Zakon o Upravnom Postupku FBiH Integralni

ZAKON O UPRAVNOM POSTUPKU -INTEGRALNI TEKST- 1

PRVI DIO OPE ODREDBE I - OSNOVNA NAELA 1.Vaenje Zakona

lan 1. (1) Po ovom zakonu duni su postupati organi uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) i organi uprave kantona, kao i gradske i opinske slube za upravu i drugi organi (u daljnjem tekstu: organi) kad u upravnim stvarima, neposredno primjenjujui propise, rjeavaju o pravima, obavezama ili pravnim interesima graana, pravnih lica ili drugih stranaka. (2) Nadlena tijela kantona mogu donositi dopunska pravila upravnog postupka, koja moraju biti sukladna ovom zakonu. (3) Po ovom zakonu duna su postupati i poduzea (drutva), ustanove i druga pravna lica kad u obavljanju javnih ovlasti (u daljnjem tekstu: institucije koje imaju javne ovlasti) koje su im povjerene zakonom ili propisom gradskog ili opinskog vijea rjeavaju u upravnim stvarima. 2. Poseban postupak lan 2. Pojedina pitanja postupka za odreenu upravnu oblast mogu se samo izuzetno, posebnim federalnim zakonom, urediti drukije nego sto su ureena ovim zakonom, ako je to nuno za drugaije postupanje u tim pitanjima, s tim da ne mogu biti suprotna naelima ovog zakona.

Integralni tekst sadri tekst Zakona o upravnom postupku (Slubeni novine Federacije BiH, broj 2/98), koji je stupio na snagu 28.1.1998. godine i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom postupku (Slubene novine Federacije BiH, broj 48/99). Integralni tekst se koristi samo za internu upotrebu i na isti se prilikom slubene upotrebe ne moe pozivati.

1

http://www.advokat-prnjavorac.com

3. Supsidijarna primjena Zakona lan 3. U upravnim oblastima za koje je federalnim zakonom propisan poseban postupak, postupa se po odredbama tog zakona, s tim da se po odredbama ovog zakona postupa u svim pitanjima koja nisu ureena posebnim zakonom. 4. Naelo zakonitosti lan 4. (1) Organi i institucije koje imaju javne ovlasti kada postupaju u upravnim stvarima duni su da te stvari rjeavaju na osnovu zakona i drugih propisa, kao i opih akata institucija koje imaju javne ovlasti i koje one donose na osnovu javnih ovlasti. (2) U upravnim stvarima u kojima je organ, odnosno institucija koja ima javne ovlasti zakonom ili na zakonu zasnovanom propisu ovlaten da rjeava po slobodnoj ocjeni, rjeenje mora biti doneseno u granicama ovlatenja i u skladu s ciljem s kojim je ovlatenje dato. (3) Pravila postupka utvrena odredbama ovog zakona vae i za sluajeve u kojima je organ odnosno institucija koja ima javne ovlasti, ovlaten da u upravnim stvarima rjeava po slobodnoj ocjeni. 5. Zatita prava graana i zatita javnog interesa lan 5. (1) Kad organi i institucije koje imaju javne ovlasti vode postupak i rjeavaju, duni su da strankama omogue da to lake zatite i ostvare svoja prava, vodei pritom rauna da ostvarivanje njihovih prava ne bude na tetu prava drugih osoba niti u suprotnosti sa zakonom utvrenim javnim interesom. (2) Kad slubena osoba koja rjeava neku upravnu stvar, s obzirom na postojee injenino stanje, sazna ili ocijeni da odreena stranka ima osnova za ostvarenje nekog prava, upozorit e je na to. (3) Ako se na osnovu zakona strankama nalazu kakve obaveze, prema njima e se primjenjivati one mjere predviene propisima koje su za njih povoljnije, ako se takvim mjerama postie cilj zakona.


6. Naelo efikasnosti lan 6. Kad organi i institucije koje imaju javne ovlasti rjeavaju u upravnim stvarima, duni su da osiguraju efikasno ostvarivanje prava i interesa graana, poduzea (drutava), ustanova i drugih pravnih lica, sto obuhvata dobru organizaciju na izvravanju poslova organa, koja osigurava brzo, potpuno i kvalitetno rjeavanje upravnih stvari u upravnom postupku uz svestrano razmatranje tih stvari. 7. Naelo materijalne istine lan 7. U postupku se mora utvrditi pravo stanje stvari i u tom cilju moraju se utvrditi sve injenice koje su od vanosti za donoenje zakonitog i pravilnog rjeenja. 8. Naelo sasluanja stranke lan 8. (1) Prije donoenja rjeenja stranci se mora pruiti mogunost da se izjasni o svim injenicama i okolnostima koje su vane za donoenje rjeenja. (2) Rjeenje se moe donijeti bez prethodnog izjanjenja stranke samo u sluajevima kad je to zakonom doputeno. 9. Ocjena dokaza lan 9. Koje e injenice uzeti kao dokazane odluuje ovlateno slubeno lice po svom uvjerenju, na osnovu savjesne i briljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na osnovu rezultata cjelokupnog postupka. 10. Samostalnost u rjeavanju lan 10. (1) Organ vodi upravni postupak i donosi rjeenje samostalno, u okviru ovlasti datih zakonom, drugim propisima i opim aktima. (2) Ovlatena slubena osoba organa nadlenog za voenje postupka samostalno utvruje injenice i okolnosti i na osnovu utvrenih injenica i okolnosti primjenjuje propise, odnosno ope akte na konkretni sluaj.


11. Pravo albe lan 11. (1) Protiv rjeenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo albe. Samo zakonom moe se propisati da u pojedinim upravnim stvarima alba nije doputena, i to ako se na drugi nain osigura zatita prava i zakonitosti. (2) Ako nema organa uprave drugog stupnja, alba protiv prvostepenog rjeenja moe se izjaviti samo kad je to zakonom predvieno. Tim zakonom odredit e se i organ koji e rjeavati po albi. (3) Pod uvjetima iz ovog zakona stranka ima pravo albe i kad provostepeni organ nije u odreenom roku donio rjeenje o njenom zahtjevu. (4) Protiv rjeenja donesenog u drugom stupnju alba nije doputena. 12. Konanost rjeenja lan 12. Rjeenje protiv kojeg se ne moe izjaviti redovno pravno sredstvo (alba) u upravnom postupku (konano u upravnom postupku), a kojim je stranka stekla neko pravo, odnosno kojim su stranci odreene neke obaveze, moze se ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u sluajevima koji su ovim ili drugim zakonom predvieni. 13. Pravomonost rjeenja lan 13. Rjeenje protiv koga se ne moe izjaviti zalba niti pokrenuti upravni spor (pravomono rjeenje), a kojim je stranka stekla odreena prava, odnosno kojim su stranci odreene neke obaveze, moze se ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u sluajevima koji su ovim ili drugim zakonom predvieni. 14. Ekonominost postupka lan 14. Postupak se ima voditi brzo i sa to manje trokova i gubitka vremena za stranku i druge osobe koje uestvuju u postupku, ali tako da se pribavi sve sto je potrebno za pravilno utvrivanje injeninog stanja i za donoenje zakonitog i pravilnog rjeenja.


15. Pomo neukoj stranci lan 15. Organ koji vodi postupak starat e se da neznanje i neukost stranke i drugih osoba koje uestvuju u postupku ne bude na tetu prava koja im po zakonu pripadaju. 16. Upotreba jezika i pisma lan 16. (1) Upravni postupak vodi se na bosanskom jeziku i hrvatskom jeziku, a kao sredstva komuniciranja mogu se koristiti i ostali jezici. (2) Organ koji vodi upravni postupak osigurava ravnopravnu upotrebu bosanskog jezika i hrvatskog jezika. (3) Ako je federalnim zakonom kao slubeni jezik odreen i dodatni jezik, taj jezik e se koristiti sukladno federalnom zakonu. (4) Ako se postupak ne vodi na jeziku stranke, organ koji vodi postupak duan je da joj omogui da prati tok postupka na svom jeziku. Organ e pouiti stranku odnosno drugog uesnika o mogunosti koritenja njenog jezika u postupku, a u zapisnik e se zabiljeiti da je stranka, odnosno drugi uesnik pouen o tom pravu i njegova izjava u vezi sa datom poukom unijet e se u zapisnik. (5) Stranke i drugi uesnici u postupku koji nisu dravljani Federacije Bosne i Hercegovine, a ne znaju jezik na kome se vodi postupak, imaju pravo da tok postupka prate preko tumaa (prevodioca). (6) U upravnom postupku slubeno pismo je latinica. 17. Upotreba izraza "organ" lan 17. Pod organom koji vodi postupak odnosno rjeava u upravnim stvarima, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se organi uprave i upravne ustanove, slube i institucije iz lana 1. ovog zakona, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.


II - N A D L E N O S T 1. Stvarna i mjesna nadlenost lan 18. (1) Stvarna nadlenost za rjeavanje u upravnom postupku odreuje se po propisima kojima se ureuje odreena upravna oblast ili po propisima kojima se odreuje nadlenost pojedinih organa. (2) Mjesna nadlenost se odreuje po federalnim propisima kojima su ureene federalne jedinice (kantoni) Federacije, kao i po propisima o teritorijalnoj podjeli opina i po propisima o organizaciji federalnih i kantonalnih organa uprave, odnosno po gradskim i opinskim propisima o organizaciji gradskih i opinskih slubi za upravu. lan 19. (1) Za rjeavanje u upravnim stvarima u prvom stupnju stvarno je nadlean federalni i kantonalni organ uprave, odnosno gradska i opinska sluba za upravu, ako zakonom ili odlukom gradskog, odnosno opinskog vijea nije odreena nadlenost drugog organa. (2) Federalni organi uprave rjeavaju u prvom stupnju u onim upravnim stvarima iz iskljuive nadlenosti Federacije i zajednike nadlenosti Federacije i kantona koje su federalnim zakonom stavljene u nadlenost tih organa, osim pitanja koja su federalnim zakonom prenesena na kantonalne organe uprave, odnosno gradske i opinske slube za upravu, kao i u upravnim stvarima iz nadleznosti kantona koje su zakonom kantona prenesene na federalne organe uprave. (3) Kantonalni organi uprave rjeavaju u prvom stupnju u upravnim stvarima koje su kantonalnim zakonom stavljene u nadlenost kantonalnih organa uprave i u upravnim stvarima koje su federalnim zakonom prenesene na kantonalne organe uprave (4) Gradske, odnosno opinske slube za upravu rjeavaju u prvom stupnju u upravnim stvarima iz oblasti uprave i samouprave koje su statutom grada odnosno opine i propisom gradskog, odnosno opinskog vijea stavljene u nadleznost gradskih odnosno opinskih slubi za upravu, kao i u upravnim stvarima koje su federalnim i kantonalnim zakonom prenesene u nadlenost tih slubi. (5) Ako propisima iz st. 1 do 4 ovog lana nije odreeno koji je organ uprave stvarno nadlean za rjeavanje u odreenoj upravnoj stvari, a to se ne moe utvrditi ni po prirodi stvari, takva stvar spada u nadlenost organa uprave koji je nadlean za poslove uprave u Federaciji odnosno kantonu, a u gradu i opini sluba koja se odredi propisom gradskog, odnosno opinskog vijea.


lan 20. (1) Nijedan organ ne moe preuzeti odreenu upravnu stvar iz nadlenosti drugog organa i sam je rijesiti, osim ako je to zakonom predvieno i pod uvjetima propisanim tim zakonom. (2) Organ nadlean za rjeavanje u odreenoj upravnoj stvari moe samo na osnovu izriitog zakonskog ovlatenja prenijeti rjeavanje u toj stvari na drugi organ. (3) Stvarna i mjesna nadlenost ne mogu se mijenjati dogovorom stranaka, dogovorom organa i stranaka, ni dogovorom organa, osim ako je to zakonom drukije odreeno. lan 21. (1) U okviru propisa predvienih u lanu 18. stav 2. ovog zakona, mjesna nadlenost se odreuje: 1. u stvarima koje se odnose na nepokretnost prema mjestu gdje se nepokretnost nalazi; 2. u stvarima koje se odnose na djelatnost nekog organa, poduzea (drutva), ustanove ili drugog pravnog lica prema mjestu njihovog sjedista. U stvarima koje se odnose na djelatnost poslovnih jedinica pravnih lica, nadlenost se odreuje prema sjeditu poslovne jedinice; 3. u stvarima koje se odnose na voenje radnje ili na profesionalnu djelatnost pojedinih osoba koja se obavlja ili se ima obavljati u odreenom mjestu - prema sjeditu radnje, odnosno prema mjestu gdje se djelatnost obavlja; 4. u ostalim stvarima prema prebivalistu stranke. Kad ima vie stranaka, nadlenost se odreuje prema stranci prema kojoj je zahtjev upravljen. Ako stranka nema prebivalite u Federaciji, nadlenost se odreuje prema mjestu njenog boravita, a ako nema ni boravita prema mjestu njenog posljednjeg prebivalita, odnosno boravita u Federaciji. (2) Ako se mjesna nadlenost ne moe odrediti po odredbama stava 1. ta. 1 do 4. ovog lana, ona se odreuje prema mjestu gdje je nastao povod za voenje postupka. (3) U stvarima koje se odnose na brod ili zrakoplov, ili u kojima je povod za voenje postupka nastao na brodu ili u zrakoplovu, mjesna se nadlenost odreuje prema matinoj luci broda, odnosno matinom pristanitu zrakoplova. (4) Odredbe ovog lana primjenjuju se ako posebnim propisima nije drugaije odreeno. lan 22. (1) Ako bi prema odredbama lana 21. ovog zakona istovremeno bila mjesno nadlena dva ili vie organa, nadlean je onaj organ koji je prvi pokrenuo postupak, ali se mjesno nadleni organi mogu sporazumjeti koji e od njih voditi postupak.


