. U sluajevima iz stava 4. ovog lana svako lice je duno da na zahtjev uvara uma pokae line isprave kojim se utvruju njegov identitet i isprave za drvo i ostale proizvode koje prevozi, kao i da omogui pregled vozila, drugih sredstava prijevoza, prtljaga i mjesto i prostore gdje su umski proizvodi smjeteni. Federalni ministar e propisati zadatke uvara uma, nain izvravanja zadataka, oblik i sadraj legitimacije uvara uma i kriterije za utvrivanje veliine uvarskog reona.

6.3.3. Povezivanje vlasnika uma lan 55. Kantonalna uprava e obezbijediti finansijsku i strunu pomo za uspostavljanje i funkcionisanje raznih oblika povezivanja vlasnika uma tamo gdje, zbog male povrine umskih parcela, rascjepkanosti ili razdijeljenosti parcela razliitih vlasnika, nije mogue trajno i efikasno gospodariti umama. 7. UMARSKE I STITUCIJE 7.1.Federalna uprava 7.1.1. Osnivanje

lan 56. Ovim zakonom osniva se Federalna uprava za umarstvo. Federalna uprava je u sastavu Federalnog ministarstva. Sjedite Federalne uprave za umarstvo je u Sarajevu. 7.1.2. Poslovi Federalne uprave

lan 57. Federalna uprava obavlja slijedee poslove: a) prikuplja podatke i vodi bazu podataka o stanju i razvoju svih uma, ukljuujui inventuru svih uma, ustanovljava i vodi katastar uma i umskog zemljita i katastar umske infrastrukture u dravnom vlasnitvu; b) priprema nacrt umarskog programa Federacije i podnosi ga Federalnom ministarstvu; c) utvruje i prati dinamiku izrade umskogospodarskih osnova; d) prua strunu pomo za izradu umskogospodarskih osnova za umskogospodarska podruja i gospodarske jedinice; e) izrauje plan i program za proirenu bioloku reprodukciju uma i programe i planove za poumljavanje kra i goleti; f) utvruje i vodi registar i evidenciju objekata za proizvodnju i doradu umskog sjemena i proizvoaa umskog i ukrasnog drvea i grmlja u Federaciji; g) vri strune poslove u vezi proizvodnje umskog sjemena i umskog sadnog materijala koji proizlaze iz odredaba ovog zakona i propisa iz oblasti o sjemenu i sadnom materijalu i izdaje potrebnu dokumentaciju o zdravstvenom stanju i kvalitetu umskog sjemena i umskog sadnog materijala; h) prati zdravstveno stanje uma, obavlja poslove izvjetajno-prognozne slube i prati stanje i stepen oteenosti uma; i) izrauje programe integralne zatite uma i planove protivpoarne zatite; j) izrauje podloge za programe razvoja umarstva i lovstva i obezbjeuje podatke za potrebe prostornih planova uz primjenu tehnikih normativa iz oblasti umarstva k) prati ekonomsko stanje umarstva na osnovu podataka dobivenih od strane kantonalnih uprava, redovno podnosi izvjetaj o cijenama i kvalitetu umskih drvnih sortimenata i sekundarnih umskih proizvoda i upoznaje javnost o stanju uma i razvoju umarstva i izdaje prigodne struno-popularne publikacije o stanju uma i njihovom znaaju; l) priprema i izrauje programe iz oblasti umarstva koji se finansiraju ili sufinansiraju iz namjenskog fonda Federacije uz prethodno pribavljenu saglasnost Federalnog ministarstva;

m) priprema i sprovodi nauno - istraivake djelatnosti i transfer znanja iz oblasti umarstva i lovstva; n) priprema struna miljenja za formiranje i reviziju umskogospodarskih podruja; o) priprema i daje miljenja za proglaavanje zatitnih uma i uma sa posebnom namjenom; p) organizuje savjetovanja i prua strunu pomo kantonalnim upravama i kantonalnim umsko privrednim drutvima; q) razvija meuentitetsku saradnju iz oblasti umarstva i lovstva; r) sprovodi i primjenjuje meunarodne konvencije i standarde iz oblasti umarstva i lovstva; s) utvruje i sprovodi strategiju borbe protiv korupcije u saradnji sa kantonalnim upravama.