(2) Svaki mjesno nadleni organ izvrit e na svom podruju one radnje postupka koje ne trpe odlaganje. lan 23. Organ koji je pokrenuo postupak kao mjesno nadlean zadrava nadlenost i kad u toku postupka nastupe okolnosti prema kojima bi bio mjesno nadlean drugi organ. Organ koji je pokrenuo postupak moe ustupiti predmet organu koji je prema novim okolnostima postao mjesno nadlean, ako se time znatno olakava postupak, naroito za stranku. lan 24. (1) Svaki organ pazi po slubenoj dunosti u toku cijelog postupka na svoju stvarnu i mjesnu nadlenost. (2) Ako organ utvrdi da nije nadlean za rad po odrenoj upravnoj stvari, postupit e na nain propisan u lanu 65. st. 3. i 4. ovog zakona. (3) Ako je nenadleni organ izvrio neku radnju postupka, nadleni organ kome je stvar ustupljena cijenit e da li e koju od tih radnji ponoviti. 2. Stranke sa diplomatskim imunitetom lan 25. (1) Glede nadlenosti domaih organa u stvarima u kojima je stranka stranac koji uiva pravo imuniteta u Federaciji, strana drava ili meunarodna organizacija, imaju u upravnom postupku poloaj ureen meunarodnim pravom, odnosno meunarodnim ugovorima, priznatim od Bosne i Hercegovine i Federacije. (2) U sluaju sumnje o postojanju i obimu prava imuniteta, objanjenje daje organ uprave nadlean za vanjske poslove Bosne i Hercegovine. (3) Slubene radnje koje se tiu osoba koje uivaju pravo imuniteta obavljaju se posredovanjem organa uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine. 3. Prostorno ogranienje nadlenosti lan 26. (1) Svaki organ vri slubeni rad u granicama svog podruja. (2) Ako postoji opasnost zbog odgaanja, a slubenu radnju bi trebalo izvriti van granica podruja organa, organ moze izvriti radnju i van granica svog podruja. On je duzan da o tome odmah obavijesti organ na ijem je podruju tu radnju poduzeo.


(3) Slubene radnje u zgradama ili drugim objektima u posjedu vojnih organa obavljaju se po prethodnoj prijavi zapovjedniku zgrade, odnosno objekta i po sporazumu s njim. (4) Slubene radnje koje se obavljaju na eksteritorijalnom podruju vre se posredovanjem organa uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine. 4. Sukob nadlenosti lan 27. Sukobe nadlenosti u upravnom postupku izmeu organizacionih jedinica federalnih organa uprave koje se nalaze van sjedista federalnog organa uprave, a osnovane su sa zadatkom da obavljaju odreene upravne poslove iz nadlenosti federalnog organa uprave, rjeava federalni organ uprave iz ije nadlenosti obavljaju poslove te organizacione jedinice. lan 28. Sukob nadlenosti u upravnom postupku na nivou Federacije rjesava: 1) izmeu federalnih organa uprave, izmeu federalnih organa uprave i federalnih ustanova, kao i izmeu federalnih ustanova Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije); 2) izmeu organa uprave dva ili vie kantona Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud Federacije); 3) izmeu institucija koje imaju javne ovlasti s podruja dva ili vie kantona, kao i sukobe nadlenosti izmeu tih institucija i federalnih organa uprave - Vrhovni sud Federacije; 4) izmeu federalnih organa uprave i federalnih ustanova i kantonalnih organa uprave i kantonalnih ustanova, kao i federalnih i kantonalnih institucija koje imaju javne ovlasti Vrhovni sud Federacije. lan 29. Sukobe nadlenosti u upravnom postupku izmeu vlada dva ili vie kantona, odnosno izmeu Vlade Federacije i vlade kantona rjeava Vrhovni sud Federacije. lan 30. Sukobe nadlenosti u upravnom postupku izmeu federalnih organa koji nisu predvieni u l. 27. i 28. ovog zakona i za koje nije odreena nadlenost drugog organa ili suda rjeava Vrhovni sud Federacije.


lan 31. Sukob nadlenosti u upravnom postupku u kantonu rjeava: 1) izmeu kantonalnih organa uprave, izmeu kantonalnih organa uprave i kantonalnih ustanova, kao i izmeu kantonalnih ustanova vlada kantona; 2) izmeu kantonalnih institucija koje imaju javne ovlasti i kantonalnih organa uprave i kantonalnih ustanova najvisi sud kantona. lan 32. Sukob nadlenosti u upravnom postupku u opini rjeava: 1) izmeu opinskih sluzbi za upravu, izmeu opinskih slubi za upravu i opinskih ustanova, kao i izmeu opinskih ustanova opinski naelnik; 2) izmeu opinskih slubi za upravu dvije ili vie opina najvisi sud kantona; 3) izmeu institucija koje imaju javne ovlasti s podruja dvije ili vie opina, kao i sukobe nadlenosti izmeu tih institucija i opinskih slubi za upravu najvisi sud kantona; 4) izmeu opinskih naelnika dvije ili vie opina, odnosno izmeu opinskog naelnika i vlade kantona najvisi sud kantona. lan 33. Sukob nadlenosti u upravnom postupku u gradu rjeava: 1) izmeu gradskih sluzbi za upravu, izmeu gradskih slubi za upravu i gradskih ustanova, kao i izmeu gradskih ustanova gradonaelnik 2) izmeu gradskih sluzbi za upravu i opinskih slubi za upravu - najvii sud kantona; 3) izmeu gradskih institucija koje imaju javne ovlasti, kao i sukobe nadlenosti izmeu tih institucija i gradskih slubi za upravu i gradskih ustanova - najvii sud kantona. lan 34. (1) Kada se dva organa izjasne kao nadleni ili kao nenadleni za rjeavanje u istoj upravnoj stvari, prijedlog za rjeavanje sukoba nadlenosti podnosi organ koji je posljednji odluivao o svojoj nadlenosti, a moe ga podnijeti i stranka.


(2) Organ koji rjeava sukob nadlenosti istovremeno e ponititi rjeenje koje je u upravnoj stvari donio nenadleni organ, odnosno ponistit e zakljuak kojim se nadleni organ izjasnio kao nenadlean i dostavit e spise predmeta nadleznom organu. (3) Protiv rjeenja kojim se odluuje o sukobu nadlenosti stranka ne moe izjaviti posebnu albu ni voditi poseban upravni spor. (4) Odredbe lana 22. stav 2. ovog zakona shodno se primjenjuju i u sluaju sukoba nadlenosti. lan 35. (1) Ako organ u sukobu smatra da mu je rjeenjem kojim je odlueno o sukobu nadlenosti povrijeeno neko pravo, moe na to rjeenje izjaviti albu. Ako je o sukobu nadlenosti rijeio nadlenii sud, alba nije doputena. (2) Ako organ nadlean za rjeavanje po albi iz stava 1. ovog lana utvrdi da rjeenje o sukobu nije zasnovano na propisima, raspravit e odnose koji su usljed toga nastali izmeu organa koji se alio i organa koji je rjeenjem o sukobu nadlenosti oglaen za nadlenog, vodei rauna o pravima koja po odgovarajuim propisima pripadaju organu koji se alio. Rjeenje doneseno po albi smatra se prvostepenim rjeenjem o odnosima koji se njime rjeavaju. (3) albu u vezi sa stavom 1. ovog lana i rjeenje doneseno u vezi s albom nemaju uticaja na upravni postupak u konkretnom predmetu, jer tu upravnu stvar rjeava organ koji je odreen kao nadlean rjeenjem donesenim o sukobu nadlenosti. 5. Slubena osoba ovlatena za voenje postupka i za rjeavanje lan 36. (1) U upravnoj stvari za ije je rjeavanje nadlean organ uprave rjeenje u upravnom postupku donosi rukovodilac tog organa, ako propisima o organizaciji tog organa ili drugim posebnim propisima nije drukije odreeno. (2) Rukovodilac organa uprave moe ovlastiti drugu slubenu osobu istog organa da rjeava u upravnim stvarima iz odreene vrste upravnih poslova ili drugu strunu slubenu osobu za voenje postupka odnosno preduzimanje radnje u postupku prije donoenja rjeenja. (3) O ovlatenju slubenih osoba iz stava 2. ovog lana, rukovodilac organa uprave duan je donijeti posebno rjeenje, koje sadri line podatke slubenih osoba i obim njihovih ovlatenja za rjeavanje u upravnim stvarima ( da rjeava upravne stvari ili da vodi upravni postupak ili i jedno i drugo ). (4) Ovlatenje za rjeavanje obuhvata i voenje postupka koji prethodi rjeavanju.


lan 37. Ako je za rjeavanje u upravoj stvari nadlena Vlada Federacije ili vlada kantona, postupak vodi i priprema prijedlog rjeenja ovlatena osoba ili tijelo koje svojim aktom odrede te vlade, ako posebnim propisima nije drugaije odreeno. lan 38. Ako je za rjeavanje u upravnoj stvari nadlean dom Parlamenta Federacije ili zakonodavno tijelo kantona odnosno gradsko ili opinsko vijee, postupak vodi i priprema prijedlog rjeenja ovlatena osoba ili komisija ili drugo tijelo koje svojim aktom odrede ti organi, ako zakonom odnosno drugim propisom nije drukije odreeno. lan 39. U upravnim stvarima u kojima rjeava institucija koja ima javne ovlasti rjeenje donosi rukovodilac institucije, ako zakonom ili drugim propisom nije drukije odreeno. Rukovodilac moe ovlastiti drugu slubenu osobu institucije da poduzima radnje u postupku do donoenja rjeenja ili da rjeava u upravnim stvarima iz nadlenosti te institucije, o emu se donosi posebno rjeenje, koje sadrzi line podatke slubenih osoba i obime ovlatenja za rjeavanje u upravnim stvarima. 6. Pravna pomo lan 40. (1) Za izvrenje pojedinih radnji u postupku koje se imaju poduzeti izvan podruja nadlenog organa ovaj e organ zamoliti organ uprave na ijem se podruju radnja ima poduzeti da izvri te radnje. (2) Organ nadlean za rjeavanje u upravnoj stvari moe, radi lakeg i breg obavljanja radnje ili izbjegavanja nepotrebnih trokova, zamoliti drugi odgovarajui organ ovlaten za poduzimanje takve radnje da izvri pojedinu radnju u postupku. lan 41. (1) Organi, kao i institucije koje imaju javne ovlasti za rjesavanje u upravnim stvarima, duzni su jedni drugima ukazivati pravnu pomoc u upravnom postupku. Ova se pomoc trazi posebnom molbom. (2) Zamoljeni organi, odnosno institucije iz stava 1. ovog lana, duni su postupati po molbi u granicama svog podruja i djelokruga, bez odgaanja, a najkasnije u roku od 10 dana od dana prijema molbe (3) Pravna pomo za izvrenje pojedinih radnji u postupku moe se traiti od sudova samo u okviru posebnih propisa. Izuzetno, organ odnosno institucija koja ima javne


ovlasti za rjeavanje u upravnim stvarima mogu traiti od sudova da im dostave spise koji su potrebni za voenje upravnog postupka. Sudovi su duni postupiti po takvom traenju ako se time ne ometa sam sudski postupak. Sud moe odrediti rok u kom mu se spisi moraju vratiti. (4) Za pravnu pomo u odnosu sa inozemnim organima vaze odredbe meunarodnih ugovora, a ako ovih ugovora nema, primjenjuje se naelo reciprociteta. Ako postoji sumnja o postojanju reciprociteta, objanjenje o tom pitanju zatrait e se od organa uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine. (5) Domai organi ukazuju pravnu pomo inozemnim organima na nain predvien u domaem zakonu. Organ e uskratiti pravnu pomo ako se trai radnja koja je protivna domaem zakonu. Radnja koja je predmet molbe inozemnog organa moe se izvriti i na nain koji zahtijeva inozemni organ, ako takav postupak nije protivan domaem zakonu. (6) Ako meunarodnim ugovorima nije predviena mogunost neposrednog kontakta sa inozemnim organima, domai organi kontaktiraju sa inozemnim organima preko organa uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine. 7. Izuzee lan 42. Slubena osoba koja je ovlatena da rjeava ili da obavlja pojedine radnje u postupku izuzet e se od rada u predmetu: 1) ako je u predmetu u kome se vodi postupak: stranka, suovlatenik, odnosno suobveznik, svjedok, vjetak, punomonik ili zakonski zastupnik stranke; 2) ako je sa strankom, zastupnikom ili punomonikom stranke srodnik po krvi u pravoj liniji, a u pobonoj liniji do etvrtog stupnja zakljuno, brani drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja zakljuno, pa i onda kad je brak prestao; 3) ako je sa strankom, zastupnikom ili punomonikom stranke u odnosu staraoca, usvojioca, usvojenika ili hranioca; 4) ako je u prvostepenom postupku uestvovalo u voenju postupka ili u donoenju rjeenja. lan 43. Slubena osoba koja je ovlatena da rjeava u odreenoj upravnoj stvari ili da obavi neku radnju u postupku, im sazna da postoji koji od razloga za izuzee iz lana 42. ovog zakona, duna je da prekine svaki daljnji rad na predmetu i da o tome obavijesti organ nadlean za rjeavanje o izuzeu ( lan 45). Ako slubena osoba smatra da postoje druge


okolnosti koje opravdavaju njeno izuzee, obavijestit e o tome taj organ ne prekidajui rad. lan 44. (1) Stranka moe zahtijevati izuzee slubene osobe iz razloga navedenih u lanu 42. ovog zakona, a i kad postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njenu nepristrasnost. U svom zahtjevu stranka mora navesti okolnosti zbog kojih smatra da postoji neki od razloga za izuzee. (2) Slubena osoba za koju je stranka zahtijevala izuzee iz nekog od razloga navedenog u lanu 42. ovog zakona ne moe, sve do donoenja zakljuka o ovom zahtjevu, obavljati nikakve radnje u postupku, osim onih koje ne trpe odgaanje. lan 45. (1) O izuzeu slubene osobe u federalnom organu uprave i federalne ustanove, odnosno u kantonalnom organu uprave i kantonalnoj ustanovi odluuje rukovodilac koji rukovodi tim organom odnosno ustanovom. (2) O izuzeu slubene osobe u gradskoj, odnosno opinskoj slubi za upravu odluuje gradonaelnik, odnosno opinski naelnik. (3) O izuzeu slubene osobe organa koji se nalazi u sastavu organa uprave odluuje rukovodilac organa koji se nalazi u sastavu organa uprave. (4) O izuzeu rukovodioca iz stava 1. ovog lana odluuje Vlada Federacije odnosno vlada kantona, a o izuzeu rukovodioca organa koji se nalazi u sastavu drugog organa uprave odluuje rukovodilac organa u ijem se sastavu nalazi taj organ. (5) O izuzeu gradonaelnika odnosno opinskog naelnika odluuje gradsko odnosno opinsko vijee. (6) O izuzeu slubene osobe institucije koja ima javne ovlasti odluuje rukovodilac te institucije, a o izuzeu rukovodioca te institucije odluuje organ utvren statutom ili drugim opim aktom institucije, ako zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona ili drugim posebnim propisom nije drukije odreeno. (7) Odredbe ovog zakona o izuzeu slubenih osoba shodno se primjenjuju i na izuzee slubenih osoba iz l. 37. i 38. ovog zakona. O izuzeu tih osoba odluuju odgovarajua vlada odnosno dom. (8) O izuzeu se odluuje zakljukom.


lan 46. (1) U zakljuku o izuzeu odredit e se slubena osoba koja e rjeavati, odnosno obavljati pojedine radnje u postupku u vezi s predmetom u kome je izuzee odreeno. (2) Protiv zakljuka kojim se odreuje izuzee nije doputena alba. lan 47. (1) Odredbe lana 45. ovog zakona o izuzeu slubenih osoba shodno se primjenjuju i na izuzee zapisniara. (2) Zakljuak o izuzeu zapisniara donosi slubena osoba koja je ovlatena da vodi postupak. III - STRANKA I NJENO ZASTUPANJE

1. Stranka lan 48. Stranka je osoba po ijem je zahtjevu pokrenut postupak ili protiv koje se vodi postupak, ili koja radi zatite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo da uestvuje u postupku. lan 49. (1) Stranka u upravnom postupku moe biti svako fiziko i pravno lice. (2) Organi uprave i drugi organ i poslovna jedinica poduzea (drutva), naselje, grupa osoba i dr. koji nemaju svojstvo pravnog lica, mogu biti stranke u postupku, ako mogu biti nosioci prava i obaveza o kojima se rjeava u upravnom postupku. (3) Stranka moe biti i sindikalna organizacija ako se upravni postupak odnosi na kakvo pravo ili pravni interes slubenika i namjetenika u organima uprave, kao i radnika u poduzeu (drutvu), ustanovi ili u drugom pravnom licu. (4) Ombudsmen moe, ako nae da ima temelja prisustvovati upravnom postupku radi ostvarivanja svojih funkcija u zatiti ljudskog dostojanstva, prava i sloboda graanina zajamenih ustavom i instrumentima navedenim u Aneksu Ustava federacije. Ombusmen moe prisustvovati u upravnom postupku do donoenja pravomonog upravnog akta i u postupcima vanrednih pravnih lijekova. U toku postupka iz stava 4. ovog lana, Ombudsmen moe pregledati sva slubena dokumenta koja se odnose na upravne spise i zahtijevati suradnju slubene osobe ovlaene za rjeavanje upravnih stvari u upravnom postupku i drugih slubenih osoba, a


posebno u pribavljanju potrebnih inforamcija, dokumenata i spisa koji se odnose na upravnu stvar koja je predmet upravnog postupka. lan 50. (1) Poduzee (drutvo), ustanova i drugo pravno lice, drutvena organizacija i udruenje graana koji prema svom opem aktu imaju zadatak da tite odreena prava i interese svojih lanova, mogu, po pristanku svog lana, u njegovo ime da stave zahtjev koji se odnosi na takva prava i interese, kao i da stupe u ve pokrenuti postupak sa svim pravima stranke. (2) Pravno lice iz stava 1. ovog lana, moe da zastupa svog radnika u upravnom postupku na njegov zahtjev, ako je to predvieno opim aktom toga pravng lica. lan 51. (1) Ako su tuitelj, pravobranitelj i drugi organi vlasti zakonom ovlateni da u upravnom postupku zastupaju javne interese, oni imaju u granicama svojih ovlatenja, prava i dunosti stranke. (2) Organi iz stava 1. ovog lana ne mogu u upravnom postupku imati ira ovlatenja nego to ih imaju stranke, ako zakonom nije drukije odreeno. 2. Procesna sposobnost i zakonski zastupnik lan 52. (1) Fizika osoba koja je potpuno poslovno sposobna moe sama obavljati radnje u postupku (procesna sposobnost). (2) Za procesno nesposobnu fiziku osobu radnje u postupku obavlja njegov zakonski zastupnik. Zakonski zastupnik se odreuje na osnovu zakona ili aktom nadlenog organa donesenog na osnovu zakona. (3) Pravno lice obavlja radnje u postupku preko svog predstavnika odnosno zakonskog zastupnika. Predstavnik, odnosno zakonski zastupnik pravnog lica odreuje se njegovim opim aktom, ako nije odreen zakonom ili aktom nadlenog organa donesenog na osnovu zakona. (4) Organ uprave obavlja radnje u postupku preko zakonom odreenog predstavnika, poslovna jedinica poduzea (drutva) preko osobe koja rukovodi radom poslovne jedinice, a naselje, odnosno grupa osoba koje nemaju svojstvo pravnog lica preko osobe koju oni odrede, ako posebnim propisima nije drugaije odreeno.


(5) Kad organ koji vodi postupak ustanovi da zakonski zastupnik osobe pod starateljstvom ne pokazuje potrebnu panju u zastupanju, obavijestit e o tome organ starateljstva. lan 53. (1) U toku cijelog postupka organ e po slubenoj dunosti paziti da li osoba koja se pojavljuje kao stranka moze biti stranka u postupku i da li stranku zastupa njen zakonski zastupnik, odnosno predstavnik. (2) Ako u toku postupka nastupi smrt stranke, postupak se moe obustaviti ili nastaviti, zavisno od prirode upravne stvari koja je predmet postupka. Ako prema prirodi stvari postupak ne moe da se nastavi, organ e obustaviti postupak zakljukom protiv kojeg je doputena posebna alba. 3. Privremeni zastupnik lan 54. (1) Ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika ili se neka radnja ima poduzeti protiv osobe ije je boravite nepoznato, a koja nema punomonika, organ koji vodi postupak postavit e takvoj stranci privremenog zastupnika, ako to trai hitnost predmeta, a postupak se mora provesti. Organ koji vodi postupak odmah e izvijestiti o tome organ starateljstva, a ako je privremeni zastupnik postavljen osobi ije je boravite nepoznato, objavit e svoj zakljuak na oglasnoj tabli ili na drugi uobiajeni nain. (2) Ako poduzee (drutvo), ustanova ili drugo pravno lice nema zakonskog zastupnika, predstavnika ni punomonika, organ koji vodi postupak, pod uvjetima iz stava 1. ovog lana, postavit e takvoj stranci privremenog zastupnika, po pravilu, iz reda osoba iz pravnog lica i o tome e, bez odgaanja, obavijestiti to pravno lice. (3) Na nain predvien u odredbama st. 1. i 2. ovog lana, postavit e se privremeni zastupnik i kad se ima izvriti radnja koja se ne moe odgoditi a stranku, odnosno njenog punomonika ili zastupnika nije mogue pravovremeno pozvati. O tome e se stranka, punomonik ili zastupnik odmah obavijestiti. (4) Postavljena osoba je duna primiti se zastupanja, a zastupanje moe odbiti samo iz razloga koji su predvieni posebnim propisima. Privremeni zastupnik uestvuje samo u postupku za koji je izriito postavljen, i to dok se ne pojavi zakonski zastupnik ili predstavnik, odnosno sama stranka ili njen punomonik.


4. Zajedniki predstavnik lan 55. (1) Dvije ili vise stranaka mogu, ako posebnim propisom nije drugaije odreeno, u istom predmetu istupati zajedniki. One su u takvom sluaju dune naznaiti ko e od njih istupati kao njihov zajedniki predstavnik, ili postaviti zajednikog punomonika. (2) Organ koji vodi postupak, moe ako to ne zabranjuje poseban propis, odrediti strankama koje u postupku uestvuju s istovjetnim zahtjevima da u odreenom roku naznae ko e ih izmeu njih predstavljati, ili da postave zajednikog punomonika o emu se donosi zakljuak. Ako stranke po takvom zakljuku ne postupe, moe to odrediti sam organ koji vodi postupak, u kom sluaju zajedniki predstavnik, odnosno punomonik zadrava to svojstvo sve dok stranke ne postave drugog. Protiv takvog zakljuka stranke imaju pravo posebne albe, ali alba ne odgaa izvrenje zakljuka. (3) I u sluaju odreivanja zajednikog predstavnika, odnosno punomonika, svaka stranka zadrava pravo da istupa kao stranka u postupku, da daje izjave, da samostalno izjavljuje albe i koristi druga pravna sredstva. 5. Punomonik lan 56. (1) Stranka, odnosno njen zakonski zastupnik moe odrediti punomonika koji e je zastupati u postupku, osim u radnjama u kojima je potrebno da sama stranka daje izjave. (2) Radnje u postupku koje punomonik poduzima u granicama punomoi imaju isto pravno djelovanje kao da ih je poduzela sama stranka. (3) I pored punomonika, sama stranka moe davati izjave, a ove izjave se mogu od stranke i neposredno traiti. (4) Stranka koja je prisutna kad njen punomonik daje usmenu izjavu moe neposredno poslije date izjave izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomonika. Ako u pismenim ili usmenim izjavama koje se tiu injenica postoji nesuglasnost izmeu izjava stranke i njenog punomonika, organ koji vodi postupak cijenit e obje izjave u smislu lana 9. ovog zakona. lan 57. (1) Punomonik moe biti svaka osoba koja je potpuno poslovno sposobna, osim osobe koja se bavi nadripisarstvom.