Federalna uprava e pripremati godinje planove rada, finansijske planove i izvjetaje o izvrenim radovima i iste, putem Federalnog ministarstva, dostaviti Vladi Federacije.

7.2. Kantonalne institucije 7.2.1. Izvrenje dunosti kantona lan 58. Kantoni e provesti svoje zadatke, kao to je navedeno u ovom zakonu i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, putem kantonalnog ministarstva i kantonalne uprave pri kantonalnom ministarstvu. Kantonalne uprave mogu formirati svoje organizacione jedinice po opinama koje e obavljati poslove predviene lanom 47. ovog zakona.

7.2.2. Poslovi kantonalne uprave lan 59.

Kantonalna uprava obavlja slijedee poslove: a) prikuplja podatke i vodi bazu podataka o stanju i razvoju svih uma i vodi katastar uma i umskog zemljita na podruju kantona; b) priprema kantonalni umsko-razvojni plan i podnosi ga kantonalnom ministarstvu; c) prati dinamiku poslova na izradi umskogospodarskih osnova i njihovu realizaciju; d) vodi evidenciju objekata za proizvodnju i doradu umskog sjemena i proizvoaa umskog i ukrasnog drvea i grmlja; e) obavlja poslove izvjetajno-dojavne slube i prati stanje i stepen oteenosti uma i o tome obavjetava Federalnu upravu; f) obezbjeuje neposrednu zatitu uma putem uvarske slube; g) ustupa poslove kantonalnom umsko privrednom drutvu u pogledu gospodarenja umama i umskim zemljitima u dravnom vlasnitvu i prati izvrenje ugovorenih obaveza; h) prati realizaciju programa integralne zatite uma; i) usaglaava umskogospodarske osnove sa prostornim planovima, vodoprivrednim osnovama, lovnoprivrednim osnovama, evidencijama koje se vode u Zavodu za zatitu kulturno - historijskog i prirodnog naslijea i federalnim programom upravljanja mineralnim sirovinama i planovima upravljanja s pojedinim mineralnim sirovinama; j) daje miljenje na umskogospodarske osnove; k) prati ekonomsko stanje umarstva na podruju kantona i podatke dostavlja Federalnoj upravi; l) priprema i izrauje programe iz oblasti umarstva koji se finansiraju ili sufinansiraju iz namjenskog

fonda kantona; m) uestvuje u izradi strunog miljenja za formiranje ili reviziju umskogospodarskih podruja; n) priprema i daje miljenje za proglaenje zatitnih i uma sa posebnom namjenom na nain propisan ovim zakonom; o) sprovodi programe i podstie nauno-istraivaku djelatnost, organizuje savjetovanja i prua strunu pomo kantonalnom umsko privrednom drutvu; p) izrauje planove za izgradnju i odravanje umskih cesta i zatitu izvorita i vodotoka unutar umskih resursa uz saglasnost nadlenog organa za poslove vodoprivrede; q) prati provoenje primjene jedinstvenih cijena umskih proizvoda; r) upoznaje javnost sa stanjem uma i izdaje odgovarajue struno-popularne publikacije o stanju uma i njihovom znaaju; s) izrauje godinji plan rada, finansijski plan i godinji izvjetaj i iste dostavlja kantonalnom ministartstvu; t) obavlja i druge poslove i zadatke koji proizlaze iz ovog zakona ili po zahtjevu kantonalnog ministarstva. Kantoni e donijeti propise o upravljanju i koritenju sredstava namjenskih fondova kantona. Sredstva namjenskih fondova kantona mogu biti koritena samo za izvrenje zadataka koji su u skladu sa ovim zakonom dati kantonima i za mjere koje su sline namjeni koritenja sredstava namjenskog fonda Federacije. Kantonalna uprava dostavlja Federalnoj upravi sve potrebne podatke u cilju sagledavanja stanja umarstva u Federaciji.

8. FI A SIRA JE lan 60. Prihodi namjenskog fonda Federacije i namjenskih fondova kantona su: a) naknada za koritenje opte korisnih funkcija ume; b) sredstva za proirenu bioloku reprodukciju uma; c) naknade iz lana 4. stav 9., lana 19. stav 8., lana. 26. st. 3. i 4. i lana 45. stav 3.; d) donacije, krediti, pokloni i drugi izvori. Naknade iz stava 1. taka a) ovog lana e plaati sva pravna lica koja obavljaju privrednu djelatnost na teritoriji Federacije u visini 0,1% njihovog ukupnog prihoda osim kantonalnih umsko privrednih drutava iz lana 27. ovog zakona. Kantonalna umsko privredna drutva e plaati naknadu iz stava 1. taka b) ovog lana, u skladu sa lanom 27. ovog zakona, u visini koja nee biti manja od 3% od vrijednosti prihoda ostvarenih od prodaje drveta i prodaje sekundarnih umskih proizvoda. Vlada Federacije moe na osnovu ekonomske analize kantonalnih umsko privrednih drutava, koju e izraivati Federalna uprava i na osnovu podataka iz umskogospodarskih osnova, odrediti da trebaju odreena kantonalna umsko privredna drutva plaati naknade u viem procentu. Naknade iz st. 2. i 3. ovog lana se uplauju polugodinje i po zavrnom godinjem raunovodstvenom izvjetaju, u iznosu od 20% na poseban raun namjenskog fonda Federacije koji se vodi kod Federalne uprave i 80% na poseban raun namjenskog fonda kantona koji se vodi kod nadlene kantonalne uprave na ijem podruju je pravno lice registrovano. Uplate e se vriti u skladu sa posebnim propisom Federalnog ministarstva finansija. Finansijska policija i federalna odnosno kantonalna umarska inspekcija vri kontrolu obrauna i plaanja iz stava 5. ovog lana. Ako obveznik plaanja naknade ne obrauna ili ne uplati naknadu iz stava 1. ovog lana, naknada e se naknadno obraunati i naplatiti iz sredstava obveznika.

Federalni ministar u sporazumu sa federalnim ministrom finansija e propisati oblik i sadraj obrasca za obraun naknada iz st. 2. i 3. ovog lana. lan 61. Iz namjenskog fonda Federacije finansirat e se slijedei poslovi: a) po naredbi umarskog inspektora, mjere zatite i poumljavanja, ako ih odgovorna lica nisu izvrila s tim da e se utroena sredstva vratiti u namjenski fond Federacije od strane odgovornog lica; b) naknada za zatitne ume i ume sa posebnom namjenom koje je proglasila Vlada Federacije ili Federalno ministarstvo prema odredbama ovog zakona; c) nauna istraivanja, strune ekspertize. Iz namjenskog fonda kantona finansirat e se rad uvarske slube. Iz namjenskog fonda Federacije i namjenskih fondova kantona zajedniki e se finansirati: a) poumljavanje kra i goleti; b) obnova uma kao posljedica elementarne nepogode; c) nauno-istraivaki rad. Iz namjenskog fonda Federacije i namjenskih fondova kantona uz saglasnost federalnog i kantonalnih ministara finansirati e se: a) gradnja umskih puteva prvenstveno radi sprovoenja umsko uzgojnih i zatitnih mjera; b) odreene umsko uzgojne i zatitne mjere; c) rasadnika proizvodnja. Prijave za finansiranje i sufinansiranje aktivnosti iz st. 3. i 4. ovog lana e biti poslate Federalnoj upravi koji e pripremiti program podsticaja za umarstvo i dostavit e ga Federalnom ministarstvu na usvajanje. Prilikom pripreme programa, Federalna uprava e potovati operativni dio umarskog programa Federacije, dostupna sredstva u pojedinanoj godini i kriterije propisane od strane federalnog ministra. lan 62. Iz namjenskog fonda kantona izdvaja se prihod za razvoj nerazvijenih dijelova opine u visini 2% od ostvarenog prihoda prodajom drvnih sortimenata i vrijednosti drveta upotrijebljenog za vlastite potrebe kao i prihoda ostvarenih prodajom sekundarnih umskih proizvoda koje je kantonalno umsko privredno drutvo ostvarilo na podruju te opine. Sredstva iz stava 1. ovog lana se uplauju na poseban raun za razvoj nerazvijenih dijelova optine. 9. ADZOR AD SPROVOE JEM OVOG ZAKO A