(2) Ako se kao punomonik pojavi osoba koja se bavi nadripisarstvom, organ e takvoj osobi uskratiti daljnje zastupanje, o emu se donosi zakljuak i o tome e odmah obavijestiti stranku. (3) Protiv zakljuka o uskraivanju zastupanja moe se izjaviti posebna alba, koja ne odgaa izvrenje zakljuka. lan 58. (1) Punomo se moe dati pismeno, ili usmeno u zapisnik koji sainjava slubena osoba organa koji vodi postupak. (2) Stranka koja nije pismena ili nije u stanju da se potpie stavit e na pismenu punomo umjesto potpisa otisak prsta. Ako se punomo izdaje osobi koja nije advokat, potrebno je i prisustvo dvojice svjedoka, koji e se potpisati na punomo. (3) Iznimno, slubena osoba koja vodi postupak ili obavlja pojedine radnje u postupku moe dopustiti da u ime stranke, kao njen punomonik, izvri odreenu radnju osoba koja nije podnijela punomo (lan porodice i dr.), ali e istovremeno narediti toj osobi da naknadno u odreenom roku podnese odgovarajuu punomo za tu radnju. lan 59. (1) Ako je punomo data u obliku privatne isprave, pa se posumnja u njenu istinitost, moe se narediti da se podnese ovjerena punomo. (2) Pravilnost punomoi ispituje se po slubenoj dunosti, a nedostaci pismene punomoi uklanjaju se shodno odredbi lana 67. ovog zakona, pri emu slubena osoba koja vodi postupak moe dopustiti punomoniku s neurednom punomoi da izvri hitne radnje u postupku. lan 60. (1) Za sadraj i obim punomoi mjerodavne su odredbe punomoi. Punomo se moe dati za cio postupak ili samo za pojedine radnje, a moe se i vremenski ograniiti. (2) Punomo ne prestaje smru stranke, gubitkom njene procesne sposobnosti ili promjenom njenog zakonskog zastupnika, ali pravni sljedbenik stranke, odnosno njen novi zakonski zastupnik moe opozvati raniju punomo. (3) Na pitanja u vezi s punomoi koja nisu ureena odredbama ovog zakona shodno e se primjenjivati odgovarajue odredbe zakona kojim je ureen parnini postupak.


lan 61. Odredbe ovog zakona koje se odnose na stranke vaze shodno i za njihove zakonske zastupnike, punomonike, privremene zastupnike i zajednike predstavnike. lan 62. (1) Stranci e se dozvoliti da u stvarima za koje se trazi struno poznavanje pitanja u vezi s predmetom postupka dovede strunu osobu koja e joj davati obavjetenja i savjete (struni pomaga). Ova osoba ne zastupa stranku. (2) Stranka ne moe dovesti kao strunog pomagaa osobu koja nije poslovno sposobna ili koja se bavi nadripisarstvom. IV - KOMUNICIRANJE ORGANA I STRANAKA 1. Podnesci lan 63. (1) Pod podnescima se podrazumijevaju zahtjevi, obrasci koji se koriste za automatsku obradu podataka, prijedlozi, prijave, molbe, albe, prigovori i druga priopenja kojima se pojedinci ili pravna lica obraaju organima. (2) Podnesci se, po pravilu, predaju neposredno ili alju potom pismeno, ili se usmeno priopavaju na zapisnik kod organa, a mogu se, ako nije drugaije propisano, izjavljivati i faksom ili telegrafski. Kratka i hitna priopenja mogu se davati i telefonski, ako je to po prirodi stvari mogue. lan 64. Podnesak se predaje organu nadlenom za prijem podneska, a moe se predati svakog radnog dana u toku radnog vremena. Za usmene podneske koji nisu vezani s rokom ili inae nisu neodloni moe se odrediti da se predaju samo u odreene sate u toku radnog vremena. Vrijeme za predaju ovakvih podnesaka objavljuje svaki organ u svojim prostorijama na vidnom mjestu. lan 65. (1) Organ koji je nadlean za prijem podneska, odnosno usmenog priopenja, duan je primiti podnesak koji mu se predaje, odnosno uzeti na zapisnik usmeno priopenje. (2) Slubena osoba koja primi podnesak duna je, po slubenoj dunosti ili na usmeno traenje podnositelja, dati potvrdu o prijemu podneska. Za ovu potvrdu ne plaa se taksa.


(3) Ako organ nije nadlezan za prijem pismenog podneska, odnosno priopcenja na zapisnik, sluzbena osoba ovog organa ce upozoriti na to podnosioca i uputiti ga organu nadlenom za prijem. Ako podnosilac i pored toga zahtijeva da se njegov podnesak odnosno priopenje na zapisnik primi, slubena osoba je duna primiti takav podnesak, odnosno usmeno priopenje. Ako organ utvrdi da nije nadlezan za rad po takvom podnesku, donijet e zakljuak kojim e odbaciti podnesak zbog nenadlenosti i zakljuak odmah dostaviti stranci. (4) Kad organ potom dobije podnesak za iji prijem nije nadlean, a poznato mu je koji je organ nadlean za prijem, poslat e podnesak bez odgaanja nadlenom organu, odnosno sudu i o tome e obavijestiti stranku. Ako organ koji je dobio podnesak ne moe da utvrdi koji je organ nadlean za rad po podnesku, donijet e bez odlaganja zakljuak kojim e odbaciti podnesak zbog nenadlenosti i zakljuak odmah dostaviti stranci. (5) Protiv zakljuka donesenog po st. 3. i 4. ovog lana doputena je posebna alba. (6) Ako organ potom dobije tubu za pokretanje upravnog spora, tubu e bez odgaanja dostaviti nadlenom sudu, o emu e pismeno obavijestiti podnosioca tube. lan 66. (1) Podnesak mora biti razumljiv i sadravati sve to je potrebno da bi se u vezi s njim moglo postupiti. Podnesak naroito treba da sadri: oznaenje organa kome se upuuje, predmet na koji se odnosi zahtjev, odnosno prijedlog, ko je zastupnik ili punomonik ako ga ima i ime i prezime i boravite (adresu) podnosioca, odnosno zastupnika ili punomonika. (2) Podnosilac je duan svojeruno potpisati podnesak. Izuzetno, podnesak moe umjesto podnosioca potpisati njegov brani drug, jedan od njegovih roditelja, sin ili ki, ili advokat koji je po ovlatenju stranke sastavio podnesak. Osoba koja je potpisala podnesak za podnosioca duna je da na podnesku potpie svoje ime i stavi svoju adresu. (3) Ako je podnosilac nepismen ili nije u stanju da se potpie, potpisat e ga druga pismena osoba, koja e potpisati i svoje ime i adresu. lan 67. (1) Ako podnesak sadri neki formalni nedostatak koji spreava postupanje po podnesku, ili je podnesak nerazumljiv ili nepotpun, ne moe se samo zbog toga odbaciti. Organ koji je primio takav podnesak duan je uiniti one radnje koje e osigurati da se nedostaci otklone i odredit e podnosiocu rok u kome je duan da to uini. Ovo se moe saopiti podnosiocu pismeno, faksom ili telefonski, a i usmeno, ako se podnosilac zatekne kod organa koji ovo saopava. O uinjenom saopenju organ e sastaviti slubenu zabiljeku u spisu.


(2) Ako podnosilac otkloni nedostatke u odreenom roku, smatrat e se da je podnesak bio od poetka uredan. Ako podnosilac ne otkloni nedostatke u odreenom roku, pa se usljed toga ne moe u vezi sa podneskom postupati, smatrat e se da podnesak nije ni podnesen. O tome e organ donijeti zakljuak protiv koga se moe izjaviti posebna alba. Na ovu posljedicu podnosilac e se naroito upozoriti u pozivu za ispravku podneska. (3) Kad je podnesak poslan faksom, telegrafski ili je primljeno telefonsko priopenje, pa se posumnja da podnesak nije podnijela osoba ije je ime oznaeno na telegrafskom ili faks podnesku, odnosno da ne potie od osobe koja je pri telefonskom priopenju kazala svoje ime, nadleni organ e povesti postupak za utvrivanje ovih injenica, pa ako se nedostaci ne otklone, postupit e na nain propisan u stavu 2. ovog lana. lan 68 Ako podnesak sadri vie zahtjeva koji se moraju rjeavati odvojeno, organ koji primi podnesak uzet e u rjeavanje zahtjeve za ije je rjeavanje nadlean, a sa ostalim zahtjevima postupit e u smislu lana 65. stava 4. ovog zakona. 2. Pozivanje lan 69. (1) Organ koji vodi postupak ovlaten je da poziva osobu ije je prisustvo u postupku potrebno a koje boravi na njegovom podruju. Po pravilu, pozivanje se ne moe vriti radi dostavljanja pismenih otpravki, rjeenja i zakljuaka, ili radi saopenja koja se mogu izvrsiti potom i na drugi nain pogodniji za osobu kojoj se saopenje ima uiniti. (2) Izuzetno, na usmenu raspravu moe biti pozvana osoba koja boravi van podruja organa koji vodi postupak, ako se time postupak ubrzava ili olakava, a dolazak ne prouzrokuje vee trokove ili vee gubljenje vremena za pozvanog. (3) Pozivanje se vri pismenim putem, ako posebnim propisima nije predvien drugi nain pozivanja. lan 70. (1) U pismenom pozivu naznait e se: naziv organa koji poziva, ime i prezime i adresa osobe koja se poziva, mjesto, dan, a kad je to mogue i sat dolaska pozvanog, predmet zbog koga se poziva i u kom svojstvu (kao stranka, svjedok, vjetak itd.), a zatim i koja pomona i dokazna sredstva pozvani treba da ponese. U pozivu se mora navesti da li je pozvana osoba duzna da doe lino ili moe poslati punomonika koji e je zastupati, a zatim e se upozoriti da je u sluaju sprijeenosti da se odazove pozivu duna da izvijesti organ koji je izdao poziv. Pozvani e se isto tako upozoriti da moe biti priveden ako se iz neopravdanih razloga ne odazove pozivu, ili ne izvijesti da je sprijeen da doe, odnosno da moe biti novano kanjen.


(2) U pozivu na usmenu raspravu stranka se moe pozvati da podnese pismene i druge dokaze, a moe se upozoriti i da moe povesti svjedoke na koje se namjerava pozvati. (3) Kad to dopusta priroda stvari, moe se ostaviti na volju pozvanoj osobi da umjesto linog dolaska preda, do odreenog dana, potrebnu pismenu izjavu. lan 71. (1) Pri pozivanju organ e voditi rauna da se osoba ije je prisustvo potrebno pozove da doe u vrijeme koje e najmanje ometati pozvanog u obavljanju njegovog redovnog posla. (2) Niko ne moe biti pozvan da doe u toku noi. Pozivanje za dolazak nou moe se izvriti samo izuzetno, ako je to predvieno posebnim propisima i ako se radi o izvrenju hitnih i neodgodivih mjera, koje u pozivu moraju biti navedene, kao i propis na osnovu kojeg se vri to pozivanje. lan 72. (1) Pozvana osoba duna je da se odazove pozivu. (2) Ako je pozvana osoba zbog bolesti ili kog drugog opravdanog razloga sprijeena da doe, duna je odmah po prijemu poziva o tome izvijesititi organ koji je izdao poziv, a ako je razlog sprijeenosti nastao kasnije, onda odmah poslije saznanja tog razloga. (3) Ako se osoba kojoj je poziv lino dostavljen (lan 83.) ne odazove pozivu, a izostanak ne opravda, moze biti privedena, ako je njeno prisustvo potrebno, a pored toga i kanjena novanom kaznom do 50 DM. Ove e se mjere primijeniti samo ako je u pozivu bilo naznaeno da e se te mjere primijeniti. Ako su zbog neopravdanog izostanka pozvane osobe nastali trokovi u postupku, moe se odrediti da te trokove snosi osoba koja je izostala. Zakljuak o privoenju, o izricanju kazne ili o plaanju trokova donosi slubeno lice koje vodi postupak u suglasnosti sa slubenom osobom ovlatenom za rjeavanje stvari, a kod zamoljenog organa u suglasnosti s rukovodiocem tog organa, odnosno sa slubenom osobom ovlatenom za rjeavanje u slinim stvarima. Protiv ovog zakljuka doputena je posebna alba. (4) Ako se pozivu nije odazvala vojna osoba ili slubenik policije, organ e se obratiti nadlenoj vojnoj komandi odnosno organu policije te osobe sa zahtjevom da se ona dovede, a moe ga i kazniti po stavu 3. ovog lana, odnosno odrediti da snosi trokove. 3. Zapisnik lan 73. (1) O usmenoj raspravi ili drugoj vanijoj radnji u postupku, kao i o vanijim usmenim izjavama stranaka ili treih osoba u postupku, sastavlja se zapisnik.


(2) O manje vanim radnjama i izjavama stranaka i treih osoba koje bitno ne utiu na rjeenje stvari, o upravljanju toka postupka, o saopenjima, slubenim opaanjima, usmenim uputstvima i nalozima, kao i okolnostima koje se tiu samo unutranjeg rada organa kod koga se vodi postupak, nee se, po pravilu, sastavljati zapisnik ve e se u samom spisu sastaviti slubena zabiljeka, koju potpisuje slubena osoba koja ju je sastavila, uz oznaku datuma. Ne mora se sastavljati zapisnik ni o onim usmenim zahtjevima stranke o kojima se odluuje po skraenom postupku, a kojima se udovoljava. lan 74. (1) U zapisnik se unosi: naziv organa koji obavlja radnju, broj i datum, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad se obavlja radnja i predmet u kome se ona obavlja, imena slubenih osoba, prisutnih stranaka i njihovih zastupnika ili punomonika i drugih osoba koje su prisutne izvoenju radnje. (2) Zapisnik treba da sadri tano i kratko tok i sadraj u postupku izvrene radnje i datih izjava i da se te radnje i izjave ogranie na ono to se tie same stvari koja je predmet postupka. U zapisniku se navode sve isprave koje su u bilo koju svrhu upotrijebljene pri izvoenju radnje, a, prema potrebi, ove se isprave prilazu zapisniku. (3) Izjave stranaka, svjedoka, vjetaka i drugih osoba koje uestvuju u postupku, a koje su znaajne za donoenje rjeenja, upisuju se u zapisnik to tanije, a prema potrebi i njihovim rijeima. U zapisnik se upisuju i svi zakljuci koji se u toku radnje donesu. (4) Ako se koje sasluanje obavlja preko tumaa (prevoditelja), oznait e se na kom je jeziku sasluani govorio i tko je bio tuma (prevoditelj). (5) Zapisnik se vodi u toku obavljanja slubene radnje. Ako se radnja ne moe istog dana zavriti, unijet e se svakog dana posebno u isti zapisnik ono sto je tog dana uraeno i to e se potpisati. (6) Ako se radnja o kojoj se vodi zapisnik nije mogla obaviti bez prekida, u zapisniku e se naznaiti da je bilo prekida. (7) Ako su u toku radnje izraeni ili pribavljeni planovi, skice, crtei, fotografije i tome slino, te akte e svojim potpisom ovjeriti slubena osoba i prikljuiti zapisniku, a u zapisniku konstatovati akte koji su uzeti. (8) Propisima se moe odrediti da se zapisnik u odreenim stvarima moe voditi u vidu knjige ili drugih sredstava evidencije. lan 75. (1) Zapisnik mora biti voen uredno i u njemu se ne smije nista brisati. Mjesta koja su precrtana do zakljuenja zapisnika moraju ostati itljiva i njih svojim potpisom ovjerava slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka.


(2) U ve potpisanom zapisniku ne smije se nista dodavati ni mijenjati. Dopuna u ve zakljuenom zapisniku unosi se u dodatak zapisnika. lan 76. (1) Prije zakljuenja zapisnik e se proitati sasluanim osobama i ostalim osobama koje uestvuju u radnji postupka. Ove osobe imaju pravo da i same pregledaju zapisnik i da stavljaju svoje primjedbe, a slubena osoba je obavezna to omoguiti. Na kraju zapisnika navest e se da je zapisnik proitan i da nisu stavljene nikakve primjedbe, ili ako jesu, ukratko e se upisati sadraj datih primjedaba. Te primjedbe e potpisati osoba koja ih je dala. Zatim e se pristupiti potpisivanju zapisnika na nain to e se prvo potpisati osobe koje su sasluane, odnosno davale izjave u postupku, a na kraju zapisnik e ovjeriti svojim potpisom slubena osoba koja je rukovodila radnjom, kao i zapisniar, ako ga je bilo. (2) Stranka, svjedoci, vjetaci i druge osobe koje su sasluane u postupku u zapisniku e se potpisati ispod onog dijela zapisnika gdje je upisana njihova izjava. (3) Ako su vrena suoenja, dio zapisnika o tome potpisat e osobe koje su suoene. (4) Ako se zapisnik sastoji od vie listova, oni e se oznaiti rednim brojevima, a svaki list e na kraju svojim potpisom ovjeriti slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka i osoba ija je izjava upisana na kraju lista. (5) Dopune ve zakljuenog zapisnika ponovo e se potpisati i ovjeriti. (6) Ako osoba koja treba da potpise zapisnik nije pismena, ili ne moe da pise, potpisat e je jedna pismena osoba, koja e staviti i svoj potpis. Ovo ne moze biti slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka, niti zapisniar. (7) Ako neka osoba nee da potpise zapisnik, ili se udalji prije zakljuenja zapisnika, to e se upisati u zapisnik i navesti razlog zbog kog je potpis uskraen. lan 77. (1) Zapisnik sastavljen sukladno s odredbama lana 76. ovog zakona jeste javna isprava. Zapisnik je dokaz o toku i sadrini radnje postupka i datih izjava, osim onih dijelova zapisnika na koje je sasluana osoba stavila primjedbu da nisu pravilno sastavljeni. (2) Dozvoljeno je dokazivati netanost zapisnika. lan 78. (1) Kad u upravnom postupku rjeava kolegijalni organ, o vijeanju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik. Kad je u postupku u vezi sa albom jednoglasno odlueno, ne mora se sastavljati zapisnik o vijeanju i glasanju, ve se o tome moze sastaviti samo slubena


zabiljeka u spisu, koja se ovjerava potpisom slubene osobe koja predsjedava kolegijalnim organom. (2) U zapisnik o vijeanju i glasanju upisuje se, pored podataka o linom sastavu kolegijalnog organa, oznaenje predmeta o kome je rije i kratak sadraj onoga to je rijeeno, kao i odvojena miljenja ako ih je bilo. Ovaj zapisnik potpisuju osoba koja predsjedava i zapisniar. (3) Kad u upravnom postupku rjeava organ zakonodavne ili organ izvrne vlasti, nee se voditi poseban zapisnik o vijeanju i glasanju, ve e se zakljuak donesen u upravnoj stvari unijeti u zapisnik, kao i ostali zakljuci tih organa. 4. Razgledanje spisa i obavjetavanje o toku postupka lan 79. (1) Stranke imaju pravo da razgledaju spise predmeta i da o svom troku prepisu potrebne spise, a organ je obavezan to omoguiti. Spisi se razgledaju i prepisuju pod nadzorom odreene slubene osobe. (2) Pravo da razgleda spise i da o svom troku prepise pojedine spise ima ombudsmen i svaka druga osoba koja uini vjerovatnim svoj pravni interes za to, kao i drutvena organizacija i udruenje graana, ako za to postoji opravdan interes. (3) Zahtjev za razgledanje i prepisivanje spisa moe se staviti i usmeno. Organ moze traiti od osobe iz stava 2. ovog lana da pismeno ili usmeno na zapisnik obrazlozi postojanje svog pravnog interesa. (4) Ne mogu se razgledati ni prepisivati: zapisnik o vijeanju i glasanju, slubeni referati i nacrti rjeenja, kao ni drugi spisi koji se vode kao povjerljivi, ako bi se time mogla osujetiti svrha postupka, ili ako se to protivi javnom interesu ili opravdanom interesu jedne stranke ili treih osoba. (5) Stranka i svaka druga osoba koja uini vjerovatnim svoj pravni interes u predmetu, kao i zainteresirani organi, imaju pravo da se obavjetavaju o toku postupka. (6) Protiv odbijanja zahtjeva iz odredaba ovog lana doputena je posebna alba i kad zakljuak nije izdat pismeno. alba se moe izjaviti odmah.


V - DOSTAVLJANJE PISMENA 1. Nain dostavljanja pismena lan 80. (1) Dostavljanje pismena (poziva, rjeenja, zakljuaka i drugih slubenih spisa) vri se, po pravilu, tako sto se pismeno predaje osobi kojoj je namijenjeno. (2) Dostavljanje se vri preko pote ili ga vri organ preko svoje slubene osobe. Osoba kojoj ima da se pismeno dostavi moe biti pozvana radi prijema pismena samo izuzetno, kad to zahtijeva priroda ili znaaj pismena koje se ima uruiti, ako je takva dostava posebnim propisom predviena. (3) Nain dostavljanja odreuje organ ije se pismeno dostavlja sukladno odredbama ovog zakona o dostavljanju pismena. lan 81. (1) Dostavljanje se vri samo radnim danom, i to danju. (2) Organ ije se pismeno ima dostaviti moe, izuzetno, iz osobito vanih razloga odrediti da se dostavljanje izvri i u nedjelju ili drugi neradni dan ili na dan dravnog praznika. (3) Dostavljanje potom moe se vriti i u dane iz stava 2. ovog lana. lan 82. (1) Dostavljanje se vri, po pravilu, u stanu ili na radnom mjestu gdje je zaposlena osoba kojoj se dostavljanje ima izvriti, a advokatu u njegovom advokatskom uredu. (2) Dostavljanje se moze izvriti i van prostorija navedenih u stavu 1. ovog lana, ako osoba kojoj se dostavljanje vri pristane primiti pismeno koje se dostavlja, a ako tih prostorija nema, moe se takvoj osobi izvriti dostavljanje gdje god se ona zatekne. 2. Obavezno osobno dostavljanje pismena lan 83. (1) Dostavljanje se mora izvriti lino osobi kojoj je pismeno namijenjeno kad je takvo dostavljanje odreeno ovim zakonom ili drugim propisom, kad od dana dostavljanja poinje tei rok koji se po zakonu ne moe produavati, ili kad to odredi organ koji je naredio dostavljanje. Smatra se da je izvreno osobno dostavljanje advokatu i predajom pismena osobi zaposlenoj u advokatskom uredu.


(2) Kad se osoba kojoj se dostavljanje ima osobno izvriti ne zatekne u stanu, odnosno na radnom mjestu, ili se u advokatskom uredu ne zatekne ni osoba koja je u njemu zaposlena, dostavlja e se obavijestiti kad i na kom mjestu ga moe nai, pa e mu kod neke od osoba navedenih u lanu 84. ovog zakona ostaviti pismeno obavjetenje da odreeni dan i sat bude u svom stanu, odnosno na radnom mjestu, radi primanja pismena. Ako i poslije toga dostavlja ne zatekne osobu kojoj se dostavljanje ima izvriti, dostavlja e postupiti na nain propisan u lanu 86. ovog zakona, i tada se smatra da je dostavljanje izvreno. (3) Ostavljanjem pismena zakonskom zastupniku, punomoniku ili punomoniku za primanje pismena (lan 88), smatra se da je dostavljanje izvreno samoj stranci. 3. Posredno dostavljanje pismena lan 84. (1) Kad se osoba kojoj se dostavljanje ima izvriti ne zatekne u svom stanu, dostavljanje se vri predajom pismena nekom od odraslih lanova njegovog domainstva , a ako se ni oni ne zateknu u stanu, pismeno se moze predati susjedu, ako on na to pristane. (2) Ako se dostavljanje vri na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta osoba se tu ne zatekne, dostavljanje se moze izvrsiti osobi koja je na istom mjestu zaposlena, ako ona pristane da primi pismeno. Dostavljanje advokatu moze se izvrsiti i predajom pismena osobi zaposlenoj u advokatskom uredu. (3) Dostavljanje po st. 1. i 2. ovog lana ne moe se izvriti osobi koja u istom postupku uestvuje sa suprotnim interesom. lan 85. (1) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se dostavljanje ima izvriti odsutna i da joj osoba navedena u lanu 84. ovog zakona ne moe pismeno na vrijeme predati, pismeno e se vratiti organu koji ga je izdao, uz naznaenje gdje se odsutna osoba nalazi. (2) Ako je boravite osobe kojoj se dostavljanje ima izvriti i pored istraivanja ostalo nepoznato, organ koji je izdao pismeno postavit e toj osobi privremenog zastupnika u smislu lana 54. ovog zakona i njemu e predati pismeno, lan 86. (1) Ako se dostavljanje ne moe izvriti ni na nain propisan u lanu 84. ovog zakona, a nije utvreno da je osoba kojoj se dostavljanje ima izvriti odsutna, dostavlja e predati pismeno nadlenom organu opine na ijem se podruju nalazi boravite osobe kojoj se dostavljanje vri, ili posti u mjestu njenog boravita, ako se dostavljanje vri preko pote. Na vratima stana osobe kojoj se dostavljanje ima izvriti dostavlja e pribiti pismeno saopenje u kojem je naznaeno gdje se pismeno nalazi. Na saopenju i na samom