lan 63. Federalno ministarstvo vri nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona koji su ovim zakonom stavljeni u nadlenost Federacije, kao i upravni nadzor nad obavljanjem poslova odreenih ovim zakonom koji predstavljanju vrenje javnih ovlatenja. Federalno ministarstvo vri i nadzor nad kantonalnim ministarstvima u dijelu izvrenja federalne politike u oblasti ouvanja i zatite uma, planiranja i upravljanja umama i finansiranja obnove i unapreenja uma na teritoriji Federacije.

Kantonalna ministarstva vre upravni nadzor nad sprovoenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona koji su ovim zakonom stavljeni u nadlenost kantona kao i upravni nadzor nad obavljanjem poslova odreenih ovim zakonom koji predstavljaju vrenje javnih ovlatenja, a stavljeni su u nadlenost kantona. lan 64. Poslove umarske inspekcije, prema ovom zakonu i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, obavljaju federalni umarski inspektori, federalni granini umarski inspektori i kantonalni umarski inspektori. Federalna umarska inspekcija moe neposredno obaviti poslove iz nadlenosti kantonalne umarske inspekcije, kada ocijeni da se na drugi nain ne mogu provesti odredbe ovog zakona ili drugih propisa donesenih na osnovu ovog zakona, a nadlena kantonalna umarska inspekcija nije obavila inspekcijski nadzor u za to naloenom roku ili nije zavrila postupak u roku. Kantonalni umarski inspektor moe po ovlatenju i nalogu federalne umarske inspekcije, izvriti inspekcijski nadzor iz nadlenosti federalne umarske inspekcije. lan 65. Za federalnog umarskog inspektora i federalnog graninog umarskog inspektora moe se postaviti lice koje pored odreenih uvjeta propisanih Zakonom, ispunjava i slijedee uslove: a) ima visoku strunu spremu umarske struke; b) ima poloen struni ispit za rad u organima uprave; c) ima najmanje pet godina radnog staa u struci i poloen struni ispit. Za kantonalnog umarskog inspektora moe se postaviti lice koje, pored optih uvjeta, ispunjava i posebne uvjete iz ta. a) i b) stav 1. ovog lana, te ima najmanje tri godine radnog iskustva i poloen struni ispit. lan 66. Pored ovlatenja i dunosti odreenih posebnim zakonom, umarski inspektor je ovlaen i duan da: a) pregleda umskogospodarske osnove, godinje planove gospodarenja, umsko-razvojne planove i programe, izvedbene projekte, planove proste i proirene bioloke reprodukcije uma i planove zatite uma, njihovo izvrenje, poslovne knjige i ostalu dokumentaciju; b) trai da mu se stavi na raspolaganje i pregleda svu dokumentaciju i informacije potrebne za inspekcijski pregled; c) pregleda sve umske radove, objekte, ureaje, pilane, kao i sva mjesta gdje se drvo sjee, smjeta, prerauje, izvozi iz ume ili stavlja u promet; d) kontrolie i prati primjenu standarda iz oblasti umarstva; e) privremeno obustavi sjee i sve druge radnje koje nisu u skladu sa odredbama ovog zakona i drugih propisa iz oblasti umarstva do konane odluke nadlenog organa; f) pregleda odabiranje i doznaku stabala za sjeu; g) zaustavlja prijevozna sredstva i pregleda prateu dokumentaciju za prevoz umskih sortimenata; h) pregleda izvrenje svih radova koji su predvieni umskogospodarskim osnovama, umskim planovima i programima i projektima za izvoenje; i) u hitnim sluajevima u kojima bi nastupila teta po opti interes, na licu mjesta i rjeenjem nareuje obustavu rada i sprovoenje mjera za sprjeavanje teta; j) privremeno oduzima bespravno posjeeno drvo i nez