pismenu koje se imalo dostaviti, dostavlja e naznaiti razlog ovakvog dostavljanja, kao i datum kad je saopenje u kojem je naznaeno pribio na vrata, i staviti svoj potpis. (2) Dostavljanje se smatra izvrenim kad je saopenje pribijeno na vrata s tim da osteenje ili unitenje ovog saopenja izvreno nakon pribijanja na vratima nema uticaja na valjanost dostavljanja. (3) O dostavljanju izvrenom na nain propisan u stavu 1. ovog lana, obavijestit e se organ koji je naredio dostavljanje. 4. Posebni sluajevi dostavljanja pismena a) Dostavljanje pismena zakonskom zastupniku i punomoniku lan 87. (1) Dostavljanje zakonskom zastupniku ili punomoniku, ako ih stranka ima, vri se na nain propisan u l. 80. do 86. ovog zakona. (2) Ako vie stranaka imaju zajednikog zakonskog zastupnika ili punomonika u istom predmetu, dostavljanje se za sve njih vri tom zakonskom zastupniku, odnosno punomoniku. Ako stranka ima vie punomonika, dovoljno je da se dostavljanje izvri samo jednom od njih. b) Dostavljanje pismena punomoniku za primanje pismena lan 88. (1) Stranka moe ovlastiti odreenu osobu kojoj se imaju vriti sva dostavljanja za nju. Kad stranka pismeno obavijesti o tom ovlatenju organ koji vodi postupak, taj organ je obavezan sva dostavljanja vriti ovom punomoniku (punomonik za primanje pismena). (2) Punomonik za primanje pismena duan je svaki akt bez odgaanja poslati stranci. (3) Ako bi neposredno dostavljanje stranci, punomoniku ili zakonskom zastupniku znatno odugovlailo postupak, slubena osoba koja vodi postupak moe naloiti stranci da u vezi sa odreenim predmetom, a u odreenom roku postavi u sjeditu organa punomonika za primanje pismena. Ako stranka ne postupi po ovom nalogu, organ moe postupiti shodno lanu 54. ovog zakona. (4) Kad se stranka ili njen zakonski zastupnik nalaze u inozemstvu, a nemaju punomonika u Federaciji, pozvat e se pri dostavljanju prvog pismena da u odreenom roku postave punomonika ili punomonika za primanje pismena i upozorit e se da e im se, ako u ostavljenom roku ne postave punomonika, postaviti po slubenoj dunosti punomonik za primanje pismena, odnosno privremeni zastupnik.


(5) Dostavljanjem pismena punomoniku za primanje pismena smatra se da je dostavljanje izvreno stranci kojoj je pismeno imalo biti dostavljeno. lan 89. (1) Kad vie stranaka koje u postupku zajedniki uestvuju s istovjetnim zahtjevima nemaju zajednikog punomonika, dune su pri prvoj radnji u postupku prijaviti organu zajednikog punomonika za primanje pismena, po mogunosti takvog koji stanuje u sjedistu organa. Dok ne prijave zajednikog punomonika za primanje pismena, smatrat e se za takvog punomonika ona stranka izmeu njih koja je na prvom zajednikom podnesku prva potpisana ili oznaena. Ako se na takav nain ne moe odrediti punomonik, slubena osoba koja vodi postupak moe odrediti za punomonika bilo koju od tih stranaka. Ako je broj stranaka velik ili su iz raznih mjesta, mogu stranke prijaviti, a i sama slubena osoba moze odrediti i vise takvih punomonika i oznaiti koju e od stranaka svaki od njih zastupati. (2) Zajedniki punomonik za primanje pismena duan je bez odgaanja obavijestiti sve stranke o pismenu koje je za njih primio i omoguiti im da pregledaju, prepisu i ovjere pismeno koje, po pravilu, on treba da uva. (3) U pismenu koje se dostavlja punomoniku za primanje pismena oznait e se sve osobe za koje se dostavljanje vri. c) Dostavljanje pismena organima vlasti, poduzeima (drutvima), ustanovama i drugim pravnim licima lan 90. (1) Dostavljanje pismena organima vlasti, poduzeima (drutvima), ustanovama i drugim pravnim licima vri se predajom pismena slubenoj osobi odnosno osobi odreenoj za primanje pismena tih organa odnosno pravnih lica, ako za pojedine sluajeve nije drukije propisano. (2) Ako u postupku uestvuju poslovne jedinice, naselja, grupe osoba i dr. (lan 49. stav 2.) dostavljanje se vri predajom pismena osobi koju su oni odredili za primanje pismena (lan 52. stav 4.). (3) Ako dostavlja u toku radnog vremena ne nae osobu odreenu za primanje pismena, predaju pismena moe izvriti ma kojoj osobi zaposlenoj u tom organu, odnosno u pravnom licu, koja se zatekne u njihovim prostorijama.


d) Dostavljanje pismena ostalim osobama lan 91. (1) Fizikim osobama i pravnim licima u inozemstvu, kao i stranim dravama, meunarodnim organizacijama i osobama u Federaciji koje uivaju diplomatski imunitet, dostavljanje pismena se obavlja preko organa uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine, ako medjunarodnim ugovorima nije drugije odreeno. (2) Dravljanima Federacije koji se nalaze u inozemstvu dostavljanje izvoda iz matinih knjiga, svjedodaba, diploma, uvjerenja, potvrda i drugih pismena izdatih na zahtjev stranke moe se obavljati neposredno. Dostavljanje ovih i drugih pismena moe se obavljati i preko diplomatskih i konzularnih predstavnitava Bosne i Hercegovine u inozemstvu. (3) Vojnim osobama, pripadnicima policije, osobama zaposlenim u suhozemnom, rijenom, pomorskom i zranom saobraaju dostavljanje pismena se moe vriti i preko njihove komande, odnosno organa ili pravnog lica u kojima su zaposleni. (4) Osobama koje su liene slobode dostavljanje pismena se vri preko uprave ustanove u kojoj se nalaze. e) Dostavljanje pismena javnim priopenjem lan 92. Ako se radi o osobi ili vie osoba koje organu nisu poznate ili koje se ne mogu odrediti, dostavljanje pismena e se izvriti javnim priopenjem na oglasnoj tabli organa koji je pismeno izdao. Smatra se da je dostavljanje pismena izvreno poslije isteka 15 dana od dana isticanja priopenja na oglasnoj tabli, ako organ koji je pismeno izdao ne odredi dui rok. Pored objavljivanja na oglasnoj tabli, organ moe objaviti priopenje u novinama, odnosno u drugim sredstvima javnog informiranja ili na neki drugi uobiajeni nain. f) Odbijanje prijema pismena lan 93. (1) Ako osoba kojoj je pismeno upueno, odnosno odrasli lan njegovog domainstva bez zakonskog razloga odbije da primi pismeno, ili to uini osoba zaposlena u organu, poduzeu (drutvu), ustanovi ili u drugom pravnom licu ili u advokatskom uredu, odnosno ako to uini osoba koju su za prijem pismena odredili naselje, grupa osoba i dr. (lan 49. stav 2.), dostavlja e pismeno ostaviti u stanu ili na radnom mjestu gdje je ta osoba zaposlena ili e pismeno pribiti na vrata stana ili prostorije gdje je zaposlena.


(2) Kad je dostavljanje pismena izvreno na nain predvien u stavu 1. ovog lana, dostavlja e zabiljeiti na dostavnici datum, sat i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto gdje je pismeno ostavio, i time se smatra da je dostavljanje izvreno. g) Promjena stana lan 94. (1) Kad stranka ili njen zakonski zastupnik u toku postupka promijene svoje prebivalite ili stan, duni su da o tome odmah obavijeste organ koji vodi postupak. (2) Ako oni to ne uine, a dostavlja i pored istraivanja ne moe saznati kuda su se odselili, organ e odrediti da se sva daljnja dostavljanja pismena u postupku za tu stranku vrse pribijanjem pismena na oglasnoj tabli organa koji vodi postupak. (3) Dostavljanje se smatra izvrenim poslije isteka 15 dana od dana pribijanja pismena na oglasnoj tabli organa koji vodi postupak. (4) Kad punomonik, odnosno punomonik za primanje pismena u toku postupka promijeni svoje prebivalite ili stan, a ne obavijesti o tome organ koji vodi postupak, dostavljanje e se izvriti kao da punomonik nije ni postavljen. 5. Dostavnica lan 95. (1) Dokaz za izvreno dostavljanje pismena predstavlja potvrda o dostavljanju (dostavnica). (2) Dostavnica sadri: naziv organa koji dostavlja, broj i datum, naziv pismena koje se dostavlja, ime stranke odnosno osobe kojoj se pismeno dostavlja i njenu adresu. (3) Na dostavnici se upisuje datum dostavljanja i potpisuju je primalac i dostavlja. Primalac e na dostavnici sam slovima naznaiti datum prijema. (4) Ako je primalac nepismen ili ne moe da se potpie, dostavlja e na dostavnici naznaiti njegovo ime i datum predaje i stavit e napomenu zato primalac nije stavio svoj potpis. (5) Ako primalac odbije da potpie dostavnicu, dostavlja e to zabiljeiti na dostavnici i ispisati slovima datum predaje, i time se smatra da je dostavljanje izvreno.


6. Greke u dostavljanju pismena lan 96. (1) Ako pri dostavljanju pismena bude uinjena greka koja se odnosi na datum dostavljanja ili osobu kojoj je pismeno predato, organ o ijem se pismenu radi duan je sprovesti postupak radi utvrivanja tih injenica. Smatrat e se da je dostavljanje izvreno onog datuma za koji se u postupku utvrdi da je osoba kojoj je pismeno namijenjeno stvarno dobila to pismeno. (2) Ako je dostavnica nestala, izvreno dostavljanje pismena moe se dokazivati i drugim sredstvima sto se utvruje u postupku, sukladno odredbi stava 1. ovog lana. VI - ROKOVI lan 97. (1) Za poduzimanje pojedinih radnji u postupku mogu biti odreeni rokovi. (2) Ako rokovi nisu odreeni zakonom ili drugim propisom, odreuje ih, s obzirom na okolnosti sluaja, slubena osoba koja vodi postupak. (3) Rok koji je odredila slubena osoba koja vodi postupak, kao i rok odreen propisima za koji je predviena mogunost produenja, moe se produiti na molbu zainteresirane osobe koja se podnese prije isteka roka ili tri dana po isteku roka, ako postoje opravdani razlozi za produenje, o emu se sainjava slubena zabiljeka u spisu. lan 98. (1) Rokovi se odreuju na dane, mjesece i godine. (2) Kad je rok odreen po danima, dan u koji je dostavljanje ili priopenje izvreno, odnosno u koji pada dogaaj od koga treba raunati trajanje roka, ne uraunava se u rok, ve se za poetak roka uzima prvi naredni dan. Rok koji je odreen po mjesecima, odnosno po godinama zavrava se istekom onog dana, mjeseca, odnosno godine, koji po svom broju odgovara danu kad je dostavljanje ili priopenje izvreno, odnosno danu u koji pada dogaaj od koga se rauna trajanje roka. Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok istie posljednjeg dana tog mjeseca. (3) Svretak roka moe se oznaiti i izvjesnim kalendarskim datumom. lan 99. (1) Poetak i tok rokova ne spreavaju nedjeljni dani odnosno dani kada se ne radi i dani dravnih praznika.


(2) Ako posljednji dan roka pada u nedjelju ili na dan dravnog praznika, ili u neki drugi dan kad organ kod koga se radnja postupka ima poduzeti ne radi, rok istie istekom prvog narednog radnog dana. lan 100. (1) Podnesak je podnesen u roku ako je prije nego to rok istekne stigao organu kome je imao biti predat. (2) Kad je podnesak upuen postom preporueno ili telegrafski, dan predaje poti smatra se danom predaje organu kome je upuen. (3) Za osobe koje se nalaze u vojsci Federacije dan predaje podneska vojnoj jedinici, odnosno vojnoj ustanovi ili tabu, smatra se danom predaje organu kome je upuen. (4) Za osobe liene slobode dan predaje podneska upravi ustanove u kojoj se te osobe nalaze smatra se danom predaje organu kome je upuen. (5) Ako je nadleni organ odredio dan kad e se raspravljati o podnesku koji je stranka duna da podnese, pa pozvao stranku da podnesak dostavi do odreenog dana, organ je duan uzeti u razmatranje podnesak koji je primljen prije poetka raspravljanja. VII - POVRAT U PREANJE STANJE lan 101. (1) Stranci koja je iz opravdanih razloga propustila da u roku izvri neku radnju postupka, pa je usljed tog proputanja iskljuena od vrenja ove radnje, dozvolit e se, po njenom prijedlogu, povrat u preanje stanje. (2) Na prijedlog stranke koja je propustila da u roku preda podnesak, dozvolit e joj se povrat u preanje stanje i kad je ona iz neznanja ili oiglednom omakom podnesak pravovremeno poslala postom ili neposredno predala nenadlenom organu. (3) Povrat u preanje stanje dozvolit e se i u sluaju kad je stranka oiglednom omaskom prekoraila rok, ali je podnesak ipak primljen od nadlenog organa najkasnije za tri dana poslije isteka roka, ako bi stranka zbog zakanjenja izgubila neko pravo. lan 102. (1) Stranka je duna da u prijedlogu za povrat u preanje stanje iznese okolnosti zbog kojih je bila sprijeena da u roku izvri proputenu radnju i da te okolnosti uini bar vjerovatnim (lan 160.). (2) Prijedlog za povrat u preanje stanje ne moe se zasnivati na okolnosti koju je organ ve ranije ocijenio nedovoljnom za produenje roka ili odgaanje rasprave.


(3) Ako se povrat u preanje stanje trai zbog toga sto je proputeno da se podnese kakav podnesak, prijedlogu treba priloiti i taj podnesak. lan 103. (1) Prijedlog za povrat u preanje stanje podnosi se u roku od osam dana raunajui od dana kad je prestao razlog koji je prouzrokovao proputanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za proputanje, onda od dana kad je to saznala. (2) Poslije isteka tri mjeseca od dana proputanja ne moe se traiti povrat u preanje stanje. (3) Ako se propusti rok iz st. 1. i 2. ovog lana za traenje povrata, ne moe se traiti povrat zbog proputanja ovog roka. lan 104. (1) Prijedlog za povrat u preanje stanje podnosi se organu kod koga je trebalo izvriti proputenu radnju. (2) O prijedlogu odluuje zakljukom organ kod koga je trebalo izvriti proputenu radnju. (3) Nepravovremeno podnesen prijedlog odbacit e se bez daljnjeg postupka. (4) Ako su injenice na kojima se prijedlog zasniva ope poznate, nadleni organ moe odluiti o prijedlogu bez izjanjenja protivne stranke. lan 105. (1) Protiv zakljuka kojim se dozvoljava povrat u preanje stanje nije doputena alba, osim ako je povrat dozvoljen po prijedlogu koji je nepravovremeno podnesen ili je nedoputen (lan 103. stav 3.). (2) Protiv zakljuka kojim je odbijen prijedlog za povrat u preanje stanje doputena je posebna alba samo ako je zakljuak donio prvostepeni organ. (3) alba nije doputena protiv zakljuka o prijedlogu za povrat u preanje stanje koji je donio organ nadlean za rjeavanje u drugom stupnju o glavnoj stvari. (4) Protiv zakljuka kojim je kao nepravovremen odbaen prijedlog za povrat u preanje stanje doputena je posebna alba samo kad je zakljuak donio prvostepeni organ.


lan 106. (1) Prijedlog za povrat u preanje stanje ne zaustavlja tok postupka, ali organ nadlean za odluivanje o prijedlogu moe privremeno prekinuti postupak dok zakljuak o prijedlogu kojim je rijeeno o povratu ne postane konaan. (2) Kad je povrat u preanje stanje dozvoljen, postupak se vraa u ono stanje u kome se nalazio prije proputanja, a ponitavaju se sva rjeenja i zakljuci koje je organ donio u vezi s proputanjem. VIII - ODRAVANJE REDA lan 107. (1) Slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka duna je da se stara o odravanju reda pri radu. (2) S tim ciljem slubena osoba je ovlatena da opominje osobe koje smetaju rad organa i da odreuje mjere potrebne da se red odri o emu se u spisu sainjava slubena zabiljeka. (3) Osoba koja prisustvuje nekoj radnji postupka ne smije nositi oruje ili opasno orue. lan 108. (1) Osoba koja i pored opomene ometa rad ili uini nepristojnost pri vrenju radnje postupka ili nee da odloi oruje odnosno orue, moe biti udaljena. Osoba koja uestvuje u radnji postupka moe biti udaljena tek posto je prethodno bila opomenuta da e biti udaljena i poto su joj bile predoene pravne posljedice takve mjere. Udaljenje zbog naruavanja reda ili zbog nepristojnosti, ili noenja oruja ili opasnog orua, izrie slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka. (2) Ako na osnovu odredbe stava 1. ovog lana, bude udaljena stranka koja nema punomonika, ili ako bude udaljen punomonik iji vlastodavac nije prisutan, slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka pozvat e osobu koja se udaljava da postavi svog punomonika. Ako pozvana osoba to ne uini, slubena osoba moze odgoditi radnju na troak osobe koja je odbila da postavi svog punomonika, a moe mu i sama postaviti punomonika ako je to potrebno. Ovakav punomonik moe zastupati samo u onoj radnji postupka s koje je stranka udaljena. (3) O udaljenju iz st. 1. i 2. ovog lana donosi se zakljuak. Protiv zakljuka donesenog po stavu 2. ovog lana moe se izjaviti posebna alba.


lan 109. (1) Ko u radnji postupka tee narui red ili uini krupniju nepristojnost, moe se, pored udaljenja, kazniti novanom kaznom do 50 DM. (2) Ova kazna ne iskljuuje krivinu ili disciplinsku odgo-vornost. (3) Kaznom iz stava 1. ovog lana moe biti kanjena i osoba koja svojim podneskom grubo povrijedi obiaje ponaanja prema organu ili slubenoj osobi koja vodi postupak. lan 110. (1) Novane kazne zbog radnji predvienih u lanu 109. stav 1. ovog zakona izrie slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka, a zbog radnji predvienih u lanu 109. stav 3. - organ koji vodi postupak. (2) Protiv zakljuka o kazni moe se izjaviti posebna alba. alba protiv zakljuka o novanoj kazni zbog naruavanja reda ne odgaa izvrenje te kazne.

IX - TROKOVI POSTUPKA 1. Trokovi organa i stranaka lan 111. (1) Izdaci u gotovom novcu organa koji vodi postupak, kao to su: putni trokovi slubenih osoba, izdaci za svjedoke, vjetake, tumae, uviaj, oglase i sl., a koji su nastali provoenjem postupka po nekoj upravnoj stvari, padaju, po pravilu, na teret onoga koji je cio postupak vodio. (2) Kad osoba koja uestvuje u postupku prouzrokuje svojom krivicom ili obijeu trokove pojedinih radnji u postupku, duna je da snosi te trokove. (3) Kad je postupak koji je pokrenut po slubenoj dunosti okonan povoljno po stranku, trokove postupka snosi organ koji je postupak pokrenuo. lan 112. (1) Svaka stranka snosi, po pravilu, sama svoje trokove prouzrokovane postupkom, kao to su: trokovi dolaenja, izgubljenog vremena, izdaci na takse, za pravno zastupanje i struno pomaganje. (2) Kad u postupku uestvuju dvije ili vie stranaka sa suprotnim interesima, stranka koja je izazvala postupak, a na iju je tetu postupak okonan, duna je da protivnoj stranci


naknadi opravdane troskove koji su toj stranci nastali uestvovanjem u postupku. Ako je u takvom sluaju neka od stranaka djelimino uspjela sa svojim zahtjevom, ona je duna da naknadi protivnoj stranci trokove srazmjerno dijelu svog zahtjeva s kojim nije uspjela. Stranka koja je obijeu prouzrokovala protivnoj stranci trokove u postupku duna je da toj stranci te trokove naknadi. (3) Trokovi za pravno zastupanje naknauju se samo u sluajevima kad je takvo zastupanje bilo nuno i opravdano. (4) Zahtjev za naknadu trokova po odredbama st. 2. i 3. ovog lana, mora biti stavljen prije donoenja rjeenja kojim se rjeava upravna stvar, na vrijeme, tako da organ koji vodi postupak moe o njemu odluiti u rjeenju. U protivnom, stranka gubi pravo na naknadu trokova. Slubena osoba koja vodi postupak duna je da na ovo blagovremeno upozori stranku. (5) Svaka stranka snosi svoje trokove postupka koji je zavren poravnanjem, ako u poravnanju nije drukije odreeno. (6) Trokove stranke i druge osobe u postupku prouzrokovane postupkom pokrenutim po slubenoj dunosti ili u javnom interesu, a koje stranka, odnosno druga osoba u postupku nije izazvala svojim ponaanjem, snosi organ koji je pokrenuo postupak. lan 113. Trokove postupka u vezi s izvrenjem snosi izvrenik. Ako se ovi trokovi od njega ne mogu naplatiti, snosi ih stranka po ijem je prijedlogu izvrenje provedeno. lan 114. Ako se postupak pokree po zahtjevu stranke, a sa sigurnou se moe predvidjeti da e izazvati izdatke u gotovom novcu (u vezi s uviajem, vjetaenjem, dolaskom svjedoka i sl.), organ koji vodi postupak moe zakljukom odrediti da stranka unaprijed poloi potreban iznos za pokrie tih trokova. Ako stranka ne poloi taj iznos u odreenom roku, organ moe odustati od izvoenja tih dokaza ili obustaviti postupak, osim ako se produenje postupka mora nastaviti zbog javnog interesa. lan 115. (1) U rjeenju kojim se postupak zavrava, organ koji donosi rjeenje odreuje ko snosi trokove postupka, njihov iznos i kome se i u kom roku imaju isplatiti. (2) U rjeenju se mora posebno navesti da li e onaj koji snosi trokove imati da naknadi trokove drugoj stranci (lan 112. st. 2. i 3.). (3) Ako trokove postupka snosi vie osoba, trokovi e se izmeu njih razdijeliti na jednake dijelove, odnosno u odgovarajuoj srazmjeri.


(4) Ako organ u rjeenju ne odluci o trokovima, navest e se da e se o trokovima donijeti poseban zakljuak. lan 116. (1) Svjedoci, vjetaci, tumai (prevoditelji) i slubene osobe imaju pravo na naknadu trokova putovanja i izdataka izazvanih boravljenjem u mjestu radi izvrenja tih radnji, s tim da tim osobama pripada i naknada izgubljene zarade, ako za to vrijeme ne ostvaruju zaradu na osnovu radnog odnosa u organu vlasti ili pravnom licu ili u drugom licu, odnosno instituciji u kojima su zaposlene. Pored naknade, vjetaci i tumai imaju pravo i na posebnu nagradu. (2) Zahtjev za naknadu odnosno nagradu duni su svjedoci, vjetaci i tumai postaviti pri sasluanju, tumaenju (prevoenju), odnosno davanju vjetakovog miljenja. U protivnom, gube to pravo. Slubena osoba koja vodi postupak duna je da na ovo upozori svjedoka, vjetaka ili tumaa (prevoditelja). (3) Iznos naknada utvruje posebnim zakljukom organ koji vodi postupak, odreuje ko je duan da ih plati i u kom roku. Protiv ovog zakljuka doputena je posebna alba. Ovaj zakljuak predstavlja osnov za izvrenje. lan 117. (1) Naknade trokova, izdataka i izgubljene zarade svjedocima, vjetacima i tumaima, odnosno posebne nagrade vjestacima i tumaima, nain naplate i isplate tih naknada i nagrada, kao i osloboenje od plaanja trokova regulie se propisom Vlade Federacije za trokove pred federalnim organima na prijedlog federalnog ministra pravde, a propisom vlade kantona za trokove pred kantonalnim organima i opinskim i gradskim slubama za upravu na prijedlog rukovodioca kantonalnog organa uprave nadlenog za opu upravu. (2) U pogledu naknade slubenim osobama vae propisi o naknadama za slubene osobe koje utvrde organi iz stava 1. ovog lana. 2 . Oslobaanje od plaanja trokova lan 118. (1) Organ koji vodi postupak moe osloboditi stranku snoenja trokova u cijelosti ili djelomino, ako utvrdi da ona ne moe podnijeti trokove bez tete po nuno izdravanje svoje i svoje porodice. Organ donosi zakljuak o tome po prijedlogu stranke, na osnovu uvjerenja o njenom imovnom stanju koje izdaje nadleni organ. (2) Oslobaanje od snoenja trokova odnosi se na oslobaanje od taksa, izdataka organa koji vodi postupak, kao to su putni trokovi slubenih osoba, izdaci za svjedoke,


vjetake, tumae, uviaj, oglase i sl., kao i na oslobaanje od polaganja osiguranja za trokove. (3) Strani dravljani oslobodit e se snoenja trokova samo pod uvjetom reciprociteta. U sluaju sumnje o postojanju reciprociteta, objanjenje daje organ uprave nadlean za vanjske poslove Bosne i Hercegovine. Za traenje objanjenja vai odredba lana 41. stav 4. ovog zakona. lan 119. Organ koji vodi postupak moe u toku postupka ukinuti zakljuak o oslobaanju od snoenja trokova ako utvrdi da vie ne postoje razlozi zbog kojih je stranka bila osloboena snoenja trokova. lan 120. Protiv zakljuka kojim se odbija zahtjev stranke za oslobaanje snoenja trokova, kao i protiv zakljuka iz lana 119. ovog zakona, stranka moe izjaviti posebnu albu.

DRUGI DIO PRVOSTEPENI POSTUPAK X - POKRETANJE POSTUPKA I ZAHTJEVI STRANAKA 1. Pokretanje postupka lan 121. Upravni postupak pokree nadleni organ po slubenoj dunosti ili povodom zahtjeva stranke. lan 122. (1) Nadleni organ e pokrenuti postupak po slubenoj dunosti kad to odreuje zakon ili na zakonu zasnovan propis ili kad utvrdi ili sazna da, s obzirom na postojee injenino stanje, treba, radi zatite javnog interesa, pokrenuti upravni postupak. (2) Pri pokretanju upravnog postupka po slubenoj dunosti nadleni organ uzima u obzir i eventualne predstavke graana i pravnih lica i upozorenje organa.


lan 123. (1) Upravni postupak je pokrenut im je nadleni organ izvrio ma koju radnju radi voenja postupka. (2) Ako nadleni organ povodom stavljenog zahtjeva stranke utvrdi da po vaeim propisima nema uvjeta za pokretanje postupka, donijet e o tome zakljuak, kojim e se podneseni zahtjev odbaciti kao preuranjen. Protiv tog zakljuka doputena je posebna alba. lan 124. U stvarima u kojima je po zakonu ili po prirodi stvari za pokretanje i voenje upravnog postupka potreban zahtjev stranke nadleni organ moe pokrenuti i voditi postupak samo ako postoji takav zahtjev. 2. Spajanje stvari u jedan postupak lan 125. (1) Ako se prava ili obaveze stranaka zasnivaju na istom ili slinom injeninom stanju i na istom pravnom osnovu i ako je organ koji vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno nadlean, moe se pokrenuti i voditi jedan postupak i onda kad je rije o pravima i obavezama vie stranaka. (2) Pod istim uvjetima, jedna ili vie stranaka mogu u jednom postupku ostvarivati i vie razliitih zahtjeva. (3) O voenju jednog postupka u ovakvim sluajevima nadleni organ e donijeti poseban zakljuak, protiv koga se moe izjaviti alba, osim ako je zakljuak donio drugostepeni organ. lan 126. Nadleni organ moe javnim priopenjem pokrenuti upravni postupak prema veem broju osoba koje organu nisu poznate ili se ne mogu odrediti, a koje u postupku mogu imati poloaj stranke, ako je rije o bitno istom zahtjevu prema svim tim osobama. lan 127. (1) Kad se u smislu lana 125. ovog zakona vodi jedan postupak ili kad je postupak pokrenut javnim priopenjem u smislu lana 126. ovog zakona, svaka stranka istupa u postupku samostalno. (2) U zakljucima kojima se u takvom postupku poduzimaju izvjesne mjere prema strankama, mora se odrediti koja se od tih mjera odnosi na koju od stranaka, osim ako je


rije o strankama koje u postupku zajedniki uestvuju s istovjetnim zahtjevima, ili ako zakonom nije drukije propisano. 3. Izmjena zahtjeva lan 128. (1) Poto je postupak pokrenut, stranka moe do donoenja rjeenja u prvom stupnju proiriti stavljeni zahtjev, ili umjesto ranijeg zahtjeva staviti drugi, bez obzira na to da li se proireni ili izmijenjeni zahtjev zasniva na istom pravnom osnovu, pod uvjetom da se takav zahtjev zasniva na bitno istom injeninom stanju. (2) Ako organ koji vodi postupak ne dozvoli proirenje ili izmjenu zahtjeva, donijet e o tome zakljuak. Protiv takvog zakljuka doputena je posebna alba. 4. Odustanak od zahtjeva lan 129. (1) Stranka moe odustati od svog zahtjeva u toku cijelog postupka. (2) Kad je postupak pokrenut povodom zahtjeva stranke, a stranka odustane od svog zahtjeva, organ koji vodi postupak donijet e zakljuak kojim se postupak obustavlja. O tome e biti obavijetena protivna stranka, ako je ima. (3) Ako je dalje voenje postupka potrebno u javnom interesu, ili ako to zahtijeva protivna stranka, nadleni organ e produiti voenje postupka. (4) Kad je postupak pokrenut po slubenoj duznosti, organ moze obustaviti postupak. Ako je postupak u istoj stvari mogao biti pokrenut i po zahtjevu stranke, postupak e se nastaviti, ako stranka to zahtijeva. (5) Protiv zakljuka kojim se obustavlja postupak doputena je posebna alba. lan 130. (1) Stranka odustaje od svog zahtjeva podnoenjem pismene izjave koju daje organu koji vodi postupak ili usmeno na zapisnik. Dok organ koji vodi postupak ne donese zakljuak o obustavljanju postupka i ne dostavi ga stranci, stranka moe opozvati svoj odustanak od zahtjeva. (2) Pojedina radnja ili proputanje stranke moe se smatrati njenim odustankom od zahtjeva samo kad je to zakonom odreeno. (3) Ako je stranka odustala od svog zahtjeva poslije donoenja prvostepenog rjeenja, a prije isteka roka za albu, zakljukom o obustavi postupka ponitava se prvostepeno


rjeenje, ako je njime zahtjev stranke bio pozitivno ili djelomino pozitivno rijeen. Ako je stranka odustala od svog zahtjeva poslije izjavljene albe, a prije nego to joj je dostavljano rjeenje doneseno povodom albe, zakljukom o obustavi postupka ponitava se prvostepeno rjeenje kojim je zahtjev stranke bio usvojen, bilo u cijelosti bilo djelomino, ako je stranka u cijelosti odustala od svog zahtjeva. lan 131. Stranka koja je odustala od zahtjeva duna je da snosi sve trokove koji su nastali do obustavljanja postupka, osim ako posebnim propisima nije drugaije propisano.

5. Poravnanje lan 132. (1) Ako u postupku uestvuju dvije ili vie stranaka sa suprotnim zahtjevima, slubena osoba koja vodi postupak nastojat e u toku cijelog postupka da se stranke poravnaju, potpuno ili bar u pojedinim spornim takama. (2) Poravnanje mora biti uvijek jasno i odreeno, i ne smije biti na tetu javnog interesa, javnog morala ili pravnog interesa treih osoba. Slubena osoba koja vodi postupak mora na to paziti po slubenoj dunosti. Ako se utvrdi da bi poravnanje bilo na tetu javnog interesa, javnog morala ili pravnog interesa treih osoba, organ koji vodi postupak nee prihvatiti da se zakljui poravnanje, i o tome e donijeti poseban zakljuak. (3) Poravnanje se upisuje u zapisnik. Poravnanje je zakljueno kad stranke poslije proitanog zapisnika o poravnanju potpisu zapisnik. Ovjeren prepis zapisnika predat e se strankama ako ga trae. (4) Poravnanje ima snagu izvrsnog rjeenja donesenog u upravnom postupku. (5) Organ pred kojim je zakljueno poravnanje donijet e zakljuak kojim e prema potrebi postupak obustaviti u cijelosti ili djelomino. (6) Ako zakljuak o obustavljanju, odnosno o nastavljanju postupka nije u skladu sa zakljuenim poravnanjem, protiv zakljuka je dopustena posebna alba.


XI - POSTUPAK DO DONOENJA RJEENJA A. OPA NAELA 1. Zajednike odredbe lan 133. (1) Prije donoenja rjeenja imaju se utvrditi sve injenice i okolnosti koje su znaajne za rjeenje i strankama omoguiti da ostvare i zatite svoja prava i pravne interese, o emu se stara slubena osoba koja vodi postupak. (2) Ovo se moe izvriti u skraenom postupku ili u posebnom ispitnom postupku. lan 134. (1) Slubena osoba koja vodi postupak moe u toku cijelog postupka upotpunjavati injenino stanje i izvoditi dokaze i o onim injeniama koje ranije u postupku nisu bile iznesene ili jos nisu utvrene. (2) Slubena osoba koja vodi postupak naredit e po slubenoj dunosti izvoenje svakog dokaza ako utvrdi da je to potrebno radi razjanjenja stvari. (3) Slubena osoba koja vodi postupak obavezna je pribaviti po slubenoj dunosti podatke o injenicama o kojima slubenu evidenciju vodi organ nadlean za rjeavanje. Na isti nain postupit e slubena osoba u pogledu injenica o kojima slubenu evidenciju vodi drugi organ, odnosno poduzee (drutvo), ustanova ili drugo pravno lice. lan 135. (1) injenino stanje na kom zasniva svoj zahtjev stranka je duna da iznese tano, istinito i odreeno. (2) Ako nije rije o injenicama koje su opepoznate, stranka je duna da za svoje navode ponudi dokaze i da ih po mogunosti podnese. Ako sama stranka tako ne postupi, slubena osoba koja vodi postupak pozvat e je da to uini. Od stranke se nee traiti da pribavi i podnese dokaze koje brze i lake moe pribaviti organ koji vodi postupak, niti da podnosi takva uvjerenja koja organi nisu duni izdavati po lanu 170. ovog zakona. (3) Ako stranka nije u naknadno odredjenom roku podnijela dokaze, organ ne moze zbog toga odbaciti zahtjev kao da nije podnesen (lan 65. stav 2.), nego je duan da nastavi postupak i da, u skladu s pravilima postupka i prema materijalnom propisu, rijei upravnu stvar.


lan 136. (1) Stranka u toku postupka daje svoju izjavu, po pravilu, usmeno, a moe je dati i pismeno. (2) Kad je rije o sloenoj stvari ili kad su potrebna opirnija struna objanjenja, slubena osoba koja vodi postupak moe naloiti stranci da podnese pismenu izjavu, odreujui joj dovoljan rok za to. U takvom sluaju i stranka ima pravo da trai da joj se dopusti davanje pismene izjave. (3) Ako je stranci naloeno ili doputeno da podnese pismenu izjavu, ne moe joj se usljed toga oduzeti pravo da svoju izjavu da usmeno. lan 137. Ako se u toku postupka pojavi osoba koja do tada nije uestvovala u postupku kao stranka, pa zahtijeva da uestvuje u postupku kao stranka, slubena osoba koja vodi postupak ispitat e njeno pravo da bude stranka i o tome e donijeti zakljuak. Protiv zakljuka kojim se ne priznaje to svojstvo doputena je posebna alba. lan 138. Slubena osoba koja vodi postupak duna je da, po potrebi, upozori stranku na njena prava u postupku i da joj ukazuje na pravne posljedice njenih radnji ili proputanja u postupku. 2. Skraeni postupak lan 139. (1) Organ moze po skraenom postupku rijeiti stvar neposredno: 1) ako je stranka u svom zahtjevu navela injenice ili podnijela dokaze na osnovu kojih se moe utvrditi stanje stvari, ili ako se to stanje moe utvrditi na osnovu opepoznatih injenica ili injenica koje su organu poznate; 2) ako se stanje stvari moe utvrditi na osnovu slubenih podataka kojima organ raspolae a nije potrebno posebno sasluanje stranke radi zatite njenih prava, odnosno pravnih interesa; 3) u sluaju kad je propisom predvieno da se stvar moe rijeiti na osnovu injenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvruju, ali su injenice ili okolnosti uinjene vjerovatnim, a iz svih okolnosti proizilazi da se zahtjevu stranke ima udovoljiti;


4) kad je rije o poduzimanju u javnom interesu hitnih mjera koje se ne mogu odgaati, a injenice na kojima rjeenje treba da bud

Documents

Zakon o Upravnom Postupku FBiH Integralni